Wikipedia
rwwiki
https://rw.wikipedia.org/wiki/Intangiriro
MediaWiki 1.47.0-wmf.10
first-letter
Itangazamakuru
Ibidasanzwe
Ibiganiro
Umukoresha
Ibiganiro by'umukoresha
Wikipedia
Ibiganiro kuri Wikipedia
Dosiye
Ibiganiro kuri dosiye
MediyaWiki
Ibiganiro kuri MediyaWiki
Inyandikorugero
Ibiganiro ku nyandikorugero
Ubufasha
Ibiganiro ku bufasha
Ikiciro
Ibiganiro ku byiciro
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Abamasayi
0
8524
133760
133712
2026-07-11T07:07:20Z
Baraka official
17008
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
133760
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Maasai boys in hunting gear.jpg|thumb|Abahigi]]
[[Dosiye:Lutte traditionnelle rw.jpg|thumb|Gukirana|177x177px]]
[[Dosiye:Maasai Beachgoers.jpg|thumb|abamasai|176x176px]]
[[Dosiye:Maasai woman with stretched ears.jpg|thumb|Maasai woman with stretched ears]]
[[Dosiye:Maasai tribe.jpg|thumb|Maasai tribe]]
[[Dosiye:Maasai Man.jpg|thumb|Umumasayi wumugabo]]
[[Dosiye:Young Maasai Warrior.jpg|thumb|Akana kirwanyi yabamasayi]]
[[Dosiye:Maasai, Sikolio Boys.jpg|thumb|Maasai, Sikolio Boys]]
[[Dosiye:Maasai Beachgoers.jpg|thumb|Maasai Beachgoers]]
[[Dosiye:Maasai collect wood.jpg|thumb|Abamasaye bari gutashya]]
[[Dosiye:Maasai men walking in the countryside.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai people lighting a fire in a Maasai village on the A109 road, Kenya.jpg|thumb|Kwatsa umuriro]]
[[Dosiye:Traditional Maasai With Christmas Hat.jpg|thumb|Umumasayi]]
[[Dosiye:Maasai People-2.jpg|thumb|abamasaye]]
[[Dosiye:Mama Yeyoo (maasai Women) 03.jpg|thumb|Mama Yeyoo (maasai Women) ]]
[[Dosiye:Maasai People-3.jpg|thumb|Maasai People]]
[[Dosiye:Maasai People-1.jpg|thumb|Maasai People]]
[[Dosiye:Ritual paintings on the face of a young Maasai after a circumcision ritual.jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:Bodymodmassai.jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:Maasai People.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai men throwing spears.jpg|thumb|Maasai men throwing spears]]
[[Dosiye:Maasai people in a village on the A109 road, Kenya.jpg|thumb|Maasai people in a village ]]
[[Dosiye:Maasai people.jpg|thumb|Maasai people]]
[[Dosiye:Masai woman-child.jpg|thumb|Masai woman-child]]
[[Dosiye:Maasai man riding a motorcycle (close up).jpg|thumb|gutwara moto]]
[[Dosiye:Ngorongoro, Tanzania - Maasai people.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai people in a village on the A109 road, Kenya 3.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai people from Amboseli.jpg|thumb|Maasai people from Amboseli]]
[[Dosiye:Maasai women (46869984795).jpg|thumb|Abagore babamasaye]]
[[Dosiye:Maasai Tribe Kenya.jpg|thumb|Maasai Tribe Kenya]]
[[Dosiye:Maasai people at a hotel.jpg|thumb|Maasai people at a hotel]]
[[Dosiye:LifeJanja 09.jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:Masai boy and man with dog.jpg|thumb|Masai boy and man with dog]]
[[Dosiye:The Journey Home - 6.09pm.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai dance.jpg|thumb|Imbyino]]
[[Dosiye:Maasai Man, Kenya (23661389564).jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:LifeJanja 05.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Indoor Dance by Maasai people.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:People massai.jpg|thumb|People massai]]
[[Dosiye:People massai Tanzania.jpg|thumb|People massai Tanzania]]
[[Dosiye:The Maasai Market Shukas.jpg|thumb|The Maasai Market Shukas]]
[[Dosiye:Femmes Masai en Mouvement 2.jpg|thumb|Femmes Masai en Mouvement ]]
[[Dosiye:الماساى.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:قبائل الماساى.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:ثقافة سكان الماسايا.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai Modern Culture.JPG|thumb|Maasai Modern Culture]]
[[Dosiye:LifeJanja 07.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Tanzania massai.jpg|thumb|Tanzania massai]]
[[Dosiye:Masai women.jpg|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:People in Tanzania 2192 Nevit.jpg|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:Maasai women and children.jpg|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:Masai village, Amboseli National Park 2010 10.JPG|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:Maasai Mothers.jpg|thumb|Maasai Mothers]]
[[Dosiye:Maasai mother and child (5762334171).jpg|thumb|Maasai Mothers]]
'''Abamasayi''' ni ubwoko bw' abantu batuye mu majyaruguru, hagati no mu majyepfo ya [[Kenya]] no mu majyaruguru ya [[Tanzaniya]].
[[Dosiye:Maasai_People_Tanzania.jpg|thumb|Abamasayi bo muri ple Tanzania|212x212px]]
[[Dosiye:Jinalaku nani?.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:LifeJanja 01.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:2015-06-15 Maasai guide shoots a traditional hunting bow and arrow during a walking safari, Ol Kinyei Conservancy in the Maasai Mara, Kenya 0042.jpg|thumb|Kumasha]]
Bari mu baturage bazwi cyane ku rwego mpuzamahanga kubera aho batuye hafi ya parike nyinshi z’imikino yo mu [[Ibiyaga Bigari|biyaga bigari bya Afurika]], n'imigenzo yabo n'imyambarire yabo. <ref name="b">[http://www.bluegecko.org/kenya/tribes/maasai/ Maasai - Introduction] Jens Fincke, 2000–2003</ref> Abamasayi bavuga ururimi rwa Maa (ɔl Maa), rumwe mu zigize umuryango w’ururimi rwa Nilotic ufitanye isano n’indimi za Dinka, Kalenjin na Nuer . Usibye abasaza bamwe baba mu cyaro, abamasayi benshi bavuga indimi zemewe za Kenya na Tanzaniya, [[Igiswahili|Igiswahiri]] [[Icyongereza|n'Icyongereza]] . [[Abamasayi]] ibarura ryo muri 2019 ryagaragaje ko muri Kenya bangana na 1.189.522, ugereranyije ni 377.089 mw ibarura ryo 1989.
Reta za Tanzania na [[Kenya]] byatangije gahunda yo gushishikariza abamasayi kureka gakondo yabo ubuzima burangwa no guhora bimuka, ariko aba bakomeje imigenzo yabo yacyera. Amoko menshi ya abamasayi muri Tanzaniya na Kenya yishimira kwakira abashyitsi mu midugudu yabo kugira ngo bamenye umuco wabo, imigenzo, n'imibereho yabo, kugira ngo babone amafaranga.
== Amateka ==
Abamasayi batuye mu [[Ibiyaga Bigari|karere k'ibiyaga bigari bya Afurika]] bahageze banyuze muri Sudani y'Amajyepfo . <ref name="Okothndaloh">A. Okoth & A. Ndaloh, ''Peak Revision K.C.P.E. Social Studies'', East African, p.60–61.</ref> Benshi mu bavuga ururimi rwa Nilotic muri kariya gace, barimo abamasayi, abaTurukana na abaKalenjini, ni abashumba, kandi bazwiho igitinyiro cyane kubera ubushobozi bwabo bwo kuba indwanyi no gukirana n' amatungo. abamasayi n'andi matsinda yo muri Afurika y'Iburasirazuba bakiriye imigenzo n'imico bivuye mu matsinda aturanye nabo avuga ururimi rwigi Cushitike, harimo gahunda yo gushyiraho imyaka y'amashyirahamwe mboneza mubano, [[Gusiramura|gukebwa]], n'imvugo. <ref name="Collins">Robert O. Collins, ''The southern Sudan in historical perspective'', (Transaction Publishers: 2006), p.9–10.</ref> <ref name="Wandi">S. Wandibba et al., p.19–20.</ref>
=== Inkomoko, kwimuka no kwivanga nandi moko ===
[[File:Maasai_man,_Eastern_Serengeti,_October_2006.jpg|right|thumb|Umugabo w' umumasayi|155x155px]]
Dukurikije amateka yabo yajyiye ahererekanwa mu mvugo, Abamasayi bakomotse mu kibaya cyo hepfo ya [[Nili]] mu majyaruguru y’ikiyaga cya Turkana (mu majyaruguru y’Uburengerazuba bwa Kenya) maze batangira kwimukira mu majyepfo ahagana mu kinyejana cya 15, bagera mu gice kinini cy’ubutaka buva mu majyaruguru y' icyahoze ari Kenya kugeza ubu kikaba ari Tanzaniya hagati yikinyejana cya 17 na nyuma yikinyejana cya 18. Amoko menshi yari yaramaze gushinga [[imidugudu]] muri kariya karere yimuwe ku gahato n' Abamasayi bari bahagezee, mugihe abandi, cyane cyane amatsinda y’Abashushitike bo mumajyepfo, yinjiye mu muryango w' Abamasayi . Abakurambere ba Nilotic baba Kalenjin nabo bakiriye bamwe mubaturage baba Cushitike. <ref>International Labour Office, ''Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: emerging trends'', (International Labour Organization: 2000), p.55.</ref>
=== Gutura muri Afurika y'Iburasirazuba ===
[[Dosiye:Maasai woman with stretched ears.jpg|thumb|Masayi|228x228px]]
Ifasi y' Abamasayi yageze ku bunini bwayo bushoboka hagati mu kinyejana cya 19,yaragendaga ikajyera mu kibaya kinini cya Rifuti ndetse n’ubutaka bwari buteganye nacyo ku musozi wa Marsabit mu majyaruguru kugera i [[Dodoma]] mu majyepfo. Muri iki gihe, Abamasayi , kimwe n'itsinda rinini ry' aba Nilotic bose babaga aho, borora inka kuva iburasirazuba ukajyenda ukagera ku nkombe za Tanga muri Tanganyika (ubu ni muri Tanzaniya). ibisambo byakoreshaga amacumu n'ingabo, ariko byari bitinyitse cyane kubera byari bizi gutera amacumu (orinka) byashoboraga kuyaterara muri metero 100 agahamya ku ntego. Mu 1852, hari raporo ivuga ko abarwanyi 800 b' abamasayi berekeje muri Kenya yubu. Mu 1857, nyuma yo kwuva mu "butayu bwa Wakuafi" mu cyahoze ari mu majyepfo y'uburasirazuba bwa Kenya, abarwanyi babamasayi basatiriye Mombasa ku nkombe za Kenya.
[[File:Bundesarchiv_Bild_105-DOA0556,_Deutsch-Ostafrika,_Massaikrieger.jpg|thumb|Abarwanyi babamasayi muri Afurika y'Iburasirazuba y' abadage, c. 1906–1918|160x160px]]
Kubera kwimuka, abamasayi ni bo bavuga cyane ururimi rw' abanyaNilotic yepfo . Igihe cyo kwaguka cyakurikiwe na Maasai "Emutai" yo mu 1883–1902. Iki gihe cyaranzwe n ibyorezo nka contegious bovine pleuropneumonia, rinderpest (reba 1890 African rinderpest epizootic ), n'ubushita . Ikigereranyo cyashyizwe ahagaragara bwa mbere n’umu liyetona w’umudage mu cyahoze ari amajyaruguru y’iburengerazuba bwa Tanganyika, ni uko 90% by’inka na kimwe cya kabiri cy’[[inyamaswa]] zo mu gasozi zazize rinderpest. Abaganga b'Abadage bo muri ako gace bavuze ko "buri segonda" umunyafurika yazanaga ibidomo kwisura biturutse k' ubushita. Iki gihe cyahuriranye n’amapfa. Mu 1897 na 1898 imvura yarabuze burundu.
