Wikipedia rwwiki https://rw.wikipedia.org/wiki/Intangiriro MediaWiki 1.39.0-wmf.25 first-letter Itangazamakuru Ibidasanzwe Ibiganiro Umukoresha Ibiganiro by'umukoresha Wikipedia Ibiganiro kuri Wikipedia Dosiye Ibiganiro kuri dosiye MediyaWiki Ibiganiro kuri MediyaWiki Inyandikorugero Ibiganiro ku nyandikorugero Ubufasha Ibiganiro ku bufasha Ikiciro Ibiganiro ku byiciro TimedText TimedText talk Module Module talk Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Miryango 0 2111 86160 69164 2022-08-17T12:18:32Z Giseletuy 10890 #WPWPRW # WPWP wikitext text/x-wiki [[File:US-hoosier-family.jpg|thumb|Miryango]] Umuryango wawe ni [[Abaturage Rusange|abantu]] cg ibindi binyabuzima mufitanye cg bifitanye isano rya hafi. umuryango ni ubumwe bugizwe n'ababyeyi n'abana . Uwo mwashakanye, abana bawe, ababyeyi bawe n'abo muvukana nabo bagize umuryango wawe<ref>https://www.cairn.info/revue-vie-sociale-et-traitements-2006-1-page-154.htm</ref>. Abandi bantu mufitanye isano ku ruhande rw'ababyeyi bombi nabo bashobora kubarirwa mu muryango, umuryango ni igice cy'ibanze cya buri sosiyete.<ref name=":0">https://www.preservearticles.com/short-essays/short-essay-on-the-defination-and-elements-of-a-family/17644</ref> == Ibiranga umuryango == === 1. Umubano uhamye === Umubano niryo shingiro ry'umuryango,ushobora kuba ushingiye kukuba abantu barashakanye by'ubuziraherezo cyangwa by'igihe gito ariko bafitanye umubano n'ubumwe bwihariye.<ref>https://www.preservearticles.com/sociology/13-most-essential-characteristics-of-family/4455</ref> === 2. Ugushyingiranwa === Gushyingiranwa ni ishingiro ryo gukora umuryango, umuntu ashobora gushyingiranwa n'umuntu umwe cyangwa benshi ariko bikaba urufatiro rwo kubaka umuryango. [[Dosiye:Abagize umuryango.jpg|thumb|Abagize umuryango]] === 3. Kwita amazina === Buri muryango ugira uko wita [[Amazina nyarwanda|amazina]] abawukomokamo bigafasha no kumenya uko ibisekuruza bigenda bikurikirana. === 4. Ubuturo rusange === Umuryango ugira aho baba, aho bahurira bose hakitwa mu rugo, aho gutura ni ingenzi cyane kugirango abahakomoka bitabweho kandi bahabwe indangagaciro z'umuryango.<ref name=":0" /> Amashakiro [[Category:Miryango]] o490lzy4sqhfcopmyvrnawljyfqtrp9 George Washington 0 3466 86187 81759 2022-08-18T06:55:28Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[File:Gilbert Stuart Williamstown Portrait of George Washington.jpg|thumb|250px|<span style="color:grey;">George Washington</span>]] [[Dosiye:Bust of George Washington in US Capitol.jpg|thumb]] '''George Washington''' ([[22 Gashyantare]] [[1732]] – [[14 Ukuboza]] [[1799]]), [[Perezidansi y’Amerika|Perezida]] wa [[Abaperezida ba Leta Zunze Ubumwe z’Amerika|1]] wa [[Leta Zunze Ubumwe z’Amerika]]. [[Dosiye:American Flag Waving on a Flag Pole.jpg|center|thumb|420x420px|amerika]] [[Category:Abaperezida ba Leta Zunze Ubumwe z’Amerika]] [[Category:Abaperezida]] [[Category:Abagabo]] 2gx2pmrb2xlci4cuq2axxhsa0ghjpxg Clare Akamanzi 0 8478 86179 83579 2022-08-18T05:55:00Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[File:Clare Akamanzi.jpg|thumb|Clare Akamanzi]] '''Claire Akamanzi''' ni umunyamategeko [[Rwanda|w’u Rwanda]], umuyobozi muri Leta, umucuruzi n'umunyapolitiki, wabaye umuyobozi mukuru w’ikigo gishinzwe iterambere ry’u Rwanda, kuva ku ya 4 Gashyantare 2017. Uyu mwanya ni gahunda [[Inama y’Abaminisitiri|y’abaminisitiri]] yashyizweho na [[Perezida wa Repubulika y’u Rwanda|Perezida w’u Rwanda]] . Mu ivugurura ry’abaminisitiri ryo ku ya 31 Kanama 2017, Akamanzi yagumishijwe muri guverinoma kandi agumana inshingano ze. == Amavu n'amavuko == [[Dosiye:Clare_Kamanzi.jpg|thumb|Clare Kamanzi]] [[Dosiye:Caroline Kende-Robb,Olusegun Obasanjo, Claire Akamanzi.jpg|thumb]] Akamanzi yavukiye muri [[Ubugande|Uganda]] ku babyeyi b'impunzi z'u Rwanda mu 1979. Ni umwana wa kane mu muryango w'abavandimwe batandatu. Yize amashuli abanziriza kaminuza mu bice bitandukanye bya Uganda. Umuryango we warimukaga cyane, kubera ko ababyeyi be bari impunzi muri Uganda. Afite impamyabumenyi y’amategeko, yatanzwe na kaminuza ya Makerere, i Kampala, umurwa mukuru wa Uganda. Afite kandi Impamyabumenyi mu by'amategeko, yakuye mu kigo gishinzwe guteza imbere amategeko, no muri Kampala. Masters ya Amategeko mu bucuruzi n'ishoramari yayihawe muri Kaminuza ya Pretoria, muri [[Afurika y’Epfo|South Africa]] . Afite kandi Masters mu buyobozi bwa Leta, yakuye muri kaminuza ya Harvard, i Cambridge, Massachusetts, muri Amerika. Yabonye impamyabumenyi y'icyubahiro mu by'amategeko yakuye muri kaminuza ya Concordia muri Kamena 2018. == Umwuga == Yatangiye umwuga we mu 2004 i Geneve mu [[Ubusuwisi|Busuwisi]] ku cyicaro gikuru cy’umuryango w’ubucuruzi ku isi (WTO). Guverinoma y'u Rwanda yamugize umudipolomate / umuvugizi w’ubucuruzi udasanzwe muri WTO. Nyuma, yimukiye muri ambasade y'u Rwanda i Londere, mu [[Ubwongereza|Bwongereza]] nk'umudipolomate w'ubucuruzi ( attaché y'ubucuruzi ). Yagarutse mu Rwanda mu 2006, agirwa Umuyobozi wungirije w'ikigo ''gishinzwe guteza imbere ishoramari no kohereza ibicuruzwa mu Rwanda icyo gihe'' (RIEPA) "mbere yuko RDB ihurizwa hamwe n'ibindi bigo mu 2008". Muri 2008, Akamanzi yabaye Umuyobozi mukuru wungirije ushinzwe ibikorwa na serivisi, muri RDB. Nyuma yaje kuba umuyobozi mukuru ushinzwe ibikorwa by’ikigo cy’iterambere ry’u Rwanda. Yaje gufata ikiruhuko cyo kwiga kugira ngo akomeze impamyabumenyi muri Amerika. Agarutse, yabaye "Umuyobozi w'Ingamba na Politiki" mu biro bya Perezida. Mu 2020, Ishami ry'Umuryango w'Abibumbye ryita ku Buzima (WHO) ryatangaje ko Madamu Akamanzi yari umwe mu bagize inama y'ubutegetsi yashinze Fondasiyo WHO . == Reba kandi == * Valentine Rugwabiza == Reba == {{Reflist}} [[Ikiciro:Rwanda]] [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] 1swidg0latt6nlgrykb3ws5vqow5cmt Agnes Binagwaho 0 8533 86178 85710 2022-08-18T05:49:20Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[File:Dr. Agnes-Binagwaho.jpg|thumb|Dr. Agnes Binagwaho]] '''Dr. Agnes Binagwaho''' ni umuganga w’abana mu [[Rwanda]], ubu akaba ari Umuyobozi wungirije wa [[University of Global Health Equity]] (UGHE). Kuva mu 1996, yagiye yita ku mavuriro mu nzego za Leta ndetse anayobora imishinga myinshi, imicungire y’inzego z'ubuzima, ndetse yakoze ku myanya itandukanye muri Leta, yabaye umunyamabanga uhoraho wa [https://web.archive.org/web/20201010183841/https://www.moh.gov.rw/index.php?id=188 Minisiteri y’ubuzima mu Rwanda] kuva mu Kwakira 2008 kugeza Gicurasi 2011, na Minisitiri w’ubuzima kuva muri Gicurasi 2011 kugeza Nyakanga 2016. Muri Nzeri 2016, yagizwe Umwarimu mukuru ushinzwe gutanga ubuzima k'isi muri [[University of Global Health Equity]](UGHE) i Kigali, mu [[Rwanda]], naho muri Mata 2017, agirwa umuyobozi wungirije wa UGHE akaba n’umuyobozi mukuru. Kuri ubu atuye i [[Kigali]]<ref>https://ughe.org/meet-the-team/agnes-binagwaho/</ref> . [[Dosiye:Dr.AgnesBinagwaho.jpg|thumb|Dr.AgnesBinagwaho]] . == Uburezi == Binagwaho yavukiye i [https://web.archive.org/web/20201014091704/https://nyamagabe.gov.rw/index.php?id=39 Nyamagabe], [https://web.archive.org/web/20201018042232/https://www.southernprovince.gov.rw/index.php?id=12&L=1 Intara y'Amajyepfo], mu [[Rwanda]]. Igihe yari afite imyaka itatu, we n'umuryango we bagiye kuba mu [[Ububiligi|Bubiligi]] aho se yarangirizaga impamyabumenyi ye y'ubuvuzi. Binagwaho yarangije impamyabumenyi ihanitse mubuvuzi mu buvuzi rusange muri Kaminuza yigenga y' i [[Buruseli|Buruseri]], kuva 1976-1984 n'impamyabumenyi ihanitse mu bijyanye no kuvura abana (MA) muri [https://www.univ-brest.fr/ Kaminuza y'Uburengerazuba bwa Bretagne] kuva 1989–1993. Mu mwaka wa 2010, yahawe impamyabumenyi y'ikirenga y'icyubahiro (Hon. D.Sc.) muri Kolegi y' i Dartmouth muri [[Leta Zunze Ubumwe z’Amerika|Leta zunze ubumwe za Amerika]]. Mu 2014, yabaye umuntu wa mbere wahawe impamyabumenyi y'ikirenga ya filozofiya (PhD) yakuye mu Ishuri Rikuru ry'Ubucuruzi n'Ubukungu muri [[kaminuza y'u Rwanda]] . Impamyabumenyi ye y' ikirenga (PhD) yiswe "Uburenganzira bw'abana ku buzima mu rwego rw'icyorezo cya [[SIDA]]: Ikibazo cy'u Rwanda. == Ibikorwa by'ubu == Muri 2017, Porofeseri Binagwaho yagizwe Umuyobozi wungirije wa kaminuza y’uburinganire bw’ubuzima ku isi <ref> [https://ughe.org/meet-the-team/agnes-binagwaho/ </ref> (UGHE), igikorwa cy’abafatanyabikorwa Mubuzima. Kuva mu mwaka wa 2008, Porofeseri Binagwaho yabaye Umwarimu Ukomeye mu ishami ry’ubuzima n’ubuvuzi rusange ku ishuri ry’ubuvuzi rya <ref> https://ghsm.hms.harvard.edu/umwarimu-staff/agnes-binagwaho </ref>Harvard . Ni n'umwarimu w’imyitozo yo gutanga ubuzima ku isi akaba na Porofeseri w’abana bato muri kaminuza y’ubuzima bw’ubuzima bw’isi mu [[Rwanda]] ndetse akaba n'umwarimu w’ubuvuzi wa Adjunct w’ubuvuzi bw’abana mu ishuri ry’ubuvuzi rya Geisel i Dartmouth <ref> https: // geiselmed.dartmouth.edu/umwarimu/umwarimudb/view.php/?uid=5119 </ref>. Kugeza ubu, Porofeseri Binagwaho akora nk'ishami rishamikiye ku kigo cy’ubushakashatsi bwa Afurika <ref> https://africa.harvard.edu/urugo </ref> muri kaminuza ya Harvard. Porofeseri Binagwaho akora ku buyobozi bw’ubuzima bwa AMP <ref> https://amphealth.org/partnership-board </ref> maze muri 2019, yinjira mu nama y’abashinzwe umutekano ya Rockefeller <ref> https: //www.rockefellerfoundation. org / umwirondoro / agnes-binagwaho / </ref> maze aba umwe mubagize inama ngishwanama nyobozi ya Wellcome Trust Global Monitor <ref> https://wellcome.org/sites/default/files/wakiriye-global-monitor- 2018.pdf </ref>. Kuva mu mwaka wa 2020, yabaye umwe mu bagize akanama ngishwanama ku bayobozi ba politiki b'abagore <ref> https://www.womenpoliticalleaders.org/ </ref> Ubushakashatsi ku isi ku bijyanye no gukingira ndetse akaba n'umwe mu bagize inama y'ubuyobozi ya Consortium ya Kaminuza. kubuzima bwisi yose <ref> https://www.cugh.org/ </ref>. Mu 2021, yabaye umuyobozi wungirije w’inama y’abakomiseri muri komisiyo yigenga ishinzwe inzira zinyuranye ku byorezo by’ibyorezo, umutekano, icyorezo, umutekano n’iterambere rirambye <ref> https://www.icm2016.org/ </ref> ( COMPASS). Kuva mu mwaka wa 2010, Porofeseri Binagwaho yabaye umunyamuryango wa Global Task Force ku buryo bwagutse bwo kuvura no kurwanya kanseri mu bihugu biri mu nzira y'amajyambere <ref> https://cdn1.sph.harvard.edu/wp-content/uploads/sites/2411 /2018/09/01_GTF-CCC_GTF-Abanyamuryango_05-10_13.pdf </ref>. Porofeseri Binagwaho ni umwe mu bagize komite y’ubumenyi ihuriweho n’ihuriro ry’udushya twiteguye kurwanya icyorezo / Minisiteri y’ubumenyi n’ikoranabuhanga mu [[Bushinwa]] <ref> https://cepi.net/ </ref>. Porofeseri Binagwaho ni umwe mu bagize itsinda ry’ingamba z’[[Afurika]] y’Uburayi ku Buzima <ref> https://www.friendsofeurope.org/insights/africa-europe-foundation-guhamagara-gukora-kuri-inkingo/ </ref> kandi arakora ku ihuriro ry'abagore bayobora muri Fondasiyo ya [[Afurika]] Europe. Ni umwe mu bagize itsinda ry’impuguke zigenga UNESCO ku Isi na gahunda ya 2030 <ref> https://www.uib.no/en/sdgbergen/141236/ibuka-unesco-impuguke-itsinda #agnes-binagwaho-nbsp -nbsp-kaminuza-yisi-yubuzima-ubuzima-buringaniye-ughe-kigali-rwanda </ref>. Kuva mu 2021, akora nk'umunyamuryango witsinda ngishwanama rya Plateforme de l'observatoire Africain de la Santé sur les systèmes et les politiques (AHOP) <ref> https://www.afro.who.int/fr/amakuru/ une-plateforme-dechange-de-connaissances-lancee-pour-soutenir-les-sisitemu-de-sante-dans-la </ref>, ndetse n’umunyamuryango w’itsinda ry’inzobere muri [[Afurika]] CDC (SAGE). Kuva mu 2021, akora nk'umunyamuryango w'itsinda rya Cochrane <ref>https://convenes.cochrane.org/</ref> akaba n'umunyamurango w'itsinda rya Science Innovation Platform yo mu [[Rwanda]]. Akora nk'umuyobozi wungirije w'itsinda ry'impuguke muri gahunda ya Commonwealth ishinzwe umutekano wo mu muhanda <ref> https://www.commonwealthrsi.org/ </ref>. Akora nk'umuyobozi wa komite nyobozi ya gahunda yubushakashatsi bugaragara. Kuva mu 2021, akora nk'umuyobozi wungirije mu nama mpuzamahanga y’ubuzima rusange muri [[Afurika]]. Kuva mu 2021, Prof. Binagwaho akora nk'umunyamuryango w’itsinda ngishwanama ry’impuguke (NCD Gahunda-Gushiraho Impapuro) ku Ihuriro ry’indwara zitandura <ref> https://ncdalliance.org/ </ref>. Akora kandi nk'umuyobozi wungirije w'inama ngishwanama ya siyansi & ingamba (SSAC) mu ihuriro mpuzamahanga ry’ubushakashatsi ku makuru ya Covid-19 <ref> https://icoda-research.org/ </ref> ndetse akaba n'umuyobozi wungirije wa Task Force yubuzima bwisi yose hamwe na Covid-19 kuri T20 <ref> https://taskforce.org/ </ref>. Kuva mu 2021, ni umwe mu bagize komisiyo Nyafurika kuri COVID-19 y’umuryango w’ubumwe bw’[[Afurika]]. Porofeseri Binagwaho ni umwe mu bagize akanama gashinzwe ubwanditsi bw'ikinyamakuru cy’ubuzima n’uburenganzira bwa muntu <ref>https://www.hhrjournal.org/about-hhr/ubuyobozi-kibaho-kandi-ibikorwa-byifuzo/</ref> hamwe nubukungu bwubuzima nubushakashatsi <ref> https://armgpublishing.sumdu.edu.ua/journals/hem/ </ref>. Akora