Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.47.0-wmf.10
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Kenya
0
2997
62719
62441
2026-07-15T05:31:53Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62719
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'Abantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma lwakulaakulana ng'olulimi olwogerwa mu byobusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.[1] Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.[2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
8bkfbktg8m4paxuz7rg73vxtafqu2rx
62720
62719
2026-07-15T05:34:49Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62720
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
c6ow7uphlpso9i9jnplfdoujztltvb6
62721
62720
2026-07-15T05:35:30Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62721
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
a7ccsyjcjp1d5mt3ey7o6umvn9vdkts
62722
62721
2026-07-15T05:38:49Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62722
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
movobbz75l7b2sdb2vggw8j47g8nct8
62723
62722
2026-07-15T05:39:23Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62723
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
mpbio7evk4h1hz8jy27urfvwylvhcfu
62724
62723
2026-07-15T05:40:50Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62724
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." [1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
owboozwcqv2zajuy9unlfjz6tzq1qrh
62725
62724
2026-07-15T05:42:41Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62725
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
fb18gh4bv9c753mj57q5iyjl03bjdqq
62726
62725
2026-07-15T05:43:34Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62726
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
25wjl54ksy65v1atrtbxiiz7ly840mj
62727
62726
2026-07-15T05:45:46Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62727
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.[1] Malindi era yayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
pjbekykx8p5g9i5eu9686yh86nnoeml
62728
62727
2026-07-15T05:47:37Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62728
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
i4amjcumyg52ec5evtkw8vrgn178t6d
62729
62728
2026-07-15T05:49:58Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62729
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.[1] Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).[2] Okugatta ku ekyo, Abapotugo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
ps66o62lkjynlmzbl1213e4o94zf3fa
62730
62729
2026-07-15T05:51:08Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62730
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
1an1i9jzgxzfbzoywplsbe8my2ieyl8
62731
62730
2026-07-15T05:51:55Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62731
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
f0j241rihj7kxp9azg3xwv7e1ushe6p
62732
62731
2026-07-15T05:52:49Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62732
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumi n'omunaana n'eky'ekkumi n'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya ebya wakati n'eby'omu maserengeta ga Rift Valley, nga bava mu kitundu ekiri mu bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batawakanya nnyo.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
n0yn9dov9f41j9ghwcgbla5hfmcau6b
62733
62732
2026-07-15T05:54:47Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62733
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
9di8wx0mtdnrgieyojidn27q5504hm2
62734
62733
2026-07-15T05:56:03Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62734
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'ebuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; rinderpest oba pleuropneumonia kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai bennyini.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
tu5u0rx7mvc1vr99hkv7pbwb1ekseo2
62735
62734
2026-07-15T05:58:43Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62735
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
n2aomh7kwnn8hgsoubxvacspafoiz16
62736
62735
2026-07-15T06:00:07Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62736
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne bafuuka ebibinja ebirwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
o0mux8wjuvd5tn667kelxa34kg33klf
62737
62736
2026-07-15T06:02:49Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62737
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
my87783ipbmwrrg4e45orabaxorbrjo
62738
62737
2026-07-15T06:03:39Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62738
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
iegxmjqtl9f5t1mpm14tm4o66gfljfe
62739
62738
2026-07-15T06:05:42Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62739
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be Bajulirwa ba Yezu abasooka okulaba Olusozi Kenya.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
i809uu8xnsgfq9cbua76xrizmfz2vl0
62740
62739
2026-07-15T06:07:10Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62740
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
2ep18xdetunlg7gao2i15qz5kqjbqjc
62741
62740
2026-07-15T06:08:00Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62741
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
79lb0c0vqk05mv6e8kdfe8upuqi2gdu
62742
62741
2026-07-15T06:09:06Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62742
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku Sultan wa Zanzibar's coastal possessions mu 1885, nga kigobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano ya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
0ub8zlfgy73yxdt7ihl3nat1wdw7wix
62743
62742
2026-07-15T06:11:09Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62743
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
h2uh6i280kb78dvlp7kz820y703lfbw
62744
62743
2026-07-15T06:11:48Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62744
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw;aba Nandi (1890-1906)'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
q8aosfm3wn8vfa7he1d5vp3nlys83wz
62745
62744
2026-07-15T06:14:45Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62745
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
gjy01pqc6vgt1zk96d0hrmmcpd3dxti
62746
62745
2026-07-15T06:16:26Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
62746
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.[1][2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
7ldvzc3789jh0uyf6d664wl1zc2uyve
62747
62746
2026-07-15T06:16:50Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62747
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
q3hp7dpyd3wolapn4sqjwsdzkuqtwdu
62768
62747
2026-07-15T10:40:04Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62768
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Okuziyiza kwamenyebwa oluvannyuma lw'ekikolwa eky'obulimba nga Okitobba 19, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe era n'amutta.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
hcoiefvsy6mvbft40iyb1x7eggbe2nx
62769
62768
2026-07-15T10:43:02Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62769
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
4xp352ihrrxuifoxoct6ohdj6ku5vaf
62770
62769
2026-07-15T10:44:09Z
Nambogo Catharine
6408
Nyonddemu ekiba
62770
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku kuziyiza okw'amaanyi okw'amagye okwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.[1][2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
kztgx4x14j9qt24bz90ygojz2oqmnlw
62771
62770
2026-07-15T10:48:37Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62771
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.[1][2]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
oaytqp76giy4avc5a6b8ik7ycs48g8p
62772
62771
2026-07-15T10:50:12Z
Nambogo Catharine
6408
62772
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
swziop1rykgaxr29uvbvhpeuckba81f
62773
62772
2026-07-15T10:52:06Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62773
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
bqtexxqoshqg4fksf8ovcoqgkkcyh1b
62774
62773
2026-07-15T10:52:38Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62774
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
2a4ujcrytsthzjkzuow44zk4nuwu92f
62775
62774
2026-07-15T10:57:21Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62775
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
8spgojqebdjex2bjw2jgqjclmz1w51m
62776
62775
2026-07-15T10:58:30Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62776
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
7gkh6vw2ddfk36qd9jb3qww01xo0dbx
62777
62776
2026-07-15T11:02:43Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62777
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
pyzejy5v1uee5uyktcg00rdrz3gszvz
62778
62777
2026-07-15T11:03:19Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62778
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
796a5zgno16knly8yn1l4qdobdob8kj
62779
62778
2026-07-15T11:07:35Z
Nambogo Catharine
6408
Ngaziyizza ekiba
62779
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
ocsrt6aarijah8kccppshyqo4wabh6k
62781
62779
2026-07-15T11:09:29Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62781
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
stbchoj1ov7eu9wxs99azsfdjnjb0ld
62782
62781
2026-07-15T11:10:50Z
Nambogo Catharine
6408
Nyongeddeko ekiba
62782
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo I mu Agusito 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
lxhyymjw8aqgibk5065l5liv89zkmcw
62783
62782
2026-07-15T11:13:20Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62783
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza.
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
k0urlgzw865vbimb029esu4cz0qqb92
62784
62783
2026-07-15T11:18:15Z
Nambogo Catharine
6408
Nterezezza mu mpandiika
62784
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.[1]
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
eqj345va1uzx0fu8j0ylbxx1xn5kqin
62785
62784
2026-07-15T11:18:53Z
Nambogo Catharine
6408
Ntaddemu ebijuliziddwa
62785
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kenya''', mu butongole Republic of Kenya,[b] nsi esangibwa mu Buvanjuba bwa Africa. N’omuwendo gw’abantu abateeberezebwa okuba nga basukka mu bukadde 53.3 mu makkati ga 2025,<ref>{{cite web |date=2021-12-23 |title=Kenya National Bureau of Statistics - Kenya's Top Data Site |url=https://www.knbs.or.ke/ |access-date=2025-01-11 |language=en-US}}</ref> Kenya ekwata kifo kya 27 mu mawanga agasinga abantu abangi mu nsi yonna ate mu Afirika ekwata kya musanvu. Ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Kenya ye Nairobi. Ekibuga eky’okubiri mu bunene era ekisinga obukadde mu Kenya ye Mombasa, ekibuga ky’omwalo ekisangibwa ku kizinga kya Mombasa. Ebibuga ebirala ebikulu mu Kenya mulimu Kisumu, Nakuru ne Eldoret. Ng'odda ku kkono, Kenya eriraanye South Sudan mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Ethiopia mu Bukiikakkono, Somalia mu Buvanjuba, Indian Ocean mu Bukiikaddyobwobuvanjuba, Tanzania mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba, n'Ennyanja Nnalubaale eya Uganda mu Bugwanjuba. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omu nsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Mu bitundu ebirala mulimu ebyafaayo by'ekyeya, ekyeya, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero. Ebyafaayo byayo, embeera y'obudde n'abantu byawukana. Mu masaza agali mu kiwonvu kya Rift Valley, ebyafaayo birimu obunnyogovu, ensozi ezirimu omuzira (nga Batian, Nelion, ne Point Lenana ku Lusozi Kenya) nga ziriraanye ebibira, ebisolo by'omunsiko, n'ebitundu by'obulimi n'obulunzi mu mbeera y'obudde ey'ekigero.
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya mwalimu abamu ku bantu abaasooka okuva mu bajjajja baabwe ab'ekika kya Homo. Obujulizi bungi obw'ebisigalira by'ebintu ebyo ebikwata ku byafaayo by'obulamu bw'abantu buzuuliddwa mu Koobi Fora. Oluvannyuma, Kenya yabeeramu abayizzi era nga bano be baasooka okubeera mu Kenya ng'abantu ba Hadza mu kaseera kano.<ref>{{Cite web |title=African Hunter-Gatherers: Survival, History and Politics of Identity |url=https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104052710/https://repository.kulib.kyoto-u.ac.jp/dspace/bitstream/2433/68396/1/ASM_S_26_257.pdf |archive-date=4 November 2018 |access-date=2021-10-18 |website=repository.kulib.kyoto-u.ac.jp}}</ref><ref>{{cite web |title=The East African Bushmen |url=https://www.researchgate.net/publication/271694891 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109200619/https://www.researchgate.net/publication/271694891_The_Myth_of_the_East_African_%27Bushmen%27 |archive-date=9 January 2022 |access-date=2021-10-18 |website=researchgate.net}}</ref> Okusinziira ku kunoonyereza kw'ebyafaayo ebikwata ku bintu ebyakozesebwanga n'ebisigalira by'amagumba, aboogezi b'Olucusha be baasooka okubeera mu kitundu kino eky'ettale wakati w'omwaka gwa 3,200 ne 1,300 BC, ekiseera ekimanyiddwa nga Lowland Savanna Pastoral Neolithic. Abalunzi aboogera Olunilotic (abazadde b'aboogezi b'Olunilotic mu Kenya) baatandika okuva mu South Sudan ey'omu kiseera kino okudda mu Kenya awo nga mu mwaka gwa 500 BC.<ref name="EhretCHS">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref> Abantu aboogera ennimi ez’ekibantu baasenga ku lubalama lw’ennyanja ne mu bitundu by’omunda wakati w’omwaka 250 BC ne 500 AD.<ref>{{cite web |title=Wonders Of The African World |url=http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191019091759/http://www.pbs.org/wonders/Episodes/Epi2/swahi_2.htm |archive-date=19 October 2019 |access-date=18 October 2021 |publisher=PBS}}</ref> Okukwatagana kw’Abazungu kwatandika mu 1500 AD n’Obwakabaka bwa Portugal, era okufuga Kenya okw’omulembe kwatandika mu kyasa ekya 19 mu kiseera ky’okulambula kw’Abazungu mu Afirika. Kenya ey’omulembe yava mu bukulembeze bwa matwaale, obwatandikibwawo Obwakabaka bwa Bungereza mu 1895, era Kenya ey'etwaale yatandiika mu 1920. Mombasa kye kyali ekibuga eky'etwaale ly'Obwakabaka bwa Bungereza.<ref>{{cite web |date=2025-01-10 |title=Mombasa {{!}} History, Map, Location, Population, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Mombasa |access-date=2025-01-11 |website=www.britannica.com}}</ref> nga mulimu ebisinga obungi ku ebyo ebiri mu Kenya leero ne mu BukiikaddyobwObugwanjuba bwa Somalia, okuva mu 1889 okutuuka mu 1907. Obutakkaanya wakati wa Bungereza n'ekitundu ekyo kyaviirako okutandikawo ekibiina kya Mau Mau, ekyatandika mu 1952, era n'okulangirira obwetwaze bwa Kenya mu 1963. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, Kenya yasigala nga memba mu Commonwealth of Nations.
Kenya ggwanga elikulemberwa Pulezidenti ng'ono alondebwa bulondebwa saako n'ababaka abalondebwa okukiikirira abantu era pulezidenti y'akulira gavumenti.<ref>{{Cite web |date=13 December 2007 |title=Victorian Electronic Democracy – Final Report – Table of ContentsVictorian Electronic Democracy – Final Report – Glossary |url=http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213045132/http://www.parliament.vic.gov.au/SARC/E-Democracy/Final_Report/Glossary.htm |archive-date=13 December 2007 |access-date=29 January 2019}}</ref> Eggwanga lino mmemba mu bitongole eby'enjawulo ebiwerako nga eky'amawanga amagatte ekya United Nations, Commonwealth, World Bank, International Monetary Fund, World Trade Organization, COMESA, International Criminal Court, awamu ne bitongole ebirala bingi eby’ensi yonna. Era lye limu ku mawanga agasinga obunene mu East ne Central Africa, nga Nairobi ekola ng’ekibuga ekikulu eky’obusuubuzi mu kitundu.<ref name="largest-economy">{{cite news|url=https://www.express.co.uk/news/world/2045350/africa-richest-country-kenya-overtake-ethiopia|title=One of Africa's 'richest' countries set to be overtaken by neighbour - £12bn more|work=Express|date=27 April 2025|accessdate=29 April 2025|author=Robinson, Rebecca}}</ref> Nga buli muntu alina ebyenfuna bya ddoola 2,110,<ref>{{Cite web |title=GNI per capita, Atlas method (current US$) – Kenya |url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD?locations=KE&year_high_desc=true |access-date=29 April 2025 |website=worldbank.org |publisher=World Bank}}</ref> eggwanga liri mu byenfuna bya wansi. Obulimi n'obulunzi bye bisinga okuwagira eby'enfuna by'eggwanga; eby'okunywa nga kyayi ne kaawa bye birime eby'ennono eby'okutunda, so ng'ate ebimuli byo byeisinga okukula naddala mu kubitunda ebweru w'eggwanga. Ekitongole ky'obuweereza, naddala eby'obulambuzi, nakyo kimu ku bintu ebisinga okukulaakulanya eby'enfuna by'eggwanga. Kenya mmemba mu East African Community trade bloc,<ref>{{cite web |title=East African Community |url=https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224100426/https://www.eala.org/uploads/The_Treaty_for_the_Establishment_of_the_East_Africa_Community_2006_1999.pdf |archive-date=24 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eala.org}}</ref><ref>{{cite web |title=East African Federation |url=https://www.eac.int/political-federation |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215003829/https://www.eac.int/political-federation |archive-date=15 December 2023 |access-date=2023-12-19 |website=eac.int}}</ref> wadde ng'ebitongole ebimu eby'ensi yonna ebikola ku by'obusuubuzi bigitwala ng'emu ku nsi eziri mu Greater Horn of Africa.<ref>Maxwell, Daniel, and Ben Watkins. "Humanitarian information systems and emergencies in the Greater Horn of Africa: logical components and logical linkages." Disasters 27.1 (2003): 72–90.</ref> Afirika ye katale akaasinga obunene mu Kenya, nga kakulembeddwamu Omukago gwa Bulaaya.<ref>{{cite web |last1=Mwangi S. Kimenyi |last2=Francis M. Mwega |last3=Njuguna S. Ndung'u |date=May 2016 |title=The African Lions: Kenya country case study |url=http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527210738/http://www.brookings.edu/~/media/research/files/papers/2016/05/16-kenya-country-case-study/kenya-country-case.pdf |archive-date=27 May 2016 |access-date=23 May 2016 |publisher=The Brookings Institution}}</ref>
== Ennyanjula ==
Republic of Kenya erinnya lyayo liva ku lusozi Kenya. Erinnya eryasooka okuwandiikibwa mu kyasa kya 19 lyali "Kĩ-Nyaa" oba "Kĩlĩma- Kĩinyaa", ob'olyawo kubanga enkula y'olwazi oluddugavu n'omuzira ku ntikko zaalwo zaamujjukiza ebyoya bya maaya ensajja.<ref name="sullivan">{{cite book |last=Sullivan |first=Paul |year=2006 |title=Kikuyu Districts |publisher=Mkuki na Nyota Publishers |location=Dar es Salaam, Tanzania}}</ref> Mu lulimi lw'Abakikuyu olw'edda, ekigambo 'nyaga' oba nga bwe kitera okukozesebwa 'manyaganyaga' kikozesebwa okunnyonnyola ekintu ekyaka ennyo. Abagikuyu, ababeera mu bisulo bya Mt. Kenya, bakiyita Kĩrĩma Kĩrĩnyaga (mu bujjuvu 'olusozi olwaka ennyo') mu lulimi lw'Abakikuyu, so ng'ate Abembu bakiyita "Ki-nyaga" oba Kirima Kinyaga. Amannya gano gonna gasatu galina amakulu ge gamu.<ref>{{cite web |title=History |url=http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526191351/http://www.kenyaembassy.com/aboutkenyahistory.html |archive-date=26 May 2016 |access-date=13 May 2016}}</ref>
Ludwig Krapf yawandiika erinnya nga Kenia ne Kegnia.<ref name="Krapf">{{cite book |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |year=1860 |title=Travels, Researches, and Missionary Labours in Eastern Africa |publisher=Frank Cass & Co. Ltd |location=London}}</ref><ref name="krapf_452">{{cite journal |last=Krapf |first=Johann Ludwig |author-link=Johann Ludwig Krapf |date=13 May 1850 |title=Extract from Krapf's diary |journal=Church Missionary Intelligencer |volume=i |page=452}}</ref><ref name="foottit">{{Cite book |last=Foottit |first=Claire |year=2006 |title=Kenya |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=978-1-84162-066-4 |series=The Brade Travel Guide |orig-year=2004}}</ref> Abamu bagambye nti kino kyali kiwandiiko ekituufu eky’eddoboozi lya Afirika /ˈkɛnjə/.<ref>{{Cite journal |last=Ratcliffe, B. J. |date=January 1943 |title=The Spelling of Kenya |journal=Journal of the Royal African Society |volume=42 |issue=166 |pages=42–44 |jstor=717465}}</ref> Mmaapu eyakubibwa mu 1882 nga yakubibwa Joseph Thompsons, munnassaayansi Omusikooti era omunoonyereza ku butonde, yalaga Mt. Kenya nga Mt. Kenia. Erinnya ly'olusozi ly'akkirizibwa, pars pro toto, ng'erinnya ly'eggwanga. Teryakozesebwa nnyo mu biseera by'obukulembeze bw'amatwale, eggwanga bwe lyali liyitibwa East African Protectorate. Erinnya ly'eggwanga lyakyusibwa ne lifuuka Ettwaale lya Kenya mu 1920.
== Ebyafaayo ==
'''Ebyafaayo aby'edda'''
Ebika bya Hominid, gamba nga Homo habilis (fl. 1.8 okutuuka ku myaka obukadde 2.5 emabega) ne Homo erectus (fl. obukadde 1.9 okutuuka ku myaka 350,000 emabega), oboolyawo bajjajja ba Homo sapiens ow'omulembe guno, baali babeera mu Kenya mu kiseera kya Pleistocene.<ref name="Isaac">{{Cite book |last=Glynn Llywelyn Isaac |first=Barbara Isaac |year=1977 |title=Olorgesailie: archeological studies of a Middle Pleistocene lake basin in Kenya |url=https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-38483-2 |page=xiii |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415094804/https://books.google.com/books?id=qwEoAQAAMAAJ&pg=PAxiii |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> East Africa, omuli ne Kenya, y'emu ku bitundu ebisinga okuba eby'edda gye balowooza nti abantu ab'omulembe guno (Homo sapiens) baabeeranga. Mu 1984, mu kiseera ky'okuziikuula eby'edda ku Nnyanja Turkana, munnabyafaayo Richard Leakey, ng'ayambibwako Kamoya Kimeu, yazuula Omulenzi w'e Turkana, ekiwuduwudu kya Homo erectus eky'emyaka obukadde 1.6. East Africa, nga mw'otwalidde ne Kenya, y'emu ku bitundu ebyasooka abantu ab'omulembe (Homo sapiens) gye bateebereza okuba nga baabeerangamu. Obujulizi obulala obukwata ku byafaayo bya Kenya eby'edda byazuulibwa mu 2018, nga muno mwe muli okweyoleka kw'ebikolwa eby'omulembe, omuli okusuubulagana okw'ewala (okwali kuzingiramu ebyamaguzi nga obsidian), okukozesa langi ez'enjawulo, era oboolyawo n'okukola obusaale obukubibwa, emyaka nga 320,000 egiyise. Abawandiisi b'okunoonyereza kwa mirundi esatu okwakolebwa mu 2018 ku kifo kino bagamba nti ebikolwa eby’ekikugu era eby’omulembe byali byatandika dda mu Afirika awo nga mu kiseera eky’okweyoleka kwa Homo sapiens.<ref name="NPR-593591796">{{Cite news|last=Chatterjee|first=Rhitu|author-link=Rhitu Chatterjee|date=15 March 2018|title=Scientists Are Amazed By Stone Age Tools They Dug Up In Kenya|work=[[NPR]]|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193655/https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2018/03/15/593591796/scientists-are-amazed-by-stone-age-tools-they-dug-up-in-kenya|archive-date=15 March 2018}}</ref><ref name="The Atlantic-555674">{{Cite news|last=Yong|first=Ed|author-link=Ed Yong|date=15 March 2018|title=A Cultural Leap at the Dawn of Humanity – New finds from Kenya suggest that humans used long-distance trade networks, sophisticated tools, and symbolic pigments right from the dawn of our species.|work=[[The Atlantic]]|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|url-status=live|access-date=15 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117002023/https://www.theatlantic.com/science/archive/2018/03/a-deeper-origin-of-complex-human-cultures/555674/|archive-date=17 November 2020}}</ref><ref name="Brooks">{{Cite journal |vauthors=Brooks AS, Yellen JE, Potts R, Behrensmeyer AK, Deino AL, Leslie DE, Ambrose SH, Ferguson JR, d'Errico F, Zipkin AM, Whittaker S, Post J, Veatch EG, Foecke K, Clark JB |year=2018 |title=Long-distance stone transport and pigment use in the earliest Middle Stone Age |journal=Science |volume=360 |issue=6384 |pages=90–94 |bibcode=2018Sci...360...90B |doi=10.1126/science.aao2646 |issn=0036-8075 |pmid=29545508 |doi-access=free}}</ref>
Abantu abaasooka okubeera mu Kenya eya leero baali bajjajja abayizzi era abakunguzi, abafaanana n’aboogera Olukhoisan olw’omulembe guno. Oluvannyuma beegattibwako abayizzi era abakunguzi ab’omu Bukiikaddyo bwa Nilotic, gamba nga Abaogiek, abaateekawo enkolagana ey’amaanyi era ey’obuwangwa mu bibira by’omu nsozi ebbanga ddene nga abantu abalala abasenguka tebannatuuka.<ref>{{Cite web |last=International |first=Survival |title=Ogiek |url=https://www.survivalinternational.org/peoples/ogiek |access-date=2026-02-05 |website=www.survivalinternational.org |language=en}}</ref><ref name="EhretC18">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref> Abantu bano oluvannyuma baasikizibwa abalimi era abalunzi abava mu Cushitic (abazadde b'abo aboogera Olucushitic mu Kenya), abaava mu Kkono lya Afirika.<ref name="EhretHRSC">Ehret, C. (1980) ''The historical reconstruction of Southern Cushitic phonology and vocabulary'', Kölner Beiträge zur Afrikanistik 5, Bd., Reimer, Berlin.</ref> Mu kiseera ekya mu Holocene, embeera y'obudde mu kitundu kino yakyuka okuva mu mbeera ey'ekyeya okudda mu mbeera ey'obunnyogovu. Kino kyawa omukisa okukulaakulanya obuwangwa nga obulimi n'okulunda mu mbeera ennungi.<ref name="EhretC182">Ehret, C. (2002) ''The Civilizations of Africa: a History to 1800'', University Press of Virginia, {{ISBN|0-8139-2085-X}}.</ref>
Abalunzi aboogera Olunilotic baatandika okusengukira mu Kenya okuva mu Nile Valley ne Ethiopian Highlands nga bukyali nga mu 2000 BC. Abaasooka okutuuka baali Southern Nilotes (abajjajja b’Abakalenjin), nga baddirirwa amayengo g’Abanilotic ab’Ebuvanjuba n’ab’Ebugwanjuba.<ref>{{Citation|last=Shinnie|first=P. L.|chapter=The Nilotic Sudan and Ethiopia, c. 660 bc to c. ad 600|date=1979|title=The Cambridge History of Africa: Volume 2: From c.500 BC to AD 1050|volume=2|pages=210–271|editor-last=Fage|editor-first=J. D.|chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-africa/nilotic-sudan-and-ethiopia-c-660-bc-to-c-ad-600/D5BD637ADF06F3E53E0C57C7FB526D2E|access-date=2026-02-05|series=The Cambridge History of Africa|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-21592-3}}</ref><ref name="EhretCHS2">Ehret, C. (1983) ''Culture History in the Southern Sudan'', J. Mack, P. Robertshaw, Eds., British Institute in Eastern Africa, Nairobi, pp. 19–48, {{ISBN|1-872566-04-9}}.</ref><ref name="AmbroseALR">Ambrose, S.H. (1982). "Archaeological and linguistic reconstructions of history in East Africa." In Ehert, C., and Posnansky, M. (eds.), ''The archaeological and linguistic reconstruction of African history'', University of California Press, {{ISBN|0-520-04593-9}}.</ref><ref name="AmbroseSG">Ambrose, S.H. (1986) ''Sprache und Geschichte in Afrika'' 7.2, 11.</ref> Leero, amawanga g'Abanilotic mu ggwanga mulimu Abakalenjin, Abasamburu, Abaluo, Abaturkana, Abamasaai n'abalala.<ref name="ILO">{{cite book |date=2000 |title=Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: Emerging trends |url={{google books|plainurl=y|id=_84Gg-o5BhYC|page=55}} |publisher=International Labour Organization |isbn=9789221122586}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka AD, abalimi aboogera Olubantu baali basenguse ne bayingira mu kitundu ekyo, mu kusooka ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya.<ref name="EhretACA">Ehret, C. (1998) ''An African Classical Age : Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400.'', University Press of Virginia, Charlottesville, pp. xvii, 354, {{ISBN|0-8139-2057-4}}.</ref> Abantu aboogera Olubantu baali bavudde mu Bugwanjuba bwa Africa okwetooloola Omugga Benue mu kifo ekiri kati mu Buvanjuba bwa Nigeria ne mu Bugwanjuba bwa Cameroon.<ref name="WayneSmith">Smith, C. Wayne (1995) ''Crop Production: Evolution, History, and Technology'', John Wiley & Sons, p. 132, {{ISBN|0-471-07972-3}}.</ref> Okusenguka kw'Abantu kwaleeta enkulaakulana empya mu byobulimi n'okukola ebyuma mu kitundu ekyo.[1] Leero, ebibinja by'Abantu mu ggwanga mwe muli Kikuyu, Luhya, Kamba, Kisii, Meru, Kuria, Aembu, Ambeere, Wadawida-Watuweta, Wapokomo, ne Mijikenda, n'ebirala bingi.
Ebifo ebikulu eby'edda ennyo mu Kenya mulimu ekifo (ekiyinza okuba nga kyekuusa ku bya ssaayansi ne kubala emmunyeenye) Namoratunga ku luuyi lw'eBugwanjuba olw'Ennyanja Turkana ne kibuga Thimlich Ohinga mu Kaunti ya Migori.
'''Ekiseera ky'obusuubuzi bwa Swahili.'''
Olubalama lw'ennyanja ya Kenya lwali amaka g'abantu abaweesa ebyuma n'abalimi Ababantu abalima emmere ey'okulya awaka, abayizzi, n'abavubi abawangiranga eby'enfuna by'ekitundu nga bayita mu bulimi, obuvubi, okuweesa ebyuma, n'okusuubulagana n'amawanga ag'ebweru. Ebitundu bino bye byakola ebibuga ebyasooka mu kitundu kino, ebyali bimanyiddwa nga Azania.<ref name="WayneSmith" />Abantu Abaswayiri baali ba mawanga ag’enjawulo mu Afirika ne Asia (naddala Persia) nga ebyava mu ndagabutonde bwe byalaga.<ref>{{cite journal |last1=Brielle |first1=E.S. |last2=Fleisher |first2=J. |last3=Wynne-Jones |first3=S. |display-authors=etal |year=2023 |title=Entwined African and Asian genetic roots of mediaeval peoples of the Swahili coast |journal=Nature |volume=615 |issue=7954 |pages=866–873 |bibcode=2023Natur.615..866B |doi=10.1038/s41586-023-05754-w |pmc=10060156 |pmid=36991187 |doi-access=free}}</ref>
Mu kyasa ekyasooka CE, ebisinga obungi ku bibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo, gamba nga [[Mombasa]], [[Malindi]], ne [[Zanzibar]], byatandika okussaawo enkolagana ey'obusuubuzi n'Abawalabu. Kino kyaviirako enkulaakulana mu by'enfuna mu mawanga ga Swahili, okuleetawo Obusiraamu, engeri Abawalabu gye baakosaamu olulimi lwa Swahili, okusaasaanya ebyobuwangwa, awamu n'ebibuga n'obwakabaka obw'omu kitundu ekyo okufuuka abantu abali mu kibiina ekinene eky'obusuubuzi.<ref>{{cite web |title=History and Origin of Swahili – Jifunze Kiswahili |url=http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621021817/http://www.swahilihub.com/JifunzeKiswahili/-/1306806/1333292/-/jbyx02z/-/index.html |archive-date=21 June 2016 |access-date=17 July 2016 |publisher=swahilihub.com}}</ref><ref name="Nanjira">{{cite book |last=Nanjira |first=Daniel Don |date=2010 |title=African Foreign Policy and Diplomacy from Antiquity to the 21st Century |url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9780313379826 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415153548/https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC&pg=PA114 |archive-date=15 April 2023 |url-status=live}}</ref> Bannabyafaayo bangi baali bamaze ebbanga nga bakkiriza nti ebibuga byali bitandikiddwawo abasuubuzi Abawalabu oba Abaperusi, naye obujulizi bw'ebyafaayo buviiriddeko abayivu okutegeera ebibuga ng'ekintu ekyava mu ggwanga eryo era wadde nga lyakosebwa nnyo abasuubuzi olw'okusuubulagana, lyasigala nga lirina ebyobuwangwa by'Ababantu.<ref>{{cite journal |last=Spear, Thomas |year=2000 |title=Early Swahili History Reconsidered |journal=The International Journal of African Historical Studies |volume=33 |issue=2 |pages=257–290 |doi=10.2307/220649 |jstor=220649}}</ref>
Ebiwandiiko ebisinga obukadde ebyawandiikibwa mu biseera ebyo. Okugeza, waliwo ekiwandiiko ekya ddewo mu Msikiti wa Pwani mu Lamu nga kirina ebiseera bya 1370 oba 1371 AD (772 AH).<ref name=":5">{{Cite journal |last=Freeman-Grenville |first=G. S. P. |last2=Martin |first2=B. G. |date=1973 |title=A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast |url=https://www.jstor.org/stable/25203450 |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |issue=2 |pages=98–122 |issn=0035-869X}}</ref> Ebyafaayo bino eby'edda nga tebannaba kufugibwa Bazungu byawandiikibwa mu lulimi Oluwalabu naye nga birimu ebigambo by'Oluswayiri, nga bwe kiragibwa mu kiwandiiko eky'omu 1462 AD (866 AH) eky'okuziika Mwana wa Bwana binti Mwidani ku Kizinga ky'e Mombasa.<ref name=":5" />
Obwakabaka bwa Kilwa Sultanate bwali bwakabaka obwaliwo mu biseera eby'edda nga businga kubeera mu Kilwa, mu Tanzania ow'omulembe guno. Obuyinza bwabwo bwe bwali businga obunene, obuyinza bwabwo bwali busukka mu buwanvu bwonna obw'olubalama lw'ennyanja Swahili, omwo nga mwe muli ne Kenya.<ref>شاكر مصطفى, ''موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث'', (دار العلم للملايين: 1993), p. 1360</ref> Okutandika mu kyasa eky'ekkumi, abafuzi b'omu Kilwa baali bagenda kuzimba emizikiti egy'ebbeeyi era batandikewo n'ensimbi ez'ekikomo.<ref>{{cite book |last=Nicolini |first=Beatrice |date=1 January 2004 |title=Makran, Oman, and Zanzibar: Three-Terminal Cultural Corridor in the Western Indian Ocean, 1799–1856 |url=https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62 |publisher=BRILL |isbn=9789004137806 |page=62 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180826/https://books.google.com/books?id=kVwhcDDhHQkC&pg=PA62#v=onepage&q&f=false |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref>
Oluswayiri, olulimi olw'abantu abava mu lubu lw'aba Bantu abalina ebigambo by'Olwalabu, Oluperusi, n'ebigambo ebirala eby'omu Buwalabu ow'omu Masekkati ne South Asia, oluvannyuma olwakulaakulanyizibwa ng'olulimi olwogerwa mu by'obusuubuzi wakati w'abantu ab'enjawulo.<ref name="WayneSmith" />Okuva ku ntandikwa y'ekyasa ekya 20, Oluswayiri era lwakulaakulanya ebigambo bingi n'ebigambo ebirala ebiva mu Lungereza, bingi ku byo nga byava mu kiseera ky'obufuzi bw'amatwale g'Abangereza.<ref>{{cite journal |last=Gower |first=R.H. |date=April 1952 |title=Swahili Borrowings from English |url=https://www.jstor.org/stable/1156242 |url-status=live |journal=Africa |volume=22 |issue=2 |pages=154–157 |doi=10.2307/1156242 |jstor=1156242 |s2cid=146513246 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813062137/https://www.jstor.org/stable/1156242 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022}}</ref>
'''Abapotigo abasookawo'''
Abaswayiri baazimba Mombasa ne bagifuula ekibuga eky'omwalo ekikulu ne batandikawo enkolagana y'ebyobusuubuzi n'ebibuga ebirala ebiri okumpi, wamu n'ebifo by'ebyobusuubuzi mu Persia, Arabia, ne India.<ref>{{cite book |last=Alsayyad, Nezar |date=30 March 2001 |title=Hybrid Urbanism |url=https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-96612-6 |access-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518180717/https://books.google.com/books?id=6u3CRDloG-YC&pg=PA22 |archive-date=18 May 2024 |url-status=live}}</ref> Mu kyasa eky'ekkumin'etaano, omuvuzi w'eryato Omupotugo Duarte Barbosa yawandiika nti "Mombasa kifo kya bizinensi nnyingi era kirina omwalo omulungi ogubeeramu amaato amatono aga buli ngeri era n'amaato amanene, byombi ebiva e Sofala n'ebirala ebiva e Cambay ne Melinde n'ebirala ebisala okugenda ku kizinga Zanzibar." <ref>{{cite book |last=Ali, Shanti Sadiq |year=1996 |title=The African Dispersal in the Deccan |url={{google books|plainurl=y|id=3CPc22nMqIC|page=24}} |publisher=Orient Blackswan |isbn=978-81-250-0485-1}}{{Dead link|date=February 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Ekibuga ekikulu ekiri ku lubalama lw'ennyanja ya Kenya ye Malindi. Kibadde kifo kikulu eky'Abaswayiri okuva mu kyasa 14, era ekibuga kino lumu kyavuganya ne Mombasa mu kufuga ekitundu kya African Great Lakes. Malindi okuviira ddala mu byafaayo ebadde ekibuga ekirimu omukwano eri amawanga ag'ebweru. Mu 1414, omusuubuzi era omunoonyereza Omuchina Zheng He, ng'akiikirira Obwakabaka bwa Ming, yalambula olubalama lw'ennyanja y'omu Buvanjuba bwa Afirika ku emu ku ŋŋendo ze ez'okunoonya eby'obugagga.<ref>{{cite web |date=16 January 2001 |title=PBS website |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/ancient-chinese-explorers/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151008050639/http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/ancient-chinese-explorers.html |archive-date=8 October 2015 |access-date=12 October 2015 |publisher=[[PBS]]}}</ref> Malindi era y'ayaniriza omunoonyerezi Omupotugo Vasco da Gama mu 1498.
Mu kyasa eky'ekkumin'omusanvu, olubalama lw'ennyanja Swahili lwa wambibwa Abawalabu aba Omani, abaagaziya okusuubula abaddu okusobola okutuukiriza eby'etaago by'ennimiro mu Oman ne Zanzibar.<ref>"[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies Slavery (sociology)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602182633/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/548305/slavery/24157/Slave-societies|date=2 June 2015}}". ''Encyclopædia Britannica'' Online.</ref> Mu kusooka, abasuubuzi bano baali basinga kuva Oman, naye oluvannyuma bangi baava Zanzibar (gamba nga Tippu Tip).<ref>[http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html Swahili Coast] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119091452/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/data/2001/10/01/html/ft_20011001.6.html|date=19 January 2018}}. ''National Geographic''.</ref> Okugatta ku ekyo, Abapotigo baatandika okugula abaddu okuva mu basuubuzi Abawalabu aba Omani ne Zanzibar mu kwanukula okutaataaganyizibwa okwaleetebwa Abangereza abaali bawakanya okusuubula abaddu.
'''Ekyaasa ekya 18 ne 19'''
Mu kyasa eky'ekkumin'omunaana n'eky'ekkumin'omwenda, abantu Abamasai baasengukira mu bitundu bya Kenya eby'omu Masekkati n'eby'omu Bukiikaddyo bw'ekiwonvu, nga bava mu kitundu ekiri mu Bukiikakkono bw'Ennyanja Rudolf (kati Ennyanja Turkana). Wadde nga baali batono, baasobola okuwamba ettaka ddene mu bitundu ebyo, abantu gye batalwaana nnyo oba okuwalira. Abantu b'omu Nandi baasobola okuziyiza Abamasai, so ng'ate abantu b'omu Taveta baddukira mu bibira ebiri ku luuyi lw'eBuvanjuba olw'Olusozi Kilimanjaro, wadde nga oluvannyuma baawalirizibwa okuva ku ttaka olw'okutiisibwatiisibwa okuleetebwa obulwadde bwa kawumpuli. Okubalukawo kw'ekimu ku bino; eddwadde z'ebisolo (rinderpest) oba endwadde z'amawuggwe (pleuropneumonia) kwakosa nnyo ente z'Abamasai, so ng'ate ekirwadde kya kawumpuli kyakosa nnyo Abamasai b'ennyini. Oluvannyuma lw'okufa kwa Masai Mbatian, omukulu laibon (omusawo w'ekinnansi), Abamasai baayawukana ne batandiika okulwanagana. Abamasai baaleetawo obukuubagano bungi mu bitundu bye baawambanga; wadde kyali kityo, waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.[1] Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja nga abantu ba Luo, abantu ba Luhya, n'abantu ba Gusii. Enkolagana eno yeeyolekera mu bigambo ebifaanagana ebikozesebwa ku bintu eby'omulembe n'enkola z'ebyenfuna ezifaanagana.<ref>{{cite journal |last=Ndeda |first=Mildred |year=2019 |title=Population movement, settlement and the construction of society to the east of Lake Victoria in precolonial times: the western Kenyan case |url=https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |url-status=live |journal=The East African Review |issue=52 |pages=83–108 |doi=10.4000/eastafrica.473 |s2cid=198396394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063130/https://journals.openedition.org/eastafrica/473 |archive-date=13 August 2022 |access-date=13 August 2022 |doi-access=free}}</ref> Wadde nga abasuubuzi Abawalabu baasigala mu kitundu ekyo, emikutu gy'obusuubuzi gyataataaganyizibwa Abamasai ab'obulabe, wadde nga waaliwo enkolagana wakati w'ebibinja bino ebyaali byeyawudde nga basuubuligana naddala amasanga.<ref>{{cite journal |last=Beachey |first=R.W. |date=1967 |title=The East African Ivory Trade in the Nineteenth Century |journal=The Journal of African History |volume=8 |issue=2 |pages=269–290 |doi=10.1017/S0021853700007052 |s2cid=162882930}}</ref>
Abagwira abaasooka okuyita ku Masai be Johann Ludwig Krapf ne Johannes Rebmann, abaminsani Abagirimaani babiri abaateekawo omulimu mu Rabai, si kya wala nnyo okuva e Mombasa. Ababiri bano be abasooka okulaba Olusozi Kenya.<ref>{{cite encyclopedia|title=Johannes Rebmann|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|access-date=15 August 2022|edition=Online|archive-date=13 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220813063129/https://www.britannica.com/biography/Johannes-Rebmann|url-status=live}}</ref>
'''Etwaale lya Bugirimaani (1885-1890)'''
Obwakabaka bwa Bugirimaani bwassaawo obukuumi ku by'obugagga Sultan wa Zanzibar bye yali alina ku mwalo mu 1885, nga kino ky'agobererwa okutuuka kw'ekitongole Imperial British East Africa Company mu 1888. Okuvuganya kw'amatwale kwaziyizibwa mu ndagaano eyakolebwa eya Heligoland–Zanzibar Treaty, kale Bugirimaani n'ewaayo ebifo byayo eby'oku lubalama lw'ennyanja eri Bungereza mu 1890.
'''Olutalo lw'aba Nandi (1890-1906)'''
Olutalo lw'aba Nandi (1890–1906), era lumanyiddwa nga Olutalo lwa Kalenjin, kwe kwali okulwana okwasinga okumala ebbanga eddene mu okuzimba obufuzi bw'amatwale mu East Africa. Okumala emyaka nga 20, abantu ba Nandi ne Kipsigis—nga bakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei baalwanirira ettaka lyabwe mu bitundu by'ebugwanjuba ebirimu ensozi mu Kenya's Rift Valley. Nga bakozesa olutalo olw'ekiyekera n'okusaanyaawo okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka eya Uganda, baasobola okulemesa obukulembeze bw'Abangereza okumala emyaka egisukka mu abiri.<ref>{{Cite news|last=TOO|first=-TITUS|title=Koitalel Samoei: Nandi legend who fought colonialists|url=http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107012352/http://standardgroup.co.ke/?articleID=2000095797&story_title=koitalel-samoei-nandi-legend-who-fought-colonialists&pageNo=2|archive-date=2016-11-07|access-date=2026-02-05|work=Standard Digital News|language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last=A. T. Matson |date=1972 |title=Nandi resistance to british rule 1890-1906 |url=http://archive.org/details/nandiresistancet0000atma |publisher=East african publishing house |others=Internet Archive}}</ref>
Newankubadde waaliwo "okulumba okw'okubonereza abagyeemu," Abangereza baali tebasobola kutuuka ku buwanguzi obwa bulijjo mu by'amagye ku balwanyi Abakalenjin. Olutalo lw'akomekkerezebwa oluvannyuma lw'okuyita mu bbago lya Treachery nga 19 Ogwomwenda, 1905, nga Colonel Richard Meinertzhagen yasendasenda Samoei okugenda mu lukiiko olwali lugendereddwamu okuleetawo emirembe naye n'amutta. Oluvannyuma lw'ekyo, omulambo gwa Samoei gwatemwako omutwe era omutwe gwe gwatwalibwa e London ng'ekijjukizo ky'amatwale, nga kino kyali kikomo ku bulumbaganyi bw'amaggye obw'obukambwe obwakolebwa Abakalenjin era ne kisobozesa Abangereza okuteekawo obukulembeze mu kitundu ekyo.<ref>{{Cite web |title=CardBiz.ca |url=https://cardbiz.ca/ |access-date=2026-02-05 |website=cardbiz.ca}}</ref><ref>{{Cite web |title=Koitalel Arap Samoei: The Story of the Greatest Nandi Orkoiyot |url=https://artsandculture.google.com/story/koitalel-arap-samoei-the-story-of-the-greatest-nandi-orkoiyot/cwVx0MJXzdrAKA |access-date=2026-02-05 |website=Google Arts & Culture |language=en}}</ref>
'''British Kenya (1888-1962)'''
Okuskyusibwa okuva e Bugirimaani okudda e Bungereza kwaddirirwa okuzimba egaali y'omuka eya Uganda Railway ng'eyita mu ggwanga.<ref name="Encyclopædia Britannica">Encyclopædia Britannica</ref>
Okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka kwawakanyizibwa ebika by'abantu ebimu—nga bwe kiri ku Nandi, eyakulemberwa Orkoiyot Koitalel Arap Samoei okuva mu 1890 okutuuka mu 1900—naye Abangereza oluvannyuma baaluzimba. Aba Nandi be baali ekika ky'abantu ekyasooka okuteekebwa mu kkuumiro ly'abantu ab'obuwangwa okubalemesa okutaataaganya okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka.<ref name="Encyclopædia Britannica" />
Mu kiseera ky'okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka, waaliwo okuleeta abakozi Abayindi, abaawa omulimu omunene ogw'abakozi abakugu abaali beetaagibwa mu kuzimba.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005">[[R. Mugo Gatheru]] (2005) ''Kenya: From Colonization to Independence, 1888–1970'', McFarland, {{ISBN|0-7864-2199-1}}</ref> Bano n'abasinga obungi ku bazzukulu baabwe oluvannyuma baasigala mu Kenya era ne bafuuka omutima gw'ebitundu by'Abayindi eby'enjawulo, gamba ng'ekitundu ky'Abayindi Abasiraamu Abaismaili n'Abasikh. Wadde nga baazimba oluguudo lw'eggaali y'omukka okuyita mu Tsavo, abasinga obungi ku bakozi b'eggaali y'omukka Abayindi n'abakozi b'eggaali y'omukka Abafirika baalumbibwa empologoma bbiri ezaali zimanyiddwa nga empologoma ezaali zimanyiddwa nga Tsavo maneaters.<ref>{{cite web |title=Ismaili muslim |url=http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090103151208/http://www.magicalkenya.com/default.nsf/doc21/4YQ4W3FZEI64?opendocument&l=1&e=7&s=1 |archive-date=3 January 2009 |access-date=16 April 2010 |publisher=Magicalkenya.com}}</ref>
Mu kiseera eky'okubalukawo kw'olutalo lwa Ssematalo eyasooka mu Gwomunaana 1914, ba gavana b'amatwale ga Bungereza mu East Africa (nga bwe kyali kimanyiddwa mu kiseera ekyo) ne German East Africa mu kusooka bakkiriziganya okussaawo emirembe nga bagezaako okukuuma amatwale amatono obutayingira mu lutalo. Naye Lieutenant Colonel Paul von Lettow-Vorbeck, omuduumizi w'amagye ga Bugirimaani, yasalawo okusiba nga bwe kisoboka eby'obugagga bya Bungereza. Nga yeeyawudde ddala ku Bugirimaani, Lettow-Vorbeck yakola kakuyege ow’amaanyi mu lutalo lw’abayeekera, nga beeyimirizaawo ku ttaka, nga bakwata eby'okulwanyisa bya Bungereza, era nebasigala nga tebawangulwanga. Oluvannyuma yawangangusibwa mu Rhodesia ey'Obukiikakkono (leero Zambia) oluvannyuma lw’ennaku 14 oluvannyuma lw’endagaano ey’okukomya olutalo okuteekebwako omukono mu 1918.<ref name="R. Mugo Gatheru 2005" />
== Ebijuliziddwa ==
[[be-x-old:Кенія]]
[[na:Kenya]]
[[nah:Quenia]]
[[nv:Kénya]]
[[roa-rup:Kenia]]
[[xal:Кенимудин Орн]]
3ujhz01w8xmerdfpnh9zsq0s21tzf8z
Bobi Wine
0
5645
62633
61334
2026-07-14T17:12:13Z
Solomon Suubi
6901
Ntereezezza mu kiwandiiko
62633
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Robert Kyagulanyi Ssentamu''' (yazaalibwa nga 12 Ogwokubiri 1982) amanyiddwa ennyo nga '''Bobi Wine''', omulwanirizi w'eddembe ly'obuntu, munnabyabufuzi, muyimbi, era munnamateeka Omunnayuganda.<ref>{{Cite web |title=Bobi Wine conferred with law degree after 7 years as Cavendish University graduates over 700|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bobi-wine-conferred-with-law-degree-after-7-years-as-cavendish-university-graduates-over-700-4718670|access-date=2024-08-09|website=[[Daily Monitor]]|date=8 August 2024}}</ref> Yaliko omubaka wa Paalament era y'akulembera [[National Unity Platform]] (NUP), ekibiina ky'ebyobufuzi ekiri ku ludda oluvuganya gavumenti ya Yoweri Museveni.<ref>{{Cite news|url=https://observer.ug/news/headlines/58803-can-people-power-change-uganda's-political-fortune|title=Can 'People Power' change Uganda's political fortune?|work=The Observer|access-date=29 November 2018|language=en-gb}}</ref>
Bobi Wine yaliko omubaka wa Paalamenti akiikirira essaza ly'e Kya Kyadondo eyoomubuvanjuba mu Disitulikiti y'e Wakiso, mu masekkati ga Uganda.<ref name="In2">{{cite web|url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Ugandan-pop-star-Bobi-Wine-sworn-in-as-lawmaker/2558-4010194-w5nxspz/index.html|title=Uganda's pop star sworn-in as lawmaker|access-date=11 July 2017|date=11 July 2017|newspaper=[[The East African]]|location=[[Nairobi]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170711202642/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Ugandan-pop-star-Bobi-Wine-sworn-in-as-lawmaker/2558-4010194-w5nxspz/index.html|archive-date=11 July 2017}}</ref> Mu Gwomukaaga gwa 2019, yalangirira okwesimbawo nga pulezidenti wa Uganda mu [[kalulu k'obwapulezidenti aka 2021]]. Yeetaba mu kalulu ka 2021, nga okusinziira ku byava mu kulonda ebitongole, yawangulwa Yoweri Museveni eyali mu ntebe ekiseera ekyo. Okuva mu Gwoluberyeberye 2026, awakanya ebyava mu kalulu nti byali ssi bituufu.<ref>{{Cite web|date=January 17, 2021|title=Uganda's Museveni wins sixth term, rival alleges fraud|url=https://www.reuters.com/article/uk-uganda-election-idUSKBN29M04E|access-date=October 14, 2023|website=www.reuters.com|language=en}}</ref> Nga 14 Ogwekkumineebiri 2021, Gavumenti ya Uganda yamusibira mu nnyumba, olwo n'agenda mu maaso n'okwekalakaasa olw'okukwatibwa kwe.<ref>{{Cite web|date=2021-12-14|title=Uganda police, army surround Bobi Wine's home ahead of Kayunga visit|url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/news/east-africa/uganda-police-army-surround-bobi-wine-home-3652394|access-date=2021-12-14|website=The East African|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ugandan opposition leader Bobi Wine 'under house arrest'|url=https://www.aljazeera.com/news/2021/12/14/uganda-opposition-leader-bobi-wine-under-house-arrest|access-date=2021-12-14|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> Oluvannyuma yagenda ebweru w’eggwanga gye yeenyigira mu kukwata ffirimu ekyatuumibwa ''The corruption involved in the 2021 election''. Bwe yakomawo mu Uganda nga 5 Ogwekkumi 2023, yakwatibwa.<ref name=":5">{{cite news |last1=Kent|first1=Lauren|last2=Dean|first2=Sarah|title=Ugandan opposition leader Bobi Wine arrested at airport as he returns home|url=https://edition.cnn.com/2023/10/05/africa/bobi-wine-airport-arrest-intl/index.html|work=CNN|date=5 October 2023}}</ref> Firimu eyitibwa ''[[Bobi Wine: The People's President]]'' yawandiika ku lugendo lwe mu kululu ka 2021.<ref name=":6">{{Cite web |title=Bobi Wine: The People's President|url=https://peabodyawards.com/award-profile/bobi-wine/|access-date=2024-11-30|website=The Peabody Awards|language=en-US}}</ref>
Ku kakuyege gweyaliko e Luuka nga 18 Museenene mu 2020 yakwatibwa ng'era kigambibwa nti n'atulugunyizibwa,<ref name="observer.ug">https://observer.ug/news/headlines/58803-can-people-power-change-uganda-s-political-fortune</ref> ekyavaamu okwekalakaasa okw'amaanyi okwetoloola Uganda yonna ng'abantu abawera 54 beebattibwa.<ref name="observer.ug" /> O[[2021 Ugandan general election|kulonda kwa bonna mu 2021 okwa pulezidenti wa Uganda]] okwaliwo nga 14 Gatonnya mu 2021 kwali kujjudde obutabanguko<ref>https://www.hrw.org/news/2021/01/21/uganda-elections-marred-violence</ref> nga mwalimu okwonoona ebintu eby'enjawulo.<ref>https://v-dem.net/weekly_graph/35-years-of-museveni-uganda-s-2021-election-n</ref><ref>https://ugandaradionetwork.net/story/attempting-to-fight-fake-news-ec-tweet-data-that-doesnt-add-up</ref> Akakiiko akaddukanya eby'okulonda kaalangirira [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] ng’omuwanguzi, ekintu bannayuganda kyebaali bawakanya ekyavaamu,<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ekyooto.co.uk/2021/05/10/gen-muntu-admits-that-bobi-wine-won-2021-polls/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2022-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162807/https://ekyooto.co.uk/2021/05/10/gen-muntu-admits-that-bobi-wine-won-2021-polls/ |url-status=dead }}</ref> Abamerika USA,<ref>{{Cite web |url=https://www.blackstarnews.com/us-politics/policy/us-rejects-uganda-election-as-neither-free-nor-fair-and-slaps |title=Archive copy |access-date=2023-06-27 |archive-date=2022-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220629102711/https://www.blackstarnews.com/us-politics/policy/us-rejects-uganda-election-as-neither-free-nor-fair-and-slaps |url-status=dead }}</ref> n'omukago gwa [[Bulaaya]],<ref>https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2021-0057_EN.html</ref> n’abakugu mu nsi yonna kye baawakanya.<ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-55689665</ref> Firimu eyitibwa "Bobi Wine: pulezidenti w'abantu" ekwata ku Kyagulanyi mu kiseera k'okulonda egenda kuba efulumizibwa mu kiseera ensi w'esinga okubeera ng'ebuguma mu 2023 ku Disney Plus.<ref>https://whatsondisneyplus.com/national-geographic-acquires-bobi-wine-the-peoples-president/</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Kyagulanyi yazaalibwa mu [[Nkozi Hospital|ddwaaliro ly'e Nkozi,]] maama we gyeyali akola ng'omuzaalisa.<ref>https://web.archive.org/web/20181113030020/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1426903/cardinal-wamala-singer-bobi-wine-set-nkozi-hospital-marathon</ref> Yakulira mu nzigotta z'e [[Kamwokya]] mu kitundu ky’obukiika kkono bw’obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda.<ref name="Good">https://web.archive.org/web/20190110182446/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1306334/bobi-giving-hands-lifted</ref>
Kyagulanyi yasomera mu [[Kitante Hill School]], gye yafunira [[Uganda Certificate of Education|satifikeeti ye eya siniya ey'okuna]] mu 1996, wamu ne [[Kololo Senior Secondary School]], gye yafunira [[Uganda Advanced Certificate of Education|satifikeeti ye eya siniya ey'omukaaga]] mu 1998. Oluvannyuma yagenda ku [[Makerere University|yunivasite y'e Makerere]] mu [[Kampala]], gye yasomera okuyimba, amazina ne katemba, n’atikkirwa ne dipulooma mu 2003. Mu 2016, Kyagulanyi yaddayo mu yunivasite okusoma ddiguli mu by'amateeka mu y[[International University of East Africa|univasite y'ensi yonna mu buvanjuba bwa Afrika]].<ref name="Bio">https://web.archive.org/web/20140929033408/http://www.eachamps.com/Bobi-wine.html</ref><ref name="parliament">https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=508</ref>
== Okuyimba ==
=== Omulimu gw’okuyimba ===
[[File:Bobi Wine 2.jpg|thumb|Bobi Wine]]
Kyagulanyi yatandika omulimu gw'okuyimba mu ntandikwa y'emyaka gy'e 2000, naafuna erinnya lya Bobi Rob nga lyakozesa ku siteegi erinnya eryali lyefananyiriza erinnya lye ery'ekikatuliki eryamuweebwa erya 'Robert' ng'okusikirizibwa kuno yakujja ku Bob Marley nga naye yali yatumibwa 'Robert'. Oluvannyuma yafuna erinnya lya Bobi Wine ng'eryokusiteegi. Ennyimba ze ennyimpi ezaasooka kwaliko; "Akagoma", "Funtula", ne "Sunda" (ng'ali ne Ziggy D) kyamuleetera okumanyikwa mu kisaawe ky'okuyimba kwa Uganda.<ref name="Bio"/> Myuziki we abasinga bamuyita okubeera ow'e[[kidandali]], [[reggae]], [[dancehall]], ne [[afrobeat]], ng'ebiseera ebisinga obubaka bubeera ku by'etoloodde abantu n'ebibakwatako. Yeeyali akulembera ekibiinja kya 'Fire Base Crew'<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/an-up-close-and-personal-with-the-ghetto-president-bobi-wine/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2018-08-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825041250/http://chano8.com/an-up-close-and-personal-with-the-ghetto-president-bobi-wine/ |url-status=dead }}</ref> okutuusa bwekyasaanawo, oluvannyuma naatandikawo ekibiinja ekipya ekimannyikiddwa nga 'Ghetto Republic of Uganja'.<ref name="Pol">https://web.archive.org/web/20170501073305/http://allafrica.com/stories/201705010007.html</ref> Afulumizza ennyimba ezisoba mu 70 mu myaka 15 egisembyeyo.<ref name="Bio" />
Mu 2016, oluyimba lwe "Kiwani" lwateekebwa mu ffirimu ya [[Disney]] eya ''[[Queen of Katwe]]''.<ref>https://itunes.apple.com/us/album/queen-of-katwe-original-motion-picture-soundtrack/1149485768</ref>
Ekika ky'ennyimba Bobi Wine z'abadde atera okuyimba zibadde za kika kya 'Afrobeat'. Muziki wa Bobi Wine yali yatundibwa nga omugezi Kasiwukira ng'era yeeyafuba ng'okulaba ng'agenda ku ddaala eddala. Yakikakasa okubeera nga yafuna lisiiti za bukadde 60 okuva mu muziki gweyatunda mu mwezi gumu okuva wa Kasiwukira. Alina omukutu gwa 'Youtube' okuli obukadde bw'abantu abasuka mu 10 abagiraba n'okugigoberera. Ategese ebivvulu n'okusanyusa abantu, mu kwongereza ku ngeri y'abadde yeekubiramu obulango, nga bino byonna bimuleetera okuyingiza ensiimbi. Alina ne situdiyo ekolera abayimbi ennyimba mwajja ssente esinganibwa [[Kamwokya]] emannyikiddwa nga FireBase records.
=== Enngoobo ya 'Bobi Wine Edutainment' ===
Ekiwandiiko kino kikwata ku kika kya muziki ayigiriza n'okusomesa ekyatandikibwawo Wine mu 2006. Muziki yatondebwawo okusanyusa nga mw'ayisa obubaka obuyigiriza n'okusomesa, nadala eri abantu abali mumbeera embi eteeyagaza nadala munzigota za Kampala, nadala 'Ghetto'. Omu ku muziki ali mu pulojekiti eno mulimu "Ghetto" (fng'ali ne Nubian Li), "Obuyonjo," "Obululu Tebutwala," "Time Bomb," n'endala.
Obubaka obuli mu muziki ali mu pulojekiti eno bwali bugendereddwa kugenda eri banabyabufuzi, ng'abakubiriza okufaayo ennyo eri abanti abali mumbeera embi era nga tebalina abayamaba, wamu n'okukubiriza banaansi okubeera ab'obuvunaanyizibwa mu bintu byabwe gyebawangaalira. Ebintu byebasinga okutekako essira u muziki kwaliko; obuyonjo, eby'obulamu nadala mu kuzaala abaana abato okufuna embuto, abaana abato okufumbirwa, obutabanguko mu maka, akawuka ka mukeneya nendala.
Muziki wa yakwata nga nnyo ku bantu ng'era abajukiza ekyamukazisaako erinya lya omukulembezze w'enzigota "Ghetto President" nekimuyamba okuzimba ekifo eky'amaanyi mu by'obufuzi bwa Uganda oluvannyuma mu mirimu gye.<ref>https://hir.harvard.edu/who-is-bobi-wine/</ref><ref name="kenyanmoves.co.ke">https://kenyanmoves.co.ke/bobi-wine-biography/</ref><ref name="kenyanmoves.co.ke"/>
=== Omulimu gw'okuzannya ffirimu ===
Kyagulanyi era muzannyi wa ffirimu, ng'asinga kubeera ku za wano mu Uganda.<ref name="Bio"/> Mu 2010, yalondebwa okubeera omu kubazannyi mu ffirimu ya [[Cleopatra Kyoheirwe]] ey'omuzannyo gyebayita [[Yogera|''Yogera''.]] Mu 2015, yalondebwa okukulembera mu ffirimu y'okuyamba eya Twaweza emannyikiddwa nga ''[[Situka]]'' ngali ne [[Hellen Lukoma]].<ref>http://bigeye.ug/photos-bayimba-takes-situka-movie-to-mbale/</ref> Akoze ku ffirimu eziwerako omwali ne ''Divizionz''.<ref>https://variety.com/2008/film/reviews/divizionz-1200472176/</ref>
Bobi Wine alina pulogulaamu eri ku bulamu bwe eragibwa ku ttiivi eyatumibwa 'The Ghetto President'<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://chano8.com/the-ghetto-president-reality-show-begins-airing-tonight/ |access-date=2022-11-28 |archive-date=2022-05-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518071646/https://chano8.com/the-ghetto-president-reality-show-begins-airing-tonight/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gy'eby'obufuzi ==
Mu Mwezi ogwokuna mu 2017, Kyagulanyi yalangirira nga bweyali agenda okwesimbawo ku ky'obubaka bwa paalamenti mu kulonda okwali mu konsitituweensi ey'obuvanjuba bw'e Kyadondo mu kulonda okw'okuddibwamu. Okutambula kwe okw'e nju ku nju ng'akola kakuyege w'okunoonya akalulu ky'asikiriza abantu mu [[Uganda]] n'ebweru w'eggwanga.<ref name="Pol"/><ref>https://www.bbc.com/news/live/world-africa-39261833</ref> Yawangula okulonda kuno ng'akubidde wala abaali bamwesimbyeko okwali: Sitenda Sebalu ow'ekibiina ekifuga ekya [[National Resistance Movement]] (NRM) ne Apollo Kantinti ow'ekibiina ekisinga okuvuganya ekya [[Forum for Democratic Change]] (FDC).<ref name="In">https://web.archive.org/web/20170711202642/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Ugandan-pop-star-Bobi-Wine-sworn-in-as-lawmaker/2558-4010194-w5nxspz/index.html</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.the-star.co.ke/news/2017/06/29/ugandan-mucisian-bobi-wine-wins-kyadondo-mp-seat_c1588411 |access-date=2022-11-28 |archive-date=2018-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181020155851/https://www.the-star.co.ke/news/2017/06/29/ugandan-mucisian-bobi-wine-wins-kyadondo-mp-seat_c1588411 |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20170716010252/http://www.theeastafrican.co.ke/news/2558-4016126-2pdq28/index.html</ref>
Mu 2018, Kyagulanyi yeeyongera okufuna ettutumu, ng'ayita mu kuyamba ku baali beesimbyeyo [[By-election|okujuza ebifo ebyali tebiriimu babikiikirira]] ng'akolera abaali beesiimbyeewo kakuyege nebakuba abaali beesiimbyeewo nga bagidde mu NRM ne FDC.
=== Ebyali mu by'akalulu ka Arua ak'okujjuza ekifo ekitalimu mukiise ===
Nga 14 Omwezi ogwomunaana mu 2018, abawagizi b'omubaka wa paalamenti eyajja ku bwa namunigina nga talina kibiina [[Kassiano Wadri]] kigambibwa baasiikiriza ne balumba oluseregende lw'emmotoka za pulezidenti Museveni mu kabuga k'omubukiika ddyo bwa [[Arua]] okuliraana [[Gulu]]. Emmotoka ya Museveni baagikuba amayinja, nekireetawo obutabanguko wakati wa ab'ebyokwerinda n'abaali beekalakaasa.<ref>https://www.pmldaily.com/news/2018/08/you-will-pay-museveni-lashes-at-bobi-wine-wadri-over-arua-chaos.html</ref> Oluvannyuma, Kyagulanyi, eyali asinga okwogerera Museveni amafuukuule yakyasanguza ng'ayita ku mikutu gye gimukwanira wala nga poliisi bweyali ekubye amasasi ku mmotoka ye ng'egenderedde, n'etta ddereeva we. Kyagulanyi yali akakasizza obuwagizi bwe eri Wadri eyali avuganya oyo Museveni gweyali ataddewo mu butongole mu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.sde.co.ke/article/2001291861/uganda-mp-bobi-wine-missing-as-driver-is-shot-dead-by-police |access-date=2022-11-28 |archive-date=2018-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927002736/https://www.sde.co.ke/article/2001291861/uganda-mp-bobi-wine-missing-as-driver-is-shot-dead-by-police |url-status=dead }}</ref> Museveni mu lujjudde yanenya Bobi wine ku byaliwo.
Kyagulanyi yakwatibwa nga 15 ogwomunaana mu 2018 ng'avunaanibwa olw'okubeera n'eby'okulwanyisa ebitaali mu mateeka wamu n'okukunga obweguguungo,<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1483629/bobi-wine-wadri-charged-treason</ref> oluvannyuma yaleetebwa mu maaso g'ekkooti y'amaggye, n'avunaanibwa n'abaali baleteddwa egulo lumi olunaku olwaddako. Amawulire ga ''[[The Times]]'' gaafulumya nga Kyagulanyi bweyali alabika ng'eyali akubiddwa nga tanatwalibwa mu kkooti.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Times</ref> Loodi Meeya wa Kampala [[Erias Lukwago]], munamateeka y'abadde akiikirira ababaka ba palamenti ababeera bakwatiddwa nebagalirwa mu makomera yagamba obulamu bwa Kyagulanyi embeera gyebwalimu yali yeeralikiriza, nga yali yeetaaga obujanjabi obw'omunambiro.<ref>https://ntv.nation.co.ke/news/2720124-4718048-yf32tn/index.html</ref> Gavumenti eyongedde okwegaana ebigambibwa okuba nga yali yamutulugunya. [[Kizza Besigye]] eyali akulira oludda oluvuganya yayita olukungaana lw'abanamawulire mweyasabira okuteebwa kw'ababaka abaali baakwatibwa.<ref name="jazeera">https://www.aljazeera.com/news/2018/08/bobi-wine-arrest-uganda-180822144356189.html</ref>
Obwegugungo bwebwatandika okweyongera mu Uganda nga busaba okuteebwa kwa Kyagulanyi, nekituuka n'okwongera ebugumu mu byali byogerwako mu palamenti ya Uganda, abasala emisango mu Uganda bagyayo byebaali bajuza nga byebavunaana Kyagulanyi omulundi ogw'okubiri gweyali alabiseeko mu kkooti y'amaggye gyebakirizaamu abantu nga 23 Ogwomunaana mu 2018. Abasala emisango baalaga nga bwebaaliu bagenda okufuna byebamuvunaana mu kkooti y'abantu babulijjo okusobola okuwozesa omubaka wa palamenti.<ref>https://www.standardmedia.co.ke/article/2001293078/uganda-drops-charges-against-bobi-wine</ref> Ng'amazze okuteebwa, Kyagulanyi yaddamu n'akwatibwa nebamuvunaana mu kkooti y'abantu babuliijo olw'okulya munsi ye olukwe<ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-45282125</ref> Mu Gwomwenda mu 2018, Kyagulanyi, yateebwa ng'alindirira kuwozesebwa era n'atambula okugenda mu Amerika okujanjabibwa ebiwundu byeyali yafuna bweyali akwatiddwa n'agalirwa mu kkomera.<ref name=":2">https://www.theguardian.com/world/2018/sep/02/pop-star-politician-bobi-wine-reaches-us-after-uganda-torture</ref> Gavumenti ya Uganda yawera abawagizi bbe okukola enkungaana ez'ekika kyonna okuviira ddala kulunaki lweyali atereddwa, n'okutuusa kulunaku lweyali agenda okukomawo ng'ava mu Amerika.<ref name=":2" /><ref name=":3">https://www.cnn.com/2018/09/19/africa/bobi-wine-returns-after-treatment-intl/index.html</ref> Oluvannyuma yayogerako eri abawagizi bbe mu lukungaana lwebaaliko wabweru w'amakaage bweyali akomyewo mu Uganda nga 20 Ogwomwenda mu 2018.<ref>https://www.theguardian.com/world/2018/sep/20/uganda-pop-star-politician-bobi-wine-returns-us</ref>
Mu Gwomunaana mu 2019, Kyagulanyi yavunaanibwa ogw'okwagala okumalako mirembe okunyiza ssaako n'okweyisa ku pulezidenti Museveni mungeri embi, webaali mu [[Arua (disitulikit)|Arua]] mu mwaka ogwali guyise.Okuvunaanibwa kwajja olunaku lumu oluvannyuma lw'okufa kwa Ziggy Wine, munayuganda mune eyali omuyimbi ng'era mwesiimbu eri Museveni, eyawambibwa abantu abatamannyikibwa nebamutulugunya.<ref>https://www.dw.com/en/ugandas-bobi-wine-charged-with-annoying-the-president/a-49922185</ref><ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-49247860</ref>
=== Okwegugunga nga bawakanya emisolo egyali gitereddwa ku mikutu gimukwanira wala ===
Nga 22 Ogwokuna mu 2019, Kyagulanyi yakwatibwa nebamugalira bweyai ayagala okugenda ku kivulu ekyali kitegekeddwa mu baala ly'obwa nnanyini erimu mu bukiika kkono bwa Kampala, ekyasazibwamu poliisi.<ref>https://www.theguardian.com/world/2019/apr/22/uganda-police-detain-bobi-wine-fire-teargas-fans</ref> Baali bamulumiriza okubeera nga yakulembera okwegugunga mu kibuga mu mwaka ogwali guyise nga tafunye lukusa kuva eri poliisi; tokwegugunga kuno kwaliwo nga kuwakanya omusolo ogwali gutereddwa ku mikutu gimukwanira wala egyatandika mu Gwomusanvu mu 2018.<ref>https://www.the-star.co.ke/news/2018-07-11-bobi-wine-leads-ugandans-in-protest-against-social-media-tax/</ref><ref name="aljazeera">https://www.aljazeera.com/news/2019/04/ugandan-pop-star-opposition-mp-bobi-wine-arrested-190429153709250.html</ref> Nga 29 Ogwokuna mu 2019, bweyali agenda ku woofiisi ezikola ku by'okunoonyereza ku bumennyi bw'amateeka n'obuzi bw'emisango mungeri y'okuwa okuyitibwa kwe ekitiibwa n'okwogera ku by'okusazaamu ekivulu, Kyagulanyi neera baddamu nebamukwata era nebautwala mu kkooti ya Buganda Road, gyeyavunaanibwa okugaana okusa ekitiibwa mi mirimu gy'eggwanga n'amateeka era nebamusindika mu [[Luzira Maximum Security Prison|komera e Luzira o]]<nowiki/>kutuusa bweyagibwayo ng'alindirira kuwuliriza kuwozesebwa kwe nga 2 Ogwokutaano. Mu byayogerwa olunaku oluddako, [[Amnesty International|ekibiina ky'ensi yonna ekirwana okulaba nga kikuuma eddembe ly'abantu]], ky<nowiki>'asaba okuteebwa kwe mu bunaambiro, era nekikubiriza gavumenti ya Uganda ''okulekeraawo okukozesa mungeri eswaza okugezaako okusirisa oyo abeera agivumirira''</nowiki>."<ref>https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/04/uganda-detention-of-bobi-wine-is-a-shameless-attempt-to-silence-dissent/</ref> Kulunaku lw'okuwozesebwa, lwakolebwa [[Video conferencing|ku lukungaana olwali olwa vidiyo]] nga lwerwasokera ddala mu byafaayo by'amateeka ga Uganda, Kyagulanyi yakirizibwa okuteebwa, nga warindirira okuwozesebwa era n'ateebwa okuva mu kkomera, wabula ng'ekkooti yamuwera okubeerako okwegugunga kwonna kw'ategeka nga tekuli mu mateekawith the court also arring him from holding unlawful demonstrations.<ref>https://www.theeastafrican.co.ke/news/ea/Ugandan-court-grants-Bobi-Wine-bail/4552908-5097530-qmi8ysz/index.html</ref>
=== Okulonda kwa pulezidenti mu 2021 ===
Nga 24 Ogwomusanvu mu 2019, Kyagulanyi yalangirira nga bweyali agenda okwesimbawo mu ku londa kwa bonna ku bwa pulezidenti mu 2021.<ref>https://www.voanews.com/africa/ugandas-bobi-wine-formally-announces-presidential-bid</ref> Nga 22 Ogwomusanvu mu 2020, yalangirira nga bweyali yeegase ku kibiina ky'eby'obuvuzi ekimannyikiddwa nga [[National Unity Platform]], era n'alondebwa okubeera pulezidenti wakyo era eyali agenda okukikwatira bendera ng'agenda okwesimbawo ku bwa pulezidenti bwa Uganda mu kulonda kwabonna okwali kugenda okubeerawo mu Gwokubiri mu 2021.<ref>https://www.softpower.ug/2021-polls-bobi-wine-to-run-for-presidency-under-national-unity-platform-political-party/</ref> Kyagulanyi yali alondeddwa okwesimbawo mu woofiisi eyali esinga okubeera eyawagulu ey'okubeera pulezidenti nga 3 Ogwokuminoogumu mu 2020. Mu kaseera katono nnyo nga bamazze okumulonda, Kyagulanyi yakwatibwa poliisi y'amaggye.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=rUETRakzDic</ref>
Nga 6 Ogwekuminoogumu mu 2020, yatongoza byeyali agenda okukola bweyali mu kakuyege e [[Mbarara]] mu bugwanjuba bwa Uganda nga bweyali agenda okwesimbawo oluvannyuma lw'abadukanya eggwanga okuyimiriza ekibiina kye ekya NUP webotolooza woofiisi zabwe ne poliisi wamu n'amaggye, nebamulemesa okutongoreza eyo byeyali agenda okukola nga bwebaali bakitegese.<ref>https://web.archive.org/web/20210120030502/https://www.fastobserver.com/2020/11/bobi-wine-to-unveil-manifesto-in.html</ref>
On 11veOgwekuminoogumu mu, Ssentamu was yakaatibwa mu disitulikiti y'e Luuka mu buvanjuba bwa Uganda n'agalirwa ku poliisi y'e Nalufenya mu [[Jinja (disitulikit)|Jinja]] okumala enaku satu. Okusinziira ku lupapula lw'amawulire olwa 'Daily Monitor', "Poliisi yawayiriza Omukulu Kyagulanyi olw'okubeeta n'abawagizi abasoba mu 200 abaali bakiriizbwa akakiiko akavuunaanyizibwa ku by'okulonda mu Uganda okusobola okutangira okusaasaana kwa Covid-19."<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bobi-wine-arrested-in-luuka-3202494</ref>
His aatibwa kwe kwavirako okwekalakaasa okwali kwetoloodde eggwanga lyonna nadala mu bitundu bya la, Masaka, Jinja, Mukono, Mbale ne Wakiso. Wadde nga poliisi ya Uganda yali ekikatiriza nti abantu 54 beebaali batiddwa, abalwanirizi b'eddembe ly'abantu baali bagamba omuwendo gwalinya ngera kusuka mu bantu 100 abaali batemuddwa nga n'abalala baafuna ebisago.
Abantu abasuka 2000 beebakwatibwa nebagarirwa mu kkomera mu bwegugungo obwali buyitiridde.<ref>https://www.washingtonpost.com/world/africa/uganda-protests-bobi-wine/2020/11/20/efe106ec-2aa6-11eb-9c21-3cc501d0981f_story.html</ref><ref>https://apnews.com/article/bobi-wine-kampala-health-elections-coronavirus-pandemic-5e0f669f868431ace6102162b7fa4e8a</ref>
Omukuumi wa Wine, Francis Senteza yatibwa nga 27 mu Gwekumineebiri mu 2020, oluvannyuma lw'okutomerwa ekimmotoka kya poliisi y'amaggye. Yalumbibwa bweyali agezaako okutwala munamawulire eyali alumiziddwa n'omukka ogubalagala mungeri embi ennyo mu bukuubagano obwaliwo mukusooka wakati poliisi n'ekibinja ky'abawagizi ba Bobi Wine.Munamawulire omulala yafuna ebisago munsonga eno.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/12/27/uganda-bobi-wine-says-bodyguard-kill-in-election-violence</ref>
Nga 16 Ogwolubereberye, akakiiko akavunaanyizibwa ku by'okulondesa mu UIganda kaalangirira nga Museveni bweyali awangudde okulonda n'obululu 58,6 ku 100. Wine yagaana okukiriziganya neebyali bivudde mu kulonda kuno, ng'agamba kwekukyasinze okubeera nga tekwali kwesiimbu mu byafaayo bya Uganda.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2021/1/16/ugandas-museveni-declared-winner-of-presidential-election</ref>
Wine yagalirwa mu maka gge nga takirizibwa kutambula nga 15 Ogwolubereberye, akaseera katono nnyo oluvannyuma lw'okusuula akalulu kke ak'okulonda kwa bonna ak'obwa pulezidenti. Amaggye geetoloola amaka gge nga tegakiriza muntu yenna kuyingira oba kufuluma okumala enaku ezaali ziwerako, wadde Wine y'agamba nga ng'emere bweyali emuweddeko. Omubaka wa Amerika mu Uganda, [[Natalie E. Brown]] yali takirizibwa kukyalira wadde okumulekera emere, kuba amagye gaali gaziyiza okuseregendde lw'emmotoka zze.<ref>https://www.cnn.com/2021/01/19/africa/us-embassy-uganda-wine-intl/index.html</ref> Wine yateebwa nga 26 Ogwolubereberye oluvannyuma lwa kkooti ya Uganda enkulu okulagira ebitongole by'eby'ekwolinda okukomekereza okugalirwakwe mu nnyumba.<ref>https://www.cnn.com/2021/01/26/africa/bobi-wine-free-house-arrest-intl/index.html</ref> Nga 1 Ogwokubbiri, Wine yawakanya okulonda kwa 2021 mu kkooti, naye oluvannyuma yalagira banamateeka bbe okugyayo omusango ng'agamba abalamuzi baali bagenda kugusala mungeri etaali neesiimbu, oluvannyuma lw'omulamuzi omukulu okulabibwako mu bifannanyi ne pulezidenti Museveni, eyali agenda okukiikiriza ekibiina ekyali kiwawabibwa mu kkooti.