Umushakashatsi wo [[Ositiriya|muri Ositarariya]] Oscar Baumann ubutaka bw' abamasayi hagati y' 1891 ni 1893, maze asobanura ugutura kw' abamasayi mu gace ka Ngorongoro mu gitabo cyo 1894 cyitwa ''Durch Massailand zur Nilquelle'' ("through the lands of massai to the source of Nile"): " Hari [[Umugore|abagore]] bashizemo ari amagufwa yanamye gusa mumaso yabo yuzuye inzara igaragara ... abarwanyi no gukururuka ntibabishoboraga, hamwe nabasaza bintejye nke batagifite na kimwe bitayeho. Ibisiga byinshi byabakurikiranye kuva hejuru, bategereje abahohotewe. " Ugereranyije, bibiri bya gatatu by' abamasayi bapfuye muri iki gihe.
[[Dosiye:الماساى.jpg|thumb|183x183px|abamasayi]]
Guhera ku masezerano yo mu 1904, akurikirwa n'andi yo mu 1911, ubutaka bwa abamasayi muri Kenya bwagabanutseho 60% igihe Abongereza babirukanaga kugira ngo babone aho bubakira abimukira, nyuma babashyira ahitwa samburu Samburu, Laikipia, Kajiado n' Uturere twa Narok. abamasayi muri Tanganyika (ubu ni Tanzaniya) bimuwe mu butaka burumbuka hagati y'umusozi wa Meru n'umusozi wa [[Umusozi wa Kilimanjaro|Kilimanjaro]], ndetse n'imisozi miremire irumbuka hafi ya Ngorongoro mu myaka y' 1940. bambuwe ubutaka bwinshi bujyirwa ibyanya byo kubungabunga ibinyabuzima na parike z’igihugu: Parike y’igihugu ya Amboseli, Parike ya [[Nairobi]], Maasai Mara, Ikigo cy’igihugu cya Samburu, Pariki y’ikiyaga cya Nakuru na Tsavo muri Kenya; n'ikiyaga cya Manyara, Agace ko kubungabunga ibinyabuzima ka Ngorongoro, Tarangire na Parike y'igihugu ya Serengeti ahahoze ari Tanzaniya.
abamasayi ni aborozi kandi banze icyifuzo cya guverinoma ya Tanzaniya na Kenya cyo kubahindurira ubuzima. Basabye uburenganzira bwo kuragirira muri parike nyinshi z’igihugu mu bihugu byombi.
Abamasayi barwanyije ubucakara kandi babana ninyamaswa nyinshi zo mu gasozi ntabwo bahiga cyangwa ngo barye inyoni. Ubutaka bw' abamasayi ubu bufite uduce twiza two guhingiramo muri Afrika yuburasirazuba. Umuryango w' abamasayii ntiwigeze wihanganira igurishwa ry' abantu, kandi abantu bashakaga abacakara birinze abamasayi.
Mubyukuri hari [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n' ibiri cyangwa amoko mato yumuryango w' abamasayi, buri umwe ufite imigenzo, isura, ubuyobozi n'imvugo yawo. Iyi mitwe izwi ku izina ry' 'ishyanga' cyangwa 'iloshon' mu rurimi rwa Maa: aba Keekonyokie, Damat, Purko, Wuasinkishu, Siria, Laitayiok, Loitai, Kisonko, Matapato, Dalalekutuk, Loodokolani, Kaputiei, Moitanik, Ilkirasha, Samburu Laikipia, Loitokitoki, Larusa, Salei, Sirinket na Parakuyo.
== jenetike ==
[[Dosiye:Ngorongoro, Tanzania - Maasai people.jpg|thumb|masayi]]
Iterambere ryagezweho mu isesengura rishingiye kuri jenetike ryafashije mu kumenya iremwa ry'amok yabamasayi. jenetike ishingiye ku bisekuruza , igikoresho gikoresha gene z'abaturage b' ubu kugirango bakurikirane ubwoko bwabo n’ igice cy' Isi bakomokamo, byafashije kandi gusobanura ahahise h' abamasayi bubu.
=== ADN ya Autosomal ===
ADN ya autosomal y' abamasayi yasuzumwe mubushakashatsi bwuzuye bwakozwe na Tishkoff n'abandi. (2009) mu kujyereranya jenetike y' abaturage batandukanye bo muri Afurika. Nk’uko abanditsi b’ubwo bushakashatsi babitangaza ngo abamasyi "bagumyek' umuco wabo imbere y’iterambere ryinshi ry imiterere y ibinyabuzima". Tishkoff n'abandi beerekanye kandi ko: "Benshi mu baturage bavuga ururimi rwa Nilo-Sahara muri Afurika y'Iburasirazuba, nk' abamasayi, berekana imirimo myinshi iva muri Nilo-Sahara [...] na Cushitike [. . . ] AACs, hajyendewe ku bimenyetso by' indimi kenshi abaNilotic b' injije Abanyakushi kuva mu myaka 3000 ishize kandi ku kigero cyo hejuru bahuje imihindagurikire y' umubiri yabanyafurica y' iburasirazuba yo kwihanganira ikinyabutabire cyo mu mata cyitwa lactose. "
=== Y-DNA ===
[[Dosiye:Femmes Masai en Mouvement 2.jpg|thumb|204x204px|femmes masai en mouvement]]
Ubushakashatsi kuri Y chromosome bw' akozwe na Wood et al. (2005).ku baturage batandukanye bo munsi y' ubutayu bwa sahara,harimo abamasayi 26 b' abagabo bo muri kenya bapima amasano y' ibisekuruza by' ababyeyi babagabo. Abanditsi barebeye hamwe haplogroup (amatsinda y' abantu bahuje igisekuruza) E1b1b -M35 (ntabwo M78) muri 35% y' abamasayi bapimwe,. E1b1b-M35-M78 muri 15%, abakurambere babo higanjemo abagabo benshi bo majyaruguru ya Cushitike, babayeho hashize imyaka irenga 13 000. Igisekuru cya kabiri cyakanza cyane mubamasyi ni Haplogroup A3b2, ikunze kuboneka mu baturage ba baNilotic, nka Alur ; byagaragaye muri 27% by'abagabo ba abamasayii. Ikimenyetso cya gatatu cy iganza cyane ku turemanyjingo ADN kubabyeyi babagabo mu bamasayi ni E1b1a1-M2 (E-P1), ikunze kugaragara cyane mu karere ka Sahara; yabonetse muri 12% by' ibipimo byafashwe mu bamasayi. Haplogroup B-M60 yagaragaye mu bamasayi 8% , nayo iboneka muri 30% (16/53) yabanyaNilote bo muri Sudani y'Amajyepfo.
=== ADN ya mitochondial ===
Nkurikije ubushakashatsi bwa mtDNA bwakozwe na Castri n'abandi. (2008), hapimwe abamasayi muri Kenya, mu gisekuruza cy' ababyeyi babagore babamasayi basanze harimo uruvangitirane cyane, ariko nta tandukaniro rinini nandi moko y' abaturage babaNilo-Hamitic mu karere, nkaba Samburu .mu bamasayi benshi bapimwe bari abo mu matsinda atandukanye ya macro-haplogroup L sub-clade, harimo L0, L2, L3, L4 na L5 . tumwe mu turemanjyingo tw' ababyeyi babagore duturuka muri Afurika y'Amajyaruguru n'Amajyaruguru y'Uburasirazuba natwo baratubonye, cyane cyane ko hari ubwoko bw' ijyisekuruza mtDNA haplogroup M hafi ya 12.5% by'ibipimo byafashwe muba masayii.
== Umuco ==
[[File:Crocuta_vs_Maasai_2.png|left|thumb|Abarwanyi ba Maasai bahanganye nimpyisi, nkuko bafotowe muri wildest ''Africa'' (1907)]]
Umuryango w' abamasayi umugabo niwe uba ari umutware muri kamere, aho nabasaza, rimwe na rimwe bifatanya nabasaza bacyuye igihe, bagahitamo ibikorwa byingenzi kuri buri tsinda rya abamasayi. Imbumbe y' amategeko nyamvugo akubiyemo ingingo nyinshi z' imyitwarire. ntabwo bizwi niba hari igihano cyo kwicwa bajyira, kandi mubisanzwe kwishyura inka nibyo bicyemura amakimbirane. Inzira yo hanze yurukiko nayo irakoreshwa yitwa ''amitu'', 'gushaka amahoro' birimo gusaba imbabazi. basenga imana imwe yitwa ''Enkai'' cyangwa ''Engai'' . Engai ifite kamere ebyiri: Engai Narok (Imana Yirabura) ni umugwaneza, naho Engai Na-nyokie (Imana Itukura) n iman y' ihorera. Hariho kandi inkingi ebyiri za societe ya abamasayi: Oodo Mongi, Inka itukura na Orok Kiteng, Inka yumukara igabanijwemo imiryango itanu cyangwa. abamasayi kandi bajyira inyamaswa baziririza, ikaba ntare; ariko, iyo nyamaswa ishobora kwicwa. Uburyo abamasyi bica [[intare]] butandukanye no guhiga hagamijwe kwishimisha kuko bikoreshwa mumihango yo kuva mu cyiciro cyimwe ujya mukindi. "Umusozi w'Imana", Ol Doinyo Lengai, uherereye mu majyaruguru ya Tanzaniya kandi ushobora kuwubona uri ku kiyaga cya Natron mu majyepfo ya Kenya. Umukuru mu myizerere ya kiMasayi ni '''laibon''' mu nshingano ze harimo ubuvuzi bwa gihanga, kuragura no guhanura, no kwemeza intsinzi mu ntambara cyangwa imvura ihagije. Uyu munsi, bafite uruhare rwa politiki rwiyonger kuri izo nshingano zindi kimwe kubera abayobozi. Imbaraga zose laibon yarafite zari zishingiye ku oko yabaga ateye ku giti cye aho gushingira kuri uwo mwanya. Benshi mu bamasayi bayobotse [[Ubukirisitu|ubukristu]] nubuyisilamu . abamasayi kujyira imitako itoroshye kandi mu myaka mirongo, bagurishije uwo mutungo kuri ba mukerarugendo nkubucuruzi.
[[File:Maasai_Enkang_and_Hut.JPG|right|thumb|abamasayi n 'abahut kuri bariyeri ya enkang muburasirazuba bwa Serengeti, 2006]]
Umubare wo hejuru w’impfu z’abana mu bamasayi watumye abana batamenyekana rwose kugeza bageze ku mezi 3 ''ilapaitin'' . Kwigisha abagore ba bamasayi gukoresha amavuriro n'ibitaro mugihe batwite byatumye impinja nyinshi zibaho.cyeretse mu bice biri kure cyane. Ku bamasayi kubaho ubuzima gakondo, iherezo ryubuzima usanga rwose nta mihango, kandi abapfuye babarecyera aho bakaribwa n' inkongoro . Umurambo wanzwe n' inkongoro ufatwa nkaho ufite imiziro, kandi ufatwa nk' uwateza umwaku; kubwibyo rero,nibisanzwe ko imibiri itwikirwa ibinure n'amaraso bivuye ku kimasa cya kinjwe . <ref name="attitudes">''Cultural and Public Attitudes: Improving the Relationship between Humans and Hyaenas'' from Mills, M.g.L. and Hofer, H. (compilers). (1998) ''Hyaenas: Status Survey and Conservation Action Plan. IUCN/SSC Hyaena Specialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. vi + 154 pp.''</ref> Gushyingura mu bihe byashize byahariwe abatware bakomeye, kubera ko bakekaga ko byangiza ubutaka.
Imibereho gakondo y' abamasayi ishingiye ku nka [[Inka|nka]], zikaba ariyo soko yabo yibanze yibiryo. Ubutunzi bwumugabo bupimirwa ku nka nabana afite. Ubushyo bwinka 50 burubahwa, kandi uko abana baba benshi nibyiza. Umugabo ufite kimwe muri ibi akabura ikindi afatwa nkumucyene. Imyizerere ishingiye ku idini ya' abamasayi ivuga ko Imana yabahaye inka zose zo ku isi, biganisha ku myizerere ivuga ko gushimuta inka mu yandi moko ari uburyo bwo kwisubiza ibyabo mu nzira ziciye mu mucyo, ariko uyu umuco ntabwo umenyerewe cyane.