kandi mu itsinda ryandika rya Annals yikinyamakuru cyisi yose <ref> https://www.annalsofglobalhealth.org/about/editorialteam/ </ref> no mubuyobozi bukuru bwikinyamakuru mpuzamahanga cy’ubuzima n’ubuyobozi <ref> https://www.ijhpm.com/journal/editorial.board </ref>. Kuva mu 2017, Porofeseri Binagwaho yabaye mu buyobozi bw'ikinyamakuru cy’ubushakashatsi ku buzima bwo muri [[Afurika]] y'Iburasirazuba <ref> https://www.eac.int/institutions/eahrc/ea-ubuzima-ubushakashatsi-ikinyamakuru </ref> kandi akora nka a umwe mubagize akanama kayobora itangazo ryumuryango w’ubuzima ku [[isi]] <ref> https://www.wowe.int/publications/journals/bulletin </ref>. Porofeseri Binagwaho ni umugenzuzi mu Ishuri Rikuru ry’Ubumenyi rya [[Afurika]] <ref> https://www.aasciences.africa/ </ref>, Ishuri Rikuru ry’Ubuvuzi muri [[Amerika]] <ref> https://nam.edu/national -academy-yubuvuzi-itora-79-abanyamuryango-bashya / </ref> na ACADEMY YISI YA SIYANSI (TWAS) <ref> https://twas.org/article/twas-elect-3-35-bishya-twas -abasangirangendo </ref> yo guteza imbere siyanse mubihugu bikiri mu nzira y'amajyambere. Porofeseri Binagwaho akora kandi muri komite ishinzwe iterambere rya TWAS na Future Action (PDFA) 2021-2022. [[Dosiye:Agnes binagwaho.jpg|thumb|Agnes Binagwaho]] === Imyanya yahozeho === Muri Nzeri 2016, Binagwaho yagizwe Porofeseri w’ibikorwa byo gutanga ubuzima ku [[isi]] muri [[University of Global Health Equity]] (UGHE) i [[Kigali]], mu [[Rwanda]]. Binagwaho yabaye Minisitiri w’ubuzima mu [[Rwanda]] kuva muri Gicurasi 2011 kugeza Nyakanga 2016. Ku ya 12 Nyakanga 2016, nyuma y’imyaka 5 yitangiye umurimo, [[Perezida wa Repubulika y’u Rwanda|Perezida wa Repubulika yu Rwanda]], [[Paul Kagame|Paul Kagame,]] yamukuye ku mirimo ye nka Minisitiri w’ubuzima. Mbere yibi, yabaye umunyamabanga uhoraho muri minisiteri y’ubuzima y’u [[Rwanda]] kuva mu Kwakira 2008 kugeza Gicurasi 2011 ndetse anaba umunyamabanga nshingwabikorwa wa komisiyo y’igihugu ishinzwe kurwanya [[SIDA]] mu [[Rwanda]] kuva 2002–2008. Kuva mu 2013 kugeza 2015, yari umwe mu bagize Inama Ngishwanama Mpuzamahanga ya Lancet Global Health Journal. Kuva mu 2012 kugeza 2014, yabaye umwe mu bagize Komisiyo muri komisiyo ya Lancet ishinzwe ishoramari mu buzima, ayobowe na Dean Jamison na Larry Summers . Ibikorwa bya Komisiyo byavunaguriye muri raporo ya 2035 y’ubuzima ku [[Isi]] , byasohotse mu 2013. Muri icyo gihe, yanakoze muri komisiyo ya Lancet ishinzwe abagore n’ubuzima, yasohoye raporo ya "Abagore n’ubuzima: Urufunguzo rw’iterambere rirambye" muri Kamena 2015. Yakoze kandi mu itsinda [[Umuryango w’Abibumye|ry’umuryango w’abibumbye rishinzwe]] gukurikirana no kubazwa ibyo akora, afatanya na Margaret Biggs (CIDA) na Margaret Chan (OMS) ndetse anatanga raporo ku muyobozi mukuru w’umuryango w’abibumbye, umunyamabanga mukuru Ban Ki-moon . Muri uyu mwaka kandi, yari umwe mu bagize gahunda yo guhuriza hamwe ibikorwa by’ubuzima bw’umugore n’abana nk’umwe mu bagize itsinda rishinzwe guhanga udushya, akaba yaranatangarije umuyobozi mukuru w’umuryango w’abibumbye umunyamabanga mukuru Ban Ki-moon. Kuva mu 2006–2009, yayoboye gahunda yo Kwiga ku Bana na VIH / [[SIDA]] (JLICA), ihuriro ryigenga ry’abashakashatsi, abashyira mu bikorwa, abafata ibyemezo, abarwanashyaka, n'ababana na virusi itera [[SIDA]]. JLICA yagize uruhare runini muburyo abakinnyi bakomeye ku [[isi]], nka PEPFAR na Global Fund, bagenera inkunga imfubyi n’abana batishoboye muri iki gihe. Hagati ya 2006 na 2008, yari umwe mu bagize komite ishinzwe gushyira mu bikorwa urwego rwo mu [[Rwanda]] rwa Politiki yo gufasha. Kuva mu 2004 kugeza 2009, yabaye kandi umwe mu bagize komite nyobozi ya gahunda yo gutera inkunga ibihugu byinshi kuri SSR / VIH / [[SIDA]] ndetse n'Urwego Ngishwanama rw'Ikigo cya Royal Tropical Institute i Amsterdam, mu Buholandi. Mu gihe yakoraga nk'umunyamabanga nshingwabikorwa wa komisiyo y'igihugu ishinzwe kurwanya [[SIDA]] mu Rwanda kuva 2002–2008, yanabaye umuyobozi wa komite nyobozi y'u [[Rwanda]] ishinzwe gahunda yihutirwa ya Perezida wa [[Leta Zunze Ubumwe z’Amerika|Leta zunze ubumwe za Amerika]] ishinzwe kurwanya [[SIDA]] (PEPFAR). Byongeye kandi, yari ashinzwe gucunga umushinga wa Banki y[[Isi|'Isi]] MAP mu [[Rwanda]]. Mu 2004, yakoze kandi mu Nama Ngishwanama ku Buzima ku kinyamakuru ''Igihe'' . Yari umwe mu bagize akanama gashinzwe gushinga ikigo cya Tropical Institute of Community Health and Development muri [[Afurika]], icyicaro i Kisumu, muri [[Kenya]]. Byongeye kandi, yakoraga mu Nama Ngishwanama y’Inshuti z’Ikigega cy’[[Isi]] ku isi, na Komite Ngishwanama ya gahunda mpuzamahanga yo gukingira [[SIDA]]. Yakoze kandi muri komisiyo nyinshi za Lancet, harimo na Lancet-O'Neill Institute ya Georgetown ishinzwe ubuzima n’amategeko ku [[isi]], Harvard Global Equity Initiative - Komisiyo ya Lancet ishinzwe uburyo bwo kurwanya ububabare no kuvura indwara, Komisiyo ya Lancet ishinzwe ejo hazaza h’ubuzima muri Afurika yo munsi y’ubutayu bwa Sahara, Komisiyo ya Lancet Diabete & Endocrinology, na Komisiyo ya Oncology ya Lancet ishinzwe kwita kuri kanseri irambye Yicaye ku buyobozi bw'isomero rusange ry'ubumenyi . <ref name="plos">[http://www.plos.org/ Public Library of Science]. Accessed 25 June 2011.</ref> Yakoze kandi mu Nama Mpuzamahanga Ngishwanama ku Kigo cy’Ikigo cy’Ubuzima Bw’Ubuzima ku Isi muri Imperial College London Byongeye kandi, yakoraga na Komite Ngishwanama mu bagize komite ishinzwe kurwanya indwara 3 ( DCP3 ). Kuva mu 2001 kugeza 2005, yanagize umwanya wo kuba Umuyobozi w’[[Umuryango w’Abibumye|Umuryango w’abibumbye]] Task Force y’intego z'ikinyagihumbi Umushinga wa VIH / [[SIDA]] no kubona imiti y'ingenzi, iyobowe na Jeffrey Sachs ku munyamabanga. Jenerali w'[[Umuryango w’Abibumye|Umuryango w'Abibumbye]] . == Umwuga w'ubuvuzi == Binagwaho yatangiye ubuvuzi bwe mu Bubiligi no mu Bufaransa, ari naho yarangirije amashuri ye y'ubuvuzi. Yinzobere mu kuvura abana, ubuvuzi bwihutirwa, no kuvura virusi itera [[SIDA]] ku bana ndetse n'abantu bakuru. Yakoraga cyane muri neonatology, maze agarutse mu [[Rwanda]] mu 1996, akora ivuriro mu bitaro bya Leta imyaka ine. == Ubushakashatsi no guharanira == Yibanze ku bushakashatsi mu masangano y’ubuzima, imibereho myiza, na politiki, ubushakashatsi bwe n’ibitabo bigamije kunoza uburyo bwo gukumira, kwita no kuvura virusi itera [[SIDA]] n'izindi ndwara. Binagwaho yavuze kenshi ku ruhare rukomeye ubushakashatsi bwagize mu kuzamura ubuzima mu gihugu cye. Araharanira cyane uburenganzira bw'abana n'uburinganire mu [[Rwanda]] ndetse no ku isi hose. Ari mu ntera yo kurwanya virusi itera [[SIDA]], kandi aharanira gukwirakwiza uburyo bw’ubushakashatsi bwashyizwe mu bikorwa kugira ngo habeho ingamba zo kugabanya no gukuraho umutwaro w’indwara. Impamyabumenyi ye ya PhD yibanze ku isesengura ry’amahirwe yabuze abana banduye virusi itera [[SIDA]] kugira ngo bagere ku burenganzira bwabo ku buzima. Mu mwaka wa 2010, mu nshingano ze nka Minisitiri w’ubuzima, Binagwaho yatangije gahunda y’igihugu yo gukingiza abana HPV - virusi ya papilloma y’abantu itera hafi kanseri zose z’inkondo y'umura. Gahunda yageze ku gipimo kirenga 95 ku ijana muri 2012. Yavuze kandi ko ari ngombwa kongera gutekereza ku iherezo ry’ubuzima kugira ngo abantu bapfire mu cyubahiro. Mu nama mpuzamahanga yabereye i Salzburg, yagize ati: "Kugira ngo tubigereho, tugomba kugira ibiganiro mpaka ku rwego rw’igihugu, iyobowe n’abayobozi b’umwuka n’umuryango, kandi tugomba no kwigisha abaganga bose kubaha urupfu no kureka kubitinya. ” Kugeza ubu, Prof. Binagwaho ni umwe mu bagize itsinda ngishwanama rya Cochrane Convenes nk'umunyamuryango,akaba umunyamuryango wa komisiyo nyafurika kuri COVID-19 y’umuryango w’ubumwe bw’Afurika, akaba nu umwe ugize akaba n'umuyobozi wungirije mu nama mpuzamahanga ya 1 y’ubuzima rusange muri [[Afurika]] (CPHIA 2021). == Icyubahiro n'ibihembo == [[File:Minister_of_Health,_Dr._Agnes_Binagwaho.jpg|left|thumb| Dr.Agnes Binagwaho avugira muri NIH. ]]Muri 2013, Binagwaho yatanze ikiganiro cya kaminuza ya Londere ya Lancet. Mu mwaka wa 2015, yabaye umunyacyubahiro David E. Barmes Umwarimu w’ubuzima ku [[isi]] abinyujije mu kigo cy’igihugu cy’ubuzima anatanga ikiganiro, "David E. Barmes Inyigisho z’ubuzima ku isi: Ubushakashatsi mu buvuzi n’ubushobozi bw’iterambere: Uburambe mu [[Rwanda]]. " Ibirori ngarukamwaka bihesha icyubahiro nyakwigendera Dr. Barmes, umuganga w’amenyo w’ubuzima rusange akaba n’umuganga w’indwara z’ibyorezo witangiye umwuga we mu gukora ubushakashatsi bugamije guteza imbere ubuzima mu bihugu biri mu nzira y'amajyambere. Muri 2015, yahawe ibihembo bibiri: Igihembo cya Roux 2015 abinyujije mu kigo cy’ubuzima n’ubushakashatsi bw’ubuzima (IHME) kubera ko yakoresheje imibare y’ubushakashatsi bw’indwara ku isi kugira ngo agabanye impfu z’abana mu [[Rwanda]], na Ronald McDonald Inzu y'Ubugiraneza Inzu y'indashyikirwa kubera uruhare yagize mu kuzamura ubuzima bw'abana. Yamenyekanye mu bagore 100 bakomeye bo muri [[Afurika]] bakomeye muri 2020 no muri 2021.Vuba aha, yatsindiye igihembo cya L'ORÉAL-UNESCO ku bagore muri siyanse mpuzamahanga kubera uruhare runini yagize mu kuzamura gahunda y’ubuzima bw’u [[Rwanda]]. == Ibisohokayandikiro == Binagwaho yasohoye ingingo zirenga [http://dragnesbinagwahosblog.home.blog/ 235 zasuzumwe nurungano] hamwe nibice byibitabo. == Ibihembo Bindi == Dr Agenes ni umwe mubagore babahanga mubuvuzi mu [[Rwanda]] ndetse no muri Afurika yose kuko agaragara cyane mubagize uruhare mu buvuzi<ref>https://www.csregypt.com/en/rwandas-binagwaho-sole-african-winner-of-loreal-unesco-awards-for-women-in-science/</ref> bw'abana cyane cyane mu [[Rwanda]] ndetse akaba yaragize uruhare runini mu kwegereza ubuvuzi abaturage mu Rwego rwo kurwanya Virus ya Sida, Mraliya,ndetse ni igituntu Dr Agnes kandi kubera ibikorwa bye by'indashyikirwa ni umwe mu bagore 5 bahawe ibihembo byindashyikirwa na l'Oreal-Unesco ni ibihembo byahawe abagore batanu bagize uruhare mugushyiraho uuryo bushya bwo kwita kubuzima bw'abatishoboye muri [[Afurika]] == Ibiganiro kuri Twitter / SMS: #MinisterMondays == Mu Kwakira 2011, Binagwaho yatangije ibiganiro kuri interineti abinyujije kuri Twitter ku ngingo zijyanye na politiki y’ubuzima ku isi ndetse n’urwego rw’ubuzima mu [[Rwanda]]. <ref name="Guardian">[https://www.theguardian.com/global-development/poverty-matters/2013/jan/04/saving-world-social-media-development-digital Saving the world through social media? How development is going digital]. Accessed 07 August 2016.</ref> Abakoresha urubuga rwa Twitter baturutse mu [[Rwanda]] ndetse no ku isi bose bifatanije na we mu biganiro byombi ku ngingo nka politiki yo kuboneza urubyaro muri [[Afurika]], kubaka urwego rw’ubuzima rw’igihugu, gushyiraho inkingo nshya, politiki z’inzego zinyuranye zo kurwanya imirire mibi, kurwanya imiti idahwitse n’imiti mpimbano, na uruhare rwibigo byigihugu ndetse n’amahanga mubuzima bw'[[Isi]] yose ukoresheje hashtag #MinisterMondays. Mu Ukuboza 2011, akaba bufatanye na [[Rwanda]]-American ICT sosiyete [http://www.nyaruka.com/ Nyaruka] kwemerera Abanyarwanda batari kubona interineti kugira uruhare ibibazo no comments to ibiganiro #MinisterMondays kuri SMS. == Ibindi gusoma == * Umusozi, Calie. " [http://www.diplomaticourier.com/news/regions/africa/260-interview-dr-agnes-binagwaho-rwandan-minister-of-health Ikiganiro: Dr. Agnes Binagwaho, Minisitiri w’ubuzima mu Rwanda] " ( [https://web.archive.org/web/20150605120639/http://www.diplomaticourier.com/news/regions/africa/260-interview-dr-agnes-binagwaho-rwandan-minister-of-health Archive] ). ''Umudipolomate'' . 29 Werurwe 2013. * " [https://web.archive.org/web/20150404182150/http://www.fic.nih.gov/News/GlobalHealthMatters/july-august-2014/Pages/agnes-binagwaho-rwanda-moh-visits-nih.aspx Minisitiri w’ubuzima mu Rwanda Dr Agnes Binagwaho aganira ku bufatanye n’ubushakashatsi na NIH] " ( [https://www.webcitation.org/6Z3OboEaG?url=https://web.archive.org/web/20150404182150/http://www.fic.nih.gov/News/GlobalHealthMatters/july-august-2014/Pages/agnes-binagwaho-rwanda-moh-visits-nih.aspx Archive] ). Ikigo cyigihugu cyubuzima . Yakuwe ku ya 5 Kamena 2015. * [http://UCL-Lancet%20Lecture%20Series%202013:%20Dr.