== Emirimu gy'okuyamba abantu ==
Kyagulanyi ayambye pulojekiti ez'enjawulo ezitereddwa munkola okuyamba okulakulanya embeera y'abaavu.<ref name="Good" /> Mu 2012, yatandika kakuyege kw'okutumbuula okwongera okulongoosa amalwaliro okwabuli kiseera, eby'obuyonjo, okukungaanya kasasiro oba obutamu mansa buli wamu n'okunaaba engalo okusobola okwewala enddwadde.<ref name="Clean">https://www.youtube.com/watch?v=7LbIBheR83c</ref> Vidiyo y'okumukutu gwa [[YouTube]] okuva mu Gwomwenda mu2012 eraga nga yeegase ku Loodi meeya wa Kampala [[Erias Lukwago]] mu kulongoosa Kamwookya, enzigota z'omulirwaano Kyagulanyi gyeyakulira.<ref name="Clean" /> Omwaka gwegumu, yawaayo ssente z'okuzimba kabuyonjo n'omukutu oguyaba okutambuza amazzi mu Kisenyi II, enzigota za Kampala olupapula lwa [[New Vision (newspaper)|''New Vision'']] lwerwanyonyola okubera nga lwali lujudde obucaafu, obuzimbe obwazimbibwa obubi nga mubeeramu abantu abaavu, eby'obulamu obuyonjo nga bubi nga tebalina na buyambi bumala." Kyagulanyi yanyonyola nti yasalawo okukwata ku pulojekiti eno kubanga bano bantu bbe, nga wadde n'agenda wa, gano gajja kusigala nga ge makaage "<ref name="Good" />
Akubye ne kakuyege w'okulwanyisa omusujja gw'ensiri, ng'alina byeyawaayo mu ddwaliro lya Nakasongola Health Centre, wamu n'okulaga ebijuliziddwa eri obulwadde buno mu nnyimba zze.<ref name="Mom">http://bigeye.ug/bobi-wine-campaign-malaria/</ref>
Mu Gwomunaana mu 2013, Kyagulanyi yakyalira enkaambi y'abanoonyi boobubuddamu mu [[Bundibugyo District|disitulikiti y'e Bundibugyo]] ng'ali n'abakiise okuva mu kitongole ekyamba abaana ekya [[Save the Children]], [[UNHCR]], n'ekya [[Red Cross]], tokuwaayo ssenye n'ebikozesebwa.<ref>http://bigeye.ug/bobi-wine-in-bundibugyo-charity-drive/</ref> Mu mwezi ogwaddako, yatumibwa omubaka eyali amannyi eky'ekizadde aba Twaweza, ekitongole ky'obwanakyewa ekiteeka esira ku byenjigiriza n'okwenyigiramu kw'abanaansi mu [[East Africa|Buvanjuba bwa Afrika;]] obubaka bwe mu nkolagana eno bwali bwakutumbuula omuzadde ow'obuvunaanyizibwa era afaayo eri abawagizi bbe abanayuganda. Mu kagyojigyoji w'ebibuuzo gweyabuuzibwa ku bikwatagana ku pulojekiti eno, yagamba nti, " eby'enjigiriza byebisobola okukyuusa entambula y'eggwanga era ng'omuyimbi ate nga taata, nzikiriza nti tusobola okuleetawo enkyuka kyuka mu by'okuyigiriza bw'abaana bafe."<ref name="Ed">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1332863/bobi-wine-appointed-parenting-ambassador#.VFNm8mzeZTQ.mailto</ref>
Mu 2014, Kyagulanyi yatuumibwa omubaka wa kakuyege eyali ow'okutaasa abaana ku lwabuli ombu, nga yeegata ku ttiimu y'abanayuganda abayimbi 14 abaakwata oluyimba olw'enjawulo ne vidiyo eyali ekwata ku by'okuzaalisa wamu n'eby'obulamu bw'abaana. Abayimbi abalala abaali mu vidiyo eno kwaliko; [[Jose Chameleone]], Radio ne Weasel, abakola ekibiina kya [[Goodlyfe Crew]].<ref>https://web.archive.org/web/20180825002910/https://everyone.savethechildren.net/articles/leading-music-artists-produce-new-campaign-song-uganda</ref> Kyagulanyi ne mukyala we Barbara batambudde amalwaliro mangi okwetoloola Uganda omubadde [[Nakaseke Hospital|eddwaliro ly'e Nakaseke,]] nga basisinkana abazaalisa n'abavunaanyizibwa ku by'obulamu okusobola okubunyisa kakuyege ono mu bantu.<ref name="Mom" /> Taasa abaana yamutwala mu bitundu ebirala ng'atambuza kakuyege ono omwali, ekifo ky'abanoonyi boobubuddamu ekya [[Nyumanzi Refugee Settlement]] mu Bukiika ddyo bwa Bugwanjuba bwa Uganda ku lw'abantu ba Sudan y'omu Bukiika kkono.<ref>http://www.newvision.co.ug/news/655590-bobi-wine-thrills-south-sudanese-refugees.html</ref>
Esaawa eno, Bobi Wine yemuyima w'ekitongola ky'obwa nakyewa ekivunaanyiziba ku by'abawala n'abaana abazaala nga bato ekiyitibwa 'Caring Hearts Uganda', ekyatandikibwawo mukyala we Barbie Kyagulanyi. [https://web.archive.org/web/20221128175020/https://www.caringheartsuganda.org/about-us/#:~:text=About%20Us,health%20in%20its%20early%20stages Ebikwata ku Caring Hearts Uganda - ekitongole ekitafa ku bya kukola magoba ku lw'ensonga z'obulamu bw'abakyala mu Uganda .] Endaga ya Bobiwine eyalina okubeerawo nga 8 Ogwekumi mu 2022 yasazibwamu gavumenti ya UNITED ARAB EMIRATES olw'ensonga ezitategerekeka, bweyali yakatuuka yakwatibwa n'agalirwa ku kisaawe ky'e Dubai eky'ennyonyi okumala esaawa 10, wabula oluvannyuma yateebwa n'ayogerako eri abawagizi bbe, okwongerwayo kw'olulaga luno kwali kutegeeza nti banayuganda abaali bakonkomalidde mu United Arab Emirates baalina okukomezebwawo mu ggwanga lyabwe.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://timesuganda.com/bobi-wine-show-in-dubai-is-cancelled/ |access-date=2022-11-28 |archive-date=2022-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221014040519/https://timesuganda.com/bobi-wine-show-in-dubai-is-cancelled/ |url-status=dead }}</ref> https://mobile.twitter.com/HEBobiwine/status/1578697821850476544<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://celebpatrol.com/confirmed-bobi-wines-show-in-dubai-cancelled-he-reveals-why/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207112717/https://celebpatrol.com/confirmed-bobi-wines-show-in-dubai-cancelled-he-reveals-why/ |url-status=dead }}</ref>
== Obutakaanya ==
Kyagulanyi ayogera butereevu ewatali kwekwekerera ku bikwatagana ku by'obufuzi n'ebeera y'abantu mu Uganda, ekiretawo obutakaanya.Okutuusa mu Gwolubereberye mu 2019, yalina obutakaanya obwali tebukoma ne munayuganda mune omuyimbi [[Bebe Cool]], ayimbye mu kuwagira pulezidenti Museveni ne NRM, ng'ate Kyagulanyi abadde mu kuwagira oludda oluvuganya.<ref name="bigeye.ug">http://bigeye.ug/bebe-cool-fans-forsake-him-over-politics-and-join-bobi-wine/</ref><ref name="bigeye.ug"/>
Mu Gwomusanvu mu 2014, kyalangirirwa nti Kyagulanyi yali wakuyimbira mu Bungereza mu kifo ekiyitibwa [[The Drum (Arts Centre)|The Drum Arts Centre]] mu Birmingham ne [[Troxy]] mu London.<ref>http://www.pinknews.co.uk/2014/07/24/anti-gay-ugandan-singer-due-to-perform-in-birmingham-and-london</ref> Kino kyaletera okukiwera olw'ebigambo byeyali akozesa nga byogera ku buli bwebisiyaga.<ref>http://chimpreports.com/?p=551</ref> Ebifo byombi byasazaamu okulabikako kwa Kyagulanyi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gaystarnews.com/article/%E2%80%98burn-gays%E2%80%99-rapper-axed-uk-venues290714 |access-date=2023-06-27 |archive-date=2022-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220815105138/https://www.gaystarnews.com/article/%E2%80%98burn-gays%E2%80%99-rapper-axed-uk-venues290714/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.birminghammail.co.uk/news/midlands-news/drum-arts-centre-aston-cancels-7525289</ref> Mu kiwandiiko ky'Ogwokutaano mu 2016 ekyali ku mukutu gwa 'Twitter' omwalimu okuwanyisiganya na'aba ULC Monastery LGBTI, ekibiina ky'abakiririza mu diini y'obukatuliki kyatumbuula okuwagira eri aba LGBT, Kyagulanyi yagamba nga bweyali avudde mungeri gyeyali awandiise eri abantu abalya ebisiyaga, naye nga teyalambululula bulungi nti oba endowooza zze eri abali b'ebisiyaga yali ekyuse.<ref>https://twitter.com/ULCMLGBTI/status/735354249186578432</ref>
Mu 2015, Kyagulanyi yalwanirira obwakabaka bwa [[Buganda]] mulujude bwebwali busonda ssente ekintu ekyavumirirwa Sheikh Muzaata n'akyogerako ebigambo ebibi, nekitandikawo olutalo lw'ebigambo.<ref name=":0">http://www.chimpreports.com/bobi-wine-warns-of-war-with-muzaata/</ref> Kyagulanyi ebiseera esinga abadde amannyikiddwa nga ''Omubanda wa Kabaka'' ku lw'engeri gy'ali omwesimbu n'okwagala [[Kabaka of Buganda|Kabaka]] wa Buganda.<ref name="observer">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=17190:bobi-wine-dumped-law-for-music |access-date=2022-11-28 |archive-date=2022-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128175019/https://www.observer.ug/component/content/article?id=17190:bobi-wine-dumped-law-for-music |url-status=dead }}</ref>
n AGwokupa mu 6, wheekyuma kya Uganda kyokka ekiyamba mu kujanjaba obulnadde bwa kookolo e [[Mulago]] mu Uganda bwekyayononeka, Kyagulaunyi yakulemberamu mu kubunyisa obutali bumativu bw'abantu kungeri abakungu gyebalwawo okwanukula kunsonga eno, n'avumirira ne gavumenti okubeera nga tefaayo wekituuka ku by'obulamu bw'abantu, n'avuganya abakulembezze b'eggwanga ku ky'okukozesa obulungi omusolo oguweebwa banaansi.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Mulago-cancer-machine-breaks-down/688334-3150556-mf9f3i/index.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20171030150642/http://mycampusjuice.com/2016/04/11/bobi-wine-to-raise-money-for-cancer-machine/</ref>
Okuyita mu kaseera k'okulonda kwa 2015 ne 2016, Kyagulanyi esira ly'obubaka bwe yaliteeka ku bya kuwagira ndowooza za njawulo.<ref>http://www.howwe.biz/news/entertainment/10661/bobi-wine-has-today-been-interviewed-by-bbc-world-service</ref> Omulanga gwa Kyagulanyi eri abantu gwali gwakakuyege wa kulaba nga gavumenti etereeza eby'obufuzi n'embeera y'abantu mu kulonda kwa 2016, n'ennyimba nga "Dembe", lwaleeta eneeyisa ezitali zimu okuva mu byali byetaagwa mu by'obufuzi bwa Uganda. Mu kaseera kano, [[Uganda Communications Commission|ekitongole kya Uganda ekivunaanyizibwa ku bifulumizibwa ku mpewo]] kyegaana nga bwekyaali kiweze oluyimba lwa "Dembe" okuva ku mikutu gya leediyo.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/UCC-denies-banning-Bobi-Wine-Dembe-song/688334-3020230-x8mwqf/index.html</ref> Oluvannyuma lw'emyezi esatu ng'okulonda kuwedde, omubaka wa Amerika mu Uganda [[Deborah R. Malac]] yayaniriza Kyagulanyi ku kabaga k'abakungu akaali ku kitebe, n'agamba nti ono yali ayambye okukyusa abavubuka b'eggwanga.<ref>http://bigeye.ug/bobi-wine-and-his-wife-hang-out-with-us-ambassador/</ref>
Gavumenti ya Uganda bweyagyako emikutu gimukwanira wala mu kaseera [[2016 Ugandan general election|k'okulonda kwa 2016,]] Kyagulanyi yakoseza gw'obwanannyini ogwa [[virtual private network]] (VPN) okuwanikayo obutali bumativu eri okugalibwawo kw'eby'empuliziganya ku mukutu gwe ogwa 'Facebook' nga bw'alaga nga gavumenti bweyasigala ng'ekozesa emikutu gimukwanira wala gyebaali batandise.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/being-on-social-media-is-an-ultimate-act-of-defiance-bobi-wine/ |access-date=2022-11-28 |archive-date=2018-08-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825002511/http://chano8.com/being-on-social-media-is-an-ultimate-act-of-defiance-bobi-wine/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.facebook.com/www.bobiwine.ug/posts/10154606144658012</ref> Kyagulanyi oluvannyuma yalondebwa ng'omu ku baali bagenda okwogera kunsonga y'eddembe kulunaku lw'okwolesa eddembe [[World Press Freedom Day]] mu Kampala mu Gwokutaana mu 2016.<ref>https://web.archive.org/web/20160506005857/http://chimpreports.com/entertainment/ugandan-artistes-criticize-state-limitation-of-their-expression/</ref> Mu Gwokusatu mu 2016, yalwanirira eddembe lyabanyimbi bane abamuvuganya okwolesa endowooza zaabwe nti Kyagulanyi nga ye taziwagira.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Spare-artistes-from-boycott--Bobi-Wine-appeals-to-Besigye/688334-3110204-3bs28vz/index.html</ref>
Mu Gwomunaana mu 2020, Kyagulanyi yatwalibwa mu kkooti nga bamulumiriza okufulumya obubaka obukyamu, okwewandiisa ng'akoseza ekifannanyi ekitali kikye n'okukosesa ebipapula ebikyamu ebitali bibye.<ref>https://observer.ug/news/headlines/66379-bobi-wine-summoned-by-court-over-altered-date-of-birth</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/news/1526705/ruling-bobi-wine-age-case-september</ref>
Nga 3 Ogwekuminoogumu mu 2020, Kyagulanyi yakwatibwa oluvannyuma lw'abavunaanyizibwa ku by'okulonda bwebamukakasa nga bweyali agenda okwesimbawo mu kulonda kwa bonna okwali kubinda binda Ekiwandiiko ku mukutu gwe ogwa [[Twitter]] kyali kigamba yakwatibwa mungeri y'obutabanguko wabweru w'ekifo webaali bamukakasiriza g'eyali agenda okwesimbawo, nebamuziba amaaso okumala akaseera katono era poliisi n'amaggye negamutulugunya.<ref>https://www.theguardian.com/world/2020/nov/03/ugandan-singer-bobi-wine-arrested-after-confirmation-as-election-candidate</ref>
== Obulamu bwe ==
Bweyali asoma ku [[Makerere University|yunivasite y'e Makerere,]] Kyagulanyi yasisinkana mukyala we, [[Barbie Kyagulanyi|Barbara Itungo,]] nga mubiseera ebya yali muyizi mu [[Sixth form|siniya ey'omukaaga]] ku [[Bweranyangi Girls' Senior Secondary School]]. Embaga yabwe yaliwo mu gwomunaana mu 2011 oluvannyuma lw'emyaka 10 nga babeera bombi, ng'era balina abaana banna.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/barbie-and-children-take-bobi-wine-campaigns-to-another-level/ |access-date=2023-06-27 |archive-date=2018-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815164215/http://chano8.com/barbie-and-children-take-bobi-wine-campaigns-to-another-level/ |url-status=dead }}</ref> Kyagulanyi ne famire ye babeera ku kyalo Magere, mu [[Wakiso District|disitulikiti y'e Wakiso]], 'ng'era akakasa nti bagenda bonna okulima okusobola okufuna emmere, buli wetuba tusobola. Nga kino nkikola kubanga njagala bayige okubeera mubulamu obwabulijjo, ssi ng'obw'omwana w'omuntu omumannyifu."<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1309518/bobi-wine-rough-musician-smooth-father</ref>
Nga 10 Ogwokubiri mu 2015, taata wa Kyagulanyi yafa oluvannyuma lw'okumala akabanga akawanvu ng'atawanyizibwa ekirwadde kya sukaali.<ref>https://web.archive.org/web/20171023120109/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/Bobi-Wine-father-passes-on/812796-2619324-i7awa8z/index.html</ref> Ensonga zno n'okuziika kwasikiriza abakungubaze bangi nga muno mwemwali abakungu ba gavumenti ssaako n'abantu abalala abamannyifu.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Politics-Bobi-Wine-father-laid--rest/688334-2622250-9e469c/index.html</ref> Nga wayise omwezi gumu, Kyagulanyi yafulumya oluyimba oluyitibwa "Paradiso", olwalimu obubaka obwali bukubiriza abantu okwesiimiza bazadde baabwe nga bakyali balamu.<ref>https://web.archive.org/web/20180823141842/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/Bobi-hosts-fans-at-Paradiso-release/-/812796/2654454/-/format/xhtml/-/9mriec/-/index.html</ref>
== Awaadi ==
=== Awaadi ne by'alondeddwamu ===
=== Engule endala ===
* 2018 [[Africanews]] omuntu asinze mu mwaka<ref>{{Cite web |url=https://www.africanews.com/2019/01/01/uganda-s-bobi-wine-is-2018-africanews-personality-of-the-year// |title=Archive copy |access-date=2023-06-27 |archive-date=2023-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230627194720/https://www.africanews.com/2019/01/01/uganda-s-bobi-wine-is-2018-africanews-personality-of-the-year// |url-status=dead }}</ref>
* 2019 ''[[Foreign Policy]]'' Abalowooza munsi yonna<ref>https://foreignpolicy.com/2019-global-thinkers/</ref>
* 2019 [[Rainbow/PUSH]] Awaadi y'abalwaniridde eddembe ly'abantu munsi yonna<ref>https://www.tuko.co.ke/310073-bobi-wine-receives-prestigious-international-humanitarian-award.html</ref>
* 2019 [[Friedrich Naumann Foundation]] Ekirabo ky'eddembe ku lukalo lwa Afrika<ref>https://www.freiheit.org/pressemitteilung/hon-robert-kyagulanyi-ssentamu-bobi-wine-honoured-freedom-prize</ref>
* 2021 Bobi Wine yalangirirwa aba [https://web.archive.org/web/20230922123612/https://lifestyleuganda.com/janzi-awards-2021-winners/ Janzi Awards] ng'omuyimbi eyali omutandisi w'emirimu eyasinga
* 2022 Ng'ali wamu ne Ronie Matovu afulumya ennyimba, [[Humphrey Nabimanya]] n'aba Bryan Morel Publications, Bobi Wine yaweebwa awaadi ku anna wansi w'anna awaadi y'okulukalo lwa Afrika mu[[Accra]] [[Ghana]].
== Ennyimba ze ==
Ennyimba zze ezigibwa ku [[Spotify|mikutu]].<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Spotify</ref>
; Entaambi
* 2015: ''Bobi Wange''
* 2015: ''Hosanah''
* 2015: ''Kansubize''
* 2015: ''Ontabira''
* 2015: ''Sweet''
* 2018: ''Kyarenga''
; Ennyimba eenyimpi wamu n'empaanvu
* 2015: "Ayagala Mulaasi"
* 2017: "Freedom"
* 2018: "Kyarenga"
* 2019: "Tuliyambala Engule"
* 2020: "Corona Virus Alert"
== Ffirimu z'abaddemu ==
* 2008: ''Divisionz''
* 2010: ''[[Yogera]]''
* 2015: ''[[Situka]]''
* 2016: ''[[Omubanda wakabaka]]''
== Ebujuliziddwa ==
<references />
[[Category:Abaazaalibwa mu 1982]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abayimbi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
elt0r4ly2fdn2hfyuv6h0jn6fxjwb0k
Abu Kawenja
0
7796
62753
60473
2026-07-15T09:02:23Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62753
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Abu Kawenja munnayuganda munnakatemba era muwereeza ku leediyo
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Kawenja yazaalibwa eri abagenzi Mohamed Nalumoso ne Aisha Nakitto <ref name=":0">https://observer.ug/lifestyle/56520-behind-the-scenes-with-kaliisoliiso-crew</ref>. Kawenja yasomerako ku Shimoni Demonstration School gyeyava okwegatta ku Kampala High School. Nga avudde eyo yeyongerayo ku Light Bureau of Accountancy mpozi ne [[Makerere University]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=23920:quick-talk-girls-in-love-with-my-tummy-kawenja |access-date=2020-10-26 |archive-date=2020-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201029211734/https://www.observer.ug/component/content/article?id=23920:quick-talk-girls-in-love-with-my-tummy-kawenja |url-status=dead }}</ref>.
Kawenja mwami mufumbo era alina abaana mukaaga.
== Emirimu gye ==
Mu myaka gye kyeenda, Kawenja yatandika okuwereza ku mukutu gwa Radio One ku pulogulaamu eya Serugogonola. Eyo gyeyava mu 2001 okwegatta ku CBS Radio<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1033570/morning-sanyu-radio-shake</ref>. Ku CBS Radio aweerezza pulogulaamu emanyiddwa nga "Bwakedde mpulira".
=== Munnakatemba ===
Kawenja emirimu gye egya katemba yagitandika mu 1994 mu kibiina ekya Theatricals. Oluvannyuma yatondawo ekibiina ekimanyiddwa nga Adzido Performers<ref name=":0" />. Mu mirimu gye ne Adzido Performers, bazannya omuzannyo ogumanyiddwa nga Bemba Musota era omuzannyo gwe gumu gumaze emyaka 15 nga gusomesebwa mu massomero e Uganda. Kawenja yaliko mu kibiina ekya Bakayimbira Dramactors era nga yennyumiriza nnyo mu Charles James Senkubuge gwagamba nti yali kyakulabirako nnyo gyali<ref name=":0" />.
=== Musomesa ===
Kawenja mwami musomesa era nga ye dayirekita ku ttendekero erya Uganda Radio, Television and Film (RTF) Training Centre <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/education/85-education/23873-kawenja-urges-rtf-graduates-to-embrace-self-employment |access-date=2020-10-26 |archive-date=2020-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201029195218/https://www.observer.ug/education/85-education/23873-kawenja-urges-rtf-graduates-to-embrace-self-employment |url-status=dead }}</ref>.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
29kdw1dtko5zbfiksavz00q82tjljbz
62754
62753
2026-07-15T09:04:43Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiba ekisooka
62754
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Abu Kawenja munnayuganda munnakatemba era muwereeza ku leediyo
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Kawenja yazaalibwa abagenzi Mohamed Nalumoso ne Aisha Nakitto.<ref name=":0">https://observer.ug/lifestyle/56520-behind-the-scenes-with-kaliisoliiso-crew</ref> Kawenja yasomerako ku Shimoni Demonstration School gye yava okwegatta ku Kampala High School. Ng'avudde eyo, yeeyongerayo ku Light Bureau of Accountancy mpozzi ne [[Makerere University]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=23920:quick-talk-girls-in-love-with-my-tummy-kawenja |access-date=2020-10-26 |archive-date=2020-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201029211734/https://www.observer.ug/component/content/article?id=23920:quick-talk-girls-in-love-with-my-tummy-kawenja |url-status=dead }}</ref>
Kawenja mwami mufumbo era alina abaana mukaaga.
== Emirimu gye ==
Mu myaka gye kyenda, Kawenja yatandika okuwereza ku mukutu gwa Radio One ku pulogulaamu eya Serugogonola. Eyo gyeyava mu 2001 okwegatta ku CBS Radio<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1033570/morning-sanyu-radio-shake</ref>. Ku CBS Radio aweerezza pulogulaamu emanyiddwa nga "Bwakedde mpulira".
=== Munnakatemba ===
Kawenja emirimu gye egya katemba yagitandika mu 1994 mu kibiina ekya Theatricals. Oluvannyuma yatondawo ekibiina ekimanyiddwa nga Adzido Performers<ref name=":0" />. Mu mirimu gye ne Adzido Performers, bazannya omuzannyo ogumanyiddwa nga Bemba Musota era omuzannyo gwe gumu gumaze emyaka 15 nga gusomesebwa mu massomero e Uganda. Kawenja yaliko mu kibiina ekya Bakayimbira Dramactors era nga yennyumiriza nnyo mu Charles James Senkubuge gwagamba nti yali kyakulabirako nnyo gyali<ref name=":0" />.
=== Musomesa ===
Kawenja mwami musomesa era nga ye dayirekita ku ttendekero erya Uganda Radio, Television and Film (RTF) Training Centre <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/education/85-education/23873-kawenja-urges-rtf-graduates-to-embrace-self-employment |access-date=2020-10-26 |archive-date=2020-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201029195218/https://www.observer.ug/education/85-education/23873-kawenja-urges-rtf-graduates-to-embrace-self-employment |url-status=dead }}</ref>.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
8nml8oenymbok7ye3kig8fjjq0znw82
62755
62754
2026-07-15T09:07:39Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ensobi mu mpandiika zonna ze ndabyemu
62755
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Abu Kawenja munnayuganda munnakatemba era muwereeza ku leediyo
== Obulamu bwe n'okusoma kwe ==
Kawenja yazaalibwa abagenzi Mohamed Nalumoso ne Aisha Nakitto.<ref name=":0">https://observer.ug/lifestyle/56520-behind-the-scenes-with-kaliisoliiso-crew</ref> Kawenja yasomerako ku Shimoni Demonstration School gye yava okwegatta ku Kampala High School. Ng'avudde eyo, yeeyongerayo ku Light Bureau of Accountancy mpozzi ne [[Makerere University]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=23920:quick-talk-girls-in-love-with-my-tummy-kawenja |access-date=2020-10-26 |archive-date=2020-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201029211734/https://www.observer.ug/component/content/article?id=23920:quick-talk-girls-in-love-with-my-tummy-kawenja |url-status=dead }}</ref>
Kawenja mwami mufumbo era alina abaana mukaaga.
== Emirimu gye ==
Mu myaka gye kyenda, Kawenja yatandika okuwereza ku mukutu gwa Radio One ku pulogulaamu eya Serugogonola. Eyo gye yava mu 2001 okwegatta ku CBS Leediyo.<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1033570/morning-sanyu-radio-shake</ref> Ku CBS Leediyo, aweereza pulogulaamu emanyiddwa nga "Bwakedde mpulira".
=== Munnakatemba ===
Kawenja emirimu gye egya katemba yagitandika mu 1994 mu kibiina ekya Theatricals. Oluvannyuma yatondawo ekibiina ekimanyiddwa nga Adzido Performers.<ref name=":0" /> Mu mirimu gye ne Adzido Performers, baazannya omuzannyo ogumanyiddwa nga Bemba Musota era omuzannyo gwe gumu gumaze emyaka 15 nga gusomesebwa mu masomero e Uganda. Kawenja yaliko mu kibiina ekya Bakayimbira Dramactors era nga yenyumiriza nnyo mu Charles James Senkubuge gw'agamba nti yali kyakulabirako nnyo gyali.<ref name=":0" />
=== Musomesa ===
Kawenja mwami musomesa era nga ye dayirekita w'ettendekero lya Uganda Radio, Television and Film (RTF) Training Centre.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/education/85-education/23873-kawenja-urges-rtf-graduates-to-embrace-self-employment |access-date=2020-10-26 |archive-date=2020-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201029195218/https://www.observer.ug/education/85-education/23873-kawenja-urges-rtf-graduates-to-embrace-self-employment |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannayuganda abasomesa]]
[[Category:Abasomesa]]
tme15t6xj9sw091x5eyq5ar350qc8v8
Aamito Lagum
0
8129
62569
58319
2026-07-14T13:36:56Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye egyaddirira okwolesa */ Ngasseeko obutindo
62569
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye egyaddirira okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Gwomunaana 2014. Era oluvanyuma yasayininga n'aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa Marc Jacobs, J. Mendel, Rag & Bone, Giles, Jonathan Saunders, Paul Smith, ne Bottega Veneta. Era yeetaba mu kuggulawo Balenciaga mu Kibuga [[Paris]], nekimufuula Modo eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa Alexander Wang. Mu kaseera keekamu, yayoleseza oba Lanvin, Dries van Noten, H&M, Giambattista Valli and Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya aba models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''Interview'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''Harper's Bazaar'', Italian n'omu South African ''Elle'', ''L'Officiel'', Italian, Ukrainian, British, German, Mexican, ne Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu mwezi gwa Kafuumulampawu 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerka aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu mwezi gwa Muwakanya, era mu mwaka gwe gumu.
Lagum era yalabika mu katabo ka Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, Kenzo, Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu n'obulango bwa Kenzo<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> era ne Kampuni z'obulango eza Marc Jacobs, obw'akolebwaDavid Sims.<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga Nabakyala wa Sheba mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''Three Thousand Years of Longing'' eyakulibwamu omutendesi George Miller eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* [[Eddy Kenzo|Kenzo]]
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
ew9nu57sltfbzzsbqgihnumqxfqodqj
62571
62569
2026-07-14T13:40:35Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye egyaddirira okwolesa */ Ngasseeko obutindo
62571
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye egyaddirira okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Gwomunaana 2014. Era oluvanyuma yasayininga n'aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa Marc Jacobs, J. Mendel, Rag & Bone, Giles, Jonathan Saunders, Paul Smith, ne Bottega Veneta. Era yeetaba mu kuggulawo Balenciaga mu Kibuga [[Paris]], nekimufuula Modo eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa Alexander Wang. Mu kaseera keekamu, yayoleseza oba Lanvin, Dries van Noten, H&M, Giambattista Valli and Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya aba models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''Interview'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''Harper's Bazaar'', Italian n'omu South African ''Elle'', ''L'Officiel'', Italian, Ukrainian, British, German, Mexican, ne Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu mwezi gwa Kafuumulampawu 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerka aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu mwezi gwa Muwakanya, era mu mwaka gwe gumu.
Lagum era yalabika mu katabo ka Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, Kenzo, Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu n'obulango bwa Kenzo<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> era ne Kampuni z'obulango eza Marc Jacobs, obw'akolebwaDavid Sims.<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* [[Eddy Kenzo|Kenzo]]
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
fvtnjjtimiujgtfkt669gadjv1xzzt5
62672
62571
2026-07-14T21:08:37Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye egyaddirira okwolesa */ empandiika ne obutindo
62672
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye egyaddirira okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Gwomunaana 2014. Era oluvanyuma yasayininga n'aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa Marc Jacobs, J. Mendel, Rag & Bone, Giles, Jonathan Saunders, Paul Smith, ne Bottega Veneta. Era yeetaba mu kuggulawo Balenciaga mu Kibuga [[Paris]], nekimufuula Modo eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa Alexander Wang. Mu kaseera keekamu, yayoleseza oba Lanvin, Dries van Noten, H&M, Giambattista Valli and Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* [[Eddy Kenzo|Kenzo]]
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
4nc7wvbzyk4or79bul5bbdmt2hfqz33
62673
62672
2026-07-14T21:21:50Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye egyaddirira okwolesa */ empandiika ne obutindo
62673
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye egyaddirira okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa Marc Jacobs, J. Mendel, Rag & Bone, Giles, Jonathan Saunders, Paul Smith, ne Bottega Veneta. Era yeetaba mu kuggulawo Balenciaga mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, Dries van Noten, H&M, Giambattista Valli ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* [[Eddy Kenzo|Kenzo]]
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
sgt77c473pe5lztn91c2mhe2lasa3l0
62674
62673
2026-07-14T21:28:10Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye egyaddirira okwolesa */ Ngasseeko obutindo
62674
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye egyaddirira okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* [[Eddy Kenzo|Kenzo]]
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
8sr6n10zc2tv1d7l6c2h0g12p8xqmfn
62675
62674
2026-07-14T21:33:42Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye egyaddirira okwolesa */ empandiika
62675
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* [[Eddy Kenzo|Kenzo]]
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
mp8m5ebmoykeme3ps6gg4au8rhdbux7
62676
62675
2026-07-14T21:38:11Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ obutindo n'empandiika
62676
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
6hlqcz8p8xfmgx4ejdoemajt31vafc2
62678
62676
2026-07-14T21:41:28Z
24RAY
11014
removed [[Category:Abaazalibwa mu 1992]]; added [[Category:Abaazaalibwa mu 1992]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62678
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1992]]
[[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
8gc14azpuwyk0jwd83zbscpp0tc93oc
62680
62678
2026-07-14T21:44:35Z
24RAY
11014
removed [[Category:Abawanguzi ba Next Top Model]]; added [[Category:Abaawanguzi ba Next Top Model]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62680
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1992]]
[[Category:Abaawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
f1nnhxmge7ymj7nbob3y48efr3ql107
62682
62680
2026-07-14T21:50:02Z
24RAY
11014
removed [[Category:Abantu abava mu Ttundutundu ly'obukiika kkono bwa Uganda]]; added [[Category:Abantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62682
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1992]]
[[Category:Abaawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
5027ljh0gsszzmit02k2lx12tjjkimi
62685
62682
2026-07-14T21:57:41Z
24RAY
11014
removed [[Category:Abantu Abamerika ensibuko z'e Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62685
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1992]]
[[Category:Abaawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
larxil86f0cgjskhgwy9ejknjlxeylp
62687
62685
2026-07-14T22:00:23Z
24RAY
11014
removed [[Category:Bannayuganda abakyala aboolesi b'emisono]]; added [[Category:Bannayuganda abakyala aboolesa emisono]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62687
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba era omwolesi w'emisono gy'engoye. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1992]]
[[Category:Abaawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesa emisono]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
9w0fb0ibuzosm106z0kc2f3plh53ick
62688
62687
2026-07-14T22:03:24Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62688
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Aamito Stacie Lagum</big>''' (yazaalibwa nga 3 Ogwekkumineebiri 1992)<ref name=":0">Odeke, Steven (22 January 2014). [http://www.newvision.co.ug/news/651684-stacy-aamito-from-bushes-to-riches.html "Stacy Aamito: From bushes to riches"]. Retrieved 6 July 2015.</ref>mukyala munnakatemba, omwolesi w'emisono gy'engoye era [[Munnayuganda|Munnayugnda]]. Okusookera ddala amannyiddwa olw'okubeera omuwanguzi yekka , ow'empaka za ''[[Africa's Next Top Model]]''. ( Africa's Next Top Model ).<ref>[https://web.archive.org/web/20180710010312/https://www.ugandaonline.net/news/view/14597/uganda_s_aamito_wins_africa_s_next_top_model "Uganda's Aamito Wins Africa's Next Top Model"]. Ugandaonline.net. 13 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Obuto bwe ==
Lagum yakuzibwa maama we yekka, Sidonia Ayaa, mu Kampala. Oluvannyuma lw'okufiirwa omulimu gwe, maama we yasengukira e [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] okubeera ne bajjajja be. Oluvannyuma Lagum yakomawo e Kampala okweyongerayo n'emisomo gye ku St. Jude Primary School, Katikamu Seventh Day Adventist Senior Secondary School ne St. Lawrence High School.<ref name=":0" /><ref>Odeke, Steven (22 January 2014). [https://web.archive.org/web/20230823141521/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- "I want everything I touch to turn into gold"]. Archived from [http://observer.ug/lifestyle/entertainment/18418-i-want-everything-i-touch-to-turn-into-gold- the original] on 23 August 2023. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Ku myaka kkumi namukaaga, Lagum yatandiika okugoba ku by'okwolesa emisono ( Modeling ) ng'omulimu. Omulimu gwe agwasooka gwali mu Ugandan Fashion Week, ng'ayoleseza kkampuni ya Gloria Wavamunno eya GW Collection. Mu 2012, Lagum yasisinkana omuwunzi w'ebyambalo (Designer) Adele Dejak, eyamutwala e Kenya okukubwa ebifaananyi.<ref name=":0" /><ref>Ninsiima, Racheal (26 April 2012). [http://allafrica.com/stories/201406230131.html "Uganda: Up Close With Africa's Next Top Model Winner Aamito Lagum".] The Observer Uganda. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== ''Africa's Next Top Model'' ==
Mu 2013, Lagum yeetaba mu kwetegekera okufulumya ekyamanyibwanga ''[[Africa's Next Top Model]]'' nga yakozesa Baasi eyamala esaawa 16 okuva mu Kampala okutuuka e Nairobi. Oluvannyuma yayitibwa omuteesiteesi [[Oluchi Onweagba]] era yalondebwa okugenda mu [[Cape town]] ng'omu ku bawanguzi ekkuminaababiri.<ref>[https://web.archive.org/web/20131124124226/http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ "Africa's Next Top Model With Oluchi Debuts. Meet The Finalists!".] TW Magazine Africa. Archived from [http://twmagazine.net/2013/11/africas-next-top-model-with-oluchi-debuts-meet-the-finalists/ the original] on 24 November 2013. Retrieved 20 November 2013.</ref><ref>Obiuwevbi, Jennifer (5 March 2015). [http://www.bellanaija.com/2015/03/05/i-felt-like-a-black-swan-aamito-stacie-lagum-talks-beauty-stereotypes-in-uganda-her-mums-disapproval-more/ ""I Felt Like a Black Swan" – Aamito Stacie Lagum talks Beauty Stereotypes in Uganda, her Mum's Disapproval & More"]. Bella Naija. Retrieved 6 July 2015.</ref>
Lagum mu bwangu yategeezebwa abalamuzi n'abagenyi aba omukolo n'awangula ebifaananyi bingi ebisingayo nga kwotadde n'omukisa okulabikirako mu katabo k'e South Africa akayitibwa ''[[Elle]]'' olw'okufuna ekifaananyi ebyasingayo mu ssabbiiti ey'omwenda.<ref>[https://web.archive.org/web/20220817124014/https://www.superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ "Editorials. Aamito Stacie Lagum. Elle South Africa. by Lee Moami"]. ''Superselected - Black Fashion Magazine Black Models Black Contemporary Artists Art Black Musicians -''. Superselected. 15 July 2014. Archived from [http://superselected.com/editorials-aamito-stacie-lagum-elle-south-africa-by-lee-moami/ the original] on 17 August 2022. Retrieved 6 July 2015.</ref> Lagum yayitamu outuuka ku mpaka eza kamalirizo mu sabiiti ey'kkumi mu lukontana, nga talabikiddeko mu bakwebedde ababiri. Lagum yalangirirwa ng'omuwanguzi.
Ng'ekitundu ku birabo, Lagum yafuna Kontulakiti y'okwolesa emisono ya mwaka gumu n'ekibiina kya DNA Model, ddiiru z'okulanga ebyamaguzi ne [[P&G]], [[Etisalat]], Snapp ne Verve International, Kontulakiti ya mwaka gumu ng'omumuli gw'ebyobulambuzi bya South Africa era n'ekirabo kya sente enkalu kya [[doola z'Amerika]] emitwalo etaano ($50,000 [[:en:USD|USD]].)<ref>Baranga, Samson (20 January 2014). [https://web.archive.org/web/20150707104003/http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style "Aamito returns in style"]. The Observer Uganda. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=29698:aamito-returns-in-style the original] on 7 July 2015. Retrieved 6 July 2015.</ref><ref>[http://ugandaonline.net/gallery/view/14612/stacie_aamito_lagum_at_entebe_airport "Stacie Aamito Lagum at Entebbe Airport".] ugandaonline.net. 17 January 2014. Retrieved 6 July 2015.</ref>
== Emirimu gye oluvannyuma lw'okwolesa ==
Oluvanyuma lw'okuwangula ''[[Africa's Next Top Model]]'', Lagum yakola endagaano n'abaddukanya ekibiina kya DNA Model mu [[South Africa]] era yalabikira mu katabo ''[[Marie Claire]]'' South Africa mu Ogwomunaana 2014. Era oluvanyuma yakola endagaano n'abakwasaganya/abaddukanya emirimu gy'obwa Model aba DNA Model Management era nagenda mu Kibuga kya New York City.<ref name=":1">[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Aamito+Stacie_Lagum/ "Aamito Stacie Lagum - Editorials".] Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref> Lagum era yeetaba mu mpaka eza F/W mu 2015, nga amodolingira aba Lacoste, Marc owa [[Marc Jacobs]], [[J. Mendel]], Rag & Bone, Giles, [[Jonathan Saunders]], [[Paul Smith]], ne [[Bottega Veneta]]. Era yeetaba mu kuggulawo [[Balenciaga]] mu Kibuga [[Paris]], ne kimufuula Model eyasooka ow'alangi ey'enjawulo okuggulawo omwoleso wansi wa [[Alexander Wang.]] Mu kaseera keekamu, yayoleseza/yamodolingira aba Lanvin, [[Dries van Noten]], [[H&M Heen|H&M]], [[Giambattista Valli]] ne Hermès.<ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/shows "Aamito Lagum - Work by Year, shows"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/shows/ "Aamito Stacie Lagum - Shows"]. Fashion Model Directory. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Ku nkomekerero ya sizoni eyo, Lagum yateekebwa ku lukalala lw'abamoddo abapya abasinga ku models.com ne style.com.<ref>[http://models.com/mdx/top-newcomers-fw-2015/ "TOP NEWCOMERS F/W 2015".] Models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.style.com/slideshows/slideshows/trends/industry/2015/03-march/top-10-models-fall-2015/slides/7 "The Top 10 New Models of the Season"]. Style.com. Retrieved 23 July 2015.</ref> Okuva kw'olwo, yalabikira mu butabo obw'enjawulo omuli, ''i-D'', ''[[Interview]]'', ''Love'', ''W'', ''V'', American ''[[Harper's Bazaar]]'', Italian ne South African ''Elle'', ''[[L'Officiel]]'', Omuyitale, Omu Ukraine,Omungereza, Omu Girimaani, Mexican, n'e Spanish ''Vogue'', ''Teen Vogue'', ne Italian ''Vanity Fair''. Mu Ogwokuna 2017, era yakola ng'ekifananyi ku katabo k'Abamerika aka American '' Allure'' magazine. Era yateekebwa ku katabo ka British '' Elle'' mu Ogwomunaana oluvannyuma mu mwaka ogwo. Lagum era yalabika mubutabo bwa Lookbooks aka Hugo Boss, Area, Narciso Rodriguez, [[Kenzo takada|Kenzo]], Acne Studios, Guerlain, Nordstrom, Barneys New York, Sonia Rykiel, Saks Fifth Avenue,<ref name=":1" /><ref>[http://models.com/models/Aamito-Lagum/year/editorial "Aamito Lagum - Work by Year, editorial"]. models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://wearesodroee.com/2015/08/06/the-shining-3/ "The Shining: Vogue UK September 2015"]. WE ARE SO DROEE. Retrieved 6 August 2015.</ref> wamu ne [[Advertorials|mubulango bw'ebiwandiiko]] (advertorials) bwa [[Kenzo takada|Kenzo]]<ref>[http://models.com/work/kenzo-transparence-1 "Kenzo Transparence".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://www.bellanaija.com/2015/05/20/antms-aamito-stacie-lagum-poses-for-kenzon-in-new-campaign-images/ "ANTM's Aamito Stacie Lagum Poses for Kenzo in New Campaign Images"]. Bella Naija. 20 May 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref> ne mukawefube w'okulangiira zikampani nga Marc Jacobs, obw'akolebwa [[David Sims]].<ref>[http://www.elle.fr/Mode/Les-news-mode/Autres-news/Marc-Jacobs-7-nouveaux-mannequins-pour-sa-campagne-automne-hiver-2015-2959170 "Marc Jacobs : 7 nouveaux mannequins pour sa campagne automne-hiver 2015"]. Elle.fr. 16 June 2015. Retrieved 23 July 2015.</ref><ref>[http://models.com/work/marc-jacobs-marc-jacobs-fw-15/395589 "Marc Jacobs F/W 15".] models.com. Retrieved 23 July 2015.</ref>
Mu Ogwekkumi 2015, Lagum yaweebwa ekifo kya ''[[Cosmopolitan]]'' ng'omu kubakontanyi eyali asinze mu lukontana lwaba ''Top Model'' franchise.<ref>Rees, Alex (20 October 2015). [http://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/news/a47929/top-model-tyra-banks-successful-models/ "12 times "Top Model" actually found, you know, a top model"]. ''[[:en:Cosmopolitan_(magazine)|Cosmopolitan]]''. Retrieved 23 October 2016.</ref>
Lagum yazannya nga [[Nabakyala wa Sheba]] mu firimu ya katemba oy'omukwano eyali eyitibwa ''[[Three Thousand Years of Longing]]'' eyakulibwamu omutendesi [[George Miller (filmmaker)|George Miller]] eyatebwa mu 2022.<ref>Chhibber, Mini Anthikad (2022-08-27). [https://www.thehindu.com/entertainment/movies/three-thousand-years-of-longing-movie-review-djinn-and-tonic/article65817408.ece "'Three Thousand Years of Longing' movie review: Djinn and tonic"]. ''The Hindu''. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/0971-751X 0971-751X.] Retrieved 2022-09-14.</ref>
== Firimu zaalabikiddemu ==
* [[Three Thousand Years Of Longing]] (2022)
== Laba ne ==
* [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]]
* [[Kampala]]
* Queen of Sheba
* Alexander Wang
* Africa's Next Top Model
== Ebijuliziddwa. ==
{{Reflist|3}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.fashionmodeldirectory.com/models/aamito+stacie_lagum/ Aamito Stacie Lagum] at [[:en:Fashion_Model_Directory|Fashion Model Directory]]
* [https://models.com/models/aamito-lagum Aamito Lagum] at models.com
* [https://www.instagram.com/aamitolagum/ Aamito Lagum] on [[:en:Instagram_(identifier)|Instagram]]
* [[imdbname:8883273|Aamito Lagum]] at [[:en:IMDb_(identifier)|IMDb]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1992]]
[[Category:Abaawanguzi ba Next Top Model]]
[[Category:Abantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda]]
[[Category:Bannayuganda abakyala aboolesa emisono]]
[[Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika]]
hvr0c7k34hrh9g0ezkgfuz031cxod4d
Adrian Tibaleka
0
9601
62630
61060
2026-07-14T15:26:15Z
Ssebuufu
9882
/* Laba ne */
62630
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[Category:Articles with hCards]]
'''Adrian Tibaleka''' munnabyabufuzi Munnayuganda. Yalondebwa okubeera minisita omubeezi ow'abakadde n'abalina obulemu ku [[Kabineti ya Uganda]], nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=12 June 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref> Wabula okulondebwa kwe kwagaanibwa akakiiko ka paalamenti akekkeenenya abalondeddwa pulezidneti.<ref>{{cite web |author=Sadab Kitatta Kaaya |date=17 June 2016 |title=Uganda: How Ministers Lost, Won Vetting Battle |url=http://allafrica.com/stories/201606170937.html |accessdate=19 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[The Observer (Uganda)]] via [[AllAfrica.com]]}}</ref><ref>{{cite web |last=Solomon Arinaitwe |first=and Isaac Imaka |date=17 June 2016 |title=Uganda: MPs Reject Three Cabinet Nominees |url=http://allafrica.com/stories/201606170130.html |accessdate=19 June 2016 |newspaper=[[Daily Monitor]] via [[AllAfrica.com]] |location=Kampala}}</ref>
== Laba ne. ==
* Kabineti ya Uganda
* Palaamenti ya Uganda
== Ebijuliziddwa ==
<references />
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala nannaYuganda mukyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
[[Category:Bannabyabufuzi bek'yasa ekyamakumi abiri mwe kimu]]
[[Category:Bannabyabufuzi okuva mu ttundu ttundu ly'e bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Abakyala ba minisita aba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
8ko361lghpw4uzrgkbc0abgknvpdu5n
Agnes Akiror
0
9605
62689
61441
2026-07-14T22:32:46Z
24RAY
11014
empandiika
62689
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Agnes Akiror Egunyu''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga '''Agnes Akiror''', munnabyabufuzi era Munnayuganda. Ye minisita omubeezi akola ku nsonga zabantu b'e Teso ku kabineti y'eggwanga. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi.<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya Serapio Rukundo, eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
c8fbx4v4av7kpxzu78shfz6bahxaw5a
62690
62689
2026-07-14T22:34:12Z
24RAY
11014
title bold
62690
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> munnabyabufuzi era Munnayuganda. Ye minisita omubeezi akola ku nsonga zabantu b'e Teso ku kabineti y'eggwanga. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi.<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya Serapio Rukundo, eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
0xf293q6tyotvypivs9hk1y29cno5s4
62691
62690
2026-07-14T22:34:56Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62691
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era Munnayuganda. Ye minisita omubeezi akola ku nsonga zabantu b'e Teso ku kabineti y'eggwanga. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi.<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya Serapio Rukundo, eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
tq9tb36fe2918210fiu6sqq2ex7ainw
62692
62691
2026-07-14T22:35:18Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62692
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye minisita omubeezi akola ku nsonga zabantu b'e Teso ku kabineti y'eggwanga. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi.<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya Serapio Rukundo, eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
s6wughfwdb622hlkuxelryzysvw2t66
62693
62692
2026-07-14T22:39:44Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62693
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi.<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya Serapio Rukundo, eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
kxel9ltbtm2mxqwwwjqdi19v1efoqzt
62694
62693
2026-07-14T22:43:44Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62694
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya Serapio Rukundo, eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
ht2qjatsri7vamuoorpbocftzdt4i3x
62695
62694
2026-07-14T22:44:19Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62695
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera Omubaka wa Paalamenti.<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
2cqu18f2eyvjcx2ysd5rrzb01c6euc5
62696
62695
2026-07-14T22:46:16Z
24RAY
11014
Ngasseeko obutindo
62696
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'ekitundu, yegatta ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu [[:en:Ngora|Ngora]], gye yamalira mu 1984. Siniya eyoomukaaga, yagimalira ku Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[:en:Wakiso_District|disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Yasomera ku ttendekero lya International Institute of Business and Media Studies okutuuka mu 2000 oluvannyuma lw'okutikkibwa [[:en:Accounting|Dipulooma mu by'embalirira]]. Yagenda ku [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[:en:Sustainable_development|ebbaluwa mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev e Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
q6w2icy0u2ie20kamyvi3oolqf5o132
62697
62696
2026-07-14T23:20:15Z
24RAY
11014
empandiika
62697
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu Disitulikiti y'e Kumi nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku Ngora High School mu Ngora, gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu Disitulikiti y'e Wakiso mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne Dipulooma mu by'embalirira. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku Yunivasite ya Uganda Martyrs okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
mpwmspwppopk69p2piv3w2xv3w9oac9
62698
62697
2026-07-14T23:22:06Z
24RAY
11014
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ Ngasseeko obutindo
62698
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku Ngora High School mu Ngora, gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu Disitulikiti y'e Wakiso mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne Dipulooma mu by'embalirira. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku Yunivasite ya Uganda Martyrs okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
rqskaztbajyjwdoxymvhl3v5mzj7vxk
62699
62698
2026-07-14T23:36:24Z
24RAY
11014
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ Ngasseeko obutindo
62699
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne Dipulooma mu by'embalirira. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku Yunivasite ya Uganda Martyrs okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
jt3ga0b6m59m3lqdm16olba8b5fx0dh
62700
62699
2026-07-14T23:38:42Z
24RAY
11014
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ Ngasseeko obutindo
62700
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
px1yjwrlua0t0xe2869gusggqjivfh7
62701
62700
2026-07-14T23:42:05Z
24RAY
11014
/* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ ngasseeko obutindo
62701
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emulimu ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
82ztg3eo9qt1kb9tj31hg6xgf54dcn5
62702
62701
2026-07-14T23:44:23Z
24RAY
11014
/* Emulimu */ empandiika
62702
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva mu 1988 okutuuka mu 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2005, yali [[:en:Managing_Director|akulira ekitongole]] ekyawano [[:en:Non-governmental_organization|ekitali kya gavumenti]] ekya Eyalama. Yakolako nga omubaka wa Palamenti akiikirira abakyala mu [[:en:Kumi_District|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Palamenti.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa minisita omubeezi akola ku nsonga z'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu [[:en:Roman_Catholic|ddiini ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
* [[:en:Kumi_Town|Kumi]]
* [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
0g8vi8ej6fqm2hj5oromssu9v9or6kz
62703
62702
2026-07-14T23:56:16Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ empandiika
62703
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu disitulikiti y'e Kumi okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okufaako ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini ey'Obukatuliki.<ref name="File" />
== Laba ne ==
* Kabinenti ya Uganda
* Palamenti ya Uganda
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
2fp93h6t6al339ft0u1v4l7qex7gajm
62704
62703
2026-07-14T23:57:13Z
24RAY
11014
/* Ebirala eby'okufaako */ empandiika
62704
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu disitulikiti y'e Kumi okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini ey'Obukatuliki.<ref name="File" />
== Laba ne ==
* Kabinenti ya Uganda
* Palamenti ya Uganda
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
1zuzbzrkjh47d1gzd8m9jo0zlhlst10
62705
62704
2026-07-15T00:00:45Z
24RAY
11014
/* Emirimu gye */ Ngasseeko obutindo
62705
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini ey'Obukatuliki.<ref name="File" />
== Laba ne ==
* Kabinenti ya Uganda
* Palamenti ya Uganda
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
9xhhtrc4og0x7jxjhra15hhwsk1fr56
62706
62705
2026-07-15T00:04:12Z
24RAY
11014
/* Ebirala eby'okutunulamu */ empandiika ne obutindo
62706
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* Paalamenti ya Uganda
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
5tdo8hhnoj8r5hk42bploc2imlk95u3
62707
62706
2026-07-15T00:04:41Z
24RAY
11014
/* Laba ne */ Ngasseeko obutindo
62707
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Museveni’s new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |accessdate=18 June 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kye yalina.<ref name="Shuffle">{{cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |accessdate=9 March 2015 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
46z7suuwcyyx1mu9yh6ud191k8ukpcd
62790
62707
2026-07-15T11:57:27Z
24RAY
11014
ngasseko ebijuliziddwa
62790
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
ghqv1mxonr0fej43zjnj6in9bj2mkn0
62791
62790
2026-07-15T11:58:54Z
24RAY
11014
ngasseeko amatuluba
62791
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amanyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
== Obuvo bwe n'okusoma kwe ==
Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" />
== Emirimu gye ==
Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref>
== Ebirala eby'okutunulamu ==
Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" />
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Gavumenti ya Uganda
* Kumi
* Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia==
*[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011]
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Abantu Abalamu]]
kps9ncjxzz4n0gp4z8vlf837urs7rp0
Barbie Kyagulanyi
0
9623
62750
61637
2026-07-15T08:25:00Z
Musuuza
11013
ngasseeko Databox
62750
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Barbara Kyagulanyi''' (yazaalibwa 7 Ogwomwenda 1984) [[:en:Philanthropy|muzirakisa]] era [[:en:Author|omuwandiisi w'ebitabo]] Munnayuganda . Ye muwandiisi w'ekitabo " ''Golden Memories of a Village Belle'' " ekyafulumizibwa mu 2012. <ref>{{cite news|last1=Nila|first1=Yasmin|title=Barbie Kyagulanyi Reveals writing New Book|url=https://chimpreports.com/barbie-kyagulanyi-reveals-writing-new-book/|access-date=29 July 2021|agency=Chimpreports}}</ref> <ref>{{cite web |last1=Tacca |first1=Alan |date=29 November 2020 |title=Chat time? Barbara Itungo Kyagulanyi and Janet Museveni |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/columnists/allan-tacca/chat-time-barbara-itungo-kyagulanyi-and-janet-museveni-3213478 |access-date=29 July 2021 |website=Daily Monitor}}</ref> Mufumbo n'omuyimbi era munnabyabufuzi Robert Kyagulanyi Ssentamu amanyiddwa nga [[Bobi Wine]], <ref>{{cite web |date=31 May 2020 |title=Barbie Itungo Kyagulanyi: Biography, Early Life, Education and Family of Bobi Wine's wife |url=https://flashugnews.com/barbara-itungo-kyagulanyi-biography-education-family/ |access-date=29 July 2021 |website=Flash News}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-12-03 |title=Prepare Barbie to step into Bobi's shoes |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/commentary/prepare-barbie-to-step-into-bobi-s-shoes-3218108 |access-date=2022-03-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> gw'alinamu abaana bana. <ref name=":0">{{Cite web |title=Bobi Wine, Barbie welcome fourth child |url=https://www.newvision.co.ug/news/1332258/bobi-wine-barbie-welcome-fourth-child |access-date=2025-04-12 |website=New Vision}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Barbie yazaalibwa nga 7 Ogwomwenda 1984 mu [[Ntungamo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Ntungamo]], mu Bukiika ddya bw'obugwanjuba bwa Uganda. Bazadde be ba Doctor Basawo Gershom Kagaju ne Joy Kagaju. Yasomera mu ssomero lya St. Hellen Primary School, [[:en:Nyamitanga_Division|Nyamitanga]] mu [[:en:Mbarara|Mbarara]] [[Bweranyangi Girls' Senior Secondary School|Bweranyangi Girls]] mu [[Bushenyi]] ku mutendera gwe ogwa Siniya eyokuna n'ogwa siniya eyomukaaga (O ne A ) okumala emyaka mukaaga. Olwo yeegatta ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] gye yasomera eby'okuzuula ebizibu ebitawaanya embeera z'abantu n'okutema empenda z'okubivvuunuka n'okulondoola engaba y'obuweereza . Era yamaliriza ddiguli eyookubiri mu ddembe ly’obuntu ku [[:en:University_of_London|Yunivasite y'e London]]. <ref>{{Cite web |date=2021-12-10 |title=Barbie Kyagulanyi bags MA from University of London – The Kampala Report |url=https://www.thekampalareport.com/society/202112105541/barbie-kyagulanyi-bags-ma-from-university-of-london.html |access-date=2022-07-11 |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 2013, Barbie yatandikawo ekitongole ky’obwannakyewa ekya Caring Hearts Uganda ekitongole ky'obwannakyewa ekissa essira ku abawala abaakavubuka, okusomesa ku kawuka ka siriimu n’[[:en:Feminine_hygiene|obuyonjo mu biseera by'okugenda mu nsonga]] <ref>{{cite news|last1=Sebwami|first1=Javira|title=Barbie Kyagulanyi calls for intense debate on sexual harassment at global conference in Canada|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/09/barbie-kyagulanyi-makes-case-for-sexual-harassment-at-global-conference-in-canada.html|access-date=29 July 2021|agency=PML Daily}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Muhwezi|first1=Maurice|title='Close your legs, open your books!' Barbie cautions young girls|url=https://www.pmldaily.com/news/2018/11/close-your-legs-open-your-books-barbie-cautions-young-girls.html|access-date=29 July 2021|agency=PML Daily}}</ref> Ekibiina ky’obwannakyewa kitonye ebizimbe n’ebikozesebwa eri amasomero g’abaana abatalina mwasirizi n’ababundabunda munda mu ggwanga. <ref>{{cite web |title=Barbie Kyagulanyi skilling young girls {{!}} Uncut |url=https://www.youtube.com/watch?v=Y_VK6kQutOk |access-date=19 August 2021 |website=Youtube |publisher=Next Media Uganda - Uncut}}</ref>
Mu 2017, Barbie yakolera bba Bobi Wine kakuyege okufuuka omubaka wa paalamenti n'oluvannyuma noluvannyuma obwa pulezidenti mu 2020 ne manifesito ye ekwata ku ddembe ly'abakyala. <ref>{{cite news|last1=Kirabo|first1=Jonah|title=Barbie Kyagulanyi: Government does not care about women|url=https://nilepost.co.ug/2020/11/28/barbie-kyagulanyi-government-does-not-care-about-women/|access-date=29 July 2021|agency=The Nile Post}}</ref> Yalwanirira okuyimbulwa kwa Bobi Wine bwe yali asibiddwa mu kkomera e Nalufenya mu kampeyini ze ez’obwapulezidenti mu 2020. Bombi baasibirwa ab’ebyokwerinda bya Uganda awaka nga tebawozeseddwa mu 2021 olw’okutya nti Bobi okubeera mu lujjudde kiyinza okukuma omuliro n'okuleetawo obwegugungo . Nga wayise ennaku kkumi na lumu, kkooti yasala nti okusibirwa awaka kyali kimenya mateeka <ref>{{cite news|title=Barbie narrates house arrest ordeal|url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/barbie-narrates-house-arrest-ordeal-3269976|access-date=29 July 2021|agency=NTV Uganda|archive-date=18 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230318130832/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/barbie-narrates-house-arrest-ordeal-3269976|url-status=dead}}</ref> <ref>{{cite news|title=Ugandan security forces withdraw from Bobi Wine's house|url=https://www.theguardian.com/world/2021/jan/25/ugandan-court-rules-bobi-wine-house-arrest-judge-says|access-date=12 February 2024|agency=The Guardian}}</ref>
Kampeyini zaabwe ez'obwapulezidenti zaalagiddwa mu lutambi olwakwatibwa oluyitibwa Bobi wine) olwasunsulwa okuvuganya ku Ngule ya [[:en:Academy_Award_for_Best_Documentary_Feature|Academy Award for the Best Documentary feature]] mu 2024. <ref>{{cite news|last1=Sundby|first1=Alex|title=See the full list of Oscar nominations for 2024 Academy Awards|url=https://www.cbsnews.com/news/oscars-nominations-2024-academy-awards-list/|access-date=12 February 2024|agency=CBS News}}</ref>
Mu Gwoluberyeberye 2026, oluvannyuma [[Akalulu ka Uganda aka 2026|lw’okulonda kwa bonna okwa 2026]], Bobi Wine yategeeza nti yakubwa abajaasi mu kikwekweto kye baakola ku maka gaabwe, nga kyetaagisa okuweebwa ekitanda mu ddwaaliro. <ref>{{cite news|title=Uganda opposition leader says wife hospitalised after being choked by soldiers|url=https://www.reuters.com/world/africa/uganda-opposition-leader-says-wife-hospitalised-after-being-choked-by-soldiers-2026-01-24/|access-date=24 January 2026|work=[[Reuters]]|date=24 January 2026}}</ref>
== Obulamu bwe ng’omuntu ==
Barbie yasisinkana Bobi Wine bwe yali ali mu siniya nga Bobi yali muyizi mu Nyimba, Amazina ne Katemba ku yunivasite y’e Makerere. Ababiri bano baagattibwa mu 2011 mu Lutikko y’e Lubaga mu Kampala oluvannyuma lw’okubeera bombi okumala emyaka 10. <ref>{{Cite web |title=Bobi Wine, Barbie mark 5 years of marriage |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1433938/bobi-wine-barbie-mark-5th-marriage |access-date=2025-07-21 |website=New Vision}}</ref> Balina abaana bana. <ref name=":0" /> Mukatuliki ow'[[:en:Catholic_Church|Ekeleziya Katulika]] mu Uganda
== Awaadi ==
Barbara yaweebwa awaadi y’obuweereza bw’ebyemikono (vocational service award) okuva mu Lotale kiraabu y'e Bugoloobi mu 2018, yafuna awaadi y’obukulembeze obusukkulumye (Excellence in Leadership award ) okuva mu kitongole ki The Aid Child Leadership institute /Uganda. Mu 2020, yaweebwa awaadi ya The teen’s most favourite social media star by Teenz Awards 2020. Era yaweebwa awaadi olw’okuyamba bamaama abali mu myaka gy'ekitiini okuva mu kitongole kya The Remnant Generation, ekitongole ekibuudaabuda n’okuyamba ba maama abali mu myaka gy'ekitiini mu Uganda. <ref>{{cite news|last1=Nila|first1=Yasmin|title=Barbie Kyagulanyi Awarded For Supporting Teen Mothers|url=https://chimpreports.com/barbie-kyagulanyi-awarded-for-supporting-teen-mothers/|access-date=29 July 2021|agency=Chimpreports}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [[Barbie Kyagulanyi at IMDb|Barbie Kyagulanyi]] at IMDb
* [https://www.caringheartsuganda.org// Website] Archived 2020-11-19 at the Wayback Machine
{{Authority control}}
[[Category:Abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Ntungamo]]
[[Category:Abaasomera ku Bweranyangi Girl's Seniror Secondary School]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abaasomerako ku University of London]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1984]]
[[Category:Bannayuganda abawandiisi b'ekyasa ky'abiri mu ekimu]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
aeqjcc15lps0fk93p3wdahclaa75qv8
62752
62750
2026-07-15T08:54:40Z
Musuuza
11013
ntereezezza mu mpandiika
62752
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Barbara Kyagulanyi''' (yazaalibwa 7 Ogwomwenda 1984) ye Munnayuganda [[:en:Philanthropy|akola emirimu gy'obwannakyewa]] era [[:en:Author|omuwandiisi w'ebitabo]]. Ye muwandiisi w'ekitabo " ''Golden Memories of a Village Belle'' " ekyafulumizibwa mu 2012. <ref>{{cite news|last1=Nila|first1=Yasmin|title=Barbie Kyagulanyi Reveals writing New Book|url=https://chimpreports.com/barbie-kyagulanyi-reveals-writing-new-book/|access-date=29 July 2021|agency=Chimpreports}}</ref> <ref>{{cite web |last1=Tacca |first1=Alan |date=29 November 2020 |title=Chat time? Barbara Itungo Kyagulanyi and Janet Museveni |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/columnists/allan-tacca/chat-time-barbara-itungo-kyagulanyi-and-janet-museveni-3213478 |access-date=29 July 2021 |website=Daily Monitor}}</ref> Mufumbo n'omuyimbi era munnabyabufuzi Robert Kyagulanyi Ssentamu amanyiddwa nga [[Bobi Wine]], <ref>{{cite web |date=31 May 2020 |title=Barbie Itungo Kyagulanyi: Biography, Early Life, Education and Family of Bobi Wine's wife |url=https://flashugnews.com/barbara-itungo-kyagulanyi-biography-education-family/ |access-date=29 July 2021 |website=Flash News}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-12-03 |title=Prepare Barbie to step into Bobi's shoes |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/commentary/prepare-barbie-to-step-into-bobi-s-shoes-3218108 |access-date=2022-03-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> gw'alinamu abaana bana. <ref name=":0">{{Cite web |title=Bobi Wine, Barbie welcome fourth child |url=https://www.newvision.co.ug/news/1332258/bobi-wine-barbie-welcome-fourth-child |access-date=2025-04-12 |website=New Vision}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Barbie yazaalibwa nga 7 Ogwomwenda 1984 mu [[Ntungamo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Ntungamo]], mu Bukiika ddya bw'obugwanjuba bwa Uganda. Bazadde be Basawo ye Gershom Kagaju ne Joy Kagaju. Yasomera mu ssomero lya St. Hellen Primary School, [[:en:Nyamitanga_Division|Nyamitanga]] mu [[:en:Mbarara|Mbarara]] [[Bweranyangi Girls' Senior Secondary School|Bweranyangi Girls]] mu [[Bushenyi]] ku mutendera gwe ogwa Siniya eyookuna n'ogwa siniya eyoomukaaga okumala emyaka mukaaga. Olwo yeegatta ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] gye yasomera eby'okuzuula ebizibu ebitawaanya embeera z'abantu n'okutema empenda z'okubivvuunuka n'okulondoola engaba y'obuweereza. Era yamaliriza ddiguli eyookubiri mu ddembe ly’obuntu ku [[:en:University_of_London|Yunivasite y'e London]]. <ref>{{Cite web |date=2021-12-10 |title=Barbie Kyagulanyi bags MA from University of London – The Kampala Report |url=https://www.thekampalareport.com/society/202112105541/barbie-kyagulanyi-bags-ma-from-university-of-london.html |access-date=2022-07-11 |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 2013, Barbie yatandikawo ekitongole ky’obwannakyewa ekya Caring Hearts Uganda ekitongole ky'obwannakyewa ekissa essira ku bawala abaakavubuka, okusomesa ku kawuka ka siriimu n’[[:en:Feminine_hygiene|obuyonjo mu biseera by'okugenda mu nsonga]] <ref>{{cite news|last1=Sebwami|first1=Javira|title=Barbie Kyagulanyi calls for intense debate on sexual harassment at global conference in Canada|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/09/barbie-kyagulanyi-makes-case-for-sexual-harassment-at-global-conference-in-canada.html|access-date=29 July 2021|agency=PML Daily}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Muhwezi|first1=Maurice|title='Close your legs, open your books!' Barbie cautions young girls|url=https://www.pmldaily.com/news/2018/11/close-your-legs-open-your-books-barbie-cautions-young-girls.html|access-date=29 July 2021|agency=PML Daily}}</ref> Ekibiina ky’obwannakyewa kitonye ebizimbe n’ebikozesebwa eri amasomero g’abaana abatalina mwasirizi n’ababundabunda munda mu ggwanga. <ref>{{cite web |title=Barbie Kyagulanyi skilling young girls {{!}} Uncut |url=https://www.youtube.com/watch?v=Y_VK6kQutOk |access-date=19 August 2021 |website=Youtube |publisher=Next Media Uganda - Uncut}}</ref>
Mu 2017, Barbie yakolera bba Bobi Wine kakuyege okufuuka omubaka wa paalamenti n'oluvannyuma obwa pulezidenti mu 2020 ne manifesito ye ekwata ku ddembe ly'abakyala. <ref>{{cite news|last1=Kirabo|first1=Jonah|title=Barbie Kyagulanyi: Government does not care about women|url=https://nilepost.co.ug/2020/11/28/barbie-kyagulanyi-government-does-not-care-about-women/|access-date=29 July 2021|agency=The Nile Post}}</ref> Yalwanirira okuyimbulwa kwa Bobi Wine bwe yali asibiddwa mu kkomera e Nalufenya mu kampeyini ze ez’obwa pulezidenti mu 2020. Bombi baasibirwa ab’ebyokwerinda bya Uganda awaka nga tebawozeseddwa mu 2021 olw’okutya nti Bobi okubeera mu lujjudde kiyinza okukuma omuliro n'okuleetawo obwegugungo . Nga wayise ennaku kkumi na lumu, kkooti yasala nti okusibirwa awaka kyali kimenya mateeka <ref>{{cite news|title=Barbie narrates house arrest ordeal|url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/barbie-narrates-house-arrest-ordeal-3269976|access-date=29 July 2021|agency=NTV Uganda|archive-date=18 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230318130832/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/barbie-narrates-house-arrest-ordeal-3269976|url-status=dead}}</ref> <ref>{{cite news|title=Ugandan security forces withdraw from Bobi Wine's house|url=https://www.theguardian.com/world/2021/jan/25/ugandan-court-rules-bobi-wine-house-arrest-judge-says|access-date=12 February 2024|agency=The Guardian}}</ref>
Kaweefube waabwe ow'okwesimbawo ku bwapulezidenti yalagibwa mu filimu ey'ekiwandiiko (documentary) eyitibwa Bobi Wine: The People's President olwasunsulwa okuvuganya ku Ngule ya [[:en:Academy_Award_for_Best_Documentary_Feature|Academy Award for the Best Documentary feature]] mu 2024. <ref>{{cite news|last1=Sundby|first1=Alex|title=See the full list of Oscar nominations for 2024 Academy Awards|url=https://www.cbsnews.com/news/oscars-nominations-2024-academy-awards-list/|access-date=12 February 2024|agency=CBS News}}</ref>
Mu Gwoluberyeberye 2026, oluvannyuma [[Akalulu ka Uganda aka 2026|lw’okulonda kwa bonna okwa 2026]], Bobi Wine yategeeza nti yakubwa abajaasi mu kikwekweto kye baakola ku maka gaabwe, nga kyetaagisa okuweebwa ekitanda mu ddwaaliro. <ref>{{cite news|title=Uganda opposition leader says wife hospitalised after being choked by soldiers|url=https://www.reuters.com/world/africa/uganda-opposition-leader-says-wife-hospitalised-after-being-choked-by-soldiers-2026-01-24/|access-date=24 January 2026|work=[[Reuters]]|date=24 January 2026}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Barbie yasisinkana Bobi Wine bwe yali akyasoma mu ssomero erya siniya, ate nga Bobi Wine yali muyizi mu by'Omuziki, Amazina n'Emizannyo ku Yunivasite ya Makerere. Ababiri bano baagattibwa mu 2011 mu Lutikko y’e Lubaga mu Kampala oluvannyuma lw’okubeera bombi okumala emyaka 10. <ref>{{Cite web |title=Bobi Wine, Barbie mark 5 years of marriage |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1433938/bobi-wine-barbie-mark-5th-marriage |access-date=2025-07-21 |website=New Vision}}</ref> Balina abaana bana. <ref name=":0" /> Mukatuliki ow'[[:en:Catholic_Church|Ekeleziya Katulika]] mu Uganda
== Awaadi ==
Barbara yaweebwa awaadi y’obuweereza bw’ebyemikono okuva mu Lotale kiraabu y'e Bugoloobi mu 2018, yafuna awaadi y’obukulembeze obusukkulumye okuva mu kibiina kya The Aid Child Leadership institute /Uganda. Mu 2020, yaweebwa awaadi ya The teen’s most favourite social media star by Teenz Awards 2020. Era yaweebwa awaadi olw’okuyamba ba maama abali mu myaka gy'ekitiini okuva mu kitongole kya The Remnant Generation, ekitongole ekibudaabuda n’okuyamba ba maama abali mu myaka gy'ekitiini mu Uganda. <ref>{{cite news|last1=Nila|first1=Yasmin|title=Barbie Kyagulanyi Awarded For Supporting Teen Mothers|url=https://chimpreports.com/barbie-kyagulanyi-awarded-for-supporting-teen-mothers/|access-date=29 July 2021|agency=Chimpreports}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [[Barbie Kyagulanyi at IMDb|Barbie Kyagulanyi]] at IMDb
* [https://www.caringheartsuganda.org// Website] Archived 2020-11-19 at the Wayback Machine
{{Authority control}}
[[Category:Abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Ntungamo]]
[[Category:Abaasomera ku Bweranyangi Girl's Seniror Secondary School]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abaasomerako ku University of London]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1984]]
[[Category:Bannayuganda abawandiisi b'ekyasa ky'abiri mu ekimu]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
l4u6mhj0vn468wylyaxrzhbtf9by1t1
62756
62752
2026-07-15T09:08:14Z
Musuuza
11013
ntaddemu obutindo
62756
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Barbara Kyagulanyi''' (yazaalibwa 7 Ogwomwenda 1984) ye Munnayuganda [[akola emirimu gy'obwannakyewa]] era [[omuwandiisi w'ebitabo]]. Ye muwandiisi w'ekitabo " ''Golden Memories of a Village Belle'' " ekyafulumizibwa mu 2012. <ref>{{cite news|last1=Nila|first1=Yasmin|title=Barbie Kyagulanyi Reveals writing New Book|url=https://chimpreports.com/barbie-kyagulanyi-reveals-writing-new-book/|access-date=29 July 2021|agency=Chimpreports}}</ref> <ref>{{cite web |last1=Tacca |first1=Alan |date=29 November 2020 |title=Chat time? Barbara Itungo Kyagulanyi and Janet Museveni |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/columnists/allan-tacca/chat-time-barbara-itungo-kyagulanyi-and-janet-museveni-3213478 |access-date=29 July 2021 |website=Daily Monitor}}</ref> Mufumbo n'omuyimbi era munnabyabufuzi Robert Kyagulanyi Ssentamu amanyiddwa nga [[Bobi Wine]], <ref>{{cite web |date=31 May 2020 |title=Barbie Itungo Kyagulanyi: Biography, Early Life, Education and Family of Bobi Wine's wife |url=https://flashugnews.com/barbara-itungo-kyagulanyi-biography-education-family/ |access-date=29 July 2021 |website=Flash News}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-12-03 |title=Prepare Barbie to step into Bobi's shoes |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/commentary/prepare-barbie-to-step-into-bobi-s-shoes-3218108 |access-date=2022-03-12 |website=Monitor |language=en}}</ref> gw'alinamu abaana bana. <ref name=":0">{{Cite web |title=Bobi Wine, Barbie welcome fourth child |url=https://www.newvision.co.ug/news/1332258/bobi-wine-barbie-welcome-fourth-child |access-date=2025-04-12 |website=New Vision}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Barbie yazaalibwa nga 7 Ogwomwenda 1984 mu [[Ntungamo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Ntungamo]], mu Bukiika ddya bw'obugwanjuba bwa Uganda. Bazadde be Basawo ye Gershom Kagaju ne Joy Kagaju. Yasomera mu ssomero lya St. Hellen Primary School, [[Nyamitanga]] mu [[Mbarara (disitulikit)|Mbarara]] [[Bweranyangi Girls' Senior Secondary School|Bweranyangi Girls]] mu [[Bushenyi]] ku mutendera gwe ogwa Siniya eyookuna n'ogwa siniya eyoomukaaga okumala emyaka mukaaga. Olwo yeegatta ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] gye yasomera eby'okuzuula ebizibu ebitawaanya embeera z'abantu n'okutema empenda z'okubivvuunuka n'okulondoola engaba y'obuweereza. Era yamaliriza ddiguli eyookubiri mu ddembe ly’obuntu ku [[Yunivasite y'e London]]. <ref>{{Cite web |date=2021-12-10 |title=Barbie Kyagulanyi bags MA from University of London – The Kampala Report |url=https://www.thekampalareport.com/society/202112105541/barbie-kyagulanyi-bags-ma-from-university-of-london.html |access-date=2022-07-11 |language=en-US}}</ref>
== Emirimu gye ==
Mu 2013, Barbie yatandikawo ekitongole ky’obwannakyewa ekya Caring Hearts Uganda ekitongole ky'obwannakyewa ekissa essira ku bawala abaakavubuka, okusomesa ku kawuka ka siriimu n’[[Obuyonjo mu biseera by'okugenda mu nsonga|obuyonjo bw'abawala mu kiseera ky'ensonga z'abakazi]] <ref>{{cite news|last1=Sebwami|first1=Javira|title=Barbie Kyagulanyi calls for intense debate on sexual harassment at global conference in Canada|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/09/barbie-kyagulanyi-makes-case-for-sexual-harassment-at-global-conference-in-canada.html|access-date=29 July 2021|agency=PML Daily}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Muhwezi|first1=Maurice|title='Close your legs, open your books!' Barbie cautions young girls|url=https://www.pmldaily.com/news/2018/11/close-your-legs-open-your-books-barbie-cautions-young-girls.html|access-date=29 July 2021|agency=PML Daily}}</ref> Ekibiina ky’obwannakyewa kitonye ebizimbe n’ebikozesebwa eri amasomero g’abaana abatalina mwasirizi n’ababundabunda munda mu ggwanga. <ref>{{cite web |title=Barbie Kyagulanyi skilling young girls {{!}} Uncut |url=https://www.youtube.com/watch?v=Y_VK6kQutOk |access-date=19 August 2021 |website=Youtube |publisher=Next Media Uganda - Uncut}}</ref>
Mu 2017, Barbie yakolera bba Bobi Wine kakuyege okufuuka omubaka wa paalamenti n'oluvannyuma obwa pulezidenti mu 2020 ne manifesito ye ekwata ku ddembe ly'abakyala. <ref>{{cite news|last1=Kirabo|first1=Jonah|title=Barbie Kyagulanyi: Government does not care about women|url=https://nilepost.co.ug/2020/11/28/barbie-kyagulanyi-government-does-not-care-about-women/|access-date=29 July 2021|agency=The Nile Post}}</ref> Yalwanirira okuyimbulwa kwa Bobi Wine bwe yali asibiddwa mu kkomera e Nalufenya mu kampeyini ze ez’obwa pulezidenti mu 2020. Bombi baasibirwa ab’ebyokwerinda bya Uganda awaka nga tebawozeseddwa mu 2021 olw’okutya nti Bobi okubeera mu lujjudde kiyinza okukuma omuliro n'okuleetawo obwegugungo . Nga wayise ennaku kkumi na lumu, kkooti yasala nti okusibirwa awaka kyali kimenya mateeka <ref>{{cite news|title=Barbie narrates house arrest ordeal|url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/barbie-narrates-house-arrest-ordeal-3269976|access-date=29 July 2021|agency=NTV Uganda|archive-date=18 March 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230318130832/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/barbie-narrates-house-arrest-ordeal-3269976|url-status=dead}}</ref> <ref>{{cite news|title=Ugandan security forces withdraw from Bobi Wine's house|url=https://www.theguardian.com/world/2021/jan/25/ugandan-court-rules-bobi-wine-house-arrest-judge-says|access-date=12 February 2024|agency=The Guardian}}</ref>
Kaweefube waabwe ow'okwesimbawo ku bwapulezidenti yalagibwa mu filimu ey'ekiwandiiko (documentary) eyitibwa [[Bobi Wine: The People's President]] olwasunsulwa okuvuganya ku Ngule ya [[Academy Award for the Best Documentary feature]] mu 2024. <ref>{{cite news|last1=Sundby|first1=Alex|title=See the full list of Oscar nominations for 2024 Academy Awards|url=https://www.cbsnews.com/news/oscars-nominations-2024-academy-awards-list/|access-date=12 February 2024|agency=CBS News}}</ref>
Mu Gwoluberyeberye 2026, oluvannyuma [[Akalulu ka Uganda aka 2026|lw’okulonda kwa bonna okwa 2026]], Bobi Wine yategeeza nti yakubwa abajaasi mu kikwekweto kye baakola ku maka gaabwe, nga kyetaagisa okuweebwa ekitanda mu ddwaaliro. <ref>{{cite news|title=Uganda opposition leader says wife hospitalised after being choked by soldiers|url=https://www.reuters.com/world/africa/uganda-opposition-leader-says-wife-hospitalised-after-being-choked-by-soldiers-2026-01-24/|access-date=24 January 2026|work=[[Reuters]]|date=24 January 2026}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Barbie yasisinkana Bobi Wine bwe yali akyasoma mu ssomero erya siniya, ate nga Bobi Wine yali muyizi mu by'Omuziki, Amazina n'Emizannyo ku Yunivasite ya Makerere. Ababiri bano baagattibwa mu 2011 mu Lutikko y’e Lubaga mu Kampala oluvannyuma lw’okubeera bombi okumala emyaka 10. <ref>{{Cite web |title=Bobi Wine, Barbie mark 5 years of marriage |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1433938/bobi-wine-barbie-mark-5th-marriage |access-date=2025-07-21 |website=New Vision}}</ref> Balina abaana bana. <ref name=":0" /> Mukatuliki ow'[[Ekeleziya Katulika]] mu Uganda
== Awaadi ==
Barbara yaweebwa awaadi y’obuweereza bw’ebyemikono okuva mu Lotale kiraabu y'e Bugoloobi mu 2018, yafuna awaadi y’obukulembeze obusukkulumye okuva mu kibiina kya The Aid Child Leadership institute /Uganda. Mu 2020, yaweebwa awaadi ya The teen’s most favourite social media star by Teenz Awards 2020. Era yaweebwa awaadi olw’okuyamba ba maama abali mu myaka gy'ekitiini okuva mu kitongole kya The Remnant Generation, ekitongole ekibudaabuda n’okuyamba ba maama abali mu myaka gy'ekitiini mu Uganda. <ref>{{cite news|last1=Nila|first1=Yasmin|title=Barbie Kyagulanyi Awarded For Supporting Teen Mothers|url=https://chimpreports.com/barbie-kyagulanyi-awarded-for-supporting-teen-mothers/|access-date=29 July 2021|agency=Chimpreports}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [[Barbie Kyagulanyi at IMDb|Barbie Kyagulanyi]] at IMDb
* [https://www.caringheartsuganda.org// Website] Archived 2020-11-19 at the Wayback Machine
{{Authority control}}
[[Category:Abalamu]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Ntungamo]]
[[Category:Abaasomera ku Bweranyangi Girl's Seniror Secondary School]]
[[Category:Abaasomerako ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Abaasomerako ku University of London]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1984]]
[[Category:Bannayuganda abawandiisi b'ekyasa ky'abiri mu ekimu]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
b9gkq5a8kf9ojdgmirambnatmn6zy9b
Anne Kabagambe
0
9692
62544
53748
2026-07-14T13:09:42Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza empandiika
62544
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[Category:Articles with hCards]]
'''Anne Namara Kabagambe''' [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enfuna n'enkulaakulana ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko Ssenkulu wa International Bank for Reconstruction and Development ng'akiikirira World Bank Group ey'Afrika esooka. Obudde buno akola nga mmemba ku ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold Corporation ne Financial Services Volunteer Corps.