Abamasyi ibyo kurya byose bakenera babibona kunka. Barya inyama, banywa amata buri munsi, kandi banywa amaraso rimwe na rimwe. Ibimasa, ihene, nintama bibagwamo inyama mu bihe bidasanzwe no mumihango. Nubwo ubuzima bwabamasyi bwose bwagiye bushingira ku matungo yabo, vuba aha hamwe n’inka zabo zigenda zigabanuka, abamasayi bakuze batunzwe n’ibiribwa nk'amasaka, umuceri, ibirayi n' amashu (bizwi nabamasayi nk'amababi y'ihene). <ref>Nelson, Jimmy. The Maasai Tribe. Beforethey.com</ref>
=== Ingaruka zituruka ku mico yo hanze ===
[[File:Ludzie06(js).jpg|left|thumb|Abagore bamasayi basana inzu muri Maasai Mara (1996)]]
[[File:Maasai_man_riding_a_motorcycle_(close_up).jpg|left|thumb|umumasayi atwaye moto (2014)]]
Imibereho gakondo yubushumba yarushijeho kuba ingorabahizi kubera gukururwa n' ibijyezweho. Inyandiko ya Garrett Hardin, igaragaza "ibyago bya rubanda rugufi bitewe nubugugu bwa bamwe", ndetse na " cattle complex" ya Melville Herskovits byafashije abashakashatsi ku bidukikije ndetse n’abafata ibyemezo ku byerekeye ingaruka mbi abashumba ba abamasayi bateza akarere ka savannah. Iki gitekerezo cyaje kugaragara ko ari ibinyoma n’abahanga mu bumenyi bwa muntu ariko kiracyashinze imizi mu bitekerezo by’ abashakashatsi mu bidukikije ndetse n’abayobozi ba Tanzaniya. <ref name="Sustain">McCabe, Terrence. (2003). "Sustainability and livelihood diversification among the Maasai of Northern Tanzania". Human Organization. Vol 62.2. pp. 100–111.</ref> Ibi byatumye abafata ibyemezo b’abakoloni babongereza mu 1951 bakura abamasayi bose muri parike y’igihugu ya Serengeti nuko babashyira mu turere two mu gace ka Ngorongoro conservation area (NCA). Gahunda ya NCA yari iyo gushyira inyungu zabamasayi hejuru y'ibindi byose, ariko iri sezerano ntiryigeze ryuzuzwa. Ikwirakwizwa rya virusi itera [[SIDA]] ryari ryinshi.
Bitewe n'ubwiyongere bw'abaturage babamasayii, gutakaza umubare w'inka bitewe n indwara, no kubura aho kuziragira kubera imbibi nshya za parike ndetse no gutura mu midugudu no guhinga kw'andi moko, abamasayi bahatiwe guteza imbere uburyo bushya bwo kwibeshaho. Benshi muri bo batangiye guhinga [[Ikigori|ibigori]] nibindi bihingwa kugirango babeho, igikorwa bafataga nabi mu muco wabo. <ref name="Sustain">McCabe, Terrence. (2003). "Sustainability and livelihood diversification among the Maasai of Northern Tanzania". Human Organization. Vol 62.2. pp. 100–111.</ref> Guhinga byatangijwe bwa mbere mu bamasayi n’abagore ba bWaArusha na bWaMeru bimuwe mu byabo bashakanye n’abagabo babamasayi; ibisekuru byakurikiyeho byabayeho ubuzima bwo guhinga no korora. Imibereho yabo yarushijeho kugorana, mu 1975 Ngorongoro conservation area yabujije ibikorwa byo guhinga. Kugirango babeho bahatirwa kugira uruhare mu bukungu bw'amafaranga ya Tanzaniya. Bagombaga kugurisha amatungo yabo n'imiti gakondo kugirango bagure ibiryo. Kubuza guhinga byavanyweho mu 1992 kandi guhinga byongeye kuba igice cyingenzi mu mibereho ya abamasayi. Imipaka ya parike no kwegurira abikorera ku giti cyabo ubutaka byakomeje kugabanya aho barajyira,Byatumye bahinduka cyane. <ref>Goodman, Ric. (2002). "Pastoral livelihoods in Tanzania: Can the Maasai benefit from conservation?" Current Issues in Tourism. Vol 5.3,4. P.280–286.</ref>
Mu myaka yashize, imishinga myinshi yatangiye gufasha abayobozi b'imiryango yaabamasayi kubona uburyo bwo kubungabunga imigenzo yabo ndetse ikanahuza uburezi bw'abana babo kubw' isi ya none.
Ubwoko bushya bw' imirimo mu baturage babamasayi burimo ubuhinzi, ubucuruzi (kugurisha imiti gakondo, resitora / amaduka, kugura no kugurisha amabuye y'agaciro, kugurisha amata n' ibiyakimokaho, kudoda imitako), n' akazi k' umushahara (nk'abashinzwe umutekano / abita kubakiriya, abayobora ba mukerarugendo), n'abandi bakora ibikorwa bya leta n'abikorera.
Abamasayi benshi bavuye mu buzima bwo guhora bimuka bajya mu myanya y' ubucuruzi no muri guverinoma. Nyamara nubwo ubuzima bwo mu mijyi bugoye bashobora kuyobora, benshi bazishimira kwerekeza murugo bambaye imyenda idoze, gusa bazava murugo mu mwambaro gakondo bita shuka (umwenda wamabara), inkweto za sandari kandi bitwaje inkoni (o-rinka ) - bayakiriye. <sup class="noprint Inline-Template" style="white-space:nowrap;">]</sup>
== Imibanire mu muryango mugari ==
[[File:Young_Maasai_Warrior.jpg|right|thumb|umumasayi w' umwana witegura kuba indwanyi]]
Igice nyamukuru cy' umuryango mugari w' abamasayi kumyaka umuntu aba afite. Abahungu bato boherezwa hamwe ninyana nintama vuba bishoboka, ariko ubwana bwabahungu ahanini babumara bakina, usibye imihango bakora kugirango bagerageze ubutwari no kwihangana byabo. Abakobwa bashinzwe imirimo nko guteka no gukama, ubuhanga bigira kuri ba nyina bakiri bato. Buri myaka 15 cyangwa irenga, hatangizwa ikiragano gishya cyaba Morans cyangwa Il-murran (abarwanyi). Haba harimo abahungu benshi bari hagati yimyaka 12 na 25, bageze mubugimbi kandi bagomba kuba batari bari mukiragano gishize. Umuhango umwe wo kuva mubuhungu ujya kumurwanyi muto ni umuhango wo [[Gusiramura|gukebwa]] bikorwa nta kinya. Muri iki gihe cya none, abahungu batuye hafi yimijyi hamwe nabaganga bashobora kwitabira iyi mihango batekanye, ariko nyamara nta nyinya babatera nubundi kuko bagomba kwihanganira ububabare buzabageza kubugabo. Uyu muhango mubusanzwe ukorwa nabakuru, bakoresha icyuma gityaye. Umuhungu agomba kwihanganira iki gikorwa acecetse. Kugaragaza ububabare bizana igisebo.kwikanga kwose gushobora gutera ikosa muri iki gikorwa gisaba kwitonda cyane, bishobora kukuviramo inkovu ubuzima bwawe bwose, gutakaza ubushobozi, no kubabara. ukira hagati y' amezi 3-4, muri iki gihe kwihagaririka birababaza kandi bikanga rimwe na rimwe, kandi abahungu bagomba kuguma bambaye imyenda yumukara mugihe cyamezi 4-8.
Muri iki gihe, abasore bashya bakebwe batura muri "manyatta", "umudugudu" wubatswe na ba nyina. Manyatta nta bariyeri iyizengurutse yo kuyirinda, ishimangira uruhare rw'indwanyi rwo kurinda abaturage. Nta kraal y'imbere yubatswe, kubera ko abarwanyi batagira inka cyangwa ngo bakore imirimo y'ububiko. bisaba Indi mihango mbere yo kugera ku rwego rwindwanyi nkuru, bikarangirara mu birori bya eunoto, "ukuza kwimyaka".
Iyo hatangijwe igisekuru gishya cy'abarwanyi, Il-murran irihoizamurwa mu cyiciro cyisumbuyeho, bagashingwa ibyemezo bya politiki kugeza igihe bazagera ku kiciro cyabakuru. Iyu muhango wo kuva kumurwanyi ujya kumukuru muto ibera mu muhuro munini witwa Eunoto. abahoze ari indwanyi bakata umusatsi wabo muremure ; abakuru bo baba bafite agasatsi gacyei. Indwanyi ntizemerewe kuryamana nabagore bakebwe,ariko bashobora gucudika n' abakobwa bataracyebwa. Kuri Eunoto, abarwanyi bashoboye kubahiriza iri tegeko barashimirwa byumwihariko.
Abarwanyi bamara umwanya munini ubu bagenda hirya no hino kubutaka bw' abamasayi, no kurenga imbibi zabo. Bagira uruhare runini mu gucuruza inka kuruta uko byari bisanzwe, guteza imbere ubucuruzi no guhahirana aho kwiba nk'uko byahoze.
hari imyizerere yo gukabya ko buri musore wumumasayi agomba kwica intare atarakebwa. Guhiga intare byari igikorwa cyahise, ariko byarabujijwe mu majyepfo y’iburasirazuba bwa Afurika - nyamara intare ziracyahigwa iyo zishe amatungo yabamasayi, kandi abarwanyi bato bishora mu kwica intare mu migenzo gakondo ntibagira ingaruka zikomeye. Kwiyongera kw impujyenjye kubijyanye nubuzima bw'intare byatumye byibura habaho gahunda yo kwaka indishyi iyo intare yishe amatungo, aho guhiga no kwica intare yabikoze. Nubwo bimeze bityo, kwica intare biha agaciro gakomeye nubwamamare uwabikoze mubaturage.
Abakobwa bakiri bato nabo bahura nikibazo cyo gukebwa kw'abagore, "emorata"mu rwego rwo gukora umuhango urambuye w'imihango yiswe "Emuatare," umuhango winjiza abakobwa babamasayi mu kiciro cyabakuze binyuze mu mihango yo gukebwa hanyuma bagashyingirwa bakiri bato. abamasayi bemeza ko gukebwa kwabagore ari ngombwa kandi abagabo babamasayi bashobora kwanga umugore uwo ari we wese utarigeze abikora kuko adashyingirwa cyangwa agakobwa ibyagaciro gake. Muri Afurika y'Iburasirazuba, abagore batakebwe, ndetse n'abadepite bize cyane nka Linah Kilimo, barashobora gushinjwa kuba badakuze bihagije ku buryo badahabwa agaciro. Ku bandi umuco wo gukebwa kw'abagore uzwi nko guca imyanya ndangagitsina y'abagore, kandi ukanengwa cyane haba mu mahanga ndetse n'abagore benshi babikorewe, nk'umuntu uharanira inyungu zabamasayii, Agnes Pareyio . muri iki gihe bisigaye bikorwa mu magambo aho birangwa no kuririmba no kubyina mu mwanya wo gukebwa. Nyamara, iki gikorwa gikomeza gushinga imizi kandi kigahabwa agaciro numuco. Ijambo rya Maa ryo gukebwa, "emorata," rikoreshwa ku gukebwa kwigitsina gore nigitsina gabo. Gukata imyanya ndangagitsina y'abagore ntibyemewe muri Kenya na Tanzaniya. Uku gukebwa mubusanzwe bikorwa nuwatumiwe udakunze kuba ari umumasayi, akenshi aba avuye mumatsinda yaba Dorobo . Ibyuma bakoresha biba byatatswe n'abacuzi, Kimwe nabasore, abakobwa bazakebwa bambara imyenda yijimye,bakishushanyaho ibimenyetso bakoresheje amarangi, hanyuma bagapfuka mu maso iyo imihango irangiye.
Abagore bubatse batwite basonewe imirimo yose iremereye nko gukama no gutashya. Imibonano mpuzabitsina nayo irabujijwe kandi hari amategeko yihariye akoreshwa ku bagore batwite.