%20Agnes%20Binagwahohttps://www.ucl.ac.uk/global-health/events/lancet-lectures Ishuri Rikuru rya Kaminuza London- Urutonde rw'inyigisho za Lancet 2013: Dr. Agnes Binagwaho] ( [https://mediacentral.ucl.ac.uk/Play/18215] ) * [http://journalofethics.ama-assn.org/site/ethicstalk.html Ishyirahamwe ry’ubuvuzi muri Amerika (AMA) Ikinyamakuru cy’imyitwarire Nyakanga 2016 Podcast: Gushyira mu bikorwa ivugurura ry’ubuzima mu Rwanda: Ikiganiro na Agnes Binagwaho] == Amashakiro == {{Reflist}} == Ihuza ryo hanze == Ushinzwe amasomo: * [https://web.archive.org/web/20130611115238/http://ghsm.hms.harvard.edu/people/faculty/binagwaho Ishami ry’ubuzima n’ubuvuzi rusange, Ishuri ryubuvuzi rya Harvard] * [http://connects.catalyst.harvard.edu/profiles/profile/person/26485 Ishuri ry'ubuvuzi rya Harvard, Umwirondoro wa Catalyst] * [https://web.archive.org/web/20160804170212/http://ughe.org/who-we-are/meet-the-team/agnes-binagwaho/ Kaminuza y’ubuzima bungana ku isi, u Rwanda] * [https://web.archive.org/web/20150910064741/https://now.dartmouth.edu/2014/03/visionary-agnes-binagwaho Ishami ry’abana n’ikigo cya Dartmouth Institute of Health Policy and Clinical Care, College ya Dartmouth] Guverinoma: * [http://www.moh.gov.rw Minisiteri y’ubuzima mu Rwanda] * [https://web.archive.org/web/20150907184413/http://statistics.gov.rw/ Ikigo cy'igihugu gishinzwe ibarurishamibare] Umuntu ku giti cye: * [http://dr-agnes.blogspot.com/ Blog ya Binagwaho] [[Category:Abagore]] [[Category:Abana]] [[Category:Kaminuza y'u Rwanda]] [[Category:Abaganga b'abana]] [[Category:Abagore ba abaganga]] [[Category:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Rwanda]] stgm7hceegsrbop1rt7kt8g7m5egoqa Burabyo Yvan 0 8684 86166 86159 2022-08-17T22:04:20Z 2A01:E0A:559:61E0:6500:684D:592:2BB5 /* Ubuzima bwe n'amashuri yize */ wikitext text/x-wiki {{Infobox Musical Artist | background = }} '''Burabyo Yvan wari''' uzwi nka '''Yvan Buravan''' yari umwanditsi w'indirimbo n'umuririmbyi w'[[umunyarwanda]]. == Amateka == === '''Ubuzima bwe n'amashuri yize''' === Yvan Buravan yavutse Ku ya 27 Mata 1995, avukira i gikondo, yitabye Imana ku wa 16 Kanama 2022 azize Kanseri, yaguye mu gihugu cy'ubuhinde aho yari yagiye kwivuriza. Se yitwa Burabyo Michael na nyina akitwa Uwikunda Elizabeth. Ni umwana wa bucura mu muryango w’abana batandatu. Amashuri abanza yayigiye igikondo ku kigo cyitwa le pet prince, Amashuri yisumbuye yayatangiriye muri [[Amis des Enfants]] na la Colombier<ref group="ecole la colombielle ">ecole la colombier</ref>, arangije umwaka wa kabiri muri kaminuza y'u Rwanda CBE mubijyanye n'ubucuruzi, itumanaho n'ikoranabuhanga. [[Dosiye:Manzor_à_la_fête_de_la_musique_2021_à_Cotonou_au_Bénin_12.jpg|thumb|Yvan Buravan ni umwe mubanyamuziki bazwi mu Rwanda mu indirimbo zitandukanye]] === '''Urugendo rwe mu muziki''' === Yvan Buravan yatangiye kuririmba muri 2009 aho yitabiriye amarushanwa ya [[Rwanda]]<ref>[[Rwanda]]</ref> Tel , aba uwakabiri ahabwa amafaranga million n'igice muri 2012 Buravan yitabiriye amarushanwa ya Talentum. aza mubambere bahembwe ko ari abahanga mu kuririmba.akaba ari na kimwe mubintu byamuhinduye imitekerereze umuziki atangira kuwubona muyindi nguni kandi ngari.ni urugendo yakomeje ubutaruhuka abo mu muryango we. kwishuri ni inshutize batangira kumufata nk'umuririmbyi nawe atangira kubikora nk'umwuga ndetse no kubikunda birushijeho.Buravan ku myaka 20 nibwo yiyemejeko umuzikiwe ubaye umwuga, mu ntangiriro za 2016 nibwo ibihangano bya Buravan byatangiye gusakara mu banyarwanda nabo baramukundira barabikunda.icyogihe ninabwo yaramaze kubona umujyanama mushya mubya muzika [Maneger] Buravan azwi cyane munjyana afro, R&B,na Soul. akaba yarakundaga cyane abanzi barimo Michael Jackson,<ref>[[Michael]] Jackson,</ref> <ref group="Ed sheeran,">Ed sheeran</ref>na Bruno Mars nabandi benshi. yakoze indirimbo nyinshi zirimo. Injyana, Majunda, Urwongukunda, Low key nizindi nyinshi. yitabiriye ibitaramo byinshi bitandukanye mu Rwanda no hanze yarwo birimo Prix decouvertes<ref>https://musique.rfi.fr/afropop/20181108-buravan-laureat-prix-decouvertes-rfi-2018</ref>, yatsindiye ku ya 8 ugushyingo 2018 kumyaka ye 23 yamavuko yakomeje gukora ibitaramo byinshi bitandukanye. muri nyakanga 2018 yakoreye igitaramo gikomeye mu Bubiligi ashimisha abakunzibe. kuwa 17 Gashyantare 2018 yitabiriye Festival Aman mumujyi wa Goma.<ref>https://mdundo.com/a/140523</ref> yitabye imana kuri 17/8/2022 [[Dosiye:Parsley_Palette_at_Soho_Records.jpg|thumb|Uyu muhanzi yagiye yitabira ibitaramo byinshi cyane cyane ibyo gutegura amarushanwa yo gutora banyampinga b'u Rwanda. yitabye Imana ku wa 16 Kanama 2022 azize Kanseri, yaguye mu gihugu cy'ubuhinde aho yari yagiye kwivuriza. ]] =Ibihembo Yvan Buravan yahataniye = == Reba == -Prix de couvertes<references /> <references group="ecole la colombielle" /> kxytqm4w412ex14as6mybqodh4ke07s 86167 86166 2022-08-17T22:53:56Z 41.186.78.25 wikitext text/x-wiki {{Infobox Musical Artist | background = }} '''Burabyo Yvan wari''' uzwi nka '''Yvan Buravan''' yari umwanditsi w'indirimbo n'umuririmbyi w'[[umunyarwanda]]. == Amateka == === '''Ubuzima bwe n'amashuri yize''' === Yvan Buravan yavutse Ku ya 27 Mata 1995, avukira i gikondo, kimisange yitabye Imana ku wa 16 Kanama 2022 azize Kanseri, yaguye mu gihugu cy'ubuhinde aho yari yagiye kwivuriza. Se yitwa Burabyo Michael na nyina akitwa Uwikunda Elizabeth. Ni umwana wa bucura mu muryango w’abana batandatu. Amashuri abanza yayigiye igikondo ku kigo cyitwa le pet prince, Amashuri yisumbuye yayatangiriye muri [[Amis des Enfants]] na la Colombier<ref group="ecole la colombielle ">ecole la colombier</ref>, arangije umwaka wa kabiri muri kaminuza y'u Rwanda CBE mubijyanye n'ubucuruzi, itumanaho n'ikoranabuhanga. [[Dosiye:Manzor_à_la_fête_de_la_musique_2021_à_Cotonou_au_Bénin_12.jpg|thumb|Yvan Buravan ni umwe mubanyamuziki bazwi mu Rwanda mu indirimbo zitandukanye]] === '''Urugendo rwe mu muziki''' === Yvan Buravan yatangiye kuririmba muri 2009 aho yitabiriye amarushanwa ya [[Rwanda]]<ref>[[Rwanda]]</ref> Tel , aba uwakabiri ahabwa amafaranga million n'igice muri 2012 Buravan yitabiriye amarushanwa ya Talentum. aza mubambere bahembwe ko ari abahanga mu kuririmba.akaba ari na kimwe mubintu byamuhinduye imitekerereze umuziki atangira kuwubona muyindi nguni kandi ngari.ni urugendo yakomeje ubutaruhuka abo mu muryango we. kwishuri ni inshutize batangira kumufata nk'umuririmbyi nawe atangira kubikora nk'umwuga ndetse no kubikunda birushijeho.Buravan ku myaka 20 nibwo yiyemejeko umuzikiwe ubaye umwuga, mu ntangiriro za 2016 nibwo ibihangano bya Buravan byatangiye gusakara mu banyarwanda nabo baramukundira barabikunda.icyogihe ninabwo yaramaze kubona umujyanama mushya mubya muzika [Maneger] Buravan azwi cyane munjyana afro, R&B,na Soul. akaba yarakundaga cyane abanzi barimo Michael Jackson,<ref>[[Michael]] Jackson,</ref> <ref group="Ed sheeran,">Ed sheeran</ref>na Bruno Mars nabandi benshi. yakoze indirimbo nyinshi zirimo. Injyana, Majunda, Urwongukunda, Low key nizindi nyinshi. yitabiriye ibitaramo byinshi bitandukanye mu Rwanda no hanze yarwo birimo Prix decouvertes<ref>https://musique.rfi.fr/afropop/20181108-buravan-laureat-prix-decouvertes-rfi-2018</ref>, yatsindiye ku ya 8 ugushyingo 2018 kumyaka ye 23 yamavuko yakomeje gukora ibitaramo byinshi bitandukanye. muri nyakanga 2018 yakoreye igitaramo gikomeye mu Bubiligi ashimisha abakunzibe. kuwa 17 Gashyantare 2018 yitabiriye Festival Aman mumujyi wa Goma.<ref>https://mdundo.com/a/140523</ref> yitabye imana kuri 17/8/2022 [[Dosiye:Parsley_Palette_at_Soho_Records.jpg|thumb|Uyu muhanzi yagiye yitabira ibitaramo byinshi cyane cyane ibyo gutegura amarushanwa yo gutora banyampinga b'u Rwanda. yitabye Imana ku wa 16 Kanama 2022 azize Kanseri, yaguye mu gihugu cy'ubuhinde aho yari yagiye kwivuriza. ]] =Ibihembo Yvan Buravan yahataniye = == Reba == -Prix de couvertes<references /> <references group="ecole la colombielle" /> 8ggo6vp409t6f3j17jl7hbtfjf99vdg Beasts of No Nation (film) 0 9254 86168 80083 2022-08-18T05:06:31Z MrTallBoy 9928 wikitext text/x-wiki '''Beats of No Nation''' ni film yo muri Amerika yanditswe, itunganywa ,ifatwa amashusho , no iyoborwa na Cary Joji Fukunaga <ref>https://www.criterion.com/films/31756-beasts-of-no-nation</ref>. Bikurikira umuhungu muto wabaye umusirikare mugihe igihugu cye cyari gifite intambara iteye ubwoba. Iyi filime yakorewe muri [[Gana]] ikinwamo na Idris Elba<ref>https://www.criterion.com/current/posts/7513-beasts-of-no-nation-a-different-kind-of-african-war-film</ref>, Abraham Attah, Ama K. Abebrese, Grace Nortey, David Dontoh, na Opeyemi Fagbohungbe<ref>https://www.rogerebert.com/reviews/beasts-of-no-nation-2015</ref>, iyi filime ishingiye ku gitabo cyo mu 2005 cyitwa izina rimwe na Uzodinma Iweala, igitabo ubwacyo cyiswe izina. nyuma ya alubumu ya Fela Kuti <ref>https://bleeckerstreetmedia.com/beasts-of-no-nation</ref>. Yerekanwe mu gice cy’amarushanwa akomeye mu iserukiramuco mpuzamahanga rya firime rya 72 rya Venice<ref>https://benensonproductions.com/films/beasts-of-no-nation/</ref>, aho yatsindiye igihembo cya Marcello Mastroianni<ref>https://www.indiewire.com/2021/09/idris-elba-beasts-of-no-nation-oscars-social-climate-1234666920/</ref> . Iyi filime yerekanwe mu gice cyihariye cyo kwerekana iserukiramuco mpuzamahanga rya Filime rya Toronto mu mwaka wa 2015, ikanasohoka kuri Netflix ku isi yose ndetse no mu isohoka rito na Bleecker Street ku ya 16 Ukwakira 2015<ref>https://www.opensocietyfoundations.org/events/film-screening-and-qa-beasts-no-nation</ref>. File:Beasts of No Nation poster.jpg - Wikipedia === Itangazamakuru ryo murugo === Filime yasohotse kuri Blu-ray na DVD na The Criterion Collection ku ya 31 Kanama 2021.<ref>https://www.commonsensemedia.org/movie-reviews/beasts-of-no-nation</ref> === Impaka === Mu mwaka wa 2015, Artnet yasohoye inyandiko ivuga ko Fukunaga yakoresheje ibikubiyemo atiriwe ashimira ibihangano by'umuhanzi wo muri Irlande<ref>https://www.levantine-films.com/projects/beasts-of-no-nation/</ref>, Richard Mosse, umurimo we wari umaze kumenyekana cyane mu buhanzi kubera gukoresha firime ya infragre ndetse no kwerekana ishusho y'abasirikare b'abana muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo<ref>https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2015/10/beasts-of-no-nation-review/410821/</ref>. Mu rwego rwo gushyigikira ikirego cyayo cyo gukopera, iyi ngingo yarimo kugereranya mu buryo butaziguye amakadiri ya buri muntu muri filime n'amafoto y'umwimerere ya Mosse.<ref>https://www.nytimes.com/2015/10/16/movies/review-beasts-of-no-nation-a-brutal-tale-of-child-soldiers-in-africa.html</ref> == references == <references /> [[Ikiciro:Afurika]] [[Ikiciro:Filimi]] idkmdrrb0iobvo76sifii6soiustep1 86169 86168 2022-08-18T05:11:21Z MrTallBoy 9928 wikitext text/x-wiki '''Beats of No Nation''' ni film yo muri Amerika yanditswe, itunganywa ,ifatwa amashusho , no iyoborwa na Cary Joji Fukunaga <ref>https://www.criterion.com/films/31756-beasts-of-no-nation</ref>. Bikurikira umuhungu muto wabaye umusirikare mugihe igihugu cye cyari gifite intambara iteye ubwoba. Iyi filime yakorewe muri [[Gana]] ikinwamo na Idris Elba<ref>https://www.criterion.com/current/posts/7513-beasts-of-no-nation-a-different-kind-of-african-war-film</ref>, Abraham Attah, Ama K. Abebrese, Grace Nortey, David Dontoh, na Opeyemi Fagbohungbe<ref>https://www.rogerebert.com/reviews/beasts-of-no-nation-2015</ref>, iyi filime ishingiye ku gitabo cyo mu 2005 cyitwa izina rimwe na Uzodinma Iweala, igitabo ubwacyo cyiswe izina. nyuma ya alubumu ya Fela Kuti <ref>https://bleeckerstreetmedia.com/beasts-of-no-nation</ref>. Yerekanwe mu gice cy’amarushanwa akomeye mu iserukiramuco mpuzamahanga rya firime rya 72 rya Venice<ref>https://benensonproductions.com/films/beasts-of-no-nation/</ref>, aho yatsindiye igihembo cya Marcello Mastroianni<ref>https://www.indiewire.com/2021/09/idris-elba-beasts-of-no-nation-oscars-social-climate-1234666920/</ref> . Iyi filime yerekanwe mu gice cyihariye cyo kwerekana iserukiramuco mpuzamahanga rya Filime rya Toronto mu mwaka wa 2015, ikanasohoka kuri Netflix ku isi yose ndetse no mu isohoka rito na Bleecker Street ku ya 16 Ukwakira 2015<ref>https://www.opensocietyfoundations.org/events/film-screening-and-qa-beasts-no-nation</ref>. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/c/cf/Beasts_of_No_Nation_poster.jpg === Itangazamakuru ryo murugo === Filime yasohotse kuri Blu-ray na DVD na The Criterion Collection ku ya 31 Kanama 2021.<ref>https://www.commonsensemedia.org/movie-reviews/beasts-of-no-nation</ref> === Impaka === Mu mwaka wa 2015, Artnet yasohoye inyandiko ivuga ko Fukunaga yakoresheje ibikubiyemo atiriwe ashimira ibihangano by'umuhanzi wo muri Irlande<ref>https://www.levantine-films.com/projects/beasts-of-no-nation/</ref>, Richard Mosse, umurimo we wari umaze kumenyekana cyane mu buhanzi kubera gukoresha firime ya infragre ndetse no kwerekana ishusho y'abasirikare b'abana muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo<ref>https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2015/10/beasts-of-no-nation-review/410821/</ref>. Mu rwego rwo gushyigikira ikirego cyayo cyo gukopera, iyi ngingo yarimo kugereranya mu buryo butaziguye amakadiri ya buri muntu muri filime n'amafoto y'umwimerere ya Mosse.