== Obulamu bwe n'ebyensoma ==
Kabagambe yazaalibwa [[:en:Kisoro|Kisoro]], mu ttawuni esangibwa mu bukiika ddyo w'obugwanjuba mu [[:en:Uganda|Uganda]] okuliraana ensalo ya [[:en:Rwanda|Rwanda]] ne [[:en:Democratic_Republic_of_the_Congo|Democratic Republic of Congo]], nga ye mwana ow'omunaana ku baana 12 eri omukungu wa Gavumenti eri maama ow'awaka.<ref name="afdb">https://web.archive.org/web/20130707065214/www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/</ref><ref name="ifc">https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt</ref> Yamaliriza Siniya mu Uganda nga tannagenda mu ggwanga lya America eyo gye yafunira ddiguli ye eyasooka okuva mu [[:en:University_of_California_at_San_Diego|University of California at San Diego]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=2023-03-21 |archive-date=2020-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020234112/https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |url-status=dead }}</ref> Yafuna ddiguli ey'okubiri mu nkolagana y'amawanga okuva mu [[:en:Columbia_University|Columbia University]] ne mu nkologana y'abantu okuva mu [[:en:George_Washington_University|George Washington University]]. Era yafuna Dipulooma ez'enjawulo mu nkogana y'amakampuni okuva mu ssomero lya [[:en:John_F._Kennedy_School_of_Government|John F. Kennedy School of Government]] ku [[:en:Harvard_University|Ssettendekero wa Harvard]], n'eyobukulembeze mu [[:en:Cranfield_School_of_Management|Cranfield School of Management]].<ref name="aai">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=2023-03-21 |archive-date=2023-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230608143632/https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu ==
=== Emirimu egyasooka ne African Development Bank ===
Kabagambe yatandika emirimu gye ng'akiikirira [[:en:City_of_New_York|ekibuga New York]] ku by'okusuubulaziganya n'enkulakulana mu [[:en:China|China]], [[:en:India|India]] ne [[:en:Middle_East|Middle East]].<ref name="afdb"/> Yakolako n[[:en:United_Nations|'ekitongole ky'amawanga amagatte]] wamu n'ekitongole ky'amawanga amankuseere mu kibuga New York.<ref name="aai"/> mu 1989, Kabagambe yeegatta ku [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]], eyo gye yafuukira omukulembeze ow'okuntikko.<ref>https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf</ref> Yakola ne ttiimu eyakola ennyo okukwanaganya enteekateeka empanvu ezaakola ennyo okutembekenza [[:en:Financial_crisis_of_2007–08|akatyabaga k'ebyenfuna mu 2007-2008]] wamu [[:en:Western_African_Ebola_virus_epidemic|n'amawanga g'obugwanjuba bwa Africa okulwanyisa obulwadde bwa Ebola]].<ref name="ifc"/> Mu mwezi ogusooka 2016, yeegatta ku lukiiko olukulu olwa [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]].<ref name="aai" />
=== Bank Y'ensi yonna ===
Mu gwekkuminogumu 2018, Kabagambe yalondebwa nga Ssenkulu wa [[:en:World_Bank_Group|World Bank Group]] mu Africa ng'akiikirira [[:en:Botswana|Botswana]], [[:en:Burundi|Burundi]], [[:en:Eritrea|Eritrea]], [[:en:Eswatini|Eswatini]], [[:en:Ethiopia|Ethiopia]], [[:en:Gambia|Gambia]], [[:en:Kenya|Kenya]], [[:en:Lesotho|Lesotho]], [[:en:Liberia|Liberia]], [[:en:Malawi|Malawi]], [[:en:Mozambique|Mozambique]], [[:en:Namibia|Namibia]], [[:en:Rwanda|Rwanda]], [[:en:Seychelles|Seychelles]], [[:en:Sierra_Leone|Sierra Leone]], [[:en:Somalia|Somalia]], [[:en:South_Sudan|South Sudan]], [[:en:Sudan|Sudan]], [[:en:Tanzania|Tanzania]], Uganda, [[:en:Zambia|Zambia]] and [[:en:Zimbabwe|Zimbabwe]]—oluvannyuma lw'okukola ssenkulu w'ettunduttundu lino.<ref>"Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale".</ref> Yafuuka omukyala ow'okubiri okutwala ekifo kino oluvannyuma munna Ethiopia <ref>https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery</ref> Kabagambe era akola nga ssentebe w'olukiiko lwa Bank y'ensi yonna akola ku by'embeera z'obuntu.<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019).</ref> era mmemba ku lukiiko oluvanaanyizibwa ku by'enteekerateekera y'ebyensimbi olukulaakulanya abantu.<ref name="ifc"/>
== Obulamu bwe ==
Kabagambe alina omutabani, William Teli Muhumuza Keita Kabagambe. Amanyi bulungi nnyo okwogera [[:en:English_language|Olungereza]] ne [[:en:French_language|Olufaransa]].<ref name="wbl">https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{s-start}}
{{S-dip}}
{{s-bef|before=Andrew Bvumbe}}
{{s-ttl|title=Former Executive Director of the [[World Bank Group]]<br />(Africa Group I constituency)|years=2016–2020}}
{{s-inc}}
{{s-end}}
e2y7143qjqn68btbfwh0adakn2x6upa
62547
62544
2026-07-14T13:14:30Z
Charles Kalanzi
9748
Ntaddemu ebijulizo
62547
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[Category:Articles with hCards]]
'''Anne Namara Kabagambe<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. ''T[[:en:The_Africa_Report|he Africa Report]]''. Retrieved 19 July 2020.</ref>''' [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enfuna n'enkulaakulana ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko Ssenkulu wa International Bank for Reconstruction and Development ng'akiikirira World Bank Group ey'Afrika esooka. Obudde buno akola nga mmemba ku ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold Corporation ne Financial Services Volunteer Corps.<ref>[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>[https://www.fsvc.org/who-we-are/ "FSVC".] ''www.fsvc.org''. Retrieved 2023-12-11.</ref>
== Obulamu bwe n'ebyensoma ==
Kabagambe yazaalibwa [[:en:Kisoro|Kisoro]], mu ttawuni esangibwa mu bukiika ddyo w'obugwanjuba mu [[:en:Uganda|Uganda]] okuliraana ensalo ya [[:en:Rwanda|Rwanda]] ne [[:en:Democratic_Republic_of_the_Congo|Democratic Republic of Congo]], nga ye mwana ow'omunaana ku baana 12 eri omukungu wa Gavumenti eri maama ow'awaka.<ref name="afdb">https://web.archive.org/web/20130707065214/www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/</ref><ref name="ifc">https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt</ref> Yamaliriza Siniya mu Uganda nga tannagenda mu ggwanga lya America eyo gye yafunira ddiguli ye eyasooka okuva mu [[:en:University_of_California_at_San_Diego|University of California at San Diego]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=2023-03-21 |archive-date=2020-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020234112/https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |url-status=dead }}</ref> Yafuna ddiguli ey'okubiri mu nkolagana y'amawanga okuva mu [[:en:Columbia_University|Columbia University]] ne mu nkologana y'abantu okuva mu [[:en:George_Washington_University|George Washington University]]. Era yafuna Dipulooma ez'enjawulo mu nkogana y'amakampuni okuva mu ssomero lya [[:en:John_F._Kennedy_School_of_Government|John F. Kennedy School of Government]] ku [[:en:Harvard_University|Ssettendekero wa Harvard]], n'eyobukulembeze mu [[:en:Cranfield_School_of_Management|Cranfield School of Management]].<ref name="aai">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=2023-03-21 |archive-date=2023-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230608143632/https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu ==
=== Emirimu egyasooka ne African Development Bank ===
Kabagambe yatandika emirimu gye ng'akiikirira [[:en:City_of_New_York|ekibuga New York]] ku by'okusuubulaziganya n'enkulakulana mu [[:en:China|China]], [[:en:India|India]] ne [[:en:Middle_East|Middle East]].<ref name="afdb"/> Yakolako n[[:en:United_Nations|'ekitongole ky'amawanga amagatte]] wamu n'ekitongole ky'amawanga amankuseere mu kibuga New York.<ref name="aai"/> mu 1989, Kabagambe yeegatta ku [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]], eyo gye yafuukira omukulembeze ow'okuntikko.<ref>https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf</ref> Yakola ne ttiimu eyakola ennyo okukwanaganya enteekateeka empanvu ezaakola ennyo okutembekenza [[:en:Financial_crisis_of_2007–08|akatyabaga k'ebyenfuna mu 2007-2008]] wamu [[:en:Western_African_Ebola_virus_epidemic|n'amawanga g'obugwanjuba bwa Africa okulwanyisa obulwadde bwa Ebola]].<ref name="ifc"/> Mu mwezi ogusooka 2016, yeegatta ku lukiiko olukulu olwa [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]].<ref name="aai" />
=== Bank Y'ensi yonna ===
Mu gwekkuminogumu 2018, Kabagambe yalondebwa nga Ssenkulu wa [[:en:World_Bank_Group|World Bank Group]] mu Africa ng'akiikirira [[:en:Botswana|Botswana]], [[:en:Burundi|Burundi]], [[:en:Eritrea|Eritrea]], [[:en:Eswatini|Eswatini]], [[:en:Ethiopia|Ethiopia]], [[:en:Gambia|Gambia]], [[:en:Kenya|Kenya]], [[:en:Lesotho|Lesotho]], [[:en:Liberia|Liberia]], [[:en:Malawi|Malawi]], [[:en:Mozambique|Mozambique]], [[:en:Namibia|Namibia]], [[:en:Rwanda|Rwanda]], [[:en:Seychelles|Seychelles]], [[:en:Sierra_Leone|Sierra Leone]], [[:en:Somalia|Somalia]], [[:en:South_Sudan|South Sudan]], [[:en:Sudan|Sudan]], [[:en:Tanzania|Tanzania]], Uganda, [[:en:Zambia|Zambia]] and [[:en:Zimbabwe|Zimbabwe]]—oluvannyuma lw'okukola ssenkulu w'ettunduttundu lino.<ref>"Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale".</ref> Yafuuka omukyala ow'okubiri okutwala ekifo kino oluvannyuma munna Ethiopia <ref>https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery</ref> Kabagambe era akola nga ssentebe w'olukiiko lwa Bank y'ensi yonna akola ku by'embeera z'obuntu.<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019).</ref> era mmemba ku lukiiko oluvanaanyizibwa ku by'enteekerateekera y'ebyensimbi olukulaakulanya abantu.<ref name="ifc"/>
== Obulamu bwe ==
Kabagambe alina omutabani, William Teli Muhumuza Keita Kabagambe. Amanyi bulungi nnyo okwogera [[:en:English_language|Olungereza]] ne [[:en:French_language|Olufaransa]].<ref name="wbl">https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{s-start}}
{{S-dip}}
{{s-bef|before=Andrew Bvumbe}}
{{s-ttl|title=Former Executive Director of the [[World Bank Group]]<br />(Africa Group I constituency)|years=2016–2020}}
{{s-inc}}
{{s-end}}
oo5q4bqkzd5shg8ma6ue017vx8r2ruf
62548
62547
2026-07-14T13:15:34Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza omutwe
62548
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[Category:Articles with hCards]]
'''Anne Namara Kabagambe<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. ''T[[:en:The_Africa_Report|he Africa Report]]''. Retrieved 19 July 2020.</ref>''' [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enfuna n'enkulaakulana ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko Ssenkulu wa International Bank for Reconstruction and Development ng'akiikirira World Bank Group ey'Afrika esooka. Obudde buno akola nga mmemba ku ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold Corporation ne Financial Services Volunteer Corps.<ref>[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>[https://www.fsvc.org/who-we-are/ "FSVC".] ''www.fsvc.org''. Retrieved 2023-12-11.</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Kabagambe yazaalibwa [[:en:Kisoro|Kisoro]], mu ttawuni esangibwa mu bukiika ddyo w'obugwanjuba mu [[:en:Uganda|Uganda]] okuliraana ensalo ya [[:en:Rwanda|Rwanda]] ne [[:en:Democratic_Republic_of_the_Congo|Democratic Republic of Congo]], nga ye mwana ow'omunaana ku baana 12 eri omukungu wa Gavumenti eri maama ow'awaka.<ref name="afdb">https://web.archive.org/web/20130707065214/www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/</ref><ref name="ifc">https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt</ref> Yamaliriza Siniya mu Uganda nga tannagenda mu ggwanga lya America eyo gye yafunira ddiguli ye eyasooka okuva mu [[:en:University_of_California_at_San_Diego|University of California at San Diego]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=2023-03-21 |archive-date=2020-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020234112/https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |url-status=dead }}</ref> Yafuna ddiguli ey'okubiri mu nkolagana y'amawanga okuva mu [[:en:Columbia_University|Columbia University]] ne mu nkologana y'abantu okuva mu [[:en:George_Washington_University|George Washington University]]. Era yafuna Dipulooma ez'enjawulo mu nkogana y'amakampuni okuva mu ssomero lya [[:en:John_F._Kennedy_School_of_Government|John F. Kennedy School of Government]] ku [[:en:Harvard_University|Ssettendekero wa Harvard]], n'eyobukulembeze mu [[:en:Cranfield_School_of_Management|Cranfield School of Management]].<ref name="aai">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=2023-03-21 |archive-date=2023-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230608143632/https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu ==
=== Emirimu egyasooka ne African Development Bank ===
Kabagambe yatandika emirimu gye ng'akiikirira [[:en:City_of_New_York|ekibuga New York]] ku by'okusuubulaziganya n'enkulakulana mu [[:en:China|China]], [[:en:India|India]] ne [[:en:Middle_East|Middle East]].<ref name="afdb"/> Yakolako n[[:en:United_Nations|'ekitongole ky'amawanga amagatte]] wamu n'ekitongole ky'amawanga amankuseere mu kibuga New York.<ref name="aai"/> mu 1989, Kabagambe yeegatta ku [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]], eyo gye yafuukira omukulembeze ow'okuntikko.<ref>https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf</ref> Yakola ne ttiimu eyakola ennyo okukwanaganya enteekateeka empanvu ezaakola ennyo okutembekenza [[:en:Financial_crisis_of_2007–08|akatyabaga k'ebyenfuna mu 2007-2008]] wamu [[:en:Western_African_Ebola_virus_epidemic|n'amawanga g'obugwanjuba bwa Africa okulwanyisa obulwadde bwa Ebola]].<ref name="ifc"/> Mu mwezi ogusooka 2016, yeegatta ku lukiiko olukulu olwa [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]].<ref name="aai" />
=== Bank Y'ensi yonna ===
Mu gwekkuminogumu 2018, Kabagambe yalondebwa nga Ssenkulu wa [[:en:World_Bank_Group|World Bank Group]] mu Africa ng'akiikirira [[:en:Botswana|Botswana]], [[:en:Burundi|Burundi]], [[:en:Eritrea|Eritrea]], [[:en:Eswatini|Eswatini]], [[:en:Ethiopia|Ethiopia]], [[:en:Gambia|Gambia]], [[:en:Kenya|Kenya]], [[:en:Lesotho|Lesotho]], [[:en:Liberia|Liberia]], [[:en:Malawi|Malawi]], [[:en:Mozambique|Mozambique]], [[:en:Namibia|Namibia]], [[:en:Rwanda|Rwanda]], [[:en:Seychelles|Seychelles]], [[:en:Sierra_Leone|Sierra Leone]], [[:en:Somalia|Somalia]], [[:en:South_Sudan|South Sudan]], [[:en:Sudan|Sudan]], [[:en:Tanzania|Tanzania]], Uganda, [[:en:Zambia|Zambia]] and [[:en:Zimbabwe|Zimbabwe]]—oluvannyuma lw'okukola ssenkulu w'ettunduttundu lino.<ref>"Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale".</ref> Yafuuka omukyala ow'okubiri okutwala ekifo kino oluvannyuma munna Ethiopia <ref>https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery</ref> Kabagambe era akola nga ssentebe w'olukiiko lwa Bank y'ensi yonna akola ku by'embeera z'obuntu.<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019).</ref> era mmemba ku lukiiko oluvanaanyizibwa ku by'enteekerateekera y'ebyensimbi olukulaakulanya abantu.<ref name="ifc"/>
== Obulamu bwe ==
Kabagambe alina omutabani, William Teli Muhumuza Keita Kabagambe. Amanyi bulungi nnyo okwogera [[:en:English_language|Olungereza]] ne [[:en:French_language|Olufaransa]].<ref name="wbl">https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{s-start}}
{{S-dip}}
{{s-bef|before=Andrew Bvumbe}}
{{s-ttl|title=Former Executive Director of the [[World Bank Group]]<br />(Africa Group I constituency)|years=2016–2020}}
{{s-inc}}
{{s-end}}
1fdhgex5n0vix6r7pa1kv069gam8rdc
62551
62548
2026-07-14T13:25:02Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62551
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yali akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps. <ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
[[Category:Abantu Abalamu]]
eydtlshxw83pnz6wdrkhoqk7qxapqp6
62552
62551
2026-07-14T13:27:05Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62552
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
lcbw3rct0sn40xj6fz5tw0miaanju6y
62553
62552
2026-07-14T13:27:24Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62553
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
[[Category:Abantu Abalamu]]
5t7qhgde6x98o8xoeqfbqxbkoq6gwvj
62564
62553
2026-07-14T13:34:18Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62564
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
[[Category:Abantu Abalamu]]
i5sbhuhrig9zrfkvwqjyze6zsr2g5yx
62565
62564
2026-07-14T13:34:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62565
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
g926u4mreu6bdwmuic6n2yr2pimvv6r
62566
62565
2026-07-14T13:34:57Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62566
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
[[Category:Abantu Abalamu]]
fdwei54suwj6zdrgybbz2h1let8khwe
62568
62566
2026-07-14T13:36:35Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62568
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe yeegatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti. <ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era era yakola kinene mu kuddamu ku buzibu bw’ensimbi obwaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta ga Afrika . <ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu January 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute . <ref name="aai" />
[[Category:Abantu Abalamu]]
hk3xvv9iv5vy8dy1hfdvajtu1alaicn
62572
62568
2026-07-14T13:41:01Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62572
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
[[Category:Abantu Abalamu]]
o04ae683jwp2dx96mg4rkorn2ubjdut
62573
62572
2026-07-14T13:41:13Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62573
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
[[Category:Abantu Abalamu]]
iezl81kyib7u5w5hqam9ngugliqzplx
62575
62573
2026-07-14T13:42:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62575
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia. <ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna <ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi. <ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
[[Category:Abantu Abalamu]]
6ap0t1ya6a6dnfu0pumg2a6d8ww8iqn
62576
62575
2026-07-14T13:43:44Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62576
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
[[Category:Abantu Abalamu]]
04rfxi83f87hn2rth6hdo2she2wt2me
62577
62576
2026-07-14T13:44:02Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62577
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
1ko1iyzse35cqs2k14bdmm0nqkttiba
62578
62577
2026-07-14T13:44:32Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62578
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
[[Category:Abantu Abalamu]]
jpstj0pl74nf1qkknx77jgiu312pbr0
62579
62578
2026-07-14T13:44:56Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62579
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Abantu Abalamu]]
gtk5wpgy3ofoi2ms801d5emk7paldsz
62580
62579
2026-07-14T13:45:14Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62580
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>{{Cite web |title=Anne Kabagambe |url=https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
20e2jcuo15gb21mtnnereuj2zwwunzz
62583
62580
2026-07-14T13:48:01Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62583
wikitext
text/x-wiki
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB".]</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".]</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
l7sj2uceq6dd1w8ftv3vv577wfnoqv8
62584
62583
2026-07-14T13:49:27Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340530960|Anne Kabagambe]]"
62584
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe''' munnayuganda omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB".]</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".]</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
r07s3khnkcmg1c0vlt3uoc8kja5u8fo
62585
62584
2026-07-14T13:57:30Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ebijulizo
62585
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>{{Cite web |title=Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014 |url=https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
pvnsehev4dn801olb0ls2vtjz5j7df7
62586
62585
2026-07-14T14:01:51Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ebijulizo
62586
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref>[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>{{Cite web |date=19 October 2018 |title=Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale |url=https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ |access-date=16 May 2020 |website=African Shapers |language=French}}</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>{{Cite web |title=EDS14 Former Leadership Photo Gallery |url=https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]]}}</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>{{Cite web |last=Edwards |first=Sophie |date=7 November 2019 |title=World Bank staff chastise the board over lack of diversity |url=https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 |access-date=19 July 2020 |publisher=[[Devex]]}}</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name="wbl">{{Cite web |date=30 October 2018 |title=Anne Kabagambe |url=https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe |archive-date=4 November 2018 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[World Bank]] Live}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
9rkkfeu311i8ulk8b5hqbfc41ax5rxc
62587
62586
2026-07-14T14:05:25Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ebijulizo
62587
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb">{{Cite web |date=8 March 2013 |title=Women of the AfDB |url=http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ |archive-date=7 July 2013 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[African Development Bank]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. </cite></ref> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York. <ref name="aai">{{Cite web |date=24 January 2016 |title=AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees |url=https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ |access-date=16 May 2020 |publisher=[[Africa-America Institute]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. </cite></ref> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc">{{Cite web |date=2019 |title=Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets |url=https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt |archive-date=16 May 2020 |access-date=16 May 2020 |publisher=[[International Finance Corporation]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. </cite></ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
h5a7oiqcp3tdop9hnmetk9etirzxycn
62588
62587
2026-07-14T14:08:09Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ebijulizo
62588
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
ft92iw5brdv4sltq43ypri1sgnxw7sv
62589
62588
2026-07-14T14:09:59Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62589
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
r3an3bl5c36vq5qqzl5r513it50v2jq
62590
62589
2026-07-14T14:10:50Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62590
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
3tqz7qs2sjerwbb7mdqn1lwyv00rz99
62591
62590
2026-07-14T14:11:50Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abaasomerako ku Harvard University]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62591
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
bvtkrpaog1idr5hepkox8qordby4jl0
62592
62591
2026-07-14T14:12:45Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abaasomerako ku Columbia University]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62592
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
km49mu9n0wxverut8z4ymkgqcu41gxg
62593
62592
2026-07-14T14:13:30Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62593
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
9y23k9r8blbg295mupro2mlvwcreafd
62594
62593
2026-07-14T14:14:35Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62594
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
[[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]]
a68igp6o1hhuu790um1ccwlzzkep68q
62595
62594
2026-07-14T14:15:29Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62595
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
[[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]]
[[Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi]]
r9ebrtj0pzqlv5j6vorggz32id7w2ki
62597
62595
2026-07-14T14:16:47Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abakozi ba World Bank Group]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62597
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
[[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]]
[[Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi]]
[[Category:Abakozi ba World Bank Group]]
3vdf21pq068epkrreyswdea5w4ux5wu
62603
62597
2026-07-14T14:20:18Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu omutwe
62603
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Laba ne ==
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
[[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]]
[[Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi]]
[[Category:Abakozi ba World Bank Group]]
n05yln8d9g1uuj07tf5hqbflat91ln4
62605
62603
2026-07-14T14:23:08Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezeza omutwe
62605
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anne Kabagambe'''<ref>Assoko, Joël Té-Léssia (16 April 2020). [https://www.theafricareport.com/26297/afdbs-latest-controversy-string-of-accusations-against-its-president-akinwumi-adesina/ "AfDB's latest controversy: accusations against its president, Akinwumi Adesina"]. [[:en:The_Africa_Report|''The Africa Report''.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> [[Munnayuganda]] omukugu mu by'enkulaakulana n’ebyensimbi ku ddaala ly'ensi yonna. Yaliko akulira bbanka y’ensi yonna evunaanyizibwa ku kuddaabiriza n’enkulaakulana, ng’akiikirira ekitundu kya Banka y’ensi yonna ekya Africa Group 1. Mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Barrick Gold and Financial Services Volunteer Corps.<ref name=":0">[https://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe "Anne Kabagambe"]. [[:en:World_Bank|World Bank]] Live. 30 October 2018. [https://web.archive.org/web/20181104024611/http://live.worldbank.org/experts/anne-kabagambe Archived] from the original on 4 November 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref><ref>{{Cite web |title=FSVC |url=https://www.fsvc.org/who-we-are/ |access-date=2023-12-11 |website=www.fsvc.org}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Anne Kabagambe yazaalibwa [[Kisoro]], Uganda.<ref name="afdb">[https://web.archive.org/web/20130707065214/http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ "Women of the AfDB"]. [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. 8 March 2013. Archived from [http://www.afdb.org/en/news-and-events/article/women-of-the-afdb-11593/ the original] on 7 July 2013. Retrieved 16 May 2020.</ref>
Alina diguli okuva mu University of California e San Diego<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/people/a/anne-kabagambe "Anne Kabagambe".] [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> ne diguli eyookubiri mu nsonga z’ensi yonna okuva mu Columbia University ne Public Policy okuva mu George Washington University. Kabagambe yamaliriza enteekateeka z’okutendekebwa ez'abakungu okuva ku Harvard Business School (Corporate Board Effectiveness), John F. Kennedy School of Government mu Harvard University (Strategic Public-Sector Negotiations), ne Cranfield School of Management<ref name="aai">[https://www.aaionline.org/aai-welcomes-anne-kabagambe-to-board-of-trustees/ "AAI Welcome Anne Kabagambe to Board of Trustees"]. [[:en:Africa-America_Institute|Africa-America Institute]]. 24 January 2016. Retrieved 16 May 2020.</ref> (Obukulembeze n’okuddukanya emirimu).<ref name="afdb" /><ref name="ifc">[https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt "Trailblazers: Portraits of Female Business Leadership in Emerging and Frontier Markets"] (PDF). [[:en:International_Finance_Corporation|International Finance Corporation]]. 2019. [https://web.archive.org/web/20200516183707/https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/430b0890-382e-46af-b04a-be00f365d863/Trailblazers_Portraits_of_Female_Business_Leadership_in_Emerging_and_Frontier_Markets.pdf?MOD=AJPERES&CVID=mQCNgtt Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref>
== Emirimu gye ==
=== Omulimu gwe yasooka okukola ne African Development Bank ===
Anne Kabagambe emirimu gye yagitandikira mu kukiikirira ekibuga New York ku mikisa gy'ebyobusuubuzi n'okusiga ensimbi mu [[Cayina|China]], [[India|Buyindi]] ne Middle East.<ref name="afdb" /> Era yakolera mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kibiina ky’amawanga amagatte]] n’ekitongole ky’ensi yonna eky’okusatu mu kibuga New York.<ref name="aai" /> Mu 1989, Kabagambe y'egatta ku African Development Bank, gye yatuuka n'asitukira mu kifo kye ekisembayo ng'akulira abakozi era dayirekita wa kabineti.<ref>[https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf "Appendix I-2: Principal Officers of the Bank Group as of December 31, 2014"] (PDF). [[:en:African_Development_Bank|African Development Bank]]. [https://web.archive.org/web/20200516180158/https://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Publications/AR2014/AR2014-append-EN.pdf Archived] (PDF) from the original on 16 May 2020. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali kitundu ku ttiimu eyaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka ya Bbanka ey’ekiseera ekiwanvu, era yakola kinene mu kuddamu ku katyabaga k’ensimbi akaaliwo mu 2008 n’ekirwadde ky’akawuka ka Ebola mu maserengeta g'Afrika.<ref name="ifc" /> Mu Gwoluberyeberye 2016, yeegatta ku lukiiko olufuzi mu Africa-America Institute.<ref name="aai" />
=== Bbanka y’ensi yonna ===
Mu Gwekkuminoogumu 2018, Kabagambe yalondebwa ku bwakulira ekibiina kya World Bank Group ekya Africa Group 1 Constituency, ng'akiikirira [[Botswana]], [[Burundi]], [[Eritrea]], [[Eswatini]], [[Ethiopia]], [[Gambia]], [[Kenya]], [[Lesotho]], [[Liberiya|Liberia]], [[Malawi]], [[Mozambique]], [[Namibia]], [[Rwanda]], [[Seychelles]], [[Sierra Leone]], [[Somalia]], [[South Sudan]], [[Sudaani|Sudan]], [[Tanzania]], [[Uganda]], [[Zambia]] ne [[Zimbabwe]] —oluvannyuma lw’okubeera nga dayirekita owookubiri.<ref>[https://africanshapers.com/anne-kabagambe-elue-au-board-de-la-banque-mondiale/ "Anne Kabagambe élue au Conseil d'administration de la banque mondiale"]. ''African Shapers'' (in French). 19 October 2018. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yafuuka omukyala owookubiri okukwata ekifo kino oluvannyuma lwa Mulu Ketsela owa Ethiopia.<ref>[https://www.worldbank.org/en/about/leadership/directors/eds14/photogallery "EDS14 Former Leadership Photo Gallery"]. [[:en:World_Bank|World Bank]]. Retrieved 16 May 2020.</ref> Yali ssentebe w’ekibiina ekikola ku kikula ky’abantu ekya Board ya Banka y’ensi yonna<ref>Edwards, Sophie (7 November 2019). [https://www.devex.com/news/world-bank-staff-chastise-the-board-over-lack-of-diversity-95876 "World Bank staff chastise the board over lack of diversity"]. [[:en:Devex|Devex.]] Retrieved 19 July 2020.</ref> era mmemba ku bukiiko bw’olukiiko olukola ku mbalirira n’enkulaakulana ennungi.<ref name="ifc" />
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Kabagambe alina omwana omulenzi. Ayogera [[Lungereza|Olungereza]] n'Olufaransa.<ref name=":0" />
== Laba ne ==
* [[Angella Katatumba]]
* [[Maria Kiwanuka]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Bannayuganda abatandisi b'emirimu ab'ekyasa ky'abiri mwekimu]]
[[Category:Bannayuganda abakazi abakulira bizinensi]]
[[Category:Abaasomerako ku Harvard University]]
[[Category:Abaasomerako ku Columbia University]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro]]
[[Category:Bannayuganda abakyaala nga ba Chief Executive]]
[[Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi]]
[[Category:Abakozi ba World Bank Group]]
mhu346zb5uhyk5toi9yuz09p2otrtca
George Washington
0
10429
62646
56573
2026-07-14T18:03:05Z
~2026-39796-85
11451
ntereezezza empandiika
62646
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Washington''' ye pulezidenti wa Amerika eyasooka. Yazaalibwa mu 22 Gwokubiri, 1732 mu Westmoreland county, Virginia era yali Genero w’Amerika era omuduumizi w’amagye g’amatwale mu nkyukakyuka ya Amerika era yafa mu December 14, 1799, Mount Vernon, Virginia, U.S<ref>https://www.britannica.com/biography/George-Washington</ref> Era ye [[taata eyatandikawo Amerika]] era yaweerezaako pulezidenti wa U.S. nga April 30, 1789 okutuuka nga March 4, 1797.
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
iueoqtjnlensql45qq1nvb1du54mefb
62647
62646
2026-07-14T18:04:13Z
~2026-39796-85
11451
ntereezezza empandiika
62647
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Washington''' ye pulezidenti wa Amerika eyasooka. Yazaalibwa mu 22 Gwokubiri, 1732 mu Westmoreland county, Virginia era yali Genero w’Amerika era omuduumizi w’amagye g’amatwale mu nkyukakyuka ya Amerika era yafa mu December 14, 1799, Mount Vernon, Virginia, U.S<ref>https://www.britannica.com/biography/George-Washington</ref> Era ye [[taata eyatandikawo Amerika]] era yaweerezaako pulezidenti wa U.S. nga April 30, 1789 okutuuka nga March 4, 1797.
== Ebijuliziddwa ==
0u7tyft49or9eylpfsyij0i7gprn43b
62648
62647
2026-07-14T18:05:27Z
~2026-39796-85
11451
empandiika
62648
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Washington''' ye pulezidenti wa Amerika eyasooka. Yazaalibwa mu 22 Gwokubiri, 1732 mu Westmoreland county, Virginia era yali Genero w’Amerika era omuduumizi w’amagye g’amatwale mu nkyukakyuka ya Amerika era yafa mu 14 Ogwekkumineebiri, 1799, Mount Vernon, Virginia, U.S<ref>https://www.britannica.com/biography/George-Washington</ref> Era ye [[taata eyatandikawo Amerika]] era yaweerezaako pulezidenti wa U.S. nga April 30, 1789 okutuuka nga March 4, 1797.
== Ebijuliziddwa ==
plgdnd3xuxue48yfscqyb5s7pbruevf
62649
62648
2026-07-14T18:06:32Z
~2026-39796-85
11451
nzivuunudde emyezi
62649
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Washington''' ye pulezidenti wa Amerika eyasooka. Yazaalibwa mu 22 Gwokubiri, 1732 mu Westmoreland county, Virginia era yali Genero w’Amerika era omuduumizi w’amagye g’amatwale mu nkyukakyuka ya Amerika era yafa mu 14 Ogwekkumineebiri, 1799, Mount Vernon, Virginia, U.S<ref>https://www.britannica.com/biography/George-Washington</ref> Era ye [[taata eyatandikawo Amerika]] era yaweerezaako pulezidenti wa U.S. nga 30 Ogwokuna, 1789 okutuuka nga 4 Ogwokusatu, 1797.
== Ebijuliziddwa ==
2pgj96hbze33b4i6q7snbdbjtj161xn
62650
62649
2026-07-14T18:07:25Z
~2026-39796-85
11451
ntereezezza empandiika
62650
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Washington''' ye pulezidenti wa Amerika eyasooka. Yazaalibwa mu 22 Gwokubiri, 1732 mu Westmoreland county, Virginia era yali Genero w’Amerika era omuduumizi w’amagye g’amatwale mu nkyukakyuka ya Amerika era yafa mu 14 Ogwekkumineebiri, 1799, Mount Vernon, Virginia, U.S<ref>https://www.britannica.com/biography/George-Washington</ref> Era ye [[taata eyatandikawo Amerika]] era yaweerezaako nga pulezidenti wa U.S. nga 30 Ogwokuna, 1789 okutuuka nga 4 Ogwokusatu, 1797.
== Ebijuliziddwa ==
4aat1ge4p3k0lw3l7kd4yxh9te32rn6
Acaye Kerunen
0
10531
62759
45670
2026-07-15T09:14:25Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62759
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Pamela Elizabeth Acaye Kerunen''' (yazaalibwa mu mwaka gwa 1981), Munnayuganda omuwandiisi, omutontomi, omuzannyi wa firimu, omusiizi w'ebifaananyi by'ebyomwoleso (performance artist), omukubi w'ebifanyi abisiiga n'abiwanika mu bifo eb'enjawulo (installation artist),n'omulwanirizi w'eddembe nga akozesa bifaananyi byakubye (art activist).<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/ugandan-art-puts-best-foot-forward-in-venice-3882762</ref><ref name=":1">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/acaye-holds-her-own-in-provocative-awinju-1745374</ref><ref name=":3">https://www.independent.co.ug/radiance-of-ugandan-art-at-the-59th-edition-of-venice-biennale/</ref><ref name=":4">https://africanah.org/pamela-elizabeth-acaye-kerunen/</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |access-date=2024-04-04 |archive-date=2023-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143641/https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">https://www.pacegallery.com/journal/acaye-kerunen-joins-pace-gallery/</ref> Ye direkita eyatandikawo KEBU forum.<ref name=":5" /> Ye yali omunnayuganda omukyala omukubi w'ebifaananyi eyasooka okw'olesa ebifaananyi wansi w'omwoleso ogw'asookera ddala mu Uganda ogwa Ugandan pavilion at the 59th International Art Exhibition e [[:en:Biennale_di_Venezia|Biennale di Venezia]] (2022).<ref name=":0" />
== obuto n'emisomo ==
Acaye yazaalibwa mu mwaka gwa 1981,<ref name=":0"/> era yakuzibwa bazadde be nabo abaali abasiizi b'ebifaananyi.<ref name=":2"/><ref name=":6">https://satisfashionug.com/satisfashion-ugs-wcw-today-is-acaye-kerunen/</ref><ref name=":4"/> Yazaalibwa nga bazadde be bakomyewo okuva mu kweekweeka e Nairobi.<ref name=":4" /> Acaye alina muganda we omuwala, Suzan Kerunen.<ref name=":5"/> Acayed yasomera ku Kiswa primary school.<ref name=":5" /> Yegatta ku somero lya City High School e [[:en:Kololo|Kololo]] okuva mu mwaka gwa 1994 okutuusa mu gwa 1995, okusoma O-level.<ref name=":5" /> Oluvanyuma yegatta ku somero lya Uphill College e Mbuya okw'eyongerayo okusoma emisomo jye ejya [[:en:O-level|Olevel]] ne [[:en:Alevel|Alevel]] okuva mu mwaka gwa 1997 okutuusa mu mwaka gwa 1999.<ref name=":5" />
Okuva mu ttendekero lya [[:en:Aptech|Aptech]], yatikibwa ne dipulooma mu by'okudukanaya ensengekera z'empuliziganya (information systems management) mu mwaka gwa 2002.<ref name=":7">https://tashkeel.org/artists/acaye-kerunen</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220230/http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |url-status=dead }}</ref><ref name=":5"/> Acaye yatikibwa okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]] (IUIU), e ye Mbale ne diguli ya sayansi mu by'abawulire mu mwaka gwa 2009.<ref name=":0" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref name=":5" />
== Emirimu ==
Acaye yakolera ku Uganda Red Cross Society mu luwumula lwe ng'amaliriza emisomo gye ejya O-level eyo jye yayambira mu kutegeeza famire okweekwata engeri z'okulwanyisa ensaansaanya y'ekilwadde kya Cholera.<ref name=":5"/>
Acaye yakola nga omutendesi w'emizaanyo jy'ebikonde okumala emyaka ena nga taneegatta ku IUIU.<ref name=":5"/>
Acaye yakola nga omumyuuka wa dilekitta ku Volcano Theatre production of Goodness mu Canada mu mwaka gwa 2012.<ref name=":8"/>
Acaye yatandika KEBU forum era aweereza nga dilekitta wayo. <ref name=":7"/>KEBU forum nkwatagana eri wakati w'abasiiga ebifaananyi ne ba manager okusobola okutandika n'okufulumya art owenjawulo arts.<ref name=":7" />
=== omukozzi wa art mungeri y'ebisiige, ebibumbe ===
Emirimu jya Acaye ejy'okuwanika art girimu okutungisa engalo, appending, okusiba, embroidery and weaving nga akozesa natural fibre n'ebintu ebifunibwa mu Uganda nga ebyaayi, ebisansa, reeds n'embugo ezikungudwa, ezikaziddwa n'ezilukiddwa mu Uganda . Emirimu gigwa mu n'eyisa ez'enjawulo nga art w'ebisiige, n'ebibumbe, curation, okulwanira eddembe nga akozesa art (activism), okuzannya emizanyo, okutontoma, okuwandiika, and n'okuzanyira emizanyo ku siteegi.<ref name=":2"/><ref name=":4"/>
Acaye yetabye mu curatorial fellowships ezenjawulo eziyambiddwa Afriart Gallery, Makerere University mu Kampala; 32 Degrees East, Newcastle University ne United Kingdom.<ref name=":2"/>
Acaye alina ebikolwa omuli;
* Lwang sawa (which has meanings, that is "''In the eye of time''" and also "''You are burning''" in Alur language).
* Myel (It depicts a woman in a moment of dance motion in basketry).<ref name=":0" />
* Wangker ("Eyes of Reign" in Alur language).<ref name=":0" />
* Kot Ubinu ("Rain is coming" in Alur language).<ref name=":0" />
* Passion flower.<ref name=":0" />
=== Omuwandiisi n'omutontomi ===
Acaye awandiise ebitontomi ne theatre musical scripts ezimu nga zafulumizibwa ku Uganda National theatre ne Phoenix.<ref name=":7"/> Alina engero ezaafulumizibwa Minisitule y'ebyenjigiriza mu Uganda, FEMRITE Uganda.<ref name=":7" /><ref name=":9">https://www.acayekerunen.com/about</ref>
* Acaye awandiikide Full woman magazine efulumizibwa [[:en:Daily_Monitor|Daily monitor]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/influential-women-who-empower-others-1810330</ref><ref name=":9"/>
* Acaye yawandiika muziki eyali mu musical theatre piece ye eyafulumizibwa wansi w'elinya "Dawn of the Pearl" mu mwaka gwa 2006.<ref name=":4"/><ref>https://cinekenya.com/tag/kebu-theater/</ref>
=== Omuzanyi w'emizannyo ===
* Acaye yazanya ekitontomi kye mu Kampala art scene naye era azanyila mu festivals, emyoleso ne symposiums. <ref name=":1"/>
* Acaye yazanyira mu Silent Voice ogwawandikibwa Judith Adong
* Mu mwaka gwa 2021, Acaye yetabba mu online self-led dance fellowship eyali etegekeddwa Saisan Foundation eya Japan.<ref name=":0"/>
== Emyoleso ==
* mu mwaka gwa 2018, Kendu an interactive womblike structure eyali ekoleddwa mu lubugo yawanikibwa Acaye mu Nyege Nyege Ugandan culture ne music festival.
* mu mwaka gwa 2021 okuva nga 18 Ogwomwenda okutuusa nga 28 Ogwekumi 2021, debut five week exhibition ya Acaye yali "Lwang Sawa" (ekivuunulibwa nga '''"''mu maaso ge saawa''" mu [[:en:Alur_people|Alur]])''' ku [[:en:Afriart_Gallery|Afriart gallery]] mu Kampala wansi wa curatorial fellowship ne New Castle University.<ref name=":0"/><ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022 okuva nga 23 Ogwokuna okutuusa nga 27 Ogwekumineemu , Acaye yayolesa ebintu bye ebilukiddwa(weavings) mu mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia (aka Venice Biennale Arte) mu Uganda national pavilion wansi w'elinnya "Radiance - They Dream in Time" oluvanyuma lw'okufuna enkolagana wakati wa Stjarna ne Uganda National Cultural Centre (UNCC).<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":6"/><ref name=":3"/><ref>https://ca.finance.yahoo.com/news/uganda-host-first-national-pavilion-230000552.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/venice-biennale-2022-africa/</ref><ref>https://avenuemagazine.com/acaye-kerunen-art-basel-miami-beach-guide-to-art-basel-2022/</ref>
* Mu mwaka gwa 2022 mu Gwekumi, Acaye yayolesa ku Frieze London 2022.<ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yayolesa ku Blum & Poe ku Art Basel Miami Beach.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |url=https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227072653/https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |url-status=dead }}</ref>
* Mu mwaka gwa 2023, Acaye yategeka omwoleso gwe yeka mu Los Angeles.<ref name=":2" /><ref>https://www.blumandpoe.com/artists/acaye_kerunen</ref>
== Engule, okusimibwa n'ebifulumiziddwa ==
* Mu Gwomukaaga 2012, Vogue Italia Magazine yamuwandiikako nga abamu ku ba Firika abatabaganyi era abalwaanyi b'eddembe.<ref name=":4"/>
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yasiimibwa n'engule ya special mention award ku mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia olw'enkozesa ye ey'ebintu nga raffia, ebyaayi,reeds n'endaga ye eya sustainability nga omuze so si ng'enkola(policy) oba concept.
== Laba ne ==
* [[:en:Afriart_Gallery|Afriart Gallery]]
* [[:en:Simon_Njami|Simon Njami]]
* [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]]
* [[:en:Nommo_Gallery|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa wikipediya ==
* [https://www.acayekerunen.com/about Official website]
* [https://www.artsy.net/artist/acaye-kerunen Art works of Acaye Kerunen]
byhnp8srpuitkei45dk7qqprsdrv17x
62760
62759
2026-07-15T09:20:40Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebiba ebibiri ebisooka
62760
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Pamela Elizabeth Acaye Kerunen''' (yazaalibwa mu 1981), Munnayuganda omuwandiisi, omutontomi, omuzannyi wa firimu, omusiizi w'ebifaananyi by'ebyomwoleso (performance artist), omukubi w'ebifaananyi abisiiga n'abiwanika mu bifo eby'enjawulo (installation artist), n'omulwanirizi w'eddembe ng'akozesa bifaananyi byakubye (art activist).<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/ugandan-art-puts-best-foot-forward-in-venice-3882762</ref><ref name=":1">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/acaye-holds-her-own-in-provocative-awinju-1745374</ref><ref name=":3">https://www.independent.co.ug/radiance-of-ugandan-art-at-the-59th-edition-of-venice-biennale/</ref><ref name=":4">https://africanah.org/pamela-elizabeth-acaye-kerunen/</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |access-date=2024-04-04 |archive-date=2023-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143641/https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">https://www.pacegallery.com/journal/acaye-kerunen-joins-pace-gallery/</ref> Ye direkita eyatandikawo KEBU forum.<ref name=":5" /> Ye yali Munnayuganda omukyala omukubi w'ebifaananyi eyasooka okw'olesa ebifaananyi wansi w'omwoleso ogw'asookera ddala mu Uganda ogwa Ugandan pavilion ku International Art Exhibition eya 59 eyali e [[:en:Biennale_di_Venezia|Biennale di Venezia]] (2022).<ref name=":0" />
== Obuto n'emisomo gye ==
Acaye yazaalibwa mu mwaka gwa 1981,<ref name=":0"/> era yakuzibwa bazadde be nabo abaali abasiizi b'ebifaananyi.<ref name=":2"/><ref name=":6">https://satisfashionug.com/satisfashion-ugs-wcw-today-is-acaye-kerunen/</ref><ref name=":4"/> Yazaalibwa nga bazadde be bakomyewo okuva mu kwekweka e Nairobi.<ref name=":4" /> Acaye alina muganda we omuwala, Suzan Kerunen.<ref name=":5"/> Acaye yasomera ku Kiswa primary school.<ref name=":5" /> Yegatta ku ssomero lya City High School e [[:en:Kololo|Kololo]] okuva mu 1994 okutuusa mu 1995, okusoma O-level.<ref name=":5" /> Oluvannyuma yeegatta ku ssomero lya Uphill College e Mbuya okweyongerayo okusoma emisomo gye egya [[:en:O-level|O level]] ne [[:en:Alevel|A level]] okuva mu 1997 okutuusa mu 1999.<ref name=":5" />
Okuva mu ttendekero lya [[:en:Aptech|Aptech]], yatikkibwa ne dipulooma mu by'okuddukanya ensengekera z'empuliziganya (information systems management) mu mwaka gwa 2002.<ref name=":7">https://tashkeel.org/artists/acaye-kerunen</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220230/http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |url-status=dead }}</ref><ref name=":5"/> Acaye yatikkibwa okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]] (IUIU), e y'e Mbale ne ddiguli ya ssaayansi mu byamawulire mu mwaka gwa 2009.<ref name=":0" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref name=":5" />
== Emirimu ==
Acaye yakolera ku Uganda Red Cross Society mu luwumula lwe ng'amaliriza emisomo gye ejya O-level eyo jye yayambira mu kutegeeza famire okweekwata engeri z'okulwanyisa ensaansaanya y'ekilwadde kya Cholera.<ref name=":5"/>
Acaye yakola nga omutendesi w'emizaanyo jy'ebikonde okumala emyaka ena nga taneegatta ku IUIU.<ref name=":5"/>
Acaye yakola nga omumyuuka wa dilekitta ku Volcano Theatre production of Goodness mu Canada mu mwaka gwa 2012.<ref name=":8"/>
Acaye yatandika KEBU forum era aweereza nga dilekitta wayo. <ref name=":7"/>KEBU forum nkwatagana eri wakati w'abasiiga ebifaananyi ne ba manager okusobola okutandika n'okufulumya art owenjawulo arts.<ref name=":7" />
=== omukozzi wa art mungeri y'ebisiige, ebibumbe ===
Emirimu jya Acaye ejy'okuwanika art girimu okutungisa engalo, appending, okusiba, embroidery and weaving nga akozesa natural fibre n'ebintu ebifunibwa mu Uganda nga ebyaayi, ebisansa, reeds n'embugo ezikungudwa, ezikaziddwa n'ezilukiddwa mu Uganda . Emirimu gigwa mu n'eyisa ez'enjawulo nga art w'ebisiige, n'ebibumbe, curation, okulwanira eddembe nga akozesa art (activism), okuzannya emizanyo, okutontoma, okuwandiika, and n'okuzanyira emizanyo ku siteegi.<ref name=":2"/><ref name=":4"/>
Acaye yetabye mu curatorial fellowships ezenjawulo eziyambiddwa Afriart Gallery, Makerere University mu Kampala; 32 Degrees East, Newcastle University ne United Kingdom.<ref name=":2"/>
Acaye alina ebikolwa omuli;
* Lwang sawa (which has meanings, that is "''In the eye of time''" and also "''You are burning''" in Alur language).
* Myel (It depicts a woman in a moment of dance motion in basketry).<ref name=":0" />
* Wangker ("Eyes of Reign" in Alur language).<ref name=":0" />
* Kot Ubinu ("Rain is coming" in Alur language).<ref name=":0" />
* Passion flower.<ref name=":0" />
=== Omuwandiisi n'omutontomi ===
Acaye awandiise ebitontomi ne theatre musical scripts ezimu nga zafulumizibwa ku Uganda National theatre ne Phoenix.<ref name=":7"/> Alina engero ezaafulumizibwa Minisitule y'ebyenjigiriza mu Uganda, FEMRITE Uganda.<ref name=":7" /><ref name=":9">https://www.acayekerunen.com/about</ref>
* Acaye awandiikide Full woman magazine efulumizibwa [[:en:Daily_Monitor|Daily monitor]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/influential-women-who-empower-others-1810330</ref><ref name=":9"/>
* Acaye yawandiika muziki eyali mu musical theatre piece ye eyafulumizibwa wansi w'elinya "Dawn of the Pearl" mu mwaka gwa 2006.<ref name=":4"/><ref>https://cinekenya.com/tag/kebu-theater/</ref>
=== Omuzanyi w'emizannyo ===
* Acaye yazanya ekitontomi kye mu Kampala art scene naye era azanyila mu festivals, emyoleso ne symposiums. <ref name=":1"/>
* Acaye yazanyira mu Silent Voice ogwawandikibwa Judith Adong
* Mu mwaka gwa 2021, Acaye yetabba mu online self-led dance fellowship eyali etegekeddwa Saisan Foundation eya Japan.<ref name=":0"/>
== Emyoleso ==
* mu mwaka gwa 2018, Kendu an interactive womblike structure eyali ekoleddwa mu lubugo yawanikibwa Acaye mu Nyege Nyege Ugandan culture ne music festival.
* mu mwaka gwa 2021 okuva nga 18 Ogwomwenda okutuusa nga 28 Ogwekumi 2021, debut five week exhibition ya Acaye yali "Lwang Sawa" (ekivuunulibwa nga '''"''mu maaso ge saawa''" mu [[:en:Alur_people|Alur]])''' ku [[:en:Afriart_Gallery|Afriart gallery]] mu Kampala wansi wa curatorial fellowship ne New Castle University.<ref name=":0"/><ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022 okuva nga 23 Ogwokuna okutuusa nga 27 Ogwekumineemu , Acaye yayolesa ebintu bye ebilukiddwa(weavings) mu mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia (aka Venice Biennale Arte) mu Uganda national pavilion wansi w'elinnya "Radiance - They Dream in Time" oluvanyuma lw'okufuna enkolagana wakati wa Stjarna ne Uganda National Cultural Centre (UNCC).<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":6"/><ref name=":3"/><ref>https://ca.finance.yahoo.com/news/uganda-host-first-national-pavilion-230000552.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/venice-biennale-2022-africa/</ref><ref>https://avenuemagazine.com/acaye-kerunen-art-basel-miami-beach-guide-to-art-basel-2022/</ref>
* Mu mwaka gwa 2022 mu Gwekumi, Acaye yayolesa ku Frieze London 2022.<ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yayolesa ku Blum & Poe ku Art Basel Miami Beach.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |url=https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227072653/https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |url-status=dead }}</ref>
* Mu mwaka gwa 2023, Acaye yategeka omwoleso gwe yeka mu Los Angeles.<ref name=":2" /><ref>https://www.blumandpoe.com/artists/acaye_kerunen</ref>
== Engule, okusimibwa n'ebifulumiziddwa ==
* Mu Gwomukaaga 2012, Vogue Italia Magazine yamuwandiikako nga abamu ku ba Firika abatabaganyi era abalwaanyi b'eddembe.<ref name=":4"/>
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yasiimibwa n'engule ya special mention award ku mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia olw'enkozesa ye ey'ebintu nga raffia, ebyaayi,reeds n'endaga ye eya sustainability nga omuze so si ng'enkola(policy) oba concept.
== Laba ne ==
* [[:en:Afriart_Gallery|Afriart Gallery]]
* [[:en:Simon_Njami|Simon Njami]]
* [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]]
* [[:en:Nommo_Gallery|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa wikipediya ==
* [https://www.acayekerunen.com/about Official website]
* [https://www.artsy.net/artist/acaye-kerunen Art works of Acaye Kerunen]
add0a5i9zvgk087hqa9hnisoy01xemu
62761
62760
2026-07-15T09:28:18Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezza emirimu gye
62761
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Pamela Elizabeth Acaye Kerunen''' (yazaalibwa mu 1981), Munnayuganda omuwandiisi, omutontomi, omuzannyi wa firimu, omusiizi w'ebifaananyi by'ebyomwoleso (performance artist), omukubi w'ebifaananyi abisiiga n'abiwanika mu bifo eby'enjawulo (installation artist), n'omulwanirizi w'eddembe ng'akozesa bifaananyi byakubye (art activist).<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/ugandan-art-puts-best-foot-forward-in-venice-3882762</ref><ref name=":1">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/acaye-holds-her-own-in-provocative-awinju-1745374</ref><ref name=":3">https://www.independent.co.ug/radiance-of-ugandan-art-at-the-59th-edition-of-venice-biennale/</ref><ref name=":4">https://africanah.org/pamela-elizabeth-acaye-kerunen/</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |access-date=2024-04-04 |archive-date=2023-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143641/https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">https://www.pacegallery.com/journal/acaye-kerunen-joins-pace-gallery/</ref> Ye direkita eyatandikawo KEBU forum.<ref name=":5" /> Ye yali Munnayuganda omukyala omukubi w'ebifaananyi eyasooka okw'olesa ebifaananyi wansi w'omwoleso ogw'asookera ddala mu Uganda ogwa Ugandan pavilion ku International Art Exhibition eya 59 eyali e [[:en:Biennale_di_Venezia|Biennale di Venezia]] (2022).<ref name=":0" />
== Obuto n'emisomo gye ==
Acaye yazaalibwa mu mwaka gwa 1981,<ref name=":0"/> era yakuzibwa bazadde be nabo abaali abasiizi b'ebifaananyi.<ref name=":2"/><ref name=":6">https://satisfashionug.com/satisfashion-ugs-wcw-today-is-acaye-kerunen/</ref><ref name=":4"/> Yazaalibwa nga bazadde be bakomyewo okuva mu kwekweka e Nairobi.<ref name=":4" /> Acaye alina muganda we omuwala, Suzan Kerunen.<ref name=":5"/> Acaye yasomera ku Kiswa primary school.<ref name=":5" /> Yegatta ku ssomero lya City High School e [[:en:Kololo|Kololo]] okuva mu 1994 okutuusa mu 1995, okusoma O-level.<ref name=":5" /> Oluvannyuma yeegatta ku ssomero lya Uphill College e Mbuya okweyongerayo okusoma emisomo gye egya [[:en:O-level|O level]] ne [[:en:Alevel|A level]] okuva mu 1997 okutuusa mu 1999.<ref name=":5" />
Okuva mu ttendekero lya [[:en:Aptech|Aptech]], yatikkibwa ne dipulooma mu by'okuddukanya ensengekera z'empuliziganya (information systems management) mu mwaka gwa 2002.<ref name=":7">https://tashkeel.org/artists/acaye-kerunen</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220230/http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |url-status=dead }}</ref><ref name=":5"/> Acaye yatikkibwa okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]] (IUIU), e y'e Mbale ne ddiguli ya ssaayansi mu byamawulire mu mwaka gwa 2009.<ref name=":0" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref name=":5" />
== Emirimu ==
Acaye yakolerako ku Uganda Red Cross Society mu luwummula lwe ng'amalirizza emisomo gye egya O-level eyo gye yasinziira okutegeeza ffamire ye okwekwata engeri z'okulwanyisa ensaasaanya y'ekirwadde kya Cholera.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omutendesi w'emizannyo gy'ebikonde okumala emyaka ena nga tanneegatta ku IUIU.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omumyuuka wa dayirekita ku Volcano Theatre production of Goodness mu Canada mu mwaka gwa 2012.<ref name=":8"/>
Acaye yatandika KEBU forum era aweereza nga dayirekita waayo.<ref name=":7"/> KEBU forum kitongole ekitabya awamu oba ekitondawo enkwatagana wakati w'abasiiga ebifaananyi n'ababaddukanya okusobola okutandika n'okufulumya art owenjawulo.<ref name=":7" />
=== Omukozi wa art mu ngeri y'ebisiige n'ebibumbe ===
Emirimu gya Acaye egy'okuwanika art girimu okutungisa engalo, appending, okusiba, embroidery and weaving nga akozesa natural fibre n'ebintu ebifunibwa mu Uganda nga ebyaayi, ebisansa, reeds n'embugo ezikungudwa, ezikaziddwa n'ezilukiddwa mu Uganda . Emirimu gigwa mu n'eyisa ez'enjawulo nga art w'ebisiige, n'ebibumbe, curation, okulwanira eddembe nga akozesa art (activism), okuzannya emizanyo, okutontoma, okuwandiika, and n'okuzanyira emizanyo ku siteegi.<ref name=":2"/><ref name=":4"/>
Acaye yetabye mu curatorial fellowships ezenjawulo eziyambiddwa Afriart Gallery, Makerere University mu Kampala; 32 Degrees East, Newcastle University ne United Kingdom.<ref name=":2"/>
Acaye alina ebikolwa omuli;
* Lwang sawa (which has meanings, that is "''In the eye of time''" and also "''You are burning''" in Alur language).
* Myel (It depicts a woman in a moment of dance motion in basketry).<ref name=":0" />
* Wangker ("Eyes of Reign" in Alur language).<ref name=":0" />
* Kot Ubinu ("Rain is coming" in Alur language).<ref name=":0" />
* Passion flower.<ref name=":0" />
=== Omuwandiisi n'omutontomi ===
Acaye awandiise ebitontomi ne theatre musical scripts ezimu nga zafulumizibwa ku Uganda National theatre ne Phoenix.<ref name=":7"/> Alina engero ezaafulumizibwa Minisitule y'ebyenjigiriza mu Uganda, FEMRITE Uganda.<ref name=":7" /><ref name=":9">https://www.acayekerunen.com/about</ref>
* Acaye awandiikide Full woman magazine efulumizibwa [[:en:Daily_Monitor|Daily monitor]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/influential-women-who-empower-others-1810330</ref><ref name=":9"/>
* Acaye yawandiika muziki eyali mu musical theatre piece ye eyafulumizibwa wansi w'elinya "Dawn of the Pearl" mu mwaka gwa 2006.<ref name=":4"/><ref>https://cinekenya.com/tag/kebu-theater/</ref>
=== Omuzanyi w'emizannyo ===
* Acaye yazanya ekitontomi kye mu Kampala art scene naye era azanyila mu festivals, emyoleso ne symposiums. <ref name=":1"/>
* Acaye yazanyira mu Silent Voice ogwawandikibwa Judith Adong
* Mu mwaka gwa 2021, Acaye yetabba mu online self-led dance fellowship eyali etegekeddwa Saisan Foundation eya Japan.<ref name=":0"/>
== Emyoleso ==
* mu mwaka gwa 2018, Kendu an interactive womblike structure eyali ekoleddwa mu lubugo yawanikibwa Acaye mu Nyege Nyege Ugandan culture ne music festival.
* mu mwaka gwa 2021 okuva nga 18 Ogwomwenda okutuusa nga 28 Ogwekumi 2021, debut five week exhibition ya Acaye yali "Lwang Sawa" (ekivuunulibwa nga '''"''mu maaso ge saawa''" mu [[:en:Alur_people|Alur]])''' ku [[:en:Afriart_Gallery|Afriart gallery]] mu Kampala wansi wa curatorial fellowship ne New Castle University.<ref name=":0"/><ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022 okuva nga 23 Ogwokuna okutuusa nga 27 Ogwekumineemu , Acaye yayolesa ebintu bye ebilukiddwa(weavings) mu mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia (aka Venice Biennale Arte) mu Uganda national pavilion wansi w'elinnya "Radiance - They Dream in Time" oluvanyuma lw'okufuna enkolagana wakati wa Stjarna ne Uganda National Cultural Centre (UNCC).<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":6"/><ref name=":3"/><ref>https://ca.finance.yahoo.com/news/uganda-host-first-national-pavilion-230000552.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/venice-biennale-2022-africa/</ref><ref>https://avenuemagazine.com/acaye-kerunen-art-basel-miami-beach-guide-to-art-basel-2022/</ref>
* Mu mwaka gwa 2022 mu Gwekumi, Acaye yayolesa ku Frieze London 2022.<ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yayolesa ku Blum & Poe ku Art Basel Miami Beach.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |url=https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227072653/https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |url-status=dead }}</ref>
* Mu mwaka gwa 2023, Acaye yategeka omwoleso gwe yeka mu Los Angeles.<ref name=":2" /><ref>https://www.blumandpoe.com/artists/acaye_kerunen</ref>
== Engule, okusimibwa n'ebifulumiziddwa ==
* Mu Gwomukaaga 2012, Vogue Italia Magazine yamuwandiikako nga abamu ku ba Firika abatabaganyi era abalwaanyi b'eddembe.<ref name=":4"/>
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yasiimibwa n'engule ya special mention award ku mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia olw'enkozesa ye ey'ebintu nga raffia, ebyaayi,reeds n'endaga ye eya sustainability nga omuze so si ng'enkola(policy) oba concept.
== Laba ne ==
* [[:en:Afriart_Gallery|Afriart Gallery]]
* [[:en:Simon_Njami|Simon Njami]]
* [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]]
* [[:en:Nommo_Gallery|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa wikipediya ==
* [https://www.acayekerunen.com/about Official website]
* [https://www.artsy.net/artist/acaye-kerunen Art works of Acaye Kerunen]
5t59rxade13ipvrm7k4vtif8kw1dqlz
62762
62761
2026-07-15T09:39:08Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza emitwe ebiri egiddirira
62762
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Pamela Elizabeth Acaye Kerunen''' (yazaalibwa mu 1981), Munnayuganda omuwandiisi, omutontomi, omuzannyi wa firimu, omusiizi w'ebifaananyi by'ebyomwoleso (performance artist), omukubi w'ebifaananyi abisiiga n'abiwanika mu bifo eby'enjawulo (installation artist), n'omulwanirizi w'eddembe ng'akozesa bifaananyi byakubye (art activist).<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/ugandan-art-puts-best-foot-forward-in-venice-3882762</ref><ref name=":1">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/acaye-holds-her-own-in-provocative-awinju-1745374</ref><ref name=":3">https://www.independent.co.ug/radiance-of-ugandan-art-at-the-59th-edition-of-venice-biennale/</ref><ref name=":4">https://africanah.org/pamela-elizabeth-acaye-kerunen/</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |access-date=2024-04-04 |archive-date=2023-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143641/https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">https://www.pacegallery.com/journal/acaye-kerunen-joins-pace-gallery/</ref> Ye direkita eyatandikawo KEBU forum.<ref name=":5" /> Ye yali Munnayuganda omukyala omukubi w'ebifaananyi eyasooka okw'olesa ebifaananyi wansi w'omwoleso ogw'asookera ddala mu Uganda ogwa Ugandan pavilion ku International Art Exhibition eya 59 eyali e [[:en:Biennale_di_Venezia|Biennale di Venezia]] (2022).<ref name=":0" />
== Obuto n'emisomo gye ==
Acaye yazaalibwa mu mwaka gwa 1981,<ref name=":0"/> era yakuzibwa bazadde be nabo abaali abasiizi b'ebifaananyi.<ref name=":2"/><ref name=":6">https://satisfashionug.com/satisfashion-ugs-wcw-today-is-acaye-kerunen/</ref><ref name=":4"/> Yazaalibwa nga bazadde be bakomyewo okuva mu kwekweka e Nairobi.<ref name=":4" /> Acaye alina muganda we omuwala, Suzan Kerunen.<ref name=":5"/> Acaye yasomera ku Kiswa primary school.<ref name=":5" /> Yegatta ku ssomero lya City High School e [[:en:Kololo|Kololo]] okuva mu 1994 okutuusa mu 1995, okusoma O-level.<ref name=":5" /> Oluvannyuma yeegatta ku ssomero lya Uphill College e Mbuya okweyongerayo okusoma emisomo gye egya [[:en:O-level|O level]] ne [[:en:Alevel|A level]] okuva mu 1997 okutuusa mu 1999.<ref name=":5" />
Okuva mu ttendekero lya [[:en:Aptech|Aptech]], yatikkibwa ne dipulooma mu by'okuddukanya ensengekera z'empuliziganya (information systems management) mu mwaka gwa 2002.<ref name=":7">https://tashkeel.org/artists/acaye-kerunen</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220230/http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |url-status=dead }}</ref><ref name=":5"/> Acaye yatikkibwa okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]] (IUIU), e y'e Mbale ne ddiguli ya ssaayansi mu byamawulire mu mwaka gwa 2009.<ref name=":0" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref name=":5" />
== Emirimu ==
Acaye yakolerako ku Uganda Red Cross Society mu luwummula lwe ng'amalirizza emisomo gye egya O-level eyo gye yasinziira okutegeeza ffamire ye okwekwata engeri z'okulwanyisa ensaasaanya y'ekirwadde kya Cholera.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omutendesi w'emizannyo gy'ebikonde okumala emyaka ena nga tanneegatta ku IUIU.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omumyuka wa dayirekita ku Volcano Theatre production of Goodness mu Canada mu mwaka gwa 2012.<ref name=":8"/>
Acaye yatandika KEBU forum era aweereza nga dayirekita waayo.<ref name=":7"/> KEBU forum kitongole ekitabya awamu oba ekitondawo enkwatagana wakati w'abasiiga ebifaananyi n'ababaddukanya okusobola okutandika n'okufulumya art owenjawulo.<ref name=":7" />
=== Omukozi wa art mu ngeri y'ebisiige n'ebibumbe ===
Emirimu gya Acaye egy'okuwanika art girimu okutungisa engalo, appending, okusiba, okutunga n'okuluka ng'akozesa ebituttwa ebyobutonde n'ebintu ebifunibwa mu Uganda nga; ebyayi, ebisansa, reeds n'embugo ezikunguddwa, ezikaziddwa n'ezilukiddwa mu Uganda. Emirimu gye gigwa mu makowe ag'enjawulo gamba nga art w'ebisiige, ow'ebibumbe, curation, okulwanira eddembe nga akozesa art (activism), okuzannya emizannyo, okutontoma, okuwandiika, and n'okuzannyira emizannyo ku siteegi.<ref name=":2"/><ref name=":4"/>
Acaye yeetabye mu curatorial fellowships ez'enjawulo eziyambiddwa Afriart Gallery, Makerere University mu Kampala; 32 Degrees East, Newcastle University ne United Kingdom.<ref name=":2"/>
Acaye alina ebikolwa omuli;
* Lwang sawa (Ekitegeeza "''Mu bwenyi bw'ebiseera''" ne "''Oyokya''" mu lulimi Olwa Alur).
* Myel (Kiraga omukyala ng'azina bwatunga ekibbo).<ref name=":0" />
* Wangker ("Obwenyi bw'obubeerawo" mu lulimi Olwa Alur).<ref name=":0" />
* Kot Ubinu ("Enkuba ejja" mu lulimi Olwa Alur).<ref name=":0" />
* Passion flower.<ref name=":0" />
=== Omuwandiisi ate katontoma ===
Acaye awandiise ebitontome ne theatre musical scripts ebimu nga bifulumizibwa ku Uganda National theatre ne Phoenix.<ref name=":7"/> Alina engero ezaafulumizibwa Minisitule y'ebyenjigiriza mu Uganda, FEMRITE Uganda.<ref name=":7" /><ref name=":9">https://www.acayekerunen.com/about</ref>
* Acaye yawandiika magaziini eyitibwa Full woman eyafulumizibwa [[:en:Daily_Monitor|Daily monitor]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/influential-women-who-empower-others-1810330</ref><ref name=":9"/>
* Acaye yawandiika ennyimba ezaali mu musical theatre piece ye eyafulumizibwa wansi w'erinnya "Dawn of the Pearl" mu mwaka gwa 2006.<ref name=":4"/><ref>https://cinekenya.com/tag/kebu-theater/</ref>
=== Omuzanyi w'emizannyo ===
* Acaye yazanya ekitontomi kye mu Kampala art scene naye era azanyila mu festivals, emyoleso ne symposiums. <ref name=":1"/>
* Acaye yazanyira mu Silent Voice ogwawandikibwa Judith Adong
* Mu mwaka gwa 2021, Acaye yetabba mu online self-led dance fellowship eyali etegekeddwa Saisan Foundation eya Japan.<ref name=":0"/>
== Emyoleso ==
* mu mwaka gwa 2018, Kendu an interactive womblike structure eyali ekoleddwa mu lubugo yawanikibwa Acaye mu Nyege Nyege Ugandan culture ne music festival.
* mu mwaka gwa 2021 okuva nga 18 Ogwomwenda okutuusa nga 28 Ogwekumi 2021, debut five week exhibition ya Acaye yali "Lwang Sawa" (ekivuunulibwa nga '''"''mu maaso ge saawa''" mu [[:en:Alur_people|Alur]])''' ku [[:en:Afriart_Gallery|Afriart gallery]] mu Kampala wansi wa curatorial fellowship ne New Castle University.<ref name=":0"/><ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022 okuva nga 23 Ogwokuna okutuusa nga 27 Ogwekumineemu , Acaye yayolesa ebintu bye ebilukiddwa(weavings) mu mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia (aka Venice Biennale Arte) mu Uganda national pavilion wansi w'elinnya "Radiance - They Dream in Time" oluvanyuma lw'okufuna enkolagana wakati wa Stjarna ne Uganda National Cultural Centre (UNCC).<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":6"/><ref name=":3"/><ref>https://ca.finance.yahoo.com/news/uganda-host-first-national-pavilion-230000552.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/venice-biennale-2022-africa/</ref><ref>https://avenuemagazine.com/acaye-kerunen-art-basel-miami-beach-guide-to-art-basel-2022/</ref>
* Mu mwaka gwa 2022 mu Gwekumi, Acaye yayolesa ku Frieze London 2022.<ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yayolesa ku Blum & Poe ku Art Basel Miami Beach.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |url=https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227072653/https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |url-status=dead }}</ref>
* Mu mwaka gwa 2023, Acaye yategeka omwoleso gwe yeka mu Los Angeles.<ref name=":2" /><ref>https://www.blumandpoe.com/artists/acaye_kerunen</ref>
== Engule, okusimibwa n'ebifulumiziddwa ==
* Mu Gwomukaaga 2012, Vogue Italia Magazine yamuwandiikako nga abamu ku ba Firika abatabaganyi era abalwaanyi b'eddembe.<ref name=":4"/>
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yasiimibwa n'engule ya special mention award ku mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia olw'enkozesa ye ey'ebintu nga raffia, ebyaayi,reeds n'endaga ye eya sustainability nga omuze so si ng'enkola(policy) oba concept.
== Laba ne ==
* [[:en:Afriart_Gallery|Afriart Gallery]]
* [[:en:Simon_Njami|Simon Njami]]
* [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]]
* [[:en:Nommo_Gallery|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa wikipediya ==
* [https://www.acayekerunen.com/about Official website]
* [https://www.artsy.net/artist/acaye-kerunen Art works of Acaye Kerunen]
kstu3twznxbi5q2uv0lrpjabehdj0ti
62763
62762
2026-07-15T09:51:20Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiwandiiko kyonna
62763
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Pamela Elizabeth Acaye Kerunen''' (yazaalibwa mu 1981), Munnayuganda omuwandiisi, omutontomi, omuzannyi wa firimu, omusiizi w'ebifaananyi by'ebyomwoleso (performance artist), omukubi w'ebifaananyi abisiiga n'abiwanika mu bifo eby'enjawulo (installation artist), n'omulwanirizi w'eddembe ng'akozesa bifaananyi byakubye (art activist).<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/ugandan-art-puts-best-foot-forward-in-venice-3882762</ref><ref name=":1">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/acaye-holds-her-own-in-provocative-awinju-1745374</ref><ref name=":3">https://www.independent.co.ug/radiance-of-ugandan-art-at-the-59th-edition-of-venice-biennale/</ref><ref name=":4">https://africanah.org/pamela-elizabeth-acaye-kerunen/</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |access-date=2024-04-04 |archive-date=2023-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143641/https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">https://www.pacegallery.com/journal/acaye-kerunen-joins-pace-gallery/</ref> Ye direkita eyatandikawo KEBU forum.<ref name=":5" /> Ye yali Munnayuganda omukyala omukubi w'ebifaananyi eyasooka okw'olesa ebifaananyi wansi w'omwoleso ogw'asookera ddala mu Uganda ogwa Ugandan pavilion ku International Art Exhibition eya 59 eyali e [[:en:Biennale_di_Venezia|Biennale di Venezia]] (2022).<ref name=":0" />
== Obuto n'emisomo gye ==
Acaye yazaalibwa mu mwaka gwa 1981,<ref name=":0"/> era yakuzibwa bazadde be nabo abaali abasiizi b'ebifaananyi.<ref name=":2"/><ref name=":6">https://satisfashionug.com/satisfashion-ugs-wcw-today-is-acaye-kerunen/</ref><ref name=":4"/> Yazaalibwa nga bazadde be bakomyewo okuva mu kwekweka e Nairobi.<ref name=":4" /> Acaye alina muganda we omuwala, Suzan Kerunen.<ref name=":5"/> Acaye yasomera ku Kiswa primary school.<ref name=":5" /> Yegatta ku ssomero lya City High School e [[:en:Kololo|Kololo]] okuva mu 1994 okutuusa mu 1995, okusoma O-level.<ref name=":5" /> Oluvannyuma yeegatta ku ssomero lya Uphill College e Mbuya okweyongerayo okusoma emisomo gye egya [[:en:O-level|O level]] ne [[:en:Alevel|A level]] okuva mu 1997 okutuusa mu 1999.<ref name=":5" />
Okuva mu ttendekero lya [[:en:Aptech|Aptech]], yatikkibwa ne dipulooma mu by'okuddukanya ensengekera z'empuliziganya (information systems management) mu mwaka gwa 2002.<ref name=":7">https://tashkeel.org/artists/acaye-kerunen</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220230/http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |url-status=dead }}</ref><ref name=":5"/> Acaye yatikkibwa okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]] (IUIU), e y'e Mbale ne ddiguli ya ssaayansi mu byamawulire mu mwaka gwa 2009.<ref name=":0" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref name=":5" />
== Emirimu ==
Acaye yakolerako ku Uganda Red Cross Society mu luwummula lwe ng'amalirizza emisomo gye egya O-level eyo gye yasinziira okutegeeza ffamire ye okwekwata engeri z'okulwanyisa ensaasaanya y'ekirwadde kya Cholera.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omutendesi w'emizannyo gy'ebikonde okumala emyaka ena nga tanneegatta ku IUIU.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omumyuka wa dayirekita ku Volcano Theatre production of Goodness mu Canada mu mwaka gwa 2012.<ref name=":8"/>
Acaye yatandika KEBU forum era aweereza nga dayirekita waayo.<ref name=":7"/> KEBU forum kitongole ekitabya awamu oba ekitondawo enkwatagana wakati w'abasiiga ebifaananyi n'ababaddukanya okusobola okutandika n'okufulumya art owenjawulo.<ref name=":7" />
=== Omukozi wa art mu ngeri y'ebisiige n'ebibumbe ===
Emirimu gya Acaye egy'okuwanika art girimu okutungisa engalo, appending, okusiba, okutunga n'okuluka ng'akozesa ebituttwa ebyobutonde n'ebintu ebifunibwa mu Uganda nga; ebyayi, ebisansa, reeds n'embugo ezikunguddwa, ezikaziddwa n'ezilukiddwa mu Uganda. Emirimu gye gigwa mu makowe ag'enjawulo gamba nga art w'ebisiige, ow'ebibumbe, curation, okulwanira eddembe nga akozesa art (activism), okuzannya emizannyo, okutontoma, okuwandiika, and n'okuzannyira emizannyo ku siteegi.<ref name=":2"/><ref name=":4"/>
Acaye yeetabye mu curatorial fellowships ez'enjawulo eziyambiddwa Afriart Gallery, Makerere University mu Kampala; 32 Degrees East, Newcastle University ne United Kingdom.<ref name=":2"/>
Acaye alina ebikolwa omuli;
* Lwang sawa (Ekitegeeza "''Mu bwenyi bw'ebiseera''" ne "''Oyokya''" mu lulimi Olwa Alur).
* Myel (Kiraga omukyala ng'azina bwatunga ekibbo).<ref name=":0" />
* Wangker ("Obwenyi bw'obubeerawo" mu lulimi Olwa Alur).<ref name=":0" />
* Kot Ubinu ("Enkuba ejja" mu lulimi Olwa Alur).<ref name=":0" />
* Passion flower.<ref name=":0" />
=== Omuwandiisi ate katontoma ===
Acaye awandiise ebitontome ne theatre musical scripts ebimu nga bifulumizibwa ku Uganda National theatre ne Phoenix.<ref name=":7"/> Alina engero ezaafulumizibwa Minisitule y'ebyenjigiriza mu Uganda, FEMRITE Uganda.<ref name=":7" /><ref name=":9">https://www.acayekerunen.com/about</ref>
* Acaye yawandiika magaziini eyitibwa Full woman eyafulumizibwa [[:en:Daily_Monitor|Daily monitor]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/influential-women-who-empower-others-1810330</ref><ref name=":9"/>
* Acaye yawandiika ennyimba ezaali mu musical theatre piece ye eyafulumizibwa wansi w'erinnya "Dawn of the Pearl" mu mwaka gwa 2006.<ref name=":4"/><ref>https://cinekenya.com/tag/kebu-theater/</ref>
=== Omuzannyi w'emizannyo ===
* Acaye yazannya ekitontome kye mu Kampala art scene naye era azannyira mu festivals, emyoleso ne symposiums. <ref name=":1"/>
* Acaye yazannyira mu Silent Voice ogwawandikibwa Judith Adong.
* Mu mwaka gwa 2021, Acaye yeetaba mu online self-led dance fellowship eyali etegekeddwa Saisan Foundation eya Japan.<ref name=":0"/>
== '''Emyoleso''' ==
* Mu mwaka gwa 2018, Kendu ekiyiiye ekyefaananyiriza ng'omwana mu lubuto lwa nnyina ekyali kikoleddwa mu lubugo kyawanikibwa Acaye mu Nyege Nyege, omwoleso gw'ebyobuwangwa n'ennyimba za Uganda.
* Mu mwaka gwa 2021 okuva nga 18 Ogwomwenda okutuusa nga 28 Ogwekkumi 2021, mu ssabbiiti etaano mwe yasookera ddala okwoleseza, Acaye yayolesa "Lwang Sawa" (ekivuunulibwa nga '''"''mu bwenyi bw'ebiseera''" mu [[:en:Alur_people|Alur]])''' ku [[:en:Afriart_Gallery|Afriart gallery]] mu Kampala wansi wa curatorial fellowship ne New Castle University.<ref name=":0"/><ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022 okuva nga 23 Ogwokuna okutuusa nga 27 Ogwekumineemu , Acaye yayolesa ebintu bye ebilukiddwa(weavings) mu mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia (aka Venice Biennale Arte) mu Uganda national pavilion wansi w'elinnya "Radiance - They Dream in Time" oluvanyuma lw'okufuna enkolagana wakati wa Stjarna ne Uganda National Cultural Centre (UNCC).<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":6"/><ref name=":3"/><ref>https://ca.finance.yahoo.com/news/uganda-host-first-national-pavilion-230000552.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/venice-biennale-2022-africa/</ref><ref>https://avenuemagazine.com/acaye-kerunen-art-basel-miami-beach-guide-to-art-basel-2022/</ref>
* Mu 2022 mu Gwekumi, Acaye yayolesa ku Frieze London 2022.<ref name=":2" />
* Mu 2022, Acaye yayolesa ku Blum & Poe ku Art Basel Miami Beach.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |url=https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227072653/https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |url-status=dead }}</ref>
* Mu 2023, Acaye yategeka omwoleso gwe yekka mu Los Angeles.<ref name=":2" /><ref>https://www.blumandpoe.com/artists/acaye_kerunen</ref>
== Engule, okusiimibwa n'ebifulumiziddwa ==
* Mu Gwomukaaga 2012, magaziini ya Vogue Italia yamuwandiikako ng'omu ku bafirika abatabaganyi era abalwanirizi b'eddembe ly'obuntu.<ref name=":4"/>
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yasiimibwa n'engule ya special mention award ku mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia olw'enkozesa ye ey'ebintu nga raffia, ebyayi, ebisanso n'enjolesa ye ey'okweyimirizaawo ng'omuze so si ng'enkola (policy) oba concept.