[[File:Open air classroom for Maasai children in Tanzania.jpg|thumb|Ishuri rya abamasayimuri Tanzaniya]]
abamasayi mubisanzwe batunga abagore benshi ; ibi bikekwa ko babikora kubera umubare munini wimfu z’abana bato n’abarwanyi. Polyandry nayo irakorwa. Ariko, muri iyi minsi ibi byarahagaze. Umugore ntabwo arongora umugabo we gusa ahubwo itsinda ry ikiciro kimyaka. Abagabo biteganijwe ko batanga uburiri bwabo ku mushyitsi uri mukiciro cyimwe cyimyaka nawe; ariko ibi nabyo ntibigikorwa. Umugore niwe wihitiramo niba ararana numugabo wasuye. Umwana uwo ari we wese ushobora kuvamo ni [[umwana]] wumugabo nabazamukomokaho. ubwoko bwa gatanya burashoboka iyo umugore yahukaniye kwa se, ubusanzwe kubera gufata nabi umugore cyane. Kwishura inkwano, kurera abana, nibindi, byumvikanyweho. <ref>Spencer, P. (1988) ''The Maasai of Matapato: a study of rituals of rebellion'' Manchester University Press, Manchester. Spencer, P. (2003) ''Time, Space, and the Unknown: Maasai configurations of power and providence.'' Routledge, London.</ref>
== Umuziki n'imbyino ==
[[File:Maasai-Adumu.jpg|left|thumb|Imbyino yo gusimbuka gakondo]]
Umuziki wabamasayi usanzwe ugizwe ninjyana zitangwa n' ibitero byabaririmbyi baririmba bahigima mugihe umuyobozi windirimbo, aririmba ijwi ryingenzi. umuolaranyani mubusanzwe numuririmbyi ushobora kuririmba neza iyo ndirimbo, nubwo abantu benshi bashobora kuyobora indirimbo. umuolaranyani atangira aririmba umurongo cyangwa umutwe (namba) windirimbo. Itsinda rikikiririza rimwe, kandi umuolaranyani aririmbirambana nabandi ariko akabasimbya ijwi. Buri ndirimbo ifite imiterere yihariye ya namba ishingiye kumuhamagaro-no-kwitaba . Injyana isanzwe ni itandukaniro rya 5/4, 6/4 na 3/4 umukono wigihe. indirimbo iba yanditse ishingiye ku ngingo runaka kandi amagambo aguma yisubiramo. Kugenda kw'ijosi biherekeza kuririmba. Iyo uhumeka umutwe wegamiye imbere. Umutwe bawuhengekera inyuma kujyira basohore umwuka imbere. Muri rusange iyo bari rimba uba wumva ari amajwi menshi ajyenda asimburana. Bitandukanye nandi moko menshi yo muri Afrika,abamasayi bakoresha cyane drone polyphony. <ref>[[Joseph Jordania]]. [[Why do People Sing? Music in Human Evolution]]. Logos. Pg 17</ref>
Abagore baririmba lullabies, indirimbo zirangwa no guhigimba, n'indirimbo zisingiza abahungu babo. Nambas, barimba bahamara banitabana, mwijwi rimwe,usanga basubiramo interuro imwe nyuma ya buri gitero aho bikiriza nijwi rijyiye hasi n'abaririmbyi basubiza ibitero byabo bwite ni ibiranga kuririmba kw' abagore. Iyo abagore benshi babamasayi bateraniye hamwe, baririmba bakabyina hagati yabo.
Kimwe mubidasanzwe kumiterere yijwi ryumuziki wa abamasayi nugukoresha ihembe rya greater kudu kugirango uhamagare abamorans mumihango ya Eunoto.
Kuririmba no kubyina byombi rimwe na rimwe bibera hafi ya manyattas, kandi usanga harimo no gureshyanya. Abasore bakora umurongo kandi bakaririmbe mu injyana, "Oooooh-yah", bijyana no guhigima no gukorora hamwe no kuzunguza igice cy umubiri cyo hepfo. Abakobwa bahagarara imbere yabagabo bakabyinisha igice cyo hepfo banaririmba "Oiiiyo..yo" mukajwi ko hejuru bitandukanye nabagabo. Nubwo imibiri yegerana cyane, ntabwo ikoranaho.
Eunoto,imihango yindwanyi, ishobora kumara iminsi 10 ,yo kuririmba kubyina n'imigenzo. Abarwanyi ba Il-Oodokilani bakora ubwoko urugendo na '''adumu''', cyangwa aigus, rimwe na rimwe bita "imbyino yo gusimbuka" nabatari abamasayi. (Adumu na aigus zombi ni inshinga za Maa zisobanura "gusimbuka" hamwe na adumu bisobanura "Gusimbuka hejuru no kubyina". ) Indwanyi zirazwi cyane, kandi akenshi zifotorwa mugihe,muri aya marushanwa yo gusimbuka. Abarwanyi baca uruziga, noneho umwe cyangwa babiri icyarimwe bakinjira hagati kugirango batangire gusimbuka batarenga uruziga, agatsinsino kabo kadakora hasi. Abagize itsinda bazamura ijwi ryabo bakurikije uburebure bwo gusimbuka.
Abakobwa b'inshuti zabamoran (inyie) bitambajyiza mumyambaro myiza yabonka kimwe mu bigize eunoto. Ababyeyi babamoran baririmba bakabyina bishimira ubutwari no gutinyuka kwabahungu babo.
== Guhindura umubiri ==
[[File:Maasai_woman_with_stretched_ears.jpg|thumb|Umugore wumumasayi wakweduye amatwi|191x191px]]
Gupfumura no gukwedura amatwi nubintu bisanzwe mubamasayi nandi moko. Bakoresha ibikoresho bitadukanye muri iki gikorwa harimo amahwa mugupfumura, ibiti, amabuye, amenyo yinzovu nakabindi. abamasayi bacye bacye cyane cyane abahungu nibo bakora uyu muhango. abagore bambara imitako yamasaro kumatwi bapfumuye.
gukura yamabwene abana bato bikorwa nabamasayi bo muri Kenya na Tanzaniya. abamasayi bafite imyizerere ikomeye ivuga ko impiswi, kuruka nizindi ndwara zoroheje zo mu bwana ziterwa no kubyimba kwishinya yo kumabwene, bakeka ko haba harimo inzoka. Iyi myizerere n'imikorere ntabwo byihariye mubamasayi. Mu cyaro cya Kenya hasuzumwe itsinda ry’abana 95 bafite hagati y’amezi atandatu n’imyaka ibiri mu 1991/92. 87% wasangaga barakuwe amabwene. Mu itsinda ryabafite hagati yimyaka 3-7, 72% mubana 111 basanze nabo barayakuwe.
== Indyo ==
[[File:Maasai_man_with_cattle.jpg|left|thumb|400x400px|Umushumba uragiye amatungo ye muri Ngorongoro, ]]
Ubusanzwe, indyo yabamasayi yari igizwe n'inyama mbisi, amata adatetse, n'amaraso by' i[[Inka|nka]] . Menya ko inka zabamasayi ziri mubwoko bwa Zebu . Mu mpeshyi yo mu 1935, Dr. Weston A. Price yasuye abamasayi maze avuga ko nk'uko Dr. Anderson wo mu bitaro by’ubutegetsi bw’ibanze muri Kenya yabibinye amoko menshi adafite indwara. Benshi nta burwayi nabucye bwamenyo bari bafite . By'umwihariko abamasayi bari hasi ya 0.4% nibo bari bafite ikibazo cyo kubora kw' amenyo. Yavuze ko biterwa nimirire yabo mirire yabo igizwe (ukurikije ingano) amata adatetse, amaraso, inyama mbisi [[Imboga|n'imboga]] n'imbuto zimwe na zimwe, nubwo mu midugudu myinshi batarya imbuto cyangwa imboga na gato. Yavuze ko buri mwana ukura ndetse n’umugore utwite cyangwa wonsa bahahabwa buri munsi amaraso iyo ahari. Dr. Weston A. Price yavuze kandi ko guverinoma yashyizeho ingufu mu 1935 kugira ngo abamasayi bajye mubuhinzi . Ubushakashatsi bwakozwe na ILCA (Nestel 1989) bugira buti: "Uyu munsi, indyo yuzuye yabamasayi igizwe n'amata y'inka n' ibigori. Igikoma gikomeye kizwi nka [[Ubugari|ugali]] kandi kiribwana n'amata; bitandukanye n' igikoma cy'amazi, ugali ntabwo itegurwa n'amata. Amavuta yinyamanswa akoreshwa muguteka, cyane cyane igikoma, ibigori, nibishyimbo. Amavuta kandi ni ibiryo byingenzi by'uruhinja. "
Ubushakashatsi bwakozwe n'ikigo mpuzamahanga gishinzwe ubworozi muri Afurika (Bekure et al. 1991) bwerekana impinduka nini cyane mu mirire yabamasayi aho basigaye bakoresha nibindi bidakomoka kumatungo kn'ibigori bigize 12-39 ku ijana n' isukari 8–13 ku ijana; umuntu umwe anywa hafi litiro imwe y'amata ku munsi. Amenshi mu mata akoreshwa nk'amata avuze cyangwa amavuta. mu bipimo byose bakoresha amata ku rwego rwo hejurui.ibi bituma bobonamo ibyubaka umubiri bihajyije. Nyamara, fer, niacin, vitamine C, vitamine A, thiamine nibitanga ingufu ntabwo babibona mumata gusa. Bitewe nuko ibintu bigenda bihinduka, cyane cyane ibihe amata abonekera n amapfa akunze kubaho kenshi, abashumba benshi, harimo nabamasayi, ubu basigaye barya ibiryo nibihajyije ingano.
Ubushyo bwihene nintama zabamasayi, harimo intama zitukura zabamasayi, hamwe ninka zagaciro. Ibizamini bya Electrocardiogram byakoreshejwe ku basore 400 bakuze babamasayi basanze nta kimenyetso na kimwe cy’indwara z'umutima, ubumuga cyangwa imikorere mibi yumubiri. Ubundi bushakashatsi bwakozwe kuri karubone-ya14 bwerekanye ko impuzandengo ya cholesterol iri hafi ya 50 ku ijana ugereranije niyumunyamerika. Ibyavuye mu bushakashatsi bigaragaza ko umubiri muzima bafite ari ukubere morans.
Isupu birashoboka ko bwo bwiza kuruta ibindi abamasayi babinye bwo kurya ibimera. ''Acacia nilotica nikimera'' gikoreshwa cyane. Igishishwa cyumuzi cyangwa uruti birabizwa mumazi hanyuma umazi avuyemo bakanywa yonyine cyangwa bakayavanga nisupu. abamasayi bakunda gufata iki kinyobwa nkumuti, kandi kizwiho kubatera imbaraga no kudatinyuka. abamasayi barya isupu ivanze n'ibishishwa bisharira n'imizi irimo saponine igabanya cholesterol; abo mu mijyibadafite ibimera bisharira bakunda kurwara umutima. <ref>National Geographic Oct. 1995, page 161</ref> imbuto zigize igice kinini cyibiryo biribwa nabana nabagore baba bacunze inka kimwe na mabamorani.
Kuvanga amaraso yinka, aboneka mugutobora imitsi yazo, n'amata bikorwa mugutegura ikinyobwa cyimihango muminsi mikuru idasanzwe kandi nkintungamubiri kubarwayi. Ariko, gukoresha amaraso mumirire gakondo biragenda bigabanuka kubera kugabanuka kwamatungo. muri iki gihe abamasayi basigaye batunzwe cyane nibiryo biturutse ahandi nk'ibigori, umuceri, ibirayi, amashu n'ibindi. abamasayi batuye hafi y'abahinzi-borozi nabo bayobotse ubuhinzi nkuburyo bwibanze bwo kubaho. Muri utu turere, ingano yikibanza ntabwo iba ari nini kuburyo yakwirwaho amashyo yinyamaswa; bityo abamasayi bahatirwa guhinga.