<ref>https://www.nytimes.com/2015/10/16/movies/review-beasts-of-no-nation-a-brutal-tale-of-child-soldiers-in-africa.html</ref> == references == <references /> [[Ikiciro:Afurika]] [[Ikiciro:Filimi]] sdg9qypm6h6c63mans4jct2zrnhkcal 86170 86169 2022-08-18T05:15:31Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki '''Beats of No Nation''' ni film yo muri Amerika yanditswe, itunganywa ,ifatwa amashusho , no iyoborwa na Cary Joji Fukunaga <ref>https://www.criterion.com/films/31756-beasts-of-no-nation</ref>. Bikurikira umuhungu muto wabaye umusirikare mugihe igihugu cye cyari gifite intambara iteye ubwoba. Iyi filime yakorewe muri [[Gana]] ikinwamo na Idris Elba<ref>https://www.criterion.com/current/posts/7513-beasts-of-no-nation-a-different-kind-of-african-war-film</ref>, Abraham Attah, Ama K. Abebrese, Grace Nortey, David Dontoh, na Opeyemi Fagbohungbe<ref>https://www.rogerebert.com/reviews/beasts-of-no-nation-2015</ref>, iyi filime ishingiye ku gitabo cyo mu 2005 cyitwa izina rimwe na Uzodinma Iweala, igitabo ubwacyo cyiswe izina. nyuma ya alubumu ya Fela Kuti <ref>https://bleeckerstreetmedia.com/beasts-of-no-nation</ref>. [[Dosiye:Cary Joji Fukunaga "Beast Of No Nation" at Opening Ceremony of the 28th Tokyo International Film Festival (21806112494).jpg|thumb|Cary Joji Fukunaga]] Yerekanwe mu gice cy’amarushanwa akomeye mu iserukiramuco mpuzamahanga rya firime rya 72 rya Venice<ref>https://benensonproductions.com/films/beasts-of-no-nation/</ref>, aho yatsindiye igihembo cya Marcello Mastroianni<ref>https://www.indiewire.com/2021/09/idris-elba-beasts-of-no-nation-oscars-social-climate-1234666920/</ref> . Iyi filime yerekanwe mu gice cyihariye cyo kwerekana iserukiramuco mpuzamahanga rya Filime rya Toronto mu mwaka wa 2015, ikanasohoka kuri Netflix ku isi yose ndetse no mu isohoka rito na Bleecker Street ku ya 16 Ukwakira 2015<ref>https://www.opensocietyfoundations.org/events/film-screening-and-qa-beasts-no-nation</ref>. === Itangazamakuru ryo murugo === Filime yasohotse kuri Blu-ray na DVD na The Criterion Collection ku ya 31 Kanama 2021.<ref>https://www.commonsensemedia.org/movie-reviews/beasts-of-no-nation</ref> === Impaka === Mu mwaka wa 2015, Artnet yasohoye inyandiko ivuga ko Fukunaga yakoresheje ibikubiyemo atiriwe ashimira ibihangano by'umuhanzi wo muri Irlande<ref>https://www.levantine-films.com/projects/beasts-of-no-nation/</ref>, Richard Mosse, umurimo we wari umaze kumenyekana cyane mu buhanzi kubera gukoresha firime ya infragre ndetse no kwerekana ishusho y'abasirikare b'abana muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo<ref>https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2015/10/beasts-of-no-nation-review/410821/</ref>. Mu rwego rwo gushyigikira ikirego cyayo cyo gukopera, iyi ngingo yarimo kugereranya mu buryo butaziguye amakadiri ya buri muntu muri filime n'amafoto y'umwimerere ya Mosse.<ref>https://www.nytimes.com/2015/10/16/movies/review-beasts-of-no-nation-a-brutal-tale-of-child-soldiers-in-africa.html</ref> == references == <references /> [[Ikiciro:Afurika]] [[Ikiciro:Filimi]] ltaql3rxec35krbumqzqv0gh3mjtr51 86171 86170 2022-08-18T05:16:32Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki '''Beats of No Nation''' ni film yo muri Amerika yanditswe, itunganywa ,ifatwa amashusho , no iyoborwa na Cary Joji Fukunaga <ref>https://www.criterion.com/films/31756-beasts-of-no-nation</ref>. Bikurikira umuhungu muto wabaye umusirikare mugihe igihugu cye cyari gifite intambara iteye ubwoba. Iyi filime yakorewe muri [[Gana]] ikinwamo na Idris Elba<ref>https://www.criterion.com/current/posts/7513-beasts-of-no-nation-a-different-kind-of-african-war-film</ref>, Abraham Attah, Ama K. Abebrese, Grace Nortey, David Dontoh, na Opeyemi Fagbohungbe<ref>https://www.rogerebert.com/reviews/beasts-of-no-nation-2015</ref>, iyi filime ishingiye ku gitabo cyo mu 2005 cyitwa izina rimwe na Uzodinma Iweala, igitabo ubwacyo cyiswe izina. nyuma ya alubumu ya Fela Kuti <ref>https://bleeckerstreetmedia.com/beasts-of-no-nation</ref>. [[Dosiye:Cary Joji Fukunaga "Beast Of No Nation" at Opening Ceremony of the 28th Tokyo International Film Festival (21806112494).jpg|thumb|Cary Joji Fukunaga]] Yerekanwe mu gice cy’amarushanwa akomeye mu iserukiramuco mpuzamahanga rya firime rya 72 rya Venice<ref>https://benensonproductions.com/films/beasts-of-no-nation/</ref>, aho yatsindiye igihembo cya Marcello Mastroianni<ref>https://www.indiewire.com/2021/09/idris-elba-beasts-of-no-nation-oscars-social-climate-1234666920/</ref> . Iyi filime yerekanwe mu gice cyihariye cyo kwerekana iserukiramuco mpuzamahanga rya Filime rya Toronto mu mwaka wa 2015, ikanasohoka kuri Netflix ku isi yose ndetse no mu isohoka rito na Bleecker Street ku ya 16 Ukwakira 2015<ref>https://www.opensocietyfoundations.org/events/film-screening-and-qa-beasts-no-nation</ref>. === Itangazamakuru ryo murugo === Filime yasohotse kuri Blu-ray na DVD na The Criterion Collection ku ya 31 Kanama 2021.<ref>https://www.commonsensemedia.org/movie-reviews/beasts-of-no-nation</ref> === Impaka === [[Dosiye:Maniac UK premiere (Fukunaga).jpg|thumb|Cary Joji Fukunaga]] Mu mwaka wa 2015, Artnet yasohoye inyandiko ivuga ko Fukunaga yakoresheje ibikubiyemo atiriwe ashimira ibihangano by'umuhanzi wo muri Irlande<ref>https://www.levantine-films.com/projects/beasts-of-no-nation/</ref>, Richard Mosse, umurimo we wari umaze kumenyekana cyane mu buhanzi kubera gukoresha firime ya infragre ndetse no kwerekana ishusho y'abasirikare b'abana muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo<ref>https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2015/10/beasts-of-no-nation-review/410821/</ref>. Mu rwego rwo gushyigikira ikirego cyayo cyo gukopera, iyi ngingo yarimo kugereranya mu buryo butaziguye amakadiri ya buri muntu muri filime n'amafoto y'umwimerere ya Mosse.<ref>https://www.nytimes.com/2015/10/16/movies/review-beasts-of-no-nation-a-brutal-tale-of-child-soldiers-in-africa.html</ref> == references == <references /> [[Ikiciro:Afurika]] [[Ikiciro:Filimi]] 5wbnty707dl1yhsyt4998ns6axvumd3 Bella Agossou 0 9382 86177 80255 2022-08-18T05:40:54Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Bella Agossou, XIII Premis Gaudí (2021).jpg|thumb|Bella Agossou 2021]] '''Bella Agossou''' wavutse 1981 ni umukinnyi wa filime wo muri [[Bene|Bénine]] muri sinema zo muri [[Esipanye]].<ref>http://africultures.com/personnes/?no=51422</ref> == Umwuga == Agossou yatangiye umwuga we muri [[Benin]] nk'umukinnyi w'amafirime hamwe na sosiyete "Sonangnon" yaremye kandi itezwa imbere na we<ref>https://ruthfranco.com/en/bella-agossou/</ref>. Icyakora, nyuma yimyaka 4 ashinze isosiyete, yimukiye muri [[Espanye|Espagne]] mu 2002<ref>https://cines.com/en/actors/bella-agossou</ref>. Nyuma yize indimi z'Igikatalani n'Icyesipanyoli kugira ngo akore umwuga wo gukina filime<ref>https://www.banouto.bj/article/vie-stars/20201201-bella-agossou-devenue-mere-de-jumeaux-l-actrice-beninoise-ne-regrette-pas-2020</ref>. Yakinnye muri filime ''Un cuento de Navidad'' (Christmas Tale) afite uruhare runini rw’umugore ushakishwa na polisi kubera kubura impapuro nk’abimukira batemewe<ref>https://www.moviebuff.com/bella-agossou</ref>. Nyuma, yakinnye cyane mu mafilime menshi yo muri [[Afurika]] no mu mahanga harimo ''Los Nuestros'', ''Moranetta'', ''A cuento ya Nadal'' na ''Palmeras en la Nieve'' <ref>https://www.fandango.com/people/bella-agossou-830486</ref>. Ku ya 13 Nyakanga 2017, Agossou yeretse abanyamakuru iduka ryitwa "NOK"<ref>https://ladygracious.com/nok-bella-agossou-africa-innovations-african-print/</ref>. == Amashusho<ref>https://www.allocine.fr/personne/fichepersonne_gen_cpersonne=862776.html</ref> == {| class="wikitable" !Umwaka ! Filime ! Inshingano ! Inyandiko ! Réf. |- | 2008 | ''El cor de la ciutat'' | | | |- | 2009 | ''Cuento ya Nadal'' | Maria | Filime yo murugo | |- | 2010 | ''Johan Primero'' | Doris | | |- | 2010 | ''Catalunya über alles!'' | | | |- | 2011 | ''Alakrana'' | Traductora Embajada | mini | |- | 2011 | ''Catalunya über alles!'' | Dona cobrador | | |- | 2012 | ''Tengo ganas de ti'' | Boxeadora | | |- | 2013 | ''Kubala, Moreno i Manchón'' | | | |- | 2013 | ''Un cuento de Navidad'' | | Filime yo murugo | |- | 2013 | ''Yavutse'' | | | |- | 2014 | ''Palmeras en la nieve'' | Oba | | |- | 2014 | ''Los Nuestros'' | | | |- | 2015 | ''Kubala, Moreno i Manchón'' | Rut | Urukurikirane rwa televiziyo | |- | 2016 | ''Amapantaro atukura'' | | | |- | 2017 | ''El Cuaderno de Sara'' | Masira | | |- | 2019 | ''Igitabo de kugenzura'' | Kwigenga | Televiziyo | |- | 2020 | ''Caronte'' | | Urukurikirane rwa televiziyo | |- | 2020 | ''Umukara'' | Bebe | | |- | 2020 | ''Adú'' | Safí | | |- | 2020 | ''Inyoni nto'' | Fifi | Urukurikirane rwa televiziyo | |- | 2021 | <nowiki><i id="mwwA">La templanza</i></nowiki> ( ''Umuzabibu'' ) | Trinidad | Urukurikirane rwa televiziyo | |} == references == <references /> [[Ikiciro:Filimi]] [[Ikiciro:Abakinnyi ba firime]] chwe0r4enpu9b3r1lp5glmd9d2znd55 Behemoth: Or the Game of God 0 9640 86176 80749 2022-08-18T05:37:49Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[File:Behemoth — Or the Game of God.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Behemoth%20%E2%80%94%20Or%20the%20Game%20of%20God.jpg|thumb]] Behemoth: Or the Game of God poster '''''Behemoth: Or the Game of God''''' ni filimi yo muri Mosotho yasohotse 2020 ikaba filime ngufi y'amayobera iyobowe na Lemohang Yeremiya Mosese kandi yayikoranye na Hannah Stockmann. <ref>https://letterboxd.com/film/behemoth-or-the-game-of-god/</ref> Muri filime hagaragaramo Tseko Monaheng nka 'Umubwiriza' mu mwanya wa mbere. <ref>https://www.filmaffinity.com/co/film622401.html</ref> Filime yakiriwe neza nabayireba kandi yerekanwa mubirori mpuzamahanga bya firime. <ref>http://festival.raindance.org/films/behemoth-or-the-game-of-god</ref> <ref>http://archive.kinodot.com/eng/observer_competition_2016/id/649/</ref> == Abakinnyi == * Tseko Monaheng nk'Umubwiriza == Kwerekanwa mpuzamahanga == * Iserukiramuco mpuzamahanga rya firime ya Clermont-Ferrand, Ubufaransa - 6 Gashyantare 2016 <ref>http://my.clermont-filmfest.com/index.php?m=226&c=3&id_film=200054684&o=178</ref> * Iserukiramuco rya Filime nyafurika AfryKamera, Polonye - 23 Mata 2016 * Ikabutura ya Tenerife, Espanye - 10 Nzeri 2016 * Iserukiramuco rya L'Étrange, Ubufaransa - 10 Nzeri 2016 == references == [[Ikiciro:Afurika]] [[Ikiciro:Filimi]] 4ca905d6t3bmvewbz3gnok2m7moi6aq Janet Museveni 0 9997 86181 81957 2022-08-18T06:02:29Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Yoweri Kaguta Museveni with Obamas.jpg|thumb|Yoweri Kaguta Museveni with Obamas]] Janet Kainembabazi Museveni yavukiye muri [[Ubugande|Uganda]] mu ntara ya Kajara, mu akarere ka Ntungamo<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Ntungamo_District</ref> kuwa 24 Kamena 1948 kwa Eduard Birori na Madam Mutesi. Yize amashuri abanza kuri Kyamate akomeza n'amashuri yisumbuye mu ikigo cy'abakobwa cya Bweranyange girl's school<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Bweranyangi_Girls%27_Senior_Secondary_School</ref>muri [[Ubugande|Uganda]]. == Akazi yakoze == Janet ni umunyapolitiki muri Uganda wabaye Madamu wa mbere wa Uganda kuva mu 1986. yashakanye na Perezida wa [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]], babyaranye abana bane. Kuva kuwa 6 Kamena 2016 yabaye minisitiri w'uburezi na siporo mu nama y'abaminisitiri muri [[Ubugande|Uganda]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Cabinet_of_Uganda</ref><ref>http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Education</ref>, yabanje kuba Minisitiri w'ibikorwa bya [[:en:Karamoja|karamoja]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja</ref> muri guverinoma ya Uganda kuva kuwa 27 Gicurasi 2011 kugeza kuwa 6 Kamena 2016<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html</ref> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref>. yabaye kandi umudepite watowe ahagarariye intara ya Ruhaama mu akarere ka [https://www.ntungamo.go.ug/news Ntungamo]<ref name=":0" />hagati ya 2011 na 2016. yasohoye igitabo cyivuga k'ubuzima bwe cyitwa "urugendo rw'ubuzima bwanjye" (My life's Journey) muri 2011 <ref>http://www.monitor.co.ug/News/Insight/-/688338/1226382/-/rn0jyf/-/index.