== Laba ne ==
* [[:en:Afriart_Gallery|Afriart Gallery]]
* [[:en:Simon_Njami|Simon Njami]]
* [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]]
* [[:en:Nommo_Gallery|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa wikipediya ==
* [https://www.acayekerunen.com/about Official website]
* [https://www.artsy.net/artist/acaye-kerunen Art works of Acaye Kerunen]
03l4wcxzjvr82ssdi8ho03tmkckhns4
62764
62763
2026-07-15T09:53:55Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ensobi mu mpandiika zonna ze ndabyemu
62764
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Pamela Elizabeth Acaye Kerunen''' (yazaalibwa mu 1981), Munnayuganda omuwandiisi, omutontomi, omuzannyi wa firimu, omusiizi w'ebifaananyi by'ebyomwoleso (performance artist), omukubi w'ebifaananyi abisiiga n'abiwanika mu bifo eby'enjawulo (installation artist), n'omulwanirizi w'eddembe ng'akozesa bifaananyi byakubye (art activist).<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/ugandan-art-puts-best-foot-forward-in-venice-3882762</ref><ref name=":1">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/acaye-holds-her-own-in-provocative-awinju-1745374</ref><ref name=":3">https://www.independent.co.ug/radiance-of-ugandan-art-at-the-59th-edition-of-venice-biennale/</ref><ref name=":4">https://africanah.org/pamela-elizabeth-acaye-kerunen/</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |access-date=2024-04-04 |archive-date=2023-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143641/https://www.observer.ug/lifestyle/health/18898-babe-of-the-week-acaye-fuelled-by-poetry |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">https://www.pacegallery.com/journal/acaye-kerunen-joins-pace-gallery/</ref> Ye direkita eyatandikawo KEBU forum.<ref name=":5" /> Ye yali Munnayuganda omukyala omukubi w'ebifaananyi eyasooka okw'olesa ebifaananyi wansi w'omwoleso ogw'asookera ddala mu Uganda ogwa Ugandan pavilion ku International Art Exhibition eya 59 eyali e [[:en:Biennale_di_Venezia|Biennale di Venezia]] (2022).<ref name=":0" />
== Obuto n'emisomo gye ==
Acaye yazaalibwa mu mwaka gwa 1981,<ref name=":0"/> era yakuzibwa bazadde be nabo abaali abasiizi b'ebifaananyi.<ref name=":2"/><ref name=":6">https://satisfashionug.com/satisfashion-ugs-wcw-today-is-acaye-kerunen/</ref><ref name=":4"/> Yazaalibwa nga bazadde be bakomyewo okuva mu kwekweka e Nairobi.<ref name=":4" /> Acaye alina muganda we omuwala, Suzan Kerunen.<ref name=":5"/> Acaye yasomera ku Kiswa primary school.<ref name=":5" /> Yegatta ku ssomero lya City High School e [[:en:Kololo|Kololo]] okuva mu 1994 okutuusa mu 1995, okusoma O-level.<ref name=":5" /> Oluvannyuma yeegatta ku ssomero lya Uphill College e Mbuya okweyongerayo okusoma emisomo gye egya [[:en:O-level|O level]] ne [[:en:Alevel|A level]] okuva mu 1997 okutuusa mu 1999.<ref name=":5" />
Okuva mu ttendekero lya [[:en:Aptech|Aptech]], yatikkibwa ne dipulooma mu by'okuddukanya ensengekera z'empuliziganya (information systems management) mu mwaka gwa 2002.<ref name=":7">https://tashkeel.org/artists/acaye-kerunen</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220230/http://www.ifttheatre.com/kendu-hearth |url-status=dead }}</ref><ref name=":5"/> Acaye yatikkibwa okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]] (IUIU), e y'e Mbale ne ddiguli ya ssaayansi mu byamawulire mu mwaka gwa 2009.<ref name=":0" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref name=":5" />
== Emirimu ==
Acaye yakolerako ku Uganda Red Cross Society mu luwummula lwe ng'amalirizza emisomo gye egya O-level eyo gye yasinziira okutegeeza ffamire ye okwekwata engeri z'okulwanyisa ensaasaanya y'ekirwadde kya Cholera.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omutendesi w'emizannyo gy'ebikonde okumala emyaka ena nga tanneegatta ku IUIU.<ref name=":5"/>
Acaye yaliko omumyuka wa dayirekita ku Volcano Theatre production of Goodness mu Canada mu mwaka gwa 2012.<ref name=":8"/>
Acaye yatandika KEBU forum era aweereza nga dayirekita waayo.<ref name=":7"/> KEBU forum kitongole ekitabya awamu oba ekitondawo enkwatagana wakati w'abasiiga ebifaananyi n'ababaddukanya okusobola okutandika n'okufulumya art owenjawulo.<ref name=":7" />
=== Omukozi wa art mu ngeri y'ebisiige n'ebibumbe ===
Emirimu gya Acaye egy'okuwanika art girimu okutungisa engalo, appending, okusiba, okutunga n'okuluka ng'akozesa ebituttwa ebyobutonde n'ebintu ebifunibwa mu Uganda nga; ebyayi, ebisansa, reeds n'embugo ezikunguddwa, ezikaziddwa n'ezilukiddwa mu Uganda. Emirimu gye gigwa mu makowe ag'enjawulo gamba nga art w'ebisiige, ow'ebibumbe, curation, okulwanira eddembe nga akozesa art (activism), okuzannya emizannyo, okutontoma, okuwandiika, and n'okuzannyira emizannyo ku siteegi.<ref name=":2"/><ref name=":4"/>
Acaye yeetabye mu curatorial fellowships ez'enjawulo eziyambiddwa Afriart Gallery, Makerere University mu Kampala; 32 Degrees East, Newcastle University ne United Kingdom.<ref name=":2"/>
Acaye alina ebikolwa omuli;
* Lwang sawa (Ekitegeeza "''Mu bwenyi bw'ebiseera''" ne "''Oyokya''" mu lulimi Olwa Alur).
* Myel (Kiraga omukyala ng'azina bwatunga ekibbo).<ref name=":0" />
* Wangker ("Obwenyi bw'obubeerawo" mu lulimi Olwa Alur).<ref name=":0" />
* Kot Ubinu ("Enkuba ejja" mu lulimi Olwa Alur).<ref name=":0" />
* Passion flower.<ref name=":0" />
=== Omuwandiisi ate katontoma ===
Acaye awandiise ebitontome ne theatre musical scripts ebimu nga bifulumizibwa ku Uganda National theatre ne Phoenix.<ref name=":7"/> Alina engero ezaafulumizibwa Minisitule y'ebyenjigiriza mu Uganda, FEMRITE Uganda.<ref name=":7" /><ref name=":9">https://www.acayekerunen.com/about</ref>
* Acaye yawandiika magaziini eyitibwa Full woman eyafulumizibwa [[:en:Daily_Monitor|Daily monitor]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/influential-women-who-empower-others-1810330</ref><ref name=":9"/>
* Acaye yawandiika ennyimba ezaali mu musical theatre piece ye eyafulumizibwa wansi w'erinnya "Dawn of the Pearl" mu mwaka gwa 2006.<ref name=":4"/><ref>https://cinekenya.com/tag/kebu-theater/</ref>
=== Omuzannyi w'emizannyo ===
* Acaye yazannya ekitontome kye mu Kampala art scene naye era azannyira mu festivals, emyoleso ne symposiums.<ref name=":1"/>
* Acaye yazannyira mu Silent Voice ogwawandikibwa Judith Adong.
* Mu mwaka gwa 2021, Acaye yeetaba mu online self-led dance fellowship eyali etegekeddwa Saisan Foundation eya Japan.<ref name=":0"/>
== '''Emyoleso''' ==
* Mu mwaka gwa 2018, Kendu ekiyiiye ekyefaananyiriza ng'omwana mu lubuto lwa nnyina ekyali kikoleddwa mu lubugo kyawanikibwa Acaye mu Nyege Nyege, omwoleso gw'ebyobuwangwa n'ennyimba za Uganda.
* Mu mwaka gwa 2021 okuva nga 18 Ogwomwenda okutuusa nga 28 Ogwekkumi 2021, mu ssabbiiti etaano mwe yasookera ddala okwoleseza, Acaye yayolesa "Lwang Sawa" (ekivuunulibwa nga '''"''mu bwenyi bw'ebiseera''" mu [[:en:Alur_people|Alur]])''' ku [[:en:Afriart_Gallery|Afriart gallery]] mu Kampala wansi wa curatorial fellowship ne New Castle University.<ref name=":0"/><ref name=":2" />
* Mu mwaka gwa 2022 okuva nga 23 Ogwokuna okutuusa nga 27 Ogwekumineemu , Acaye yayolesa ebintu bye ebilukiddwa(weavings) mu mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia (aka Venice Biennale Arte) mu Uganda national pavilion wansi w'elinnya "Radiance - They Dream in Time" oluvanyuma lw'okufuna enkolagana wakati wa Stjarna ne Uganda National Cultural Centre (UNCC).<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":6"/><ref name=":3"/><ref>https://ca.finance.yahoo.com/news/uganda-host-first-national-pavilion-230000552.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/venice-biennale-2022-africa/</ref><ref>https://avenuemagazine.com/acaye-kerunen-art-basel-miami-beach-guide-to-art-basel-2022/</ref>
* Mu 2022 mu Gwekumi, Acaye yayolesa ku Frieze London 2022.<ref name=":2" />
* Mu 2022, Acaye yayolesa ku Blum & Poe ku Art Basel Miami Beach.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |url=https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227072653/https://events.kcrw.com/events/acaye-kerunen-at-blum-poe/ |url-status=dead }}</ref>
* Mu 2023, Acaye yategeka omwoleso gwe yekka mu Los Angeles.<ref name=":2" /><ref>https://www.blumandpoe.com/artists/acaye_kerunen</ref>
== Engule, okusiimibwa n'ebifulumiziddwa ==
* Mu Gwomukaaga 2012, magaziini ya Vogue Italia yamuwandiikako ng'omu ku bafirika abatabaganyi era abalwanirizi b'eddembe ly'obuntu.<ref name=":4"/>
* Mu mwaka gwa 2022, Acaye yasiimibwa n'engule ya special mention award ku mwoleso gwa 59th International Art Exhibition of Biennale di Venezia olw'enkozesa ye ey'ebintu nga raffia, ebyayi, ebisanso n'enjolesa ye ey'okweyimirizaawo ng'omuze so si ng'enkola (policy) oba concept.
== Laba ne ==
* [[:en:Afriart_Gallery|Afriart Gallery]]
* [[:en:Simon_Njami|Simon Njami]]
* [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]]
* [[:en:Nommo_Gallery|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa wikipediya ==
* [https://www.acayekerunen.com/about Official website]
* [https://www.artsy.net/artist/acaye-kerunen Art works of Acaye Kerunen]
jybn8f81rygnc494thuq3vzzesjl9ip
Amoit Judith Mary
0
10584
62657
61079
2026-07-14T18:32:21Z
Charles Kalanzi
9748
Nzigyeemu link z'olungereza saako okutereeza empandiika
62657
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit'''(yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) Munnayuganda nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454</ref><ref>https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyatambulamu okugenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi-based National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/</ref> Yali mmemba ku kakiiko ka NRM caucus akajulira Kyankwanzi okwesimbawo yekka nga bwe bavunaana omukulembeze w'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu bya baba balonze.<ref>https://allafrica.com/stories/201505111787.html</ref> Yali omu ku bakyala ababaga amateeka abaleeta ekirowoozo ky'okukyusaamu mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/</ref>
== Laba na bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Webusayiti ya Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
3qgcujn25nu137pj59vj4misbbyic8j
62658
62657
2026-07-14T18:44:48Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ebijulizo
62658
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyatambulamu okugenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi-based National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/</ref> Yali mmemba ku kakiiko ka NRM caucus akajulira Kyankwanzi okwesimbawo yekka nga bwe bavunaana omukulembeze w'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu bya baba balonze.<ref>https://allafrica.com/stories/201505111787.html</ref> Yali omu ku bakyala ababaga amateeka abaleeta ekirowoozo ky'okukyusaamu mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/</ref>
== Laba na bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Webusayiti ya Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
ess87pv6oal32e5n0um1ngyl3vmninb
62659
62658
2026-07-14T18:52:47Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza empandiika
62659
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>https://allafrica.com/stories/201505111787.html</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/</ref>
== Laba na bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Webusayiti ya Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
ofb21j9wsmdxy0d84zwlgoz3q64mwdj
62660
62659
2026-07-14T18:54:54Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezezza ebijulizo
62660
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba na bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Webusayiti ya Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
3azkrllhnwoag07efmiykbcybz9slwi
62661
62660
2026-07-14T20:47:36Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu omutwe
62661
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Webusayiti ya Paalamenti ya Uganda]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
kid8f4dbf6eqowgzb5suqr4uiuwera8
62662
62661
2026-07-14T20:50:32Z
Charles Kalanzi
9748
Nterezeza omutwe
62662
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'abammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
rswp20r66z1jpyk22qrgcqfcmudlmxw
62663
62662
2026-07-14T20:58:47Z
Charles Kalanzi
9748
/* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya */
62663
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
s0fw1juus087rpodh14am8tkfahizm1
62664
62663
2026-07-14T20:59:48Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abazaalwa mu 1976]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62664
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abazaalwa mu 1976]]
o20c2o1spkbe7n8ja4l6ctl9wwt5uu7
62666
62664
2026-07-14T21:01:43Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Abantu abalamu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62666
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abazaalwa mu 1976]]
[[Category:Abantu abalamu]]
4gl2n8rsatwmvuc15qnyu6jrfoncnj7
62667
62666
2026-07-14T21:02:50Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62667
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abazaalwa mu 1976]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]]
7mxkn79z6temh9r4rmqcq19pf52daoy
62668
62667
2026-07-14T21:04:50Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62668
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abazaalwa mu 1976]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
e8gbyhf8jycb0a6ujq40gkcv2tc22ep
62669
62668
2026-07-14T21:05:41Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Ababaka abakyala mu paalamenti ya Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62669
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abazaalwa mu 1976]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Ababaka abakyala mu paalamenti ya Uganda]]
sg5nbjam01e3pf97aqtugdo7rg69s6y
62670
62669
2026-07-14T21:06:23Z
Charles Kalanzi
9748
added [[Category:Bannabyabufuzi abakyala Bannayuganda mu kyasa eky'amakumi abiri mwekimu]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62670
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Judith Mary Amoit''' (yazaalibwa nga 26 Ogwomukaaga 1976) [[Munnayuganda]] nga munnabyabufuzi aweereza ng'omubaka omukyala akiikirira Disitulikiti y'e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]] ng'akiikirira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]](NRM) mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda.<ref>Nakatudde, Olive (3 July 2014). [https://ugandaradionetwork.net/story/uwopa-demand-investigation-into-police-recall-of-pregnant-officers "UWOPA Demand Investigation into Police Recall of Pregnant Officers".] ''Uganda Radio Network''. p. 1. Retrieved April 6, 2024.</ref><ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/life-after-parliament--1665454 "Life after Parliament"]. ''Monitor''. 2021-01-05. Retrieved 2024-04-06.</ref><ref>Amoit, Judith Mary. [https://www.pmldaily.com/author/grace-judith-amoit "Zari not back with Diamond Platinumz"]. ''PML Daily''. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe n'ebyafaayo by'emirimu gye ==
Bweyali agenda mu lusirika lw'ekibiina kya NRM mu ttendekero lya Kyankwanzi National Leadership Institute, Judith yagwa ku kabenje akabulako katono okumutwalira obulamu.<ref>[https://chimpreports.com/21459-another-mp-in-deadly-accident/ "Another MP In Deadly Accident"]. ''ChimpReports''. 2014-07-01. Retrieved 2024-04-06.</ref> Yali omu ku bammemba ba NRM caucus abawakanya ekiteeso ky'e Kyankwanzi eky'okuwagira omukulembeze w'eggwanga nga tavuganyiziddwako nga bavunaana abakulembeze b'ekibiina okuvvoola n'okuyisa olugaayu mu ddembe ly'okulonda abo b'ebaagala.<ref>Kitatta Kaaya, Sadab (11 May 2015). [https://allafrica.com/stories/201505111787.html "Uganda: MPs Raise Alarm On New Register"]. ''All Africa''. Retrieved April 6, 2024.</ref> Yali omu ku bakyala abaali baagala okuleeta ennongosereza mu tteka ly'okutulugunyizibwa mu maka.<ref>[https://chimpreports.com/21134-women-legislators-seek-to-amend-domestic-violence-bill/ "Women Legislators seek to Amend Domestic Violence Bill"]. ''ChimpReports''. 2014-06-21. Retrieved 2024-04-06.</ref>
== Laba ne ==
* [[Anita Among]]
* [[National Resistance Movement]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Paalamenti ya Uganda]
{{DEFAULTSORT:Judith Mary, Amoit}}
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Abazaalwa mu 1976]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Ababaka abakyala mu paalamenti ya Uganda]]
[[Category:Bannabyabufuzi abakyala Bannayuganda mu kyasa eky'amakumi abiri mwekimu]]
it3ovd6ng8p6dkhmfw7wxrr2bl8z4x1
Andrew Mwesigwa
0
10962
62708
53715
2026-07-15T03:02:35Z
ESTHER NAKITENDE
9175
ntaddeko amatuluba
62708
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Andrew Mwesigwa''' yazaalibwa nga 24 Ogwokuna, 1984 nga Munnayuganda eyali [[:en:Association_football|omuzannyi w'omupiira]] ku y'eggwannga eyazannya nga nga [[:en:Defender_(association_football)|omuzibizi.]]
== Emirimu gye ==
=== Emirimu gye mu kiraabu ===
Mwesigwa yatandika okusamba omupiira mu 2002 mu ttiimu ya [[:en:Villa_SC|Villa SC]], nga tanaba kugenda mu kiraabu y'eggwanga Iceland eyitibwa [[:en:Íþróttabandalag_Vestmannaeyja|ÍBV]] mu 2006.<ref name=":0">http://allafrica.com/stories/201102110097.html</ref>
Oluvannyuma lw'okumala sizoni ya 2010 ne ttiimu mu ggwanga lya China emannyikiddwa nga [[:en:Chongqing_Lifan|Chongqing Lifan,]] mu Gwokubiri 2011, yateeka omukono kundagaano ya myaka ebbiri mu liigi y'eggwanga lya Kazakhstan eya babinywera emannyikiddwa nga [[:en:FC_Ordabasy|FC Ordabasy]].<ref>http://allafrica.com/stories/201102110097.html</ref>
Mu Gwokubiri, 2013, Mwesigwa yayongerayo endagaano ye ne Ordabasy,<ref>http://www.kawowo.com/index.php/football/item/14862-mwesigwa-signs-contract-extension.html</ref> oluvannyuma lw'okuwangula empaka za Kazakhstan Super Cup ng'ali nabo mu 2012.<ref>http://www.newvision.co.ug/news/629576-mwesigwa-wins-super-cup-final.html</ref> Mwesigwa yayabulira Ordabasy mu Gwekumineebiri mu 2014.<ref>http://sports.kz/news/endryu-mvesigva-pokinul-ordabasyi</ref>
Mu Gwokutaano 2015, kyali kigambibwa nti Mwesigwa yali atadde omukono kundagaano yamyaka esatu ne kiraabu ya [[:en:Bidvest_Wits_F.C.|Bidvest Wits]] [[:en:Premier_Soccer_League|ey'ekibinja ekyababinywera mu South Afrika]],<ref>http://www.kawowo.com/index.php/football/item/21931-bidvest-wits-sign-mwesigwa-on-three-year-deal.html</ref> naye enteseganya zaagaana okuyitamu era Mwesigwa teyateeka munkono kundagaano mu Bidvest Wits.<ref>https://web.archive.org/web/20160204115028/http://www.kickoff.com/news/57047/bidvest-wits-fail-to-agree-terms-with-andrew-mwesigwa</ref>
Oluvannyuma mu 2015, Mwesigwa yazannyira [[:en:Yenicami_Ağdelen_S.K.|Yenicami Ağdelen]] mu [[:en:KTFF_Süper_Lig|KTFF Süper Lig]],<ref>{{Cite web |url=http://www.soka25east.com/uganda-cranes-international-defender-andrew-mwesigwa-stars-in-yenicamis-0-3-win-over-bogazici/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-12 |archive-date=2016-02-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204064639/http://www.soka25east.com/uganda-cranes-international-defender-andrew-mwesigwa-stars-in-yenicamis-0-3-win-over-bogazici/ |url-status=dead }}</ref> nga tanaba kulekulira mu Gusooka, 2016.<ref>http://www.kktcmedya.com/h8931-andrew_mwesigwa_yenicami_den_ayriliyor.html</ref>
Oluvannyuma lw'okulekulira Yenicami Ağdelen, Mwesigwa yagenda okugezesebwa mu kibinja ekisooka ekiyitibwa [[:en:V.League_1|V.League 1]] mu kiraabu ya [[:en:Hà_Nội_F.C._(2011)|Hà Nội]],<ref>https://web.archive.org/web/20160202052234/http://hanoifc.vn/clb-ha-noi-thu-viec-doi-truong-dt-uganda-n4126.html</ref> nga mu 2016, yagenda mu [[:en:Ho_Chi_Minh_City|Ho Chi Minh City]] nebagituuma Sài Gòn F.C.<ref>https://web.archive.org/web/20171114093102/http://www.vnleague.com/vdqg-vleague/thong-bao/6732-VPF-ban-hanh-Thong-bao-chinh-thuc-ve-viec-doi-ten-cua-CLB-Ha-Noi.html</ref> Yamala sizoni ya 2016 ne kiraabu ya Sài Gòn, nga yabazannyira emipiira gya liigi 23.<ref>http://allafrica.com/stories/201102110097.html</ref>
Mu Guwooka, 2017, Mwesigwa yagenda okugezesebwa mu kiraabu ya FC Ordabasy.<ref name=":1">http://www.sports.kz/news/mvesigva-na-prosmotre-v-ordabasyi</ref>
=== Emirimu gye ku y'eggwanga ===
Mwesigwa yasooka okuzannyira ttiimu y'eggwanga eya Uganda mu 2003.<ref name=":0" />
== Ebibalo bye gy'azze asambira ==
=== Kiraabu ===
{{updated|match played 18 September 2016}}<ref name="NFT"/><ref name = "SW">{{Soccerway|andrew-mwesigwa/32267|accessdate=15 December 2014}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
! rowspan="2" |Kiraabu
! rowspan="2" |Sizoni
! colspan="3" |Ligii
! colspan="2" |Ebikopo
! colspan="2" |Ewalala
! colspan="2" |Omuwendo
|-
!Ekibinja
!Emipiira gy'eyabazannyira
!Ggoolo zeyabateebera
!Emipiira gyeyabasambira
!Ggoolo zeyateeba
!Emipiira gyeyabazannyira
!Ggoolo gyeyabazannyira
!Emipiira gyeyabazannyira
!Ggoolo zeyateeba
|-
| rowspan="5" valign="center" |ÍBV
|2006
|Úrvalsdeild
|15
|0
|–
|–
|–
|–
|15
|0
|-
|2007
| rowspan="2" valign="center" |1. deild karla
|17
|0
|–
|–
|–
|–
|17
|0
|-
|2008
|15
|1
|–
|–
|–
|–
|15
|1
|-
|2009
|Úrvalsdeild
|15
|0
|–
|–
|–
|–
|15
|0
|-
! colspan="2" |Omugate
!62
!1
!0
!0
!0
!0
!62
!1
|-
| rowspan="1" valign="center" |Chongqing Lifan
|2010
|Chinese Super League
|8
|1
|–
|–
|–
|–
|8
|1
|-
| rowspan="5" valign="center" |Ordabasy
|2011
| rowspan="4" valign="center" |Kazakhstan Premier League
|30
|1
|5
|0
|0
|0
|35
|1
|-
|2012
|22
|3
|2
|0
|5
|0
|29
|3
|-
|2013
|26
|1
|0
|0
|0
|0
|26
|1
|-
|2014
|22
|2
|0
|0
|0
|0
|22
|2
|-
! colspan="2" |Omugate
!100
!7
!7
!0
!5
!0
!112
!7
|-
| rowspan="1" valign="center" |Yenicami Ağdelen
|[[KTFF Süper Lig 2015–16|2015–16]]
|KTFF Süper Lig
|13
|0
|–
|–
|–
|–
|13
|0
|-
| rowspan="1" valign="center" |Sài Gòn
|2016
|V.League 1
|23
|0
|–
|–
|–
|–
|23
|0
|-
! colspan="3" |Zonna omugate ng'azannya
!206
!9
!7
!0
!5
!0
!218
!9
|}
=== Ku ggwanga ===
{{updated|match played 19 November 2014}}<ref name="NFT">{{NFT player|pid=6924|accessdate=10 May 2017}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! colspan="3" |Ttiimu y'eggwanga lya
|-
!Omwaka
!Emipiira gyeyagizannyira
!Ggoolo z'ateebye
|-
|2003
|1
|0
|-
|2004
|3
|0
|-
|2005
|3
|0
|-
|2006
|3
|0
|-
|2007
|6
|0
|-
|2008
|6
|1
|-
|2009
|9
|1
|-
|2010
|7
|2
|-
|2011
|8
|1
|-
|2012
|6
|1
|-
|2013
|5
|0
|-
|2014
|12
|0
|-
!Omugate
!69
!6
|}
=== Ggoolo zze ku ttiimu y'eggwanga International goals ===
: ''Olukalala lwa ggoolo n'ebyava mu muwendo gwa ggoolo za Uganda mu kusooka.''<ref name=":0" />
{| class="wikitable" style="font-size:85%;"
!Namba
!Enaku z'omwezi
!Ekifo
!Gwebaali bazannya
!Engeri gyegwagwaamu
!Ebyavaamu
!Empaka
|-
|1.
|14 Ogwokumineebiri 2002
|Addis Ababa Stadium, Addis Ababa, [[Ethiopia]]
| Sudan
| align="center" |'''1'''–2
| align="center" |1–2
|Empaka eziwakanirwamu amawanga okuva mu buvanjuba ne mu masekati ga Afrika mu 2004
|-
|2.
|14 Ogwomukaaga 2008
|[[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Mandela National Stadium]], [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]]
| Angola
| align="center" |'''2'''–0
| align="center" |3–1
|Empaka z'okusunsula abali etaba mu kikopo ky'ensi yonna mu 2010
|-
|3.
|11 Oguwooka 2009
|Mandela National Stadium, Kampala, Uganda
| Burundi
| align="center" |'''2'''–0
| align="center" |5–0
|Empaka za 2008 ezeetabibwaamu amawanga okuva mu masekati ne mu Buvanjuba bwa Afrika
|-
|4.
|4 Ogwomwenda 2010
|Mandela National Stadium, Kampala, Uganda
| Angola
| align="center" |'''2'''–0
| align="center" |3–0
|Empaka za 2012 ez'okusunsula abaali bagenda okwetaba mu kikopo ekivuganyizibwaamu amawanga ga Afrika
|-
|5.
|5 Ogwekumineebiri 2010
|National Stadium, Dar es Salaam, [[Tanzania]]
| Kenya
| align="center" |'''2'''–0
| align="center" |2–0
|Empaka za 2010 ezeetabibwamu amawanga okuva mu masekati ne mu Buvanjuba bwa Afrika.
|-
|6.
|8 Ogwekumineebiri 2011
|National Stadium, Dar es Salaam, Tanzania
| Tanzania
| align="center" |'''1'''–1
| align="center" |3–1 (a.e.t.)
|Empaka za 2011 ezeetabibwamu amawanga okuva mu masekati ne mu Buvanjuba bwa Afrika.
|-
|7.
|16 Ogwomukaaga 2012
|Mandela National Stadium, Kampala, Uganda
| Congo
| align="center" |'''1'''–0
| align="center" |4–0
|Empaka za 2013 z'okusunsula abaali bagenda okwetaba kikopo ekiwakanirwa amawanga ga Afrika
|}
== Byeyawangula ==
; ÍBV
* [[:en:1._deild_karla_(football)|1. deild karla]] (1): [[:en:2008_1._deild_karla|2008]]<ref name=":1" />
; Ordabasy
* [[:en:Kazakhstan_Cup|Ekikopo ky'e Kazakhstan]] (1): 2011<ref name=":1" />
* [[:en:Kazakhstan_Super_Cup|Empaka za Kazakhstan Super Cup]] (1): 2012<ref name=":1" />
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
[[Category:Abasajja abasambi b'omupiira mu Uganda]]
[[Category:Abannayuganda abasajja abasambira omupiir5a ku mutendera gw'ensi yonna]]
[[Category:Bazanyi b'omupiira aba SC Villa]]
[[Category:Abazanyi ba Ordabasy]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kamuli]]
tkwaemo8huzixy5xk1qrvp42en5jnlv
Adolf Mwesige
0
11033
62539
62341
2026-07-14T12:47:42Z
24RAY
11014
/* Obumanyirivu bwe ku mirimu */ empandiika
62539
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera Siniya y'ey'omukaaga kusomere lya Nyakasura e [[Fort Portal]]. Mwesige alina Ddiguli y'esooka mu mateeka okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva [[Law Development Centre|mu ttendekero lya bannamateeka]] erya (Law Development Centre) mu [[Kampala]] . Alina ne dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole kya Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], mu [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bwe ku mirimu ==
Mwesige yali yakkirizibwa okubeera Omuwolereza mu Kkooti enkulu eya Uganda okuva mu 1994. Wakati wa 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze addukkanya enkolagana mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka, Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe mu kakiiko akafuga Ebitundu mu Gavumenti za mawanga omwegattira ensi zamatwale ga Bungereza akayitibwa Commonwealth Local Government Forum okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa ku kifo ky'Obwaminisita W'ebyokwerinda nga 6 Ogwomukaaga 2016, ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]], eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige ye Mulabirizi w'ebiwandiiko bya Paalamenti ya Uganda okuva lweyasisiinkana n'omukulembeze w'Eggwanga Yoweri Museveni natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021.mu kifo kino yasikira Jane Kibirige.<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamaze essaawa eziwera nga banoonya ofiisi mu Palamenti omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
qlywtybegapahu0myjilzcqc14w1jvh
62543
62539
2026-07-14T13:09:36Z
24RAY
11014
/* Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 */ empandiika
62543
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera Siniya y'ey'omukaaga kusomere lya Nyakasura e [[Fort Portal]]. Mwesige alina Ddiguli y'esooka mu mateeka okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva [[Law Development Centre|mu ttendekero lya bannamateeka]] erya (Law Development Centre) mu [[Kampala]] . Alina ne dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole kya Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], mu [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bwe ku mirimu ==
Mwesige yali yakkirizibwa okubeera Omuwolereza mu Kkooti enkulu eya Uganda okuva mu 1994. Wakati wa 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze addukkanya enkolagana mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka, Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe mu kakiiko akafuga Ebitundu mu Gavumenti za mawanga omwegattira ensi zamatwale ga Bungereza akayitibwa Commonwealth Local Government Forum okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa ku kifo ky'Obwaminisita W'ebyokwerinda nga 6 Ogwomukaaga 2016, ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]], eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige ye Mulabirizi w'ebiwandiiko bya Paalamenti ya Uganda okuva lweyasisiinkana n'omukulembeze w'Eggwanga Yoweri Museveni natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021.mu kifo kino yasikira Jane Kibirige.<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamala essaawa eziwera nga banoonya muzi ofiisi mu Paalamenti, omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula kugenda n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
l1zbqswrbcobrd0olkpxtgj1264qaha
62545
62543
2026-07-14T13:10:55Z
24RAY
11014
/* Obumanyirivu bwe ku mirimu */ Ngasseeko obutindo
62545
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera Siniya y'ey'omukaaga kusomere lya Nyakasura e [[Fort Portal]]. Mwesige alina Ddiguli y'esooka mu mateeka okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva [[Law Development Centre|mu ttendekero lya bannamateeka]] erya (Law Development Centre) mu [[Kampala]] . Alina ne dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole kya Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], mu [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bwe ku mirimu ==
Mwesige yali yakkirizibwa okubeera Omuwolereza mu Kkooti enkulu eya Uganda okuva mu 1994. Wakati wa 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze addukkanya enkolagana mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka, Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe mu kakiiko akafuga Ebitundu mu Gavumenti za mawanga omwegattira ensi zamatwale ga Bungereza akayitibwa [[Commonwealth Local Government Forum]] okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa ku kifo ky'Obwaminisita W'ebyokwerinda nga 6 Ogwomukaaga 2016, ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]], eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige ye Mulabirizi w'ebiwandiiko bya Paalamenti ya Uganda okuva lweyasisiinkana n'omukulembeze w'Eggwanga Yoweri Museveni natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021.mu kifo kino yasikira Jane Kibirige.<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamala essaawa eziwera nga banoonya muzi ofiisi mu Paalamenti, omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula kugenda n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
0xvmb68f79rofmyav2dpkh0l6yyckrw
62546
62545
2026-07-14T13:14:22Z
24RAY
11014
removed [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]; added [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62546
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''<big>Adolf Kasaija Mwesige</big>''' (yazaalibwa nga 4 Ogwokuna 1966) munnamateeka, munnabyabufuzi, era [[Munnayuganda]], Mwesige aweerezzaako mu bifo eby'enjawulo mu Gavumenti ya Uganda era nga yaliko [[Minisitule y'ebyokwerinda n'ensonga z'abaazirwanako|Minisita avunaanyizibwa ku By'okwerinda n'Ensonga z'Abaazirwanako]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuuka nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Emabegako yaweerezaako nga Minisita wa Gavumenti ez’ebitundu okuva nga 18 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016. Era yeyali [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'e Ssaza ly'e Bunyangabu mu [[disitulikiti y'e Kabarole]] okuva mu 1996.<ref name="Member">Parliament of Uganda (30 June 2017). "[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=324 Parliament of Uganda Members of The 10th Parliament"]. Kampala: [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda.]] Retrieved 14 January 2018.</ref> Mu Ogwomusaavu 2017, Essaza ly'e Bunyangabu lyakutulwa ku Disitulikiti y’e Kabarole okukola [[Disitulikiti y’e Bunyangabu]].<ref>Basiime, Felix (3 March 2017). [https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html "Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District]". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html the original] on 12 August 2017. Retrieved 14 January 2018.
</ref>
== Obuvo bwe n'okusoma kwe. ==
Yasomera Siniya y'ey'omukaaga kusomere lya Nyakasura e [[Fort Portal]]. Mwesige alina Ddiguli y'esooka mu mateeka okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda. Alina ne dipulooma mu by'amateeka okuva [[Law Development Centre|mu ttendekero lya bannamateeka]] erya (Law Development Centre) mu [[Kampala]] . Alina ne dipulooma mu mateeka agali ku mutendera gwensi yonna okuva mu kitongole kya Public Administration Promotion Center e [[Berlin]] mu Germany ne dipulooma mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu okuva mu [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|kitongole ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu]] e [[Geneva]], mu [[Switzerland|Switzerland.]]<ref name="Member" />
== Obumanyirivu bwe ku mirimu ==
Mwesige yali yakkirizibwa okubeera Omuwolereza mu Kkooti enkulu eya Uganda okuva mu 1994. Wakati wa 1992 ne 1996, yali mukozi mu minisitule y’ensonga z’ebweru ng’omukungu avunaanyizibwa ku nsonga z’amateeka ne n'ebitebe by'amawanga amalala. Wakati wa 1996 ne 2001, yali akola ng'omukulembeze addukkanya enkolagana mu kkampuni eya bannamateeka mu Uganda eya ''Mwesige, Egunyu & Company Advocates''.<ref name="Data">Vision Reporter (25 May 2004). "[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1099893/attorney Who will be the next Attorney General?]". ''[[:en:New_Vision_(newspaper)|New Vision]]''. Kampala. p. 22. Retrieved 15 January 2018.</ref>
Yasooka okulondebwa okugenda mu paaalamenti mu 1996, okukiikirira Essaza lya Bunyangabu mu Disitulikiti y’e Kabarole. Nga 2009 tegunnatuuka, Mwesige yaweereza nga Minisita wa guno na guli mu Ofiisi ya Ssabaminisita.<ref name="Member" /> Yalondebwa nga minisita wa Gavumenti ez'Ebitundu nga 18 Ogwokubiri 2009. Mu nkyukakyuka za kabineeti ezaakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, Mwesige yasigaza ekifo kye ekya Gavumenti ez’Ebitundu.<ref>Mukasa, Henry (28 May 2011)[https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 . "Museveni Names New Cabinet".] ''[[:en:New_Vision|New Vision (]]Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941 the original] on 11 December 2014. Retrieved 19 February 2015.</ref> Yakola ng’omumyuka wa ssentebe mu kakiiko akafuga Ebitundu mu Gavumenti za mawanga omwegattira ensi zamatwale ga Bungereza akayitibwa [[Commonwealth Local Government Forum]] okuva 2011 okutuusa lweyazzibwa ku kifo ky'Obwaminisita W'ebyokwerinda nga 6 Ogwomukaaga 2016, ng'adda mu bigere bya [[Crispus Kiyonga]], eyasuulibwa okuva mu kabbineeti.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original] (PDF) on 7 October 2016. Retrieved 7 June 2016.</ref> Yasikizibwa [[Vincent Ssempijja]] mu kifo kino nga 8 Ogwomukaaga 2021.<ref>New Vision (9 June 2021). [https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545 "President Museveni names new Cabinet".] [[:en:New_Vision|''New Vision''.]] Kampala, Uganda. Retrieved 16 July 2021.</ref>Mwesige ye Mulabirizi w'ebiwandiiko bya Paalamenti ya Uganda okuva lweyasisiinkana n'omukulembeze w'Eggwanga Yoweri Museveni natandika okukola emirimu gye mu butongole nga 18 Ogwomunaana 2021.mu kifo kino yasikira Jane Kibirige.<ref>[http://www.homelandmedia.co.ug/news/adolf-mwesige-assumes-office-as-clerk-to-parliament/ "Adolf Mwesige Assumes Office as Clerk to Parliament | The Homeland Newspaper"]. ''www.homelandmedia.co.ug''. 19 August 2021. Retrieved 2024-09-25.</ref><ref>[https://www.parliament.go.ug/news/5484/clerk-parliament-tips-new-staff-discipline-innovativeness "Clerk to Parliament tips new staff on discipline, innovativeness]". 8 December 2021.</ref>
== Okunoonyereza ku nguzi mu paalamenti ya 2026 ==
Mu Ogwokutaano 2026, Mwesige yali mu kwekenneenya kwa bonna bwe baali banoonyereza ku bigambibwa nti waliwo obuli bw’enguzi n’obutali butebenkevu mu by’ensimbi mu Paalamenti ya Uganda. Emikutu gy’amawulire gyategeeza nti ebibuuzo byali bibuuzibwa ku mulimu gwe nga Omulabirizi w'ebiwandiiko (Clerk) eri Paalamenti, kubanga kimanyiddwa nti Omulabirizi w'ebiwandiiko avunaanyizibwa ku kubala ebitabo era n’avunaanyizibwa ne ku kuwa olukusa n’okubala ensaasaanya y'ensimbi mu Paalamenti.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2026-05-18 |title=Secret Files Opened: Parliament’s Top Officials Clerk Adolf Mwesigye, Finance Boss Kunobwa, Communications Obore & Logist |url=https://theinvestigatornews.com/2026/05/secret-files-opened-parliaments-top-officials-clerk-adolf-mwesigye-finance-boss-kunobwa-communications-obore-logistics-waiswa-facing-investigation/ |access-date=2026-06-03 |website=The Investigator News |language=en-US}}</ref>
Omubaka wa Paalamenti Yorke Odria Alioni mu Ssaza lya Aringa Mu bugwanjuba bwa Uganda yasaba wabeewo okunoonyereza ku Mwesige n’abakungu abalala ab’oku ntikko mu paalamenti, ng’alumiriza nti waliwo obutali bwenkanya kunoonda ya bakozi, entambula y'e by’ensimbi, n’okuddukanya eby’obugagga bya paalamenti. Ebigambibwa bino tebyavamu musango gwonna guvunana Mwesige mu kiseera amawulire we gafulumira.<ref>{{Cite web |last=Reporter |date=2014-11-20 |title=Government apologizes for toddlers’ death - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/government-apologizes-for-toddlers-death/ |access-date=2026-06-03 |language=en-US}}</ref>
Nga 19 Ogwokutaano 2026, kigambibwa nti abasirikale b’ebyokwerinda n'abaanonyereza bagalawo ofiisi ya Mwesige ku Paalamenti ng’omu ku kaweefube w’okunoonya ebiwandiiko n’obuwandiiko obukozesa ebyuma bikalimagezi nga bikwatagana n’okunoonyereza okugenda mu maaso. Lipoota ezaddirira zaategeeza nti ttiimu ey’awamu eya bambega ba poliisi, ekitongole ekivunaanyizibwa ku kulondoola gavumenti n’ababalirizi b’ebitabo baamala essaawa eziwera nga banoonya muzi ofiisi mu Paalamenti, omuli ne ofiisi ya Clerk nga tebannasitula kugenda n’ebikozesebwa okwekenneenya okunoonyereza ku misango. Ab’obuyinza baali tebannaba kulaga mu lujjudde omulimu gwennyini Mwesigye gwe yakola mu kunoonyereza kuno, era nga tewali kusingisibwa musango oba kuzuulibwa mu butongole ku ye.<ref>{{Cite web |last=Omara |first=Geoffrey |date=2026-05-20 |title=Police, IGG, Auditors Exit Parliament after 16-Hour Search |url=https://chimpreports.com/police-igg-auditors-exit-parliament-after-16-hour-search/ |access-date=2026-06-03 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-05-22 |title=27 Years Jail Looms for Among if Investigations, Prove Corruption, Abuse of Office & Illegal Enrichment |url=https://mulengeranews.com/27-years-jail-looms-for-among-if-investigations-prove-corruption-abuse-of-office-illegal-enrichment/ |access-date=2026-06-03 |website=mulengeranews.com |language=en-US}}</ref>
== Amaka ==
Adolf Mwesige musajja mufumbo era alina nabaana
== Laba ne ==
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* [[Yoweri Museveni]]
* Disitulikiti y'e Bunyangabu
* [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]]
== Ebijuliziddwa ==
<references/>
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
*[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]
[[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]]
[[Category:Abaazaalibwa mu 1966]]
[[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Bunyangabu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]]
[[Category:Abantu b'e Tooro]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]]
[[Category:Abantu abalamu]]
[[Category:Abayizi abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]]
[[Category:Baminisita ba Gavumenti ya Uganda]]
[[Category:Bugwanjuba bwa Uganda]]
[[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]]
8w3hqrjeux2x93cc8ja80p2m2u9xigh
Akasozi Buddo
0
11212
62632
37696
2026-07-14T16:28:54Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
ntaddemu ebijuliziddwa
62632
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement|official_name=Buddo|image_skyline=|nickname=|image_flag=|image_caption=Buddo|image_seal=|image_map=|mapsize=150px|pushpin_map_caption=Map of Uganda showing the location of Buddo|pushpin_map=Uganda|subdivision_type=Country|subdivision_name={{flag|Uganda}}|subdivision_type1=[[Regions of Uganda|Region]]|subdivision_name1=[[Central Region, Uganda|Central Uganda]]|subdivision_type2=[[Districts of Uganda|District]]|subdivision_name2=[[Wakiso District]]|subdivision_type3=[[County]]|subdivision_name3=Busiro|subdivision_type4=|subdivision_name4=|leader_title=|leader_name=|area_magnitude=|area_total_km2=|area_land_km2=|area_water_km2=|population_as_of=|population_urban=|population_note=|population_total=|population_metro=|timezone=[[East Africa Time|EAT]]|utc_offset=+3|elevation_m=1300|website=|footnotes=}}'''Buddo''' oluusi ekiwandiikibwa nga '''Budo''',<ref>{{Cite web |title=70 years of mixed schooling at King's College bears fruit |url=https://www.newvision.co.ug/news/1271428/mixed-schooling-king-eur-college-bears-fruit |access-date=2024-11-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=It's a pity Budonians hardly know anything about their school! |url=https://www.newvision.co.ug/news/1147723/it-eur-pity-budonians-hardly-about-school |access-date=2024-11-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> lusozi mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti eye Wakiso]] mu masekkati ga Uganda . Munjogera, '''Buddo''' ye mpandiika entuufu mu [[Luganda]], olukozesebwa mu kitundu.{{Citation needed|date=November 2024}}<sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (November 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
== Endagiriro ==
Buddo asangibwa mu Ssaza ly’e Busiro mu Disitulikiti eye Wakiso, ng'ovudde ku luguudo lwa [[Kampala]] - [[Masaka]], kilomita 14(mailo 8.7) mu maserengeta ga [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene.
== Okusiiga ekifaananyi ==
Ng'entikko eri ku mmita 1,300(fuuti 4,300) waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja, Buddo lusozi lukulu nyo mu bitundu ebiriraanye Kampala olw'obukulu bw'ebyafaayo n'ebyensoma. Ekifo ewabeera amattikkira ga, [[Kabaka wa Buganda]] kw’atuuzibwa ku mukolo ogw’ennono ku lusozi Buddo awamanyiddwa nga Naggalabi Buddo . Olusozi luno era we wali amasomero g'abaana abato abatandika okusoma, ne siniya agawerako, okuli ne [[King's College, Budo|Kings College Budo]], essomero lya siniya ery'ekitiibwa ng'abayizi basulayo, eryasomebwamu Bassekabaka ba [[Buganda]] nga batandikira ku [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Captain Sir Daudi Chwa II]], [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] owa 34 [[Buganda|mu Bwakabaka bwa Buganda]], ow'ekiseera ekya 1897 ne 1939.
== Ebifo eby’enjawulo ==
Buddo aliko bino wammanga:
* [[King's College, Budo|Kings College Budo]] - Essomero lya siniya ery'ekisulo era ery'ekitiibwa.
* Essomero lya Budo junior
* Budo Senior Secondary School - Lya bayizi bonna n'abatasulamu
* Essomero Kisozi High e Buddo
* Naggalabi Buddo - Ekifo [[Kabaka wa Buganda]] mw'atuuzibwa ku Nnamulondo mu mukolo ogwe nnono.
* Essomero lya Pulayimale erya Matutu Memorial
* Essomero lya St. Jude Pulayimale
* Essomero ly'Obusiraamu erya Abatec
== Ebiyungo ebirala ==
* [http://www.kcc.go.ug/downloads/Executive_Summary.pdf Okusoomoozebwa n’ebiziyiza mu nteekateeka n’enkulaakulana mu Kampala]{{dead link|date=November 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}
== Laba ne ==
* [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]]
* [[King's College, Budo|Ettendekero lya Kings College Budo]]
* [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]]
* Central Region, Uganda
== Ebijulizidwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Buganda]]
pzlify7v4ncdttdntvlpefsgoxqyaip
Ambrosio Kibuuka
0
11469
62549
53681
2026-07-14T13:17:22Z
Berniter
10779
62549
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
ii43w2o8qexhwsyuuj89w4l74ynty2n
62554
62549
2026-07-14T13:29:05Z
Berniter
10779
Ngaseeko obulamu
62554
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
f17mt77d4gerficnsicfd7s1qd5lj71
62555
62554
2026-07-14T13:29:41Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62555
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e '''Butuzzaliiso, Ssingo''' nga mu mwaka gwa '''1868'''. Kitaawe yali '''Kisuule Balamaze''', ate nnyina yali '''Wampera'''. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga '''Mujaguzo'''. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya '''Katikamu''' ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
ii65ruqrv6ubzmpcnyweg0l0ao8oii8
62556
62555
2026-07-14T13:30:00Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62556
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa '''1868'''. Kitaawe yali '''Kisuule Balamaze''', ate nnyina yali '''Wampera'''. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga '''Mujaguzo'''. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya '''Katikamu''' ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
6ve5n1mrcio4bkjfnjp25ayki2xk2rq
62557
62556
2026-07-14T13:30:13Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62557
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa '''1868'''. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali '''Wampera'''. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga '''Mujaguzo'''. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya '''Katikamu''' ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
cefnyf2eevt7sab42dqu7w9r1j1rjrd
62558
62557
2026-07-14T13:30:34Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62558
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa '''1868'''. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga '''Mujaguzo'''. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya '''Katikamu''' ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
gltf47zrnmstw4ozc9os6af4kinvg6d
62559
62558
2026-07-14T13:31:02Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62559
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga '''Mujaguzo'''. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya '''Katikamu''' ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
b2ovyfn4ew9w5js4pjnm0sbmz66ifan
62560
62559
2026-07-14T13:31:28Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62560
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya '''Katikamu''' ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
pu4hk3sxywv37w4txt8cpu2l0bzqsya
62561
62560
2026-07-14T13:31:44Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62561
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne '''Mulundaggana'''.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
1oypszs4f7emt70v3kocb2g4o16mxdv
62562
62561
2026-07-14T13:32:00Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62562
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakyazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
aq9honfv7hzavwad4h9w7o1401a06qp
62563
62562
2026-07-14T13:32:46Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62563
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
2f3rvev92fmi2o22a6gke981ibtr9m3
62567
62563
2026-07-14T13:35:59Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62567
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
rjq5a3eqegvsp8xth5hbv6ov99k39i8
62570
62567
2026-07-14T13:38:42Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62570
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
mz20nnofpyipz9zaut3py0w7gwfb18u
62574
62570
2026-07-14T13:41:44Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62574
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
t9rjmy0cw5wvkhnf7t0uohhmwjo0xic
62581
62574
2026-07-14T13:45:36Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62581
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
r20q0pg9l2wkfghty67q0blyg1mbeqj
62609
62581
2026-07-14T14:38:13Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62609
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
2xaishsappdl8czo9gsj0ot9tve7t6h
62611
62609
2026-07-14T14:45:58Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62611
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
87t4nw0q6n98eambqch1w1qidtiixk6
62612
62611
2026-07-14T14:49:04Z
Berniter
10779
/* Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu */
62612
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
jeyr37mc77427i3tptw866g759hfs0q
62613
62612
2026-07-14T14:49:29Z
Berniter
10779
/* Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu */
62613
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
dae9x5werwqwwn8uxlc9u1crlfxk1e1
62614
62613
2026-07-14T14:49:52Z
Berniter
10779
/* Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu */
62614
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
3vbfqzc3mzpwrbkjfc5zu87k6drmbih
62615
62614
2026-07-14T14:51:01Z
Berniter
10779
/* Laba ne */
62615
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
frwnv96zahbfiq31vger9m740uq8rky
62616
62615
2026-07-14T14:53:19Z
Berniter
10779
62616
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
c3im7k32m20y37us9hufsru1ctv54rz
62617
62616
2026-07-14T14:53:52Z
Berniter
10779
Ngaseeko reference
62617
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
i5ru7tt2btrwp5804x73fenme6e4itd
62618
62617
2026-07-14T14:54:38Z
Berniter
10779
/* Obulamu */
62618
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
ei4ubucuvzknee1irhp18nbe0svazqo
62619
62618
2026-07-14T14:55:33Z
Berniter
10779
Ngaseeko reference
62619
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
dm0g76bzt7n9w7j0nhx4fi4i6qz3ddx
62620
62619
2026-07-14T14:57:06Z
Berniter
10779
Ngaseeko reference
62620
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
asd2qm00w4rh92dw9kpvbubgdoiplci
62621
62620
2026-07-14T15:06:29Z
Berniter
10779
/* Ebijuliziddwa */
62621
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*
jgfaemwo0dbce8xmzqzuww9mqz6kdul
62622
62621
2026-07-14T15:10:53Z
Berniter
10779
/* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */
62622
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Catholic_Churc|Omukatoliki]] eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
7pnsn2rma992bzja318ywc3jbr85a9q
62623
62622
2026-07-14T15:11:51Z
Berniter
10779
62623
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
0c84muddwz7nb2po1qbdzh44q2r2x5k
62624
62623
2026-07-14T15:13:42Z
Berniter
10779
62624
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[:en:Buganda|Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
2o1h27fq8ywl97y1v86m1e20gs2xn4b
62625
62624
2026-07-14T15:14:16Z
Berniter
10779
62625
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
ssgoawlzl19kwscm8cb3bb6n796fpkk
62626
62625
2026-07-14T15:15:40Z
Berniter
10779
62626
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku [[:en:Feast_day|lunaku lw'embaga]] . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
g2h7x1tc60y1mbyntvvzbop7ef8hreh
62627
62626
2026-07-14T15:15:56Z
Berniter
10779
62627
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
c1nqsrpj9uwi7jpxzvr2jagzylh3lzp
62628
62627
2026-07-14T15:19:15Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62628
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abaafa mu 1886]]
2a155t7u3zlt5wwd65jg5tqr57jouq2
62629
62628
2026-07-14T15:20:05Z
Berniter
10779
Ngasseeko ettuluba
62629
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
fnsm55soxxu4wdvppqebbi36hbsl5vg
62631
62629
2026-07-14T15:34:19Z
Berniter
10779
/* Okulangirirwa mu luse lwbatukirivu */
62631
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
ew62l6x7tsdqujj54y8m0fzvc27pfds
62651
62631
2026-07-14T18:15:30Z
Ssebuufu
9882
62651
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
ifw07283de70c5ev3pldqdswo9ojn1z
62652
62651
2026-07-14T18:22:03Z
Ssebuufu
9882
62652
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Okuttibwa okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
4ktl19u3duvm6938m7a3qoqber8hlse
62653
62652
2026-07-14T18:22:33Z
Ssebuufu
9882
removed [[Category:Okuttibwa okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]]; added [[Category:Okutta okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]]
62653
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Okutta okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
juc5cd0861825mfclfgn3j298p20a55
62654
62653
2026-07-14T18:24:30Z
Ssebuufu
9882
62654
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Okutta okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
[[Category:Abajulizi Abakatuliki ab'ekyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
nk3ymugbu6evlbkbsc2zceoq4zqp0z7
62655
62654
2026-07-14T18:26:16Z
Ssebuufu
9882
62655
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Okutta okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
[[Category:Abajulizi Abakatuliki ab'ekyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
[[Category:Abaana abakatuliki abatuukirivu]]
r43v4u2tmop0sp8rrgvwh0j9jmpj9s0
62656
62655
2026-07-14T18:27:30Z
Ssebuufu
9882
62656
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs</ref>
== Obulamu ==
Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>
Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US}}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa.
Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa.
Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref>
== Okulangirirwa ng'omujulizi ==
Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda.
== Laba ne ==
* Andwre Kaggwa
* Charles Lwanga
* Uganda martyrs
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
== Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio]
* [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine]
* [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka]
* Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana 2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us
*Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org
[[Category:Abazaalibwa mu 1868]]
[[Category:Abaafa mu 1886]]
[[Category:Okutta okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
[[Category:Abajulizi Abakatuliki ab'ekyasa ky'ekkumi n'omwenda]]
[[Category:Abaana abakatuliki abatuukirivu]]
[[Category:Bannayuganda Abakatuliki Abatuukirivu]]
fkty78t5ecxw3xmj3ri4eoyevc8obze
Abayindi mu Uganda
0
11495
62540
39431
2026-07-14T12:48:12Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nterezezaamu mu mpandiika
62540
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox ethnic group|group=Indians in Uganda|population=30,000|total_ref=<ref>{{cite web | url=https://globalpressjournal.com/africa/uganda/tension-indians-blacks-uganda-continues-sometimes-leading-violence/ | title=Tension Between Indians, Blacks in Uganda Continues, Sometimes Leading to Violence| access-date=19 June 2022 | date= 16 October 2016 | first=Nakasenzawa | last=Segawa | newspaper=[[Global Press Journal]] | location=Kampala}}</ref>|total_year=2016|popplace=[[Kampala]] and [[Jinja, Uganda|Jinja]]|langs=[[Swahili language|Swahili]], English, [[Hindi]], [[Gujarati language|Gujarati]], [[Punjabi language|Punjabi]], [[Bengali language|Bengali]], other [[Languages of India|Indian languages]]|rels=[[Hinduism]], [[Islam in India|Islam]], [[Sikhism]], [[Christianity in India|Christianity]], [[Jainism]], [[Zoroastrianism in India|Zoroastrianism]], etc.|related_groups=[[Indian diaspora in Southeast Africa]]}}Waliwo ekibiina ky'[[:en:Indian_people|Abayindi abawangalira ebulaaya]] n'abantu abava mu Buyindi mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Mu 2003, waaliwo abantu ababalirirwamu 15,000 abava mu Asia (abasinga baali Bayindi n'[[:en:Pakistani_diaspora|Abapakistani]] ) abaali babeera mu Uganda. Abantu b'omu kitundu kino bamanyikiddwa nga '''Abayindi-Abannayuganda''', '''Indo-Uganda''', ne '''Indo-Pakistani Uganda''' . Ku ntikko yaayo mu myaka gya 1960, omuwendo gw’abantu mu kitundu kino gwali wakati w’emitwalo 80,000 ne 100,000. Wabula mu 1972, nnakyemalira wa Uganda [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] yafulumya ekiragiro [[:en:Expulsion_of_Asians_from_Uganda|okugoba abantu bonna mu South Asia okuva mu ggwanga lino]] wakati mu mbeera [[:en:Anti-Indian_sentiment|y’okulwanyisa Abayindi]] n’okusukkulumya Abaddugavu .<ref>Segawa, Nakasenzawa (16 October 2016).</ref> Mu kwanukula okusenguka kuno, [[:en:India|Buyindi]] ne [[Great Britain|Bungereza]], n'amawanga amalala agawerako gaasalako okukolagana ne Uganda.
Oluvannyuma lwa [[:en:Uganda–Tanzania_War|Tanzania okulumba Uganda]] mu 1979 okusuula Idi Amin n’okumuwang’angusiza mu [[:en:History_of_Libya_under_Muammar_Gaddafi|Libya]], Abayindi bangi baddayo mu Uganda mpolampola mu myaka gya 1980 ne 1990. Okudda kuno kwakubirizibwa nnyo Pulezidenti wa Uganda [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], eyayambako okugoba Amin mu ntebe era n’ayaniriza Bannansi ba Asia abaagobeddwa okweddiza ebintu byabwe n’okussa ssente mu by’enfuna bya Uganda. Enkola za Museveni eziwagira bizinensi n’okusiima mu lujjudde olw’omulimu gw’Abayindi mu nkulaakulana y’eggwanga byaleetawo embeera ennungi ey’okuddamu okuyingira mu ggwanga.
Leero, Abayindi-Abannayuganda bazzeemu okukola omulimu omukulu mu by’enfuna by’eggwanga, nga waakiri bakola ebitundu 40% ku byo.<ref name="BBCsource">Dawood, Farhana (15 May 2016).</ref> Wadde nga bakola ebitundu ebitakka wansi wa 1% ku bantu, Abayindi mu Uganda bateeberezebwa okuba nga bakola ebitundu 65% ku nsimbi zonna eziyingira mu musolo. <ref name="BBCsource" /> Omusuubuzi wa Uganda [[:en:Sudhir_Ruparelia|Sudhir Ruparelia]], nga enzaalwa y’e Buyindi, ye mugagga asinga mu ggwanga lino, ng’obugagga bwe bubalirirwamu akawumbi US$1.2 billion mu mwaka gwa 2019. <ref name="BBCsource" />
== Ebyafaayo ==
[[File:SSDM_Shikma_temple_at_Nakasero,_Kampala_Uganda.jpg|thumb|Enzikiriza ya Shree Sanatan Dharma Mandal (SSDM) yatandikibwawo abantu b’omu Asia abaasooka okujja mu Uganda okukola ku luguudo lw’eggaali y’omukka mu Uganda ku mulembe gw'obukulembeze bw’amatwale. Ejjinja ly’omusingi gwa yeekaalu eno, lyateekebwawo mu 1954 era ne limalirizibwa mu 1964. Ye yeekaalu ya Shikma eyasooka okuzimbibwa ebweru wa Buyindi. Ekizimbe kino kyazimbibwa nga tekirina kyuma oba kyuma kyonna okuva ku musingi okutuuka ku dome yaakyo esoba mu myaliriro ena.]]
=== Obwakabaka bwa Bungereza ===
Mu 1895, okuzimba [[:en:Uganda_Railway|oluguudo lw’eggaali y’omukka olwa Uganda Railway]] kwatandika. Kkampuni ya [[:en:Imperial_British_East_Africa_Company|Imperial British East Africa Company]] yawa [[:en:Alibhai_Mulla_Jeevanjee|Alibhai Mulla Jeevanjee]], agenti abeera e [[:en:Karachi|Karachi]], endagaano y’okuleeta abakozi abeetaagisa. Jeevanjee yaleeta abakozi be okuva mu kitundu kya [[:en:Punjab,_British_India|Punjab]] mu aatwale ga Bungereza mu Buyindi. <ref name="US7">Uganda Society, The Uganda Journal, Kampala, 1948, p.7</ref> Ekibinja ekyasooka okutuuka kyalimu abasajja 350, era mu bbanga ery’emyaka mukaaga, abasajja 31,895 be baakola ku pulojekiti eno. Abamu baafa, abalala ne baddayo e Buyindi ng’endagaano zaabwe ziwedde, ate abalala ne basalawo okusigala. Oluvannyuma omuwendo gw'abantu gwanywezebwa abasuubuzi b'e [[:en:Gujarat|Gujarati]] abayitibwa "abasaabaze Abayindi", bombi Abahindu n'Abasiraamu abaali basenguka olw'eddembe abajja okuweereza ebyetaago by'ebyenfuna by'abakozi abaali mu ndagaano n'okulinyisa emikisa gy'abwe mu byenfuna.<ref name="Springer Science & Business Media">Ember, Melvin (30 November 2004)</ref><ref>Hiralal, Kalpana (1994).</ref>
=== Omulembe ogw’oluvannyuma ogw’Abangereza ===
Ekiseera bwe kyagenda kiyitawo, Abayindi baakulaakulana era ne bawamba ekitundu ekisinga obunene mu by'enfuna bya Uganda, ng’abamu bakola omulimu gw’okubeera ‘abalabirizi b’amatwale’ eri gavumenti ya Bungereza, ekyaviirako okwetamwa n’okukyawa [[:en:Anti-Indian_sentiment|abantu abava mu Buyindi]] . <ref name="Springer Science & Business Media">{{Cite book |last=Ember |first=Melvin |date=30 November 2004 |title=Encyclopedia of Diasporas: Immigrant and Refugee Cultures Around the World. Volume II: Diaspora Communities |url=https://books.google.com/books?id=7QEjPVyd9YMC&q=passenger+indians+uganda&pg=PA290 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=9780306483219 |access-date=26 October 2017}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFEmber2004">Ember, Melvin (30 November 2004). </cite></ref> Obusungu buno bwajja mu biseera bya [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yagoba [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] ng'ayita mu lutalo lw'amagye olw'[[:en:1971_Ugandan_coup_d'état|okumujja mu buyinza]] mu 1971. Omwaka ogwaddako, Amin yalagira [[:en:Expulsion_of_Asians_from_Uganda|okugoba Abayindi mu Uganda]] . <ref>Dowden, Richard (4 August 1992).</ref> N'ekyavaamu, Abayindi abasinga baasenguka ne bagenda mu Bungereza, Canada, Amerika, n'awalala ne batandika okuddamu okuzimba obulamu bwabwe. Kyokka oluvannyuma lw'okufa kwa Amin, Abayindi abalala abazaalibwa mu Uganda baatandika okusenguka ne baddayo. <ref>Cohen, Ronald Lee, 1944- (1997).</ref> <ref>Rajani, Rupal (6 August 2012).</ref>
== Bannayuganda abamanyiddwa nga bava mu Buyindi ==
* [[:en:Shimit_Amin|Shimit Amin]] - Dayirekita wa firimu Omuyindi
* [[:en:Akbar_Baig|Akbar Baig]] - Omuzannyi wa cricket mu Uganda
* [[:en:Miraj_Barot|Miraj Barot]] - omusuubuzi
* [[:en:Nehal_Bibodi|Nehal Bibodi]] - Omuzannyi wa cricket mu Uganda
* [[:en:Anup_Singh_Choudry|Anup Singh Choudry]] - Eyali omulamuzi wa kkooti enkulu mu Uganda
* [[:en:Hasmukh_Dawda|Hasmukh Dawda]] - omusuubuzi
* [[:en:Asif_Din|Asif Din]] - omuzannyi wa cricket Omuzungu
* [[:en:Mobina_Jaffer|Mobina Jaffer]] - Senator wa Canada
* [[:en:Rahim_Jaffer|Rahim Jaffer]] - Eyali omubaka wa Canada era Omusiraamu eyasooka okulondebwa mu lukiiko lwa Canada
* [[:en:Avan_Jogia|Avan Jogia]] - Munnakatemba Omucanada <ref>Jogia, Avan [@AvanJogia] (7 March 2015).</ref>
* [[:en:Mohamed_Keshavjee|Mohamed Keshavjee]] - Omutabaganya w'amaka mu nsi yonna
* [[:en:Salma_Lakhani|Salma Lakhani]] - [[:en:Lieutenant_Governor_of_Alberta|Lieutenant Gavana wa Alberta]] ow'omulundi ogwa 19
* [[:en:Sikander_Lalani|Sikander Lalani]] - Omugagga w'ebyuma mu Uganda
* [[:en:Mayur_Madhvani|Mayur Madhvani]] - Munnamakolero mu Uganda
* [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]] - Munnabyanjigiriza mu Uganda
* [[:en:Zohran_Mamdani|Zohran Mamdani]] - Munnabyabufuzi Omumerika, eyazaalibwa mu Uganda
* [[:en:Irshad_Manji|Irshad Manji]] - Omuwandiisi w'ebitabo Omucanada
* [[:en:Jayesh_Manek|Jayesh Manek]] - musiga nsimbi w'Abayindi
* [[:en:Bharat_Masrani|Bharat Masrani]] - akulira kkampuni ya [[:en:TD_Canada_Trust|TD Canada Trust]]
* [[:en:Shekhar_Mehta|Shekhar Mehta]] - Ddereeva w'emmotoka z'empaka mu Kenya
* [[:en:Peter_Nazareth|Peter Nazareth]] - Munnayuganda-Omumerika omuzannyi wa firimu
* [[:en:Rajat_Neogy|Rajat Neogy]] - Munnayuganda-Omumerika, Omutontomi, omutandiisi era Omuwandiisi eyasooka owa [[:en:Transition_Magazine|Transition Magazine]]
* [[:en:Nandikishore_Patel|Nandikishore Patel]] - Omuzannyi wa cricket mu Uganda
* [[:en:Chirag_Patel_(rapper)|Chirag Patel]] - Omuyimbi wa Rap okuva e Norway
* [[:en:Jitendra_Patel|Jitendra Patel]] - Omuzannyi wa cricket mu Canada
* [[:en:Kash_Patel|Kash Patel]] - [[:en:Director_of_the_Federal_Bureau_of_Investigation|Dayirekita w'ekitongole ekivunaanyizibwa ku kunoonyereza]] ow'omwenda
* [[:en:Priti_Patel|Priti Patel]] - Munnabyabufuzi Omuzungu
* [[:en:Half_Waif|Nandi Rose Plunkett]] - muyimbi Omumerika
* [[:en:Fadilah_Mohamed_Rafi|Fadilah Mohamed Rafi]] - Omuzannyi wa badminton mu Uganda
* [[:en:Sudhir_Ruparelia|Sudhir Ruparelia]] - Munnayuganda omusuubuzi
* [[:en:Omar_Sachedina|Omar Sachedina]] - Munnamawulire wa Canada
* [[:en:Naomi_Scott|Naomi Scott]] - munnakatemba era omuyimbi Omungereza
* [[:en:Mukesh_Shukla|Mukesh Shukla]] - Munnamakolero mu Uganda
* [[:en:Kashif_Siddiqi|Kashif Siddiqi]] - Omuzannyi w'omupiira mu Bungereza
* [[:en:Wilfred_de_Souza|Wilfred de Souza]] - Munnabyabufuzi era [[:en:Chief_Minister_of_Goa|Katikkiro wa Goa]]
* [[:en:Walter_de_Sousa|Walter de Sousa]] - omuzannyi wa field hockey omuyindi
* [[:en:Imtiaz_Sheikh|Imtiaz Sheikh]] - omuzannyi wa field hockey omuyindi
* [[:en:Supra_Singhal|Supra Singhal]] - Omuwuzi wa Uganda
* [[:en:Shailesh_Vara|Shailesh Vara]] - Munnabyabufuzi mu Bungereza
* [[:en:Arif_Virani|Arif Virani]] - [[:en:Attorney_General_of_Canada|Ssaabawolereza wa gavumenti ya Canada]] ow'omulundi ogwa 53
* [[:en:Charlotte_Emma_Aitchison|Charli XCX]] - Omuyimbi Omuzungu
== Laba ne ==
* [[:en:India–Uganda_relations|Enkolagana ya Buyindi ne Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebirala eby'okusomako ==
* {{Cite journal |last=Kumar |first=Mukesh |date=2011 |title=Indians in Post-War Uganda, 1948-62 |journal=Proceedings of the Indian History Congress |volume=72 |pages=1096–1106 |issn=2249-1937 |jstor=44145722}}
== Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20120206063957/http://indiandiaspora.nic.in/diasporapdf/chapter8.pdf Abayindi ababeera mu nsi endala mu Afrika]
* [https://web.archive.org/web/20071217134908/http://www.rudyfoto.com/IndiansofAfrica.html Abayindi b’omu Buvanjuba bwa Afrika]
{{Indian diaspora}}{{Ethnic groups in Uganda}}
ijwqjys4q84pruhq9n4809t5m1ei6mi
Amos Okot
0
11509
62634
61230
2026-07-14T17:22:58Z
Berniter
10779
62634
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mmemba mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Emulimu gye ogy'ebyobufuzi ==
Okot emirimu gye emikulumu byobufuzi gy'atandika mu 2011, bwe yawangula ekifo ky'omubaka akiikirira Agago ey'Obukiikakkono mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda, ng’adda mu bigere by’omukulembeze w’oludda oluvuganya gavumenti mu Paalamenti Ogenga Latigo. Yafuna okusoomozebwa mu by'obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu akaali kamutwala mu Paalamenti ey’ekkumi ng’avuganya ne, Ogenga Latigo eyafuna obululu 14,079 ate Okot naafuna obululu 10,420. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
egbzakcboc7py2slkzor602r60rskko
62635
62634
2026-07-14T17:23:32Z
Berniter
10779
62635
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Emulimu gye ogy'ebyobufuzi ==
Okot emirimu gye emikulumu byobufuzi gy'atandika mu 2011, bwe yawangula ekifo ky'omubaka akiikirira Agago ey'Obukiikakkono mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda, ng’adda mu bigere by’omukulembeze w’oludda oluvuganya gavumenti mu Paalamenti Ogenga Latigo. Yafuna okusoomozebwa mu by'obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu akaali kamutwala mu Paalamenti ey’ekkumi ng’avuganya ne, Ogenga Latigo eyafuna obululu 14,079 ate Okot naafuna obululu 10,420. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
t89gyd6482d8y7y5ed9ww95d7a015z6
62636
62635
2026-07-14T17:24:24Z
Berniter
10779
62636
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Emulimu gye ogy'ebyobufuzi ==
Okot emirimu gye emikulumu byobufuzi gy'atandika mu 2011, bwe yawangula ekifo ky'omubaka akiikirira Agago ey'Obukiikakkono mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda, ng’adda mu bigere by’omukulembeze w’oludda oluvuganya gavumenti mu Paalamenti Ogenga Latigo. Yafuna okusoomozebwa mu by'obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu akaali kamutwala mu Paalamenti ey’ekkumi ng’avuganya ne, Ogenga Latigo eyafuna obululu 14,079 ate Okot naafuna obululu 10,420. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
0nzm7xz8d7m07tov8cjbdovycj46x52
62637
62636
2026-07-14T17:29:36Z
Berniter
10779
62637
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot emirimu gye emikulumu byobufuzi gy'atandika mu 2011, bwe yawangula ekifo ky'omubaka akiikirira Agago ey'Obukiikakkono mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda, ng’adda mu bigere by’omukulembeze w’oludda oluvuganya gavumenti mu Paalamenti Ogenga Latigo. Yafuna okusoomozebwa mu by'obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu akaali kamutwala mu Paalamenti ey’ekkumi ng’avuganya ne, Ogenga Latigo eyafuna obululu 14,079 ate Okot naafuna obululu 10,420. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
n3scteza6k36e4vd9o5yazjrqcf0ng9
62638
62637
2026-07-14T17:37:56Z
Berniter
10779
/* Omulimu gwe ogwebyobufuzi */
62638
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by'obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu akaali kamutwala mu Paalamenti ey’ekkumi ng’avuganya ne, Ogenga Latigo eyafuna obululu 14,079 ate Okot naafuna obululu 10,420. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
cumlgm9kfudm1dyftclls1hrll3ur70
62639
62638
2026-07-14T17:46:32Z
Berniter
10779
62639
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
hy43k7vo7izaewopc1fc0hofma1rn3v
62640
62639
2026-07-14T17:49:04Z
Berniter
10779
62640
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Laba ne ==
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
qquuetx15x9bipwazlrlxuj7fo891z0
62641
62640
2026-07-14T17:49:51Z
Berniter
10779
/* Laba ne */
62641
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Laba ne ==
* Robert Kayanja
* Jessica Alupo
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
3bngm30zbpxm56ymg66fdms86naxkga
62642
62641
2026-07-14T17:50:24Z
Berniter
10779
/* Laba ne */
62642
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Laba ne ==
* Robert Kayanja
* Jessica Alupo
* Jessica Kayanja
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
1wqwlxjy9cft5na9xijuoaa6kyx6c4n
62643
62642
2026-07-14T17:51:08Z
Berniter
10779
62643
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Laba ne ==
* Robert Kayanja
* Jessica Alupo
* Jessica Kayanja
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
[[Category:Abantu Abalamu]]
5csgn5b0iy76rs50nbgagogk28b07nj
62644
62643
2026-07-14T17:51:56Z
Berniter
10779
62644
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Laba ne ==
* Robert Kayanja
* Jessica Alupo
* Jessica Kayanja
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'okuminemu]]
l154gb3ixrxrg905f62f04ue3k87kss
62645
62644
2026-07-14T17:53:10Z
Berniter
10779
62645
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amos John Okot''' Munnayuganda omusumba, munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga akiikirira Agago ey'Obukiikakkono ku tikiti y'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM). Yasooka kulondebwa mu 2011 mu Paalamenti ey’omwenda, kyokka n’alemererwa okuddamu okulondebwa mu 2016. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021. <ref>http://thekalongotimes.com/okot-john-amos-the-newly-elected-member-of-parliament-for-agago-north-sets-out-his-vision-for-his-constituency/</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/agago-mp-explains-ambulance-withdrawal-from-hospital-1591260</ref> <ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/okot-john-amos-6811/</ref> <ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/8eec0ad3-8774-485e-b103-f0b22c4933dd/</ref>
== Omulimu gwe ogwebyobufuzi ==
Okot omulimu gwe mu by’obufuzi gwatandika 2011, bwe yawangula ekifo ky’omubaka wa Paalamenti ek'ya Bukiika-kono bwa Agago n’alondebwa okuba omubaka mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda (9th Ugandan Parliament), ng’adda mu kifo kya Ogenga Latigo, eyali akulira ab’oludda oluvuganya mu Paalamenti. Yafuna okusoomozebwa mu by’obufuzi nga 18 Ogwokubiri 2016, bwe yawangulwa mu kalulu ke akaali ak'okuddamu okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olw'omulundi ogwe kumi, eyamuvuganya, Morris Ogenga Latigo yafuna obululu omutwalo gumu m'wenkumi nnya mu nsavu mummwenda (14,079) okukulembera Okot n'obululu mutwala gumu mu biina mwabiri (10,420).. <ref>http://ugandaradionetwork.com/story/prof-ogenga-latigo-bounces-back-in-agago-</ref> <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/professor-ogenga-plots-political-comeback</ref> Okot yawakanya ebyava mu kulonda mu kkooti ng’alumiriza okugulirira abalonzi, okutyoboola erinnya n’obutagoberera mateeka ga Paalamenti ag’okulonda ng'avunaana Ogenga Latigo n’akakiiko k’ebyokulonda kyokka n’alemererwa okukakasa ensonga ze era n’agobwa saako n'okuliyirira. <ref>{{Cite web |url=https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2021-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210922014034/https://ulii.org/ug/judgment/election-petitions-uganda/2016/42 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |title=Archive copy |access-date=2025-08-11 |archive-date=2023-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130062202/https://observer.ug/news-headlines/44983-court-says-prof-latigo-was-rightly-elected |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma Okot yakomawo mu by'obufuzi mu kulonda kwa bonna okwa 2021 era ne yeddiza ekifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira Agago ey'Obukiikakkono okuva ku Latigo eyali amuwangudde mu 2016.
== Laba ne ==
* Robert Kayanja
* Jessica Alupo
* Jessica Kayanja
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
<references />
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'okuminemu]]
[[Category:Bannabyabufuzi abekibiina kya National Resistance Movement]]
6dsyte06tsez4ac8lwt5m0g44yuz8y1
Afriart Gallery
0
12240
62780
47450
2026-07-15T11:08:04Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62780
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Afriart Gallery nga mu bumpi mpi bakiwandiika AAG''' kifo ekiterekebwaamu ebifannyi nga kisinganibwa ku luguudo lwa 7th Street, mu Industrial Area mu [[Kampala]] mu [[Yuganda|Uganda]] nga ekyatandikibwaawo mu 2002. <ref name=":0">{{Cite web |title=Young artists stage exhibition at Afriart Gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_131378 |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2023-01-18 |title=Eight Kenyan artists exhibiting in Kampala |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/fashion-beauty/eight-kenyan-artists-exhibiting-in-kampala-4089488 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kikiikirira era kiddukanya emirimu gy'abasiizi b'efinaananyi abakolera ku semazinga wa Afrika. AAG eraga abasiizi b'ebifaananyi mu myolese egiri ku mutendera gy'ensi yonna n'egy'okusiiga ebifaananyi. Waliwo ekifo kya webatereka n'okulagira ebifaanannyi ebisiige nga mumu mu ne webooleseza naye nga akiseera. <ref name="New Picture Home In Town">{{Cite web |title=New Picture Home In Town |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=A city artist who paints with his heart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=At Constructs, artist searches for commonalities in his works |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Wano webaatongoleza akatabo akayitibwa Artfest. <ref>{{Cite web |title=Artfest magazine |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Ebikiwatako ==
Afriart Gallery (AAG) yatandikibwawo Daudi Karungi mu Gwekumineebiri mu 2002<ref>{{Cite web |title=Daudi Karungi - About - Independent Curators International |url=https://curatorsintl.org/about/collaborators/20896-daudi-karungi |access-date=2023-07-14 |website=curatorsintl.org |language=en}}</ref> <ref name="New Picture Home In Town"/> <ref>{{Cite web |title=Afriart Gallery exhibition paves way for new talent |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Visualising Karungi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Moment of truth for Ugandan art">{{Cite web |date=2022-12-31 |title=Moment of truth for Ugandan art |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/moment-of-truth-for-ugandan-art-4071210 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Afriart Gallery yaggulwaawo ku kifo ky'omwolesa ekigatta abantu abeenyigira mu kukola ebintu eby'enjawulo ekimannyikiddwa nga Uganda Manufacturers Association (UMA) e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]]. Omwoleso gwayo ogwasooka ogw'omuntu omu gwali gwa Paul Ndema nga 4 Ogwokuna mu 2003. <ref>{{Cite web |title=Ndema exhibits in brand new gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2009, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kifo kyayo ekyokubiri ku luguudo lwa Kenneth dale drive e [[:en:Kamwookya|Kamwokya]].<ref name=":2" /> <ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Art show about artists |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/theatre-cinema/art-show-about-artists-1581372 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 2017, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kifo kyayo eky'okusatu mu Industrial Area eya Kampala mu kifo eky'efaananyiriza okubeera gyebatereka eby'amaguzi nga kino kiri ku bunene bwa sikweeya mita 300 ne mita 6 ng'oyambula wagulu<ref>{{Cite web |title=Home {{!}} |url=https://afriartgallery.org/ |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
Afriart Gallery yeetaba era n’eyolesa mu myoleso gy’ebifaanannyi egy’ensi yonna n’okwolesa nga Art X Lagos eyaliwo okuva nga 1 okutuuka 2 Ogwekumineebiri mu 2019, <ref>{{Cite web |date=2019-11-07 |title=Art X Lagos, 2019 |url=https://www.independent.co.ug/art-x-lagos-2019/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Art Paris 2023 okuva nga 30 Ogwokusatu mu 2023 okutuuka nga 2 Ogwokuna mu 2023, <ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-03-28 |title=Afriart Gallery presents Mona Taha, Richard Atugonza, and Sanaa Gateja at Art Paris 2023 |url=https://waau-art.com/2023/03/28/afriart-gallery-presents-mona-taha-richard-atugonza-and-sanaa-gateja-at-art-paris-2023/ |access-date=2023-07-14 |website=waau art |language=en-US}}</ref> eza 1-54 [[:en:Contemporary_African_art|Contemporary African Art]] Fair London ne New York, ARCOlisboa, [[:en:Art_Basel|Art Basel]] e Miami Beach, <ref>{{Cite web |last=Miami |first=Por Leydi Torres3 de Diciembre de 2022Desde |title=Nova, Positions y Survey: los sectores de Art Basel con menos fama pero notable obra |url=https://www.infobae.com/america/eeuu/2022/12/03/nova-positions-y-survey-los-sectores-de-art-basel-con-menos-fama-pero-notable-obra/ |access-date=2023-02-07 |website=infobae |language=es-ES}}</ref> ne Joburg Art Fair mu 2016. <ref>{{Cite web |title=FNB Joburg Art Fair 2016 {{!}} Exhibitor List & Focus Announced |url=https://artthrob.co.za/2016/07/20/6997/ |access-date=2023-02-01 |website=ArtThrob |language=en-US}}</ref>
== Ebikung’aanyiziddwa ==
Ebifaanannyi AAG byekungaanya bikwata ku bintu eby'enjawulo nga muno mulimu;
* '''Ebifaananyi ebisiige wabula nga tebirina kyebiraga''': Ebikolwa bya Karungi byayolesebwa <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-30 |title=Art: Karungi showcases from 730 days |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16082:art-karungi-showcases-from-730-days |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi:''' AAG yayolesa emirimu gy<nowiki>'omugenzi Deo Kyakulagira eyafa mu 2000 wansi w'omwoleso ogwatuumibwa erinnya "Ebifaananyi''</nowiki>. <ref>{{Cite web |last=Kaggwa |first=Andrew |date=2014-05-04 |title=Exhibition celebrates little-known maestro's brilliance |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31547:exhibition-celebrates-little-known-maestros-brilliance&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi ebisiigiddwa abantu abaliwo kati era nga bikwataka ku mbeera eriwo:''' gamba ng’ebikolebwa Sungi Mlengeya <ref name=":3">{{Cite web |date=2021-08-05 |title=Contemporary Art from Africa roars on |url=https://www.independent.co.ug/contemporary-art-from-africa-roars-on/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Abasiizi b'ebifaananyi abakiikirirwa AAG ==
AAG ekiikirira emirimu gy’abasiizi b'ebifaananyi bano: Sanaa Gateja, [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]], [[Henry Mzili Mujunga|Henry Mzil’ Mujunga]], Richard Atugonza, <ref>{{Cite web |title=SOUTH SOUTH / Afriart Gallery |url=https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |access-date=2023-07-14 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714154238/https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |last=Olele |first=Malobi |date=23 November 2020 |title=Richard Atugonza's New Sculpture Celebrates Body Flaws |url=https://www.harpersbazaararabia.com/culture/art/richard-atugonza-unveils-new-imperfection-perfections-sculpture}}</ref> Charlene Komuntale, <ref>{{Cite web |last=Britt |date=2022-02-23 |title=David Krut Podcast {{!}} Charlene Komuntale: Thinking outside the box and beyond… Listening Time: 14 Minutes |url=https://davidkrutprojects.com/62987/david-krut-podcast-charlene-komuntale-thinking-outside-the-box-and-beyond-listening-time-14-minutes |access-date=2023-02-07 |website=DAVID KRUT PROJECTS |language=en-US}}</ref> Mona Taha, Emmie Nume, April Kamunde, Kaleab Abate.