== Amazu ==
[[File:Maasai_shelter.jpg|right|thumb|inzu ihomesheje amase yinka ]]
Nkabantu bazwiho guhora bimuka mumateka , abamasayi basanzwe bashingira kubikoresho byaho, byoroshye kuboneka hamwe nikoranabuhanga kavukire kugirango bubake amazu yabo. Inzu gakondo yabamasayi yubakagwa hagendewe ko bahora bimuka bityo ntabwo yamaraga igihe.aya mazu yabaga yenda kumera nkurukiramende, kandi yubatswe nabagore babishoboye. yabaga afite inkingi zibiti zishinze mubutaka kandi hasobekeranyijemo udushami duto tw' ibiti,nyuma bagahomesha imvange yicyondo, inkoni, ibyatsi,amase, inkari zabantu, n' ivu. Amase y'inka atuma inzu itava. Enkaj cyangwa engaji ni nto, ipima nka 3 kuri 5 m na metero1.5 gusa mu buhagarike.haba haromo aho, umuryango utekera, urira, uryama, usabanira, kandi ubika ibiryo,ibicanwa, nibindi bintu byo murugo. Amatungo mato nayo akenshi arara muri enkaji. Imidugudu iab ikikijwe n'uruzitiro rwa acacia (enkang) rwubatswe nabagabo. Mwijoro, [[inka]] zose, [[ihene]] n'intama byose bishyirwa mu kigo hagati, kure yinyamaswa zagasozi .{{wide image|Maasai-Enkang-near-Sekenani.JPG|1000px|Panoramic view of Maasai Enkang, seen from the inside}}{{wide image|Manyatta.jpg|1000px|Panoramic view of Maasai Enkang, seen from the outside}}
== Imyenda ==
[[File:Maasai_Woman_Meeyu_Sale_Wearing_her_Finest.jpg|right|thumb|Umugore wumumasayi wambaye imyenda ye myiza|189x189px]]
Imyambarire ihinduka bitewe n' imyaka n'ahantu. Urugero, abasore bambara umukara amezi menshi nyuma yo gukebwa kwabo. Nyamara, umutuku niwo ukunzwe. haba nimyenda y'ubururu, umukara, iyamabara. abamasayi batangiye gusimbuza uruhu rwinyamaswa, uruhu rwinyana nuruhu rwintama, imyenda yubudodo mu myaka ya za 1960.
Shúkà ni ijambo ryo mururimi rwa Maa numwitero wa gakondo bambara bawizingiyeho.Mubisanzwe iba itukura, nubwo imwe iba ifite andi [[Ibara|mabara]] (urugero ubururu ) nibishusho. iroza, ndetse nimyenda iriho indabyo, indwanyi zirayirinda. Imyenda imwe izwi nka kanga, ijambo [[Igiswahili|ryigiswahiri]], irasanzwe. abamasayi baba hafi y' inkombe bashobora kwambara kikoi, ubwoko bw' imyitero iza mu amabara atandukanye n' ibitambaro Nyamara, benshi bakunda iyimirongo.
Abamasayi benshi muri [[Tanzaniya]] bambara inkweto zudusandari, zari zisanzwe zikorwa muruhu rw' inka. ubu basigaye bazikora mu mapine cyangwa plastike . Abagabo n'abagore bambara udutako tw ibiti kumaboko. Abagore babamasayi bahora bari gukora imitako mu masaro n' utugozi . Ibi bibafasha gutaka imibiri yabo. Nubwo hariho itandukaniro mubisobanuro byamabara n' amasaro, ibisobanuro rusange kumabara make ni: umweru, amahoro ; ubururu, amazi ; umutuku, umurwanyi / amaraso / ubutwari.
Gukora imitako, bikozwe nabagore, bifite amateka maremare mubamasayi, bagaragaza abaribo numwanya wabo mu muryango mugari binyuze mumitako yumubiri no gushushanya ku mubiri . Mbere yo guhura [[Burayi|n’abanyaburayi]], Amasaro yavaga mubikoresho bari basanganwe aho, amasaro y' umweru yavaga mw' ibumba, ibikonoshwa, amahembe y'inzovu, cyangwa amagufwa . Isaro ry'umukara n'ubururu ryakorwaga mu cyuma, amakara, imbuto, ibumba, cyangwa ihembe . Amasaro atukura yavaga mu mbuto, mu mbaho, amagufwa, amahembe y'inzovu, umuringa. Ahagana mu mpera z'ikinyejana cya cumi n'icyenda, amasaro menshi y’iburayi yageze muri Afurika y’iburasirazuba bw' yepfo, abakora amasaro basimbuje amasaro ashaje ibikoresho bishya maze batangira gukoresha amabara menshi asobanutse. Ubu, amasaro atsindajyiye y' ibirahure adahanda niyo akunzwe.
== Umusatsi ==
[[File:Maasai_woman.jpg|left|thumb|Umugore wumumasayi ufite umusatsi mugufi]]
Kogosha umutwe biramenyerewe mumihango myinshi, byerekana intangiriro nshya izakorwa ubwo umuntu aba ava mu kiciro kimwe ajya mu kindi. abarwanyi nibo bamasayi bonyine baba bafite imisatsi miremire, bayibohesha imigozi yoroheje.
Iyo ageze ku gihe cy' "amezi" 3, umwana yitwa izina kandi yogoshwa umutwe bagasiga akazingo kamwe kumusatsi, kuva ku gikanu kugeza ku gahanga. kikaba gishasha "imiterere yubuntu" bujyirirwa uruhinja. Umugore wakuyemo inda yubushize umusatsi awushyira imbere cyangwa inyuma yumutwe, biterwa nijyitsina cy' umwana yabuze. Ibi bishushanya gukira kwe.
Abahungu bakebwa ku munsi wa kabiri, imitwe yabo ikogoshwa. Abarwanyi bato noneho bagatereka umusatsi wabo ugakura, kandi batakaza igihe kinini bita kumusatsi wabo. basigamo amavuta yinyamanswa na ocher, kandi igabanijwe hejuru yumutwe aho amatwi agarukira. Umusatsi bawuboha mu mafpude y inyabubiri. Ipamba cyangwa ubwoya bw'intama bishobora gukoreshwa mugukuza umusatsi. Umusatsi bashobora kuwureka ugatendera cyangwa bakawupfundikanya bakoresheje uruhu. Iyo abarwanyi banyuze muri ''Eunoto'', bakaba abakuru, imisatsi yabo miremire irogoshwa.
Mugihe igitsina gabo cyogosha umusatsi iyo bava mu kiciro kimwe bajya mu kindi, uwitegura kuba umugeni yogosha umusatsi, kandi intama ebyiri zikicwa mukubahiriza uwo munsi.
== Abamasayi bazwi ==
* Joseph Ole Lenku - Umunyamabanga wa Guverinoma muri Kenya ushinzwe imbere no guhuza ibikorwa bya Guverinoma y’igihugu kuva 2012 kugeza 2014
* David Rudisha - yiruka mu marushanwa yintera ndende na metero 800 ufite yabaye uwambere kurwego rwisi yisi
* Edward Sokoine - Minisitiri w’intebe wa Tanzaniya kuva 1977 kugeza 1980 na none kuva 1983 kugeza 1984
* Edward Lowassa - Minisitiri w’intebe wa Tanzaniya kuva 2005 kugeza 2008. Umwanya wa kabiri inyuma ya John Pombe Magufuli mu matora rusange ya [[Tanzaniya]] 2015.
* Olekina Ledama - Uwashinze, Maasai Education Discovery
* James Ole Kiyiapi - umwarimu wungirije muri kaminuza ya Moi akaba n'umunyamabanga uhoraho muri minisiteri y’uburezi n’ubuyobozi bw’ibanze
* William Ole Ntimama - Umunyapolitike wo muri Kenya akaba n'umuyobozi w'umuryango wabaMaa
* Francis Ole Kaparo - Uwahoze ari umuvujyizi wa National Assembly of Kenya
* Joseph Nkaissery - Uwahoze ari umunyamabanga wa Guverinoma muri Kenya ushinzwe imbere no guhuza ibikorwa bya guverinoma y’igihugu kuva 2014 kugeza apfuye muri 2017
* Nice Nailantei Lengete - Umugore wa mbere yagejeje ijambo ku kanama k' abakuru mubamasayi ku musozi wa Kilimanjaro, maze yemeza akanama kubuza guca imyanya ndangagitsina yabagore muri Kenya na Tanzaniya.
* Katoo Ole Metito - Umudepite mu Ntara ya Kajiado y'Amajyepfo
== Reba kandi nibi ==
* [[:en:Maasai_mythology|Maasai mythology]]
* [[:en:Maasai_language|Maasai language]]
* [[:en:Maa_Civil_Society_Forum|Maa Civil Society Forum]]
== Aho byasomwe ==
{{Reflist|30em}}
== Ubundi bumenyi ==
* [https://web.archive.org/web/20120715234704/http://www.africanpeople.info/ African People Ethnography | Maasai]
* [https://web.archive.org/web/20100107200159/http://www.uoregon.edu/~maasai/Maa%20Lexicon/lexicon/main.htm Maasai online dictionary]
* [http://www.e-solidarity.org/index-engl.htm Maasai Aid Association]
* [https://web.archive.org/web/20091019024105/http://elandmaasai.org/ Working for a just and self-sustaining community for the Maasai People]
* [http://www.maasaitrust.org/ Maasai Trust]
* [https://web.archive.org/web/20210520054247/http://www.maasaimara.com/the-mara/maasai-people The Maasai People - History and Culture]
* [https://web.archive.org/web/20200518202543/http://www.maasai-association.org/maasai.html Maasai people, Kenya at the Maasai Association]
* [http://www.indiana.edu/~iuam/kenya/categories/16 Indiana University Art Museum Arts of Kenya online collection]
[[Category:Amoko yo muri tanzaniya]]
[[Category:Amoko yo muri kenya]]
[[Category:Amoko yo muri africa]]
[[Category:Umuco]]
[[Category:Gukebwa]]
[[Category:Ibidukikije]]
[[Category:Imigenzo yo muri africa]]
[[Category:Imyambaro gakondo]]
[[Category:Ubworozi gakondo]]
k00z3m5r2bmfv798443i5q93kezcvt5
Marc Serena
0
9634
133759
122060
2026-07-10T21:10:43Z
~2026-39143-36
18545
133759
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Serena Marc.jpg|thumb|Marc Serena]]
'''Marc Serena''' (wavutse 1983), ni umukinnyi wa firime wo muri Espagne, umunyamakuru n'umwanditsi . <ref>{{Cite web |url=http://www.newspanishbooks.de/autor/marc-serena |title=Archive copy |access-date=2021-11-24 |archive-date=2021-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124053749/http://www.newspanishbooks.de/autor/marc-serena |url-status=dead }}</ref> Azwi cyane nk'umuyobozi wa documentaire nyafurika ''izwi cyane'' nka Tchindas, ''Peixos d'aigua dolça'' na ''Umwanditsi ukomoka mu Gihugu kitagira ibitabo'' . <ref>http://www.filmstarts.de/personen/753738.html</ref> <ref>https://www.ultimahora.es/noticias/cultura/2020/07/31/1185099/marc-serena-director-cine-guinea-ecuatorial-viven-franquismo-tipo-tropical.html</ref>
== Ubuzima bwite ==
Yavutse mu 1983 i Manresa, muri [[Esipanye|Espagne]], ubu akaba atuye muri Barcelona .<ref>https://www.imdb.com/name/nm3046435/</ref> <ref name="UNAOC">{{Cite web |url=https://fellowship.unaoc.org/fellows/marc-serena/ |title=Archive copy |access-date=2021-11-24 |archive-date=2021-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124053740/https://fellowship.unaoc.org/fellows/marc-serena/ |url-status=dead }}</ref>
== Umwuga ==
Muri 2011 afite imyaka 25, yanditse igitabo ''Urugendo kuri 25'' cyagize amahirwe menshi muri [[Aziya]]. <ref name="africanfilmny">{{Template:Cite web}}</ref> Nyuma yaje gusohoka mu ndimi eshanu zirimo Igishinwa n'Igikoreya. Muri 2014, Serena yasohoye ''Un-African love?'' ikusanya amajwi yibibazo aturuka mubihugu 15 bya Afrika.<ref>https://pro.festivalscope.com/director/marc-serena</ref> <ref>https://www.nuvol.com/llibres/aixo-no-es-africa-7063</ref> Hanyuma yayoboye urubuga rwa documentaire ''Double Epidemic'' muri 2015. Muri uwo mwaka, Serena yanditse kandi ayobora filime yamamaye cyane ''Tchindas'', afatanije na [[Pablo García Pérez de Lara]] <ref>{{Cite web |url=https://belfastfilmfestival.org/interview-marc-serena-pablo-garcia-perez-de-lara |title=Archive copy |access-date=2021-11-24 |archive-date=2021-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124055242/https://belfastfilmfestival.org/interview-marc-serena-pablo-garcia-perez-de-lara |url-status=dead }}</ref>. Film nyuma yatsinze Outfest 's Grand Jury Award for Excellence mu sinema. <ref>https://variety.com/2015/film/news/outfest-2015-winners-list-1201543695/</ref>
Hamwe no gutsinda muri film, yakoze film ye itaha ''Double Epidemic'' mumwaka umwe. Muri 2018, yayoboye filime ''Peixos d'aigua dolça'' hanyuma ''Umwanditsi wo mu Gihugu kitagira amaduka y'ibitabo'' muri 2019.<ref>{{Cite web |url=https://artsandculture.google.com/entity/g12nvpvhv2?hl=es |title=Archive copy |access-date=2021-11-24 |archive-date=2021-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124053738/https://artsandculture.google.com/entity/g12nvpvhv2?hl=es |url-status=dead }}</ref> Hagati aho, muri 2009, blog ye yahawe na Lonely Planet nka blog nziza yingendo zitari [[Icyongereza]]. <ref>{{Cite web |url=https://fellowship.unaoc.org/fellows/marc-serena/ |title=Archive copy |access-date=2021-11-24 |archive-date=2021-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124053740/https://fellowship.unaoc.org/fellows/marc-serena/ |url-status=dead }}</ref>
== Amashusho ==
{| class="wikitable"
!Umwaka
! Filime
! Uruhare
! Ubwoko
! Ref.