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150225182721/http://www.newvision.co.ug/D/8/26/759254</ref>. == Ubuzima bwe bwite == Janet Museveni yagiye mubuhungiro mu 1971, ubwo [[Idi Amin Dada|Idi Amin]] yahirikaga ubutegetsi bwa [[:en:Milton_Obote|Milton obote]] mu ubutegetsi bwa gisirikari. Yashakanye na Yoweri kaguta Museveni muri Kanama 1973<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref>. Igihe ingoma ya Idi Amin yavaga kubutegetsi muri Mata mu 1979, yasubiye muri Uganda ayuye muri [[Tanzaniya|Tanzania]] aho yari atuye m' ubuhungiro n'umugabo we. Muri Gashyantare 1981, ubwo Yoweri Museveni yatangizaga intambara y'inyeshyamba  kurwanya guvernoma ya perezida Obote, Janet Museveni n'abana be bongeye kuba i [[Nairobi]] muri [[Kenya]], aho babanaga n'incuti z'umuryango kugeza mu 1983, Mu 1983 bimukiye i [[:en:Gothenburg|Gothenburg]]<nowiki/>muri [[suwede]], yagumyeyo kugeza muri gicurasi 1986, hashize amezi ane Ingabo za [[:en:National_Resistance_Army|National Resistance Army]] [[Yoweri Museveni]] zimaze gufata ubutegetsi i [[Umujyi wa Kampara|Kampara]]. == Umwuga == Janet Museveni yashinze umuryango wa [[Ubugande|Uganda]] uharanira gukiza impfubyi (UWESO), ikigo cy'ubutabazi cyigenga mu mpera za 1986, avuga ko cyatewe n'ubunararibonye bwe nk'impunzi. Yinjiye mu bukangurambaga bwa virusi itera SIDA muri Uganda mu myaka ya za 1990, agirana umubano na Pasteri w'intagondwa [[:en:Martin_Ssempa|Martin Ssempa]] kubera uburere bwo kwirinda gusama muri [[Ubugande|Uganda]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Abstinence-only_sex_education_in_Uganda</ref>. Mu Gushyingo 2005, yatangaje ko azashaka icyicaro cy'inteko ishinga amategeko y'intara ya Ruhaama mu matora rusange yo muri Gashyantare 2006<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Ugandan_general_election</ref> . Yaharaniye uwo mwanya n'umukandida mu ihuriro ry’impinduka za demokarasi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Forum_for_Democratic_Change</ref> , Augustin Ruzindana, maze atsinda cyane. Yongeye gutorwa muri Werurwe 2011 indi manda y'imyaka itanu. Ku ya 16 Gashyantare 2009, Janet Museveni yagizwe Minisitiri w’ibikorwa bya Karamoja<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja</ref> , n’umugabo we, Perezida Yoweri Museveni<ref>http://www.africanews.com/site/Uganda_First_lady_appointed_minister/list_messages/23249</ref>. Ku ya 27 Gicurasi 2011, yazamuwe kuba Minisitiri w’ibikorwa bya Karamoja<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html</ref>. Ku ya 6 Kamena 2016, nyuma y’uko umugabo we yongeye gutorerwa kuba Perezida, yagizwe Minisitiri w’uburezi na siporo. == Abana == * [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi Kainerugaba]] - Yavutse 1974, ni Liyetona Jenerali<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-12</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-13</ref> muri [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|UPDF]] akaba n'umuyobozi w'ingabo zidasanzwe.<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref><ref>http://www.nation.co.ke/News/africa/-/1066/446200/-/14anqyoz/-/index.html</ref> * Natasha Karugire - Yavutse 1976, Umunyamideli numujyanama. Yashakanye na Edwin Karugire, Umunyamabanga wihariye wa Perezida wa Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/President_of_Uganda</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-15</ref> * Kwihangana Rwabwogo - Yavutse 1978, Umushumba w'Itorero ry'Amasezerano,<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-16</ref> Buziga, [[Umujyi wa Kampara|Kampala]] . - Yashakanye na Odrek Rwabwogo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-17</ref> * Diana Kantu - Yavutse 1980, Yashakanye na Geoffrey Kantu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-18</ref> == Amashakiro == <references /> [[Ikiciro:Uganda]] [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Abaminisitiri]] [[Ikiciro:Uburezi]] mmnw9kr947e6d88774j1nheifqmwfm8 86182 86181 2022-08-18T06:03:43Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Yoweri Kaguta Museveni with Obamas.jpg|thumb|Yoweri Kaguta Museveni with Obamas]] Janet Kainembabazi Museveni yavukiye muri [[Ubugande|Uganda]] mu ntara ya Kajara, mu akarere ka Ntungamo<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Ntungamo_District</ref> kuwa 24 Kamena 1948 kwa Eduard Birori na Madam Mutesi. Yize amashuri abanza kuri Kyamate akomeza n'amashuri yisumbuye mu ikigo cy'abakobwa cya Bweranyange girl's school<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Bweranyangi_Girls%27_Senior_Secondary_School</ref>muri [[Ubugande|Uganda]]. == Akazi yakoze == Janet ni umunyapolitiki muri Uganda wabaye Madamu wa mbere wa Uganda kuva mu 1986. yashakanye na Perezida wa [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]], babyaranye abana bane. Kuva kuwa 6 Kamena 2016 yabaye minisitiri w'uburezi na siporo mu nama y'abaminisitiri muri [[Ubugande|Uganda]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Cabinet_of_Uganda</ref><ref>http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Education</ref>, yabanje kuba Minisitiri w'ibikorwa bya [[:en:Karamoja|karamoja]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja</ref> muri guverinoma ya Uganda kuva kuwa 27 Gicurasi 2011 kugeza kuwa 6 Kamena 2016<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html</ref> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref>. yabaye kandi umudepite watowe ahagarariye intara ya Ruhaama mu akarere ka [https://www.ntungamo.go.ug/news Ntungamo]<ref name=":0" />hagati ya 2011 na 2016. yasohoye igitabo cyivuga k'ubuzima bwe cyitwa "urugendo rw'ubuzima bwanjye" (My life's Journey) muri 2011 <ref>http://www.monitor.co.ug/News/Insight/-/688338/1226382/-/rn0jyf/-/index.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150225182721/http://www.newvision.co.ug/D/8/26/759254</ref>. [[Dosiye:Janet Museveni.jpg|thumb|First Lady Janet Museveni of Uganda]] == Ubuzima bwe bwite == Janet Museveni yagiye mubuhungiro mu 1971, ubwo [[Idi Amin Dada|Idi Amin]] yahirikaga ubutegetsi bwa [[:en:Milton_Obote|Milton obote]] mu ubutegetsi bwa gisirikari. Yashakanye na Yoweri kaguta Museveni muri Kanama 1973<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref>. Igihe ingoma ya Idi Amin yavaga kubutegetsi muri Mata mu 1979, yasubiye muri Uganda ayuye muri [[Tanzaniya|Tanzania]] aho yari atuye m' ubuhungiro n'umugabo we. Muri Gashyantare 1981, ubwo Yoweri Museveni yatangizaga intambara y'inyeshyamba  kurwanya guvernoma ya perezida Obote, Janet Museveni n'abana be bongeye kuba i [[Nairobi]] muri [[Kenya]], aho babanaga n'incuti z'umuryango kugeza mu 1983, Mu 1983 bimukiye i [[:en:Gothenburg|Gothenburg]]<nowiki/>muri [[suwede]], yagumyeyo kugeza muri gicurasi 1986, hashize amezi ane Ingabo za [[:en:National_Resistance_Army|National Resistance Army]] [[Yoweri Museveni]] zimaze gufata ubutegetsi i [[Umujyi wa Kampara|Kampara]]. == Umwuga == Janet Museveni yashinze umuryango wa [[Ubugande|Uganda]] uharanira gukiza impfubyi (UWESO), ikigo cy'ubutabazi cyigenga mu mpera za 1986, avuga ko cyatewe n'ubunararibonye bwe nk'impunzi. Yinjiye mu bukangurambaga bwa virusi itera SIDA muri Uganda mu myaka ya za 1990, agirana umubano na Pasteri w'intagondwa [[:en:Martin_Ssempa|Martin Ssempa]] kubera uburere bwo kwirinda gusama muri [[Ubugande|Uganda]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Abstinence-only_sex_education_in_Uganda</ref>. Mu Gushyingo 2005, yatangaje ko azashaka icyicaro cy'inteko ishinga amategeko y'intara ya Ruhaama mu matora rusange yo muri Gashyantare 2006<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Ugandan_general_election</ref> . Yaharaniye uwo mwanya n'umukandida mu ihuriro ry’impinduka za demokarasi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Forum_for_Democratic_Change</ref> , Augustin Ruzindana, maze atsinda cyane. Yongeye gutorwa muri Werurwe 2011 indi manda y'imyaka itanu. Ku ya 16 Gashyantare 2009, Janet Museveni yagizwe Minisitiri w’ibikorwa bya Karamoja<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja</ref> , n’umugabo we, Perezida Yoweri Museveni<ref>http://www.africanews.com/site/Uganda_First_lady_appointed_minister/list_messages/23249</ref>. Ku ya 27 Gicurasi 2011, yazamuwe kuba Minisitiri w’ibikorwa bya Karamoja<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html</ref>. Ku ya 6 Kamena 2016, nyuma y’uko umugabo we yongeye gutorerwa kuba Perezida, yagizwe Minisitiri w’uburezi na siporo. == Abana == * [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi Kainerugaba]] - Yavutse 1974, ni Liyetona Jenerali<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-12</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-13</ref> muri [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|UPDF]] akaba n'umuyobozi w'ingabo zidasanzwe.<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref><ref>http://www.nation.co.ke/News/africa/-/1066/446200/-/14anqyoz/-/index.html</ref> * Natasha Karugire - Yavutse 1976, Umunyamideli numujyanama. Yashakanye na Edwin Karugire, Umunyamabanga wihariye wa Perezida wa Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/President_of_Uganda</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-15</ref> * Kwihangana Rwabwogo - Yavutse 1978, Umushumba w'Itorero ry'Amasezerano,<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-16</ref> Buziga, [[Umujyi wa Kampara|Kampala]] . - Yashakanye na Odrek Rwabwogo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-17</ref> * Diana Kantu - Yavutse 1980, Yashakanye na Geoffrey Kantu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-18</ref> == Amashakiro == <references /> [[Ikiciro:Uganda]] [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Abaminisitiri]] [[Ikiciro:Uburezi]] f8hn7g9h5akk7qnsirgm7c0wemkqaw6 86183 86182 2022-08-18T06:05:04Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Yoweri Kaguta Museveni with Obamas.jpg|thumb|Yoweri Kaguta Museveni with Obamas]] Janet Kainembabazi Museveni yavukiye muri [[Ubugande|Uganda]] mu ntara ya Kajara, mu akarere ka Ntungamo<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Ntungamo_District</ref> kuwa 24 Kamena 1948 kwa Eduard Birori na Madam Mutesi. Yize amashuri abanza kuri Kyamate akomeza n'amashuri yisumbuye mu ikigo cy'abakobwa cya Bweranyange girl's school<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Bweranyangi_Girls%27_Senior_Secondary_School</ref>muri [[Ubugande|Uganda]]. == Akazi yakoze == Janet ni umunyapolitiki muri Uganda wabaye Madamu wa mbere wa Uganda kuva mu 1986. yashakanye na Perezida wa [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]], babyaranye abana bane. Kuva kuwa 6 Kamena 2016 yabaye minisitiri w'uburezi na siporo mu nama y'abaminisitiri muri [[Ubugande|Uganda]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Cabinet_of_Uganda</ref><ref>http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Education</ref>, yabanje kuba Minisitiri w'ibikorwa bya [[:en:Karamoja|karamoja]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja</ref> muri guverinoma ya Uganda kuva kuwa 27 Gicurasi 2011 kugeza kuwa 6 Kamena 2016<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html</ref> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref>. yabaye kandi umudepite watowe ahagarariye intara ya Ruhaama mu akarere ka [https://www.ntungamo.go.ug/news Ntungamo]<ref name=":0" />hagati ya 2011 na 2016. yasohoye igitabo cyivuga k'ubuzima bwe cyitwa "urugendo rw'ubuzima bwanjye" (My life's Journey) muri 2011 <ref>http://www.monitor.co.ug/News/Insight/-/688338/1226382/-/rn0jyf/-/index.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150225182721/http://www.newvision.co.ug/D/8/26/759254</ref>. [[Dosiye:Janet Museveni.jpg|thumb|First Lady Janet Museveni of Uganda]] == Ubuzima bwe bwite == Janet Museveni yagiye mubuhungiro mu 1971, ubwo [[Idi Amin Dada|Idi Amin]] yahirikaga ubutegetsi bwa [[:en:Milton_Obote|Milton obote]] mu ubutegetsi bwa gisirikari. Yashakanye na Yoweri kaguta Museveni muri Kanama 1973<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref>. Igihe ingoma ya Idi Amin yavaga kubutegetsi muri Mata mu 1979, yasubiye muri Uganda ayuye muri [[Tanzaniya|Tanzania]] aho yari atuye m' ubuhungiro n'umugabo we. Muri Gashyantare 1981, ubwo Yoweri Museveni yatangizaga intambara y'inyeshyamba  kurwanya guvernoma ya perezida Obote, Janet Museveni n'abana be bongeye kuba i [[Nairobi]] muri [[Kenya]], aho babanaga n'incuti z'umuryango kugeza mu 1983, Mu 1983 bimukiye i [[:en:Gothenburg|Gothenburg]]<nowiki/>muri [[suwede]], yagumyeyo kugeza muri gicurasi 1986, hashize amezi ane Ingabo za [[:en:National_Resistance_Army|National Resistance Army]] [[Yoweri Museveni]] zimaze gufata ubutegetsi i [[Umujyi wa Kampara|Kampara]]. == Umwuga == [[Dosiye:The President, Smt. Pratibha Devisingh Patil and the Prime Minister, Dr. Manmohan Singh at the Ceremonial Reception of the President of Uganda, Mr. Yoweri Kaguta Museveni, in New Delhi on April 10, 2008.jpg|thumb|Janet Museveni in India]] Janet Museveni yashinze umuryango wa [[Ubugande|Uganda]] uharanira gukiza impfubyi (UWESO), ikigo cy'ubutabazi cyigenga mu mpera za 1986, avuga ko cyatewe n'ubunararibonye bwe nk'impunzi. Yinjiye mu bukangurambaga bwa virusi itera SIDA muri Uganda mu myaka ya za 1990, agirana umubano na Pasteri w'intagondwa [[:en:Martin_Ssempa|Martin Ssempa]] kubera uburere bwo kwirinda gusama muri [[Ubugande|Uganda]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Abstinence-only_sex_education_in_Uganda</ref>. Mu Gushyingo 2005, yatangaje ko azashaka icyicaro cy'inteko ishinga amategeko y'intara ya Ruhaama mu matora rusange yo muri Gashyantare 2006<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Ugandan_general_election</ref> . Yaharaniye uwo mwanya n'umukandida mu ihuriro ry’impinduka za demokarasi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Forum_for_Democratic_Change</ref> , Augustin Ruzindana, maze atsinda cyane. Yongeye gutorwa muri Werurwe 2011 indi manda y'imyaka itanu. Ku ya 16 Gashyantare 2009, Janet Museveni yagizwe Minisitiri w’ibikorwa bya Karamoja<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja</ref> , n’umugabo we, Perezida Yoweri Museveni<ref>http://www.africanews.com/site/Uganda_First_lady_appointed_minister/list_messages/23249</ref>. Ku ya 27 Gicurasi 2011, yazamuwe kuba Minisitiri w’ibikorwa bya Karamoja<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html</ref>. Ku ya 6 Kamena 2016, nyuma y’uko umugabo we yongeye gutorerwa kuba Perezida, yagizwe Minisitiri w’uburezi na siporo. == Abana == * [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi Kainerugaba]] - Yavutse 1974, ni Liyetona Jenerali<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-12</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-13</ref> muri [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|UPDF]] akaba n'umuyobozi w'ingabo zidasanzwe.