== Abasiizi b'ebifaananyi abalina akakwate ku AAG ==
AAG ekoze n’abasiizi b'ebifaananyi abawerako okuli Stacey Gillian Abe, Pamela Acaye, Collin Sekajugo, Abushariaa Ahmed, Ethel Aanyu, Wasswa Donald gwebaakazaako erya WASWAD, Edison Mugalu, <ref name=":4">{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-01-14 |title=Big art at Afriart gallery |url=https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230713173154/https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |archive-date=13 July 2023 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Eria Nsubuga ‘Sane’, Xenson, Ronex Ahimbisibwe, <ref>{{Cite web |date=2017-01-23 |title=ARTS: Ronex unveils legacy works |url=https://www.independent.co.ug/arts-ronex-unveils-legacy-works/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Hood Jjuuko, <ref name=":4" /> <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2013-03-03 |title=Jjuuko brings the wild to life |url=https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122712/https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Enoch Mukiibi, <ref name=":4" /> Ismael Kateregga, <ref>{{Cite web |date=2013-02-19 |title=The Fine Art of Success: The story of Ismael Kateregga |url=https://chimpreports.com/8321-the-fine-art-of-success-the-story-of-ismael-kateregga/ |access-date=2023-07-13 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Joshua Ipoot, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-01-18 |title=Art: Ipoot puts fantasy on canvas |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16691&catid=63&Itemid=102 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Kigozi, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2014-02-16 |title=Kigozi lives life through his art |url=https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Dr George Kyeyune, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-09 |title=Art: Feel your environs |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15807:art-feel-your-environs |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Fred Mutebi, <ref name=":5">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-11-01 |title=Mutebi's art bargains for women |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=21868:mutebis-art-bargains-for-women |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Amna Elhassan, Khalid Abdel Rahman, Amani Azhari, <ref>{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Amani Azhari |url=https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718084320/https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |archive-date=18 July 2023 |access-date=2023-07-18 |language=en-US}}</ref> Nelsa Guambe, Boniface Maina, Lemek Sompoika, Elisa Mung’ora, Paul Onditi, Peterson Kamwathi, Florence Wangui, Onyis Martin.
== Pulojekiti ezikolebwa ==
=== Pulojekiti za Silhouette - Enteekateeka y'Abasiizi b'Ebifaananyi mu Bitundu (SP-AIR) ===
Eno pulogulaamu ya Artist-in-residence etwaala ey’emyezi esatu ng'edukanyizibwa aba AAG gy’eddukanya. Ekwata lu basiizi b'ebifaananyi twala ababeera basunsuddwamu nga balina ebitone mu Afrika n’ebawagira nga bayita mu pulogulaamu z’okubbangula, okubayamba okukula mu by’ekikugu, emikisa gy’abasiiga ebifaananyi okufuna enkukolagana nebanaabwe webakola omulimu gwegumu era n’okubayamba okulaga emirimu gyabwe mu mwoleso gw’ebifaananyi egiri ku mutendera gw’ensi yonna, ebikujuko n'emikolo ekikungaanirako abantu ababeera bazze okugula ebifaananyi n'ebisiige.Emirimu gy'ebifaanannyi egibeera gikolebbwa mungeri ey'enjawulo ng'okusiiga ne laangi okubikuba n'engalo Abayiiya bakola mu bintu eby’enjawulo nga okusiiga ebifaananyi, okukuba ebifaananyi, [[:en:Installation_art|byebabajiza,]] ebibumbiddwa, okwolesa katemba, n’ebirala. <ref name=":6">{{Cite web |title=Projects {{!}} Silhouette Projects {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717154345/https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |url-status=dead }}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Abasiizi b'ebifaananyi ab'omubiseera ebyayita mu SP-AIR kuliko;
* '''2023:''' Daniel Atenyi, Amani Azhari, Fiker Sulemaani.
* '''2022''' : Kaleab Abate, Apuli Kamunde. <ref name=":6" />
* '''2021:''' Emmie Nume, Vitus Wasswa, Charlene Komuntale. <ref name=":6" />
* '''2020:''' Erinah Fridah, Victoria Nabulime, Odur Ronald, Richard Atugonza. <ref name=":6" />
=== Vivid Synergies! ===
Eno pulojekiti ya Afriart gallery ewagirwa ensimbi okuva mu nsako ya Ignite Culture Fund: ACP-EU Culture Program Eastern Africa okutandika okuva mu Gwokutaano mu 2023 okutuuka mu Gwokutaano 2024. Eno pulojekiti y'abasiizi ba bifaananyi abatasigala oba abatabeera mu kifo kino egatta abasiika ebifaananyi mu mawanga g'Omubuvanjuba bwa Afrika wabula nga bakikola basinziira ku kulabikirwa nga basiinziira mu Uganda abakola ebifaananyi nga basinziira ku mbeera eriwo kati nadala okubuulira engero n'abawandiisi n’abakuumi b'ekifo ekiterekerwaamu ebifaananyi okumala ebbanga lya myezi ena. Abasiizi b'ebifaananyi basobola okwekolera enteekateeka yaabwe ne basisinkana ne bayiiya okuva wonna we bali. Enteekateeka eno eyamba omusiizi w'ebifaananyi Omufirika okuwandiika, okubuulira, okugabana, okufulumya n’okutereka emirimu gyabwe egy'ebifaananyi mungeri y'okwekiririzaamu nga ye. <ref>{{Cite web |title=Projects {{!}} Vivid Synergies! {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/vivid-synergies |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
=== Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri ===
Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri gwazuulibwa gwatandikibwaawo Daudi Karungi owa Afriart Gallery era negutongozebwa aba [https://kart.kampalabiennale.org/ Kampala Arts Trust] mu 2014. Kibeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri nga gulaga ebifaananyi ebibeera bisigiddwa ku mbeera eriwo kati okuva mu mawanga ga Afrika. <ref name=":7">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2014 |url=https://kampalabiennale.org/biennale2014/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":8">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> KAB 2014 yafuula Uganda ensi eyasooka okutegeka omwolese gw'ebifaananyi guno ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri. <ref name=":9">{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=2014-07-08 |title=Kampala art biennale to boost tourism |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32647:-kampala-art-biennale-to-boost-tourism&catid=63:book-review-a-art&Itemid=102 |access-date=2023-07-17 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''KAB 2014''' | Omulamwa gwali gwa "Progressive Africa". Kyabaawo okuva nga 31 Ogwomunaana 2014, KAB 14 yayita abasiizi b’ebifaananyi, abakubi b’ebifaananyi, aboolsea, abakola katuni, abawandiisi n’abayiiya bonna ab’emikutu gya 2D abaayanjula endowooza yaabwe ku mbeera ya Afrika nga bayita mu bifaananyi ebikubiddwa nga babigya mundowooza zaabwe. Omwoleso gwa KAB 2014 gwali mu bifo okwali [[Uganda National Cultural Centre|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]], Makerere Art Gallery, Afriart Gallery, Alliance Francaise, National Theatre ne Kampala Railway Station. <ref name=":10">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Kampala Celebrates Seven Hills in Art Biennale |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kampala-celebrates-seven-hills-in-art-biennale-1665722 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":9"/> <ref name=":7"/> <ref name=":8"/> <ref name=":23">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale (Uganda) |url=https://biennialfoundation.org/biennials/kampala-art-biennale-uganda/ |access-date=2023-02-07 |website=Biennial Foundation |language=en-US}}</ref>
* '''KAB 2016''' | Kyaliwo okuva nga 3 Ogwomwenda 2016 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2016 wansi w'omulamwa "Seven Hills". Enkola ya KAB 2016 yali ya kugatta baddukanya byabuwangwa bonna mu kitundu mu pulojekiti y’ebifaananyi eyazimbibwa okwetoloola okuwanyisiganya okuggule, okwa buli omu. KAB 2016 yaleeta Enteekateeka y’okusomesa Okukuba Ebifaananyi <ref>{{Cite web |date=2016-07-25 |title=KAB16 |url=https://kampalabiennale.org/kab16/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":10" /> <ref>{{Cite web |title=Euro games and beverages: Fair cocktail for Kampala arts |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-17 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":23" /> <ref>{{Cite web |last=start |date=2016-12-14 |title=On the Role of Curatorial Assistant, Kampala Art Biennale 2016 |url=https://startjournal.org/2016/12/on-the-role-of-curatorial-assistant-kampala-art-biennale-2016/ |access-date=2023-02-07 |website=Start Journal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2016 : Seven Hills |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |access-date=2023-02-07 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207122830/http://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=2016 memorable moments in arts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/2016-memorable-moments-in-arts--1681570 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* '''KAB 2018''' | Omulamwa gwali "The Studio". KAB18 yakwata enkola y'omuyigiriza / n'omugoberezi okutambuza okumanya n’obukugu mu by’emikono okuva mu bakukugu abasiiga ebifanannyi ebikwata ku biriwo kati nga babigya mu ndowooza zaabwe okutuuka ku basiizi bebifaananyi abato Abannauganda, mu mawanga g'omu Buvanjuba bwa Afrika ne Afrika. Omwoleso gwa 2018 gwategekebwa [[:en:Simon_Njami|Simon Njami.]] <ref>{{Cite web |title=Kampala Biennale 2018 – I.U.B… |url=https://iubeezy.wordpress.com/tag/kampala-biennale-2018/ |access-date=2023-02-07 |website=I.U.B... |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Official opening: Kampala Art Biennale 2018 {{!}} EEAS Website |url=https://www.eeas.europa.eu/node/49770_en |access-date=2023-02-07 |website=www.eeas.europa.eu}}</ref>
* '''KAB 2020''' | Omulamwa gwali "Situka Yimirira". Yaggulwaawo nga 28 Ogwekumi mu 2020. Olw’ekirwadde kya COVID-19, KAB20 yali yakumikutu gimukwanira wala era nekigoberera enkola ya KAB18 Ey'omutendesi n'omuyigiriza we, abasiizi b'ebifaananyi okwetoloola ensi yonna baabangulwa nenkola y'ekikugu ng'osiiga ebifaanannyi wabula nga kino kyakolebwa nga bayita ku mikutu gya kompyuuta gimukwanira wala oba gimugata bantu. <ref name=":13">{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Kampala Art Biennale 2020 on |url=https://www.independent.co.ug/kampala-art-biennale-2020-on/ |access-date=2023-02-07 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Dee |first=Christa |date=2021-04-28 |title=Kampala Art Biennale 2020 |url=https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |access-date=2023-02-07 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207134245/https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |url-status=dead }}</ref>
== Emyoleso egy’ekiseera ==
AAG etegese emyoleso mungi mu kifo kyayo era nga kuno kuliko;
* ''Shapes of Water'' Group Exhibition, mu Gwokutaano 27, 2023, okutuusa mu Gwomunaana nga 12, 2023<ref>{{Cite web |last=Musyoki |first=Rose |date=2023-05-04 |title=Shapes of Water Exhibition at Afriart Gallery. |url=https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230815113951/https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |archive-date=15 August 2023 |access-date=2023-08-15 |website=Art News Africa |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-06-06 |title=Afriart Gallery presents 'Shapes of Water', a group exhibition portraying works by women artists from Eastern and Southern Africa, curated by Lara Buchmann |url=https://waau-art.com/2023/06/06/afriart-gallery-presents-shapes-of-water-a-group-exhibition-portraying-works-by-women-artists-from-eastern-and-southern-africa-curated-by-lara-buchmann/ |access-date=2023-08-15 |website=waau art |language=en-US}}</ref>
* ''When Thoughts Attack Me'' Emmie Numemu Gwokubiri February nga 11, 2023 okutuusa mu Gwokuna nga 15, 2023<ref>{{Cite web |date=2023-02-09 |title=When Thoughts Attack Me: Emmie Nume at Afriart Gallery, Uganda - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |access-date=2023-02-14 |language=en-GB |archive-date=2023-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214100836/https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Walking the Edge'' Group Exhibition okuva mu Gwekuminoogumu nga 26, 2022, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 28, 2023<ref name=":1"/>
* ''Don't Try, Don't Not Try'' Sungi Mlengeya (B.LA Art Foundation, Vienna, Austria) okuva mu Gwomwenda September nga 20, 2022, okutuusa mu Gwomwenda nga 28, 2022
* ''Kaddugalamukatale'' | Samson Ssenkaaba (eyakazibwaako erya Xenson) okuva nga 20 Ogwomunaana 2022, okutuusa nga 28 Ogwekumi 2022<ref name="Moment of truth for Ugandan art"/>
* ''(UN)CHOREOGRAPHED nga bikolebwa'' Sungi Mlengeya (The Africa Centre, London), okuva mu Gwomukaaga 20, 2022, okutuusa mu Gwomusanvu nga 24, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-07-15 |title=Sungi Choreographs at (Un)Choreographed show |url=https://www.independent.co.ug/sungi-choreographs-at-unchoreographed-show/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-06-09 |title='(Un)Chreographed' by Sungi Mlengeya at The Africa Centre, London - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |access-date=2023-02-10 |language=en-GB |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Where the wild things are'' Group exhibition | okuva mu Gwokuna nga 9, 2022, okutuusa mu Gwomukaaga nga 11, 2022.<ref name=":0"/>
* ''Radical Care'' Sanaa Gateja okuva mu Gwoluberyeberye nga 26, 2022, okutuusa mu Gwokusatu nga 26, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-02-17 |title='Bead king' Sanaa Gateja on upcycling, art as a social enterprise |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/-bead-king-sanaa-gateja-upcycling-art-social-enterprise-3719970 |access-date=2023-07-13 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Iwang Sawa'' Acaye E. Pamela | okuva mu Gwomwenda nga 18, 2021 okutuusa mu Gwekumi nga 28, 2021<ref>{{Cite web |date=2021-09-09 |title=Iwang sawa – In the eye of Time: An exhibition of WovenRemaking Curated by Acaye E. Pamela Kerunen |url=https://muwado.com/iwang-sawa-in-the-eye-of-time-an-exhibition-of-wovenremaking-curated-by-acaye-e-pamela-kerunen/ |access-date=2023-02-10 |website=Muwado |language=en-US}}</ref>
* ''I draw, therefore I think'' SOUTH SOUTH Platform okuva mu Gwomwenda nga 11, 2021, okutuusa mu Gwekumi nga 11, 2021
* ''Just Disruptions'' Sungi Mlengeya, okuva mu Gwomukaaga nga 19, 2021, okutuusa mu Gwomunaana nga 19, 2021<ref name=":3"/>
* ''Rendezvous'' Group exhibition Abushariaa Ahmed, Salah Elmur, Eltayeb Dawelbait, and Hussein Halfawi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2021, okutuusa mu Gwokutaano nga 20, 2021
* ''Down In Napak'' Waswad okuva mu Gwekuminoogumu nga 14, 2020, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 30, 2021<ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-12-07 |title=Waswad: Down in Napak |url=https://africanah.org/waswad-down-in-napak/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''(Im)perfections'' nga byakolebwa Richard Atugonza ne Odur Ronald okuva mu Gwomwenda nga 26, 2020, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 5, 2020
* ''Playing to the Gallery'' Group Exhibition okuva mu Gwomusanvu nga 25, 2020, okutuusa mu Gwomwenda nga 19, 2020
* ''Collage broadly defined'' curated by Sarah Bushra nga mulimu emirimu gy'ebifaananyi okuva mu basiizi b'omu Kampala, Kinshasa, ne Nairobi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2020, okutuusa mu Gwokutaano nga 16, 2020<ref>{{Cite web |title=Collage Broadly Defined {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=https://www.afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=www.afriartgallery.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-07-08 |title=Collage Broadly Defined, groupshow in Afriart, Kampala |url=https://africanah.org/collage-broadly-defined/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''Options'' Ronex Ahimbisibwe okuva mu Gwokubiri nga 7, 2020 okutuusa mu Gwokusatu nga 6, 2020
* ''Seniority First'' (Omwolese nga guli mu bibinja) nga gulimu Taga Nuwagaba, Sanaa Gateja, Fred Mutebi, Stephen Gwoktcho, Kizito Maria Kasule, Lilian Nabulime okuva mu Gwomunaana nga 10, 2019, okutuusa mu Gwomwenda nga 30, 2019<ref>{{Cite web |date=2019-08-29 |title=ARTS: Seniority First |url=https://www.independent.co.ug/arts-seniority-first/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''SURFACE 2 (G.I.R) Gender Identity Rebellion'' artist discovery workshop nga bikolebwa Henry Mzili Mujunga , okuva mu Gwokutaano nga 25, 2019 okutuusa mu Gwomukaaga nga 25, 2019<ref>{{Cite web |title=Surface 2 (G.I.R) Gender... {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=http://afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=afriartgallery.org |language=en}}</ref>
* ''Brain Damage'' JB Sekubulwa, okuva mu Gwokusatu nga 9, 2019, okutuusa mu Gwokuna nga 30, 2019
* ''Contemplation'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberye nga 11, 2019, okutuusa mu Gwokubiri nga 14, 2019<ref>{{Cite web |date=2022-12-03 |title=Ronex@20: Visual artist finds beauty everywhere |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/ronex-20-visual-artist-finds-beauty-everywhere-4042256 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-07-06 |title=Contemplating dreams and the ideal vs reality |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/contemplating-dreams-and-the-ideal-vs-reality-1411082 |access-date=2023-02-10 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Shadows, okuva mu Gwekumineebiri nga'' 7, 2018, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 10, 2019
* ''Brain Damage'' John Baptist Ssekubulwa | 2019 <ref>{{Cite web |date=2019-03-28 |title=ARTS: A brainy affair |url=https://www.independent.co.ug/arts-a-brainy-affair/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''What is beautiful'' Collin Sekajugo, okuva mu Gwekumi nga 27, 2018, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 31, 2018<ref>{{Cite web |date=2018-11-07 |title=ARTS: What is beautiful exhibit |url=https://www.independent.co.ug/arts-what-is-beautiful-exhibit/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''A portrait of Power, Authority and Control'' Arim Andrew, okuva mu Gwomunaana nga 25, 2018, okutuusa mu Gwekumi nga 21, 2018
* ''Who Is Your Saint?'' Ocom Adonias okuva mu Gwokutaano nga 25, 2018, okutuusa mu Gwomusanvu nga 25, 2018
* ''Sculptures (1993 – 2018)'' [[:en:Henry_Mzili_Mujunga|Dr. Lilian Nabulime,]] okuva mu Gwokubiri nga 10, 2018, okutuusa mu Gwokusatu nga 31, 2018<ref>{{Cite web |title=Lilian Nabulime's emotive sculptures at Afriart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1472118 |access-date=2023-02-10 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr Lilian Mary Nabulime - Biography |url=https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |access-date=2023-02-10 |website=Almas Art Foundation |language=en |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131045/https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |url-status=dead }}</ref>''Memories and…'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberyenga 12, 2018, okutuusa mu Gwokubiri nga 5, 2018<ref>{{Cite web |title=Ronex - Memories and... |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Possibilities'' a design exhibition, okuva mu Gwekumineebiri nga 15, 2017, okutuusa mu Gwokubiri nga 2, 2018
* ''Creases and Tears'' Eria 'Sane' Nsubuga okuva mu Gwomwenda 29, 2017, okutuusa mu Gwomwenda nga 31, 2017<ref>{{Cite web |date=2017-10-18 |title=ARTS: Creases and Tears |url=https://www.independent.co.ug/arts-creases-tears/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Gunflowermask'' Xenson, okuva mu Gwomwenda nga 1, 2017, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 30, 2017<ref>{{Cite web |title=XENSON: GUNFLOWERMASK |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134711/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Surfaces'' abaabangulwa [[Henry Mzili Mujunga]], okuva mu Gwomukaaga nga 24, 2017, okutuusa mu Gwomunaana nga 14, 2017
* ''To Live Is To Become'' Waswa Donald, okuva mu Gwokusatu nga 31, 2017, okutuusa mu Gwokuna nga 18, 2017
* ''A love that dares'' ogwategekebwa Margaret Nagawa, okuva mu Gwokusatu nga 5, 2017, okutuusa mu Gwokutaano nga 6, 2017<ref>{{Cite web |title=A love that dares, new space at Afriart gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Art that dares the two sides of love |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/art-that-dares-the-two-sides-of-love-1692898 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* ''Kampala…A City in Transition'' Taga Nuwagaba, okuva mu Gwekumineebiri nga 9, 2016. okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 7, 2017
* ''The art of cancer'' photography exhibition by History in Progress Uganda (HIP Uganda) ne Dr. Marissa Mika mu 2017, ebifaananyi ebikadde ebiviira ddala mu myaka gya 1960 n'egya 1970 nga kwekuli n'ebibpya ebikwata ku kifo gyebajanjabira ekirwadde kya kookolo, ebiraga abaana n'abantu abakulu abalina ebizimba ku mibiri gyabwe byayolesebwa ku mukolo Ekifo ekijanjabirwaamu Ekirwadde kya Kookolo bwekyali kijaguza okuweza emyaka 50.<ref>{{Cite web |date=2017-09-04 |title=The art of cancer |url=https://www.independent.co.ug/the-art-of-cancer/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Crowd control - six degrees of separation'' Henry Mzili Mujunga, okuva mu Gwekuminoogumu nga 11, 2016, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 11, 2016
* ''A Bargain for Woman'' Fred Mutebi mu 2012, ng'esira balitadde ku biki abakyala okuva mu Uganda byebatuseeko oluvannyuma lw'emyaka 50 egya Uganda nga yeefuga.<ref name=":5"/>
* ''Women Artists in Uganda exhibition'' i.a. Sheila Nakitende mu 2012.<ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-03-22 |title=Art celebrates Women's Day for a month |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17813:art-celebrates-womens-day-for-a-month |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* ''Dances of Uganda'' Edison Mugalu okuva mu Gwokuna nga 13 okutuusa nga 30, 2012.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-05-10 |title=When canvass became the stage at Dances of Uganda |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* First edition of the ''Controversial Art Exhibition'' Kampala Arts Trust mu 2010.<ref>{{Cite web |date=2021-08-18 |title=Controversy in Ugandan art |url=https://www.independent.co.ug/controversy-in-ugandan-art/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''(Dis)placed'' ''KucKidz'' mu 2009, omwolese guno bbwa okuyamba abaana okuva mu bitundu bya Acholi abaali tebalina webabeera nga kiva ku lutalo olwali luteteddwa abayeekera b'ekibiina kya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] (LRA), nga guno gwali gwakufunamu ssente oluvannyuma lw'okutunda ebisiige.<ref>{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-02-04 |title=Displaced children find hope in art |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2288 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Engule n’okusiimibwa ==
Mu 2022, AAG yasiimibwa ng'ekimu ki bifo 10 ebiterekebwaamu Ebifaananyi n'okuby'olesa ebyali bisumuse nebituuka kuntiko mu 2022" omukutu gw'akatale k'ebifaananyi ogumannyikiddwa nga [[:en:Artsy_(website)|Artsy.]] <ref>{{Cite web |last=Thaddeus-Johns |first=Josie |date=2022-11-09 |title=10 Galleries That Had a Breakout Year in 2022 |url=https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-10-galleries-breakout-year-2022 |access-date=2023-01-27 |website=Artsy |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_art_museums|Olukalala lw’ebifo ewaterekerwa ebintu eby’edda]]
* [[:en:List_of_national_galleries|Olukalala lw’ebifo webooleseza n'okukuumira ebifaananyi mu ggwanga]]
* [[:en:Uganda_Museum|Ekifo mu Uganda ewaterekerwa Ebintu By'edda]]
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://afriartgallery.org/ Omukutu Omutongole]
* [https://afriartgallery.org/exhibitions Emyoleso egitegekeddwa ku AAG]
* [https://afriartgallery.org/fairs Emyoleso gy'okutunda ebisiige n'ebifaananyi egitegekeddwa ku AGG]
* [https://kampalabiennale.org/ Ebikujuko by'okwelesa ebifaananyi n'ebisiige mu Kampala ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka Ebiri]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
pem79sz0mnomhchn9fjl37hn5uzjozq
62786
62780
2026-07-15T11:18:54Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiba ekisooka
62786
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Afriart Gallery''' mu bufunze kiwandiikibwa nga '''AAG.''' Kye kifo ekiterekebwamu ebifaananyi nga kisangibwa ku luguudo lwa 7th Street, mu Industrial Area mu [[Kampala]] mu [[Yuganda|Uganda]] era kyatandikibwawo mu 2002.<ref name=":0">{{Cite web |title=Young artists stage exhibition at Afriart Gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_131378 |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=2023-01-18 |title=Eight Kenyan artists exhibiting in Kampala |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/fashion-beauty/eight-kenyan-artists-exhibiting-in-kampala-4089488 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kikiikirira era kiddukanya emirimu gy'abasiizi b'ebifaananyi abakolera ku ssemazinga wa [[Afirika]]. AAG eraga abasiizi b'ebifaananyi mu myoleso egiri ku mitendera gy'ensi yonna n'egy'okusiiga ebifaananyi. Waliwo ekifo omwolesezebwa ebiyiiye ebibeerawo mu biseera ebitali bimu.<ref name="New Picture Home In Town">{{Cite web |title=New Picture Home In Town |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=A city artist who paints with his heart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=At Constructs, artist searches for commonalities in his works |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Wano we baatongoleza magaziini eyitibwa Artfest.<ref>{{Cite web |title=Artfest magazine |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Ebikikwatako ==
Afriart Gallery (AAG) yatandikibwawo Daudi Karungi mu Gwekumineebiri mu 2002<ref>{{Cite web |title=Daudi Karungi - About - Independent Curators International |url=https://curatorsintl.org/about/collaborators/20896-daudi-karungi |access-date=2023-07-14 |website=curatorsintl.org |language=en}}</ref> <ref name="New Picture Home In Town"/> <ref>{{Cite web |title=Afriart Gallery exhibition paves way for new talent |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Visualising Karungi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Moment of truth for Ugandan art">{{Cite web |date=2022-12-31 |title=Moment of truth for Ugandan art |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/moment-of-truth-for-ugandan-art-4071210 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Afriart Gallery yaggulwaawo ku kifo ky'omwolesa ekigatta abantu abeenyigira mu kukola ebintu eby'enjawulo ekimannyikiddwa nga Uganda Manufacturers Association (UMA) e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]]. Omwoleso gwayo ogwasooka ogw'omuntu omu gwali gwa Paul Ndema nga 4 Ogwokuna mu 2003. <ref>{{Cite web |title=Ndema exhibits in brand new gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2009, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kifo kyayo ekyokubiri ku luguudo lwa Kenneth dale drive e [[:en:Kamwookya|Kamwokya]].<ref name=":2" /> <ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Art show about artists |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/theatre-cinema/art-show-about-artists-1581372 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 2017, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kifo kyayo eky'okusatu mu Industrial Area eya Kampala mu kifo eky'efaananyiriza okubeera gyebatereka eby'amaguzi nga kino kiri ku bunene bwa sikweeya mita 300 ne mita 6 ng'oyambula wagulu<ref>{{Cite web |title=Home {{!}} |url=https://afriartgallery.org/ |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
Afriart Gallery yeetaba era n’eyolesa mu myoleso gy’ebifaanannyi egy’ensi yonna n’okwolesa nga Art X Lagos eyaliwo okuva nga 1 okutuuka 2 Ogwekumineebiri mu 2019, <ref>{{Cite web |date=2019-11-07 |title=Art X Lagos, 2019 |url=https://www.independent.co.ug/art-x-lagos-2019/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Art Paris 2023 okuva nga 30 Ogwokusatu mu 2023 okutuuka nga 2 Ogwokuna mu 2023, <ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-03-28 |title=Afriart Gallery presents Mona Taha, Richard Atugonza, and Sanaa Gateja at Art Paris 2023 |url=https://waau-art.com/2023/03/28/afriart-gallery-presents-mona-taha-richard-atugonza-and-sanaa-gateja-at-art-paris-2023/ |access-date=2023-07-14 |website=waau art |language=en-US}}</ref> eza 1-54 [[:en:Contemporary_African_art|Contemporary African Art]] Fair London ne New York, ARCOlisboa, [[:en:Art_Basel|Art Basel]] e Miami Beach, <ref>{{Cite web |last=Miami |first=Por Leydi Torres3 de Diciembre de 2022Desde |title=Nova, Positions y Survey: los sectores de Art Basel con menos fama pero notable obra |url=https://www.infobae.com/america/eeuu/2022/12/03/nova-positions-y-survey-los-sectores-de-art-basel-con-menos-fama-pero-notable-obra/ |access-date=2023-02-07 |website=infobae |language=es-ES}}</ref> ne Joburg Art Fair mu 2016. <ref>{{Cite web |title=FNB Joburg Art Fair 2016 {{!}} Exhibitor List & Focus Announced |url=https://artthrob.co.za/2016/07/20/6997/ |access-date=2023-02-01 |website=ArtThrob |language=en-US}}</ref>
== Ebikung’aanyiziddwa ==
Ebifaanannyi AAG byekungaanya bikwata ku bintu eby'enjawulo nga muno mulimu;
* '''Ebifaananyi ebisiige wabula nga tebirina kyebiraga''': Ebikolwa bya Karungi byayolesebwa <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-30 |title=Art: Karungi showcases from 730 days |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16082:art-karungi-showcases-from-730-days |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi:''' AAG yayolesa emirimu gy<nowiki>'omugenzi Deo Kyakulagira eyafa mu 2000 wansi w'omwoleso ogwatuumibwa erinnya "Ebifaananyi''</nowiki>. <ref>{{Cite web |last=Kaggwa |first=Andrew |date=2014-05-04 |title=Exhibition celebrates little-known maestro's brilliance |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31547:exhibition-celebrates-little-known-maestros-brilliance&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi ebisiigiddwa abantu abaliwo kati era nga bikwataka ku mbeera eriwo:''' gamba ng’ebikolebwa Sungi Mlengeya <ref name=":3">{{Cite web |date=2021-08-05 |title=Contemporary Art from Africa roars on |url=https://www.independent.co.ug/contemporary-art-from-africa-roars-on/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Abasiizi b'ebifaananyi abakiikirirwa AAG ==
AAG ekiikirira emirimu gy’abasiizi b'ebifaananyi bano: Sanaa Gateja, [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]], [[Henry Mzili Mujunga|Henry Mzil’ Mujunga]], Richard Atugonza, <ref>{{Cite web |title=SOUTH SOUTH / Afriart Gallery |url=https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |access-date=2023-07-14 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714154238/https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |last=Olele |first=Malobi |date=23 November 2020 |title=Richard Atugonza's New Sculpture Celebrates Body Flaws |url=https://www.harpersbazaararabia.com/culture/art/richard-atugonza-unveils-new-imperfection-perfections-sculpture}}</ref> Charlene Komuntale, <ref>{{Cite web |last=Britt |date=2022-02-23 |title=David Krut Podcast {{!}} Charlene Komuntale: Thinking outside the box and beyond… Listening Time: 14 Minutes |url=https://davidkrutprojects.com/62987/david-krut-podcast-charlene-komuntale-thinking-outside-the-box-and-beyond-listening-time-14-minutes |access-date=2023-02-07 |website=DAVID KRUT PROJECTS |language=en-US}}</ref> Mona Taha, Emmie Nume, April Kamunde, Kaleab Abate.
== Abasiizi b'ebifaananyi abalina akakwate ku AAG ==
AAG ekoze n’abasiizi b'ebifaananyi abawerako okuli Stacey Gillian Abe, Pamela Acaye, Collin Sekajugo, Abushariaa Ahmed, Ethel Aanyu, Wasswa Donald gwebaakazaako erya WASWAD, Edison Mugalu, <ref name=":4">{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-01-14 |title=Big art at Afriart gallery |url=https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230713173154/https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |archive-date=13 July 2023 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Eria Nsubuga ‘Sane’, Xenson, Ronex Ahimbisibwe, <ref>{{Cite web |date=2017-01-23 |title=ARTS: Ronex unveils legacy works |url=https://www.independent.co.ug/arts-ronex-unveils-legacy-works/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Hood Jjuuko, <ref name=":4" /> <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2013-03-03 |title=Jjuuko brings the wild to life |url=https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122712/https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Enoch Mukiibi, <ref name=":4" /> Ismael Kateregga, <ref>{{Cite web |date=2013-02-19 |title=The Fine Art of Success: The story of Ismael Kateregga |url=https://chimpreports.com/8321-the-fine-art-of-success-the-story-of-ismael-kateregga/ |access-date=2023-07-13 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Joshua Ipoot, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-01-18 |title=Art: Ipoot puts fantasy on canvas |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16691&catid=63&Itemid=102 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Kigozi, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2014-02-16 |title=Kigozi lives life through his art |url=https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Dr George Kyeyune, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-09 |title=Art: Feel your environs |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15807:art-feel-your-environs |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Fred Mutebi, <ref name=":5">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-11-01 |title=Mutebi's art bargains for women |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=21868:mutebis-art-bargains-for-women |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Amna Elhassan, Khalid Abdel Rahman, Amani Azhari, <ref>{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Amani Azhari |url=https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718084320/https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |archive-date=18 July 2023 |access-date=2023-07-18 |language=en-US}}</ref> Nelsa Guambe, Boniface Maina, Lemek Sompoika, Elisa Mung’ora, Paul Onditi, Peterson Kamwathi, Florence Wangui, Onyis Martin.
== Pulojekiti ezikolebwa ==
=== Pulojekiti za Silhouette - Enteekateeka y'Abasiizi b'Ebifaananyi mu Bitundu (SP-AIR) ===
Eno pulogulaamu ya Artist-in-residence etwaala ey’emyezi esatu ng'edukanyizibwa aba AAG gy’eddukanya. Ekwata lu basiizi b'ebifaananyi twala ababeera basunsuddwamu nga balina ebitone mu Afrika n’ebawagira nga bayita mu pulogulaamu z’okubbangula, okubayamba okukula mu by’ekikugu, emikisa gy’abasiiga ebifaananyi okufuna enkukolagana nebanaabwe webakola omulimu gwegumu era n’okubayamba okulaga emirimu gyabwe mu mwoleso gw’ebifaananyi egiri ku mutendera gw’ensi yonna, ebikujuko n'emikolo ekikungaanirako abantu ababeera bazze okugula ebifaananyi n'ebisiige.Emirimu gy'ebifaanannyi egibeera gikolebbwa mungeri ey'enjawulo ng'okusiiga ne laangi okubikuba n'engalo Abayiiya bakola mu bintu eby’enjawulo nga okusiiga ebifaananyi, okukuba ebifaananyi, [[:en:Installation_art|byebabajiza,]] ebibumbiddwa, okwolesa katemba, n’ebirala. <ref name=":6">{{Cite web |title=Projects {{!}} Silhouette Projects {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717154345/https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |url-status=dead }}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Abasiizi b'ebifaananyi ab'omubiseera ebyayita mu SP-AIR kuliko;
* '''2023:''' Daniel Atenyi, Amani Azhari, Fiker Sulemaani.
* '''2022''' : Kaleab Abate, Apuli Kamunde. <ref name=":6" />
* '''2021:''' Emmie Nume, Vitus Wasswa, Charlene Komuntale. <ref name=":6" />
* '''2020:''' Erinah Fridah, Victoria Nabulime, Odur Ronald, Richard Atugonza. <ref name=":6" />
=== Vivid Synergies! ===
Eno pulojekiti ya Afriart gallery ewagirwa ensimbi okuva mu nsako ya Ignite Culture Fund: ACP-EU Culture Program Eastern Africa okutandika okuva mu Gwokutaano mu 2023 okutuuka mu Gwokutaano 2024. Eno pulojekiti y'abasiizi ba bifaananyi abatasigala oba abatabeera mu kifo kino egatta abasiika ebifaananyi mu mawanga g'Omubuvanjuba bwa Afrika wabula nga bakikola basinziira ku kulabikirwa nga basiinziira mu Uganda abakola ebifaananyi nga basinziira ku mbeera eriwo kati nadala okubuulira engero n'abawandiisi n’abakuumi b'ekifo ekiterekerwaamu ebifaananyi okumala ebbanga lya myezi ena. Abasiizi b'ebifaananyi basobola okwekolera enteekateeka yaabwe ne basisinkana ne bayiiya okuva wonna we bali. Enteekateeka eno eyamba omusiizi w'ebifaananyi Omufirika okuwandiika, okubuulira, okugabana, okufulumya n’okutereka emirimu gyabwe egy'ebifaananyi mungeri y'okwekiririzaamu nga ye. <ref>{{Cite web |title=Projects {{!}} Vivid Synergies! {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/vivid-synergies |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
=== Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri ===
Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri gwazuulibwa gwatandikibwaawo Daudi Karungi owa Afriart Gallery era negutongozebwa aba [https://kart.kampalabiennale.org/ Kampala Arts Trust] mu 2014. Kibeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri nga gulaga ebifaananyi ebibeera bisigiddwa ku mbeera eriwo kati okuva mu mawanga ga Afrika. <ref name=":7">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2014 |url=https://kampalabiennale.org/biennale2014/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":8">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> KAB 2014 yafuula Uganda ensi eyasooka okutegeka omwolese gw'ebifaananyi guno ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri. <ref name=":9">{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=2014-07-08 |title=Kampala art biennale to boost tourism |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32647:-kampala-art-biennale-to-boost-tourism&catid=63:book-review-a-art&Itemid=102 |access-date=2023-07-17 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''KAB 2014''' | Omulamwa gwali gwa "Progressive Africa". Kyabaawo okuva nga 31 Ogwomunaana 2014, KAB 14 yayita abasiizi b’ebifaananyi, abakubi b’ebifaananyi, aboolsea, abakola katuni, abawandiisi n’abayiiya bonna ab’emikutu gya 2D abaayanjula endowooza yaabwe ku mbeera ya Afrika nga bayita mu bifaananyi ebikubiddwa nga babigya mundowooza zaabwe. Omwoleso gwa KAB 2014 gwali mu bifo okwali [[Uganda National Cultural Centre|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]], Makerere Art Gallery, Afriart Gallery, Alliance Francaise, National Theatre ne Kampala Railway Station. <ref name=":10">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Kampala Celebrates Seven Hills in Art Biennale |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kampala-celebrates-seven-hills-in-art-biennale-1665722 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":9"/> <ref name=":7"/> <ref name=":8"/> <ref name=":23">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale (Uganda) |url=https://biennialfoundation.org/biennials/kampala-art-biennale-uganda/ |access-date=2023-02-07 |website=Biennial Foundation |language=en-US}}</ref>
* '''KAB 2016''' | Kyaliwo okuva nga 3 Ogwomwenda 2016 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2016 wansi w'omulamwa "Seven Hills". Enkola ya KAB 2016 yali ya kugatta baddukanya byabuwangwa bonna mu kitundu mu pulojekiti y’ebifaananyi eyazimbibwa okwetoloola okuwanyisiganya okuggule, okwa buli omu. KAB 2016 yaleeta Enteekateeka y’okusomesa Okukuba Ebifaananyi <ref>{{Cite web |date=2016-07-25 |title=KAB16 |url=https://kampalabiennale.org/kab16/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":10" /> <ref>{{Cite web |title=Euro games and beverages: Fair cocktail for Kampala arts |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-17 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":23" /> <ref>{{Cite web |last=start |date=2016-12-14 |title=On the Role of Curatorial Assistant, Kampala Art Biennale 2016 |url=https://startjournal.org/2016/12/on-the-role-of-curatorial-assistant-kampala-art-biennale-2016/ |access-date=2023-02-07 |website=Start Journal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2016 : Seven Hills |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |access-date=2023-02-07 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207122830/http://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=2016 memorable moments in arts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/2016-memorable-moments-in-arts--1681570 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* '''KAB 2018''' | Omulamwa gwali "The Studio". KAB18 yakwata enkola y'omuyigiriza / n'omugoberezi okutambuza okumanya n’obukugu mu by’emikono okuva mu bakukugu abasiiga ebifanannyi ebikwata ku biriwo kati nga babigya mu ndowooza zaabwe okutuuka ku basiizi bebifaananyi abato Abannauganda, mu mawanga g'omu Buvanjuba bwa Afrika ne Afrika. Omwoleso gwa 2018 gwategekebwa [[:en:Simon_Njami|Simon Njami.]] <ref>{{Cite web |title=Kampala Biennale 2018 – I.U.B… |url=https://iubeezy.wordpress.com/tag/kampala-biennale-2018/ |access-date=2023-02-07 |website=I.U.B... |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Official opening: Kampala Art Biennale 2018 {{!}} EEAS Website |url=https://www.eeas.europa.eu/node/49770_en |access-date=2023-02-07 |website=www.eeas.europa.eu}}</ref>
* '''KAB 2020''' | Omulamwa gwali "Situka Yimirira". Yaggulwaawo nga 28 Ogwekumi mu 2020. Olw’ekirwadde kya COVID-19, KAB20 yali yakumikutu gimukwanira wala era nekigoberera enkola ya KAB18 Ey'omutendesi n'omuyigiriza we, abasiizi b'ebifaananyi okwetoloola ensi yonna baabangulwa nenkola y'ekikugu ng'osiiga ebifaanannyi wabula nga kino kyakolebwa nga bayita ku mikutu gya kompyuuta gimukwanira wala oba gimugata bantu. <ref name=":13">{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Kampala Art Biennale 2020 on |url=https://www.independent.co.ug/kampala-art-biennale-2020-on/ |access-date=2023-02-07 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Dee |first=Christa |date=2021-04-28 |title=Kampala Art Biennale 2020 |url=https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |access-date=2023-02-07 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207134245/https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |url-status=dead }}</ref>
== Emyoleso egy’ekiseera ==
AAG etegese emyoleso mungi mu kifo kyayo era nga kuno kuliko;
* ''Shapes of Water'' Group Exhibition, mu Gwokutaano 27, 2023, okutuusa mu Gwomunaana nga 12, 2023<ref>{{Cite web |last=Musyoki |first=Rose |date=2023-05-04 |title=Shapes of Water Exhibition at Afriart Gallery. |url=https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230815113951/https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |archive-date=15 August 2023 |access-date=2023-08-15 |website=Art News Africa |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-06-06 |title=Afriart Gallery presents 'Shapes of Water', a group exhibition portraying works by women artists from Eastern and Southern Africa, curated by Lara Buchmann |url=https://waau-art.com/2023/06/06/afriart-gallery-presents-shapes-of-water-a-group-exhibition-portraying-works-by-women-artists-from-eastern-and-southern-africa-curated-by-lara-buchmann/ |access-date=2023-08-15 |website=waau art |language=en-US}}</ref>
* ''When Thoughts Attack Me'' Emmie Numemu Gwokubiri February nga 11, 2023 okutuusa mu Gwokuna nga 15, 2023<ref>{{Cite web |date=2023-02-09 |title=When Thoughts Attack Me: Emmie Nume at Afriart Gallery, Uganda - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |access-date=2023-02-14 |language=en-GB |archive-date=2023-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214100836/https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Walking the Edge'' Group Exhibition okuva mu Gwekuminoogumu nga 26, 2022, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 28, 2023<ref name=":1"/>
* ''Don't Try, Don't Not Try'' Sungi Mlengeya (B.LA Art Foundation, Vienna, Austria) okuva mu Gwomwenda September nga 20, 2022, okutuusa mu Gwomwenda nga 28, 2022
* ''Kaddugalamukatale'' | Samson Ssenkaaba (eyakazibwaako erya Xenson) okuva nga 20 Ogwomunaana 2022, okutuusa nga 28 Ogwekumi 2022<ref name="Moment of truth for Ugandan art"/>
* ''(UN)CHOREOGRAPHED nga bikolebwa'' Sungi Mlengeya (The Africa Centre, London), okuva mu Gwomukaaga 20, 2022, okutuusa mu Gwomusanvu nga 24, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-07-15 |title=Sungi Choreographs at (Un)Choreographed show |url=https://www.independent.co.ug/sungi-choreographs-at-unchoreographed-show/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-06-09 |title='(Un)Chreographed' by Sungi Mlengeya at The Africa Centre, London - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |access-date=2023-02-10 |language=en-GB |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Where the wild things are'' Group exhibition | okuva mu Gwokuna nga 9, 2022, okutuusa mu Gwomukaaga nga 11, 2022.<ref name=":0"/>
* ''Radical Care'' Sanaa Gateja okuva mu Gwoluberyeberye nga 26, 2022, okutuusa mu Gwokusatu nga 26, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-02-17 |title='Bead king' Sanaa Gateja on upcycling, art as a social enterprise |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/-bead-king-sanaa-gateja-upcycling-art-social-enterprise-3719970 |access-date=2023-07-13 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Iwang Sawa'' Acaye E. Pamela | okuva mu Gwomwenda nga 18, 2021 okutuusa mu Gwekumi nga 28, 2021<ref>{{Cite web |date=2021-09-09 |title=Iwang sawa – In the eye of Time: An exhibition of WovenRemaking Curated by Acaye E. Pamela Kerunen |url=https://muwado.com/iwang-sawa-in-the-eye-of-time-an-exhibition-of-wovenremaking-curated-by-acaye-e-pamela-kerunen/ |access-date=2023-02-10 |website=Muwado |language=en-US}}</ref>
* ''I draw, therefore I think'' SOUTH SOUTH Platform okuva mu Gwomwenda nga 11, 2021, okutuusa mu Gwekumi nga 11, 2021
* ''Just Disruptions'' Sungi Mlengeya, okuva mu Gwomukaaga nga 19, 2021, okutuusa mu Gwomunaana nga 19, 2021<ref name=":3"/>
* ''Rendezvous'' Group exhibition Abushariaa Ahmed, Salah Elmur, Eltayeb Dawelbait, and Hussein Halfawi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2021, okutuusa mu Gwokutaano nga 20, 2021
* ''Down In Napak'' Waswad okuva mu Gwekuminoogumu nga 14, 2020, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 30, 2021<ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-12-07 |title=Waswad: Down in Napak |url=https://africanah.org/waswad-down-in-napak/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''(Im)perfections'' nga byakolebwa Richard Atugonza ne Odur Ronald okuva mu Gwomwenda nga 26, 2020, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 5, 2020
* ''Playing to the Gallery'' Group Exhibition okuva mu Gwomusanvu nga 25, 2020, okutuusa mu Gwomwenda nga 19, 2020
* ''Collage broadly defined'' curated by Sarah Bushra nga mulimu emirimu gy'ebifaananyi okuva mu basiizi b'omu Kampala, Kinshasa, ne Nairobi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2020, okutuusa mu Gwokutaano nga 16, 2020<ref>{{Cite web |title=Collage Broadly Defined {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=https://www.afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=www.afriartgallery.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-07-08 |title=Collage Broadly Defined, groupshow in Afriart, Kampala |url=https://africanah.org/collage-broadly-defined/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''Options'' Ronex Ahimbisibwe okuva mu Gwokubiri nga 7, 2020 okutuusa mu Gwokusatu nga 6, 2020
* ''Seniority First'' (Omwolese nga guli mu bibinja) nga gulimu Taga Nuwagaba, Sanaa Gateja, Fred Mutebi, Stephen Gwoktcho, Kizito Maria Kasule, Lilian Nabulime okuva mu Gwomunaana nga 10, 2019, okutuusa mu Gwomwenda nga 30, 2019<ref>{{Cite web |date=2019-08-29 |title=ARTS: Seniority First |url=https://www.independent.co.ug/arts-seniority-first/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''SURFACE 2 (G.I.R) Gender Identity Rebellion'' artist discovery workshop nga bikolebwa Henry Mzili Mujunga , okuva mu Gwokutaano nga 25, 2019 okutuusa mu Gwomukaaga nga 25, 2019<ref>{{Cite web |title=Surface 2 (G.I.R) Gender... {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=http://afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=afriartgallery.org |language=en}}</ref>
* ''Brain Damage'' JB Sekubulwa, okuva mu Gwokusatu nga 9, 2019, okutuusa mu Gwokuna nga 30, 2019
* ''Contemplation'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberye nga 11, 2019, okutuusa mu Gwokubiri nga 14, 2019<ref>{{Cite web |date=2022-12-03 |title=Ronex@20: Visual artist finds beauty everywhere |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/ronex-20-visual-artist-finds-beauty-everywhere-4042256 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-07-06 |title=Contemplating dreams and the ideal vs reality |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/contemplating-dreams-and-the-ideal-vs-reality-1411082 |access-date=2023-02-10 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Shadows, okuva mu Gwekumineebiri nga'' 7, 2018, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 10, 2019
* ''Brain Damage'' John Baptist Ssekubulwa | 2019 <ref>{{Cite web |date=2019-03-28 |title=ARTS: A brainy affair |url=https://www.independent.co.ug/arts-a-brainy-affair/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''What is beautiful'' Collin Sekajugo, okuva mu Gwekumi nga 27, 2018, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 31, 2018<ref>{{Cite web |date=2018-11-07 |title=ARTS: What is beautiful exhibit |url=https://www.independent.co.ug/arts-what-is-beautiful-exhibit/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''A portrait of Power, Authority and Control'' Arim Andrew, okuva mu Gwomunaana nga 25, 2018, okutuusa mu Gwekumi nga 21, 2018
* ''Who Is Your Saint?'' Ocom Adonias okuva mu Gwokutaano nga 25, 2018, okutuusa mu Gwomusanvu nga 25, 2018
* ''Sculptures (1993 – 2018)'' [[:en:Henry_Mzili_Mujunga|Dr. Lilian Nabulime,]] okuva mu Gwokubiri nga 10, 2018, okutuusa mu Gwokusatu nga 31, 2018<ref>{{Cite web |title=Lilian Nabulime's emotive sculptures at Afriart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1472118 |access-date=2023-02-10 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr Lilian Mary Nabulime - Biography |url=https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |access-date=2023-02-10 |website=Almas Art Foundation |language=en |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131045/https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |url-status=dead }}</ref>''Memories and…'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberyenga 12, 2018, okutuusa mu Gwokubiri nga 5, 2018<ref>{{Cite web |title=Ronex - Memories and... |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Possibilities'' a design exhibition, okuva mu Gwekumineebiri nga 15, 2017, okutuusa mu Gwokubiri nga 2, 2018
* ''Creases and Tears'' Eria 'Sane' Nsubuga okuva mu Gwomwenda 29, 2017, okutuusa mu Gwomwenda nga 31, 2017<ref>{{Cite web |date=2017-10-18 |title=ARTS: Creases and Tears |url=https://www.independent.co.ug/arts-creases-tears/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Gunflowermask'' Xenson, okuva mu Gwomwenda nga 1, 2017, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 30, 2017<ref>{{Cite web |title=XENSON: GUNFLOWERMASK |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134711/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Surfaces'' abaabangulwa [[Henry Mzili Mujunga]], okuva mu Gwomukaaga nga 24, 2017, okutuusa mu Gwomunaana nga 14, 2017
* ''To Live Is To Become'' Waswa Donald, okuva mu Gwokusatu nga 31, 2017, okutuusa mu Gwokuna nga 18, 2017
* ''A love that dares'' ogwategekebwa Margaret Nagawa, okuva mu Gwokusatu nga 5, 2017, okutuusa mu Gwokutaano nga 6, 2017<ref>{{Cite web |title=A love that dares, new space at Afriart gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Art that dares the two sides of love |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/art-that-dares-the-two-sides-of-love-1692898 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* ''Kampala…A City in Transition'' Taga Nuwagaba, okuva mu Gwekumineebiri nga 9, 2016. okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 7, 2017
* ''The art of cancer'' photography exhibition by History in Progress Uganda (HIP Uganda) ne Dr. Marissa Mika mu 2017, ebifaananyi ebikadde ebiviira ddala mu myaka gya 1960 n'egya 1970 nga kwekuli n'ebibpya ebikwata ku kifo gyebajanjabira ekirwadde kya kookolo, ebiraga abaana n'abantu abakulu abalina ebizimba ku mibiri gyabwe byayolesebwa ku mukolo Ekifo ekijanjabirwaamu Ekirwadde kya Kookolo bwekyali kijaguza okuweza emyaka 50.<ref>{{Cite web |date=2017-09-04 |title=The art of cancer |url=https://www.independent.co.ug/the-art-of-cancer/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Crowd control - six degrees of separation'' Henry Mzili Mujunga, okuva mu Gwekuminoogumu nga 11, 2016, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 11, 2016
* ''A Bargain for Woman'' Fred Mutebi mu 2012, ng'esira balitadde ku biki abakyala okuva mu Uganda byebatuseeko oluvannyuma lw'emyaka 50 egya Uganda nga yeefuga.<ref name=":5"/>
* ''Women Artists in Uganda exhibition'' i.a. Sheila Nakitende mu 2012.<ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-03-22 |title=Art celebrates Women's Day for a month |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17813:art-celebrates-womens-day-for-a-month |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* ''Dances of Uganda'' Edison Mugalu okuva mu Gwokuna nga 13 okutuusa nga 30, 2012.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-05-10 |title=When canvass became the stage at Dances of Uganda |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* First edition of the ''Controversial Art Exhibition'' Kampala Arts Trust mu 2010.<ref>{{Cite web |date=2021-08-18 |title=Controversy in Ugandan art |url=https://www.independent.co.ug/controversy-in-ugandan-art/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''(Dis)placed'' ''KucKidz'' mu 2009, omwolese guno bbwa okuyamba abaana okuva mu bitundu bya Acholi abaali tebalina webabeera nga kiva ku lutalo olwali luteteddwa abayeekera b'ekibiina kya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] (LRA), nga guno gwali gwakufunamu ssente oluvannyuma lw'okutunda ebisiige.<ref>{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-02-04 |title=Displaced children find hope in art |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2288 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Engule n’okusiimibwa ==
Mu 2022, AAG yasiimibwa ng'ekimu ki bifo 10 ebiterekebwaamu Ebifaananyi n'okuby'olesa ebyali bisumuse nebituuka kuntiko mu 2022" omukutu gw'akatale k'ebifaananyi ogumannyikiddwa nga [[:en:Artsy_(website)|Artsy.]] <ref>{{Cite web |last=Thaddeus-Johns |first=Josie |date=2022-11-09 |title=10 Galleries That Had a Breakout Year in 2022 |url=https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-10-galleries-breakout-year-2022 |access-date=2023-01-27 |website=Artsy |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_art_museums|Olukalala lw’ebifo ewaterekerwa ebintu eby’edda]]
* [[:en:List_of_national_galleries|Olukalala lw’ebifo webooleseza n'okukuumira ebifaananyi mu ggwanga]]
* [[:en:Uganda_Museum|Ekifo mu Uganda ewaterekerwa Ebintu By'edda]]
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://afriartgallery.org/ Omukutu Omutongole]
* [https://afriartgallery.org/exhibitions Emyoleso egitegekeddwa ku AAG]
* [https://afriartgallery.org/fairs Emyoleso gy'okutunda ebisiige n'ebifaananyi egitegekeddwa ku AGG]
* [https://kampalabiennale.org/ Ebikujuko by'okwelesa ebifaananyi n'ebisiige mu Kampala ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka Ebiri]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
jmij636ff3ydhziruqvle8l8t08ro7o
62787
62786
2026-07-15T11:39:30Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ebiba bibiri ebisooka
62787
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Afriart Gallery''' mu bufunze kiwandiikibwa nga '''AAG.''' Kye kifo ekiterekebwamu ebifaananyi nga kisangibwa ku luguudo lwa 7th Street, mu Industrial Area mu [[Kampala]] mu [[Yuganda|Uganda]] era kyatandikibwawo mu 2002.<ref name=":0">{{Cite web |title=Young artists stage exhibition at Afriart Gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_131378 |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=2023-01-18 |title=Eight Kenyan artists exhibiting in Kampala |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/fashion-beauty/eight-kenyan-artists-exhibiting-in-kampala-4089488 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kikiikirira era kiddukanya emirimu gy'abasiizi b'ebifaananyi abakolera ku ssemazinga wa [[Afirika]]. AAG eraga abasiizi b'ebifaananyi mu myoleso egiri ku mitendera gy'ensi yonna n'egy'okusiiga ebifaananyi. Waliwo ekifo omwolesezebwa ebiyiiye ebibeerawo mu biseera ebitali bimu.<ref name="New Picture Home In Town">{{Cite web |title=New Picture Home In Town |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=A city artist who paints with his heart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=At Constructs, artist searches for commonalities in his works |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Wano we baatongoleza magaziini eyitibwa Artfest.<ref>{{Cite web |title=Artfest magazine |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Ebyafaayo byakyo ==
Afriart Gallery (AAG) yatandikibwawo Daudi Karungi mu Gwekkuminoogumu 2002<ref>{{Cite web |title=Daudi Karungi - About - Independent Curators International |url=https://curatorsintl.org/about/collaborators/20896-daudi-karungi |access-date=2023-07-14 |website=curatorsintl.org |language=en}}</ref> <ref name="New Picture Home In Town"/> <ref>{{Cite web |title=Afriart Gallery exhibition paves way for new talent |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Visualising Karungi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Moment of truth for Ugandan art">{{Cite web |date=2022-12-31 |title=Moment of truth for Ugandan art |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/moment-of-truth-for-ugandan-art-4071210 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Afriart Gallery yatongozebwa ku kifo ky'omwoleso ekigatta abantu abeenyigira mu kukola ebintu eby'enjawulo ekimanyikiddwa nga Uganda Manufacturers Association (UMA) e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]]. Omwoleso gwayo ogwasooka ogw'omuntu omu gwali gwa Paul Ndema nga 4 Ogwokuna mu 2003.<ref>{{Cite web |title=Ndema exhibits in brand new gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2009, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kitebe kyayo ekyookubiri ku luguudo lwa Kenneth dale drive e [[:en:Kamwookya|Kamwokya]].<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Art show about artists |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/theatre-cinema/art-show-about-artists-1581372 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 2017, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kitebe kyayo ekyookusatu mu Industrial Area eya Kampala mu kifo ekyefaanaanyiriza okubeera gye batereka ebyamaguzi nga kino kiri ku bunene bwa sikweya mmita 300 ne mmita 6 ng'oyambuka waggulu<ref>{{Cite web |title=Home {{!}} |url=https://afriartgallery.org/ |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
Afriart Gallery yeetaba era n’eyolesa mu myoleso gy’ebifaanannyi egy’ensi yonna nga Art X Lagos eyaliwo okuva nga 1 okutuuka 2 Ogwekkumineebiri mu 2019,<ref>{{Cite web |date=2019-11-07 |title=Art X Lagos, 2019 |url=https://www.independent.co.ug/art-x-lagos-2019/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Art Paris 2023 okuva nga 30 Ogwookusatu mu 2023 okutuuka nga 2 Ogwokuna mu 2023,<ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-03-28 |title=Afriart Gallery presents Mona Taha, Richard Atugonza, and Sanaa Gateja at Art Paris 2023 |url=https://waau-art.com/2023/03/28/afriart-gallery-presents-mona-taha-richard-atugonza-and-sanaa-gateja-at-art-paris-2023/ |access-date=2023-07-14 |website=waau art |language=en-US}}</ref> eza 1-54 [[:en:Contemporary_African_art|Contemporary African Art]] Fair London ne New York, ARCOlisboa, [[:en:Art_Basel|Art Basel]] e Miami Beach, <ref>{{Cite web |last=Miami |first=Por Leydi Torres3 de Diciembre de 2022Desde |title=Nova, Positions y Survey: los sectores de Art Basel con menos fama pero notable obra |url=https://www.infobae.com/america/eeuu/2022/12/03/nova-positions-y-survey-los-sectores-de-art-basel-con-menos-fama-pero-notable-obra/ |access-date=2023-02-07 |website=infobae |language=es-ES}}</ref> ne Joburg Art Fair mu 2016.<ref>{{Cite web |title=FNB Joburg Art Fair 2016 {{!}} Exhibitor List & Focus Announced |url=https://artthrob.co.za/2016/07/20/6997/ |access-date=2023-02-01 |website=ArtThrob |language=en-US}}</ref>
== Ebikung’aanyiziddwa ==
Ebifaanannyi AAG byekungaanya bikwata ku bintu eby'enjawulo nga muno mulimu;
* '''Ebifaananyi ebisiige wabula nga tebirina kyebiraga''': Ebikolwa bya Karungi byayolesebwa <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-30 |title=Art: Karungi showcases from 730 days |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16082:art-karungi-showcases-from-730-days |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi:''' AAG yayolesa emirimu gy<nowiki>'omugenzi Deo Kyakulagira eyafa mu 2000 wansi w'omwoleso ogwatuumibwa erinnya "Ebifaananyi''</nowiki>. <ref>{{Cite web |last=Kaggwa |first=Andrew |date=2014-05-04 |title=Exhibition celebrates little-known maestro's brilliance |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31547:exhibition-celebrates-little-known-maestros-brilliance&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi ebisiigiddwa abantu abaliwo kati era nga bikwataka ku mbeera eriwo:''' gamba ng’ebikolebwa Sungi Mlengeya <ref name=":3">{{Cite web |date=2021-08-05 |title=Contemporary Art from Africa roars on |url=https://www.independent.co.ug/contemporary-art-from-africa-roars-on/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Abasiizi b'ebifaananyi abakiikirirwa AAG ==
AAG ekiikirira emirimu gy’abasiizi b'ebifaananyi bano: Sanaa Gateja, [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]], [[Henry Mzili Mujunga|Henry Mzil’ Mujunga]], Richard Atugonza, <ref>{{Cite web |title=SOUTH SOUTH / Afriart Gallery |url=https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |access-date=2023-07-14 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714154238/https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |last=Olele |first=Malobi |date=23 November 2020 |title=Richard Atugonza's New Sculpture Celebrates Body Flaws |url=https://www.harpersbazaararabia.com/culture/art/richard-atugonza-unveils-new-imperfection-perfections-sculpture}}</ref> Charlene Komuntale, <ref>{{Cite web |last=Britt |date=2022-02-23 |title=David Krut Podcast {{!}} Charlene Komuntale: Thinking outside the box and beyond… Listening Time: 14 Minutes |url=https://davidkrutprojects.com/62987/david-krut-podcast-charlene-komuntale-thinking-outside-the-box-and-beyond-listening-time-14-minutes |access-date=2023-02-07 |website=DAVID KRUT PROJECTS |language=en-US}}</ref> Mona Taha, Emmie Nume, April Kamunde, Kaleab Abate.
== Abasiizi b'ebifaananyi abalina akakwate ku AAG ==
AAG ekoze n’abasiizi b'ebifaananyi abawerako okuli Stacey Gillian Abe, Pamela Acaye, Collin Sekajugo, Abushariaa Ahmed, Ethel Aanyu, Wasswa Donald gwebaakazaako erya WASWAD, Edison Mugalu, <ref name=":4">{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-01-14 |title=Big art at Afriart gallery |url=https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230713173154/https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |archive-date=13 July 2023 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Eria Nsubuga ‘Sane’, Xenson, Ronex Ahimbisibwe, <ref>{{Cite web |date=2017-01-23 |title=ARTS: Ronex unveils legacy works |url=https://www.independent.co.ug/arts-ronex-unveils-legacy-works/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Hood Jjuuko, <ref name=":4" /> <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2013-03-03 |title=Jjuuko brings the wild to life |url=https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122712/https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Enoch Mukiibi, <ref name=":4" /> Ismael Kateregga, <ref>{{Cite web |date=2013-02-19 |title=The Fine Art of Success: The story of Ismael Kateregga |url=https://chimpreports.com/8321-the-fine-art-of-success-the-story-of-ismael-kateregga/ |access-date=2023-07-13 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Joshua Ipoot, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-01-18 |title=Art: Ipoot puts fantasy on canvas |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16691&catid=63&Itemid=102 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Kigozi, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2014-02-16 |title=Kigozi lives life through his art |url=https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Dr George Kyeyune, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-09 |title=Art: Feel your environs |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15807:art-feel-your-environs |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Fred Mutebi, <ref name=":5">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-11-01 |title=Mutebi's art bargains for women |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=21868:mutebis-art-bargains-for-women |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Amna Elhassan, Khalid Abdel Rahman, Amani Azhari, <ref>{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Amani Azhari |url=https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718084320/https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |archive-date=18 July 2023 |access-date=2023-07-18 |language=en-US}}</ref> Nelsa Guambe, Boniface Maina, Lemek Sompoika, Elisa Mung’ora, Paul Onditi, Peterson Kamwathi, Florence Wangui, Onyis Martin.
== Pulojekiti ezikolebwa ==
=== Pulojekiti za Silhouette - Enteekateeka y'Abasiizi b'Ebifaananyi mu Bitundu (SP-AIR) ===
Eno pulogulaamu ya Artist-in-residence etwaala ey’emyezi esatu ng'edukanyizibwa aba AAG gy’eddukanya. Ekwata lu basiizi b'ebifaananyi twala ababeera basunsuddwamu nga balina ebitone mu Afrika n’ebawagira nga bayita mu pulogulaamu z’okubbangula, okubayamba okukula mu by’ekikugu, emikisa gy’abasiiga ebifaananyi okufuna enkukolagana nebanaabwe webakola omulimu gwegumu era n’okubayamba okulaga emirimu gyabwe mu mwoleso gw’ebifaananyi egiri ku mutendera gw’ensi yonna, ebikujuko n'emikolo ekikungaanirako abantu ababeera bazze okugula ebifaananyi n'ebisiige.Emirimu gy'ebifaanannyi egibeera gikolebbwa mungeri ey'enjawulo ng'okusiiga ne laangi okubikuba n'engalo Abayiiya bakola mu bintu eby’enjawulo nga okusiiga ebifaananyi, okukuba ebifaananyi, [[:en:Installation_art|byebabajiza,]] ebibumbiddwa, okwolesa katemba, n’ebirala. <ref name=":6">{{Cite web |title=Projects {{!}} Silhouette Projects {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717154345/https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |url-status=dead }}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Abasiizi b'ebifaananyi ab'omubiseera ebyayita mu SP-AIR kuliko;
* '''2023:''' Daniel Atenyi, Amani Azhari, Fiker Sulemaani.