|-
| 2007
| ''En realidad''
| Umwanditsi
| Urukurikirane rwa TV
|
|-
| 2008
| ''Passaport BCN''
| Umwanditsi
| Urukurikirane rwa TV
|
|-
| 2012
| ''Nius''
| Umwanditsi
| Urukurikirane rwa TV
|
|-
| 2013
| ''Indangagaciro''
| Umwanditsi
| Amashusho ya TV
|
|-
| 2015
| ''Tchindas''
| Umuyobozi, umwanditsi, producer nyobozi
| Inyandiko
|
|-
| 2018
| ''Peixos d'aigua dolça''
| Umuyobozi, umwanditsi, producer nyobozi
| Inyandiko
|
|-
| 2019
| ''Un jour en.'' ''.''
| Producer
| Urukurikirane rwa TV
|
|-
| 2019
| ''Umwanditsi wo mu Gihugu kitagira ububiko bwibitabo''
| Umuyobozi
| Inyandiko
|
|}
*
== references ==
[[Ikiciro:Abakinnyi ba firime]]
[[Ikiciro:Afurika]]
[[Ikiciro:Filimi]]
1nfs3n6enxffvj58igf7c9ri1oywiia
Umutoniwase Denise
0
14571
133758
127495
2026-07-10T13:20:27Z
InternetArchiveBot
9716
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
133758
wikitext
text/x-wiki
'''Umutoniwase Denise''' ni umutegarugori w’umunyarwanda akaba akinira ikipe y’abagore yo mu Cyiciro cya Kabiri ya Youvia WFC akaba yarabigize umwuga.<ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/imikino-11/football/article/iminsi-ibiri-irashize-tuyishimire-angelique-ari-muri-koma-nyuma-yo-kunanirwa-kwakira-gutsindwa</ref><ref name=":1">https://igihe.com/imikino/football/article/tuyishimire-wagiye-muri-koma-kubera-gutsindwa-kw-ikipe-ye-amerewe-ate</ref><ref name=":2">{{Cite web |url=https://umuryango.rw/index.php?page=print&id_article=61105 |title=Archive copy |access-date=2023-03-02 |archive-date=2023-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230302125023/https://umuryango.rw/index.php?page=print&id_article=61105 |url-status=dead }}</ref><ref name=":3">http://www.isimbi.rw/siporo/article/iminsi-3-umukinnyi-w-umunyarwanda-ari-muri-koma-kubera-gutsindwa</ref><ref name=":4">{{Cite web |url=https://www.thechoicelive.com/wa-mukinnyi-wa-youvia-wfc-waguye-muri-koma-kubera-gutsindwa-yavuye-muri-koma |title=Archive copy |access-date=2023-03-02 |archive-date=2023-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230302125023/https://www.thechoicelive.com/wa-mukinnyi-wa-youvia-wfc-waguye-muri-koma-kubera-gutsindwa-yavuye-muri-koma |url-status=dead }}</ref><ref name=":5">https://igihe.com/imikino/football/article/tuyishimire-wagiye-muri-koma-kubera-gutsindwa-kw-ikipe-ye-amerewe-ate</ref><ref name=":6">{{Cite web |url=https://umuryango.rw/index.php?page=print&id_article=61105 |title=Archive copy |access-date=2023-03-02 |archive-date=2023-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230302125023/https://umuryango.rw/index.php?page=print&id_article=61105 |url-status=dead }}</ref>
=== AHO AKINA ===
Umutoniwase Denise akaba akina mu kibuga nka myugariro w’ibumoso, ahatana cyane ngo bibafasha kuba bazamutse mucyiciro cyisumbuyeho. Umutoniwase Denise akaba yaragize ikibazo cyoguta ubwenge akajya mu bitaro ubwo ikipe akinira yatsirwaga bigatuma itazamutse mu cyiciro cyisumbuyeho.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /><ref name=":4" /><ref name=":5" /><ref name=":6" />
=== Amashakiro ===
[[Ikiciro:Abakinnyi ba siporo]]
[[Ikiciro:Siporo]]
3t964l8xtfviqb59v50ngsrsfktizyc
Umuryango w'ubukungu bw’Afurika
0
17049
133757
133507
2026-07-10T13:10:58Z
InternetArchiveBot
9716
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
133757
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Opening Plenary - World Economic Forum on Africa 2008.jpg|thumb|Umuryango|278x278px]]
[[Dosiye:Other trade blocks in Africa.png|thumb|afurika]]
[[Dosiye:Africa Banking Corporation Bank note.jpg|thumb|Ifaranga ryafurika]]
'''Umuryango w’ubukungu nyafurika''' ( '''AEC''' ) ni umuryango w’ibihugu bigize Umuryango w’ubumwe bw’[[Afurika Yunze ubumwe (film ya 2010)|Afurika]] ashyiraho ishingiro ry’iterambere ry’ubukungu hagati y’ibihugu byinshi bya [[Afurika]] . Intego zavuzwe n’uyu muryango zirimo gushyiraho [[Agace kahariwe bose k'ubucuruzi|uduce tw’ubucuruzi bwisanzuye]], ihuriro ry’amahoro, isoko rimwe, banki nkuru, n’ifaranga rimwe ( reba [[Ihuriro ry’ifaranga nyafurika|ubumwe bw’imari ny'afurika]] ) bityo hashyirwaho [[ihuriro ry’ubukungu n’amafaranga]] .
== Inkingi ==
[[Dosiye:Face of Africa, 1960.jpg|thumb|africa]]
[[Dosiye:Big Five African Game - Leopard - Unidentified coins 01.png|thumb|igiceri]]
Kugeza ubu muri Afurika hari imiryango myinshi yo mu karere, izwi kandi ku izina ry’ubukungu bw’akarere ( REC ), inyinshi muri zo zikaba zifite abanyamuryango benshi. RECs igizwe ahanini n’amashyirahamwe y’ubucuruzi, ndetse rimwe na rimwe, ubufatanye bwa politiki na gisirikare. Inyinshi muri izi REC zigize inkingi za AEC, inyinshi muri zo zikaba zifite aho zihurira na bimwe mu bihugu bigize uyu muryango. Bitewe niki kigero kinini cyo guhuzagurika birashoboka ko leta zimwe zifite abanyamuryango benshi amaherezo zizava muri REC imwe cyangwa nyinshi. Benshi murizo nkingi zirimo kandi matsinda mato hamwe na gasutamo ikaze hamwe na cyangwa ubumwe bwamafaranga ubwabo :
Izi nkingi hamwe nitsinda ryabo bihuye nibi bikurikira :
{| class="wikitable"
!Inkingi
! Amatsinda
|-
| Umuryango wibihugu bya Sahel-Sahara (CEN-SAD)
|
|-
| Isoko Rusange muri Afurika y'Iburasirazuba n'Amajyepfo (COMESA)
|
|-
| [[Umuryango w’Ibihugu by’Iburasirazuba bw’Afurika|Umuryango w'Afurika y'Iburasirazuba]] (EAC)
|
|-
| [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|Umuryango w’ubukungu w’ibihugu byo muri Afurika yo Hagati]] (ECCAS / CEEAC)
| [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|Umuryango w’ubukungu n’ifaranga muri Afurika yo hagati]] (CEMAC)
|-
| Umuryango w’ubukungu w’ibihugu bya Afurika y’iburengerazuba (ECOWAS)
| Ihuriro ry’ubukungu n’ifaranga rya Afurika y’iburengerazuba (UEMOA)<br /><br /><br /><br />
Agace k'ifaranga rya Afurika y'Iburengerazuba (WAMZ)
|-
| Inzego za Leta zishinzwe iterambere (IGAD)
|
|-
| [[Umuryango Ugamije Iterambere ry’Afurika y’amajyepfo|Umuryango w’iterambere ry’Afurika yepfo]] (SADC)
| Ihuriro ry’amahoro muri Afurika yepfo (SACU)
|-
| Ubumwe bw'Abarabu Maghreb (UMA)
|
|}
Andi mashyirahamwe yo muri Afrika yo mukarere, atitabira gahunda ya AEC ( benshi muribo bahanura AEC ) ni :
* Agace gakomeye k'ubucuruzi bw'Abarabu ( GAFTA ) (umuryango w’ibihugu byinshi byo mu burasirazuba bwo hagati, harimo n’ibyo hanze ya Afurika )
* Umuryango w’ubukungu w’ibihugu by’ibiyaga bigari ( CEPGL )
* Komisiyo yo mu nyanja y'Abahinde ( COI )
* Ubuyobozi bwa Liptako-Gourma ( LGA )
* Ubumwe bwa Mano River ( MRU )
Abanyamuryango babo ni aba bakurikira :
{| class="wikitable"
!GAFTA <sup>1</sup>
! CEPGL
! COI
! LGA
! MRU
|-
| bgcolor="lightgreen" valign="top" | '''Abanyamuryango 2005:'''
* Misiri
* Libiya
* Maroc
* Sudani
* Tuniziya
'''Yinjiye nyuma:'''
* 2009 : Alijeriya
| bgcolor="#ffaaaa" valign="top" | '''1976 abanyamuryango:'''
* Burundi
* DR Congo
* Rwanda
| bgcolor="lightgreen" valign="top" | '''Abanyamuryango 1984:'''
* Comoros
* Madagasikari
* Maurice
* Seychelles
| bgcolor="#ffaaaa" valign="top" | '''Abanyamuryango 1970:'''
* Burkina Faso
* Mali
* Niger
| bgcolor="lightgreen" valign="top" | '''Abanyamuryango 1973:'''
* Liberiya
* Siyera Lewone
'''Yinjiye nyuma:'''
* 1980: Gineya
* 2008:kote divuwari
|}
<small><sup>1</sup> Abanyamuryango ba Afrika GAFTA bonyine ni bo banditswe.<br /><br /><br /><br /></small> <small>GAFTA na MRU nimwe mumiryango yonyine idahagaze.</small>
AEC yashinzwe binyuze mu [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika|masezerano ya Abuja]], yashyizweho umukono muri 1991 itangira gukurikizwa muri 1994 biteganijwe ko izashyirwaho mu byiciro bitandatu:
# ( byarangiye muri 1999 ) Gushiraho amashyirahamwe yakarere mukarere nkutarahari
# ( byarangiye muri 2007 ) Gushimangira kwishyira hamwe hagati ya REC no guhuza REC
# ( byarangiye muri 2021 ) Gushiraho [[Agace kahariwe bose k'ubucuruzi|agace k'ubucuruzi bwisanzuye]] hamwe n’ubumwe bwa gasutamo muri buri muryango w’akarere
# .
# ( kuzarangira muri 2025 ) Gushiraho umugabane rusange '''w’isoko rusange rya Afurika''' (ACM)
# [[Ihuriro ry’ubukungu n’amafaranga|.]]
:* Iherezo ryibihe byose byinzibacyuho: 2034 mugihe cyanyuma
=== Ibyiciro byiterambere ===
* Icyiciro cya 1 : '''Byarangiye''', gusa abanyamuryango b’ubumwe bw’Abarabu Maghreb na Repubulika ya Sahrawi ntibitabira. [[Somaliya]] iritabira, ariko nta gushyira mubikorwa bifatika.