<ref>http://allafrica.com/stories/201005240504.html</ref><ref>http://www.nation.co.ke/News/africa/-/1066/446200/-/14anqyoz/-/index.html</ref> * Natasha Karugire - Yavutse 1976, Umunyamideli numujyanama. Yashakanye na Edwin Karugire, Umunyamabanga wihariye wa Perezida wa Uganda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/President_of_Uganda</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-15</ref> * Kwihangana Rwabwogo - Yavutse 1978, Umushumba w'Itorero ry'Amasezerano,<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-16</ref> Buziga, [[Umujyi wa Kampara|Kampala]] . - Yashakanye na Odrek Rwabwogo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-17</ref> * Diana Kantu - Yavutse 1980, Yashakanye na Geoffrey Kantu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Janet_Museveni#cite_note-18</ref> == Amashakiro == <references /> [[Ikiciro:Uganda]] [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Abaminisitiri]] [[Ikiciro:Uburezi]] 3lilr724j28dhyxb2395a2vyqy1iup8 Godeliève Mukasarasi 0 10322 86180 83039 2022-08-18T06:00:46Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Godelieve Mukasarasi.jpg|thumb|'''Godeliève Mukasarasi''']] '''Godeliève Mukasarasi''' (wavutse 1959) ni [[Rwanda|umunyarwandakazi]] uharanira imibereho myiza n'iterambere ry'icyaro . <ref name="RD">https://en.wikipedia.org/wiki/International_Centre_for_Human_Rights_and_Democratic_Development</ref> Yashinze umuryango Sevota kugirango abapfakazi abahuze n'abana babo nyuma ya [[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|jenoside]]. <ref>https://sevota.org/</ref> Muri 2018 yahawe igihembo mpuzamahanga cy'abagore bakoze ibikorwa by'ubutwari. == Amavu n'amavuko == Mukasarasi yavukiye i Gitarama, mu [[Akarere ka Muhanga|Karere ka Muhanga]], ari naho yagiye gukora nk'umukozi ushinzwe imibereho myiza. Nyuma ya jenoside yakorewe [[abatutsi]] mu [[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|Rwanda]] muri 1994, yashinze itsinda ryitwa SEVOTA, itsinda rishinzwe gufasha abapfakazi n'imfubyi kugira ngo bateze imbere uburenganzira bwabo mu mibereho n'ubukungu. <ref name="RD" /> Uyu muryango ushimangira ko hashyirwaho "ahantu hizewe" ibiganiro byabacitse ku icumu no kwidagadura ku bana, bibanze cyane kuri komini ya Taba . <ref name="RD" /> <ref>https://www.un.org/preventgenocide/rwanda/photogal/godelieve/dest/pages/n_.shtml</ref> Muri 1996, umugabo we, Emmanuel Rudasingwa n'umukobwa we bishwe n'umutwe witwaje intwaro. Mu buhamya yatanze kubashinzwe iperereza ku burenganzira bwa muntu, Mukasarasi yavuze ko icyo gitero cyatewe nabari barahunze igihugu, mu rwego rwo kwihorera ku biganiro umugabo we yagiranye n'abahagarariye urukiko mpuzamahanga mpanabyaha mu [[Rwanda]] . <ref name="Walsh">https://web.archive.org/web/20111004023803/http://www.womensrightscoalition.org/site/advocacyDossiers/rwanda/witnessProtection/report_en.php</ref> . Yahawe igihembo mpuzamahanga cy'abagore bakoze ibikorwa by'ubutwari. <ref>https://td.usembassy.gov/2018-international-women-courage-award-recipients/</ref> [[Dosiye:Godelieve Mukasarasi with Melania Trump at the 2018 International Women of Courage Award.jpg|thumb|Godelieve Mukasarasi with Melania Trump at the 2018 International Women of Courage Award]] == Kumenyekana == [[Dosiye:Godelieve Mukasarasi speaks at IWOC 2018.jpg|thumb|Godelieve Mukasarasi avuga ijambo muri IWOC 2018]] Ibikorwa bya Mukasarasi byatsindiye ibindi bihembo mu gihugu ndetse n’amahanga. Mu Kwakira 1996, yahawe igihembo cyo guhanga ihuriro ry'abagore mu buzima bwo mu cyaro na Fondation y'abagore ku isi, <ref>http://www.woman.ch/june09/women/laureates00-94/1996-MukasarasiGodelieve.pdf</ref> kandi yahawe igihembo cya Nzambazamariya Vénéranda, igihembo cyo mu [[Rwanda]] ku muntu ku giti cye uteza imbere isura nziza ku bagore. Mu 2004, yahawe igihembo cy’ubwisanzure cya John Humphrey cy’ikigo mpuzamahanga gishinzwe uburenganzira bwa muntu n’iterambere rya demokarasi, yaje kugihabwa n’amafaranga $ 30 000 kandi yemerera Mukasarasi kujya gutembera mu mijyi yo muri [[Kanada]] kugira ngo ateze imbere umurimo we. <ref name=":0">https://web.archive.org/web/20110426003333/http://www.ichrdd.ca/site/humphrey_award/index.php?subsection=&lang=en</ref> Umuyobozi w'inama y'ubutegetsi ya Centre, Kathleen Mahoney, mu itangazo rigenewe abanyamakuru yavuze ko “kubera ubutwari bwe, ishyaka rye ndetse n'ubwitange bwe butajegajega, [Mukasarasi] yashoboye kugirirwa icyizere n'abahohotewe ku ngufu n'ihohoterwa rishingiye ku gitsina, cyane cyane abagore banduye virusi itera SIDA. -AIDS, maze abafasha byinshi harimo no gufasha abo bagore kubona ubutabera<ref name=":0" />. " Odina Desrochers yashimye Mukasarasi mu nteko ishinga amategeko ya [[Kanada]] mu izina rya Bloc Québécois kubera uruhare yagize mu gucecekesha no kwandika ibyaha by’ihohoterwa rishingiye ku gitsina akabishyikiriza urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw’u [[Rwanda]]. " <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Odina_Desrochers</ref> == Amashakiro == [[Ikiciro:Umugore]] [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Rwanda]] hrex5lpvjzquxqqo10x9co4mke4xjyz Keza Faith 0 10484 86184 83360 2022-08-18T06:10:05Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Keza Faith.jpg|thumb|Keza Faith]] Keza Faith ni umutekinisiye n'umunyapolitike wo mu Rwanda, umuyobozi mukuru wa Irembo Ltd, umwe mu bagize Inama y'Ubutegetsi mu rwego rw'igihugu rushinzwe iterambere ([[:en:Rwanda_Development_Board|RDB]]) akaba n'umwe mu bagize Inama y'Ubutegetsi muri Banki Nkuru y'u Rwanda.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Faith_Keza#cite_note-1</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Faith_Keza#cite_note-2</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Faith_Keza#cite_note-3</ref>.Yabanje gukora mu kibaya cya [[:en:Silicon_Valley|Silicon]], muri [[:en:California|Califoniya]] nka injeniyeri ya software muri [[:en:Google|Google]], Delpix na [[:en:Oracle_Corporation|Oracle]].<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Faith_Keza#cite_note-:0-4</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Faith_Keza#cite_note-5</ref><ref>https://techcabal.com/2021/07/01/faith-keza-irembo-digitise-rwanda/</ref> == Amashuri == Mu 2007, ku myaka 15, Keza yinjiye mu kigo gicumbikira abanyeshuri cya [[:en:Gordonstoun_School|Gordonstoun]] i [[:en:Moray|Moray]], muri [[:en:Scotland|scotland]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Faith_Keza#cite_note-6</ref>. Afite Impamyabumenyi ya siyanse mu bijyanye n’amashanyarazi n’ubumenyi bwa mudasobwa.<ref name=":0" /><ref>https://africanshapers.com/rwanda-faith-keza-26ans-experte-des-tic-nommee-au-ca-du-rwanda-development-board/</ref> == Akazi == Faith Keza yagizwe umuyobozi mukuru w'agateganyo wa Rwanda Online, isosiyete ikora ibijyanye n’ikoranabuhanga ikora gahunda za e-guverinoma, harimo n’urubuga ruzwi cyane kuri interineti, Irembo, kuri ubu rutanga serivisi za leta zirenga 80.<ref>https://www.newtimes.co.rw/business/faith-keza-takes-charge-rwandaonline</ref>Keza kandi yicaye ku buyobozi bwa Banki nkuru y’u Rwanda (BNR).<ref>https://www.wikimzansi.com/ms-keza-faith/</ref> == Indanganturo == [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Ikoranabuhanga mu itumanaho n'isakazabumenyi mu majyambere]] [[Ikiciro:Ubukungu bw’u Rwanda]] o7wcnn7lqzi7eysnywbesff7z96nxz5 Marie Chantal Rwakazina 0 10517 86185 83422 2022-08-18T06:11:49Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Rwanda Joins WIPO's Marrakesh Treaty (51628103314).jpg|thumb]] '''Marie Chantal Rwakazina''' ni umudipolomate [[Rwanda|w’umunyarwanda]] akaba n'umunyapolitiki ukora nka ambasaderi wa [[Rwanda|Repubulika y'u Rwanda]] mu [[Ubusuwisi|Busuwisi]] <ref>https://www.newtimes.co.rw/news/envoy-appeals-countries-act-over-1100-indictments-genocide-fugitives</ref> <ref>https://www.rwandainswitzerland.gov.rw/cooperation/rwanda-in-liechtenstein</ref> akaba n'uhagarariye u [[Rwanda]] burundu mu [[Umuryango w’Abibumye|Muryango w'Abibumbye]] . <ref>https://unis.unvienna.org/unis/en/pressrels/2019/unisbio1260.html</ref> <ref>https://untoday.org/rwanda-a-leading-force-in-africa/</ref> == Amavu n'amavuko == Rwakazina afite impamyabumenyi ihanitse mu by'ubukungu yakuye muri [[Kaminuza nkuru y’u Rwanda|kaminuza nkuru y'u Rwanda]] (1995–2000) n'impamyabumenyi ihanitse mu bijyanye n'iterambere yakuye muri Fondation Universitaire Luxembourgeoise, Arlon, [[Ububiligi|mu Bubiligi]] (2001–2003). <ref>https://www.ungeneva.org/en/news-media/presentation-of-credentials/2019/10/new-permanent-representative-rwanda-presents</ref> == Umwuga == Mbere yuko ahabwa inshingano, Rwakazina yagizwe kandi ambasaderi w’u [[Rwanda]] muri Holy See, [[Ositiriya|Repubulika ya Otirishe]] n’indi miryango mpuzamahanga i Vienne . <ref>https://easydiplomacy.com/en/ambasciate-straniere/embassy-of-rwanda-to-the-holy-see/</ref> Ku ya 4 Ukuboza 2020, Amb. Rwakazina yashyikirije Papa Francis amabaruwa y'icyizere yo guhagararira u [[Rwanda]] i [[Vatikani|Vatican]] kandi ibirori byabereye mu ngoro y'intumwa mu [[Vatikani|mujyi wa Vatikani]] . <ref>https://www.newtimes.co.rw/news/rwandan-envoy-presents-credentials-pope-francis</ref> <ref>https://en.igihe.com/news/article/amb-rwakazina-presents-letters-of-credence-to-pope-francis</ref> <ref>https://easydiplomacy.com/en/ambasciate-straniere/embassy-of-rwanda-to-the-holy-see/</ref> Mbere yuko ashyirwa i Geneve, yari umuyobozi w'umujyi wa [[Kigali]] kuva 2018 kugeza 2019. <ref>https://www.newtimes.co.rw/news/marie-chantal-rwakazina-new-city-mayor</ref> <ref>https://www.africanews.com/2018/05/25/marie-chantal-rwakazina-elected-mayyor-of-rwanda-s-capital-kigali/</ref> <ref>https://face2faceafrica.com/article/meet-marie-chantal-rwakazina-the-new-mayor-of-rwandas-capital</ref> Rwakazina ni impuguke mu iterambere yakoranye na gahunda y’umuryango w’abibumbye ishinzwe iterambere(United Nations Development Programme/One), aho yari impuguke y’umuryango w’abibumbye i [[Kigali|Kigali-Rwanda]] kuva 2013 kugeza 2018. <ref>https://www.ungeneva.org/en/news-media/presentation-of-credentials/2019/10/new-permanent-representative-rwanda-presents</ref> == Amashakiro == [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Umunyarwandakazi]] f19hdqqhwe5lauj2anohcmqw45lx0hb 86186 86185 2022-08-18T06:12:28Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Rwanda Joins WIPO's Marrakesh Treaty (51628103314).jpg|thumb]] '''Marie Chantal Rwakazina''' ni umudipolomate [[Rwanda|w’umunyarwanda]] akaba n'umunyapolitiki ukora nka ambasaderi wa [[Rwanda|Repubulika y'u Rwanda]] mu [[Ubusuwisi|Busuwisi]] <ref>https://www.newtimes.co.rw/news/envoy-appeals-countries-act-over-1100-indictments-genocide-fugitives</ref> <ref>https://www.rwandainswitzerland.gov.rw/cooperation/rwanda-in-liechtenstein</ref> akaba n'uhagarariye u [[Rwanda]] burundu mu [[Umuryango w’Abibumye|Muryango w'Abibumbye]] . <ref>https://unis.unvienna.org/unis/en/pressrels/2019/unisbio1260.html</ref> <ref>https://untoday.org/rwanda-a-leading-force-in-africa/</ref> == Amavu n'amavuko == Rwakazina afite impamyabumenyi ihanitse mu by'ubukungu yakuye muri [[Kaminuza nkuru y’u Rwanda|kaminuza nkuru y'u Rwanda]] (1995–2000) n'impamyabumenyi ihanitse mu bijyanye n'iterambere yakuye muri Fondation Universitaire Luxembourgeoise, Arlon, [[Ububiligi|mu Bubiligi]] (2001–2003). <ref>https://www.ungeneva.org/en/news-media/presentation-of-credentials/2019/10/new-permanent-representative-rwanda-presents</ref> [[Dosiye:30 Oct. 2019 - Arancha González meets H.E. Ms Marie Chantal Rwakazina, Ambassador, Rwanda (48989839807).jpg|thumb]] == Umwuga == Mbere yuko ahabwa inshingano, Rwakazina yagizwe kandi ambasaderi w’u [[Rwanda]] muri Holy See, [[Ositiriya|Repubulika ya Otirishe]] n’indi miryango mpuzamahanga i Vienne . <ref>https://easydiplomacy.com/en/ambasciate-straniere/embassy-of-rwanda-to-the-holy-see/</ref> Ku ya 4 Ukuboza 2020, Amb. Rwakazina yashyikirije