* '''2022''' : Kaleab Abate, Apuli Kamunde. <ref name=":6" />
* '''2021:''' Emmie Nume, Vitus Wasswa, Charlene Komuntale. <ref name=":6" />
* '''2020:''' Erinah Fridah, Victoria Nabulime, Odur Ronald, Richard Atugonza. <ref name=":6" />
=== Vivid Synergies! ===
Eno pulojekiti ya Afriart gallery ewagirwa ensimbi okuva mu nsako ya Ignite Culture Fund: ACP-EU Culture Program Eastern Africa okutandika okuva mu Gwokutaano mu 2023 okutuuka mu Gwokutaano 2024. Eno pulojekiti y'abasiizi ba bifaananyi abatasigala oba abatabeera mu kifo kino egatta abasiika ebifaananyi mu mawanga g'Omubuvanjuba bwa Afrika wabula nga bakikola basinziira ku kulabikirwa nga basiinziira mu Uganda abakola ebifaananyi nga basinziira ku mbeera eriwo kati nadala okubuulira engero n'abawandiisi n’abakuumi b'ekifo ekiterekerwaamu ebifaananyi okumala ebbanga lya myezi ena. Abasiizi b'ebifaananyi basobola okwekolera enteekateeka yaabwe ne basisinkana ne bayiiya okuva wonna we bali. Enteekateeka eno eyamba omusiizi w'ebifaananyi Omufirika okuwandiika, okubuulira, okugabana, okufulumya n’okutereka emirimu gyabwe egy'ebifaananyi mungeri y'okwekiririzaamu nga ye. <ref>{{Cite web |title=Projects {{!}} Vivid Synergies! {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/vivid-synergies |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
=== Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri ===
Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri gwazuulibwa gwatandikibwaawo Daudi Karungi owa Afriart Gallery era negutongozebwa aba [https://kart.kampalabiennale.org/ Kampala Arts Trust] mu 2014. Kibeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri nga gulaga ebifaananyi ebibeera bisigiddwa ku mbeera eriwo kati okuva mu mawanga ga Afrika. <ref name=":7">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2014 |url=https://kampalabiennale.org/biennale2014/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":8">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> KAB 2014 yafuula Uganda ensi eyasooka okutegeka omwolese gw'ebifaananyi guno ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri. <ref name=":9">{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=2014-07-08 |title=Kampala art biennale to boost tourism |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32647:-kampala-art-biennale-to-boost-tourism&catid=63:book-review-a-art&Itemid=102 |access-date=2023-07-17 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''KAB 2014''' | Omulamwa gwali gwa "Progressive Africa". Kyabaawo okuva nga 31 Ogwomunaana 2014, KAB 14 yayita abasiizi b’ebifaananyi, abakubi b’ebifaananyi, aboolsea, abakola katuni, abawandiisi n’abayiiya bonna ab’emikutu gya 2D abaayanjula endowooza yaabwe ku mbeera ya Afrika nga bayita mu bifaananyi ebikubiddwa nga babigya mundowooza zaabwe. Omwoleso gwa KAB 2014 gwali mu bifo okwali [[Uganda National Cultural Centre|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]], Makerere Art Gallery, Afriart Gallery, Alliance Francaise, National Theatre ne Kampala Railway Station. <ref name=":10">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Kampala Celebrates Seven Hills in Art Biennale |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kampala-celebrates-seven-hills-in-art-biennale-1665722 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":9"/> <ref name=":7"/> <ref name=":8"/> <ref name=":23">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale (Uganda) |url=https://biennialfoundation.org/biennials/kampala-art-biennale-uganda/ |access-date=2023-02-07 |website=Biennial Foundation |language=en-US}}</ref>
* '''KAB 2016''' | Kyaliwo okuva nga 3 Ogwomwenda 2016 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2016 wansi w'omulamwa "Seven Hills". Enkola ya KAB 2016 yali ya kugatta baddukanya byabuwangwa bonna mu kitundu mu pulojekiti y’ebifaananyi eyazimbibwa okwetoloola okuwanyisiganya okuggule, okwa buli omu. KAB 2016 yaleeta Enteekateeka y’okusomesa Okukuba Ebifaananyi <ref>{{Cite web |date=2016-07-25 |title=KAB16 |url=https://kampalabiennale.org/kab16/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":10" /> <ref>{{Cite web |title=Euro games and beverages: Fair cocktail for Kampala arts |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-17 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":23" /> <ref>{{Cite web |last=start |date=2016-12-14 |title=On the Role of Curatorial Assistant, Kampala Art Biennale 2016 |url=https://startjournal.org/2016/12/on-the-role-of-curatorial-assistant-kampala-art-biennale-2016/ |access-date=2023-02-07 |website=Start Journal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2016 : Seven Hills |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |access-date=2023-02-07 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207122830/http://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=2016 memorable moments in arts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/2016-memorable-moments-in-arts--1681570 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* '''KAB 2018''' | Omulamwa gwali "The Studio". KAB18 yakwata enkola y'omuyigiriza / n'omugoberezi okutambuza okumanya n’obukugu mu by’emikono okuva mu bakukugu abasiiga ebifanannyi ebikwata ku biriwo kati nga babigya mu ndowooza zaabwe okutuuka ku basiizi bebifaananyi abato Abannauganda, mu mawanga g'omu Buvanjuba bwa Afrika ne Afrika. Omwoleso gwa 2018 gwategekebwa [[:en:Simon_Njami|Simon Njami.]] <ref>{{Cite web |title=Kampala Biennale 2018 – I.U.B… |url=https://iubeezy.wordpress.com/tag/kampala-biennale-2018/ |access-date=2023-02-07 |website=I.U.B... |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Official opening: Kampala Art Biennale 2018 {{!}} EEAS Website |url=https://www.eeas.europa.eu/node/49770_en |access-date=2023-02-07 |website=www.eeas.europa.eu}}</ref>
* '''KAB 2020''' | Omulamwa gwali "Situka Yimirira". Yaggulwaawo nga 28 Ogwekumi mu 2020. Olw’ekirwadde kya COVID-19, KAB20 yali yakumikutu gimukwanira wala era nekigoberera enkola ya KAB18 Ey'omutendesi n'omuyigiriza we, abasiizi b'ebifaananyi okwetoloola ensi yonna baabangulwa nenkola y'ekikugu ng'osiiga ebifaanannyi wabula nga kino kyakolebwa nga bayita ku mikutu gya kompyuuta gimukwanira wala oba gimugata bantu. <ref name=":13">{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Kampala Art Biennale 2020 on |url=https://www.independent.co.ug/kampala-art-biennale-2020-on/ |access-date=2023-02-07 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Dee |first=Christa |date=2021-04-28 |title=Kampala Art Biennale 2020 |url=https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |access-date=2023-02-07 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207134245/https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |url-status=dead }}</ref>
== Emyoleso egy’ekiseera ==
AAG etegese emyoleso mungi mu kifo kyayo era nga kuno kuliko;
* ''Shapes of Water'' Group Exhibition, mu Gwokutaano 27, 2023, okutuusa mu Gwomunaana nga 12, 2023<ref>{{Cite web |last=Musyoki |first=Rose |date=2023-05-04 |title=Shapes of Water Exhibition at Afriart Gallery. |url=https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230815113951/https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |archive-date=15 August 2023 |access-date=2023-08-15 |website=Art News Africa |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-06-06 |title=Afriart Gallery presents 'Shapes of Water', a group exhibition portraying works by women artists from Eastern and Southern Africa, curated by Lara Buchmann |url=https://waau-art.com/2023/06/06/afriart-gallery-presents-shapes-of-water-a-group-exhibition-portraying-works-by-women-artists-from-eastern-and-southern-africa-curated-by-lara-buchmann/ |access-date=2023-08-15 |website=waau art |language=en-US}}</ref>
* ''When Thoughts Attack Me'' Emmie Numemu Gwokubiri February nga 11, 2023 okutuusa mu Gwokuna nga 15, 2023<ref>{{Cite web |date=2023-02-09 |title=When Thoughts Attack Me: Emmie Nume at Afriart Gallery, Uganda - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |access-date=2023-02-14 |language=en-GB |archive-date=2023-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214100836/https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Walking the Edge'' Group Exhibition okuva mu Gwekuminoogumu nga 26, 2022, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 28, 2023<ref name=":1"/>
* ''Don't Try, Don't Not Try'' Sungi Mlengeya (B.LA Art Foundation, Vienna, Austria) okuva mu Gwomwenda September nga 20, 2022, okutuusa mu Gwomwenda nga 28, 2022
* ''Kaddugalamukatale'' | Samson Ssenkaaba (eyakazibwaako erya Xenson) okuva nga 20 Ogwomunaana 2022, okutuusa nga 28 Ogwekumi 2022<ref name="Moment of truth for Ugandan art"/>
* ''(UN)CHOREOGRAPHED nga bikolebwa'' Sungi Mlengeya (The Africa Centre, London), okuva mu Gwomukaaga 20, 2022, okutuusa mu Gwomusanvu nga 24, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-07-15 |title=Sungi Choreographs at (Un)Choreographed show |url=https://www.independent.co.ug/sungi-choreographs-at-unchoreographed-show/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-06-09 |title='(Un)Chreographed' by Sungi Mlengeya at The Africa Centre, London - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |access-date=2023-02-10 |language=en-GB |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Where the wild things are'' Group exhibition | okuva mu Gwokuna nga 9, 2022, okutuusa mu Gwomukaaga nga 11, 2022.<ref name=":0"/>
* ''Radical Care'' Sanaa Gateja okuva mu Gwoluberyeberye nga 26, 2022, okutuusa mu Gwokusatu nga 26, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-02-17 |title='Bead king' Sanaa Gateja on upcycling, art as a social enterprise |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/-bead-king-sanaa-gateja-upcycling-art-social-enterprise-3719970 |access-date=2023-07-13 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Iwang Sawa'' Acaye E. Pamela | okuva mu Gwomwenda nga 18, 2021 okutuusa mu Gwekumi nga 28, 2021<ref>{{Cite web |date=2021-09-09 |title=Iwang sawa – In the eye of Time: An exhibition of WovenRemaking Curated by Acaye E. Pamela Kerunen |url=https://muwado.com/iwang-sawa-in-the-eye-of-time-an-exhibition-of-wovenremaking-curated-by-acaye-e-pamela-kerunen/ |access-date=2023-02-10 |website=Muwado |language=en-US}}</ref>
* ''I draw, therefore I think'' SOUTH SOUTH Platform okuva mu Gwomwenda nga 11, 2021, okutuusa mu Gwekumi nga 11, 2021
* ''Just Disruptions'' Sungi Mlengeya, okuva mu Gwomukaaga nga 19, 2021, okutuusa mu Gwomunaana nga 19, 2021<ref name=":3"/>
* ''Rendezvous'' Group exhibition Abushariaa Ahmed, Salah Elmur, Eltayeb Dawelbait, and Hussein Halfawi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2021, okutuusa mu Gwokutaano nga 20, 2021
* ''Down In Napak'' Waswad okuva mu Gwekuminoogumu nga 14, 2020, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 30, 2021<ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-12-07 |title=Waswad: Down in Napak |url=https://africanah.org/waswad-down-in-napak/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''(Im)perfections'' nga byakolebwa Richard Atugonza ne Odur Ronald okuva mu Gwomwenda nga 26, 2020, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 5, 2020
* ''Playing to the Gallery'' Group Exhibition okuva mu Gwomusanvu nga 25, 2020, okutuusa mu Gwomwenda nga 19, 2020
* ''Collage broadly defined'' curated by Sarah Bushra nga mulimu emirimu gy'ebifaananyi okuva mu basiizi b'omu Kampala, Kinshasa, ne Nairobi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2020, okutuusa mu Gwokutaano nga 16, 2020<ref>{{Cite web |title=Collage Broadly Defined {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=https://www.afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=www.afriartgallery.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-07-08 |title=Collage Broadly Defined, groupshow in Afriart, Kampala |url=https://africanah.org/collage-broadly-defined/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''Options'' Ronex Ahimbisibwe okuva mu Gwokubiri nga 7, 2020 okutuusa mu Gwokusatu nga 6, 2020
* ''Seniority First'' (Omwolese nga guli mu bibinja) nga gulimu Taga Nuwagaba, Sanaa Gateja, Fred Mutebi, Stephen Gwoktcho, Kizito Maria Kasule, Lilian Nabulime okuva mu Gwomunaana nga 10, 2019, okutuusa mu Gwomwenda nga 30, 2019<ref>{{Cite web |date=2019-08-29 |title=ARTS: Seniority First |url=https://www.independent.co.ug/arts-seniority-first/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''SURFACE 2 (G.I.R) Gender Identity Rebellion'' artist discovery workshop nga bikolebwa Henry Mzili Mujunga , okuva mu Gwokutaano nga 25, 2019 okutuusa mu Gwomukaaga nga 25, 2019<ref>{{Cite web |title=Surface 2 (G.I.R) Gender... {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=http://afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=afriartgallery.org |language=en}}</ref>
* ''Brain Damage'' JB Sekubulwa, okuva mu Gwokusatu nga 9, 2019, okutuusa mu Gwokuna nga 30, 2019
* ''Contemplation'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberye nga 11, 2019, okutuusa mu Gwokubiri nga 14, 2019<ref>{{Cite web |date=2022-12-03 |title=Ronex@20: Visual artist finds beauty everywhere |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/ronex-20-visual-artist-finds-beauty-everywhere-4042256 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-07-06 |title=Contemplating dreams and the ideal vs reality |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/contemplating-dreams-and-the-ideal-vs-reality-1411082 |access-date=2023-02-10 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Shadows, okuva mu Gwekumineebiri nga'' 7, 2018, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 10, 2019
* ''Brain Damage'' John Baptist Ssekubulwa | 2019 <ref>{{Cite web |date=2019-03-28 |title=ARTS: A brainy affair |url=https://www.independent.co.ug/arts-a-brainy-affair/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''What is beautiful'' Collin Sekajugo, okuva mu Gwekumi nga 27, 2018, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 31, 2018<ref>{{Cite web |date=2018-11-07 |title=ARTS: What is beautiful exhibit |url=https://www.independent.co.ug/arts-what-is-beautiful-exhibit/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''A portrait of Power, Authority and Control'' Arim Andrew, okuva mu Gwomunaana nga 25, 2018, okutuusa mu Gwekumi nga 21, 2018
* ''Who Is Your Saint?'' Ocom Adonias okuva mu Gwokutaano nga 25, 2018, okutuusa mu Gwomusanvu nga 25, 2018
* ''Sculptures (1993 – 2018)'' [[:en:Henry_Mzili_Mujunga|Dr. Lilian Nabulime,]] okuva mu Gwokubiri nga 10, 2018, okutuusa mu Gwokusatu nga 31, 2018<ref>{{Cite web |title=Lilian Nabulime's emotive sculptures at Afriart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1472118 |access-date=2023-02-10 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr Lilian Mary Nabulime - Biography |url=https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |access-date=2023-02-10 |website=Almas Art Foundation |language=en |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131045/https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |url-status=dead }}</ref>''Memories and…'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberyenga 12, 2018, okutuusa mu Gwokubiri nga 5, 2018<ref>{{Cite web |title=Ronex - Memories and... |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Possibilities'' a design exhibition, okuva mu Gwekumineebiri nga 15, 2017, okutuusa mu Gwokubiri nga 2, 2018
* ''Creases and Tears'' Eria 'Sane' Nsubuga okuva mu Gwomwenda 29, 2017, okutuusa mu Gwomwenda nga 31, 2017<ref>{{Cite web |date=2017-10-18 |title=ARTS: Creases and Tears |url=https://www.independent.co.ug/arts-creases-tears/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Gunflowermask'' Xenson, okuva mu Gwomwenda nga 1, 2017, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 30, 2017<ref>{{Cite web |title=XENSON: GUNFLOWERMASK |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134711/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Surfaces'' abaabangulwa [[Henry Mzili Mujunga]], okuva mu Gwomukaaga nga 24, 2017, okutuusa mu Gwomunaana nga 14, 2017
* ''To Live Is To Become'' Waswa Donald, okuva mu Gwokusatu nga 31, 2017, okutuusa mu Gwokuna nga 18, 2017
* ''A love that dares'' ogwategekebwa Margaret Nagawa, okuva mu Gwokusatu nga 5, 2017, okutuusa mu Gwokutaano nga 6, 2017<ref>{{Cite web |title=A love that dares, new space at Afriart gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Art that dares the two sides of love |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/art-that-dares-the-two-sides-of-love-1692898 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* ''Kampala…A City in Transition'' Taga Nuwagaba, okuva mu Gwekumineebiri nga 9, 2016. okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 7, 2017
* ''The art of cancer'' photography exhibition by History in Progress Uganda (HIP Uganda) ne Dr. Marissa Mika mu 2017, ebifaananyi ebikadde ebiviira ddala mu myaka gya 1960 n'egya 1970 nga kwekuli n'ebibpya ebikwata ku kifo gyebajanjabira ekirwadde kya kookolo, ebiraga abaana n'abantu abakulu abalina ebizimba ku mibiri gyabwe byayolesebwa ku mukolo Ekifo ekijanjabirwaamu Ekirwadde kya Kookolo bwekyali kijaguza okuweza emyaka 50.<ref>{{Cite web |date=2017-09-04 |title=The art of cancer |url=https://www.independent.co.ug/the-art-of-cancer/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Crowd control - six degrees of separation'' Henry Mzili Mujunga, okuva mu Gwekuminoogumu nga 11, 2016, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 11, 2016
* ''A Bargain for Woman'' Fred Mutebi mu 2012, ng'esira balitadde ku biki abakyala okuva mu Uganda byebatuseeko oluvannyuma lw'emyaka 50 egya Uganda nga yeefuga.<ref name=":5"/>
* ''Women Artists in Uganda exhibition'' i.a. Sheila Nakitende mu 2012.<ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-03-22 |title=Art celebrates Women's Day for a month |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17813:art-celebrates-womens-day-for-a-month |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* ''Dances of Uganda'' Edison Mugalu okuva mu Gwokuna nga 13 okutuusa nga 30, 2012.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-05-10 |title=When canvass became the stage at Dances of Uganda |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* First edition of the ''Controversial Art Exhibition'' Kampala Arts Trust mu 2010.<ref>{{Cite web |date=2021-08-18 |title=Controversy in Ugandan art |url=https://www.independent.co.ug/controversy-in-ugandan-art/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''(Dis)placed'' ''KucKidz'' mu 2009, omwolese guno bbwa okuyamba abaana okuva mu bitundu bya Acholi abaali tebalina webabeera nga kiva ku lutalo olwali luteteddwa abayeekera b'ekibiina kya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] (LRA), nga guno gwali gwakufunamu ssente oluvannyuma lw'okutunda ebisiige.<ref>{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-02-04 |title=Displaced children find hope in art |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2288 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Engule n’okusiimibwa ==
Mu 2022, AAG yasiimibwa ng'ekimu ki bifo 10 ebiterekebwaamu Ebifaananyi n'okuby'olesa ebyali bisumuse nebituuka kuntiko mu 2022" omukutu gw'akatale k'ebifaananyi ogumannyikiddwa nga [[:en:Artsy_(website)|Artsy.]] <ref>{{Cite web |last=Thaddeus-Johns |first=Josie |date=2022-11-09 |title=10 Galleries That Had a Breakout Year in 2022 |url=https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-10-galleries-breakout-year-2022 |access-date=2023-01-27 |website=Artsy |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_art_museums|Olukalala lw’ebifo ewaterekerwa ebintu eby’edda]]
* [[:en:List_of_national_galleries|Olukalala lw’ebifo webooleseza n'okukuumira ebifaananyi mu ggwanga]]
* [[:en:Uganda_Museum|Ekifo mu Uganda ewaterekerwa Ebintu By'edda]]
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://afriartgallery.org/ Omukutu Omutongole]
* [https://afriartgallery.org/exhibitions Emyoleso egitegekeddwa ku AAG]
* [https://afriartgallery.org/fairs Emyoleso gy'okutunda ebisiige n'ebifaananyi egitegekeddwa ku AGG]
* [https://kampalabiennale.org/ Ebikujuko by'okwelesa ebifaananyi n'ebisiige mu Kampala ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka Ebiri]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
fg00irz5h1g0f6uevom94fdfk593foj
62788
62787
2026-07-15T11:41:23Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezzaamu katono
62788
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Afriart Gallery''' mu bufunze kiwandiikibwa nga '''AAG.''' Kye kifo ekiterekebwamu ebifaananyi nga kisangibwa ku luguudo lwa 7th Street, mu Industrial Area mu [[Kampala]] mu [[Yuganda|Uganda]] era kyatandikibwawo mu 2002.<ref name=":0">{{Cite web |title=Young artists stage exhibition at Afriart Gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_131378 |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=2023-01-18 |title=Eight Kenyan artists exhibiting in Kampala |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/fashion-beauty/eight-kenyan-artists-exhibiting-in-kampala-4089488 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kikiikirira era kiddukanya emirimu gy'abasiizi b'ebifaananyi abakolera ku ssemazinga wa [[Afirika]]. AAG eraga abasiizi b'ebifaananyi mu myoleso egiri ku mitendera gy'ensi yonna n'egy'okusiiga ebifaananyi. Waliwo ekifo omwolesezebwa ebiyiiye ebibeerawo mu biseera ebitali bimu.<ref name="New Picture Home In Town">{{Cite web |title=New Picture Home In Town |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=A city artist who paints with his heart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=At Constructs, artist searches for commonalities in his works |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Wano we baatongoleza magaziini eyitibwa Artfest.<ref>{{Cite web |title=Artfest magazine |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Ebyafaayo byakyo ==
Afriart Gallery (AAG) yatandikibwawo Daudi Karungi mu Gwekkuminoogumu 2002<ref>{{Cite web |title=Daudi Karungi - About - Independent Curators International |url=https://curatorsintl.org/about/collaborators/20896-daudi-karungi |access-date=2023-07-14 |website=curatorsintl.org |language=en}}</ref> <ref name="New Picture Home In Town"/> <ref>{{Cite web |title=Afriart Gallery exhibition paves way for new talent |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Visualising Karungi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Moment of truth for Ugandan art">{{Cite web |date=2022-12-31 |title=Moment of truth for Ugandan art |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/moment-of-truth-for-ugandan-art-4071210 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Afriart Gallery yatongozebwa ku kifo ky'omwoleso ekigatta abantu abeenyigira mu kukola ebintu eby'enjawulo ekimanyikiddwa nga Uganda Manufacturers Association (UMA) e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]]. Omwoleso gwayo ogwasooka ogw'omuntu omu gwali gwa Paul Ndema nga 4 Ogwokuna mu 2003.<ref>{{Cite web |title=Ndema exhibits in brand new gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2009, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kitebe kyayo ekyookubiri ku luguudo lwa Kenneth dale drive e [[:en:Kamwookya|Kamwokya]].<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Art show about artists |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/theatre-cinema/art-show-about-artists-1581372 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 2017, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kitebe kyayo ekyookusatu mu Industrial Area eya Kampala mu kifo ekyefaanaanyiriza okubeera gye batereka ebyamaguzi nga kino kiri ku bunene bwa sikweya mmita 300 ne mmita 6 ng'oyambuka waggulu<ref>{{Cite web |title=Home {{!}} |url=https://afriartgallery.org/ |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
Afriart Gallery yeetaba era n’eyolesa mu myoleso gy’ebifaanannyi egy’ensi yonna nga Art X Lagos eyaliwo okuva nga 1 okutuuka 2 Ogwekkumineebiri mu 2019,<ref>{{Cite web |date=2019-11-07 |title=Art X Lagos, 2019 |url=https://www.independent.co.ug/art-x-lagos-2019/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Art Paris 2023 okuva nga 30 Ogwookusatu mu 2023 okutuuka nga 2 Ogwokuna mu 2023,<ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-03-28 |title=Afriart Gallery presents Mona Taha, Richard Atugonza, and Sanaa Gateja at Art Paris 2023 |url=https://waau-art.com/2023/03/28/afriart-gallery-presents-mona-taha-richard-atugonza-and-sanaa-gateja-at-art-paris-2023/ |access-date=2023-07-14 |website=waau art |language=en-US}}</ref> eza 1-54 [[:en:Contemporary_African_art|Contemporary African Art]] Fair London ne New York, ARCOlisboa, [[:en:Art_Basel|Art Basel]] e Miami Beach, <ref>{{Cite web |last=Miami |first=Por Leydi Torres3 de Diciembre de 2022Desde |title=Nova, Positions y Survey: los sectores de Art Basel con menos fama pero notable obra |url=https://www.infobae.com/america/eeuu/2022/12/03/nova-positions-y-survey-los-sectores-de-art-basel-con-menos-fama-pero-notable-obra/ |access-date=2023-02-07 |website=infobae |language=es-ES}}</ref> ne Joburg Art Fair mu 2016.<ref>{{Cite web |title=FNB Joburg Art Fair 2016 {{!}} Exhibitor List & Focus Announced |url=https://artthrob.co.za/2016/07/20/6997/ |access-date=2023-02-01 |website=ArtThrob |language=en-US}}</ref>
== Ebikunŋŋaanyiziddwa ==
Ebifaananyi AAG by'ekuŋŋaaanya bikwata ku bintu eby'enjawulo nga muno mulimu;
* '''Ebifaananyi ebisiige wabula nga tebirina kye biraga''': Ebikolwa bya Karungi byayolesebwa<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-30 |title=Art: Karungi showcases from 730 days |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16082:art-karungi-showcases-from-730-days |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi:''' AAG yayolesa emirimu gy<nowiki>'omugenzi Deo Kyakulagira eyafa mu 2000 wansi w'omwoleso ogwatuumibwa erinnya "Ebifaananyi''</nowiki>.<ref>{{Cite web |last=Kaggwa |first=Andrew |date=2014-05-04 |title=Exhibition celebrates little-known maestro's brilliance |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31547:exhibition-celebrates-little-known-maestros-brilliance&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi ebisiigiddwa abantu abaliwo kati era nga bikwataka ku mbeera eriwo:''' gamba ng’ebikolebwa Sungi Mlengeya<ref name=":3">{{Cite web |date=2021-08-05 |title=Contemporary Art from Africa roars on |url=https://www.independent.co.ug/contemporary-art-from-africa-roars-on/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Abasiizi b'ebifaananyi abakiikirirwa AAG ==
AAG ekiikirira emirimu gy’abasiizi b'ebifaananyi bano: Sanaa Gateja, [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]], [[Henry Mzili Mujunga|Henry Mzil’ Mujunga]], Richard Atugonza, <ref>{{Cite web |title=SOUTH SOUTH / Afriart Gallery |url=https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |access-date=2023-07-14 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714154238/https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |last=Olele |first=Malobi |date=23 November 2020 |title=Richard Atugonza's New Sculpture Celebrates Body Flaws |url=https://www.harpersbazaararabia.com/culture/art/richard-atugonza-unveils-new-imperfection-perfections-sculpture}}</ref> Charlene Komuntale, <ref>{{Cite web |last=Britt |date=2022-02-23 |title=David Krut Podcast {{!}} Charlene Komuntale: Thinking outside the box and beyond… Listening Time: 14 Minutes |url=https://davidkrutprojects.com/62987/david-krut-podcast-charlene-komuntale-thinking-outside-the-box-and-beyond-listening-time-14-minutes |access-date=2023-02-07 |website=DAVID KRUT PROJECTS |language=en-US}}</ref> Mona Taha, Emmie Nume, April Kamunde, Kaleab Abate.
== Abasiizi b'ebifaananyi abalina akakwate ku AAG ==
AAG ekoze n’abasiizi b'ebifaananyi abawerako okuli Stacey Gillian Abe, Pamela Acaye, Collin Sekajugo, Abushariaa Ahmed, Ethel Aanyu, Wasswa Donald gwebaakazaako erya WASWAD, Edison Mugalu, <ref name=":4">{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-01-14 |title=Big art at Afriart gallery |url=https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230713173154/https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |archive-date=13 July 2023 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Eria Nsubuga ‘Sane’, Xenson, Ronex Ahimbisibwe, <ref>{{Cite web |date=2017-01-23 |title=ARTS: Ronex unveils legacy works |url=https://www.independent.co.ug/arts-ronex-unveils-legacy-works/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Hood Jjuuko, <ref name=":4" /> <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2013-03-03 |title=Jjuuko brings the wild to life |url=https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122712/https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Enoch Mukiibi, <ref name=":4" /> Ismael Kateregga, <ref>{{Cite web |date=2013-02-19 |title=The Fine Art of Success: The story of Ismael Kateregga |url=https://chimpreports.com/8321-the-fine-art-of-success-the-story-of-ismael-kateregga/ |access-date=2023-07-13 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Joshua Ipoot, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-01-18 |title=Art: Ipoot puts fantasy on canvas |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16691&catid=63&Itemid=102 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Kigozi, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2014-02-16 |title=Kigozi lives life through his art |url=https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Dr George Kyeyune, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-09 |title=Art: Feel your environs |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15807:art-feel-your-environs |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Fred Mutebi, <ref name=":5">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-11-01 |title=Mutebi's art bargains for women |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=21868:mutebis-art-bargains-for-women |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Amna Elhassan, Khalid Abdel Rahman, Amani Azhari, <ref>{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Amani Azhari |url=https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718084320/https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |archive-date=18 July 2023 |access-date=2023-07-18 |language=en-US}}</ref> Nelsa Guambe, Boniface Maina, Lemek Sompoika, Elisa Mung’ora, Paul Onditi, Peterson Kamwathi, Florence Wangui, Onyis Martin.
== Pulojekiti ezikolebwa ==
=== Pulojekiti za Silhouette - Enteekateeka y'Abasiizi b'Ebifaananyi mu Bitundu (SP-AIR) ===
Eno pulogulaamu ya Artist-in-residence etwaala ey’emyezi esatu ng'edukanyizibwa aba AAG gy’eddukanya. Ekwata lu basiizi b'ebifaananyi twala ababeera basunsuddwamu nga balina ebitone mu Afrika n’ebawagira nga bayita mu pulogulaamu z’okubbangula, okubayamba okukula mu by’ekikugu, emikisa gy’abasiiga ebifaananyi okufuna enkukolagana nebanaabwe webakola omulimu gwegumu era n’okubayamba okulaga emirimu gyabwe mu mwoleso gw’ebifaananyi egiri ku mutendera gw’ensi yonna, ebikujuko n'emikolo ekikungaanirako abantu ababeera bazze okugula ebifaananyi n'ebisiige.Emirimu gy'ebifaanannyi egibeera gikolebbwa mungeri ey'enjawulo ng'okusiiga ne laangi okubikuba n'engalo Abayiiya bakola mu bintu eby’enjawulo nga okusiiga ebifaananyi, okukuba ebifaananyi, [[:en:Installation_art|byebabajiza,]] ebibumbiddwa, okwolesa katemba, n’ebirala. <ref name=":6">{{Cite web |title=Projects {{!}} Silhouette Projects {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717154345/https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |url-status=dead }}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Abasiizi b'ebifaananyi ab'omubiseera ebyayita mu SP-AIR kuliko;
* '''2023:''' Daniel Atenyi, Amani Azhari, Fiker Sulemaani.
* '''2022''' : Kaleab Abate, Apuli Kamunde. <ref name=":6" />
* '''2021:''' Emmie Nume, Vitus Wasswa, Charlene Komuntale. <ref name=":6" />
* '''2020:''' Erinah Fridah, Victoria Nabulime, Odur Ronald, Richard Atugonza. <ref name=":6" />
=== Vivid Synergies! ===
Eno pulojekiti ya Afriart gallery ewagirwa ensimbi okuva mu nsako ya Ignite Culture Fund: ACP-EU Culture Program Eastern Africa okutandika okuva mu Gwokutaano mu 2023 okutuuka mu Gwokutaano 2024. Eno pulojekiti y'abasiizi ba bifaananyi abatasigala oba abatabeera mu kifo kino egatta abasiika ebifaananyi mu mawanga g'Omubuvanjuba bwa Afrika wabula nga bakikola basinziira ku kulabikirwa nga basiinziira mu Uganda abakola ebifaananyi nga basinziira ku mbeera eriwo kati nadala okubuulira engero n'abawandiisi n’abakuumi b'ekifo ekiterekerwaamu ebifaananyi okumala ebbanga lya myezi ena. Abasiizi b'ebifaananyi basobola okwekolera enteekateeka yaabwe ne basisinkana ne bayiiya okuva wonna we bali. Enteekateeka eno eyamba omusiizi w'ebifaananyi Omufirika okuwandiika, okubuulira, okugabana, okufulumya n’okutereka emirimu gyabwe egy'ebifaananyi mungeri y'okwekiririzaamu nga ye. <ref>{{Cite web |title=Projects {{!}} Vivid Synergies! {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/vivid-synergies |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
=== Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri ===
Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri gwazuulibwa gwatandikibwaawo Daudi Karungi owa Afriart Gallery era negutongozebwa aba [https://kart.kampalabiennale.org/ Kampala Arts Trust] mu 2014. Kibeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri nga gulaga ebifaananyi ebibeera bisigiddwa ku mbeera eriwo kati okuva mu mawanga ga Afrika. <ref name=":7">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2014 |url=https://kampalabiennale.org/biennale2014/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":8">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> KAB 2014 yafuula Uganda ensi eyasooka okutegeka omwolese gw'ebifaananyi guno ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri. <ref name=":9">{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=2014-07-08 |title=Kampala art biennale to boost tourism |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32647:-kampala-art-biennale-to-boost-tourism&catid=63:book-review-a-art&Itemid=102 |access-date=2023-07-17 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''KAB 2014''' | Omulamwa gwali gwa "Progressive Africa". Kyabaawo okuva nga 31 Ogwomunaana 2014, KAB 14 yayita abasiizi b’ebifaananyi, abakubi b’ebifaananyi, aboolsea, abakola katuni, abawandiisi n’abayiiya bonna ab’emikutu gya 2D abaayanjula endowooza yaabwe ku mbeera ya Afrika nga bayita mu bifaananyi ebikubiddwa nga babigya mundowooza zaabwe. Omwoleso gwa KAB 2014 gwali mu bifo okwali [[Uganda National Cultural Centre|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]], Makerere Art Gallery, Afriart Gallery, Alliance Francaise, National Theatre ne Kampala Railway Station. <ref name=":10">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Kampala Celebrates Seven Hills in Art Biennale |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kampala-celebrates-seven-hills-in-art-biennale-1665722 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":9"/> <ref name=":7"/> <ref name=":8"/> <ref name=":23">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale (Uganda) |url=https://biennialfoundation.org/biennials/kampala-art-biennale-uganda/ |access-date=2023-02-07 |website=Biennial Foundation |language=en-US}}</ref>
* '''KAB 2016''' | Kyaliwo okuva nga 3 Ogwomwenda 2016 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2016 wansi w'omulamwa "Seven Hills". Enkola ya KAB 2016 yali ya kugatta baddukanya byabuwangwa bonna mu kitundu mu pulojekiti y’ebifaananyi eyazimbibwa okwetoloola okuwanyisiganya okuggule, okwa buli omu. KAB 2016 yaleeta Enteekateeka y’okusomesa Okukuba Ebifaananyi <ref>{{Cite web |date=2016-07-25 |title=KAB16 |url=https://kampalabiennale.org/kab16/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":10" /> <ref>{{Cite web |title=Euro games and beverages: Fair cocktail for Kampala arts |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-17 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":23" /> <ref>{{Cite web |last=start |date=2016-12-14 |title=On the Role of Curatorial Assistant, Kampala Art Biennale 2016 |url=https://startjournal.org/2016/12/on-the-role-of-curatorial-assistant-kampala-art-biennale-2016/ |access-date=2023-02-07 |website=Start Journal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2016 : Seven Hills |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |access-date=2023-02-07 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207122830/http://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=2016 memorable moments in arts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/2016-memorable-moments-in-arts--1681570 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* '''KAB 2018''' | Omulamwa gwali "The Studio". KAB18 yakwata enkola y'omuyigiriza / n'omugoberezi okutambuza okumanya n’obukugu mu by’emikono okuva mu bakukugu abasiiga ebifanannyi ebikwata ku biriwo kati nga babigya mu ndowooza zaabwe okutuuka ku basiizi bebifaananyi abato Abannauganda, mu mawanga g'omu Buvanjuba bwa Afrika ne Afrika. Omwoleso gwa 2018 gwategekebwa [[:en:Simon_Njami|Simon Njami.]] <ref>{{Cite web |title=Kampala Biennale 2018 – I.U.B… |url=https://iubeezy.wordpress.com/tag/kampala-biennale-2018/ |access-date=2023-02-07 |website=I.U.B... |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Official opening: Kampala Art Biennale 2018 {{!}} EEAS Website |url=https://www.eeas.europa.eu/node/49770_en |access-date=2023-02-07 |website=www.eeas.europa.eu}}</ref>
* '''KAB 2020''' | Omulamwa gwali "Situka Yimirira". Yaggulwaawo nga 28 Ogwekumi mu 2020. Olw’ekirwadde kya COVID-19, KAB20 yali yakumikutu gimukwanira wala era nekigoberera enkola ya KAB18 Ey'omutendesi n'omuyigiriza we, abasiizi b'ebifaananyi okwetoloola ensi yonna baabangulwa nenkola y'ekikugu ng'osiiga ebifaanannyi wabula nga kino kyakolebwa nga bayita ku mikutu gya kompyuuta gimukwanira wala oba gimugata bantu. <ref name=":13">{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Kampala Art Biennale 2020 on |url=https://www.independent.co.ug/kampala-art-biennale-2020-on/ |access-date=2023-02-07 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Dee |first=Christa |date=2021-04-28 |title=Kampala Art Biennale 2020 |url=https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |access-date=2023-02-07 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207134245/https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |url-status=dead }}</ref>
== Emyoleso egy’ekiseera ==
AAG etegese emyoleso mungi mu kifo kyayo era nga kuno kuliko;
* ''Shapes of Water'' Group Exhibition, mu Gwokutaano 27, 2023, okutuusa mu Gwomunaana nga 12, 2023<ref>{{Cite web |last=Musyoki |first=Rose |date=2023-05-04 |title=Shapes of Water Exhibition at Afriart Gallery. |url=https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230815113951/https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |archive-date=15 August 2023 |access-date=2023-08-15 |website=Art News Africa |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-06-06 |title=Afriart Gallery presents 'Shapes of Water', a group exhibition portraying works by women artists from Eastern and Southern Africa, curated by Lara Buchmann |url=https://waau-art.com/2023/06/06/afriart-gallery-presents-shapes-of-water-a-group-exhibition-portraying-works-by-women-artists-from-eastern-and-southern-africa-curated-by-lara-buchmann/ |access-date=2023-08-15 |website=waau art |language=en-US}}</ref>
* ''When Thoughts Attack Me'' Emmie Numemu Gwokubiri February nga 11, 2023 okutuusa mu Gwokuna nga 15, 2023<ref>{{Cite web |date=2023-02-09 |title=When Thoughts Attack Me: Emmie Nume at Afriart Gallery, Uganda - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |access-date=2023-02-14 |language=en-GB |archive-date=2023-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214100836/https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Walking the Edge'' Group Exhibition okuva mu Gwekuminoogumu nga 26, 2022, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 28, 2023<ref name=":1"/>
* ''Don't Try, Don't Not Try'' Sungi Mlengeya (B.LA Art Foundation, Vienna, Austria) okuva mu Gwomwenda September nga 20, 2022, okutuusa mu Gwomwenda nga 28, 2022
* ''Kaddugalamukatale'' | Samson Ssenkaaba (eyakazibwaako erya Xenson) okuva nga 20 Ogwomunaana 2022, okutuusa nga 28 Ogwekumi 2022<ref name="Moment of truth for Ugandan art"/>
* ''(UN)CHOREOGRAPHED nga bikolebwa'' Sungi Mlengeya (The Africa Centre, London), okuva mu Gwomukaaga 20, 2022, okutuusa mu Gwomusanvu nga 24, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-07-15 |title=Sungi Choreographs at (Un)Choreographed show |url=https://www.independent.co.ug/sungi-choreographs-at-unchoreographed-show/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-06-09 |title='(Un)Chreographed' by Sungi Mlengeya at The Africa Centre, London - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |access-date=2023-02-10 |language=en-GB |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Where the wild things are'' Group exhibition | okuva mu Gwokuna nga 9, 2022, okutuusa mu Gwomukaaga nga 11, 2022.<ref name=":0"/>
* ''Radical Care'' Sanaa Gateja okuva mu Gwoluberyeberye nga 26, 2022, okutuusa mu Gwokusatu nga 26, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-02-17 |title='Bead king' Sanaa Gateja on upcycling, art as a social enterprise |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/-bead-king-sanaa-gateja-upcycling-art-social-enterprise-3719970 |access-date=2023-07-13 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Iwang Sawa'' Acaye E. Pamela | okuva mu Gwomwenda nga 18, 2021 okutuusa mu Gwekumi nga 28, 2021<ref>{{Cite web |date=2021-09-09 |title=Iwang sawa – In the eye of Time: An exhibition of WovenRemaking Curated by Acaye E. Pamela Kerunen |url=https://muwado.com/iwang-sawa-in-the-eye-of-time-an-exhibition-of-wovenremaking-curated-by-acaye-e-pamela-kerunen/ |access-date=2023-02-10 |website=Muwado |language=en-US}}</ref>
* ''I draw, therefore I think'' SOUTH SOUTH Platform okuva mu Gwomwenda nga 11, 2021, okutuusa mu Gwekumi nga 11, 2021
* ''Just Disruptions'' Sungi Mlengeya, okuva mu Gwomukaaga nga 19, 2021, okutuusa mu Gwomunaana nga 19, 2021<ref name=":3"/>
* ''Rendezvous'' Group exhibition Abushariaa Ahmed, Salah Elmur, Eltayeb Dawelbait, and Hussein Halfawi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2021, okutuusa mu Gwokutaano nga 20, 2021
* ''Down In Napak'' Waswad okuva mu Gwekuminoogumu nga 14, 2020, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 30, 2021<ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-12-07 |title=Waswad: Down in Napak |url=https://africanah.org/waswad-down-in-napak/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''(Im)perfections'' nga byakolebwa Richard Atugonza ne Odur Ronald okuva mu Gwomwenda nga 26, 2020, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 5, 2020
* ''Playing to the Gallery'' Group Exhibition okuva mu Gwomusanvu nga 25, 2020, okutuusa mu Gwomwenda nga 19, 2020
* ''Collage broadly defined'' curated by Sarah Bushra nga mulimu emirimu gy'ebifaananyi okuva mu basiizi b'omu Kampala, Kinshasa, ne Nairobi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2020, okutuusa mu Gwokutaano nga 16, 2020<ref>{{Cite web |title=Collage Broadly Defined {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=https://www.afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=www.afriartgallery.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-07-08 |title=Collage Broadly Defined, groupshow in Afriart, Kampala |url=https://africanah.org/collage-broadly-defined/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''Options'' Ronex Ahimbisibwe okuva mu Gwokubiri nga 7, 2020 okutuusa mu Gwokusatu nga 6, 2020
* ''Seniority First'' (Omwolese nga guli mu bibinja) nga gulimu Taga Nuwagaba, Sanaa Gateja, Fred Mutebi, Stephen Gwoktcho, Kizito Maria Kasule, Lilian Nabulime okuva mu Gwomunaana nga 10, 2019, okutuusa mu Gwomwenda nga 30, 2019<ref>{{Cite web |date=2019-08-29 |title=ARTS: Seniority First |url=https://www.independent.co.ug/arts-seniority-first/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''SURFACE 2 (G.I.R) Gender Identity Rebellion'' artist discovery workshop nga bikolebwa Henry Mzili Mujunga , okuva mu Gwokutaano nga 25, 2019 okutuusa mu Gwomukaaga nga 25, 2019<ref>{{Cite web |title=Surface 2 (G.I.R) Gender... {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=http://afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=afriartgallery.org |language=en}}</ref>
* ''Brain Damage'' JB Sekubulwa, okuva mu Gwokusatu nga 9, 2019, okutuusa mu Gwokuna nga 30, 2019
* ''Contemplation'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberye nga 11, 2019, okutuusa mu Gwokubiri nga 14, 2019<ref>{{Cite web |date=2022-12-03 |title=Ronex@20: Visual artist finds beauty everywhere |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/ronex-20-visual-artist-finds-beauty-everywhere-4042256 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-07-06 |title=Contemplating dreams and the ideal vs reality |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/contemplating-dreams-and-the-ideal-vs-reality-1411082 |access-date=2023-02-10 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Shadows, okuva mu Gwekumineebiri nga'' 7, 2018, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 10, 2019
* ''Brain Damage'' John Baptist Ssekubulwa | 2019 <ref>{{Cite web |date=2019-03-28 |title=ARTS: A brainy affair |url=https://www.independent.co.ug/arts-a-brainy-affair/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''What is beautiful'' Collin Sekajugo, okuva mu Gwekumi nga 27, 2018, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 31, 2018<ref>{{Cite web |date=2018-11-07 |title=ARTS: What is beautiful exhibit |url=https://www.independent.co.ug/arts-what-is-beautiful-exhibit/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''A portrait of Power, Authority and Control'' Arim Andrew, okuva mu Gwomunaana nga 25, 2018, okutuusa mu Gwekumi nga 21, 2018
* ''Who Is Your Saint?'' Ocom Adonias okuva mu Gwokutaano nga 25, 2018, okutuusa mu Gwomusanvu nga 25, 2018
* ''Sculptures (1993 – 2018)'' [[:en:Henry_Mzili_Mujunga|Dr. Lilian Nabulime,]] okuva mu Gwokubiri nga 10, 2018, okutuusa mu Gwokusatu nga 31, 2018<ref>{{Cite web |title=Lilian Nabulime's emotive sculptures at Afriart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1472118 |access-date=2023-02-10 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr Lilian Mary Nabulime - Biography |url=https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |access-date=2023-02-10 |website=Almas Art Foundation |language=en |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131045/https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |url-status=dead }}</ref>''Memories and…'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberyenga 12, 2018, okutuusa mu Gwokubiri nga 5, 2018<ref>{{Cite web |title=Ronex - Memories and... |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Possibilities'' a design exhibition, okuva mu Gwekumineebiri nga 15, 2017, okutuusa mu Gwokubiri nga 2, 2018
* ''Creases and Tears'' Eria 'Sane' Nsubuga okuva mu Gwomwenda 29, 2017, okutuusa mu Gwomwenda nga 31, 2017<ref>{{Cite web |date=2017-10-18 |title=ARTS: Creases and Tears |url=https://www.independent.co.ug/arts-creases-tears/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Gunflowermask'' Xenson, okuva mu Gwomwenda nga 1, 2017, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 30, 2017<ref>{{Cite web |title=XENSON: GUNFLOWERMASK |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134711/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Surfaces'' abaabangulwa [[Henry Mzili Mujunga]], okuva mu Gwomukaaga nga 24, 2017, okutuusa mu Gwomunaana nga 14, 2017
* ''To Live Is To Become'' Waswa Donald, okuva mu Gwokusatu nga 31, 2017, okutuusa mu Gwokuna nga 18, 2017
* ''A love that dares'' ogwategekebwa Margaret Nagawa, okuva mu Gwokusatu nga 5, 2017, okutuusa mu Gwokutaano nga 6, 2017<ref>{{Cite web |title=A love that dares, new space at Afriart gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Art that dares the two sides of love |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/art-that-dares-the-two-sides-of-love-1692898 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* ''Kampala…A City in Transition'' Taga Nuwagaba, okuva mu Gwekumineebiri nga 9, 2016. okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 7, 2017
* ''The art of cancer'' photography exhibition by History in Progress Uganda (HIP Uganda) ne Dr. Marissa Mika mu 2017, ebifaananyi ebikadde ebiviira ddala mu myaka gya 1960 n'egya 1970 nga kwekuli n'ebibpya ebikwata ku kifo gyebajanjabira ekirwadde kya kookolo, ebiraga abaana n'abantu abakulu abalina ebizimba ku mibiri gyabwe byayolesebwa ku mukolo Ekifo ekijanjabirwaamu Ekirwadde kya Kookolo bwekyali kijaguza okuweza emyaka 50.<ref>{{Cite web |date=2017-09-04 |title=The art of cancer |url=https://www.independent.co.ug/the-art-of-cancer/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Crowd control - six degrees of separation'' Henry Mzili Mujunga, okuva mu Gwekuminoogumu nga 11, 2016, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 11, 2016
* ''A Bargain for Woman'' Fred Mutebi mu 2012, ng'esira balitadde ku biki abakyala okuva mu Uganda byebatuseeko oluvannyuma lw'emyaka 50 egya Uganda nga yeefuga.<ref name=":5"/>
* ''Women Artists in Uganda exhibition'' i.a. Sheila Nakitende mu 2012.<ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-03-22 |title=Art celebrates Women's Day for a month |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17813:art-celebrates-womens-day-for-a-month |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* ''Dances of Uganda'' Edison Mugalu okuva mu Gwokuna nga 13 okutuusa nga 30, 2012.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-05-10 |title=When canvass became the stage at Dances of Uganda |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* First edition of the ''Controversial Art Exhibition'' Kampala Arts Trust mu 2010.<ref>{{Cite web |date=2021-08-18 |title=Controversy in Ugandan art |url=https://www.independent.co.ug/controversy-in-ugandan-art/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''(Dis)placed'' ''KucKidz'' mu 2009, omwolese guno bbwa okuyamba abaana okuva mu bitundu bya Acholi abaali tebalina webabeera nga kiva ku lutalo olwali luteteddwa abayeekera b'ekibiina kya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] (LRA), nga guno gwali gwakufunamu ssente oluvannyuma lw'okutunda ebisiige.<ref>{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-02-04 |title=Displaced children find hope in art |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2288 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Engule n’okusiimibwa ==
Mu 2022, AAG yasiimibwa ng'ekimu ki bifo 10 ebiterekebwaamu Ebifaananyi n'okuby'olesa ebyali bisumuse nebituuka kuntiko mu 2022" omukutu gw'akatale k'ebifaananyi ogumannyikiddwa nga [[:en:Artsy_(website)|Artsy.]] <ref>{{Cite web |last=Thaddeus-Johns |first=Josie |date=2022-11-09 |title=10 Galleries That Had a Breakout Year in 2022 |url=https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-10-galleries-breakout-year-2022 |access-date=2023-01-27 |website=Artsy |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_art_museums|Olukalala lw’ebifo ewaterekerwa ebintu eby’edda]]
* [[:en:List_of_national_galleries|Olukalala lw’ebifo webooleseza n'okukuumira ebifaananyi mu ggwanga]]
* [[:en:Uganda_Museum|Ekifo mu Uganda ewaterekerwa Ebintu By'edda]]
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://afriartgallery.org/ Omukutu Omutongole]
* [https://afriartgallery.org/exhibitions Emyoleso egitegekeddwa ku AAG]
* [https://afriartgallery.org/fairs Emyoleso gy'okutunda ebisiige n'ebifaananyi egitegekeddwa ku AGG]
* [https://kampalabiennale.org/ Ebikujuko by'okwelesa ebifaananyi n'ebisiige mu Kampala ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka Ebiri]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
j3lu5p9et2wk9d1qa9zij8kvbuptayp
62789
62788
2026-07-15T11:52:15Z
Timothy Minister
11393
Nnongoosezza enjuliza n'empandiika
62789
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Afriart Gallery''' mu bufunze kiwandiikibwa nga '''AAG.''' Kye kifo ekiterekebwamu ebifaananyi nga kisangibwa ku luguudo lwa 7th Street, mu Industrial Area mu [[Kampala]] mu [[Yuganda|Uganda]] era kyatandikibwawo mu 2002.<ref name=":0">{{Cite web |title=Young artists stage exhibition at Afriart Gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_131378 |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=2023-01-18 |title=Eight Kenyan artists exhibiting in Kampala |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/fashion-beauty/eight-kenyan-artists-exhibiting-in-kampala-4089488 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kikiikirira era kiddukanya emirimu gy'abasiizi b'ebifaananyi abakolera ku ssemazinga wa [[Afirika]]. AAG eraga abasiizi b'ebifaananyi mu myoleso egiri ku mitendera gy'ensi yonna n'egy'okusiiga ebifaananyi. Waliwo ekifo omwolesezebwa ebiyiiye ebibeerawo mu biseera ebitali bimu.<ref name="New Picture Home In Town">{{Cite web |title=New Picture Home In Town |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=A city artist who paints with his heart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=At Constructs, artist searches for commonalities in his works |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Wano we baatongoleza magaziini eyitibwa Artfest.<ref>{{Cite web |title=Artfest magazine |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Ebyafaayo byakyo ==
Afriart Gallery (AAG) yatandikibwawo Daudi Karungi mu Gwekkuminoogumu 2002<ref>{{Cite web |title=Daudi Karungi - About - Independent Curators International |url=https://curatorsintl.org/about/collaborators/20896-daudi-karungi |access-date=2023-07-14 |website=curatorsintl.org |language=en}}</ref> <ref name="New Picture Home In Town"/> <ref>{{Cite web |title=Afriart Gallery exhibition paves way for new talent |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Visualising Karungi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Moment of truth for Ugandan art">{{Cite web |date=2022-12-31 |title=Moment of truth for Ugandan art |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/moment-of-truth-for-ugandan-art-4071210 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Afriart Gallery yatongozebwa ku kifo ky'omwoleso ekigatta abantu abeenyigira mu kukola ebintu eby'enjawulo ekimanyikiddwa nga Uganda Manufacturers Association (UMA) e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]]. Omwoleso gwayo ogwasooka ogw'omuntu omu gwali gwa Paul Ndema nga 4 Ogwokuna mu 2003.<ref>{{Cite web |title=Ndema exhibits in brand new gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2009, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kitebe kyayo ekyookubiri ku luguudo lwa Kenneth dale drive e [[:en:Kamwookya|Kamwokya]].<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Art show about artists |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/theatre-cinema/art-show-about-artists-1581372 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 2017, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kitebe kyayo ekyookusatu mu Industrial Area eya Kampala mu kifo ekyefaanaanyiriza okubeera gye batereka ebyamaguzi nga kino kiri ku bunene bwa sikweya mmita 300 ne mmita 6 ng'oyambuka waggulu<ref>{{Cite web |title=Home {{!}} |url=https://afriartgallery.org/ |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
Afriart Gallery yeetaba era n’eyolesa mu myoleso gy’ebifaanannyi egy’ensi yonna nga Art X Lagos eyaliwo okuva nga 1 okutuuka 2 Ogwekkumineebiri mu 2019,<ref>{{Cite web |date=2019-11-07 |title=Art X Lagos, 2019 |url=https://www.independent.co.ug/art-x-lagos-2019/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Art Paris 2023 okuva nga 30 Ogwookusatu mu 2023 okutuuka nga 2 Ogwokuna mu 2023,<ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-03-28 |title=Afriart Gallery presents Mona Taha, Richard Atugonza, and Sanaa Gateja at Art Paris 2023 |url=https://waau-art.com/2023/03/28/afriart-gallery-presents-mona-taha-richard-atugonza-and-sanaa-gateja-at-art-paris-2023/ |access-date=2023-07-14 |website=waau art |language=en-US}}</ref> eza 1-54 [[:en:Contemporary_African_art|Contemporary African Art]] Fair London ne New York, ARCOlisboa, [[:en:Art_Basel|Art Basel]] e Miami Beach, <ref>{{Cite web |last=Miami |first=Por Leydi Torres3 de Diciembre de 2022Desde |title=Nova, Positions y Survey: los sectores de Art Basel con menos fama pero notable obra |url=https://www.infobae.com/america/eeuu/2022/12/03/nova-positions-y-survey-los-sectores-de-art-basel-con-menos-fama-pero-notable-obra/ |access-date=2023-02-07 |website=infobae |language=es-ES}}</ref> ne Joburg Art Fair mu 2016.<ref>{{Cite web |title=FNB Joburg Art Fair 2016 {{!}} Exhibitor List & Focus Announced |url=https://artthrob.co.za/2016/07/20/6997/ |access-date=2023-02-01 |website=ArtThrob |language=en-US}}</ref>
== Ebikuŋŋaanye byayo ==
Ekuŋŋaaanizo lya AAG lirimu ebintu ebiva mu makowe ag'enjawulo era nga muno mulimu;
* '''Ebifaananyi ebisiige wabula nga tebirina kye biraga''': Ebiyiiye bya Karungi byayolesebwa<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-30 |title=Art: Karungi showcases from 730 days |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16082:art-karungi-showcases-from-730-days |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi:''' AAG yayolesa emirimu gy<nowiki>'omugenzi Deo Kyakulagira eyafa mu 2000 wansi w'omwoleso ogwatuumibwa erinnya "Ebifaananyi''</nowiki>.<ref>{{Cite web |last=Kaggwa |first=Andrew |date=2014-05-04 |title=Exhibition celebrates little-known maestro's brilliance |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31547:exhibition-celebrates-little-known-maestros-brilliance&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi ebisiigiddwa abantu abaliwo kati era nga bikwataka ku mbeera eriwo:''' gamba ng’ebikolebwa Sungi Mlengeya<ref name=":3">{{Cite web |date=2021-08-05 |title=Contemporary Art from Africa roars on |url=https://www.independent.co.ug/contemporary-art-from-africa-roars-on/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Abasiizi b'ebifaananyi abakiikirirwa AAG ==
AAG ekiikirira emirimu gy’abasiizi b'ebifaananyi bano: Sanaa Gateja, [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]], [[Henry Mzili Mujunga|Henry Mzil’ Mujunga]], Richard Atugonza,<ref>{{Cite web |title=SOUTH SOUTH / Afriart Gallery |url=https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |access-date=2023-07-14 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714154238/https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Olele |first=Malobi |date=23 November 2020 |title=Richard Atugonza's New Sculpture Celebrates Body Flaws |url=https://www.harpersbazaararabia.com/culture/art/richard-atugonza-unveils-new-imperfection-perfections-sculpture}}</ref> Charlene Komuntale,<ref>{{Cite web |last=Britt |date=2022-02-23 |title=David Krut Podcast {{!}} Charlene Komuntale: Thinking outside the box and beyond… Listening Time: 14 Minutes |url=https://davidkrutprojects.com/62987/david-krut-podcast-charlene-komuntale-thinking-outside-the-box-and-beyond-listening-time-14-minutes |access-date=2023-02-07 |website=DAVID KRUT PROJECTS |language=en-US}}</ref> Mona Taha, Emmie Nume, April Kamunde, Kaleab Abate.
== Abasiizi b'ebifaananyi abalina akakwate ku AAG ==
AAG ekoze n’abasiizi b'ebifaananyi abawerako okuli Stacey Gillian Abe, Pamela Acaye, Collin Sekajugo, Abushariaa Ahmed, Ethel Aanyu, Wasswa Donald gwe baakazaako erya WASWAD, Edison Mugalu,<ref name=":4">{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-01-14 |title=Big art at Afriart gallery |url=https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230713173154/https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |archive-date=13 July 2023 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Eria Nsubuga ‘Sane’, Xenson, Ronex Ahimbisibwe,<ref>{{Cite web |date=2017-01-23 |title=ARTS: Ronex unveils legacy works |url=https://www.independent.co.ug/arts-ronex-unveils-legacy-works/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Hood Jjuuko,<ref name=":4" /><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2013-03-03 |title=Jjuuko brings the wild to life |url=https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122712/https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Enoch Mukiibi,<ref name=":4" /> Ismael Kateregga,<ref>{{Cite web |date=2013-02-19 |title=The Fine Art of Success: The story of Ismael Kateregga |url=https://chimpreports.com/8321-the-fine-art-of-success-the-story-of-ismael-kateregga/ |access-date=2023-07-13 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Joshua Ipoot,<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-01-18 |title=Art: Ipoot puts fantasy on canvas |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16691&catid=63&Itemid=102 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Kigozi,<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2014-02-16 |title=Kigozi lives life through his art |url=https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Dr George Kyeyune,<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-09 |title=Art: Feel your environs |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15807:art-feel-your-environs |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Fred Mutebi,<ref name=":5">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-11-01 |title=Mutebi's art bargains for women |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=21868:mutebis-art-bargains-for-women |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Amna Elhassan, Khalid Abdel Rahman, Amani Azhari,<ref>{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Amani Azhari |url=https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718084320/https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |archive-date=18 July 2023 |access-date=2023-07-18 |language=en-US}}</ref> Nelsa Guambe, Boniface Maina, Lemek Sompoika, Elisa Mung’ora, Paul Onditi, Peterson Kamwathi, Florence Wangui, Onyis Martin.
== Pulojekiti ezikolebwa ==
=== Pulojekiti za Silhouette - Enteekateeka y'Abasiizi b'Ebifaananyi mu Bitundu (SP-AIR) ===
Eno pulogulaamu ya Artist-in-residence etwaala ey’emyezi esatu ng'edukanyizibwa aba AAG gy’eddukanya. Ekwata lu basiizi b'ebifaananyi twala ababeera basunsuddwamu nga balina ebitone mu Afrika n’ebawagira nga bayita mu pulogulaamu z’okubbangula, okubayamba okukula mu by’ekikugu, emikisa gy’abasiiga ebifaananyi okufuna enkukolagana nebanaabwe webakola omulimu gwegumu era n’okubayamba okulaga emirimu gyabwe mu mwoleso gw’ebifaananyi egiri ku mutendera gw’ensi yonna, ebikujuko n'emikolo ekikungaanirako abantu ababeera bazze okugula ebifaananyi n'ebisiige.Emirimu gy'ebifaanannyi egibeera gikolebbwa mungeri ey'enjawulo ng'okusiiga ne laangi okubikuba n'engalo Abayiiya bakola mu bintu eby’enjawulo nga okusiiga ebifaananyi, okukuba ebifaananyi, [[:en:Installation_art|byebabajiza,]] ebibumbiddwa, okwolesa katemba, n’ebirala. <ref name=":6">{{Cite web |title=Projects {{!}} Silhouette Projects {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717154345/https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |url-status=dead }}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Abasiizi b'ebifaananyi ab'omubiseera ebyayita mu SP-AIR kuliko;
* '''2023:''' Daniel Atenyi, Amani Azhari, Fiker Sulemaani.
* '''2022''' : Kaleab Abate, Apuli Kamunde. <ref name=":6" />
* '''2021:''' Emmie Nume, Vitus Wasswa, Charlene Komuntale. <ref name=":6" />
* '''2020:''' Erinah Fridah, Victoria Nabulime, Odur Ronald, Richard Atugonza. <ref name=":6" />
=== Vivid Synergies! ===
Eno pulojekiti ya Afriart gallery ewagirwa ensimbi okuva mu nsako ya Ignite Culture Fund: ACP-EU Culture Program Eastern Africa okutandika okuva mu Gwokutaano mu 2023 okutuuka mu Gwokutaano 2024. Eno pulojekiti y'abasiizi ba bifaananyi abatasigala oba abatabeera mu kifo kino egatta abasiika ebifaananyi mu mawanga g'Omubuvanjuba bwa Afrika wabula nga bakikola basinziira ku kulabikirwa nga basiinziira mu Uganda abakola ebifaananyi nga basinziira ku mbeera eriwo kati nadala okubuulira engero n'abawandiisi n’abakuumi b'ekifo ekiterekerwaamu ebifaananyi okumala ebbanga lya myezi ena. Abasiizi b'ebifaananyi basobola okwekolera enteekateeka yaabwe ne basisinkana ne bayiiya okuva wonna we bali. Enteekateeka eno eyamba omusiizi w'ebifaananyi Omufirika okuwandiika, okubuulira, okugabana, okufulumya n’okutereka emirimu gyabwe egy'ebifaananyi mungeri y'okwekiririzaamu nga ye. <ref>{{Cite web |title=Projects {{!}} Vivid Synergies! {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/vivid-synergies |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
=== Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri ===
Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri gwazuulibwa gwatandikibwaawo Daudi Karungi owa Afriart Gallery era negutongozebwa aba [https://kart.kampalabiennale.org/ Kampala Arts Trust] mu 2014. Kibeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri nga gulaga ebifaananyi ebibeera bisigiddwa ku mbeera eriwo kati okuva mu mawanga ga Afrika. <ref name=":7">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2014 |url=https://kampalabiennale.org/biennale2014/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":8">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> KAB 2014 yafuula Uganda ensi eyasooka okutegeka omwolese gw'ebifaananyi guno ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri. <ref name=":9">{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=2014-07-08 |title=Kampala art biennale to boost tourism |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32647:-kampala-art-biennale-to-boost-tourism&catid=63:book-review-a-art&Itemid=102 |access-date=2023-07-17 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''KAB 2014''' | Omulamwa gwali gwa "Progressive Africa". Kyabaawo okuva nga 31 Ogwomunaana 2014, KAB 14 yayita abasiizi b’ebifaananyi, abakubi b’ebifaananyi, aboolsea, abakola katuni, abawandiisi n’abayiiya bonna ab’emikutu gya 2D abaayanjula endowooza yaabwe ku mbeera ya Afrika nga bayita mu bifaananyi ebikubiddwa nga babigya mundowooza zaabwe. Omwoleso gwa KAB 2014 gwali mu bifo okwali [[Uganda National Cultural Centre|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]], Makerere Art Gallery, Afriart Gallery, Alliance Francaise, National Theatre ne Kampala Railway Station. <ref name=":10">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Kampala Celebrates Seven Hills in Art Biennale |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kampala-celebrates-seven-hills-in-art-biennale-1665722 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":9"/> <ref name=":7"/> <ref name=":8"/> <ref name=":23">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale (Uganda) |url=https://biennialfoundation.org/biennials/kampala-art-biennale-uganda/ |access-date=2023-02-07 |website=Biennial Foundation |language=en-US}}</ref>
* '''KAB 2016''' | Kyaliwo okuva nga 3 Ogwomwenda 2016 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2016 wansi w'omulamwa "Seven Hills". Enkola ya KAB 2016 yali ya kugatta baddukanya byabuwangwa bonna mu kitundu mu pulojekiti y’ebifaananyi eyazimbibwa okwetoloola okuwanyisiganya okuggule, okwa buli omu. KAB 2016 yaleeta Enteekateeka y’okusomesa Okukuba Ebifaananyi <ref>{{Cite web |date=2016-07-25 |title=KAB16 |url=https://kampalabiennale.org/kab16/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":10" /> <ref>{{Cite web |title=Euro games and beverages: Fair cocktail for Kampala arts |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-17 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":23" /> <ref>{{Cite web |last=start |date=2016-12-14 |title=On the Role of Curatorial Assistant, Kampala Art Biennale 2016 |url=https://startjournal.org/2016/12/on-the-role-of-curatorial-assistant-kampala-art-biennale-2016/ |access-date=2023-02-07 |website=Start Journal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2016 : Seven Hills |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |access-date=2023-02-07 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207122830/http://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=2016 memorable moments in arts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/2016-memorable-moments-in-arts--1681570 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* '''KAB 2018''' | Omulamwa gwali "The Studio". KAB18 yakwata enkola y'omuyigiriza / n'omugoberezi okutambuza okumanya n’obukugu mu by’emikono okuva mu bakukugu abasiiga ebifanannyi ebikwata ku biriwo kati nga babigya mu ndowooza zaabwe okutuuka ku basiizi bebifaananyi abato Abannauganda, mu mawanga g'omu Buvanjuba bwa Afrika ne Afrika. Omwoleso gwa 2018 gwategekebwa [[:en:Simon_Njami|Simon Njami.]] <ref>{{Cite web |title=Kampala Biennale 2018 – I.U.B… |url=https://iubeezy.wordpress.com/tag/kampala-biennale-2018/ |access-date=2023-02-07 |website=I.U.B... |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Official opening: Kampala Art Biennale 2018 {{!}} EEAS Website |url=https://www.eeas.europa.eu/node/49770_en |access-date=2023-02-07 |website=www.eeas.europa.eu}}</ref>
* '''KAB 2020''' | Omulamwa gwali "Situka Yimirira". Yaggulwaawo nga 28 Ogwekumi mu 2020. Olw’ekirwadde kya COVID-19, KAB20 yali yakumikutu gimukwanira wala era nekigoberera enkola ya KAB18 Ey'omutendesi n'omuyigiriza we, abasiizi b'ebifaananyi okwetoloola ensi yonna baabangulwa nenkola y'ekikugu ng'osiiga ebifaanannyi wabula nga kino kyakolebwa nga bayita ku mikutu gya kompyuuta gimukwanira wala oba gimugata bantu. <ref name=":13">{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Kampala Art Biennale 2020 on |url=https://www.independent.co.ug/kampala-art-biennale-2020-on/ |access-date=2023-02-07 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Dee |first=Christa |date=2021-04-28 |title=Kampala Art Biennale 2020 |url=https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |access-date=2023-02-07 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207134245/https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |url-status=dead }}</ref>
== Emyoleso egy’ekiseera ==
AAG etegese emyoleso mungi mu kifo kyayo era nga kuno kuliko;
* ''Shapes of Water'' Group Exhibition, mu Gwokutaano 27, 2023, okutuusa mu Gwomunaana nga 12, 2023<ref>{{Cite web |last=Musyoki |first=Rose |date=2023-05-04 |title=Shapes of Water Exhibition at Afriart Gallery. |url=https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230815113951/https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |archive-date=15 August 2023 |access-date=2023-08-15 |website=Art News Africa |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-06-06 |title=Afriart Gallery presents 'Shapes of Water', a group exhibition portraying works by women artists from Eastern and Southern Africa, curated by Lara Buchmann |url=https://waau-art.com/2023/06/06/afriart-gallery-presents-shapes-of-water-a-group-exhibition-portraying-works-by-women-artists-from-eastern-and-southern-africa-curated-by-lara-buchmann/ |access-date=2023-08-15 |website=waau art |language=en-US}}</ref>
* ''When Thoughts Attack Me'' Emmie Numemu Gwokubiri February nga 11, 2023 okutuusa mu Gwokuna nga 15, 2023<ref>{{Cite web |date=2023-02-09 |title=When Thoughts Attack Me: Emmie Nume at Afriart Gallery, Uganda - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |access-date=2023-02-14 |language=en-GB |archive-date=2023-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214100836/https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Walking the Edge'' Group Exhibition okuva mu Gwekuminoogumu nga 26, 2022, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 28, 2023<ref name=":1"/>
* ''Don't Try, Don't Not Try'' Sungi Mlengeya (B.LA Art Foundation, Vienna, Austria) okuva mu Gwomwenda September nga 20, 2022, okutuusa mu Gwomwenda nga 28, 2022
* ''Kaddugalamukatale'' | Samson Ssenkaaba (eyakazibwaako erya Xenson) okuva nga 20 Ogwomunaana 2022, okutuusa nga 28 Ogwekumi 2022<ref name="Moment of truth for Ugandan art"/>
* ''(UN)CHOREOGRAPHED nga bikolebwa'' Sungi Mlengeya (The Africa Centre, London), okuva mu Gwomukaaga 20, 2022, okutuusa mu Gwomusanvu nga 24, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-07-15 |title=Sungi Choreographs at (Un)Choreographed show |url=https://www.independent.co.ug/sungi-choreographs-at-unchoreographed-show/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-06-09 |title='(Un)Chreographed' by Sungi Mlengeya at The Africa Centre, London - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |access-date=2023-02-10 |language=en-GB |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Where the wild things are'' Group exhibition | okuva mu Gwokuna nga 9, 2022, okutuusa mu Gwomukaaga nga 11, 2022.<ref name=":0"/>
* ''Radical Care'' Sanaa Gateja okuva mu Gwoluberyeberye nga 26, 2022, okutuusa mu Gwokusatu nga 26, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-02-17 |title='Bead king' Sanaa Gateja on upcycling, art as a social enterprise |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/-bead-king-sanaa-gateja-upcycling-art-social-enterprise-3719970 |access-date=2023-07-13 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Iwang Sawa'' Acaye E. Pamela | okuva mu Gwomwenda nga 18, 2021 okutuusa mu Gwekumi nga 28, 2021<ref>{{Cite web |date=2021-09-09 |title=Iwang sawa – In the eye of Time: An exhibition of WovenRemaking Curated by Acaye E. Pamela Kerunen |url=https://muwado.com/iwang-sawa-in-the-eye-of-time-an-exhibition-of-wovenremaking-curated-by-acaye-e-pamela-kerunen/ |access-date=2023-02-10 |website=Muwado |language=en-US}}</ref>
* ''I draw, therefore I think'' SOUTH SOUTH Platform okuva mu Gwomwenda nga 11, 2021, okutuusa mu Gwekumi nga 11, 2021
* ''Just Disruptions'' Sungi Mlengeya, okuva mu Gwomukaaga nga 19, 2021, okutuusa mu Gwomunaana nga 19, 2021<ref name=":3"/>
* ''Rendezvous'' Group exhibition Abushariaa Ahmed, Salah Elmur, Eltayeb Dawelbait, and Hussein Halfawi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2021, okutuusa mu Gwokutaano nga 20, 2021
* ''Down In Napak'' Waswad okuva mu Gwekuminoogumu nga 14, 2020, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 30, 2021<ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-12-07 |title=Waswad: Down in Napak |url=https://africanah.org/waswad-down-in-napak/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''(Im)perfections'' nga byakolebwa Richard Atugonza ne Odur Ronald okuva mu Gwomwenda nga 26, 2020, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 5, 2020
* ''Playing to the Gallery'' Group Exhibition okuva mu Gwomusanvu nga 25, 2020, okutuusa mu Gwomwenda nga 19, 2020
* ''Collage broadly defined'' curated by Sarah Bushra nga mulimu emirimu gy'ebifaananyi okuva mu basiizi b'omu Kampala, Kinshasa, ne Nairobi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2020, okutuusa mu Gwokutaano nga 16, 2020<ref>{{Cite web |title=Collage Broadly Defined {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=https://www.afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=www.afriartgallery.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-07-08 |title=Collage Broadly Defined, groupshow in Afriart, Kampala |url=https://africanah.org/collage-broadly-defined/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''Options'' Ronex Ahimbisibwe okuva mu Gwokubiri nga 7, 2020 okutuusa mu Gwokusatu nga 6, 2020
* ''Seniority First'' (Omwolese nga guli mu bibinja) nga gulimu Taga Nuwagaba, Sanaa Gateja, Fred Mutebi, Stephen Gwoktcho, Kizito Maria Kasule, Lilian Nabulime okuva mu Gwomunaana nga 10, 2019, okutuusa mu Gwomwenda nga 30, 2019<ref>{{Cite web |date=2019-08-29 |title=ARTS: Seniority First |url=https://www.independent.co.ug/arts-seniority-first/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''SURFACE 2 (G.I.R) Gender Identity Rebellion'' artist discovery workshop nga bikolebwa Henry Mzili Mujunga , okuva mu Gwokutaano nga 25, 2019 okutuusa mu Gwomukaaga nga 25, 2019<ref>{{Cite web |title=Surface 2 (G.I.R) Gender... {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=http://afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=afriartgallery.org |language=en}}</ref>
* ''Brain Damage'' JB Sekubulwa, okuva mu Gwokusatu nga 9, 2019, okutuusa mu Gwokuna nga 30, 2019
* ''Contemplation'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberye nga 11, 2019, okutuusa mu Gwokubiri nga 14, 2019<ref>{{Cite web |date=2022-12-03 |title=Ronex@20: Visual artist finds beauty everywhere |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/ronex-20-visual-artist-finds-beauty-everywhere-4042256 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-07-06 |title=Contemplating dreams and the ideal vs reality |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/contemplating-dreams-and-the-ideal-vs-reality-1411082 |access-date=2023-02-10 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Shadows, okuva mu Gwekumineebiri nga'' 7, 2018, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 10, 2019
* ''Brain Damage'' John Baptist Ssekubulwa | 2019 <ref>{{Cite web |date=2019-03-28 |title=ARTS: A brainy affair |url=https://www.independent.co.ug/arts-a-brainy-affair/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''What is beautiful'' Collin Sekajugo, okuva mu Gwekumi nga 27, 2018, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 31, 2018<ref>{{Cite web |date=2018-11-07 |title=ARTS: What is beautiful exhibit |url=https://www.independent.co.ug/arts-what-is-beautiful-exhibit/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''A portrait of Power, Authority and Control'' Arim Andrew, okuva mu Gwomunaana nga 25, 2018, okutuusa mu Gwekumi nga 21, 2018
* ''Who Is Your Saint?'' Ocom Adonias okuva mu Gwokutaano nga 25, 2018, okutuusa mu Gwomusanvu nga 25, 2018
* ''Sculptures (1993 – 2018)'' [[:en:Henry_Mzili_Mujunga|Dr. Lilian Nabulime,]] okuva mu Gwokubiri nga 10, 2018, okutuusa mu Gwokusatu nga 31, 2018<ref>{{Cite web |title=Lilian Nabulime's emotive sculptures at Afriart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1472118 |access-date=2023-02-10 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr Lilian Mary Nabulime - Biography |url=https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |access-date=2023-02-10 |website=Almas Art Foundation |language=en |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131045/https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |url-status=dead }}</ref>''Memories and…'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberyenga 12, 2018, okutuusa mu Gwokubiri nga 5, 2018<ref>{{Cite web |title=Ronex - Memories and... |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Possibilities'' a design exhibition, okuva mu Gwekumineebiri nga 15, 2017, okutuusa mu Gwokubiri nga 2, 2018
* ''Creases and Tears'' Eria 'Sane' Nsubuga okuva mu Gwomwenda 29, 2017, okutuusa mu Gwomwenda nga 31, 2017<ref>{{Cite web |date=2017-10-18 |title=ARTS: Creases and Tears |url=https://www.independent.co.ug/arts-creases-tears/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Gunflowermask'' Xenson, okuva mu Gwomwenda nga 1, 2017, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 30, 2017<ref>{{Cite web |title=XENSON: GUNFLOWERMASK |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134711/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Surfaces'' abaabangulwa [[Henry Mzili Mujunga]], okuva mu Gwomukaaga nga 24, 2017, okutuusa mu Gwomunaana nga 14, 2017
* ''To Live Is To Become'' Waswa Donald, okuva mu Gwokusatu nga 31, 2017, okutuusa mu Gwokuna nga 18, 2017
* ''A love that dares'' ogwategekebwa Margaret Nagawa, okuva mu Gwokusatu nga 5, 2017, okutuusa mu Gwokutaano nga 6, 2017<ref>{{Cite web |title=A love that dares, new space at Afriart gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Art that dares the two sides of love |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/art-that-dares-the-two-sides-of-love-1692898 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* ''Kampala…A City in Transition'' Taga Nuwagaba, okuva mu Gwekumineebiri nga 9, 2016. okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 7, 2017
* ''The art of cancer'' photography exhibition by History in Progress Uganda (HIP Uganda) ne Dr. Marissa Mika mu 2017, ebifaananyi ebikadde ebiviira ddala mu myaka gya 1960 n'egya 1970 nga kwekuli n'ebibpya ebikwata ku kifo gyebajanjabira ekirwadde kya kookolo, ebiraga abaana n'abantu abakulu abalina ebizimba ku mibiri gyabwe byayolesebwa ku mukolo Ekifo ekijanjabirwaamu Ekirwadde kya Kookolo bwekyali kijaguza okuweza emyaka 50.<ref>{{Cite web |date=2017-09-04 |title=The art of cancer |url=https://www.independent.co.ug/the-art-of-cancer/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Crowd control - six degrees of separation'' Henry Mzili Mujunga, okuva mu Gwekuminoogumu nga 11, 2016, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 11, 2016
* ''A Bargain for Woman'' Fred Mutebi mu 2012, ng'esira balitadde ku biki abakyala okuva mu Uganda byebatuseeko oluvannyuma lw'emyaka 50 egya Uganda nga yeefuga.<ref name=":5"/>
* ''Women Artists in Uganda exhibition'' i.a. Sheila Nakitende mu 2012.<ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-03-22 |title=Art celebrates Women's Day for a month |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17813:art-celebrates-womens-day-for-a-month |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* ''Dances of Uganda'' Edison Mugalu okuva mu Gwokuna nga 13 okutuusa nga 30, 2012.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-05-10 |title=When canvass became the stage at Dances of Uganda |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* First edition of the ''Controversial Art Exhibition'' Kampala Arts Trust mu 2010.<ref>{{Cite web |date=2021-08-18 |title=Controversy in Ugandan art |url=https://www.independent.co.ug/controversy-in-ugandan-art/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''(Dis)placed'' ''KucKidz'' mu 2009, omwolese guno bbwa okuyamba abaana okuva mu bitundu bya Acholi abaali tebalina webabeera nga kiva ku lutalo olwali luteteddwa abayeekera b'ekibiina kya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] (LRA), nga guno gwali gwakufunamu ssente oluvannyuma lw'okutunda ebisiige.<ref>{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-02-04 |title=Displaced children find hope in art |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2288 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Engule n’okusiimibwa ==
Mu 2022, AAG yasiimibwa ng'ekimu ki bifo 10 ebiterekebwaamu Ebifaananyi n'okuby'olesa ebyali bisumuse nebituuka kuntiko mu 2022" omukutu gw'akatale k'ebifaananyi ogumannyikiddwa nga [[:en:Artsy_(website)|Artsy.]] <ref>{{Cite web |last=Thaddeus-Johns |first=Josie |date=2022-11-09 |title=10 Galleries That Had a Breakout Year in 2022 |url=https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-10-galleries-breakout-year-2022 |access-date=2023-01-27 |website=Artsy |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_art_museums|Olukalala lw’ebifo ewaterekerwa ebintu eby’edda]]
* [[:en:List_of_national_galleries|Olukalala lw’ebifo webooleseza n'okukuumira ebifaananyi mu ggwanga]]
* [[:en:Uganda_Museum|Ekifo mu Uganda ewaterekerwa Ebintu By'edda]]
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://afriartgallery.org/ Omukutu Omutongole]
* [https://afriartgallery.org/exhibitions Emyoleso egitegekeddwa ku AAG]
* [https://afriartgallery.org/fairs Emyoleso gy'okutunda ebisiige n'ebifaananyi egitegekeddwa ku AGG]
* [https://kampalabiennale.org/ Ebikujuko by'okwelesa ebifaananyi n'ebisiige mu Kampala ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka Ebiri]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
ksv0kmk3u97pzqrnatfhn2efzmhznq2
Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga
0
12368
62542
43502
2026-07-14T12:52:48Z
B722N
6898
Added a Databox
62542
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
http://govolunteerafrica.org/<nowiki/>{{Infobox national football team|Name=Uganda|Badge=Uganda national football team logo.png|Badge_size=145px|Nickname=The Cranes<br>{{lang|lg|Emisambwa emimyufu}} (The Red Devils)|Association=[[Federation of Uganda Football Associations]] (FUFA)|Confederation=[[Confederation of African Football|CAF]] (Africa)|Sub-confederation=[[CECAFA]] (East & Central Africa)|website=[https://fufa.co.ug/ fufa.co.ug]|Coach=[[Paul Put]]|Captain=[[Khalid Aucho]]|Most caps=[[Godfrey Walusimbi]] (105)|Top scorer=[[Emmanuel Okwi]] (28)|Home Stadium=[[Mandela National Stadium]]|FIFA Trigramme=UGA|FIFA Rank={{FIFA World Rankings|UGA}}|FIFA max=62|FIFA max date=January 2016|FIFA min=152|FIFA min date=July 2002|Elo Rank={{World Football Elo Ratings|Uganda}}|Elo max=40|Elo max date=March 1978|Elo min=129|Elo min date=June 2005|pattern_la3=_uga21t|pattern_b3=_uga21t|pattern_ra3=_uga21t|pattern_sh3=|pattern_so3=_uga19t|leftarm3=FFFF00|body3=FFFF00|rightarm3=FFFF00|shorts3=FFFF00|socks3=FFFF00|pattern_la1=_uga21h|pattern_b1=_uga21h|pattern_ra1=_uga21h|pattern_sh1=_uga21h|pattern_so1=_uga19h|leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=000000|socks1=FF0000|pattern_la2=_uga21a|pattern_b2=_uga21a|pattern_ra2=_uga21a|pattern_sh2=_uga19a|pattern_so2=_uga19a|leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF|First game={{fb|KEN|colonial}} 1–1 {{fb-rt|UGA|colonial}} <br/> ([[Nairobi]], [[Kenya]]; 1 May 1926)|Largest win={{fb|UGA|colonial}} 13–1 {{fb-rt|KEN|colonial}}<br/>([[Uganda]]; 14 December 1932)|Largest loss={{fb|EGY}} 6–0 {{fb-rt|UGA}}<br/>([[Alexandria, Egypt|Alexandria]], [[Egypt]]; 30 July 1995)<br/>{{fb|TUN}} 6–0 {{fb-rt|UGA}}<br/>([[Tunis]], [[Tunisia]]; 28 February 1999)|Regional name=[[Africa Cup of Nations]]|Regional cup apps=8|Regional cup first=[[1962 African Cup of Nations|1962]]|Regional cup best=Runners-up ([[1978 African Cup of Nations|1978]])|2ndRegional name=[[African Nations Championship]]|2ndRegional cup apps=6|2ndRegional cup first=[[2011 African Nations Championship|2011]]|2ndRegional cup best=Quarter final ([[2025 African Nations Championship|2025]])|3rdRegional cup apps=1|3rdRegional name=[[COSAFA Cup]]|3rdRegional cup first=[[2019 COSAFA Cup|2019]]|3rdRegional cup best=Quarter-finals ([[2019 COSAFA Cup|2019]])|4thRegional cup apps=38|4thRegional name=[[CECAFA Cup]]|4thRegional cup first=[[1973 CECAFA Cup|1973]]|4thRegional cup best='''Champions''' ([[1973 CECAFA Cup|1973]], [[1976 CECAFA Cup|1976]], [[1977 CECAFA Cup|1977]], [[1989 CECAFA Cup|1989]], [[1990 CECAFA Cup|1990]], [[1992 CECAFA Cup|1992]], [[1996 CECAFA Cup|1996]], [[2000 CECAFA Cup|2000]], [[2003 CECAFA Cup|2003]], [[2008 CECAFA Cup|2008]], [[2009 CECAFA Cup|2009]], [[2011 CECAFA Cup|2011]], [[2012 CECAFA Cup|2012]], [[2015 CECAFA Cup|2015]], [[2019 CECAFA Cup|2019]])}}'''Ttiimu y'eggwanga eya Uganda''' emanyiddwa nga '''The Uganda Cranes''' oba '''The Uganda Red Devils''' ekiikirira mu [[:en:Association_football|mupiira]] gw'ensi yonna era efugibwa ekibiina ekifuga omupiira mu ggwanga ekya [[:en:Federation_of_Uganda_Football_Associations|Federation of Uganda Football Associations]] .
== [[:en:Kenya_national_football_team|Ebyafaayo]] bya tiimu ==
== Uganda Cranes yasooka kuzannya nga 1 May mu mwaka gwa1926 ng'ettunka ne [[:en:Kenya_national_football_team|kenya]] ne maliriza nga egudde amaliri ga ggoolo 1-1. Mu mwaka gwa1962, tiimu yayitamu okuvuganya mu [[:en:Africa_Cup_of_Nations|mpaka ezigata Afrika]] ezaasooka mu mpaka zino ez’okusatu, ezaalimu ttiimu nnya (4) zokka. Ku luzanya olwaddirira olusemba, Cranes yawangulwa n’ekubwa e ggwanga lya [[:en:United_Arab_Republic_national_football_team|United Arab Republic]] goals(2-1), n’oluvannyuma n’ekubwa omupiira gw’ekyokusatu ne [[:en:Tunisia_national_football_team|Tunisia]] (3-0). ==
Cranes yakomawo okuzanya mu mpaka za Afrika mu mwaka gwa 1974, nevaamu mu lawundi esooka oluvannyuma lw’okukubwa emipiira ebiri [[:en:Egypt_national_football_team|Misiri]] ne [[:en:Zambia_national_football_team|Zambia]] n’okugwa amaliri ne [[:en:Ivory_Coast_national_football_team|Ivory Coast]] . Mu mwaka gwa 1976, bawandukira ku lawundi esooka, ne bawangulwa [[:en:Ethiopia_national_football_team|Ethiopia]], Misiri ne [[:en:Guinea_national_football_team|Guinea]] .
Mu mwaka gwa [[:en:1978_Africa_Cup_of_Nations|1978 Africa Cup of Nations]], tiimu ya uganda cranes ya malira mu kyakubiri oluvanyuma lw'okuba [[:en:Congo_national_football_team|Republic of Congo]] goolozi(3–1) ne [[:en:Morocco_national_football_team|Morocco]] (3–0) ne wangulwa eggwanga lya Tunisia goolozi (3-1). mu mpaka ezidirira oluzanya olusembayo bagyamu Nigeria ku goolozi (2–1), mu mpaka z'akamalirizo [[:en:Ghana_national_football_team|Ghana]] yabawangula ne goolozi(2–0).
Mu mwaka gwa 2017, Cranes yaddamu okuyitamu okugenda mu mpaka za Afrika oluvannyuma lw'ebbanga lya myaka 39. Empaka zino bazimalira mu lawundi esooka oluvannyuma lw’okukubwa e gwanga lyaGhana ne Misiri emirundi ebiri egy’omuddiringanwa ggoolo 1-0 n’okulemagana ne [[:en:Mali_national_football_team|Mali]] ne bagwa amaliri ga goolo 1-1 .
Mu z’okusunsulamu ez’ekikopo ky’ensi yonna ekya 2018, Cranes yagenderaddala ppaka mu luzannya olwokubiri ng’ewangudde [[:en:Togo_national_football_team|Togo]] ggoolo 4-0 omugatte, era n’egwa mu kibinja omwali Misiri, Ghana ne Republic of Congo. Ekibinja kino baakimalirizza amaliri ne Ghana ggoolo 2 0-0, obuwanguzi n’amaliri ne Republic of Congo n’obuwanguzi ku Misiri n’eddirirwa okukubwa mu maka ga Pharaohs. Obubonero mwenda 9 obwawangulwa tebwabasobozesa kuyitamu ng’ettunka n’aba Misiri abalina obubonero kuminabusatu13 nga ye baali bakulembedde ekibinja.
Mu mpaka z'okusunsulamu [[:en:2019_Africa_Cup_of_Nations|abanazanya mu mpaka za Afrika eza 2019]], Cranes yayita mu kakungunta mu kusunsulamu nga battunka ne [[:en:Tanzania_national_football_team|Tanzania]], [[:en:Cape_Verde_national_football_team|Cape Verde]] ne [[:en:Lesotho_national_football_team|Lesotho]] . Mu mpaka zennyini, bawangula [[:en:DR_Congo_national_football_team|DR Congo]] ggoolo 2-0, kino kyalaga nti Uganda Cranes yali ewangudde omupiira gwayo ogwasookera ddala mu mpaka zino okumalira ddala ebbanga lya myaka 41. Mu mipiira emirala 2 egy’ekibinja Uganda yafuna amaliri ne [[:en:Zimbabwe_national_football_team|Zimbabwe]] ga goolo (1-1) n’okukubwa Misiri bannyini ku bakyaza (2-0) n’eyitira mu kifo kyakubiri, neggibwako [[:en:Senegal_national_football_team|Senegal]] (1-0) mu lawundi eyokuminomukaaga 16. Bayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika eza 2025]] oluvannyuma lwa [[:en:South_Sudan_national_football_team|South Sudan]] okukuba Congo ggoolo 3-2 mu November nga 14, 2024.
== Ebyavaamu n'emipiira egirindiriddwa ==
Wammanga lwe lukalala lw’ebivudde mu mipiira egizanyiddwa mu myezi 12 egiyise, wamu n’emipiira gyonna egy’omu maaso gitegekeddwa.