* Icyiciro cya 2 : Iterambere rihamye, ntakintu gifatika kugenzura.
* Icyiciro cya 3 :
{| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="border-collapse:collapse"
!
! colspan="12" | Ihuriro ry’akarere - inkingi z’umuryango w’ubukungu nyafurika (AEC)
|-
! rowspan="2" | Igikorwa
! rowspan="2" | CEN-SAD
! rowspan="2" | COMESA
! rowspan="2" | [[Umuryango w’Ibihugu by’Iburasirazuba bw’Afurika|EAC]]
! colspan="2" | [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|ECCAS]]
! colspan="3" | ECOWAS
! rowspan="2" | IGAD
! colspan="2" | [[Umuryango Ugamije Iterambere ry’Afurika y’amajyepfo|SADC]]
! rowspan="2" | UMA
|-
! [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|CEMAC]]
! Bisanzwe
! UEMOA
! WAMZ
! Bisanzwe
! SACU
! Bisanzwe
|-
| align="center" | '''[[Agace kahariwe bose k'ubucuruzi|Agace k'ubucuruzi ku buntu]]'''
| bgcolor="red" | yarahagaze
| bgcolor="YELLOW" | gutera imbere <sup>1</sup>
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
| bgcolor="orange" | byasabwe mu 2007 ?
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
|
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="red" | yarahagaze
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
| bgcolor="YELLOW" | gutera imbere <sup>2</sup>
| bgcolor="red" | yarahagaze
|-
| align="center" | '''Ihuriro rya gasutamo'''
| bgcolor="red" | yarahagaze
| bgcolor="orange" | byasabwe mu 2008
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
| bgcolor="orange" | byasabwe mu 2011 ?
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
|
| bgcolor="orange" | byasabwe mu 2007
| bgcolor="red" | yarahagaze
| bgcolor="lightgreen" | byuzuye
| bgcolor="orange" | byasabwe mu mwaka wa 2010
| bgcolor="red" | yarahagaze
|}
<small>Abanyamuryango batarayitabira: [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo|DR Congo]] ( mu biganiro byo kwinjiramo ), [[Eritereya]], [[Etiyopiya]], [[Seyishele|Seychelles]] ( mu biganiro byo kwinjiramo ), [[Eswatini|Swaziland]] (ku gusebanya kugeza igihe SACU itanze uburenganzira bwa Swaziland kwinjira muri FTA ), [[Ubugande|Uganda]] (kwinjira vuba cyane )<br /><br /><br /><br /></small> <small>Abanyamuryango batitabira : [[Angola]], [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo|DR Congo]], [[Seyishele|Seychelles]]<br /><br /><br /><br /></small>
* Icyiciro cya 4 : Muri Werurwe 2018, ibihugu 49 by'Afurika byashyize umukono ku [[Agace k'ubucuruzi ku mugabane w'afurika|masezerano y’ubucuruzi ku mugabane wa Afurika]] ku buntu. Agace k'ubucuruzi ku mugabane wa Afurika katangiye gukora muri Nyakanga 2019, nyuma yo kwemezwa 22. <ref name="AfricanBusiness">{{Cite web |last=Kede |first=Shoshana |date=2 April 2019 |title=Africa free trade agreement gets last ratification from Gambia |url=https://africanbusinessmagazine.com/uncategorised/continental/africa-free-trade-agreement-gets-last-ratification-from-gambia/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402195443/https://africanbusinessmagazine.com/uncategorised/continental/africa-free-trade-agreement-gets-last-ratification-from-gambia/ |archive-date=2 April 2019 |access-date=2 April 2019 |website=[[African Business|AfricanBusinessMagazine.com]]}}</ref> <ref name="AUInt">{{Cite web |date=29 April 2019 |title=AfCFTA Agreement secures minimum threshold of 22 ratification as Sierra Leone and the Saharawi Republic deposit instruments |url=https://au.int/en/pressreleases/20190429/afcfta-agreement-secures-minimum-threshold-22-ratification-sierra-leone-and |access-date=11 August 2020 |website=African Union |archive-date=2 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602063054/https://au.int/en/pressreleases/20190429/afcfta-agreement-secures-minimum-threshold-22-ratification-sierra-leone-and |url-status=dead }}</ref> Kuva muri 2021, 34 basinye babaye ababuranyi neza.
* Icyiciro cya 5 : nta terambere ryigeze
* Icyiciro cya 6 : nta terambere ryigeze
=== Iterambere muri rusange ===
{| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="border-collapse:collapse"
! colspan="2" |
! colspan="8" | Ibikorwa
|- bgcolor="#ececec"
! colspan="2" rowspan="2" | Umuryango w’akarere
! rowspan="2" | [[Agace kahariwe bose k'ubucuruzi|Agace k'ubucuruzi ku buntu]]
! colspan="3" | [[Ihuriro ry’ubukungu n’amafaranga]]
! colspan="2" | Urugendo rwubuntu
! rowspan="2" | Amasezerano ya politiki
! rowspan="2" | Amasezerano yo kwirwanaho
|- bgcolor="#ececec"
! Ihuriro rya gasutamo
! Isoko rimwe
! Ihuriro ry'ifaranga
! Nta viza
! Imipaka-munsi
|- bgcolor="#ececec"
| colspan="2" align="center" | '''AEC'''
| Igice kimwe
| byasabwe mu 2023
| byasabwe mu 2023
| byasabwe mu 2028
| byasabwe mu 2023
| byasabwe mu 2023
| byasabwe mu 2028
| byasabwe mu 2028
|-
| colspan="2" align="center" | '''CEN-SAD'''
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu mwaka wa 2010
|
|
|
|
|
|
|
|-
| colspan="2" align="center" | '''COMESA'''
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa <sup>1</sup>
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2008
|?
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe muri 2018
|
|
|
|
|-
| colspan="2" align="center" | '''[[Umuryango w’Ibihugu by’Iburasirazuba bw’Afurika|EAC]]'''
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2015
| bgcolor="YELLOW" | [[Amashiringi yo muri Afurika y'uburasirazuba|byasabwe mu 2024]]
| bgcolor="orange" | byasabwe muri 2018 <ref name="TheEastAfrican">{{Cite web |last=Ligami |first=Christabel |date=2017-04-17 |title=East Africa e-passports to be issued in 2018 |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/East-Africa-e-passports-to-be-issued-in-2018/2558-3892934-5nf7g5z/index.html |access-date=2017-10-04 |website=theeastafrican.co.ke}}</ref>
| ?
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2023
|
|-
| rowspan="2" align="center" | '''[[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|ECCAS]]'''
| align="center" | [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|CEMAC]]
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
|?
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
|
|
|
|
|-
| align="center" | '''[[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|Bisanzwe]]'''
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2007?
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2011?
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="orange" | byasabwe
| ?
|
| bgcolor="lightgreen" | [[Umuryango w’Ubukungu bw’Afurika yo Hagati|gukurikizwa]]
|-
| rowspan="3" align="center" | '''ECOWAS'''
| align="center" | UEMOA
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
|
|
|
|
|-
| align="center" | WAMZ
|
|
|?
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe muri 2012
|
|
|
|
|-
| align="center" | '''Bisanzwe'''
| bgcolor="orange" | byasabwe <sup>2</sup>
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2007
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa <sup>1</sup>
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="orange" | byasabwe
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
|-
| colspan="2" align="center" | '''IGAD'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
| rowspan="2" align="center" | '''[[Umuryango Ugamije Iterambere ry’Afurika y’amajyepfo|SADC]]'''
| align="center" | SACU
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
| bgcolor="lightgreen" | gukurikizwa
|
| bgcolor="lightgreen" | de facto iri mu bikorwa <sup>1</sup>
| ?
|
|
|
|-
| align="center" | '''[[Umuryango Ugamije Iterambere ry’Afurika y’amajyepfo|Bisanzwe]]'''<sup> </sup><sup><sup class="noprint Inline-Template" data-ve-ignore="true"><span style="white-space: nowrap;">[ ''<nowiki><span title="Dead link tagged June 2017">ihuriro rihoraho</span></nowiki>'' ]</span></sup></sup>
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe muri 2008 <sup>3</sup>
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu mwaka wa 2010
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2015
| bgcolor="YELLOW" | byasabwe mu 2016
|
|
|
|
|-
| colspan="2" align="center" | '''UMA'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|}
<small>ntabwo abanyamuryango bose bitabiriye<br /><br /><br /><br /></small> <small>itumanaho, ubwikorezi ningufu - byasabwe<br /><br /><br /><br /></small> <small>Ibicuruzwa byoroshye bigomba gutangwa kuva 2012<br /><br /><br /></small>
== Agace k'ubucuruzi nyafurika ==
Kuri uyu wa gatatu, tariki ya 22 Ukwakira 2008, muri gace y’Ubucuruzi bw’Afurika (AFTZ) yatangajwe n’abayobozi b’umuryango [[Umuryango Ugamije Iterambere ry’Afurika y’amajyepfo|w’iterambere ry’iterambere ry’Afurika yepfo]] ( SADC ), Isoko rusange ry’Afurika y’iburasirazuba n’Amajyepfo ( COMESA ) n’umuryango [[Umuryango w’Ibihugu by’Iburasirazuba bw’Afurika|w’Afurika y’iburasirazuba]] ( EAC ).
Muri Gicurasi 2012 igitekerezo cyongerewe kugirango kirimo ECOWAS, ECCAS na AMU. <ref>[https://web.archive.org/web/20120825063052/http://news.xinhuanet.com/english/world/2012-05/26/c_123195304.htm Africa free trade zone in operation by 2018]</ref>
== Reba kandi ==
* Icyerekezo cy'ubukungu muri Afurika
* [[Ubukungu bw'Afurika|Ubukungu bwa Afurika]]
* Ubukungu bw’Umuryango w’Afurika
== Reba ==
{{Reflist}}
== Inkomoko ==
* [https://web.archive.org/web/20090416122800/http://www.africasia.com/africanbusiness/ab.php?ID=890&back_month=57 Ifaranga rimwe rya Afrika mugihe cacu?]