Papa Francis amabaruwa y'icyizere yo guhagararira u [[Rwanda]] i [[Vatikani|Vatican]] kandi ibirori byabereye mu ngoro y'intumwa mu [[Vatikani|mujyi wa Vatikani]] . <ref>https://www.newtimes.co.rw/news/rwandan-envoy-presents-credentials-pope-francis</ref> <ref>https://en.igihe.com/news/article/amb-rwakazina-presents-letters-of-credence-to-pope-francis</ref> <ref>https://easydiplomacy.com/en/ambasciate-straniere/embassy-of-rwanda-to-the-holy-see/</ref> Mbere yuko ashyirwa i Geneve, yari umuyobozi w'umujyi wa [[Kigali]] kuva 2018 kugeza 2019. <ref>https://www.newtimes.co.rw/news/marie-chantal-rwakazina-new-city-mayor</ref> <ref>https://www.africanews.com/2018/05/25/marie-chantal-rwakazina-elected-mayyor-of-rwanda-s-capital-kigali/</ref> <ref>https://face2faceafrica.com/article/meet-marie-chantal-rwakazina-the-new-mayor-of-rwandas-capital</ref> Rwakazina ni impuguke mu iterambere yakoranye na gahunda y’umuryango w’abibumbye ishinzwe iterambere(United Nations Development Programme/One), aho yari impuguke y’umuryango w’abibumbye i [[Kigali|Kigali-Rwanda]] kuva 2013 kugeza 2018. <ref>https://www.ungeneva.org/en/news-media/presentation-of-credentials/2019/10/new-permanent-representative-rwanda-presents</ref> == Amashakiro == [[Ikiciro:Abagore ba abayobozi]] [[Ikiciro:Umunyarwandakazi]] b6idbmxxgulzhciuc9zfjro1wempheb Imyororokere y'Inkwavu 0 11277 86162 86100 2022-08-17T12:51:56Z Giseletuy 10890 #WPWPRW # WPWP wikitext text/x-wiki Ubworozi bw'Inkwavu zororerwa mu kiraro cyubatse neza  gifite isuku kandi zikagaburirwa mu buryo bukwiye kugirango zirusheho gutanga umusaruro. == Kubaka ikiraro == * Akazu inkwavu zibamo kagomba kuba nibura kicaye kuri cm 75 uvuye kubutaka. * uburebure: m1 * Ubugari; cm 75 * [[Dosiye:Inzu y'inkwavu.jpg|thumb|Ikiraro cy'inkwavu]]Ubuhagarike; cm 55 * Agasanduku kagomba kuba gafite:ibipimo bikurikira == Inzu inkwavu zibamo == Inzu igomba kuba nini ikurikije umubare w’inkwavu zibamo: * rukwavu rumwe rukuru rugomba kuba nibura mu mwanya uri hagati ya metero kare 0,6-0,7 * Urukwavu rucutse  ruba mu mwanya nibura wa meterokare 0,1 Akazu gato cyane gatuma inkwavu zidindira ntizikure neza,kandi ntizigire ubuzima bwiza * Inzu y’inkwavu igomba kujyamo umwuka, ariko ikaba ikingiye neza umuyaga * Inkwavu zigomba kubona urumuri,kubura urumuri bituma inkwavu zanga kubangurira cyangwa kubangurirwa zikagabanya uburumbuke bwazo. * Kugirango urumuri rwinjire mu kiraro, urugi rugomba kuba rukonzwe mu mukwege (akayungiro). rukwavu ni itungo rigomba ituze kugirango rwororoke kandi rugire ubuzima bwiza. Ibibuza inkwavu amahoro cyane cyane ni: urusaku rukabije ,ibisimba cyangwa amatungo azirya(imbwa, imbeba) == ISUKU == * Isuku ni ingenzi cyane kugira ngo ubworozi bw’inkwavu bugire akamaro. * Urukwavu kurerwa n’imiti. * Umworozi agomba kurukingira mbere yuko rurwara. * Akazu k’urukwavu kagomba iteka guhorana isuku. * Isuku mu kazu ikingira indwara nyinshi nko guhitwa ibitukura n’ubuheri biterwa n’umwanda. Akazu kagomba gusukurwa bihagije hagomba rero: * Ibyo bubakisha akazu bigomba guterwa umuti; * Kwirinda inguni zishobora guhisha ibyuririzi(udusimba) * Mu kazu hasi hagomba gutuma amahurunguru n’inkari binyuramo, ni ukuvuga kuba arumukwege ,cyangwa ibiti bitegeranye hagati yabyo harimo cm 1,5 * Icyo ziriramo ibyatsi zitabyanduza. * Icyo ziriramo n’icyo zinyweramo byozwa buri munsi, * Urugi runini rutuma basukura neza hose.<ref>http://www.ehinga.org/kin/livearticles/rabbit/feeding__rabbit</ref> '''Icyo ziriramo :''' Gishobora kuba agakombe umworozi akagafatisha k’urukuta rw’akazu kugirango urukwavu rutayamena. '''Kugaburira inkwavu''' Kugira ngo ikinyabuzima gikure, kigire ubuzima, cyororoke, kigire icyo gitanga kandi kirwanye irwara, gikenera amazi n’ibiribwa '''Bimwe mu by’ingenzi urukwavu rurya''' * '''Ibyatsi''' nka:kimari,inyabarasanya,amasununu,igifuraninda,imigozi y’ibijumba, igicumucumu, urwiri, setaria, tripsacum, urubingo * '''Ibibabi by’ibinyamisongwe:''' ubunyobwa,soya,ibishyimbo,amashaza, mucuna,desmodium * '''Ibyatsi byumye:''' ibibabi by’ibigori, iby’ingano, ubwatsi bwumye, ibishishwaby’amashaza n’ibyibishyimbo * '''Amakoma acagaguye''' * Ibibabi by’amashu,karoti * Ibisigazwa byo mu gikoni ariko ukareba neza ko nta macupa yamenekeyemo cyangwa ikindi cya komeretsa   urukwavu mu kanwa. Ibyo bisigazwa bigomba kuba bifite isuku kandi bitarahuguta. Kimwe  n’abantu urukwavu rukeneye guhindurirwa indyo kugira ngo rukure neza. Ni byiza kongeraho kubwatsi inkwavu zirya  son de riz,ibinyabijumba,impeke (bibashije kuboneka) umuceri utetse wasigaye; Urukwavu rukoresha neza ibyatsi ariko kandi na none ruha agaciro ibiribwa bikize mu bitunga umubiri.<ref>https://yeanagro.org/article.php?id=162</ref> [[File:Dofu magazine.jpg|thumb|Dofu magazine]] == REBA == [[Ikiciro:Urunkwavu]] [[Ikiciro:Ubworozi]] [[Ikiciro:Ubworozi bw'umwuga]] q0d88jjqy68rammqur5g8my48m3cmv0 Beef Wellington 0 12578 86172 85751 2022-08-18T05:30:47Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Beef Wellington .jpg|thumb|Beef Wellington]] == Menya byinshi ku Nyama ya beef Wellington naho yaturutse == Ibisobanuro bya [[Itabi|beef wellington]] birashoboka kuboneka k'umusore witwa Arthur Wellesley. Azwi cyane kubera gutsinda Napoleon k'urugamba rwa Waterloo, ahabwa izina rya Duke wa mbere wa Wellington. == Ninde muntu wa mbere wakoze beef Wellington? == kuya 18 kamena1815 Duke wa mbere wa wellington , Arthur Wellesley yatsinze ku rugamba rwa Waterloo, maze hategurwa ibyo kurya kugirango bibuke insinzi mu bisanzwe byemewe kuba aribyo beef Wellington Ishobora gukorwa mbere y'igihe. == Kuki Inyama yiswe beef Wellington izwi cyane? == Uyu munsi [[Itabi|beef Wellington]] izwi cyane nk'igisubizo cya Gordon Ramsey, Icyakora ibyo kurya bifite Inkomoko kera bigera mu ntangiriro y'ikinyejana cya cumi n'icyenda yahawe izina rya Duke wa Wellington nyuma yo kuyobora ihuriro rya karindwi( hamwe na Jenerali Von Blucher) k'urugamba rwa Waterloo mu 1815. Yavutse Arthur Wellesley, Nubwo Azwi cyane nka Duke wa Wellington mu mateka. == Filet ya Wellington yaturutse he? == Ikintu kimwe gishobora kuvugwa neza Ni uko Icyuzuzo cya Wellington nkuko tubizi uyu munsi cyamenyekanye ubwa mbere na chef w'umunyamerika Akaba n'umukinnyi wa firime Julia child. Wamenyekanye kuri filet de bœuf en croûte, Inyama y'inka yuzuye mu bufaransa nka "filet ya Wellington Beef" mu gice cy'umwaka mushya tereviziyo ye, umutetsi w'abafaransa mu 1965 mu ijoro rishya. == Beef Wellington ikozwe n'iki? == [[Itabi|Beef Wellington]] n'ibiryo bya kera by' abongereza. Beef Wellington n'inyama izingiyeho igipondo cya pate( ubusanzwe foie gras pâte) na duxelle hanyuma ugapfunyika muri puff pastry hanyuma ugateka. == Nikihe gihugu cyahimbye beef Wellington? == Ibyo kurya bya kera by'abongereza, Inyama beef Wellington n'uruvange rw'inka, ibirayi n'imboga. Iyo ukora inyama ya Wellington ibyo kurya byuzuye bitwikiriwe na pâte mu bisanzwe foie gras pâte na duxelles mbere yo kubizinga hanyuma ikotsa n'ifuru. == Nigute abafaransa bita Beef Wellington? == Ifunguro nkiryo rizwi ku izina rya " filet de bœuf en croûte" ryari rimaze kuba mu bitaramo by'abafaransa mbere y'intambara ya Revolutionary Ef Beef Wellington" Mu cyubahiro cya Wellesley, yahinduwe gusa n'umuntu ahandi hantu. == Ese Beef Wellington byaba ari ibiryo by'abongereza? == [[Itabi|Beef wellington]] Ni ibyo kurya bikomoka mu bwongereza n' Inyama yometseho pâte ( mu bisanzwe foie gras pâte) na duxelles hanyuma bipfunyikwa kuri puff pastry ubundi igatekwa. == Nigute Beef Wellington yabonye izina? == Iyi nyama yitiriwe Arthur Wellesley, Duke wa wellington watsinze Napoleon aba minisitiri w'intebe w'ubwongereza kandi yari ashinzwe kumenyekanisha amazina ya rubber ariko ntibisobanutse uruhare yagize mu guhindura ibintu biryoshye. Nanone Wellington umusirikare ntiyigeze ahangayikishwa cyane n'ibiryo yahawe bityo areka umutetsi we ngo yishakire ibyifuzo bye kimwe muri byo Akaba ariryo Funguro ryihariye. Nkuko Wellington yishimiye iri Funguro yashimangiye Ko ryatangwa kuri buri funguro. Nanone bivugwa ko ibyo kurya byuzuye bisa neza na boot ya Wellington Akaba ariryo mpanvu yiryo zina.<ref>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</ref> == Amashakiro. == <ref><nowiki>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</nowiki></ref> nk3yvdt1xe5oiv9vsmpm9r5h4sngt3b 86173 86172 2022-08-18T05:32:30Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Beef Wellington .jpg|thumb|Beef Wellington]] == Menya byinshi ku Nyama ya beef Wellington naho yaturutse == Ibisobanuro bya [[Itabi|beef wellington]] birashoboka kuboneka k'umusore witwa Arthur Wellesley. Azwi cyane kubera gutsinda Napoleon k'urugamba rwa Waterloo, ahabwa izina rya Duke wa mbere wa Wellington. == Ninde muntu wa mbere wakoze beef Wellington? == kuya 18 kamena1815 Duke wa mbere wa wellington , Arthur Wellesley yatsinze ku rugamba rwa Waterloo, maze hategurwa ibyo kurya kugirango bibuke insinzi mu bisanzwe byemewe kuba aribyo beef Wellington Ishobora gukorwa mbere y'igihe. == Kuki Inyama yiswe beef Wellington izwi cyane? == Uyu munsi [[Itabi|beef Wellington]] izwi cyane nk'igisubizo cya Gordon Ramsey, Icyakora ibyo kurya bifite Inkomoko kera bigera mu ntangiriro y'ikinyejana cya cumi n'icyenda yahawe izina rya Duke wa Wellington nyuma yo kuyobora ihuriro rya karindwi( hamwe na Jenerali Von Blucher) k'urugamba rwa Waterloo mu 1815. Yavutse Arthur Wellesley, Nubwo Azwi cyane nka Duke wa Wellington mu mateka. == Filet ya Wellington yaturutse he? == Ikintu kimwe gishobora kuvugwa neza Ni uko Icyuzuzo cya Wellington nkuko tubizi uyu munsi cyamenyekanye ubwa mbere na chef w'umunyamerika Akaba n'umukinnyi wa firime Julia child. Wamenyekanye kuri filet de bœuf en croûte, Inyama y'inka yuzuye mu bufaransa nka "filet ya Wellington Beef" mu gice cy'umwaka mushya tereviziyo ye, umutetsi w'abafaransa mu 1965 mu ijoro rishya. [[Dosiye:Beef Wellington - rare, sliced.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Beef Wellington ikozwe n'iki? == [[Itabi|Beef Wellington]] n'ibiryo bya kera by' abongereza. Beef Wellington n'inyama izingiyeho igipondo cya pate( ubusanzwe foie gras pâte) na duxelle hanyuma ugapfunyika muri puff pastry hanyuma ugateka. [[Dosiye:Beef Wellington - Whole.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Nikihe gihugu cyahimbye beef Wellington? == Ibyo kurya bya kera by'abongereza, Inyama beef Wellington n'uruvange rw'inka, ibirayi n'imboga. Iyo ukora inyama ya Wellington ibyo kurya byuzuye bitwikiriwe na pâte mu bisanzwe foie gras pâte na duxelles mbere yo kubizinga hanyuma ikotsa n'ifuru. == Nigute abafaransa bita Beef Wellington? == Ifunguro nkiryo rizwi ku izina rya " filet de bœuf en croûte" ryari rimaze kuba mu bitaramo by'abafaransa mbere y'intambara ya Revolutionary Ef Beef Wellington" Mu cyubahiro cya Wellesley, yahinduwe gusa n'umuntu ahandi hantu. == Ese Beef Wellington byaba ari ibiryo by'abongereza? == [[Itabi|Beef wellington]] Ni ibyo kurya bikomoka mu bwongereza n' Inyama yometseho pâte ( mu bisanzwe foie gras pâte) na duxelles hanyuma bipfunyikwa kuri puff pastry ubundi igatekwa. == Nigute Beef Wellington yabonye izina? == Iyi nyama yitiriwe Arthur Wellesley, Duke wa wellington watsinze Napoleon aba minisitiri w'intebe w'ubwongereza kandi yari ashinzwe kumenyekanisha amazina ya rubber ariko ntibisobanutse uruhare yagize mu guhindura ibintu biryoshye. Nanone Wellington umusirikare ntiyigeze ahangayikishwa cyane n'ibiryo yahawe bityo areka umutetsi we ngo yishakire ibyifuzo bye kimwe muri byo Akaba ariryo Funguro ryihariye. Nkuko Wellington yishimiye iri Funguro yashimangiye Ko ryatangwa kuri buri funguro. Nanone bivugwa ko ibyo kurya byuzuye bisa neza na boot ya Wellington Akaba ariryo mpanvu yiryo zina.<ref>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</ref> == Amashakiro. == <ref><nowiki>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</nowiki></ref> ed05pc0ikgm0a758kto7uqq1br5wh47 86174 86173 2022-08-18T05:33:15Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Beef Wellington .jpg|thumb|Beef Wellington]] == Menya byinshi ku Nyama ya beef Wellington naho yaturutse == Ibisobanuro bya [[Itabi|beef wellington]] birashoboka kuboneka k'umusore witwa Arthur Wellesley. Azwi cyane kubera gutsinda Napoleon k'urugamba rwa Waterloo, ahabwa izina rya Duke wa mbere wa Wellington. == Ninde muntu wa mbere wakoze beef Wellington? == kuya 18 kamena1815 Duke wa mbere wa wellington , Arthur Wellesley yatsinze ku rugamba rwa Waterloo, maze hategurwa ibyo kurya kugirango bibuke insinzi mu bisanzwe byemewe kuba aribyo beef Wellington Ishobora gukorwa mbere y'igihe. == Kuki Inyama yiswe beef Wellington izwi cyane? == Uyu munsi [[Itabi|beef Wellington]] izwi cyane nk'igisubizo cya Gordon Ramsey, Icyakora ibyo kurya bifite Inkomoko kera bigera mu ntangiriro y'ikinyejana cya cumi n'icyenda yahawe izina rya Duke wa Wellington nyuma yo kuyobora ihuriro rya karindwi( hamwe na Jenerali Von Blucher) k'urugamba rwa Waterloo mu 1815. Yavutse Arthur Wellesley, Nubwo Azwi cyane nka Duke wa Wellington mu mateka. == Filet ya Wellington yaturutse he? == Ikintu kimwe gishobora kuvugwa neza Ni uko Icyuzuzo cya Wellington nkuko tubizi uyu munsi cyamenyekanye ubwa mbere na chef w'umunyamerika Akaba n'umukinnyi wa firime Julia child. Wamenyekanye kuri filet de bœuf en croûte, Inyama y'inka yuzuye mu bufaransa nka "filet ya Wellington Beef" mu gice cy'umwaka mushya tereviziyo ye, umutetsi w'abafaransa mu 1965 mu ijoro rishya. [[Dosiye:Beef Wellington - rare, sliced.