{{Football box collapsible|format=1|round=[[2025 Africa Cup of Nations qualification Group K|AFCON qualification]]|date=15 November|time={{UTZ|15:00|3}}|team1={{fb-rt|UGA}}|score=0–2|report=https://www.cafonline.com/caf-africa-cup-of-nations/match-centre?competition=601&season=2024&match=2459974|team2={{fb|RSA}}|goals1=|goals2=*[[Thapelo Morena|Morena]] {{goal|49}}
*[[Patrick Maswanganyi|Maswanganyi]] {{goal|89}}|stadium=[[Mandela National Stadium]]|location=[[Kampala]], Uganda|attendance=38,000|referee=Alhadi Allaou Mahamat ([[Chadian Football Federation|Chad]])|result=L}}{{Football box collapsible|format=1|round=[[2025 Africa Cup of Nations qualification Group K|AFCON qualification]]|date=15 November|time={{UTZ|15:00|3}}|team1={{fb-rt|UGA}}|score=0–2|report=https://www.cafonline.com/caf-africa-cup-of-nations/match-centre?competition=601&season=2024&match=2459974|team2={{fb|RSA}}|goals1=|goals2=*[[Thapelo Morena|Morena]] {{goal|49}}
*[[Patrick Maswanganyi|Maswanganyi]] {{goal|89}}|stadium=[[Mandela National Stadium]]|location=[[Kampala]], Uganda|attendance=38,000|referee=Alhadi Allaou Mahamat ([[Chadian Football Federation|Chad]])|result=L}}{{Football box collapsible|format=1|round=[[2025 Africa Cup of Nations qualification Group K|AFCON qualification]]|date=19 November|time={{UTZ|13:00|1}}|team1={{fb-rt|CGO}}|score=0–1|report=https://www.cafonline.com/caf-africa-cup-of-nations/match-centre?competition=601&season=2024&match=2459976|team2={{fb|UGA}}|goals1=|goals2=*[[Travis Mutyaba|Mutyaba]] {{goal|55}}|stadium=[[Stade Alphonse Massemba-Débat]]|location=[[Brazzaville]], Congo|attendance=|referee=Mohamed Maarouf Eid Mansour ([[Egyptian Football Association|Egypt]])|result=W}}{{Football box collapsible|date=5 September|time={{UTZ|19:00|3}}|round=[[2026 FIFA World Cup qualification – CAF Group G|2026 World Cup qualification]]|score=4–0|report=https://www.cafonline.com/fifa-world-cup/match-centre?competition=340&season=112026&match=2407591|team1={{fb-rt|UGA}}|goals1=[[Allan Okello|Okello]] {{goal|48}}<br />[[Rogers Mato|Mato]] {{goal|70||84}}<br />[[Elio Capradossi|Capradossi]] {{goal|90}}|team2={{fb|MOZ}}|goals2=|stadium=[[Mandela National Stadium]]|location=[[Kampala]], Uganda|attendance=|referee=Kalilou Ibrahim Traoré ([[Ivorian Football Federation|Ivory Coast]])|format=1|result=W}}{{Football box collapsible|date=8 September|time={{UTZ|19:00|3}}|round=[[2026 FIFA World Cup qualification – CAF Group G|2026 World Cup qualification]]|score=2–0|report=https://www.cafonline.com/fifa-world-cup/match-centre?competition=340&season=112026&match=2407595|team1={{fb-rt|UGA}}|goals1=[[Allan Okello|Okello]] {{goal|6|pen.}}<br />[[Jude Ssemugabi|Ssemugabi]] {{goal|39}}|team2={{fb|SOM}}|goals2=|stadium=[[Mandela National Stadium]]|location=[[Kampala]], Uganda|attendance=|referee=Samuel Uwikunda ([[Rwanda Football Federation|Rwanda]])|format=1|result=W}}{{Football box collapsible|date=9 October|time={{UTZ|--:--|2}}|round=[[2026 FIFA World Cup qualification – CAF Group G|2026 World Cup qualification]]|score=0–1|report=|team1={{fb-rt|BOT}}|goals1=|team2={{fb|UGA}}|goals2=[[Jude Ssemugabi|Ssemugabi]] {{goal|54}}|stadium=[[Obed Itani Chilume Stadium]]|location=[[Francistown]], Botswana|attendance=|referee=|format=1|result=W}}{{Football box collapsible|date=14 October|time={{UTZ|--:--|2}}|round=[[2026 FIFA World Cup qualification – CAF Group G|2026 World Cup qualification]]|score=2–1|report=|team1={{fb-rt|ALG}}|goals1=[[Mohamed Amoura|Amoura]] {{goal|81|pen.|90+9|pen.}}|team2={{fb|UGA}}|goals2=[[Steven Mukwala|Mukwala]] {{goal|6}}|stadium=[[Hocine Aït Ahmed Stadium]]|location=[[Tizi Ouzou]], Algeria|attendance=|referee=|format=1|result=L}}{{Football box collapsible|format=1|round=[[2025 Africa Cup of Nations|2025 AFCON GS]]|date=23 December|time={{UTZ|15:30|1}}|team1={{fb-rt|TUN}}|score=|team2={{fb|UGA}}|goals1=|goals2=|stadium=[[Prince Moulay Abdellah Stadium (1983)|Prince Moulay Abdellah Olympic Annex Stadium]]|location=[[Rabat]], Morocco|attendance=|referee=|report=}} The following players have been called up in the last 12 months.
{{nat fs r start}}
{{nat fs r player|no=1|pos=GK|name=Hannington Sebwalunyo|age={{birth date and age|1989|05|28|df=yes}}|caps=0|goals=0|club=[[National Enterprises Corporation FC|NEC]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=18|pos=GK|name=[[Joel Mutakubwa]]|age={{bda|1994|7|17|df=y}}|caps=8|goals=0|club=[[BUL Jinja FC|BUL]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=19|pos=GK|name=[[Ismail Watenga]]|age={{bda|1995|5|15|df=y}}|caps=38|goals=0|club=[[Lamontville Golden Arrows F.C.|Lamontville Golden Arrows]]|clubnat=RSA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=GK|name=[[Charles Lukwago]]|age={{bda|1993|12|11|df=y}}|caps=24|goals=0|club=[[Venda F.C.|Venda]]|clubnat=RSA|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs r player|no=|pos=GK|name=Mutwalibi Mugolofa|age={{bda|2000|11|2|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Kampala Capital City Authority FC|KCCA]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs break}}
{{nat fs r player|no=2|pos=DF|name=[[Elvis Bwomono]]|age={{bda|1998|11|29|df=y}}|caps=13|goals=0|club=[[St Mirren F.C.|St Mirren]]|clubnat=SCO|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=3|pos=DF|name=[[Arnold Odong]]|age={{birth date and age|1999|03|02|df=yes}}|caps=0|goals=0|club=[[SC Villa|Villa]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=20|pos=DF|name=[[Isaac Muleme]]|age={{birth date and age|1992|10|10|df=y}}|caps=53|goals=0|club=[[FK Viktoria Žižkov|Viktoria Žižkov]]|clubnat=CZE|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=DF|name=[[Nicholas Wadada]]|age={{birth date and age|1994|07|27|df=yes}}|caps=63|goals=1|club=[[Vipers SC|Vipers]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=DF|name=[[Timothy Awany]]|age={{birth date and age|1996|8|6|df=y}}|caps=45|goals=0|club=[[F.C. Ashdod|Ashdod]]|clubnat=ISR|latest=v. {{fb|GUI}}, 25 March 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=DF|name=[[Bevis Mugabi]]|age={{birth date and age|1995|5|1|df=y}}|caps=26|goals=1|club=[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]|clubnat=CYP|latest=v. {{fb|GUI}}, 25 March 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=DF|name=[[Halid Lwaliwa]]|age={{birth date and age|1998|8|19|df=y}}|caps=38|goals=1|club=[[FK Bregalnica Štip|Bregalnica]]|clubnat=MKD|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs r player|no=|pos=DF|name=[[Geoffrey Wasswa]]|age={{birth date and age|1996|8|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Ethiopian Coffee S.C.|Ethiopian Coffee]]|clubnat=ETH|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs r player|no=|pos=DF|name=[[Nicholas Mwere]]|age={{bda|2001|3|13|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[BUL Jinja FC|BUL]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|SSD}}; 14 October 2024}}
{{nat fs break}}
{{nat fs r player|no=23|pos=MF|name=Karim Watambala|age={{bda|2000|3|3|df=y}}|caps=18|goals=0|club=[[Vipers SC|Vipers]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=MF|name=[[Taddeo Lwanga]]|age={{birth date and age|1994|5|21|df=y}}|caps=27|goals=1|club=[[APR F.C.|APR]]|clubnat=RWA|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs r player|no=|pos=MF|name=[[Saidi Mayanja]]|age={{bda|2003|8|12|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Kampala Capital City Authority FC|KCCA]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs break}}
{{nat fs r player|no=9|pos=FW|name=[[Ivan Ahimbisibwe]]|age={{birth date and age|1995|11|23|df=yes}}|caps=2|goals=0|club=[[Uganda Revenue Authority SC|URA]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=12|pos=FW|name=[[Shafik Nana Kwikiriza]]|age={{bda|2004|3|3|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Kampala Capital City Authority FC|KCCA]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=16|pos=FW|name=Arafati Usama|age={{birth date and age|1998|06|27|df=yes}}|caps=4|goals=0|club=[[Kampala Capital City Authority FC|KCCA]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=17|pos=FW|name=[[Muhammad Shaban]]|age={{bda|1998|1|11|df=y}}|caps=28|goals=3|club=[[Al-Anwar Al-Abyar]]|clubnat=LBY|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=22|pos=FW|name=Patrick Kakande|age={{bda|2003|4|25|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[SC Villa|Villa]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=FW|name=Hakim Kiwanuka|age={{birth date and age|2000|9|11|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[APR F.C.|APR]]|clubnat=RWA|latest=v. {{fb|GAM}}, 9 June 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=FW|name=[[Calvin Kabuye]]|age={{birth date and age|2003|3|28|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Mjällby AIF|Mjällby]]|clubnat=SWE|latest=v. {{fb|GUI}}, 25 March 2025}}
{{nat fs r player|no=|pos=FW|name=[[Derrick Nsibambi]]|age={{birth date and age|1994|6|19|df=y}}|caps=26|goals=7|club=[[Kampala Capital City Authority FC|KCCA]]|clubnat=UGA|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs r player|no=|pos=FW|name=John Paul Dembe|age={{birth date and age|2005|7|3|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[BK Häcken|Häcken]]|clubnat=SWE|latest=v. {{fb|CGO}}, 19 November 2024}}
{{nat fs break}}
<!--<sup>DEC</sup> Refused to join the team after the call-up.<br />
<sup>INJ</sup> Withdrew due to an injury.<br />
<sup>PRE</sup> Preliminary squad.<br />
<sup>RET</sup> Has retired from international association football.<br />
<sup>SUS</sup> Suspended from the team.<br />
<sup>WD</sup> Withdrew.<br />-->
{{nat fs end}} {{Reflist}}
{| class="wikitable"
!Ekifo
! Abakozi
|-
| Omutendesi omukulu
|{{Flagicon|Belgium}} [[Paul Put]]
|-
| omuyambi w'omutendensi
|{{Flagicon|Uganda}} [[Sam Ssimbwa]]
|-
| Addukanya emirimu
|{{Flagicon|Belgium}} [[Sven De Wilde|Sven De Wilde, omuwandiisi w’ebitabo]]
|-
| Omutendesi wa akwata ggoolo
|{{Flagicon|Belgium}} [[Gery Oste|Gery Oste, omuwandiisi w’ebitabo]]
|-
| Omutendesi w’omubiri
|{{Flagicon|Belgium}} [[Mathieu Denis (football coach)|Mathieu Denis, omuwandiisi w’ebitabo]]
|-
| Omutendesi wa Physiotherapist & Fitness
|{{Flagicon|Belgium}} [[Arthur Naudts|Arthur Naudts, omuwandiisi w’ebitabo]]
|-
| Omukugu mu kwekenneenya vidiyo
|{{Flagicon|Belgium}} [[Jelle Sevenhant|Jelle Sevenhant ye muwandiisi w’ebitabo]]
|-
| Omusawo wa ttiimu
|{{Flagicon|Belgium}} [[Arnaud Depraetere|Arnaud Depraetere, omuwandiisi w’ebitabo]]
|}
== Abazannyi ==
=== Ttiimu eriwo kati ===
Abazannyi bano wammanga be baayitiddwa okuzannya mu [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|mpaka z’okusunsulamu abagenda okuzannya mu mpaka za FIFA World Cup 2026 – CAF Group G]] ne [[:en:Botswana_national_football_team|Botswana]] ne [[:en:Algeria_national_football_team|Algeria]] nga 9 ne 14 October 2025. <ref>https://www.fufa.co.ug/uganda-cranes-squad-named-for-october-fifa-2026-world-cup-qualifiers/</ref>
''obubonero ne ggoolo entuufu webwatukidde nga 9 October 2025, oluvannyuma lw'omupiira ne [[:en:Botswana_national_football_team|Botswana]] .''
=== Abayitiddwa gye buvuddeko ===
== Ebiwandiiko by’abazannyi ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center;"
|-
|+Okulabika okusinga
! width="30px" | Eddaala
! style="width:150px;" | Omuzannyi
! width="50px" | Enkoofiira
! width="50px" | Goolo
! style="width:100px;" | Omulimu
|-
| 1. 1.
| align="left" | [[Godfrey Walusimbi]]
| 105. Ebiragiro
| 3. 3.
| 2009–2019
|-
| 2. 2.
| align="left" | [[Emmanuel Okwi]]
| 95. Ebiragiro
| 28.
| 2009–2023
|-
| 3. 3.
| align="left" | [[Simyoni Masaba]]
| 88. Ebiragiro
| 6. 6.
| 2002–2013
|-
| 4. 4.
| align="left" | [[Tony Mawejje]]
| 86
| 8.
| 2003–2018
|-
| 5. 5.
| align="left" | '''[[Denis Onyango]]'''
| 82. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.
| 2005–kati kati
|-
| 6. 6.
| align="left" | [[Hassan Wasswa]]
| 81
| 0.
| 2006–2019
|-
| rowspan="2" | 7. 7.
| align="left" | [[Farouk Miya]]
| 79. Ebiragiro
| 23.
| 2014–2023
|-
| align="left" | '''[[Khalid Aucho|Khalid Aucho, omuwandiisi w’ebitabo]]'''
| 79. Ebiragiro
| 2. 2.
| 2013–kati
|-
| 9. 9.
| align="left" | [[Andrew Mwesigwa]]
| 75. Ebikwata ku nsonga eno
| 7. 7.
| 2003–2014
|-
| 10.
| align="left" | [[Geofrey Massa|Omuyimbi Geoffrey Massa]]
| 72
| 22.
| 2005–2017
|-
|}
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center;"
|-
|+Abateebi abasinga okuteeba ggoolo
! width="30px" | Eddaala
! style="width:150px;" | Omuzannyi
! width="50px" | Goolo
! width="50px" | Enkoofiira
! width="50px" | Okugereganya
! style="width:100px;" | Omulimu
|-
| 1. 1.
| align="left" | [[Emmanuel Okwi]]
| 28.
| 95. Ebiragiro
| 0.29
| 2009–2023
|-
| 2. 2.
| align="left" | [[Farouk Miya]]
| 23.
| 79. Ebiragiro
| 0.29
| 2014–2023
|-
| 3. 3.
| align="left" | [[Geofrey Massa|Omuyimbi Geoffrey Massa]]
| 22.
| 72
| 0.31
| 2005–2017
|-
| 4. 4.
| align="left" | [[Majid Musisi]]
| 20.
| 29.
| 0.69
| 1987–2000
|-
| 5. 5.
| align="left" | Hassan Mubiru, omusajja omulala
| 18.
| 63. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.29
| 1998–2007
|-
| 6. 6.
| align="left" | [[David Obua]]
| 16.
| 36.
| 0.44
| 2003–2011
|-
| 7. 7.
| align="left" | [[Geoffrey Sserunkuma|Omuyimbi Geoffrey Sserunkuma]]
| 14.
| 54. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.26
| 2002–2017
|-
| 8.
| align="left" | [[Brian Umony|Brian Umony, omuwandiisi w’ebitabo]]
| 12.
| 36.
| 0.33
| 2009–2015
|-
| 9. 9.
| align="left" | Jackson Mayanja
| 10.
| 27.
| 0.37
| 1988–1999
|-
| rowspan="3" | 10.
| align="left" | [[Patrick Kaddu]]
| 9. 9.
| 21.
| 0.43
| 2018–2022
|-
| align="left" | '''[[Fahad Bayo]]'''
| 9. 9.
| 29.
| 0.31
| 2018–kati
|-
| align="left" | [[Philip Obwiny|Philip Obwiny, omuwandiisi w’ebitabo]]
| 9. 9.
| 48. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.19
| 1994–2003
|-
|}
== Likodi y’okuvuganya ==
=== Ekikopo ky'ensi yonna ekya FIFA ===
{| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:center;" width="100%"
! colspan="9" |FIFA World Cup record
! rowspan="41" width="1%" |
! colspan="7" |Qualification record
|-
! width="15%" |Year
! width="15%" |Round
! width="5%" |Position
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" | *
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
|-
|1930 to 1958
| colspan="8" |''Not a FIFA member''
| colspan="6" |''Not a FIFA member''
|-
|1962 to 1974
| colspan="8" |''Did not enter''
| colspan="6" |''Did not enter''
|-
|{{Flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978]]
| colspan="8" |''Did not qualify''
|2
|1
|0
|1
|3
|4
|-
|{{Flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982]]
| colspan="8" |''Withdrew''
| colspan="6" |''Withdrew''
|-
|{{Flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986]]
| colspan="8" rowspan="2" |''Did not qualify''
|2
|1
|0
|1
|1
|3
|-
|{{Flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990]]
|2
|1
|0
|1
|2
|3
|-
|{{Flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994]]
| colspan="8" |''Withdrew during qualifying''
| colspan="6" |''Withdrew during qualifying''
|-
|{{Flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998]]
| colspan="8" rowspan="8" |''Did not qualify''
|2
|0
|0
|2
|1
|5
|-
|{{Flagicon|South Korea|1997}} {{Flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002]]
|2
|0
|1
|1
|4
|7
|-
|{{Flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006]]
|12
|3
|2
|7
|10
|18
|-
|{{Flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010]]
|6
|3
|1
|2
|8
|9
|-
|{{Flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014]]
|6
|2
|2
|2
|5
|6
|-
|{{Flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018]]
|8
|4
|3
|1
|7
|2
|-
|{{Flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022]]
|6
|2
|3
|1
|3
|2
|-
|{{Flagicon|Canada}} {{Flagicon|Mexico}} {{Flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026]]
|10
|6
|0
|4
|14
|9
|-
|{{Flagicon|Morocco}} {{Flagicon|Portugal}} {{Flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030]]
| colspan="9" rowspan="2" |''To be determined''
| colspan="6" rowspan="2" |''To be determined''
|-
|{{Flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034]]
|-
!Total
!
!
!
!
!
!
!
!
!58
!23
!12
!23
!58
!68
|}
{| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:center;" width="50%"
! colspan="9" |Africa Cup of Nations record
|-
! width="15%" |Year
! width="15%" |Round
! width="5%" |Position
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" | *
! width="5%" |
! width="5%" |
! width="5%" |
|-
|{{Flagicon|Sudan|1956}} [[1957 Africa Cup of Nations|1957]]
| colspan="8" rowspan="2" |''Not affiliated to CAF''
|-
|{{Flagicon|United Arab Republic}} [[1959 Africa Cup of Nations|1959]]
|- bgcolor="#9acdff"
|{{Flagicon|Ethiopia|1897}} [[1962 Africa Cup of Nations|1962]]
|Fourth place
|4th
|2
|0
|0
|2
|1
|5
|-
|{{Flagicon|Ghana}} [[1963 Africa Cup of Nations|1963]]
| colspan="8" |''Withdrew''
|-
|{{Flagicon|Tunisia|1959}} [[1965 Africa Cup of Nations|1965]]
| colspan="8" |''Did not qualify''
|-
|{{Flagicon|Ethiopia|1897}} [[1968 Africa Cup of Nations|1968]]
|Group stage
|8th
|3
|0
|0
|3
|2
|8
|-
|{{Flagicon|Sudan|1956}} [[1970 Africa Cup of Nations|1970]]
| colspan="8" rowspan="2" |''Did not qualify''
|-
|{{Flagicon|Cameroon|1961}} [[1972 Africa Cup of Nations|1972]]
|-
|{{Flagicon|Egypt|1972}} [[1974 Africa Cup of Nations|1974]]
|Group stage
|6th
|3
|0
|1
|2
|3
|5
|-
|{{Flagicon|Ethiopia|1975}} [[1976 Africa Cup of Nations|1976]]
|Group stage
|8th
|3
|0
|0
|3
|2
|6
|- bgcolor="silver"
|{{Flagicon|Ghana}} [[1978 Africa Cup of Nations|1978]]
|Runners-up
|2nd
|5
|3
|0
|2
|9
|7
|-
|{{Flagicon|Nigeria}} [[1980 Africa Cup of Nations|1980]]
| colspan="8" rowspan="2" |''Withdrew''
|-
|{{Flagicon|Libya|1977}} [[1982 Africa Cup of Nations|1982]]
|-
|{{Flagicon|Ivory Coast}} [[1984 Africa Cup of Nations|1984]]
| colspan="8" rowspan="3" |''Did not qualify''
|-
|{{Flagicon|Egypt}} [[1986 Africa Cup of Nations|1986]]
|-
|{{Flagicon|Morocco}} [[1988 Africa Cup of Nations|1988]]
|-
|{{Flagicon|Algeria}} [[1990 Africa Cup of Nations|1990]]
| colspan="8" |''Withdrew''
|-
|{{Flagicon|Senegal}} [[1992 Africa Cup of Nations|1992]] to {{Flagicon|Equatorial Guinea}} [[2015 Africa Cup of Nations|2015]]
| colspan="8" |''Did not qualify''
|-
|{{Flagicon|Gabon}} [[2017 Africa Cup of Nations|2017]]
|Group stage
|13th
|3
|0
|1
|2
|1
|3
|-
|{{Flagicon|Egypt}} [[2019 Africa Cup of Nations|2019]]
|Round of 16
|13th
|4
|1
|1
|2
|3
|4
|-
|{{Flagicon|Cameroon}} [[2021 Africa Cup of Nations|2021]]
| colspan="8" rowspan="2" |''Did not qualify''
|-
|{{Flagicon|Ivory Coast}} [[2023 Africa Cup of Nations|2023]]
|-
|{{Flagicon|Morocco}} [[2025 Africa Cup of Nations|2025]]
| colspan="8" |''Qualified''
|-
| style="border: 3px solid red" |{{Flagicon|Kenya}} {{Flagicon|Tanzania}} {{Flagicon|Uganda}} [[2027 Africa Cup of Nations|2027]]
| colspan="8" |''Qualified as co-hosts''
|-
!Total
!Runners-up
!8/35
!23
!4
!3
!16
!21
!38
|}
=== Empaka z'amawanga ga Afrika ===
=== Emizannyo gya Afrika ===
{| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:center;" width="50%"
!Omwaka
! Okwetooloola
! Pld
! W
! D. D
! L
! GF
! GA
|-
|{{Flagicon|CGO}} [[Football at the 1991 All-Africa Games|1965. Omuwandiisi w’ebitabo]]
| Ekifo kya 6
| 5. 5.
| 1. 1.
| 1. 1.
| 3. 3.
| 10.
| 14.
|-
| 1973–1987
| colspan="7" | Teyayingira
|-
| Okugatta
| -
| 5. 5.
| 1. 1.
| 1. 1.
| 3. 3.
| 10.
| 14.
|}
=== Ekikopo kya CECAFA ===
(1973-2023) Omuwandiisi w’ebitabo.
* [[:en:CECAFA_Cup|Ekikopo kya CECAFA]] – . '''Omudaali gwa ffeeza''' emirundi 5
* [[:en:CECAFA_Cup|Ekikopo kya CECAFA]] – . '''Omudaali gw'ekikomo''' emirundi 7
=== Empaka endala ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
!Omwaka
! Okwetooloola
|- bgcolor="silver"
|{{Flagicon|Kuwait}} [[1989 Peace and Friendship Cup|Ekikopo ky'emirembe n'omukwano ekya 1989]]
| Abakutte ekyokubiri
|- bgcolor="silver"
|{{Flagicon|Uganda}} [[1962 Empaka z'omupiira ez'ameefuga ga Uganda.|1962 Empaka za Uganda ez'ameefuga]]
| Abakutte ekyokubiri
|}
== Likodi ya mutwe ku mutwe ==
''Yalongoosebwa mu bujjuvu era n'etereezebwa okusinziira ku nsonda ejuliziddwa nga 9 October 2025'' <ref>{{Cite web |last=FIFA.com |title=FIFA Tournaments – Compare Teams – FIFA.com |url=https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070613025803/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/index.html |archive-date=June 13, 2007 |access-date=2018-05-31 |website=FIFA.com |language=en-GB}}</ref>
{| class="sortable collapsible collapsed wikitable" style="text-align:center"
!Against
!Played
!Won
!Drawn
!Lost
!GF
!GA
!GD
|- align="center" bgcolor="#d0ffd0"
|-
| align="left" | Algeria
|13
|2
|4
|7
|10
|22
|−12
|-
| align="left" | Angola
|8
|3
|2
|3
|10
|10
|0
|-
| align="left" | Benin
|2
|1
|0
|1
|3
|5
|−2
|-
| align="left" | Bahrain
|2
|0
|1
|1
|1
|3
|–2
|-
| align="left" | Botswana
|7
|5
|2
|0
|9
|2
| +7
|-
| align="left" | Burkina Faso
|8
|1
|5
|2
|4
|6
|−2
|-
| align="left" | Burundi
|16
|10
|3
|3
|27
|10
| +17
|-
| align="left" | Cameroon
|7
|1
|3
|3
|7
|14
|−7
|-
| align="left" | Central African Republic
|1
|0
|0
|1
|0
|1
|−1
|-
| align="left" | Cape Verde
|4
|3
|0
|1
|3
|1
| +2
|-
| align="left" | Chad
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
|-
| align="left" | Comoros
|3
|2
|0
|1
|2
|4
|–2
|-
| align="left" | Congo
|8
|5
|1
|2
|14
|7
| +7
|-
| align="left" | DR Congo
|14
|5
|2
|7
|10
|23
|−13
|-
| align="left" | Djibouti
|5
|5
|0
|0
|34
|3
| +31
|-
| align="left" | Ecuador
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
|-
| align="left" | Egypt
|19
|2
|2
|15
|13
|36
|−23
|-
| align="left" | Eritrea
|5
|4
|0
|1
|12
|4
| +8
|-
| align="left" | Ethiopia
|33
|14
|9
|10
|47
|39
| +8
|-
| align="left" | Gabon
|2
|0
|1
|1
|0
|1
|−1
|-
| align="left" | Gambia
|2
|0
|2
|0
|2
|2
|0
|-
| align="left" | Ghana
|13
|3
|6
|4
|10
|13
|−3
|-
| align="left" | Guinea
|9
|4
|1
|4
|15
|14
| +1
|-
| align="left" | Guinea-Bissau
|2
|2
|0
|0
|3
|0
| +3
|-
| align="left" | Iceland
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|0
|-
| align="left" | Iran
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|0
|-
| align="left" | Iraq
|2
|0
|1
|2
|2
|3
|–1
|-
| align="left" | Ivory Coast
|5
|1
|2
|2
|5
|7
|–2
|-
| align="left" | Kenya
|55
|19
|26
|11
|62
|58
| +4
|-
| align="left" | Kuwait
|2
|1
|1
|0
|3
|1
| +2
|-
| align="left" | Lebanon
|2
|1
|1
|0
|2
|0
| +2
|-
| align="left" | Lesotho
|5
|3
|2
|0
|8
|0
| +8
|-
| align="left" | Liberia
|4
|2
|0
|2
|2
|4
|−2
|-
| align="left" | Libya
|3
|1
|1
|1
|6
|6
|0
|-
| align="left" | Madagascar
|6
|3
|0
|3
|10
|6
| +4
|-
| align="left" | Malawi
|29
|12
|8
|9
|33
|30
| +3
|-
| align="left" | Mali
|7
|0
|4
|3
|4
|10
|−6
|-
| align="left" | Mauritania
|3
|3
|0
|0
|6
|0
| +6
|-
| align="left" | Mauritius
|5
|3
|1
|1
|13
|5
| +8
|-
| align="left" | Morocco
|4
|2
|0
|2
|7
|8
|–1
|-
| align="left" | Moldova
|1
|1
|0
|0
|3
|2
| +1
|-
| align="left" | Mozambique
|2
|1
|0
|1
|5
|3
| +2
|-
| align="left" | Namibia
|1
|0
|0
|1
|0
|1
|−1
|-
| align="left" | Niger
|10
|5
|2
|3
|14
|9
| +5
|-
| align="left" | Nigeria
|8
|4
|2
|2
|6
|5
| +1
|-
| align="left" | Rwanda
|35
|15
|11
|9
|43
|26
| +17
|-
| align="left" | São Tomé and Príncipe
|1
|1
|0
|0
|3
|1
| +2
|-
| align="left" | Saudi Arabia
|2
|0
|1
|1
|1
|3
|−2
|-
| align="left" | Senegal
|8
|2
|2
|4
|5
|9
|−4
|-
| align="left" | Seychelles
|3
|3
|0
|0
|8
|2
| +6
|-
| align="left" | Somalia
|24
|20
|3
|1
|71
|9
| +62
|-
| align="left" | South Africa
|8
|0
|3
|5
|11
|16
|−5
|-
| align="left" | South Sudan
|8
|6
|1
|1
|20
|6
| +14
|-
| align="left" | Sudan
|24
|12
|8
|4
|35
|20
| +15
|-
| align="left" | Tajikistan
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|0
|-
| align="left" | Tanzania
|61
|33
|17
|11
|100
|55
| +45
|-
| align="left" | Togo
|9
|2
|1
|6
|6
|12
|−6
|-
| align="left" | Tunisia
|5
|0
|0
|5
|1
|16
|−15
|-
| align="left" | Turkmenistan
|1
|0
|1
|0
|0
|0
|0
|-
| align="left" | Uzbekistan
|1
|0
|0
|1
|2
|4
|–2
|-
| align="left" | Yemen
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|0
|-
| align="left" | Zambia
|38
|12
|7
|19
|41
|51
| -10
|-
| align="left" |'' Zanzibar''
|1
|0
|0
|1
|1
|2
| -1
|-
| align="left" | Zimbabwe
|16
|2
|9
|5
|11
|14
|−3
|- class="sortbottom"
|Total
|588
|244
|161
|183
|790
|628
| +162
|}
Ensibuko: <ref>https://www.worldfootball.net/teams/uganda-team/</ref> <ref>https://www.worldfootball.net/teams/uganda-team/21/</ref>
== Ebitiibwa ==
=== Ssemazinga wa ssemazinga ===
* '''[[:en:Africa_Cup_of_Nations|CAF mpaka za Afrika]]'''
** Abawangudde ekyokubiri (1): [[:en:1978_Africa_Cup_of_Nations|1978]]
=== Ekitundu ===
* '''Ekikopo kya CECAFA'''
** '''Champions (15)''' : [[1973 CECAFA Cup|1973]], [[1976 CECAFA Cup|1976]], [[1977 CECAFA Cup|1977]], [[1989 CECAFA Cup|1989]], [[1990 CECAFA Cup|1990]], [[1992 CECAFA Cup|1992]], [[1996 CECAFA Cup|1996]], [[2000 CECAFA Cup|2000]], [[2003 CECAFA Cup|2003]], [[2008 CECAFA Cup|2008]], [[2009 CECAFA Cup|2009]], [[2011 CECAFA Cup|2011]], [[2012 CECAFA Cup|2012]], [[2015 CECAFA Cup|2015]], [[2019 CECAFA Cup|2019]]
** Abawangudde ekyokubiri (5): [[CECAFA Cup|1974]], [[1982 CECAFA Cup|1982]], [[1994 CECAFA Cup|1994]], [[1995 CECAFA Cup|1995]], [[2000 CECAFA Cup|2000]]
** Ekifo eky’okusatu (7): [[1983 CECAFA Cup|1983]], [[1984 CECAFA Cup|1984]], [[1987 CECAFA Cup|1987]], [[1991 CECAFA Cup|1991]], [[2007 CECAFA Cup|2007]], [[2010 CECAFA Cup|2010]], [[2017 CECAFA Cup|2017]]
=== Ez'omukwano ===
* '''[[:en:CECAFA_Cup#Gossage_Cup_(1926%E2%80%931966)_and_Challenge_Cup_(1967%E2%80%931971)|Ekikopo kya Gossage / Ekikopo ky’okusoomoozebwa]] (25)''' : 1928, 1929, 1930, 1932, 1935, 1936, 1937, 1938, 1939, 1940, 1943, 1945, 1947, 1948, 1952, 1954, 1955, . 1956, 1957, 1960 (agabana), 1962, 1963, 1968, 1969, 1970
* '''[[:en:CAF_Awards#African_National_Team_of_the_Year|Ttiimu y'eggwanga eya Afrika]]<nowiki/>ey'omwaka (1)''' : 2016
=== Mubufunze ===
== Ebiwandiiko ebikozeseddwa ==
== Ebiyungo eby’ebweru ==
hp9dwfw7pvskidyo6zqo3foiuhay431
62550
62542
2026-07-14T13:17:53Z
B722N
6898
edited: removed english Wikipedia links, removed missing templates
62550
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ttiimu y'eggwanga eya Uganda''' emanyiddwa nga '''The Uganda Cranes''' oba '''The Uganda Red Devils''' ekiikirira mu [[:en:Association_football|mupiira]] gw'ensi yonna era efugibwa ekibiina ekifuga omupiira mu ggwanga ekya Federation of Uganda Football Associations.
== Ebyafaayo bya tiimu ==
Uganda Cranes yasooka kuzannya nga 1 May mu mwaka gwa1926 ng'ettunka ne kenya ne maliriza nga egudde amaliri ga ggoolo 1-1. Mu mwaka gwa1962, tiimu yayitamu okuvuganya mu mpaka ezigata Afrika ezaasooka mu mpaka zino ez’okusatu, ezaalimu ttiimu nnya (4) zokka. Ku luzanya olwaddirira olusemba, Cranes yawangulwa n’ekubwa e ggwanga lya United Arab Republic goals(2-1), n’oluvannyuma n’ekubwa omupiira gw’ekyokusatu ne [[:en:Tunisia_national_football_team|Tunisia]] (3-0).
Cranes yakomawo okuzanya mu mpaka za Afrika mu mwaka gwa 1974, nevaamu mu lawundi esooka oluvannyuma lw’okukubwa emipiira ebiri Misiri ne [[Zambia]] n’okugwa amaliri ne [[Ivory Coast]] . Mu mwaka gwa 1976, bawandukira ku lawundi esooka, ne bawangulwa [[:en:Ethiopia_national_football_team|Ethiopia]], Misiri ne [[:en:Guinea_national_football_team|Guinea]] .
Mu mwaka gwa [[:en:1978_Africa_Cup_of_Nations|1978 Africa Cup of Nations]], tiimu ya uganda cranes ya malira mu kyakubiri oluvanyuma lw'okuba [[:en:Congo_national_football_team|Republic of Congo]] goolozi(3–1) ne [[:en:Morocco_national_football_team|Morocco]] (3–0) ne wangulwa eggwanga lya Tunisia goolozi (3-1). mu mpaka ezidirira oluzanya olusembayo bagyamu Nigeria ku goolozi (2–1), mu mpaka z'akamalirizo [[Ghana]] yabawangula ne goolozi(2–0).
Mu mwaka gwa 2017, Cranes yaddamu okuyitamu okugenda mu mpaka za Afrika oluvannyuma lw'ebbanga lya myaka 39. Empaka zino bazimalira mu lawundi esooka oluvannyuma lw’okukubwa e gwanga lyaGhana ne Misiri emirundi ebiri egy’omuddiringanwa ggoolo 1-0 n’okulemagana ne [[Mali]] ne bagwa amaliri ga goolo 1-1.
Mu z’okusunsulamu ez’ekikopo ky’ensi yonna ekya 2018, Cranes yagenderaddala ppaka mu luzannya olwokubiri ng’ewangudde [[:en:Togo_national_football_team|Togo]] ggoolo 4-0 omugatte, era n’egwa mu kibinja omwali Misiri, Ghana ne Republic of Congo. Ekibinja kino baakimalirizza amaliri ne Ghana ggoolo 2 0-0, obuwanguzi n’amaliri ne Republic of Congo n’obuwanguzi ku Misiri n’eddirirwa okukubwa mu maka ga Pharaohs. Obubonero mwenda 9 obwawangulwa tebwabasobozesa kuyitamu ng’ettunka n’aba Misiri abalina obubonero kuminabusatu13 nga ye baali bakulembedde ekibinja.
Mu mpaka z'okusunsulamu [[:en:2019_Africa_Cup_of_Nations|abanazanya mu mpaka za Afrika eza 2019]], Cranes yayita mu kakungunta mu kusunsulamu nga battunka ne [[:en:Tanzania_national_football_team|Tanzania]], [[:en:Cape_Verde_national_football_team|Cape Verde]] ne [[:en:Lesotho_national_football_team|Lesotho]] . Mu mpaka zennyini, bawangula [[:en:DR_Congo_national_football_team|DR Congo]] ggoolo 2-0, kino kyalaga nti Uganda Cranes yali ewangudde omupiira gwayo ogwasookera ddala mu mpaka zino okumalira ddala ebbanga lya myaka 41. Mu mipiira emirala 2 egy’ekibinja Uganda yafuna amaliri ne [[:en:Zimbabwe_national_football_team|Zimbabwe]] ga goolo (1-1) n’okukubwa Misiri bannyini ku bakyaza (2-0) n’eyitira mu kifo kyakubiri, neggibwako [[:en:Senegal_national_football_team|Senegal]] (1-0) mu lawundi eyokuminomukaaga 16. Bayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika eza 2025]] oluvannyuma lwa [[:en:South_Sudan_national_football_team|South Sudan]] okukuba Congo ggoolo 3-2 mu November nga 14, 2024.
== Ebyavaamu n'emipiira egirindiriddwa ==
Wammanga lwe lukalala lw’ebivudde mu mipiira egizanyiddwa mu myezi 12 egiyise, wamu n’emipiira gyonna egy’omu maaso gitegekeddwa.
{| class="wikitable"
!Ekifo
! Abakozi
|-
| Omutendesi omukulu
|{{Flagicon|Belgium}} [[Paul Put]]
|-
| omuyambi w'omutendensi
|{{Flagicon|Uganda}} [[Sam Ssimbwa]]
|-
| Addukanya emirimu
|{{Flagicon|Belgium}} [[Sven De Wilde]]
|-
| Omutendesi wa akwata ggoolo
|{{Flagicon|Belgium}} [[Gery Oste]]
|-
| Omutendesi w’omubiri
|{{Flagicon|Belgium}} [[Mathieu Denis (football coach)|Mathieu Denis]]
|-
| Omutendesi wa Physiotherapist & Fitness
|{{Flagicon|Belgium}} [[Arthur Naudts]]
|-
| Omukugu mu kwekenneenya vidiyo
|{{Flagicon|Belgium}} [[Jelle Sevenhant]]
|-
| Omusawo wa ttiimu
|{{Flagicon|Belgium}} [[Arnaud Depraetere]]
|}
== Abazannyi ==
=== Ttiimu eriwo kati ===
Abazannyi bano wammanga be baayitiddwa okuzannya mu [[mpaka z’okusunsulamu abagenda okuzannya mu mpaka za FIFA World Cup 2026 – CAF Group G]] ne [[Botswana]] ne [[Algeria]] nga 9 ne 14 October 2025. <ref>https://www.fufa.co.ug/uganda-cranes-squad-named-for-october-fifa-2026-world-cup-qualifiers/</ref>
''obubonero ne ggoolo entuufu webwatukidde nga 9 October 2025, oluvannyuma lw'omupiira ne [[:en:Botswana_national_football_team|Botswana]] .''
=== Abayitiddwa gye buvuddeko ===
== Ebiwandiiko by’abazannyi ==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center;"
|-
|+Okulabika okusinga
! width="30px" | Eddaala
! style="width:150px;" | Omuzannyi
! width="50px" | Enkoofiira
! width="50px" | Goolo
! style="width:100px;" | Omulimu
|-
| 1. 1.
| align="left" | [[Godfrey Walusimbi]]
| 105. Ebiragiro
| 3. 3.
| 2009–2019
|-
| 2. 2.
| align="left" | [[Emmanuel Okwi]]
| 95. Ebiragiro
| 28.
| 2009–2023
|-
| 3. 3.
| align="left" | [[Simyoni Masaba]]
| 88. Ebiragiro
| 6. 6.
| 2002–2013
|-
| 4. 4.
| align="left" | [[Tony Mawejje]]
| 86
| 8.
| 2003–2018
|-
| 5. 5.
| align="left" | '''[[Denis Onyango]]'''
| 82. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.
| 2005–kati kati
|-
| 6. 6.
| align="left" | [[Hassan Wasswa]]
| 81
| 0.
| 2006–2019
|-
| rowspan="2" | 7. 7.
| align="left" | [[Farouk Miya]]
| 79. Ebiragiro
| 23.
| 2014–2023
|-
| align="left" | '''[[Khalid Aucho|Khalid Aucho, omuwandiisi w’ebitabo]]'''
| 79. Ebiragiro
| 2. 2.
| 2013–kati
|-
| 9. 9.
| align="left" | [[Andrew Mwesigwa]]
| 75. Ebikwata ku nsonga eno
| 7. 7.
| 2003–2014
|-
| 10.
| align="left" | [[Geofrey Massa|Omuyimbi Geoffrey Massa]]
| 72
| 22.
| 2005–2017
|-
|}
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center;"
|-
|+Abateebi abasinga okuteeba ggoolo
! width="30px" | Eddaala
! style="width:150px;" | Omuzannyi
! width="50px" | Goolo
! width="50px" | Enkoofiira
! width="50px" | Okugereganya
! style="width:100px;" | Omulimu
|-
| 1. 1.
| align="left" | [[Emmanuel Okwi]]
| 28.
| 95. Ebiragiro
| 0.29
| 2009–2023
|-
| 2. 2.
| align="left" | [[Farouk Miya]]
| 23.
| 79. Ebiragiro
| 0.29
| 2014–2023
|-
| 3. 3.
| align="left" | [[Geofrey Massa|Omuyimbi Geoffrey Massa]]
| 22.
| 72
| 0.31
| 2005–2017
|-
| 4. 4.
| align="left" | [[Majid Musisi]]
| 20.
| 29.
| 0.69
| 1987–2000
|-
| 5. 5.
| align="left" | Hassan Mubiru, omusajja omulala
| 18.
| 63. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.29
| 1998–2007
|-
| 6. 6.
| align="left" | [[David Obua]]
| 16.
| 36.
| 0.44
| 2003–2011
|-
| 7. 7.
| align="left" | [[Geoffrey Sserunkuma|Omuyimbi Geoffrey Sserunkuma]]
| 14.
| 54. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.26
| 2002–2017
|-
| 8.
| align="left" | [[Brian Umony|Brian Umony, omuwandiisi w’ebitabo]]
| 12.
| 36.
| 0.33
| 2009–2015
|-
| 9. 9.
| align="left" | Jackson Mayanja
| 10.
| 27.
| 0.37
| 1988–1999
|-
| rowspan="3" | 10.
| align="left" | [[Patrick Kaddu]]
| 9. 9.
| 21.
| 0.43
| 2018–2022
|-
| align="left" | '''[[Fahad Bayo]]'''
| 9. 9.
| 29.
| 0.31
| 2018–kati
|-
| align="left" | [[Philip Obwiny|Philip Obwiny, omuwandiisi w’ebitabo]]
| 9. 9.
| 48. Ebikwata ku nsonga eno
| 0.19
| 1994–2003
|-
|}
== Likodi y’okuvuganya ==
=== Ekikopo ky'ensi yonna ekya FIFA ===
=== Empaka z'amawanga ga Afrika ===
=== Emizannyo gya Afrika ===
=== Ekikopo kya CECAFA ===
(1973-2023) Omuwandiisi w’ebitabo.
* [[:en:CECAFA_Cup|Ekikopo kya CECAFA]] – . '''Omudaali gwa ffeeza''' emirundi 5
* [[:en:CECAFA_Cup|Ekikopo kya CECAFA]] – . '''Omudaali gw'ekikomo''' emirundi 7
=== Empaka endala ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
!Omwaka
! Okwetooloola
|- bgcolor="silver"
|[[1989 Peace and Friendship Cup|Ekikopo ky'emirembe n'omukwano ekya 1989]]
| Abakutte ekyokubiri
|- bgcolor="silver"
|{{Flagicon|Uganda}} [[1962 Empaka z'omupiira ez'ameefuga ga Uganda.|1962 Empaka za Uganda ez'ameefuga]]
| Abakutte ekyokubiri
|}
== Likodi ya mutwe ku mutwe ==
''Yalongoosebwa mu bujjuvu era n'etereezebwa okusinziira ku nsonda ejuliziddwa nga 9 October 2025'' <ref>{{Cite web |last=FIFA.com |title=FIFA Tournaments – Compare Teams – FIFA.com |url=https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070613025803/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/index.html |archive-date=June 13, 2007 |access-date=2018-05-31 |website=FIFA.com |language=en-GB}}</ref>
{| class="sortable collapsible collapsed wikitable" style="text-align:center"
!Against
!Played
!Won
!Drawn
!Lost
!GF
!GA
!GD
|- align="center" bgcolor="#d0ffd0"
|-
| align="left" | Algeria
|13
|2
|4
|7
|10
|22
|−12
|-
| align="left" | Angola
|8
|3
|2
|3
|10
|10
|0
|-
| align="left" | Benin
|2
|1
|0
|1
|3
|5
|−2
|-
| align="left" | Bahrain
|2
|0
|1
|1
|1
|3
|–2
|-
| align="left" | Botswana
|7
|5
|2
|0
|9
|2
| +7
|-
| align="left" | Burkina Faso
|8
|1
|5
|2
|4
|6
|−2
|-
| align="left" | Burundi
|16
|10
|3
|3
|27
|10
| +17
|-
| align="left" | Cameroon
|7
|1
|3
|3
|7
|14
|−7
|-
| align="left" | Central African Republic
|1
|0
|0
|1
|0
|1
|−1
|-
| align="left" | Cape Verde
|4
|3
|0
|1
|3
|1
| +2
|-
| align="left" | Chad
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
|-
| align="left" | Comoros
|3
|2
|0
|1
|2
|4
|–2
|-
| align="left" | Congo
|8
|5
|1
|2
|14
|7
| +7
|-
| align="left" | DR Congo
|14
|5
|2
|7
|10
|23
|−13
|-
| align="left" | Djibouti
|5
|5
|0
|0
|34
|3
| +31
|-
| align="left" | Ecuador
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
|-
| align="left" | Egypt
|19
|2
|2
|15
|13
|36
|−23
|-
| align="left" | Eritrea
|5
|4
|0
|1
|12
|4
| +8
|-
| align="left" | Ethiopia
|33
|14
|9
|10
|47
|39
| +8
|-
| align="left" | Gabon
|2
|0
|1
|1
|0
|1
|−1
|-
| align="left" | Gambia
|2
|0
|2
|0
|2
|2
|0
|-
| align="left" | Ghana
|13
|3
|6
|4
|10
|13
|−3
|-
| align="left" | Guinea
|9
|4
|1
|4
|15
|14
| +1
|-
| align="left" | Guinea-Bissau
|2
|2
|0
|0
|3
|0
| +3
|-
| align="left" | Iceland
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|0
|-
| align="left" | Iran
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|0
|-
| align="left" | Iraq
|2
|0
|1
|2
|2
|3
|–1
|-
| align="left" | Ivory Coast
|5
|1
|2
|2
|5
|7
|–2
|-
| align="left" | Kenya
|55
|19
|26
|11
|62
|58
| +4
|-
| align="left" | Kuwait
|2
|1
|1
|0
|3
|1
| +2
|-
| align="left" | Lebanon
|2
|1
|1
|0
|2
|0
| +2
|-
| align="left" | Lesotho
|5
|3
|2
|0
|8
|0
| +8
|-
| align="left" | Liberia
|4
|2
|0
|2
|2
|4
|−2
|-
| align="left" | Libya
|3
|1
|1
|1
|6
|6
|0
|-
| align="left" | Madagascar
|6
|3
|0
|3
|10
|6
| +4
|-
| align="left" | Malawi
|29
|12
|8
|9
|33
|30
| +3
|-
| align="left" | Mali
|7
|0
|4
|3
|4
|10
|−6
|-
| align="left" | Mauritania
|3
|3
|0
|0
|6
|0
| +6
|-
| align="left" | Mauritius
|5
|3
|1
|1
|13
|5
| +8
|-
| align="left" | Morocco
|4
|2
|0
|2
|7
|8
|–1
|-
| align="left" | Moldova
|1
|1
|0
|0
|3
|2
| +1
|-
| align="left" | Mozambique
|2
|1
|0
|1
|5
|3
| +2
|-
| align="left" | Namibia
|1
|0
|0
|1
|0
|1
|−1
|-
| align="left" | Niger
|10
|5
|2
|3
|14
|9
| +5
|-
| align="left" | Nigeria
|8
|4
|2
|2
|6
|5
| +1
|-
| align="left" | Rwanda
|35
|15
|11
|9
|43
|26
| +17
|-
| align="left" | São Tomé and Príncipe
|1
|1
|0
|0
|3
|1
| +2
|-
| align="left" | Saudi Arabia
|2
|0
|1
|1
|1
|3
|−2
|-
| align="left" | Senegal
|8
|2
|2
|4
|5
|9
|−4
|-
| align="left" | Seychelles
|3
|3
|0
|0
|8
|2
| +6
|-
| align="left" | Somalia
|24
|20
|3
|1
|71
|9
| +62
|-
| align="left" | South Africa
|8
|0
|3
|5
|11
|16
|−5
|-
| align="left" | South Sudan
|8
|6
|1
|1
|20
|6
| +14
|-
| align="left" | Sudan
|24
|12
|8
|4
|35
|20
| +15
|-
| align="left" | Tajikistan
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|0
|-
| align="left" | Tanzania
|61
|33
|17
|11
|100
|55
| +45
|-
| align="left" | Togo
|9
|2
|1
|6
|6
|12
|−6
|-
| align="left" | Tunisia
|5
|0
|0
|5
|1
|16
|−15
|-
| align="left" | Turkmenistan
|1
|0
|1
|0
|0
|0
|0
|-
| align="left" | Uzbekistan
|1
|0
|0
|1
|2
|4
|–2
|-
| align="left" | Yemen
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|0
|-
| align="left" | Zambia
|38
|12
|7
|19
|41
|51
| -10
|-
| align="left" |'' Zanzibar''
|1
|0
|0
|1
|1
|2
| -1
|-
| align="left" | Zimbabwe
|16
|2
|9
|5
|11
|14
|−3
|- class="sortbottom"
|Total
|588
|244
|161
|183
|790
|628
| +162
|}
Ensibuko: <ref>https://www.worldfootball.net/teams/uganda-team/</ref> <ref>https://www.worldfootball.net/teams/uganda-team/21/</ref>
== Ebitiibwa ==
=== Ssemazinga wa ssemazinga ===
* '''[[:en:Africa_Cup_of_Nations|CAF mpaka za Afrika]]'''
** Abawangudde ekyokubiri (1): [[:en:1978_Africa_Cup_of_Nations|1978]]
=== Ekitundu ===
* '''Ekikopo kya CECAFA'''
** '''Champions (15)''' : [[1973 CECAFA Cup|1973]], [[1976 CECAFA Cup|1976]], [[1977 CECAFA Cup|1977]], [[1989 CECAFA Cup|1989]], [[1990 CECAFA Cup|1990]], [[1992 CECAFA Cup|1992]], [[1996 CECAFA Cup|1996]], [[2000 CECAFA Cup|2000]], [[2003 CECAFA Cup|2003]], [[2008 CECAFA Cup|2008]], [[2009 CECAFA Cup|2009]], [[2011 CECAFA Cup|2011]], [[2012 CECAFA Cup|2012]], [[2015 CECAFA Cup|2015]], [[2019 CECAFA Cup|2019]]
** Abawangudde ekyokubiri (5): [[CECAFA Cup|1974]], [[1982 CECAFA Cup|1982]], [[1994 CECAFA Cup|1994]], [[1995 CECAFA Cup|1995]], [[2000 CECAFA Cup|2000]]
** Ekifo eky’okusatu (7): [[1983 CECAFA Cup|1983]], [[1984 CECAFA Cup|1984]], [[1987 CECAFA Cup|1987]], [[1991 CECAFA Cup|1991]], [[2007 CECAFA Cup|2007]], [[2010 CECAFA Cup|2010]], [[2017 CECAFA Cup|2017]]
=== Ez'omukwano ===
* '''[[:en:CECAFA_Cup#Gossage_Cup_(1926%E2%80%931966)_and_Challenge_Cup_(1967%E2%80%931971)|Ekikopo kya Gossage / Ekikopo ky’okusoomoozebwa]] (25)''' : 1928, 1929, 1930, 1932, 1935, 1936, 1937, 1938, 1939, 1940, 1943, 1945, 1947, 1948, 1952, 1954, 1955, . 1956, 1957, 1960 (agabana), 1962, 1963, 1968, 1969, 1970
* '''[[:en:CAF_Awards#African_National_Team_of_the_Year|Ttiimu y'eggwanga eya Afrika]]<nowiki/>ey'omwaka (1)''' : 2016
== Ebiyungo eby’ebweru ==
<references />
== External links ==
* [http://govolunteerafrica.org/ Gov Volunteer Africa]
nxqh52nqmo8lrrx3eu5pjhnuj364x5m
2000
0
12552
62748
44656
2026-07-15T07:18:57Z
Isksks
11291
62748
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''2000''' gwe mwaka enkumi bbiri mu mukaaga mu kalenda ya Gregorian.
== Okuzaalibwa ==
== Okufa ==
== Omukenkufu ==
[[Category:miaka]]
540zy1so7ea1hipvqxx5c9ttihpv8g0
Acayo Christine Cwinya
0
12633
62765
60966
2026-07-15T09:55:14Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62765
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Acayo Christine Cwinya''' era amanyiddwa nga ''Christine Cwinya-Ai Acayo'' (Yazaalibwa nga 31 Ogwomusanvu 1968) Munnayuganda, munnabyabufuzi mu Uganda. Yaliko [[:en:Member_of_parliament|omubaka wa Paalamenti]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omwenda ng'akiikirira [[:en:Nebbi_District|Disitulikiti y'e Nebbi]] . <ref name=":0">https://web.archive.org/web/20221006082731/https://everypolitician.org/uganda/parliament/term-table/9.html</ref> Mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] .
== Emisomo gye ==
Azalibwa Jonam. Mu 1993, Acayo yatikkirwa diguli eyookubiri mu by'enjigiriza, okuteekateeka n'okuddukanya emirimu eya Master's Degree in Education okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero wa Makerere]] . <ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1279876</ref>
== Olugendo lwe mu by'obufuzi ==
Ye mukwasi wa bendera omutongole ow'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] mu Disitulikiti y’e Nebbi. Mu kwogera kwe okw’ebyobufuzi, yakubirizza obwetaavu bw’abantu bonna okukolera awamu okulwanyisa obutamanya, obwavu n’endwadde mu Nebbi okuggyako okulwanagana.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/demand-for-cancer-vaccine-overwhelms-health-ministry-1534830</ref>
== Laba ne bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://morph.io/everypolitician-scrapers/uganda-parliament-scraper morph.io: buli munnabyabufuzi-asika/uganda-parliament-esika]
* [https://www.acode-u.org/uploadedFiles/PSDA12.pdf https://www.acode-u.org/Fayiro eziteekeddwako/PSDA12.pdf]
* [https://web.archive.org/web/20220626234118/https://www.ec.or.ug/sites/Elec_results/2011_Woman_MP.pdf]
* [https://www.yumpu.com/id/document/view/5896404/women-representatives Abakyala Abakiise]
{{DEFAULTSORT:Cwinya, Acayo Christine}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
rpegez91wqbftctsaitj1l0umjl450o
62766
62765
2026-07-15T10:09:09Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezza ekiwandiiko kyonna
62766
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Acayo Christine Cwinya''' era amanyiddwa nga ''Christine Cwinya-Ai Acayo'' (Yazaalibwa nga 31 Ogwomusanvu 1968) Munnayuganda, munnabyabufuzi mu ggwanga lya Uganda. Yaliko [[:en:Member_of_parliament|omubaka wa Paalamenti]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] eyoomwenda ng'akiikirira [[:en:Nebbi_District|Disitulikiti y'e Nebbi]].<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20221006082731/https://everypolitician.org/uganda/parliament/term-table/9.html</ref> Mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]].
== Emisomo gye ==
Azaalibwa Jonam. Mu 1993, Acayo yatikkirwa ddiguli eyookubiri mu by'enjigiriza, okuteekateeka n'okuddukanya emirimu eya Master's Degree in Education okuva ku [[Makerere University, Uganda|Ssettendekero wa Makerere]].<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1279876</ref>
== Olugendo lwe mu by'obufuzi ==
Ye mukwasi wa bendera omutongole ow'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] mu Disitulikiti y’e Nebbi. Mu kwogera kwe okw’ebyobufuzi, yakubiriza obwetaavu bw’abantu bonna okukolera awamu okulwanyisa obutamanya, obwavu n’endwadde mu Nebbi okuggyako okulwanagana.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/demand-for-cancer-vaccine-overwhelms-health-ministry-1534830</ref>
== Laba ne bino ==
* [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu w'abweru wa Wikipedia ==
* [https://morph.io/everypolitician-scrapers/uganda-parliament-scraper morph.io: buli munnabyabufuzi-asika/uganda-parliament-esika]
* [https://www.acode-u.org/uploadedFiles/PSDA12.pdf https://www.acode-u.org/Fayiro eziteekeddwako/PSDA12.pdf]
* [https://web.archive.org/web/20220626234118/https://www.ec.or.ug/sites/Elec_results/2011_Woman_MP.pdf]
* [https://www.yumpu.com/id/document/view/5896404/women-representatives Abakyala Abakiise]
{{DEFAULTSORT:Cwinya, Acayo Christine}}
[[Category:Bannabyabufuzi]]
[[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]
f1u1c0hbp0q4tga2gahno8peqw8yknr
Abubakar Kasule
0
13899
62757
53198
2026-07-15T09:09:35Z
Timothy Minister
11393
Ntereezezzaamu katono
62757
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>
'''Abubakar Muhammad Kasule''' amanyiddwa ennyo nga '''Abubakar Kasule''' [[Munnayuganda]] omuzannyi w'omupiira ow'ekikugu azannyira mu kiraabu ya Uganda Premier League eyitibwa [[Express FC]].<ref>{{Cite web |title=Abubaker Kasule - Soccer player profile & career statistics - Global Sports Archive |url=https://globalsportsarchive.com/people/soccer/abubaker-kasule/229329/ |access-date=2020-07-19 |website=globalsportsarchive.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Scoreboard.com: Abubakar Muhammad Kasule (Kasule A. M.) - profile |url=https://www.scoreboard.com/uk/player/kasule-abubakar/4tQuqN9d/ |access-date=2020-07-19 |website=www.scoreboard.com |language=en-GB}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
lquwimqfkfb6acr5wv4d5b1y0nvo1x0
62758
62757
2026-07-15T09:10:03Z
Timothy Minister
11393
Ngasseeko databox
62758
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
<templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>
'''Abubakar Muhammad Kasule''' amanyiddwa ennyo nga '''Abubakar Kasule''' [[Munnayuganda]] omuzannyi w'omupiira ow'ekikugu azannyira mu kiraabu ya Uganda Premier League eyitibwa [[Express FC]].<ref>{{Cite web |title=Abubaker Kasule - Soccer player profile & career statistics - Global Sports Archive |url=https://globalsportsarchive.com/people/soccer/abubaker-kasule/229329/ |access-date=2020-07-19 |website=globalsportsarchive.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Scoreboard.com: Abubakar Muhammad Kasule (Kasule A. M.) - profile |url=https://www.scoreboard.com/uk/player/kasule-abubakar/4tQuqN9d/ |access-date=2020-07-19 |website=www.scoreboard.com |language=en-GB}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
lej7ftrnlbhjxp6z09m883tlo0a9pn9
America
0
14984
62538
62537
2026-07-14T12:11:21Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62538
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
8klp11bwm5kymvp6hj5klfbtusa2wzh
62541
62538
2026-07-14T12:51:26Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62541
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, <nowiki><a href="./Southern_Colonies" rel="mw:WikiLink" data-linkid="807" data-cx="{&quot;adapted&quot;:false,&quot;sourceTitle&quot;:{&quot;title&quot;:&quot;Southern Colonies&quot;,&quot;thumbnail&quot;:{&quot;source&quot;:&quot;https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/13/Gacolony.png/120px-Gacolony.png&quot;,&quot;width&quot;:80,&quot;height&quot;:84},&quot;description&quot;:&quot;16/17th-century British colonies which became the Southern United States&quot;,&quot;pageprops&quot;:{&quot;wikibase_item&quot;:&quot;Q7569779&quot;},&quot;pagelanguage&quot;:&quot;en&quot;},&quot;targetFrom&quot;:&quot;source&quot;}" class="cx-link" id="mwAwk" title="Southern Colonies">mu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi</a></nowiki> mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
[[File:US_state_Legislature_and_Governor_Control.svg|thumb|Amawanga n’ebitundu nga bifugibwa ebibiina, okuva mu February 2025: ]]
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
r3no9jmxvj5h6edtg6r1d8g7wvqegdd
62582
62541
2026-07-14T13:47:10Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62582
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
n8ijdbp03mb1qmw5x94qm4lxrhibl1n
62596
62582
2026-07-14T14:16:00Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62596
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi bwabwe. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
ntjs5znk5duzh1lfe7l15rwp3ql3mao
62600
62596
2026-07-14T14:18:27Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62600
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
mqzcf0encixpqxm421a8gmkkxcdrbx6
62604
62600
2026-07-14T14:20:56Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62604
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
i1ssjsuol30u6l415gpqgo6jmxi0b5n
62606
62604
2026-07-14T14:27:11Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62606
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870.
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
sybuzrsxaezdjuoh1lyygtwmujqgvdn
62607
62606
2026-07-14T14:28:06Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62607
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870. <ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref>
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
t7qxv0eoej2bo2jrquuzogrdg2gwrz6
62608
62607
2026-07-14T14:29:54Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62608
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870. <ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
hy4b4xioldsbcypmwgq20qenonyx9iv
62610
62608
2026-07-14T14:41:27Z
NKINZIK MARIE
7432
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1363445572|United States]]"
62610
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}<templatestyles src="Template:Infobox country/styles.css"></templatestyles>{{Infobox Country|image_flag=Flag of the United States (DDD-F-416E specifications).svg}}'''United States of America''' ('''USA'''), era emanyiddwa nga '''United States'''( '''U.S.''' ) oba '''Amerika''', nsi okusinga esangibwa mu [[North America|Bukiikakkono bwa America]] . Lino ggwanga eririna federo eririmu amasaza 50 ne disitulikiti enkulu eya federo, eya Washington, DC Amasaza 48 agakwatagana gali ku nsalo ya Canada mu bukiikakkono ne [[Mexico]] mu bukiikaddyo, nga mu bukiikakkono bw’obugwanjuba gali kitundu kya Alaska [[n’ekizinga]] kya Hawaii mu [[Pacific Ocean]]. Amerika era okuwa eddembe ku bwannannyini ku bitundu by'ebizinga ebikulu ebitaano n'ebizinga eby'enjawulo ebitaliimu bantu mu Oceania ne Caribbean.[ i ] Ensi erimu ebintu ebyenjawulo, nga eri mu kifo kyakusatu mu nsi yonna mu bunene bw'ettaka[ c ] n'ekitundu [[eky'okusatu mu bungi bw'abantu]], nga bano basukka mu bukadde 341.[ j ].
Abantu abayitibwa ba Paleo-Indians baasooka kusenguka okuva mu Bukiikakkono bwa Asia ne bagenda mu Bukiikakkono bwa America waakiri emyaka 15,000 egiyise, era ne batandika obugunjufu obw'enjawulo. Abazungu okuzuula Abamerika kwatandika mu 1492, era okufuga kwa Bungereza kw'ekwaddirira wamu n’okusenga mu 1607 mu Virginia, eyasooka ku Matwale Ekkuminaasatu. Enzikiriza y'Amerika eyabuna mu matwale gonna mu kyasa eky'e 18 yatwala enkola ya repubulika n'enkola ey'eddembe ng'ekikulu . Enkaayana n’Obwakabaka bwa Bungereza olw’okusolooza omusolo nga tewali kikiikirirwa mu palamenti n’okugaana eddembe eddala ery’Olungereza zaavaamu Enkyukakyuka mu Amerika, eyavaako ekiteeso ekyayisibwa ekya LEE nga 2 Ogwomusanvu, 1776, okulangirira mu butongole obwetwaze okuva ku Bungereza. Nga wayise ennaku bbiri, nga 4 Ogwomusanvu, Okulangirira kw’Obwetwaze kyayisibwa era ne kifulumizibwa mu lujjudde. Obuwanguzi mu lutalo lw’enkyukakyuka olwa 1775–1783 bwaleeta okukkiriza kw’ensi yonna ku ddembe ly'eggwanga lino .
Amerika yagaziya mangu amatwale gaayo okudda mu bugwanjuba ng’egula, esenga ng’oewamba ebitundu eby’enjawulo ebyali biifugibwa Abazungu n’Abantu bannansangwa. Nga amawanga amalala gayingizibwa mu Bwegassi, enjawukana okuva mu Bukiikakkono n'Obukiikaddyo yabalukawo nga eva ku kukozesa baddu era yaleetera amawanga 11 ag’obukiikaddyo okulangirira okwekutula ne geegatta nga Confederate States of America okusobola okukuuma obuddu eyo. Amasaza gano gaalwanagana n’Obwegassi mu lutalo lw’omunda mu Amerika olwa 1861–1865 era ne gawangulwa. Amerika bwe yawangula n’okuddamu okwegatta, obuddu bwaggyibwawo mu ggwanga lyonna.
Mu mwaka gwa 1900, eggwanga lino lyali lyenyweza ng’amawanga ag'amaanyi ekifo ekyo ne kinywezebwa oluvannyuma lw’okwenyigira mu Ssematalo Eyasooka. Oluvannyuma lwa Japan okulumba Pearl Harbor mu 1941, Amerika yayingira Ssematalo Owookubiri ku ludda lw'amawanga ag'omukago . Ebyava mu lutalo luno byaleka Amerika ne Soviet Union nga amawanga amanene agavuganya, nga gavuganya ku bufuzi bw'endowooza n'obuyinza bw'ensi yonna mu kiseera kya Ssematalo ow'endowooza. Soviet Union okugwa mu 1991 kyaleka Amerika ng'eggwanga ery'amaanyi erimu lyokka mu nsi yonna, wadde nga [[Cayina|China]] ebadde eyogerwako nnyo okuva mu myaka gya 2020 ng'eyinza okutuuka ku ddaala ly'erimu.
Gavumenti eya federo ye demokulasiya ekiikirira abantu ng’erina pulezidenti ne ssemateeka akola okwawula obuyinza wakati w’amasiga asatu: erya ssemateeka, erifuzi, n’eddamuzi. Congress lukiiko lw’ababaka ba palamenti olw’eggwanga olulimu enkiiko bbiri nga lulimu olukiiko lw’ababaka ( olukiiko olwa wansi okusinziira ku bungi bw’abantu) ne Senate ( olukiiko olwa waggulu olwesigama ku kukiikirira okw’enkanankana ku buli ssaza). Enfuga ya Federo ewa amawanga 50 obwetwaze obw’amaanyi .
Ensi eyakulaakulana eno eya Amerika eri ku kifo kya waggulu mu kuvuganya mu by’enfuna, obuyiiya, n’ebyenjigiriza ebya waggulu. Nga ekola ekitundu ekisukka mu kimu kyakuna ku GDP y’ensi yonna emanyiddwa, ebyenfuna byayo bye bibadde ebisinga obunene mu nsi yonna okuva nga mu mwaka gwa 1890. Y'ensi esinga obugagga, ng’esinga ensimbi z’amaka ezikozesebwa buli muntu mu mawanga ga OECD, wadde ng’obutenkanankana bwayo mu by’obugagga bweyoleka nnyo. Obuwangwa bwa Amerika nga bukoleddwa olw'ebyasa ebiyise nga abantu ab'enjawulo bayingira mu ggwanga eryo, bwa njawulo era bukwata ku nsi yonna. Olw’okuba eggwanga lino likola kumpi kimu kya kusatu ku nsaasaanya y’amagye mu nsi yonna, abantu bangi batwalibwa ng’erina amagye agasinga amaanyi mu nsi yonna era nga ye yasooka okukola n’okukozesa ebyokulwanyisa bya nukiriya(nuclear). Nga Mmemba w’ebibiina by’ensi yonna ebingi omuli n’olukiiko lw’amawanga amagatte olw’ebyokwerinda, ekola kinene mu nsonga z’ebyobufuzi, eby’obuwangwa, eby’enfuna, n’eby’amagye mu nsi yonna.
== Obuvo bw'erinnya lyalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>Enkozesa y'ekigambo "United States of America" mu biwandiiko eva dda mu 2 Ogwolubereberye, 1776. Ku lunaku olwo, Stephen Moylan, omuyambi w'amagye ga Continental Army eri General [[George Washington]], yawandiika ebbaluwa eri Joseph Reed, eyali omuwandiisi wa Washington ow'ekyama, ng'ayagala okugenda "n'obuyinza obujjuvu era obumala okuva mu Amerika okutuuka e Spain" okunoonya obuyambi mu kaweefube w'olutalo lw'enkyukakyuka . <ref name="DeLear-20132">{{cite news|last=DeLear|first=Byron|date=July 4, 2013|title=Who coined 'United States of America'? Mystery might have intriguing answer|url=https://www.csmonitor.com/USA/Politics/2013/0704/Who-coined-United-States-of-America-Mystery-might-have-intriguing-answer|work=[[The Christian Science Monitor]]}}</ref> <ref>{{cite web |last=Fay |first=John |date=July 15, 2016 |title=The forgotten Irishman who named the 'United States of America' |url=https://www.irishcentral.com/roots/history/The-forgotten-Irishman-who-named-the-United-States-of-America.html |work=[[IrishCentral]]}}</ref>'''' Okukozesebwa kwabyo mu bantu okwasooka kwafulumira mu kiwandiiko ekyafulumizibwa mu lupapula lw'amawulire ga [[Williamsburg]] olwa ''[[The Virginia Gazette]]'' nga 6 Ogwokuna 1776.<ref name="DeLear-20132" /> Ekiseera ekimu nga 11 oba oluvannyuma lwawo Ogwomukaaga 1776,[[Thomas Jefferson]] yawandiika ekigambo "United States of America" mu kiwanddiiko kyeyali atereeza mu kulaangirira obwetwaze,<ref name="DeLear-20132" /> era nga kyatwalibwa aba [[Second Continental Congress]] nga 4 Ogwomusanvu, 1776. <ref name="Davis72">[[:en:United_States#Davis96|Davis 1996]], p. 7.</ref>
Ekigambo "United States" n'ennyiriri zaakyo ezisookerwako "US", ezikozesebwa ng'amannya oba ng'ebigambo ebiraga ebigambo mu Lungereza, mannya mampi aga bulijjo ag'eggwanga. Ennyiriri ezisookerwako "USA", erinnya, nazo za bulijjo.<ref name=":1">{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "Amerika" ne "US" bye bigambo ebiteereddwawo mu gavumenti ya Amerika yonna eya federo, nga biriko amateeka agalagiddwa. [ k ] "Amawanga" ekimpi ekiteereddwawo eky'enjogera y'erinnya, ekikozesebwa naddala okuva ebweru w'eggwanga;<ref>{{cite web |date=March 9, 2017 |title=Is USA A Noun Or Adjective? |url=https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920175638/https://www.dictionary.com/e/is-usa-a-noun/ |archive-date=September 20, 2020 |access-date=July 3, 2025 |website=Dictionary.com}}</ref> "stateside" kigambo ekikwatagana.<ref>{{Cite dictionary|date=September 27, 2024|title=Stateside|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/stateside|access-date=October 4, 2024|dictionary=[[Merriam-Webster]]}}</ref>
"America" ye engeri y'ekikazi ey'okuyita ey'erinnya erisooka erya {{Lang|la|Americus Vesputius}}, erinnya ery’Olulattini ery’omuvumbuzi Omuyitale Amerigo Vespucci (1454–1512); [ l ] yasooka kukozesebwa ng’erinnya ly’ekifo abakugu mu kukola maapu Abagirimaani Martin Waldseemüller ne Matthias Ringmann mu 1507.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|title=Amerigo Vespucci|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=July 7, 2011|archive-date=July 10, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710004308/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626894/Amerigo-Vespucci|url-status=live}}</ref>[ m ] Vespucci yaleeta ekiteeso nti West Indies ezazuulibwa Christopher Columbus mu 1492 zaali kitundu kya ttaka eritamanyiddwa edda so si mu Indies ku nsalo y’ebuvanjuba bwa Asia.<ref>{{cite web |last1=Szalay |first1=Jessie |date=September 20, 2017 |title=Amerigo Vespucci: Facts, Biography & Naming of America |url=https://www.livescience.com/42510-amerigo-vespucci.html |access-date=June 23, 2019 |publisher=[[Live Science]]}}</ref><ref name="locnamingofamerica">{{cite web |last1=Allen |first1=Erin |date=July 4, 2016 |title=How Did America Get Its Name? |url=https://blogs.loc.gov/loc/2016/07/how-did-america-get-its-name/#:~:text=America%20is%20named%20after%20Amerigo,part%20of%20a%20separate%20continent |access-date=September 3, 2020 |website=Library of Congress Blog}}</ref> Mu Lungereza, ekigambo "America" (ekikozesebwa nga tekirina qualifier) tekitera kwogera ku miramwa egitakwatagana na Amerika. " America " kye kigambo eky'awamu okutegeeza omugatte gwa ssemazinga za [[North America|North]] ne [[South America]].
== Ebyafaayo byalyo ==
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
=== Abantu baamu bannansangwa ===
[[File:Extreme_Makeover,_Mesa_Verde_Edition_-_panoramio.jpg|right|thumb|Cliff Palace, ekifo eky’okusenga kwa bajjajja b’abantu b’omu Amerika enzaalwa z’e Pueblo mu Montezuma County, Colorado, ekyazimbibwa wakati wa c. 1200 ne 1275 ]]
Abatuuze abaasooka mu Bukiikakkono bwa America baasenguka okuva e Siberia emyaka nga 15,000 egiyise, nga basomoka olutindo lw’oku ttaka olwa Bering oba ku lubalama lw’ennyanja kati olwabbira mu bbalaafu. Obuwangwa bwa Clovis, obwalabika nga 11,000 BCE mu Bukiikakkono bwa America, kirowoozebwa nti bwe buwangwa obwasooka okusaasaana mu Amerika. Oluvannyuma lw'ekiseera, obuwangwa bw'Abantu enzaalwa z'omu Bukiikakkono bwa America bweyongera okubeera obw'omulembe, era obumu, gamba ng'obuwangwa bwa Mississippi, bwakulaakulanya ebyobulimi, pulaani z'ebizimbe, n'ebitundu ebizibu. Mu kiseera eky'oluvannyuma lw'edda, obuwangwa bwa Mississippian bwali mu bitundu by'amasekkati g'obugwanjuba, ebuvanjuba, n'obukiikaddyo, n'aba Algonquian mu kitundu ky'ennyanja Ennene ne ku lubalama lwa Eastern Seaboard, ate obuwangwa bwa Hohokam ne bannannsangwa aba Puebloan baali babeera mu Bukiikaddyo bw'obugwajuba Okubalirira kw’omuwendo gw’abantu enzaalwa mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika nga abafuzi b’amatwale Abazungu tebannatuuka kuva ku bantu nga 500,000 okutuuka kumpi obukadde 10.
=== Okunoonyereza kw’Abazungu, okufugibwa ab'amatwale n’okulwanagana kwabwe (1513 – 1765) ===
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Nouvelle-France_map-en.svg|left|thumb|Ebitundu ebyatwalibwa ab’amatwale ga Bungereza (Amatwale Ekkumi n’Asatu mu langi ya pinki n’amalala mu langi ya kakobe), Bufalansa (mu bbulu), ne [[Spain]] (mu langi ya kacungwa) mu Bukiikakkono bwa America, 1750]]
Christopher Columbus yatandika okunoonyereza ku Caribbean ku lwa Spain mu 1492, ekyaviirako abantu aboogera Olu Spanish okusenga n’obuminsani okuva mu bitundu kati ebiyitibwa Puerto Rico ne Florida okutuuka e New Mexico ne California. Ettundutundu lya Spain eryasooka mu ssemazinga wa Amerika leero lyali Spanish Florida, eryatwalibwa mu 1513.<ref>{{cite book |author=Florida Center for Instructional Technology |date=2002 |title=A Short History of Florida |url=https://fcit.usf.edu/florida/lessons/menendz/menendz1.htm |publisher=University of South Florida |chapter=Pedro Menendez de Aviles Claims Florida for Spain}}</ref> Oluvannyuma lw'okulemererwa okusenga okuwerako eyo olw'enjala n'endwadde, ekibuga kya Spain ekyasooka eky'enkalakkalira kyali kya, Saint Augustine, kyatandikibwawo mu 1565.<ref>{{cite web |date=February 28, 2015 |title=Not So Fast, Jamestown: St. Augustine Was Here First |url=https://www.npr.org/2015/02/28/389682893/not-so-fast-jamestown-st-augustine-was-here-first |access-date=March 5, 2021 |publisher=NPR |language=en}}</ref>
Bufalansa yatandikawo ebifo byayo eby’okubeeramu mu Florida ya Bufalansa mu 1562, naye byasuulibwa (Charlesfort, 1578) oba byasaanawo olw’ebikwekweto by’Abaspanish ( Fort Caroline, 1565). Ebifo eby’enkalakkalira eby’Abafaransa byatandikibwawo oluvannyuma ennyo ku mabbali g’ennyanja Ennene ( Fort Detroit, 1701), omugga Mississippi ( [[Saint Louis City, Missouri|St. Louis]], 1764) n’okusingira ddala Gulf of Mexico ( New Orleans, 1718). Amatwale ga Bulaaya agaasooka era mwalimu ettundutundu lya Budaaki eryali likulaakulana erya New Nederland (eryasengebwamu mu 1626, nga leero ye New York) n’ettwale ettono erya Sweden erya New Sweden (eryasenga mu 1638 mu kitundu ekyafuuka Delaware). Okufuga kwa Bungereza ku lubalama lw’ebugwanjuba kwatandika n’ettwale lya Virginia (1607) ne ttwale lya Plymouth (Massachusetts, 1620). <ref>{{Harvnb|Bellah|Madsen|Sullivan|Swidler|Tipton|1985|p=220}}</ref>
Endagaano ya Mayflower mu Massachusetts ne Fundamental Orders of Connecticut zassaawo entandikwa y’okukiikirirwa kw’abakiise b’ebitundu n’enkola ya ssemateeka eyandikulaakulanye mu matwale ga Amerika gonna. Abazungu abasenze mu kitundu kati ekiyitibwa Amerika baafuya obutakkaanya n’Abamerika bannansangwa, era beenyigira mu by’obusuubuzi, nga bawanyisiganya ebikozesebwa by’Abazungu n’emmere n’amaliba g’ebisolo. [ n ] Enkolagana yava ku nkolagana ey’oku lusegere okutuuka ku ntalo n’ettemu. Abafuzi b’amatwale baatera okugoberera enkola ezaawaliriza Abazaale b’omu Amerika okuyiga obulamu bw’Abazungu, nga mw’otwalidde n’okukyuka ne bafuuka Abakulisitu. Ku lubalama lw'ennyanja olw'ebuvanjuba, abasenze baakukusanga Abafirika nga bayita mu kusuubula abaddu mu Atlantic, okusinga okukola emirimu egy'amaanyi ku nnimiro ennene.
Amatwale Ekkuminaasatu agaasooka [ o ] oluvannyuma agaali gagenda okukola Amerika gaali gafugibwa wansi w'obuyinza bw'Obwakabaka bwa Bungereza nga bufugibwa ba gavana abaalondebwa Kabaka, newankubadde nga gavumenti z'ebitundu zaakola okulonda okuggule eri bannannyini bintu abasajja abazungu abasinga obungi. Omuwendo gw’abantu abafuzi b’amatwale gwakula mangu okuva e Maine okutuuka e Georgia, ne gusaanikira omuwendo gw’abantu enzaalwa z’omu Amerika; mu myaka gya 1770, okweyongera kw’abantu mu kuzaala kwali kwa maanyi nnyo nga n’Abamerika abatonotono bokka be baali bazaalibwa emitala w’amayanja. Obuwanvu bw'olugendo bw'ettwale lino okuva ku Bungereza bwayanguyiza okusimba emirandira mu kwefuga, era embeera eyatuumibwa the [[First Great Awakening]], nga eno yalimu abaali bawakanya Onbukulisitu, kwayongera amaanyi mu kwagala eddembe okw’amatwale erikakasibwa.
=== Enkyukakyuka ya Amerika ne republic eyasooka (1765 – 1800) . ===
[[File:Declaration_independence.jpg|alt=See caption.|thumb|Ekifaananyi ''ky’Okulangirira kw’Obwetwaze'' kiraga Akakiiko k’Abataano nga kayanjula Ekirangiriro ekyo mu lukiiko lwa Continental Congress nga 28 Ogwomukaaga, 1776, mu Philadelphia .]]