* [https://web.archive.org/web/20111030022320/http://afp.google.com/article/ALeqM5i0GmLiOhihzyOZ4WZrjTghlGPosQ Abayobozi ba Afurika bemeye gushinga isoko rimwe]
* [https://web.archive.org/web/20120415004713/http://www.africa-union.org/ Urubuga rwemewe rwa Afrika yubumwe]
* [http://www.dfa.gov.za/au.nepad/recs.htm Urubuga rwa Afrika yepfo kuri RECs]
* [https://web.archive.org/web/20180111210438/http://www.panafricanperspective.com/aec.htm Ibitekerezo bya Afurika]
[[Ikiciro:Ubucuruzi]]
7e28txoslaaixq4kly6wl7p9nf4kqc6
Ubuvuzi bwa Salutem
0
21042
133756
125849
2026-07-10T12:50:30Z
InternetArchiveBot
9716
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
133756
wikitext
text/x-wiki
'''Salutem Healthcare''' ni isosiyete itanga serivisi z’imibereho myiza iikorera i
Windsor yashinzwe mu mwaka wa 2016. Ikoresha abakozi barenga 3.000. John Godden, umuyobozi mukuru, yahawe igihembo cya MBE mu birori by'icyubahiro by’umwaka mushya 2021. <ref>{{Cite news |date=4 January 2021 |title=Care home groups and suppliers celebrate New Year's Honours |url=https://www.carehomeprofessional.com/care-home-groups-and-suppliers-celebrate-new-years-honours/ |access-date=24 April 2021 |publisher=Care Home Professional |archive-date=17 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210417052110/https://www.carehomeprofessional.com/care-home-groups-and-suppliers-celebrate-new-years-honours/ |url-status=dead }}</ref>
Salutem itanga serivisi z’ubuzima bwo gutura no kwigisha ku bantu bakuru n’abana barenga 1,350 bafite ubumuga bwo kwiga n’ibindi bibazo bifitanye isano, harimo n’abafite imyitwarire igoye gucunga. <ref>{{Cite news |date=November 2017 |title=Salutem Healthcare Acquires Clearwater Care |url=https://www.synova.pe/news/salutem-healthcare-acquires-clearwater-care |access-date=25 April 2021 |publisher=Synova |archive-date=25 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210425083706/https://www.synova.pe/news/salutem-healthcare-acquires-clearwater-care |url-status=dead }}</ref> Mu Mata 2017, Salutem yafashe Pathways Care Group na Modus Care, ari bo batanga serivisi zihariye zo kwita ku bana n’abantu bakuru bafite ubumuga bwo kwiga, ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe, autism n'imyitwarire igoye gucunga. Icyo gihe yari ifite amazu 55 akaba yarakwirwagaho n’abaturage bagera ku 400.<ref>{{Cite news |date=21 April 2017 |title=Salutem Healthcare Group acquires specialist healthcare providers, Pathways Care Group and Modus Care |url=http://www.moduscare.com/news/salutem-healthcare-group-acquires-specialist-healthcare-providers-pathways-care-group-and-modus-care.html |access-date=13 February 2018 |publisher=Modus Care |archive-date=14 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180214073309/http://www.moduscare.com/news/salutem-healthcare-group-acquires-specialist-healthcare-providers-pathways-care-group-and-modus-care.html |url-status=dead }}</ref> Kugura Clearwater Care mu Ugushyingo 2017 byongeraga serivisi 20. Mu Kwishyura 2019, yari ikora serivisi 130 mu Bwongereza no Wales.<ref>{{Cite news |date=31 October 2019 |title=John Godden, CEO of Salutem Healthcare Ltd., comments on reports that an autistic girl is being accommodated in a "cell" |url=https://www.recognitionpr.co.uk/clients/salutem/john-godden-ceo-of-salutem-healthcare-ltd_-comments-on-reports-that-an-autistic-girl-is-being-accommodated-in-a-cell/ |access-date=25 April 2021 |publisher=Recognition PR}}</ref>
Mu Mata 2018, Salutem yaguriye serivisi 51 zavuye muri Scope, zirimo ishuri ryihariye 3, amazu yita ku bantu <ref>{{Cite news |last=Preston |first=Rob |date=18 December 2017 |title=Scope's workforce to go from 3,000 to 800 over two years |url=https://www.civilsociety.co.uk/news/scope-cut-a-third-of-staff-before-current-major-restructure.html |access-date=13 February 2018 |work=Civil Society}}</ref> 38, n’ahakorerwa serivisi z’iminsi 10.<ref>{{Cite news |date=13 December 2017 |title=Salutem takes on Scope services |url=https://www.healthinvestor.co.uk/salutem-takes-on-scope-services/ |access-date=25 April 2021 |publisher=Health Investor UK}}</ref>Iyo mpinduranya yagize abakozi 1,598, bingana na ibice bibiri bya gatatu by’abakozi bose b’iri shyirahamwe ry’ubugiraneza,<ref>{{Cite news |date=7 January 2019 |title=Scope made £14m profit on property sales, accounts show |url=https://www.civilsociety.co.uk/news/scope-made-14m-profit-on-property-sales-accounts-show.html |access-date=24 April 2021 |publisher=Civil Society News}}</ref> bahinduranyirijwe bava muri Scope bajya muri Ambito Care & Education, ishami rya Salutem.<ref>{{Cite news |last=Plummer |first=John |date=2 May 2018 |title=About 1,600 Scope staff transferred to private care company |url=https://www.thirdsector.co.uk/1600-scope-staff-transferred-private-care-company/management/article/1463607 |access-date=20 October 2018 |work=[[Third Sector (magazine)|Third Sector]]}}</ref> Scope yabonye miliyoni 3 z’amapawundi kuri iyo mpinduranya.<ref>{{Cite news |date=3 January 2019 |title=Scope sold services for £23m, its new accounts reveal |url=https://www.thirdsector.co.uk/scope-sold-services-23m-its-new-accounts-reveal/finance/article/1521976 |access-date=24 April 2021 |publisher=Third Sector}}</ref>
Itanga ibirori bya buri mwaka bisaba imyambaro y’icyubahiro (black-tie), bizwi nka Kudos Ball, bibera Rainton Meadows Arena, Houghton-le-Spring aho abakoresha serivisi 300 baturutse impande zose z’igihugu bitabira.<ref>{{Cite news |date=23 January 2020 |title=SALUTEM HEALTHCARE ENSURES EVERYONE GOES TO THE BALL |url=https://www.tomorrowscare.co.uk/care-sector-news/salutem-kudos-ball |access-date=25 April 2021 |publisher=Tomorrow's Care}}</ref>
== Serivisi ==
Craig y Parc ni ishuri riri i Cardiff, ryashinzwe mu 1955, ryita ku bana bafite ubumuga bukomeye, ubwonko n’ubwiyongere bw’ubumuga bwinshi, ryari ryari riyobowe na Scope mbere. Tŷ Cwtch Residential Children Home iri hafi yaryo. Mu Mata 2020, abapolisi bo mu gace bateje imbere ikigaragaza ku isabukuru y’imyaka 14 y’umwe mu banyeshuri.<ref>{{Cite news |date=24 April 2020 |title=Local police put on a show for Cardiff school pupil's birthday |url=https://www.wales247.co.uk/local-police-put-on-a-show-for-cardiff-school-pupils-birthday |access-date=25 April 2021 |publisher=Wales 247}}</ref> Iri shuri rikoresha Dragon Dictate mu gufasha abanyeshuri.<ref>{{Cite news |date=19 March 2016 |title=Alisha Williams will now be able to take her GCSEs thanks to a piece of technology |url=https://www.walesonline.co.uk/news/wales-news/alisha-williams-now-able-take-11064504 |access-date=25 April 2021 |publisher=Wales online}}</ref>
Umuyobozi wa filime nyayo, Mei Williams, yahawe igihembo cya BAFTA mu 2019 kubera filime ye yerekeye umuturanyi wa Lewis Martin Court, aho isosiyete itanga serivisi zita ku bantu bakiri bato bafite ibyifuzo bikomeye ku masaha 24 ku munsi.<ref>{{Cite news |date=21 October 2019 |title=BAFTA award for documentary maker who followed 24-year-old care home resident |url=https://www.carehome.co.uk/news/article.cfm/id/1616569/bafta-award-for-documentary-maker-who-followed-24-year-old-care-home-resident |access-date=1 May 2021 |publisher=Care Home UK}}</ref>
Bull Point ni ikigo cyita ku bantu batuye mu rugo i Plymouth, kigenewe abantu 5 bafite uburwayi bwo ku rwego rwa Autistic Spectrum Disorder. Mu mwaka wa 2019, cyateguye igitaramo cy’imbwa kugira ngo hizihirwe isabukuru y’imyaka 8 y’imbwa y’umuturanyi umwe.<ref>{{Cite news |date=7 November 2019 |title=Man's best friend at Plymouth care home enjoys being a winner! |url=https://acaringbusiness.co.uk/2019/11/mans-best-friend-at-plymouth-care-home-enjoys-being-a-winner/ |access-date=25 April 2021 |publisher=Care Industry News |archive-date=27 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250427122416/https://acaringbusiness.co.uk/2019/11/mans-best-friend-at-plymouth-care-home-enjoys-being-a-winner/ |url-status=dead }}</ref>
== Reba kandi ==
* Ubuvuzi bwigenga mu Bwongereza
== Reba ==
{{Reflist}}
otmkrqodpiapp48oochobph8swdhuxi
Tooro United FC
0
22123
133755
131285
2026-07-10T12:18:19Z
InternetArchiveBot
9716
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
133755
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox football club|clubname=Tooro United FC|image=|fullname=Tooro United Football Club|nickname=The Roaring Lions, Entale Za Tooro, The Oranges|short name=Tooro United|founded=2007|ground=[[Buhinga Stadium]], [[Fort Portal]]|capacity=5,000|owner=Mdm Alice Namatovu|chairman=Owek.Enganjani|mgrtitle=CEO|manager=Rayyan S Hasheem|league=[[Star Times Uganda Premier League]]|season=2020-2021|position=16th}}'''Tooro United FC''' nikipe y'umupira w'amaguru ikomoka muri [[Ubugande|Uganda]] ya Fort Portal ubikinira mu cyiciro cyambere cya Star Times Uganda Premier League . <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-08-27 |title=Tooro United F.C. - BUL FC |url=https://bulfc.co.ug/club/tooro-united-f-c |access-date=2024-08-13 |language=en-US |archive-date=2024-08-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240813200941/https://bulfc.co.ug/club/tooro-united-f-c/ |url-status=dead }}</ref>
== Amateka ==
Iyikipe yashinzwe mu 2007 yitwa '''Soana FC''', yakinnye kukibuga cya Kavumba i Wakiso . Iyikipe yitiriwikigo cy’ishoramari. <ref name="monitor_oct18">{{Cite web |last=Mwanguhya |first=Andrew |date=7 October 2018 |title=How Soana fell in love with Tooro |url=https://www.monitor.co.ug/Sports/Soccer/-Soana-Tooro-Kavumba-Smart-Obed-football/690266-4794594-b1jeq6z/index.html |publisher=Uganda Daily Monitor}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Kawalya |first=Brian |date=2020-04-11 |title=Part 3: Uganda Clubs and Origins Of Their Nicknames |url=https://sportsnation.co.ug/2020/04/11/part-3-uganda-clubs-and-origins-of-their-nicknames/ |access-date=2024-08-13 |website=Live from ground |language=en |archive-date=2025-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125181447/https://sportsnation.co.ug/2020/04/11/part-3-uganda-clubs-and-origins-of-their-nicknames/ |url-status=dead }}</ref>
Soana yazamutse mucyiciro cyakabiri cya Ugandan Super League mu 2013. Bahisebiyubaka ubwobatsindaga imikino ine yambere y'uyu mwaka w'imikino, amaherezo babonumwanya wa gatanu. <ref>{{Cite web |title=Uganda 2013/14 |url=https://www.rsssf.org/tableso/oeg2014.html |website=[[RSSSF]]}}</ref>
Mumwaka wa 2018, Perezida w'ikipe wakomokaga mukarere ka Tooro mur'Uganda, yafashe icyemezo mazeyimurira ikipemuri Fort Portal . <ref name="monitor_oct18"/> <ref name=":1"/>
Kuva icyogihe, Smart Obed yagurishije iyikipe kuri Mdm Alice Namatovu, wayoboye iyikipe kuva muri Big League kugeza kuri Star Times Uganda Premier League. Kubuyobozi bushya, iyikipe irimo kuva ku kuba umunyeshuri utarabigize umwuga ijya kukigo cy’imikino cyabigizumwuga. Perezida wa Mdm Alice Namatovu afitigitekerezo cyokuyihinduramo ikipe nyayo y’imikino, imeze nk’iyo kurwego mpuzamahanga. <ref name=":0"/>
== Sitade ==
Ikipe ubikinira kukibuga cy'imikino cya Buhinga gifite ubushobozi bwokwakira abantu 5000 i Fort Portal mukarere k'Iburengerazuba bwa [[Ubugande|Uganda]] . <ref name=":0"/>
== Imikino yo kwitabira shampiyona ==
* Shampiyona ya Uganda Super League : 2013–2017
* [[Ugandan Second Division|Icyiciro cya Kabiri cya Uganda]] : 2007–2013
* [[Star Times Uganda Premier League]] : 2017–ubu
== Amareferensi ==
{{Reflist}}
== Amasano yo hanze ==
* [https://int.soccerway.com/teams/uganda/soana/25219/ Umuhanda w'umupira w'amaguru]
* https://web.archive.org/web/20171012140203/http://www.soccervista.com/team.php?teamid=474572
{{Ugandan Premier League}}
sko9uih4b11vpowgc4mel2ohfqnz28c