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Beef Wellington ikozwe n'iki? == [[Itabi|Beef Wellington]] n'ibiryo bya kera by' abongereza. Beef Wellington n'inyama izingiyeho igipondo cya pate( ubusanzwe foie gras pâte) na duxelle hanyuma ugapfunyika muri puff pastry hanyuma ugateka. [[Dosiye:Beef Wellington - Whole.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Nikihe gihugu cyahimbye beef Wellington? == Ibyo kurya bya kera by'abongereza, Inyama beef Wellington n'uruvange rw'inka, ibirayi n'imboga. Iyo ukora inyama ya Wellington ibyo kurya byuzuye bitwikiriwe na pâte mu bisanzwe foie gras pâte na duxelles mbere yo kubizinga hanyuma ikotsa n'ifuru. == Nigute abafaransa bita Beef Wellington? == Ifunguro nkiryo rizwi ku izina rya " filet de bœuf en croûte" ryari rimaze kuba mu bitaramo by'abafaransa mbere y'intambara ya Revolutionary Ef Beef Wellington" Mu cyubahiro cya Wellesley, yahinduwe gusa n'umuntu ahandi hantu. == Ese Beef Wellington byaba ari ibiryo by'abongereza? == [[Itabi|Beef wellington]] Ni ibyo kurya bikomoka mu bwongereza n' Inyama yometseho pâte ( mu bisanzwe foie gras pâte) na duxelles hanyuma bipfunyikwa kuri puff pastry ubundi igatekwa. [[Dosiye:Beef wellington.png|thumb|Beef Wellington]] == Nigute Beef Wellington yabonye izina? == Iyi nyama yitiriwe Arthur Wellesley, Duke wa wellington watsinze Napoleon aba minisitiri w'intebe w'ubwongereza kandi yari ashinzwe kumenyekanisha amazina ya rubber ariko ntibisobanutse uruhare yagize mu guhindura ibintu biryoshye. Nanone Wellington umusirikare ntiyigeze ahangayikishwa cyane n'ibiryo yahawe bityo areka umutetsi we ngo yishakire ibyifuzo bye kimwe muri byo Akaba ariryo Funguro ryihariye. Nkuko Wellington yishimiye iri Funguro yashimangiye Ko ryatangwa kuri buri funguro. Nanone bivugwa ko ibyo kurya byuzuye bisa neza na boot ya Wellington Akaba ariryo mpanvu yiryo zina.<ref>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</ref> == Amashakiro. == <ref><nowiki>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</nowiki></ref> himi2sr3jnrtu3qznwlicxucn00h0uv 86175 86174 2022-08-18T05:34:58Z MrTallBoy 9928 #WPWP #WPWPRW wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Beef Wellington .jpg|thumb|Beef Wellington]] == Menya byinshi ku Nyama ya beef Wellington naho yaturutse == Ibisobanuro bya [[Itabi|beef wellington]] birashoboka kuboneka k'umusore witwa Arthur Wellesley. Azwi cyane kubera gutsinda Napoleon k'urugamba rwa Waterloo, ahabwa izina rya Duke wa mbere wa Wellington. == Ninde muntu wa mbere wakoze beef Wellington? == kuya 18 kamena1815 Duke wa mbere wa wellington , Arthur Wellesley yatsinze ku rugamba rwa Waterloo, maze hategurwa ibyo kurya kugirango bibuke insinzi mu bisanzwe byemewe kuba aribyo beef Wellington Ishobora gukorwa mbere y'igihe. [[Dosiye:Beef Wellington 2019.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Kuki Inyama yiswe beef Wellington izwi cyane? == Uyu munsi [[Itabi|beef Wellington]] izwi cyane nk'igisubizo cya Gordon Ramsey, Icyakora ibyo kurya bifite Inkomoko kera bigera mu ntangiriro y'ikinyejana cya cumi n'icyenda yahawe izina rya Duke wa Wellington nyuma yo kuyobora ihuriro rya karindwi( hamwe na Jenerali Von Blucher) k'urugamba rwa Waterloo mu 1815. Yavutse Arthur Wellesley, Nubwo Azwi cyane nka Duke wa Wellington mu mateka. == Filet ya Wellington yaturutse he? == Ikintu kimwe gishobora kuvugwa neza Ni uko Icyuzuzo cya Wellington nkuko tubizi uyu munsi cyamenyekanye ubwa mbere na chef w'umunyamerika Akaba n'umukinnyi wa firime Julia child. Wamenyekanye kuri filet de bœuf en croûte, Inyama y'inka yuzuye mu bufaransa nka "filet ya Wellington Beef" mu gice cy'umwaka mushya tereviziyo ye, umutetsi w'abafaransa mu 1965 mu ijoro rishya. [[Dosiye:Beef Wellington - rare, sliced.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Beef Wellington ikozwe n'iki? == [[Itabi|Beef Wellington]] n'ibiryo bya kera by' abongereza. Beef Wellington n'inyama izingiyeho igipondo cya pate( ubusanzwe foie gras pâte) na duxelle hanyuma ugapfunyika muri puff pastry hanyuma ugateka. [[Dosiye:Beef Wellington - Whole.jpg|thumb|Beef Wellington]] == Nikihe gihugu cyahimbye beef Wellington? == Ibyo kurya bya kera by'abongereza, Inyama beef Wellington n'uruvange rw'inka, ibirayi n'imboga. Iyo ukora inyama ya Wellington ibyo kurya byuzuye bitwikiriwe na pâte mu bisanzwe foie gras pâte na duxelles mbere yo kubizinga hanyuma ikotsa n'ifuru. == Nigute abafaransa bita Beef Wellington? == Ifunguro nkiryo rizwi ku izina rya " filet de bœuf en croûte" ryari rimaze kuba mu bitaramo by'abafaransa mbere y'intambara ya Revolutionary Ef Beef Wellington" Mu cyubahiro cya Wellesley, yahinduwe gusa n'umuntu ahandi hantu. == Ese Beef Wellington byaba ari ibiryo by'abongereza? == [[Itabi|Beef wellington]] Ni ibyo kurya bikomoka mu bwongereza n' Inyama yometseho pâte ( mu bisanzwe foie gras pâte) na duxelles hanyuma bipfunyikwa kuri puff pastry ubundi igatekwa. [[Dosiye:Beef wellington.png|thumb|Beef Wellington]] == Nigute Beef Wellington yabonye izina? == Iyi nyama yitiriwe Arthur Wellesley, Duke wa wellington watsinze Napoleon aba minisitiri w'intebe w'ubwongereza kandi yari ashinzwe kumenyekanisha amazina ya rubber ariko ntibisobanutse uruhare yagize mu guhindura ibintu biryoshye. Nanone Wellington umusirikare ntiyigeze ahangayikishwa cyane n'ibiryo yahawe bityo areka umutetsi we ngo yishakire ibyifuzo bye kimwe muri byo Akaba ariryo Funguro ryihariye. Nkuko Wellington yishimiye iri Funguro yashimangiye Ko ryatangwa kuri buri funguro. Nanone bivugwa ko ibyo kurya byuzuye bisa neza na boot ya Wellington Akaba ariryo mpanvu yiryo zina.<ref>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</ref> == Amashakiro. == <ref><nowiki>https://www.dekooktips.com/recipes-with-beef/who-invented-beef-wellington.html</nowiki></ref> 9yq73a0c3cr5ob7hidd55a4ymj5v8zx Amagare mu mujyi wa Kigali 0 12581 86161 85803 2022-08-17T12:35:27Z Giseletuy 10890 #WPWPRW # WPWP wikitext text/x-wiki Iyi ni gahunda Guverinoma y’u [[Rwanda]] iri kuyifatanyamo n’umuryango mpuzamahanga ufasha ibihugu biri munzira y’iterambere kugera ku bukungu burambye harengerwa ibidukikije. Global Green Growth Institute (GGGI) kugira ngo igihugu kigere ku ntego cyihaye yo kugabanya imyuka ihumanya ikirere. == Politike y'u Rwanda == U [[Rwanda]] kandi rugeze kure runoza politike yo gutwara [[Abaturage Rusange|abantu]] n’ibintu mu buryo burengera ibidukikije. Biteganyijwe ko iyi politike izashimangira ubufatanye bw’abikorera n’inzego za Leta mu korohereza ishoramari ryimakaza ikoreshwa ry’ibinyabiziga bikoresha amashanyarazi. Imibare ya [https://www.mininfra.gov.rw/ Minisiteri y’Ibikorwaremezo]<ref>https://www.mininfra.gov.rw/</ref> igaragaza ko ibinyabiziga byinjira mu [[Rwanda]] buri mwaka byiyongera ku kigero cya 12%, ibyinshi muri ibi bikoresha lisansi na mazutu, ibinyabutabire bigira uruhare runini mu kwanduza ikirere. [[Dosiye:Amagare.jpg|thumb|Amagare]] Iyi niyo mpamvu muri iyi politike nshya u [[Rwanda]] rwihaye intego y’uko bizagera mu 2030, 20% by’imodoka zitwara abagenzi (buses) zikoresha amashanyarazi. Izi gahunda zo kunoza iyi politike nshya, u [[Rwanda]] ruri kuzifatanyamo na GGGI. == GGGI == Global Green Growth Institute (GGGI) yagiye itera inkunga ibikorwa bitandukanye biri muri iyi gahunda birimo ibijyanye no kubaka imijyi ibungabunga ibidukikije, gushyira uburyo bw’ingendo butifashisha ibinyabiziga bifite moteri, gushyiraho uduce tutemerewe kugendwamo n’ibinyabiziga tuzwi nka ‘Car Free Zone’ ndetse no kwimakaza imodoka na moto bikoresha amashanyarazi. Iki Kigo cyakoze inyigo yaje kuvamo icyemezo cyo gushyira ku mihanda yo muri [[Kigali]] n’iyo mu yindi mijyi itandatu iyunganira utuyira tw’abanyamagare n’abanyamaguru, ndetse na gahunda yo gushyiraho [[Igare|amagare]] rusange ashobora gukoreshwa n’ubishatse mu [[Umujyi wa Kigali|Mujyi wa Kigali]] n’uwa [[Akarere ka Musanze|Musanze]], bikaba biteganyijwe ko vuba azagezwa no mu Mujyi wa [[Huye (Akarere)|Huye]] n’uwa [[Rubavu (Umujyi)|Rubavu]].<ref>https://igihe.com/ibidukikije/article/bisi-20-zizaba-zikoresha-amashanyarazi-icyerekezo-cy-u-rwanda-cyo-kwimakaza</ref> == Inyungu zirimo == Mu nyigo yakozwe na Guverinoma byagaragaye ko bizagera mu 2025 u [[Rwanda]] rumaze kuzigama arenga miliyari 20 Frw yajyaga agenda mu bikorwa byo gutumiza ibikomoka kuri peteroli mu mahanga. Imibare yerekana ko mu 2008 mu bicuruzwa u [[Rwanda]] rwatumizaga mu mahanga, ibikomoka kuri peteroli byari byihariye 3,3%. Mu 2008 iri janisha ryaje kuzamuka rigera kuri 8,1%, byageze mu 2014 ibikomoka kuri peteroli byihariye 19,5% by’ibyo u [[Rwanda]] rutumiza mu mahanga. Mu 2019 iri janisha ryari kuri 16,7%. [[Dosiye:Abantu bagenda ku magare.jpg|thumb|Abantu bagenda ku magare]] Imibare ya The [https://www.media.mit.edu/projects/oec-new/overview/ Observatory of Economic Complexity] (OEC)<ref>https://www.media.mit.edu/projects/oec-new/overview/</ref> igaragaza kandi ko ibikomoka kuri peteroli ari bimwe mu bicuruzwa u [[Rwanda]] rukenera cyane kandi rukabishoramo akayabo, nk’aho nibura buri mwaka miliyoni 411$, amafaranga ari hejuru y’ayo rushora mu kugura imiti. Imibare y’Ikigo cy’Igihugu cy’Imisoro n’Amahoro igaragaza ko kuva mu 2018 imodoka 150 zikoresha amashanyarazi zinjiye mu [[Rwanda]]. Umubare wazo wiyongera cyane guhera mu 2021 bijyanye n’uko leta yari imaze koroshya uburyo bwo kuzitunga, binyuze mu kuzikuriraho imwe mu misoro.<ref>https://igihe.com/ibidukikije/article/bisi-20-zizaba-zikoresha-amashanyarazi-icyerekezo-cy-u-rwanda-cyo-kwimakaza</ref> == Reba == [[Ikiciro:Ibidukikije]] <references /> [[Ikiciro:Igare]] il40iaprcpvpaw1f7t0tlqugqbbwb0z Imodoka 0 12587 86163 85797 2022-08-17T13:08:13Z Giseletuy 10890 Giseletuy moved page [[Imokoka]] to [[Imodoka]]: byari byanditse nabi wikitext text/x-wiki Imodoka ni ibinyabiziga bine bifite ibiziga bine bikoreshwa na moteri kandi ibasha gutwara abantu bake<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Car</ref><ref>https://www.google.com/search?q=the+meaning+of+a+cars&bih=600&biw=1366&hl=fr&sxsrf=ALiCzsa_mquIWAcopnmCl3xpqoXZf-qBDA%3A1653243751591&ei=Z3-KYqnUI92S9u8PpIWDgAI&ved=0ahUKEwjpo6n03PP3AhVdif0HHaTCACAQ4dUDCA4&uact=5&oq=the+meaning+of+a+cars&gs_lcp=Cgdnd3Mtd2l6EAMyCAgAEB4QDxAWMgYIABAeEBYyCAgAEB4QDxAWMggIABAeEA8QFjIICAAQHhAPEBYyCggAEB4QDxAWEAoyCAgAEB4QDxAWMggIABAeEA8QFjIICAAQHhAPEBYyBggAEB4QFjoHCCMQ6gIQJzoECCMQJzoGCCMQJxATOgsIABCABBCxAxCDAToFCAAQgAQ6CwguEIAEELEDEIMBOg4ILhCABBCxAxCDARDUAjoFCC4QgAQ6CwguEIAEEMcBEK8BOgsILhDHARCvARDLAToFCAAQywE6BQguEMsBOggILhDUAhDLAUoECEEYAUoECEYYAFDIB1ifiAFg9pMBaAJwAHgFgAHiC4gBrIsBkgENMy0zLjcuNS40LjUuMZgBAKABAbABCsABAQ&sclient=gws-wiz</ref> == Reba == [[Ikiciro:Imodoka]] 71dv88d0vxkjap2vywmido7dxyvwl47 86165 86163 2022-08-17T13:51:07Z Giseletuy 10890 #WPWPRW # WPWP wikitext text/x-wiki [[Imodoka]] ni ibinyabiziga bine bifite ibiziga bine bikoreshwa na moteri kandi ibasha gutwara abantu bake<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Car</ref><ref>https://www.google.com/search?q=the+meaning+of+a+cars&bih=600&biw=1366&hl=fr&sxsrf=ALiCzsa_mquIWAcopnmCl3xpqoXZf-qBDA%3A1653243751591&ei=Z3-KYqnUI92S9u8PpIWDgAI&ved=0ahUKEwjpo6n03PP3AhVdif0HHaTCACAQ4dUDCA4&uact=5&oq=the+meaning+of+a+cars&gs_lcp=Cgdnd3Mtd2l6EAMyCAgAEB4QDxAWMgYIABAeEBYyCAgAEB4QDxAWMggIABAeEA8QFjIICAAQHhAPEBYyCggAEB4QDxAWEAoyCAgAEB4QDxAWMggIABAeEA8QFjIICAAQHhAPEBYyBggAEB4QFjoHCCMQ6gIQJzoECCMQJzoGCCMQJxATOgsIABCABBCxAxCDAToFCAAQgAQ6CwguEIAEELEDEIMBOg4ILhCABBCxAxCDARDUAjoFCC4QgAQ6CwguEIAEEMcBEK8BOgsILhDHARCvARDLAToFCAAQywE6BQguEMsBOggILhDUAhDLAUoECEEYAUoECEYYAFDIB1ifiAFg9pMBaAJwAHgFgAHiC4gBrIsBkgENMy0zLjcuNS40LjUuMZgBAKABAbABCsABAQ&sclient=gws-wiz</ref>.Imodoka mubyukuri ntabwo ari ijambo rya vuba. Ahubwo, byaje kugaruka mu mwaka wa 1300, kera mbere yuko ikintu cyose gisa nicyo tubona uyu munsi cyari hafi. Ariko iryo jambo mu ntangiriro ni Ikilatini, 'carrus' cyangwa 'carrum' kandi ryerekeza ku 'binyabiziga bifite ibiziga.<ref>https://powersportsguide.com/definition-of-car/</ref> == Inkomoko y'imodoka == [[Dosiye:Ibinyabiziga.jpg|thumb|ibinyabiziga- imodoka]] == Reba == [[Ikiciro:Imodoka]] rm4l2zsqj6j1tt50d4jej2nwo0t4g9r Imokoka 0 12644 86164 2022-08-17T13:08:13Z Giseletuy 10890 Giseletuy moved page [[Imokoka]] to [[Imodoka]]: byari byanditse nabi wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Imodoka]] bo488df7z8iurn8165miixwi2kd2nhx