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwayo mu lutalo lwa Bufalansa ne Buyindi, Bungereza yatandika okukakasa nti yali efuga nnyo ensonga z’ekitundu mu Matwale Ekkumi n’Asatu, ekyavaamu okuziyiza okw’ebyobufuzi okweyongera . Ekimu ku byali bisinga okusoomooza abafuzi b'amatwale kwe kugaana eddembe lyabwe ng'Abangereza naddala eddembe ly'okukiikirira mu gavumenti ya Bungereza eyabasolooza omusolo. Okulaga obutali bumativu bwabwe n'obumalirivu bwabwe, First Continental Congress yatuula mu 1774 era n'eyisa Continental Association, okugoba ebintu by'Abangereza mu matwale okwassibwa mu nkola "obukiiko bw'obukuumi " obw'omu kitundu ekyalaga nti kikola bulungi. Olwo okugezaako kw'Abangereza okuggyako abafuzi b'amatwale ebyokulwanyisa kwavaamu entalo z'e Lexington ne Concord mu 1775, ne zikuma omuliro mu lutalo lw'Amerika olw'enkyukakyuka . Mu lukiiko lwa Continental Congress olwokubiri, amatwale gaalonda George Washington omuduumizi w'amagye ga Continental, era ne gakola akakiiko akaatuuma Thomas Jefferson erinnya okuwandiika ekiwandiiko ekirangirira obwetwaze . Nga wayise ennaku bbiri nga Second Continental Congress eyisizza ekiteeso kya Lee okutondawo eggwanga eryetongodde, ery’obwetwaze, Ekirangiriro kyayisibwa nga 4 Ogwomusanvu, 1776. Empisa z’ebyobufuzi ez’enkyukakyuka ya Amerika zaava ku bujeemu obw’emmundu obwali busaba ennongoosereza munda mu bwakabaka okutuuka ku nkyukakyuka eyatondawo enkola empya ey’embeera z’abantu n’okufuga eyassibwa ku kulwanirira eddembe n’okukuuma eddembe ly'obutonde eritaggyibwako ; obwenkanya wansi w'amateeka ; obufuzi bw'abantu ; <ref>Yick Wo vs. Hopkins, 118 U.S. 356, 370</ref> repubulika ku bwakabaka, abakulu, n'obuyinza obulala obw'ebyobufuzi obw'obusika; empisa ennungi ez'obwannakyewa ; n'obutagumiikiriza nguzi mu by'obufuzi. Abatandisi ba Amerika, nga muno mwe mwali Washington, Jefferson, John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John Jay, James Madison, Thomas Paine, n'abalala bangi, baali baasikirizibwa endowooza eri Classical , eya [[Renaissance]] ne Enlightement eddiini n'eby'okutegeera.<ref>Becker et al (2002), ch 1</ref><ref name="SEoP-2006">{{cite web |date=June 19, 2006 |title=Republicanism |url=https://plato.stanford.edu/entries/republicanism/ |access-date=September 20, 2022 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref>
Wadde nga mu nkola okuva lwe zaawandiikibwa mu 1777, Ennyingo z’Omukago zakakasibwa mu 1781 era ne zitandikawo mu butongole gavumenti eyasaasaanyizibwa eyakola okutuusa mu 1789. Oluvannyuma lw’Abangereza okuwanika mu kuzingiza Yorktown mu 1781, obufuzi bwa Amerika bwakkirizibwa mu nsi yonna mu ndagaano ya Paris (1783), Amerika mwe yayita okugaziya ekitundu kyayo okudda mu bugwanjuba okudda ku Mugga Mississippi, ne mu bukiikakkono okutuuka mu Canada nga leero bweyitibwa, n’obukiikaddyo okutuuka mu Spanish Florida.<ref>{{cite web |editor-last=Miller |editor-first=Hunter |title=British-American Diplomacy: The Paris Peace Treaty of September 30, 1783 |url=http://avalon.law.yale.edu/18th_century/paris.asp |publisher=The Avalon Project at Yale Law School}}</ref> Etteeka ly’obukiikakkono bw’obugwanjuba (1787) lyassaawo enkola ekitundu ky’eggwanga mwe kyandigaziyiziddwa nga kiyingiziddwamu amawanga amapya, okusinga okugaziya amawanga agaaliwo.
Ssemateeka wa Amerika yakolebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka olwatuula mu 1787 okuvvuunuka obukwakkulizo obumu obulliu Nnyingo. Yatandika okukola mu 1789, n’etondawo gavumenti eya federo eyafugibwa amatabi asatu ag’enjawulo nga gonna awamu gakola enkola y’okutereezaokutebenkeza. George Washington yalondebwa okuba pulezidenti w'eggwanga eyasooka wansi wa Ssemateeka, era ebbago ly'eddembe (embeera eyalimu omugatte gw'ennongoosereza ekkumi mu Ssemateeka) ly'ayisibwa mu 1791 okukkakkanya okweraliikirira kw'abaali babuusabuusa obuyinza bwa gavumenti obwali obungi ennyo. Okulekulira kwa Washington ku bw'Omuduumizi omukulu oluvannyuma lw'olutalo lw'enkyukakyuka n'oluvannyuma lw'okugaana okwesimbawo ku kisanja eky'okusatu nga pulezidenti w'eggwanga eyasooka kyassaawo entandikwa y'obukulu bw'obuyinza bw'obwannakyewa mu Amerika n'okukyusa obuyinza mu mirembe. <ref name="BoyerJr.20072">[[:en:United_States#Boyer|Boyer, 2007]], pp. 192–193</ref>
=== Okugaziwa okudda mu Bugwanjuba n’olutalo lw’omunda (1800 – 1865) . ===
[[File:U.S._Territorial_Acquisitions.png|alt=Historical territorial expansion of the United States|thumb|Okugaziya ebitundu bya Amerika]]
Ku nkomerero y’ekyasa eky’e 18, abasenze mu Amerika baatandika okugaziwa nga bagenda mu bugwanjuba mu bungi, era bangi baali bawulira nti baali balagiddwa entuuko yaabwe. Okuggyibwa kwa Louisiana okwa 1803 okuva mu Bufalansa kumpi kwakubisaamu emirundi ebiri ettaka lya Amerika. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url=https://www.nps.gov/jeff/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329214632/https://www.nps.gov/jeff/learn/historyculture/upload/louisiana_purchase.pdf |archive-date=March 29, 2015 |access-date=March 1, 2011 |publisher=National Park Service}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Harriss |first=Joseph A. |title=How the Louisiana Purchase Changed the World |url=https://www.smithsonianmag.com/history/how-the-louisiana-purchase-changed-the-world-79715124/ |access-date=June 25, 2024 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> Ensonga ezaali zisigaddewo ne Bungereza zaasigalawo, ekyavaako olutalo lwa 1812, olwalwanibwa okutuuka ku maliri. Spain yawaayo Florida n'ettaka lyayo erya Gulf Coast mu 1819.
Endagaano ya Missouri eya 1820, eyakkiriza Missouri ng’eggwanga ly’abaddu ate Maine ng’eggwanga ery’eddembe, yagezaako okutebenkeza okwagala kw’amasaza g’obukiikakkono okulemesa okugaziwa kw’obuddu mu bitundu ebipya n’obw’amasaza g’obugwanjuba okubugaziya eyo. Okusinga, okukkaanya kwawera obuddu mu nsi endala zonna eza Louisiana Purchase mu bukiikakkono bwa 36°30′ parallel.
Abamerika bwe beeyongera okugaziwa mu bitundu omwali Abamerika Abazaaliranwa, gavumenti eya federo yassa mu nkola enkola z’okuggyawo oba okuyingiza Abayindi mu nsi. Etteeka eryasinga obukulu mwekyo lyali tteeka ely'okuggyawo Abayindi erya 1830, enkola enkulu eya Pulezidenti Andrew Jackson . Kyavaamu Trail of Tears oba olugendo lw'amaziga (1830–1850), nga mu kino bannansangwa ab’omu Amerika ababalirirwamu 60,000 abaali babeera ebuvanjuba bw’omugga Mississippi baggyibwawo mu ngeri ey’amaanyi ne basengulwa ne batwalibwa mu nsi eziri ewala ennyo mu bugwanjuba, ekyaviirako abantu 13,200 ku 16,700 okufa mu kugobwa okwo okwali okukake. Okugaziwa kw’abasenze awamu n’okugobwa kuno okw’Abantu enzaalwa okuva mu Buvanjuba kwavaamu Entalo z’Abayindi n'ab’Amerika mu bugwanjuba bwa Mississippi.
Mu kiseera ky’amatwale, obuddu bwakkirizibwa mu mateeka mu matwale gonna Ekkumi n’esatu, era mu mwaka gwa 1770 bwe bwali businga okuvaamu abakozi mu kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazi, kisaawe ky'ebyobulimi ekyali ekigazimu by’enfuna mu bitundu gye baali beesigama ennyo ku by'obulimi mu,matwale g'omu Bukiikaddyo okuva e Maryland okutuuka e Georgia. Enkola eno yatandika okubuusibwabuusibwa ennyo mu kiseera ky’Enkyukakyuka ya Amerika, [ 92 ] era nga kiwumuddwamu omutwe ekibiina ekikola ennyo okuggyawo obuddu ekyali kizzeemu okuvaayo mu myaka gya 1830, amawanga mu Bukiikakkono gaateekao amateeka agawera obuddu mu nsalo zaago. Mu kiseera ekyo, Okuwangira obuddu kwali kusaasaanidde ekitundu ekigazi mu bitundu by'obukiikaddyo,olw'ensonga nti waaliwo okussa ssente mu kulima ppamba (1793) ekyaleetera obuddu okuba nga bufuna nnyo amagoba eri abayivu b'omu bukiikaddyo.
Amerika yawamba Republic of Texas mu 1845, era endagaano ya Oregon eya 1846 yaviirako Amerika okufuga ekitundu kya Amerika eky’obukiikakkono bw’obugwanjuba obw’ensangi zino. Enkaayana ne Mexico ku Texas zaavaako olutalo lwa Mexico ne Amerika (1846 – 1848). Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwa Amerika, Mexico yakkiriza obufuzi bwa Amerika mu Texas, New Mexico, ne California mu ndagaano ya Mexico; ettaka ly’okuweebwayo mu ndagaano eyo mwalimu n’amasaza ag’omu maaso aga Nevada, Colorado ne Utah . Okunoonya zaabu mu California okwaliwo mu 1848–1849 kwaleetera abazungu okusenguka ennyo okugenda ku lubalama lw’ennyanja Pacific, ekyavaako n’okulwanagana okusingawo n’abantu Abazaaliranwa. Ekimu ku bittabantu ebyasinga okuba ebibi mu California nga kyafiiramu nkumi n’ankumi ez’abatuuze Abazaaliranwa, kyatambula okutuuksa mu makkati g’emyaka gya 1870. Ebitundu ebirala eby’obugwanjuba.
[[File:US_SlaveFree1858.gif|left|thumb|Amawanga g’abaddu n’amawanga ag’eddembe mu 1858]]
Mu myaka gya 1850 gyonna, enkaayana z’ebitundu ezikwata ku buddu zaayongera okukuma omuliro mu mateeka g’eggwanga mu lukiiko lwa Amerika olwa Congress n’okusalawo kwa Kkooti Enkulu. Mu Congress, etteeka erikwata ku buddu erya Fugitive Slave Act erya 1850 lyalagira abantu abaali baddukira mu masaza agataalina baddu mu Bukiikakkono okuddizibwa mu ngeri ey’amaanyi eri bakama baabwe, ate etteeka lya Kansas–Nebraska erya 1854 lyaggyawo ebisaanyizo eby’okulwanyisa obuddu eby’endagaano ya Missouri. <ref>{{Cite web |date=July 12, 2021 |title=Milestone documents: Kansas–Missouri Act (1854) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/kansas-nebraska-act |access-date=January 5, 2025 |agency=National Archives (Washington, D.C.)}}</ref> Mu kusalawo kwayo okwa Dred Scott okwa 1857, Kkooti Enkulu yasalawo nga ewakanya omuntu omuddu okuleetebwa mu kitundu ekitaalimu baddu, mu kiseera kye kimu n’elangirira nti Endagaano ya Missouri yonna tekwatagana na ssemateeka. Ebintu bino n’ebirala byayongera okusika omuguwa wakati w’obukiikakkono n’obukiikaddyo okwandivuddemu olutalo lw’omunda mu Amerika (1861–1865).
Okutandika ne South Carolina, gavumenti 11 ez’amasaza agaalimu abaddu zaakuba akalulu okwekutula ku Amerika mu 1861, ne geegatta okutondawo omukago gwa Confederate States of America . Gavumenti z'amasaza endala zonna zaasigala nga nneesigwa eri Omukago guno.[ p ] Olutalo lwabalukawo mu Ogwokuna, 1861 oluvannyuma lw'Omukago okukuba bbomu mu Fort Sumter. Oluvannyuma lw'okulangirira eddembe nga 1 Ogwolubereberye, 1863, abaddu bangi abaali bateereddwa beegatta ku ggye ly'Obwegassi. <ref>{{cite web |date=August 15, 2016 |title=The Fight for Equal Rights: Black Soldiers in the Civil War |url=https://www.archives.gov/education/lessons/blacks-civil-war/ |work=[[National Archives and Records Administration|U.S. National Archives and Records Administration]] |quote=By the end of the Civil War, roughly 179,000 black men (10% of the Union army) served as soldiers in the U.S. Army and another 19,000 served in the Navy.}}</ref> Olutalo lwatandika okukyukira ku ludda lw'Obwegassi oluvannyuma lw'okuzingiza Vicksburg mu 1863, n'olutalo lwa Gettysburg, era ab'Omukago beewaayo mu 1865 oluvannyuma lw'obuwanguzi bw'Obwegassi mu lutalo lw'e Appomattox Court House.<ref>Davis, Jefferson. </ref>
=== Okuddamu okuzimba, omulembe gwa zaabu, n’omulembe ogw’okukulaakulana (1866 – 1917) ===
[[File:Emigrants_(i.e._immigrants)_landing_at_Ellis_Island_-.webm|thumb|Firimu ya Edison Studios eraga abagwiira nga batuuka ku kizinga Ellis mu mwalo gw'e New York, ekifo ekikulu abasenguka Abazungu we baayingiranga ku nkomerero y'ekyasa eky'ekkumi n'omwenda n'okutandika kw'ekyasa eky'amakumi abiri <ref>{{Cite web |date=March 4, 2020 |title=Overview + History {{!}} Ellis Island |url=https://www.statueofliberty.org/ellis-island/overview-history/ |access-date=September 10, 2021 |website=Statue of Liberty & Ellis Island}}</ref>]]
Kaweefube w’okuddamu okuzimba mu Obukiikaddyo obwali bwekutuddeko yali atandise mu 1862, naye oluvannyuma lwa Pulezidenti Lincoln okuttibwa, ennongoosereza essatu ez’okuddamu okuzimba mu Ssemateeka zakakasibwa okukuuma eddembe ly’obuntu. Ennongoosereza zino zaateeka mu mateeka mu ggwanga lyonna okuggyibwawo kw'obuddu obutali bwa kyeyagalire okuggyako ng’ekibonerezo, ne zisuubiza obukuumi obwenkanankana mu mateeka eri abantu bonna, era ne ziwera okusosola olw’amawanga oba okufuuka abaddu emabegako. <ref>{{Cite web |title=U.S. Senate: Landmark Legislation: Thirteenth, Fourteenth, & Fifteenth Amendments |url=https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082340/https://www.senate.gov/artandhistory/history/common/generic/CivilWarAmendments.htm |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2021 |website=www.senate.gov}}</ref> <ref>{{Cite web |title=The 15th Amendment of the U.S. Constitution |url=https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230082444/https://constitutioncenter.org/interactive-constitution/amendment/amendment-xv |archive-date=December 30, 2020 |access-date=January 3, 2020 |website=National Constitution Center – The 15th Amendment of the U.S. Constitution |language=en}}</ref> N’ekyavaamu, Abafirika abaali bafunye obutuuze mu Amerika baatwala omulimu munene mu byobufuzi mu mawanga agaali ga Confederate mu myaka ekkumi egyaddirira olutalo lw’omunda. Amawanga agaali ga Confederate gaddamu okuyingizibwa mu mukago guno, nga gatandika ne Tennessee mu 1866 ne gamaliriza ne Georgia mu 1870. <ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Tenn. is readmitted to the Union July 24, 1866|url=https://www.politico.com/story/2008/07/tenn-is-readmitted-to-the-union-july-24-1866-011990|access-date=May 11, 2021|work=Politico|date=July 24, 2008}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Glass|first1=Andrew|title=Georgia is readmitted to Union July 15, 1870|date=July 15, 2014|work=Politico|url=https://www.politico.com/story/2014/07/georgia-civil-war-108886|access-date=April 12, 2025}}</ref>
Ebintu ebikozesebwa mu ggwanga, omuli amasimu n’enguudo z'eggaali z’omukka eziyita wonna ku ssemazinga, byaleetawo enkulaakulana mu Amerika. Kino kyayanguwa olw’etteeka lya Homestead Acts, nga kumpi ebitundu 10 ku buli 100 ku ttaka lyonna erya Amerika lyaweebwa ku bwereere eri abatuuze obukadde 1.6 okubeerako. Okuva mu 1865 okutuuka mu 1917, omuwendo omunene ogw’abagwira ogutabangawo gwatuuka mu Amerika, nga kuliko obukadde 24.4 okuva e Bulaaya. Ebisinga byajja nga biyita ku mwalo gw'e New York, ng'ekibuga New York n'ebibuga ebirala ebinene ku lubalama lw'Ebuvanjuba ne bifuuka amaka g'Abayudaaya, Abayindi, n'Abayitale abangi. Abazungu bangi ab'omu Bukiikakkono awamu n'omuwendo omunene ogw'Abagirimaani n'Abazungu abalala ab'omu masekkati baagenda mu Masekkatin g'omu Bugwanjuba. Mu kiseera kye kimu, Abafaransa nga akakadde kamu aba Canada baasenguka okuva e Quebec ne bagenda mu New England . Mu kiseera ky'okusenguka okunene, obukadde n'obukadde bw'Abafirika Abamerika baava mu byalo eby'obukiikaddyo ne bagenda mu bibuga mu Bukiikakkono. <ref>{{Cite web |date=May 20, 2021 |title=The Great Migration (1910–1970) |url=https://www.archives.gov/research/african-americans/migrations/great-migration |publisher=National Archives}}</ref> Alaska yagulibwa okuva ku Russia mu 1867. <ref>{{Cite web |title=Purchase of Alaska, 1867 |url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase |access-date=December 23, 2014 |website=Office of the Historian |publisher=U.S. Department of State}}</ref>
Abamerika abasinga obungi bakkiririza mu maanyi oba amaanyi ag’omwoyo agasingako, beenyigira mu bikolwa eby’omwoyo ng’okusaba, era beetwala okuba ab’eddiini oba ab’omwoyo . <ref name="Kallo-2023">{{Cite web |last=Kallo |first=Becka |display-authors=etal |date=December 7, 2023 |title=Spirituality Among Americans |url=https://www.pewresearch.org/religion/2023/12/07/spirituality-among-americans/ |access-date=December 8, 2023 |website=Pew Research Center's Religion & Public Life Project |language=en-US}}</ref> {{Sfn|Froese|Uecker|2022}} Mu " Bible Belt " ey'obugwanjuba bwa Amerika, Obupolotesitante obw'enjiri bukola kinene mu buwangwa; New England ne Western America zitera okuba ez'ensi . <ref name="Williams-2023">{{Cite web |last=Williams |first=Daniel |date=March 1, 2023 |title='Christian America' Isn't Dying. It's Dividing. |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2023/february-web-only/christianity-america-pew-research-statistics-minority.html |access-date=March 25, 2023 |website=[[Christianity Today]] |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Fahmy |first=Dalia |last2=Smith |first2=Gregory A. |last3=Cooperman |first3=Alan |last4=Alper |first4=Becka A. |last5=Mohamed |first5=Besheer |last6=Rotolo |first6=Chip |last7=Tevington |first7=Patricia |last8=Nortey |first8=Justin |last9=Kallo |first9=Asta |last10=Diamant |first10=Jeff |date=February 26, 2025 |title=Decline of Christianity in the U.S. Has Slowed, May Have Leveled Off |url=https://www.pewresearch.org/religion/2025/02/26/decline-of-christianity-in-the-us-has-slowed-may-have-leveled-off/ |access-date=April 22, 2025 |website=[[Pew Research Center]] |language=en-US}}</ref> Mormonism, ekibiina ky’aba Restorationist ekyatandikibwawo mu Amerika mu 1847, {{Sfn|Howe|2008|pp=727–728}} ye ddiini esinga mu Utah era ddiini enkulu mu Idaho.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
29dtds890igmuctaamdkp4e1d32yhys
Category:Abaasomerako ku Columbia University
14
15029
62598
2026-07-14T14:17:27Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
62598
wikitext
text/x-wiki
Abantu abaasomerako ku Columbia University
boq97r7xuua82il529ma2z54joljc17
Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro
14
15030
62599
2026-07-14T14:18:05Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
62599
wikitext
text/x-wiki
Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kisoro
thfnnbfhjzqyd1kdsp40vjia8xj7tz3
Category:Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi
14
15031
62601
2026-07-14T14:18:51Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
62601
wikitext
text/x-wiki
Bannayuganda abakugu mu by'ensimbi
hhiyxthscuj2kp3qpewkhpwjfmj44cw
Category:Abakozi ba World Bank Group
14
15032
62602
2026-07-14T14:19:31Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
62602
wikitext
text/x-wiki
Abakozi ba World Bank Group
e4nfdemnzs8m7yo3ccank80hxs40k0n
GOld Scandal
0
15033
62665
2026-07-14T21:01:13Z
Rtr PK
11024
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1311282368|Gold Scandal]]"
62665
wikitext
text/x-wiki
'''Emivuyo gya Zaabu''' egyaliwo mu 1965 gyali mivuyo gya byabufuzi gya maanyi mu Uganda gyakola kinene mu kukulemberamu [[Akatyabaga k'e Mengo|Mengo crisis]] eya 1966. Emivuyo gino gyetololera nnyo ku bigambibwa okufuna amagoba mu ngeri emenya amateeka okuva mu zaabu, amasanga, ne ssente enkalu okuva mu [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] . Okulumiriza Ssaabaminisita [[Milton Obote]], Colonel [[Idi Amin]], n’abakungu ba gavumenti abalala. Okulumiriza kuno kwaletebwa omubaka wa Paalamenti Daudi Ochieng, yalumiriza nti abakungu bano bafuna ssente mu ngeri emenya amateeka ngabakyusa obuyambi obwali buwereddwa abakulembeze babayekera mu Congo. Emivuyo gino gyalimu okulumiriza okuteeka ssente ennyingi ku akawunti z’abantu, era kyatabangula nnyo embeera y’ebyobufuzi mu Uganda, ekyaviirako okutabuka mu byobufuzi.
== Obuvo ==
Ssaabaminisita wa Uganda [[Milton Obote]] yali takkiriziganya na [[Democratic Republic of Congo|Ssaabaminisita wa Congo]] Moise Tshombe mu by'obufuzi. Obote yategeka okusisinkana abakulembeze b’abayeekera ba Congo Christophe Gbenye ne Nicholas Olenga okubawa obuyambi obw’ekyama. Enkiiko zino zagendera ddala okuva mu Gwokkuminebiri 1964 okutuuka mu Gwokusatu 1965, emirundi mingi zaalimu okuwanyisiganya eby'okulwanyisa Obote bye yagula okuva e Tanzania era abayeekera nebazisasula basasula zaabu n’amasanga. Obuwagizi bwenyigirwamu butereevu amagye ga Uganda Obote yalina kaweefube ono asinga yakolebwa Colonel [[Idi Amin]] ng'abakulembeze b’amagye abalala tebamanyi. Waaliwo enjawukana mu kabineti ya Uganda ku nkola eyatwalibwa eri abayeekera, kubanga yali etaataaganya enkolagana ne gavumenti ya Congo ne Amerika.
== Ebyaliwo ==
Nga 16 Ogwokusatu 1965 omubaka wa KY [[Daudi Ochieng]] yalumiriza mu Paalamenti nti Colonel [[Idi Amin]] —omuserikale ow’eddaala ery’oku ntikko mu magye, Obote, Minisita w’ensonga z’omunda [[Felix Onama]], ne Minisita w’enteekateeka n’enkulaakulana y’abantu [[Adoko Nekyon]], baali batunze zaabu, amasanga, n'essente enkalu ebyali biva e Congo mu ngeri emenya amateeka. Okusinziira ku Ochieng, mu Gwokubiri 1965 Amin yaggulawo akawunti mu Bbanka ya Ottoman . Mu nnaku 24, Sh. 340,000 (£17,000 sterling, equivalent to £287,812 mu 2025 ) zateekebwa ku akawunti.Gavumenti yasuubiza okunoonyereza ku nsonga eno. Akakiiko k’abalamuzi akanoonyereza kaateekebwawo kulw'ensonga eno, naye okuteekebwawo kwalwawo olw’amateeka g’amagye agaaliwo. Amateeka gaali galagira nti omuserikale w’amagye yali asobola okunoonyezebwako abantu bokka ab’eddaala eryenkanankana oba ery’oku ntikko. Omuduumizi w’amagye [[Shaban Opolot]] yekka ye yalina eddaala erya waggulu okusinga Amin, era tewali muserikale yali wa ddaala eryenkanankana ne Amin. Obote yateekateeka amateeka gano okukyusibwa okusobola okwanguyiza okutandikawo akakiiko kano, kyokka ofiisi ya Ssaabawolereza wa Gavumenti n’esalawo mu kifo ky’ekyo okuddamu okutunula mu biragiro by’amagye byonna, ekyatwala obudde obulala. Okunoonyereza kwayongera okulwawo olw’okuba nti bangi ku bayeekera b’e Congo akakiiko be kaayagala okubuuza ebibuuzo baali bagobeddwa mu nsi yaabwe era nga beeyawuddemu ebiwayi eby’enjawulo. Minisita w’ebyokwerinda [[Felix Onama]] teyasobola kusisinkana n’omu ku bo okutuusa mu Gwomunaana. We bwatuukira mu Gwomwenda, tewali kyali kikoleddwa, era mu lutuula lwa Paalamenti olutakkirizibwamu bannamawulire Ochieng yaleeta ekiteeso ekyasaba gavumenti okukola ku byali bigambibwa. Obote yagumizza akakiiko k’amateeka nti kunoonyereza kwali kugenda mu maaso era Ochieng n’aggyayo ekiteeso kye.
Mu Gwolubereberye 1966 Ochieng, yanyiiga olw’okulinda okufulumya lipoota ku kunoonyereza kuno nga tefuluma, yasalawo okuddamu okuleeta ekiteeso kye ng’asaba gavumenti okubaako ky’ekola. Nga 31 Ogwolubereberye Obote yasisinkana ekibiina kya Paalamenti ekya UPC mu nkukutu okunnyonnyola ku kulwawo. Yategeeza nti Amin yakakasa nti akawunti ya bbanka yiye, era nti ssente zino zaali zimuweereddwa abayeekera ba Congo asobole okubagulira ebikozesebwa. Ekibiina kino kyasalawo nti ensonga zino zirimu amawulire amakulu agakwata ku by’okwerinda by’eggwanga, kale ababaka ba UPC bonna bagenda kugaana ekiteeso kya Ochieng okwewala okukubaganya ebirowoozo mu lwatu mu Paalamenti ku bizuuliddwa mu kunoonyereza. "Olw'ensonga ezitategeerekeka bulungi", Obote olwo n'ava mu kibuga ekikulu [[Kampala]], okugenda okulambula obukiikakkono bwa Uganda. Ng’ebula mbale olutuula lwa Paalamenti nga 4 Ogwokubiri luyitibwe, kabineti yayanguwa okutuula nga taliiwo. Baminisita ab'ekigero be baaliwo, era abasinga obungi ku baaliwo baali basaasira Ibingira. Olwo ne basalawo nti ababaka ba UPC bonna balina okuwagira ekiteeso kino. Okusinziira ku munnamateeka era omukungu avunaanyizibwa ku by'obukessi [[Akena Adoko]], olukiiko n'okusalawo kwakolebwa ku kaweefube wa Ibingira ku magezi okuva ewa munne mu byobufuzi, Pulezidenti [[Ssekabaka Mutesa II|Edward Mutesa]], nga kigambibwa nti yamugamba nti, "Tugatte amaanyi mu kiseera kino. Obote ne baminisita abesigwa bonna bafulumye, ggwe mukama wa Kabineti, Kabineti etuuke kati n'okuzzaawo okusalawo obutawagira kiteeso kyange. Kino kimpadde obulumi bungi.Nze naawe tusobola okukola ebyewuunyo nga tukolagana." Ekiteeso kya Ochieng oluvannyuma lw’ekiseera kitono kyaleetebwa mu Paalamenti era ne kikubaganyizibwako ebirowoozo abakiise baayo. Ekiteeso kino ekyawagirwa Gesparo Oda, eyali akikirira [[Ekibiina kya Democratic Party(Uganda)|ekibiina kya Democratic Party]], kyasoma bwe kiti:<blockquote>Nti olukiiko luno lusaba Gavumenti okuyimiriza Col Idi Amin ow’amagye ga Uganda mu bwangu ku mulimu nga bwe balindirira okumaliriza okunoonyereza kwa poliisi ku bigambibwa ku akawunti ya bbanka ye oluvannyuma ebirina okutwalibwa eri ekitongole kya gavumenti ekikwatibwako ng’okusalawo okusembayo ku nsonga eno kujja kufulumizibwa mu lujjudde.</blockquote>Mu kwogera kwe mweyayanjulira ekiteeso kino, Ochieng era yalumirizza Obote, Onama, ne Minisita w’enteekateeka n’enkulaakulana y’abantu [[Adoko Nekyon]] nti beenyigira mu bikolwa bya Amin ebigambibwa nti yakola. Yagamba nti eno y’ensonga eyalwawo okufulumya ebyazuuliddwa akakiiko. Ochieng yategeeza nti omuntu atategeerekese mannya yamutegeeza nti Obote yafuna zaabu, amasanga ne kaawa ebibbe ebibalirirwamu emitwalo gya pawundi e 50,000, era nti Onama ne Nekyon buli omu yafuna emitwalo gya pawundi 25,000. Bwatyo yannyonnyola nti ssente ezaateekebwa ku akawunti ya Amin zaali zimuwereddwa olw’okubawa ebintu ebyakukusibwa. Ochieng era yategeeza nti omuntu omulala atategeerekeka mannya yamutegeeza nti Amin yasuubizibwa okuwebwa okuduumira amagye olw’ebigambibwa nti yakola. Yayongerako okulumiriza Amin okwenyigira mu lukwe ne bammemba ba gavumenti okutandika okuwamba gavumenti n’okusaanyawo ssemateeka. Ochieng yamaliriza nti Amin yandifulumiza ebikwata ku nsonga zino singa atwalibwa mu kkooti y'amagye mu butongole ; bwe kityo, Obote, Onama, ne Neykon baali tebakola kunoonyereza kwa makulu. Oda yategeeza nti singa yali amanyi ku byogerebwa ebipya, yandibadde akubiriza Ochieng okubissa mu kiteeso ekyali kireteddwa. Wadde kyali kityo, teyateesa nti bakole ennongoosereza. Ababaka babiri baategeeza nti baali bakimanyi nti zaabu omungi ennyo yayita mu ggwanga n’okufuluma mu myaka egiyise. Bammemba abalala baddamu okutegeeza nga bwe walwio engambo mu Kampala ku ntambula ya zaabu n’ebintu ebirala eby’omuwendo.
Paalamenti yayisa ekiteeso n’akalulu kamu akaawakanya okuva eri Kakonge. Kakonge yategeeza nti okukyusa amangu ensala y’ekibiina kya paalamenti ekya UPC kabineti tekyali kya bulijjo era kiteekwa okuba nga kyava mu nteekateeka ey’obwegendereza. Ababaka ba UPC abalala baali bategeezeddwa ku kusalawo kwa kabineti okukkiriza ekiteeso kino ng’okukubaganya ebirowoozo kugguddwawo —nga tebamanyi nti baminisita bangi baali tebeetabye mu kukubaganya ebirowoozo —era ne bagoberera obulagirizi bwa gavumenti yaabwe.
Wadde ng’ekiteeso kino kyali kikwata ku Amin yekka, Ochieng bye yalumiriza byali birumbye obwesige bwa Obote, Onama ne Nekyon, era kyalabika ng’ekyeyoleka eri abakulembeze nti okunoonyereza okupya, okwetongodde kwalina okukolebwa. Ababaka abawerako baali bawadde amagezi mu kukubaganya ebirowoozo nti okunoonyereza kukolebwe baminisita abasatu basobole okukakasa nti tebalina musango. [[Cuthbert Joseph Obwangor]], omwogezi wa gavumenti mu Paalamenti era nga ye ssentebe wa kabineti Obote waba taliiwo, yategeeza akakiiko k’amateeka bino wammanga:<blockquote>Ffe nga Gavumenti, wadde nga waliwo ebigambibwa oba ebigambo ebyayogerwa Owek. Mover, njagala okuwaayo ensonga eno mu inquiry okufuna amazima, bwe gaba nga wegali, kubanga tetuli basajja batono...bwe tunaasanga nga tewali mazima, ye y’agenda okufiirwa. Kati tekitegeeza nti Gavumenti ekkiriza ebigambibwa bino, kubanga bino birina okuteekebwawo.</blockquote>Ku lunaku olwaddirira okukubaganya ebirowoozo Onama yateeka Amin mu luwummula olumpi. Minisita w’ensonga z’omunda mu ggwanga Basil Bataringaya yalonda akakiiko okunoonyereza ku byogerebwa. Obote bwe yakomawo mu Kampala nga 15 Ogwokubiri, teyasobola kugamba baminisita be kugenda mu maaso na kunoonyereza. Kabineti yagezaako okutuula nga 22 Ogwokubir okulonda akakiiko akapya akanoonyereza ku nsonga eno, kyokka Obote nakwata mangu bammemba bataano; Ibingira, [[Emmanuel Lumu]], Balaki K. Kirya, Mathias Ngobi, ne George Magezi bakwatibwa. Abana abasembayo bonna baali ba kibiina ku kiwawaatiro kya Ibingira mu kabineti, era bonna baali beetabye mu lukiiko olwatuula nga 4 Ogwokubiri. Wadde ng’obulabe Ibingira bwe yaleeta obukulembeze bwe bwaggyibwawo, Obote yasalawo okunyweza ekifo kye ng’anyooma abaali bamuvuganya nabo naddala Mutesa. Yalangirira nti Mutesa yali mu lukwe lw'okuwamba gavumenti y'amagye okusuula gavumenti ye, ekyavirako [[Akatyabaga k'e Mengo|Mengo Crisis]] . Nga 23 Ogwokubiri yasengula Opolot n’atwala ekifo ky’akulira amagye, era Amin n’afuulibwa akulira amagye n’amagye g’omu bbanga. Obote era yalonda abalamuzi basatu ku kakiiko ke okunoonyereza ku bigambibwa nti yakola emivuyo gya zaabu: Sir [[Clement Nageon de L'Estang|Clement Nageon de L’Estang]] ( Kkooti ejulirwamu ey’obuvanjuba bwa Afrika ), Cecil Henry Ethelwood Miller ( Kkooti Enkulu eya Kenya ), ne Augustine Saidi ( Kkooti Enkulu eya Tanzania ).
Lipoota eyasembayo ey’akakiiko akanoonyereza yafulumizibwa mu Gwomunaana 1971, nga tewali bukakafu bulaga nti waliwo ekikyamu. Munnabyafaayo Aidan Southall yawandiika nti "kyandirabise ng'ensimbi ennyingi ezitabaliriddwa ku akawunti ya Amin mu bbanka zasaasaanyizibwa mu mateeka ddala ku bintu ebikozesebwa AbaKongo."
== Ebiwandiiko ==
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa ==
*
[[Category:Idi Amin]]
[[Category:Scandal zeby'obufuzi]]
[[Category:Milton Obote]]
pbaky4lxrjj35jb7pdprm82jrafov8o
Category:Abazaalwa mu 1976
14
15034
62671
2026-07-14T21:07:32Z
Charles Kalanzi
9748
Ntademu ekinnyonyolo
62671
wikitext
text/x-wiki
Abantu abazaalwa mu 1976
b5eb5p9c6wojf3ck1tsdwpymbto2bky
Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum
14
15035
62677
2026-07-14T21:40:23Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
62677
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kitgum
neptemadu37tbm3ctdxzlwwxsvd94gz
Category:Abaazaalibwa mu 1992
14
15036
62679
2026-07-14T21:42:21Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
62679
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abaazaalibwa mu 1992
azl1u2wqrwndp2uaop3ginl618g6ehn
Category:Abaawanguzi ba Next Top Model
14
15037
62681
2026-07-14T21:46:09Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
62681
wikitext
text/x-wiki
Bano be baawanguzi ba Next Top Model
iy6h243oog303j0i9vtg0gtkq7i5gvk
Category:Abantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda
14
15038
62683
2026-07-14T21:51:51Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
62683
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abava mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda
3vriy2a91gabkumoatuano0x2z9m0kl
Category:Bannayuganda abakyala aboolesa emisono
14
15039
62684
2026-07-14T21:56:41Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
62684
wikitext
text/x-wiki
Bano be Bannayuganda abakyala aboolesa emisono
f5y7xhet4ebuw4iw2kqxw4zm64z6nfz
Category:Bannayuganda abaasengukira mu Amerika
14
15040
62686
2026-07-14T21:58:38Z
24RAY
11014
ngasseeko ekinnyonnyoko
62686
wikitext
text/x-wiki
Bano be Bannayuganda abaasengukira mu Amerika
0v0k3n93tpoih2x53pkrz4o1o9dljfx
Category:Abasajja abasambi b'omupiira mu Uganda
14
15041
62709
2026-07-15T03:04:04Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "bano basambi ba mupiira gw'ebigere abasajja mu Uganda"
62709
wikitext
text/x-wiki
bano basambi ba mupiira gw'ebigere abasajja mu Uganda
a04pg9qx0otie1ju9onlkg448gvzvp7
Category:Abannayuganda abasajja abasambira omupiir5a ku mutendera gw'ensi yonna
14
15042
62710
2026-07-15T03:05:31Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Bano be bannayuganda abagusambira ebweru"
62710
wikitext
text/x-wiki
Bano be bannayuganda abagusambira ebweru
fi6zll8usmq4snjen5aasn1qnx6zfq2
Category:Abazanyi ba Ordabasy
14
15043
62711
2026-07-15T03:07:29Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Bano be bazannyi ba tiimu ya Ordabasy"
62711
wikitext
text/x-wiki
Bano be bazannyi ba tiimu ya Ordabasy
ln31zcd18oyipu4bs7x2sz95ophsg12
Category:Bazanyi b'omupiira aba SC Villa
14
15044
62712
2026-07-15T03:08:55Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Bano be bazannyira omupiira oggw'eigere mu Sc Villa"
62712
wikitext
text/x-wiki
Bano be bazannyira omupiira oggw'eigere mu Sc Villa
la8esaxbagwbej172hbszp7x4njrog4
Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kamuli
14
15045
62713
2026-07-15T03:09:45Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Bano be bantu abava mu Disitulikiti y'e Kamuli"
62713
wikitext
text/x-wiki
Bano be bantu abava mu Disitulikiti y'e Kamuli
9uu6flv0glbakh3l51bx7hfhroa2ctw
Oluguudo lwa Acholibur–Gulu–Olwiyo
0
15046
62714
2026-07-15T04:01:40Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358015910|Acholibur–Gulu–Olwiyo Road]]"
62714
wikitext
text/x-wiki
'''Oluguudo lwa Acholibur–Gulu–Olwiyo''' lusangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bwa Uganda, lugatta tawuni ya [[Acholibur]] ku kibuga [[Gulu]] n’ekibuga Olwiyo .
== Ekifo ==
Oluguudo luno lutandikira ku Acholibur, akatawuni akatono akali ku luguudo lwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] – Lira, nga kali 19 kilometres (12 mi) mu bukiikaddyo bwa Kitgum. <ref>{{Cite web |last=GFC |date=16 July 2015 |title=Road Distance Between Kitgum And Acholibur With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kitgum%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda&toplace=Acholibur%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJM_XljVHlcxcRSWTyNmSthvE&dt2=ChIJx_m5-eJXcRcRYEpD_hc575M |access-date=16 July 2015 |publisher=Globefeed.com (GFC)}}</ref> Oluguudo luno lugenda mu maaso mu bukiikaddyo bw’obugwanjuba okutuuka e Gulu (omuwendo gw'abantu mu 2014: 152,276), ekibuga ekisingamu abantu abangi mu Northern Region. <ref>{{cite web |last=UBOS |date=27 August 2014 |title=The Population of The Regions of the Republic of Uganda And All Cities And Towns of More Than 15,000 Inhabitants |url=http://citypopulation.de/Uganda-Cities.html |accessdate=16 July 2015 |publisher=Citypopulation.de Quoting [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS)}}</ref> Oluguudo olwo ne lweyongerayo nga luyita mu Nwoya ne [[Anaka]] okutuuka e Olwiyo mu [[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y’e Nwoya]], olugendo lwa kilometres 150 (93 mi) . <ref>{{Cite web |last=GFC |date=16 July 2015 |title=Map Showing Olwiyo And Acholibur With Interactive Route Marker |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Olwiyo%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda&toplace=Acholibur%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJDeFDziQxcBcR1RvAMMa8CkA&dt2=ChIJx_m5-eJXcRcRYEpD_hc575M |access-date=16 July 2015 |publisher=Globefeed.com (GFC)}}</ref> Oluguudo luno lugatta Disitulikits okuli [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]], [[Pader (disitulikit)|Pader]], [[Gulu (disitulikit)|Gulu]], ne [[Nwoya (disitulikit)|Nwoya]]. Ensengeka z'oluguudo luno okumpi ne Gulu ku maapu ziri 2°48'24.0"N, 32°19'29.0"E (Latitude:2.806667; Longitude:32.324722).
== Okulongoosa okutuuka ku bitumen ==
Mu 2009, gavumenti ya Uganda yalagira okunoonyereza ku ngeri y’okukolamu n’engeri gyerunalabikamu mu bujjuvu ku luguudo luno n’oluguudo lwa [[:en:Rwekunye–Apac–Aduku–Lira–Kitgum–Musingo_Road|Rwekunye–Apac–Aduku–Lira–Kitgum–Musingo]], zombi mu bukiikakkono bwa Uganda. Lipoota zino zafunubwa mu 2013. <ref>{{Cite web |last=AICPI |date=April 2013 |title=Feasibility Study, Detailed Engineering Design, Tender Assistance And Project Management for The Upgrading to Bituminous Standards of Lot A: (i) Rwenkunye-Apac-Lira-Kitgum-Musingo (350 km) And (ii) Olwiyo-Gulu-Kitgum (167 km) |url=http://www.aicprogetti.it/en/progetti/strada-rwenkunye-apac-lira-kitgum-musingo-olwiyo-gulu-kitgum |access-date=16 July 2015 |publisher=Aicprogetti.it (AICPI)}}</ref> Nga 21 ogwokubiri mu 2015, okulongoosa okuva ku ngulu okudda ku ngulu kwa bitumen eya kiraasi II era kwalagirwa Pulezidenti [[Yoweri Museveni]] . Omulimu ku gwali ku kilometres 73 (45 mi) okuva e Acholibur okutuuka e Unyama nga gwakwasibwa China Railway No.5 Engineering Group . Oluguudo olukola kilometres 70 (43 mi) ekitundu ky’oluguudo okuva e Unyama okutuuka e Olwiyo kyalongoosebwa kkampuni ya Jiangxi Zhongmei Engineering Construction Company Limited . Omulimu gwali gusuubirwa okumala emyaka esatu. <ref>{{Cite web |last=Komakech |first=Dan Michael |date=23 February 2015 |title=Museveni launches road works |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni--launches--road--works/-/688334/2632064/-/9cjcp8/-/index.html |access-date=15 July 2015}}</ref> Pulojekiti y’oluguudo etekebwamu ensimbi gavumenti ya Uganda mu bujjuvu. <ref>{{Cite web |last=Rwothungeyo |first=Billy |date=August 2014 |title=Solicitor General clears contracts for 450Km of roads |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=657040&CatID=3 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150716161045/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=657040&CatID=3 |archive-date=16 July 2015 |access-date=15 July 2015 |df=dmy-all}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'enguudo mu Uganda
* Ebyenfuna bya Uganda
* Ebyentambula mu Uganda
== Ebiwandiiko ebikozeseddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [http://www.unra.go.ug/ Ekitongole ky'enguudo mu ggwanga ekya Uganda National Road Authority Homepage] Archived
* [https://web.archive.org/web/20150717054529/http://www.carfanz.co.ug/unra-promises-a-better-road-network/ UNRA Esuubizza Omukutu Gw'enguudo Omulungi]
3b4cfxwdgegve84nxz29lmmuswt6ml7
62715
62714
2026-07-15T04:03:26Z
ESTHER NAKITENDE
9175
ntaddeko databox
62715
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Oluguudo lwa Acholibur–Gulu–Olwiyo''' lusangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bwa Uganda, lugatta tawuni ya [[Acholibur]] ku kibuga [[Gulu]] n’ekibuga Olwiyo .
== Ekifo ==
Oluguudo luno lutandikira ku Acholibur, akatawuni akatono akali ku luguudo lwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] – Lira, nga kali 19 kilometres (12 mi) mu bukiikaddyo bwa Kitgum. <ref>{{Cite web |last=GFC |date=16 July 2015 |title=Road Distance Between Kitgum And Acholibur With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kitgum%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda&toplace=Acholibur%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJM_XljVHlcxcRSWTyNmSthvE&dt2=ChIJx_m5-eJXcRcRYEpD_hc575M |access-date=16 July 2015 |publisher=Globefeed.com (GFC)}}</ref> Oluguudo luno lugenda mu maaso mu bukiikaddyo bw’obugwanjuba okutuuka e Gulu (omuwendo gw'abantu mu 2014: 152,276), ekibuga ekisingamu abantu abangi mu Northern Region. <ref>{{cite web |last=UBOS |date=27 August 2014 |title=The Population of The Regions of the Republic of Uganda And All Cities And Towns of More Than 15,000 Inhabitants |url=http://citypopulation.de/Uganda-Cities.html |accessdate=16 July 2015 |publisher=Citypopulation.de Quoting [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS)}}</ref> Oluguudo olwo ne lweyongerayo nga luyita mu Nwoya ne [[Anaka]] okutuuka e Olwiyo mu [[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y’e Nwoya]], olugendo lwa kilometres 150 (93 mi) . <ref>{{Cite web |last=GFC |date=16 July 2015 |title=Map Showing Olwiyo And Acholibur With Interactive Route Marker |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Olwiyo%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda&toplace=Acholibur%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJDeFDziQxcBcR1RvAMMa8CkA&dt2=ChIJx_m5-eJXcRcRYEpD_hc575M |access-date=16 July 2015 |publisher=Globefeed.com (GFC)}}</ref> Oluguudo luno lugatta Disitulikits okuli [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]], [[Pader (disitulikit)|Pader]], [[Gulu (disitulikit)|Gulu]], ne [[Nwoya (disitulikit)|Nwoya]]. Ensengeka z'oluguudo luno okumpi ne Gulu ku maapu ziri 2°48'24.0"N, 32°19'29.0"E (Latitude:2.806667; Longitude:32.324722).
== Okulongoosa okutuuka ku bitumen ==
Mu 2009, gavumenti ya Uganda yalagira okunoonyereza ku ngeri y’okukolamu n’engeri gyerunalabikamu mu bujjuvu ku luguudo luno n’oluguudo lwa [[:en:Rwekunye–Apac–Aduku–Lira–Kitgum–Musingo_Road|Rwekunye–Apac–Aduku–Lira–Kitgum–Musingo]], zombi mu bukiikakkono bwa Uganda. Lipoota zino zafunubwa mu 2013. <ref>{{Cite web |last=AICPI |date=April 2013 |title=Feasibility Study, Detailed Engineering Design, Tender Assistance And Project Management for The Upgrading to Bituminous Standards of Lot A: (i) Rwenkunye-Apac-Lira-Kitgum-Musingo (350 km) And (ii) Olwiyo-Gulu-Kitgum (167 km) |url=http://www.aicprogetti.it/en/progetti/strada-rwenkunye-apac-lira-kitgum-musingo-olwiyo-gulu-kitgum |access-date=16 July 2015 |publisher=Aicprogetti.it (AICPI)}}</ref> Nga 21 ogwokubiri mu 2015, okulongoosa okuva ku ngulu okudda ku ngulu kwa bitumen eya kiraasi II era kwalagirwa Pulezidenti [[Yoweri Museveni]] . Omulimu ku gwali ku kilometres 73 (45 mi) okuva e Acholibur okutuuka e Unyama nga gwakwasibwa China Railway No.5 Engineering Group . Oluguudo olukola kilometres 70 (43 mi) ekitundu ky’oluguudo okuva e Unyama okutuuka e Olwiyo kyalongoosebwa kkampuni ya Jiangxi Zhongmei Engineering Construction Company Limited . Omulimu gwali gusuubirwa okumala emyaka esatu. <ref>{{Cite web |last=Komakech |first=Dan Michael |date=23 February 2015 |title=Museveni launches road works |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni--launches--road--works/-/688334/2632064/-/9cjcp8/-/index.html |access-date=15 July 2015}}</ref> Pulojekiti y’oluguudo etekebwamu ensimbi gavumenti ya Uganda mu bujjuvu. <ref>{{Cite web |last=Rwothungeyo |first=Billy |date=August 2014 |title=Solicitor General clears contracts for 450Km of roads |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=657040&CatID=3 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150716161045/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=657040&CatID=3 |archive-date=16 July 2015 |access-date=15 July 2015 |df=dmy-all}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'enguudo mu Uganda
* Ebyenfuna bya Uganda
* Ebyentambula mu Uganda
== Ebiwandiiko ebikozeseddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [http://www.unra.go.ug/ Ekitongole ky'enguudo mu ggwanga ekya Uganda National Road Authority Homepage] Archived
* [https://web.archive.org/web/20150717054529/http://www.carfanz.co.ug/unra-promises-a-better-road-network/ UNRA Esuubizza Omukutu Gw'enguudo Omulungi]
jsliy4ikl3dxohifjg7bqcfrguh3epd
62716
62715
2026-07-15T04:08:34Z
ESTHER NAKITENDE
9175
ntaddeko amatuluba
62716
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Oluguudo lwa Acholibur–Gulu–Olwiyo''' lusangibwa mu kitundu ky’obukiikakkono bwa Uganda, lugatta tawuni ya [[Acholibur]] ku kibuga [[Gulu]] n’ekibuga Olwiyo .
== Ekifo ==
Oluguudo luno lutandikira ku Acholibur, akatawuni akatono akali ku luguudo lwa [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]] – Lira, nga kali 19 kilometres (12 mi) mu bukiikaddyo bwa Kitgum. <ref>{{Cite web |last=GFC |date=16 July 2015 |title=Road Distance Between Kitgum And Acholibur With Map |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kitgum%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda&toplace=Acholibur%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJM_XljVHlcxcRSWTyNmSthvE&dt2=ChIJx_m5-eJXcRcRYEpD_hc575M |access-date=16 July 2015 |publisher=Globefeed.com (GFC)}}</ref> Oluguudo luno lugenda mu maaso mu bukiikaddyo bw’obugwanjuba okutuuka e Gulu (omuwendo gw'abantu mu 2014: 152,276), ekibuga ekisingamu abantu abangi mu Northern Region. <ref>{{cite web |last=UBOS |date=27 August 2014 |title=The Population of The Regions of the Republic of Uganda And All Cities And Towns of More Than 15,000 Inhabitants |url=http://citypopulation.de/Uganda-Cities.html |accessdate=16 July 2015 |publisher=Citypopulation.de Quoting [[Uganda Bureau of Statistics]] (UBOS)}}</ref> Oluguudo olwo ne lweyongerayo nga luyita mu Nwoya ne [[Anaka]] okutuuka e Olwiyo mu [[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y’e Nwoya]], olugendo lwa kilometres 150 (93 mi) . <ref>{{Cite web |last=GFC |date=16 July 2015 |title=Map Showing Olwiyo And Acholibur With Interactive Route Marker |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Olwiyo%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda&toplace=Acholibur%2C%20Northern%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJDeFDziQxcBcR1RvAMMa8CkA&dt2=ChIJx_m5-eJXcRcRYEpD_hc575M |access-date=16 July 2015 |publisher=Globefeed.com (GFC)}}</ref> Oluguudo luno lugatta Disitulikits okuli [[Kitgum (disitulikit)|Kitgum]], [[Pader (disitulikit)|Pader]], [[Gulu (disitulikit)|Gulu]], ne [[Nwoya (disitulikit)|Nwoya]]. Ensengeka z'oluguudo luno okumpi ne Gulu ku maapu ziri 2°48'24.0"N, 32°19'29.0"E (Latitude:2.806667; Longitude:32.324722).
== Okulongoosa okutuuka ku bitumen ==
Mu 2009, gavumenti ya Uganda yalagira okunoonyereza ku ngeri y’okukolamu n’engeri gyerunalabikamu mu bujjuvu ku luguudo luno n’oluguudo lwa [[:en:Rwekunye–Apac–Aduku–Lira–Kitgum–Musingo_Road|Rwekunye–Apac–Aduku–Lira–Kitgum–Musingo]], zombi mu bukiikakkono bwa Uganda. Lipoota zino zafunubwa mu 2013. <ref>{{Cite web |last=AICPI |date=April 2013 |title=Feasibility Study, Detailed Engineering Design, Tender Assistance And Project Management for The Upgrading to Bituminous Standards of Lot A: (i) Rwenkunye-Apac-Lira-Kitgum-Musingo (350 km) And (ii) Olwiyo-Gulu-Kitgum (167 km) |url=http://www.aicprogetti.it/en/progetti/strada-rwenkunye-apac-lira-kitgum-musingo-olwiyo-gulu-kitgum |access-date=16 July 2015 |publisher=Aicprogetti.it (AICPI)}}</ref> Nga 21 ogwokubiri mu 2015, okulongoosa okuva ku ngulu okudda ku ngulu kwa bitumen eya kiraasi II era kwalagirwa Pulezidenti [[Yoweri Museveni]] . Omulimu ku gwali ku kilometres 73 (45 mi) okuva e Acholibur okutuuka e Unyama nga gwakwasibwa China Railway No.5 Engineering Group . Oluguudo olukola kilometres 70 (43 mi) ekitundu ky’oluguudo okuva e Unyama okutuuka e Olwiyo kyalongoosebwa kkampuni ya Jiangxi Zhongmei Engineering Construction Company Limited . Omulimu gwali gusuubirwa okumala emyaka esatu. <ref>{{Cite web |last=Komakech |first=Dan Michael |date=23 February 2015 |title=Museveni launches road works |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni--launches--road--works/-/688334/2632064/-/9cjcp8/-/index.html |access-date=15 July 2015}}</ref> Pulojekiti y’oluguudo etekebwamu ensimbi gavumenti ya Uganda mu bujjuvu. <ref>{{Cite web |last=Rwothungeyo |first=Billy |date=August 2014 |title=Solicitor General clears contracts for 450Km of roads |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=657040&CatID=3 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150716161045/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=657040&CatID=3 |archive-date=16 July 2015 |access-date=15 July 2015 |df=dmy-all}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'enguudo mu Uganda
* Ebyenfuna bya Uganda
* Ebyentambula mu Uganda
== Ebiwandiiko ebikozeseddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [http://www.unra.go.ug/ Ekitongole ky'enguudo mu ggwanga ekya Uganda National Road Authority Homepage] Archived
* [https://web.archive.org/web/20150717054529/http://www.carfanz.co.ug/unra-promises-a-better-road-network/ UNRA Esuubizza Omukutu Gw'enguudo Omulungi]
[[Category:Enguudo mu Uganda]]
[[Category:Disitulikiti y'e Nwoya]]
[[Category:Disitulikiti y'e Gulu]]
[[Category:Disitulikiti y'e Pder]]
[[Category:Ekitundu ky'e Acholi]]
[[Category:Enguudo bu kiikakkono bwa Uganda]]
[[Category:Ugandan television personalities]]
pdq9yncuty5408d2i5p8d4nj4zline9
Category:Enguudo mu Uganda
14
15047
62717
2026-07-15T04:09:11Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "zino nguudo mu uganda"
62717
wikitext
text/x-wiki
zino nguudo mu uganda
i7tmr61q00inwzrwyuhfv9q7owryo78
Category:Disitulikiti y'e Nwoya
14
15048
62718
2026-07-15T04:09:47Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created page with "Eno disitulikiti mu Uganda"
62718
wikitext
text/x-wiki
Eno disitulikiti mu Uganda
k64bhkxyk0s2nbt7qwm3t6sfvkwowsb
User:Osete Gerard
2
15049
62749
2026-07-15T07:28:07Z
Osete Gerard
11455
Registered Non-Governmental Organization Buhubalo Children Foundation Officially registered in Uganda, committed to transforming the lives of vulnerable children through education, health, and holistic care. Permit Number INDP0007468NB Registration Number INDR180787468NB Founded 2021 Jurisdiction Uganda Buhubalo Children Foundation Our Story Background & Mission Founded in 2021 by Gerald, Buhubalo Children Foundation is a grassroots Non-Governmental Organization deeply rooted
62749
wikitext
text/x-wiki
 buhubalo children foundation
ay24gmvwrx0qg81zp0nt6bmvq93m563
Godfrey Serunkuma Lule
0
15050
62751
2026-07-15T08:48:24Z
Rtr PK
11024
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347866321|Godfrey Serunkuma Lule]]"
62751
wikitext
text/x-wiki
'''Godfrey Serunkuma Lule''' (yazaalibwa 10 Ogwomwenda 1932) munnamateeka [[:category:Abantu ba Uganda|munnayuganda]] . Yali [[Olukalala lw'abaminisita b'amateeka ne Ssemateeka wa Uganda|Minisita w'enfuga eyamateeka ne Ssemateeka wa Uganda]] ku lwa [[Idi Amin]] n’ava mu kibiina, n’afuuka avumirira Amin ow’amaanyi mu nsi yonna. Yagenda mu maaso n’atandikawo kkampuni ya Uganda emanyiddwa ennyo mu by’amateeka eya Sebalu &amp; Lule Advocates and Legal Consultants. <ref name="S&L2">{{Cite web |title=About Us |url=http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714145706/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 |archive-date=14 July 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=Sebalu & Lule}}</ref> <ref name=":22">{{Cite book |last=Marco Publishers |year=1966 |title=Who's Who in East Africa 1965–1966 |publisher=Marco Publishers |editor-last=Wilson |editor-first=E. G. |location=London |pages=212}}</ref>
== Obuto bwe ==
Lule yazaalibwa nga 10 Ogwomwenda 1932, e [[Mukono (disitulikit)|Mukono]], [[Uganda]] . <ref name=":22">{{Cite book |last=Marco Publishers |year=1966 |title=Who's Who in East Africa 1965–1966 |publisher=Marco Publishers |editor-last=Wilson |editor-first=E. G. |location=London |pages=212}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMarco_Publishers1966">Marco Publishers (1966). Wilson, E. G. (ed.). ''Who's Who in East Africa 1965–1966''. London: Marco Publishers. p. 212.</cite></ref> yazaalibwa mu ggwanga lya [[Buganda]] .
=== Okusoma ===
Okuva mu 1952 okutuuka mu 1954, Lule yasomera mu ssomero lya Aggrey Memorial School. Yakolako akaseera katono ng’omusomesa oluvannyuma lw’okutikkirwa, ng’asomesa ku ssomero lya Luwule Secondary School ku kyalo Luwule mu muluka gwe Namaiba mu gombolola ye Nakisunga mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] mu [[Uganda]] . <ref name=":22">{{Cite book |last=Marco Publishers |year=1966 |title=Who's Who in East Africa 1965–1966 |publisher=Marco Publishers |editor-last=Wilson |editor-first=E. G. |location=London |pages=212}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMarco_Publishers1966">Marco Publishers (1966). Wilson, E. G. (ed.). ''Who's Who in East Africa 1965–1966''. London: Marco Publishers. p. 212.</cite></ref> Okuva mu 1956 okutuuka mu 1961 yasomera mu Yunivasite y'e Bombay kati eyitibwa Yunivasite y'e Mumbai gye yafunira diguli mu mateeka . <ref name=":22" />
=== Omulimu gwe yasooka okukola ===
Oluvannyuma lw'okutikkirwa mu yunivasite y'e Bombay, Lule yaweereza mukutendekebwa eri Ssaabawolereza wa Gavumenti mu Buyindi mu ofiisi e Mysore [[India|mu Buyindi]] . <ref name=":22">{{Cite book |last=Marco Publishers |year=1966 |title=Who's Who in East Africa 1965–1966 |publisher=Marco Publishers |editor-last=Wilson |editor-first=E. G. |location=London |pages=212}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMarco_Publishers1966">Marco Publishers (1966). Wilson, E. G. (ed.). ''Who's Who in East Africa 1965–1966''. London: Marco Publishers. p. 212.</cite></ref> Olwo n’addayo mu Uganda mu 1962 ng’ayita ekigezo ky'eteeka mu [[India|Buyindi]] mu kiseera kino. <ref name=":24">{{Cite web |last=Uganda Law Society |date=July 2012 |title=Ugandan Lawyer Directory: Names of Advocates |url=http://www.uls.or.ug/uploads/The%20Directory%20-%20July%202012-20121019-130442.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190520040412/http://www.uls.or.ug/uploads/The%20Directory%20-%20July%202012-20121019-130442.pdf |archive-date=20 May 2019 |access-date=17 May 2019 |website=Uganda Law Society}}</ref> <ref name="S&L2">{{Cite web |title=About Us |url=http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714145706/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 |archive-date=14 July 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=Sebalu & Lule}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20140714145706/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 "About Us"]. Sebalu & Lule. Archived from [http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 the original] on 14 July 2014<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">20 May</span> 2019</span>.</cite></ref> <ref name=":22" /> Yayita ekigezo ky'eteeka mu [[Uganda]] mu 1967. <ref name=":24" />
== Emirimu ==
Lule yasooka okuyingira [[:category:Ebyobufuzi mu Uganda|ebyobufuzi bya Uganda]] mu 1963, bwe yatandika okukolera State Attorney mu minisitule y’ebyamateeka ne ssemateeka wa [[Uganda]] . Mu 1964, yaweereza mu kifo kye yasooka okuweebwa, eyalondebwa [[Milton Obote|Apollo Milton Obote]] okubeera Assistant Administrator General mu Kampala. <ref name=":22">{{Cite book |last=Marco Publishers |year=1966 |title=Who's Who in East Africa 1965–1966 |publisher=Marco Publishers |editor-last=Wilson |editor-first=E. G. |location=London |pages=212}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMarco_Publishers1966">Marco Publishers (1966). Wilson, E. G. (ed.). ''Who's Who in East Africa 1965–1966''. London: Marco Publishers. p. 212.</cite></ref>
=== Minisita w’ebyamateeka ne Ssemateeka wa Uganda ===
Mu 1973, Idi Amin yagoba Minisita we ow'obwenkanya ne Ssemateeka wa Uganda, [[Peter James Nkambo Mugerwa]], ng'ensonga eyaweebwa yali nti yali tasobola kutambulira ku supiidi Pulezidenti [[Idi Amin]] gye yali avugirako ebyenfuna, ekyamuviirako okulonda Godfrey Serunkuma Lule okubeera omusika we.
Nga [[Olukalala lw'abaminisita b'amateeka ne Ssemateeka wa Uganda|Minisita w’ebyamateeka ne Ssemateeka wa Uganda]], ekifo ekyamufuula ne Ssaabawolereza wa Uganda, Lule yakola ku nsonga enzibu mu mateeka olw’ebikolwa ebimenya ssemateeka ebya Idi Amin eyeeyongera okutabuka. Yawolereza ekiragiro ky’okutereeza ettaka ekya 1975, ekyalongoosa enkola y’okutwala ettaka ly’eggwanga nga kikyusa etteeka ly’ettaka lya gavumenti erya 1969 n’okuggyawo ebintu by’obwannannyini byonna mu Uganda n’okufuula ettaka lyonna mu Uganda okuba nga litwalibwa [[:category:Ebyobufuzi mu Uganda|gavumenti ya Uganda]], ng’ettaka lya liizi eri ebitongole by’obwannannyini okuva mu gavumenti ya Uganda. <ref>{{Cite journal |last=Coldham |first=Simon |date=2000 |title=Land Reform and Customary Rights: The Case of Uganda |url=https://eprints.soas.ac.uk/2568/1/LandReformUganda.pdf |journal=Journal of African Law |volume=44 |issue=1 |pages=65–77 |doi=10.1017/S0021855300012043 |issn=0021-8553 |jstor=1587438}}</ref> Era yalina okukola ku mateeka ebyaddirira okugoba Bannaasia okuva mu Uganda Idi Amin mwe yalagira okugoba [[Abayindi mu Uganda|Bannayuganda 80,000 abasibuka mu Buyindi]] okuva mu [[Uganda]], ng’asala omusango ku byatuuka ku bintu byabwe ebyalekebwawo nga [[Abayindi mu Uganda|Uganda’s South Asian Minority]] nga bagobeddwa era bannayuganda abava mu Buyindi ne bavaayo kyeyagalire olw’okweyongera kw’obusosoze mu Uganda. Era yatera okugenda e Geneva, [[Switzerland]] n'ebibuga ebirala okulwanirira gavumenti ya [[Idi Amin]] eri ebitongole by'ensi yonna ne gavumenti z'amawanga amalala. <ref name=":23" />
=== Okuva mu kibiina ===
Mu Gwokusatu 1977, Lule yategeezebwa ngali ku kyamisana mu Kampala nti [[Idi Amin]] yali ateekateeka kumugoba n’okukkakkana ng’amusse, ekyaviirako Lule okuva mu cafe gye yali asimbula n’ayolekera butereevu London, amaka g’abantu abalala abamanyiddwa ennyo abava mu Uganda abeyawula ku Idi Amin ng’eyali Minisita w’ebyensimbi omugundiivu [[Emmanuel Bwayo Wakhweya|Emmanuel Blayo Wakhwweya]] emyaka ebiri emabega, nga taddayo wadde ewuwe e [[Kampala]] .
Yawangalira mu bulamu obwa wansi mu myezi gye egyasooka mu London, ng’amawulire g’okuva kwe mukibiina gaayogerwa nga 10 Ogwokuna 1977 yokka, era tewali kyayogerwa mu Uganda nti yali abuze era nti yeewaggula n’agenda e [[Great Britain|Bungereza]] okutuusa mu Gwomusanvu. Mu kiseera kino yali agezaako okufuna famire ye okumwegattako e London, nga yeewala enkomerero abafumbo abalala nga [[Edith Mary Bataringaya]] gye bakkomekereranga nayo abagalwa baabwe bwe baagwa mu mikono gya Idi Amin, nga [[Edith Mary Bataringaya]] ayokebwa abayambi ba Idi Amin nga mulamu. <ref>{{Cite book |last=Olowo Onyango |first=Eria |year=2010 |title=Pastoralists in Violent Defiance of the State: The case of the Karimojong in Northeastern Uganda |publisher=Dissertation for the degree philosophiae doctor (PhD) at the University of Bergen |location=University of Bergen}}</ref> <ref name=":92">{{Cite book |last=Stokes |first=Brigid |title=Memories. |publisher=Daughters of Mary and Joseph |location=Mbarara, Uganda}}</ref> <ref name=":102">{{Cite book |last=Mutibwa |first=Phares Mukasa |date=1992 |title=Uganda Since Independence: A Story of Unfulfilled Hopes |url=https://books.google.com/books?id=EkSP9XUIAKsC&pg=PA100 |publisher=Africa World Press |isbn=978-0-86543-357-1 |location=Trenton, NJ |language=en}}</ref>
Mu buwanganguse, Lule yavumirira nnyo enfuga ya [[Idi Amin]] . Mu Gwomwenda 1977, yayogera n’ekibiina [[Lisangá lya Bikólo bya Molɔ́ngɔ́|ky’Amawanga Amagatte]] n’abakubiriza okuvumirira ebikolobero Amin bye yakolanga ku bantu. Era yalaajanira Bungereza, Amerika, n'amawanga [[Bulaaya|ga Bulaaya]] okugoba Idi Amin ne gavumenti ye, n'ayita olukiiko lwa bannamawulire n'eyali Minisita w'ebyobulamu [[Henry Kyemba]] mwe yasabira Bungereza okukomya okukkiriza Idi Amin ne "wisiki runs" ze mweyasindikiranga banne ku nnyonyi okugenda ku Stansted e London okwegulira ebintu eby'ebbeeyi n'abawamuwagira. Era yakolera mu Hoskin and Company ng'ali mu buwanganguse, ng'akolera mu Bournemouth ne London .
== OKudda mu Uganda ne Private Practice ==
Mu 1979, Idi Amin yaddukira mu buwanganguse n’agenda e Jeddah, [[Saudi Arabia]] ate Godfrey Serunkuma Lule n’akomawo okuva mu buwanganguse n’adda mu [[Uganda]] .
=== Sebalu ne Lule ===
Mu 1980, Lule yatandikawo kkampuni y'amateeka eya Sebalu & Lule ne Paulo Sebalu. <ref name="S&L2">{{Cite web |title=About Us |url=http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714145706/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 |archive-date=14 July 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=Sebalu & Lule}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20140714145706/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 "About Us"]. Sebalu & Lule. Archived from [http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=780 the original] on 14 July 2014<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">20 May</span> 2019</span>.</cite></ref> Sebalu &amp; Lule Advocates and Legal Consultants kkampuni ya mateeka mu Uganda ng’ekitebe kyayo kisangibwa mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref name="S&L2" /> Kkampuni eno mmemba wa DLA Piper ne DLA Piper Africa Group. <ref name="IFLR1000">{{Cite web |title=IFLR1000 Reviews |url=http://www.iflr1000.com/firm/sebalu-lule-uganda/profile/3014#review |publisher=IFLR1000:The Guide to the World's Leading Financial Law Firms}}</ref> <ref name="C&P2">{{Cite web |title=Band 1: Sebalu & Lule Advocates and Legal Consultants |url=http://www.chambersandpartners.com/220/852/Editorial/2/1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180623170258/https://www.chambersandpartners.com/220/852/Editorial/2/1 |archive-date=23 June 2018 |access-date=20 May 2019 |publisher=Chambers Global}}</ref> Bannamateeka ba kkampuni eno bammemba b'ebitongole eby'ekikugu eby'enjawulo, omuli ekibiina ekigatta bannamateeka mu nsi yonna, ekibiina kya bannamateeka ekya Commonwealth, ekibiina ekigatta bannamateeka mu buvanjuba bwa Afrika ne [[Uganda Law Society]] . <ref name="IFLR1000" /> <ref name="C&P2" /> <ref name="S&L2" />
Sebalu & Lule ewabula ebibiina ebikulembedde mu ggwanga n’amawanga amalala mu by’ensimbi, amasannyalaze n’ebizimbe, yinsuwa, eby'empuliziganya, okuzimba, okusembeza abagenyi nokw'ewumuzaamu, eby’obwannannyini n’eby’okulongoosa/okukola ebintu, ebiwerako ku byo biwandiikiddwa ku lukalala lwa Uganda Securities Exchange ne FTSE 100 index . Kkampuni eno era ekola ku bavunaanyizibwa mu kulungamya amakolero, abagaba ssente mu nsi yonna, Gavumenti n’ebitongole bya gavumenti. <ref name="S&B22">{{Cite web |title=Practice Areas |url=http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=13 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140717033837/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=13 |archive-date=17 July 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=Sebalu & Lule}}</ref> <ref name="MTN">{{Cite web |title=MTN takes $3.7m battle back to Three Ways Ltd |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32423:-mtn-takes-37m-battle-back-to-three-ways-ltd&catid=38:business&Itemid=68 |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> <ref name="Banks">{{Cite web |title=Banks file defence in charges case |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/220/765408 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819125634/http://www.newvision.co.ug/D/8/220/765408 |archive-date=2014-08-19 |access-date=2019-05-20 |publisher=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="UBC">{{Cite web |title=UBC resurrects Ntinda land case |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/UBC-resurrects-Ntinda-land-case/-/691252/1424758/-/format/xhtml/-/470gp1/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714201522/http://mobile.monitor.co.ug/News/UBC-resurrects-Ntinda-land-case/-/691252/1424758/-/format/xhtml/-/470gp1/-/index.html |archive-date=14 July 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
Sebalu & Lule yakuguka mu kukola bintu bino wammanga: bbanka n’ebyensimbi, obutale bwa kapito, amateeka g’ebitongole n’ebyobusuubuzi, okugonjoola enkaayana z’ebyobusuubuzi, pulojekiti n’ebizimbe, amasannyalaze (amasoboza, amafuta ne ggaasi n'okusima eby’obugagga eby’omu ttaka), okugatta n’okugula ebintu, emirimu n’akasiimo, ebibiina by'obwannakyewa, eby’amayumba n’omusolo. <ref name="S&B22">{{Cite web |title=Practice Areas |url=http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=13 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140717033837/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=13 |archive-date=17 July 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=Sebalu & Lule}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20140717033837/http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=13 "Practice Areas"]. Sebalu & Lule. Archived from [http://www.sebalulule.co.ug/?page_id=13 the original] on 17 July 2014<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">20 May</span> 2019</span>.</cite></ref> Kkampuni eno efunye obuwanguzi obw’amaanyi wansi wa Lule, akyakola okutukira ddala mu 2019, nga kkampuni eno efunye engule nnyingi. Mu 2014 IFLR1000 ensengeka y’ebyensimbi n’amateeka g’ebitongole eya Sebalu & Lule eraga nti kkampuni ya Tier 1 ey’ebyensimbi n’amateeka g’ebitongole. Kkampuni eno era esengekebwa mu Tier 1 nga kkampuni ya bannamateeka mu by’amasannyalaze n’ebizimbe okuva mu ndagiriro y’emu ey’amateeka. <ref name="IFLR1000B">{{Cite web |title=2014 Rankings |url=http://www.iflr1000.com/firm/sebalu-lule-uganda/profile/3014#rankings |publisher=IFLR1000:The Guide to the World's Leading Financial Law Firms}}</ref> Sebalu & Lule era yasengekebwa nga kkampuni yamateeka mu Band 1 mu mpaka za Chambers & Partners eza 2014. <ref name="C&P2">{{Cite web |title=Band 1: Sebalu & Lule Advocates and Legal Consultants |url=http://www.chambersandpartners.com/220/852/Editorial/2/1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180623170258/https://www.chambersandpartners.com/220/852/Editorial/2/1 |archive-date=23 June 2018 |access-date=20 May 2019 |publisher=Chambers Global}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20180623170258/https://www.chambersandpartners.com/220/852/Editorial/2/1 "Band 1: Sebalu & Lule Advocates and Legal Consultants"]. Chambers Global. Archived from [http://www.chambersandpartners.com/220/852/Editorial/2/1 the original] on 23 June 2018<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">20 May</span> 2019</span>.</cite></ref> <ref name="C&P3">{{Cite web |title=Sebalu & Lule Advocates and Legal Consultants |url=http://www.chambersandpartners.com/firm/2537/2 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140529150205/http://www.chambersandpartners.com/firm/2537/2 |archive-date=29 May 2014 |access-date=20 May 2019 |publisher=Chambers Global}}</ref>
=== Ebyobufuzi bya Buganda oluvannyuma lwa Amin ===
Oluvannyuma lw’okudda mu Uganda ng'amaze okuva mu kibiina, Godfrey Serunkuma Lule yasooka kuwangalira mu mbeera eyabulijjo mu byobufuzi ng’essira aliteeka ku kukola ku kuzimba Sebalu &amp; Lule okufuuka kkampuni ekola obulungi era emanyiddwa. Yakola pro-bono work consulting for the new Ugandan political leadership, naddala okukolera [[Abayindi mu Uganda|Abayindi ba Uganda]] okudda mu Uganda oluvannyuma lw'okugobwa kwa Bannaasia mu Uganda ku mulembe gwa [[Idi Amin]], okusalawo Lule kwe yakola okulwanirira, okuwoza, n'okugonjoola bwe yali [[Olukalala lw'abaminisita b'amateeka ne Ssemateeka wa Uganda|Minisita w'ebyamateeka ne Ssemateeka wa Uganda]] .
Lule yandiyingidde ebyobufuzi bya [[Buganda]] oluusi mu myaka gya 1990 ne 2000 gyonna ng'ali kulusegere ne [[Kabaka wa Buganda]]. Kabaka wa Buganda kye kitiibwa ekiweebwa Kabaka wa Buganda, obwakabaka eri [[Baganda|abantu b’e Ganda]] mu Uganda. <ref name=":110">{{Cite web |last=Sekindi |first=Fredrick Derek |date=27 May 2015 |title=A Critical Analysis of the Legal Construction of the Presidency in Post-1995 Uganda |url=http://bura.brunel.ac.uk/bitstream/2438/11589/1/FulltextThesis.pdf |access-date=29 April 2018 |publisher=Brunel University}}</ref>[[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|]] Mu 1993, yayambako munteseganya okufuba okulaba nga Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II atuzibwa kunnamulondo, ng'awereza ng'omumyuka wa ssabawolereza we.
Mu 1994–1995, Lule yayambako okuwandiika ssemateeka wa [[Buganda]] omuggya. [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Kabaka Ronald Muwenda Mutebi]] yayiwa [[Lukiiko|Olukiiko]] mu 1996 era yalonda Lule okukikirira[[Kampala]], newankubadde Lule yagaana okuwereza olwobutabawo bwerufu.<ref name=":23" />
Mu 2005, Lule yayingira eby'obufuzi omulundi ogwali gusemba weyafukira ssabawolereza wa Buganda mukwano gwe owedda Dan Muliika weyafulibwam [[Katikkiro wa Buganda]], ekitiibwa ekiweebwa ssabaminisita w'Obwakabaka bwa Buganda. <ref>{{Cite web |last=Lule |first=Jeff Andrew |date=22 May 2013 |title=Katikiro Mayiga Chairs His First Cabinet Meeting |url=http://www.newvision.co.ug/news/643006-katikiro-mayiga-chairs-his-first-cabinet-meeting.html |access-date=25 August 2015}}</ref> Muliika ngamaze okugobebwa ne Lule yalekulira, nga yekwasa omutima ogwali gumuluma. Okutuuka mu 2019, Lule yeyongera okubeera mu [[Kampala]] nakola amateeka ngawaddukanya Sebalu &amp; Lule.<ref name=":23" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Abantu Abalamu]]
[[Category:Abebuzibwako]]
[[Category:Abasomerako ku Yunivasite ye Mumbai]]
[[Category:Abazalibwa mu 1935]]
[[Category:Bannamateeka bannayuganda b'ekyasa ekya 20]]
[[Category:Bannamateeka bannayuganga ab'ekyasa ekya 21]]
[[Category:Abantu abava e Kampala]]
[[Category:Bannayuganda abakulira bizinesi]]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
pmw9dxdqjv588x2s8lo189u5tq3qskz
David Ssemujju
0
15051
62767
2026-07-15T10:21:27Z
Judithamos
10087
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1362547471|David Ssemujju]]"
62767
wikitext
text/x-wiki
'''Kavuma David Ssemujju''' amanyiddwa nga (De Animal) yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi n'ogumu 1992, era Munnayuganda [[omuzannyi w'ebikonde.]]<ref>{{Cite web |title=David Ssemujju |url=https://www.olympedia.org/athletes/146998 |access-date=28 July 2021 |website=Olympedia}}</ref> <ref>{{Cite web |title=David Ssemujju – DrBoxing |url=https://drboxing.com/david-ssemujju/ |access-date=2024-05-24 |language=en-US}}</ref>Yavuganya mu mpaka [[z'abasajja ez'obuzito bwa middleweight]] ku [[musana gwa 2020 ogwa Olympics]] <ref>{{Cite web |title=Boxing: Men's Middle (69-75kg) |url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/BOX/OG2020-_BOX_C75_BOXM75KG--------------------------.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722153527/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/BOX/OG2020-_BOX_C75_BOXM75KG--------------------------.pdf |archive-date=22 July 2021 |access-date=28 July 2021 |website=Tokyo 2020}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Olympics 2020: Ssemujju up against familiar foe, old jinx |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/boxing/olympics-2020-ssemujju-up-against-familiar-foe-old-jinx-3486400 |access-date=28 May 2022 |website=Monitor}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-07-26 |title=Ssemuju's Olympic dream ends on debut |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/boxing/-ssemuju-s-olympic-dream-ends-on-debut-3486694 |access-date=2024-05-24 |website=Monitor |language=en}}</ref> gye yawangulirwa Nemouchi Younes omukubi w'ebikonde omunageria nga bavuganya mu mpaka z'abasajja eza middleweight (kkiro69-75) <ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2021-07-26 |title=Toyko Olympics: Uganda's Middleweight boxer Ssemujju falls to Algerian Nemouchi |url=http://kawowo.com/2021/07/26/toyko-olympics-ugandas-middleweight-boxer-ssemujju-falls-to-algerian-nemouchi/ |access-date=2024-05-24 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-07-26 |title=Ssemujju in spotlight ahead of Tokyo Olympics bout against familiar foe |url=https://sports.mtn.co.ug/2021/07/26/boxer-ssemujju-in-spotlight-ahead-of-tokyo-olympics-bout-against-familiar-foe-nemouchi/ |access-date=2024-05-24 |website=MTN Sports |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2022-02-22 |title=Amateur to Professionalism: Olympians Bwogi, Kavuma join paid ranks boxing |url=http://kawowo.com/2022/02/22/amateur-to-professionalism-olympians-bwogi-kavuma-join-paid-ranks-boxing/ |access-date=2024-05-24 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Abel (Ow'ensonga) |first=Kitaka |date=2021-07-25 |title=Olympics: Preview, TV, Time As Uganda's Boxer Ssemujju Goes For Revenge |url=https://sportsnation.co.ug/2021/07/25/olympics-preview-tv-time-as-ugandas-boxer-ssemujju-goes-for-revenge/ |access-date=2024-05-24 |website=Live from ground |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
[[Kavuma Ssemujju]] ku [[Olympia]]
[[Kavuma Ssemujju]] ku [[InterSportStats]]
[[Category:Abantu Abalamu]]
69p3g2rlchpv5tghqfe0pqilv4zsjns