Wikipedia shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor sa korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipedia Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Mediawiki razgovor Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Spravica Razgovor o spravici Definicija spravice Razgovor o definiciji spravice 0 1918 41260991 41251731 2022-08-03T22:37:45Z Vipz 151311 /* Politička podjela jezika */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik<br />hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |slika=[[Datoteka:srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg|250px]] |države={{flag|BiH}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Srbija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />(pod drugim imenima) |region= [[Jugoistočna Evropa]] ili [[Zapadni Balkan]] |govornici = cca. 19 miliona (sve varijante) |rank= oko 50. mjesta |porodicaboja=Indoevropski |fam1=[[Indoevropski jezici|Indoevropski]] |fam2=[[Balto-slavenski jezici|Balto-slovenski jezici]]|Balto-slovenski |fam3=[[Slavenski jezici|Slavenski]] |fam4=[[Južnoslovenski jezici|Južni]] |fam5=Zapadni |iso1=sh<ref name="ISO639">[http://www-01.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs ISO 639]</ref> |iso2=scr ([[latinica]]) i scc [[ćirilica]] |lc1=hbs|ld1=Serbo-Croatian|ll1=Srpsko-hrvatski }} {{shhsjezici}} [[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika (2005).]] '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' je najveći [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] jer se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od 1990-ih. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Povijest == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti su se razvijali samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski jezik]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{citat2|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]: }} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{citat2|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'' (Budim, [[1830]].)}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih Južnih Slovena, jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski». Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, upotrebio najprvi [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm Bečka kuća srpskohrvatska]</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830|1830.]] do [[1843|1843.]] a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{citiranje|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">[http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume]</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>[http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm Pseudoznanost]</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom "''srpsko-hrvatsko-slovenski''", je bio službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[ustaše]] su u travnju 1941. preuzeli vlast u Hrvatskoj reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref>[http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?]</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{citiranje|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFRJ}} {{citiranje|Stranci kada dodju u našu zamlju ... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=153 |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|bs|Josip Baotić}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu [[Politika (novine)|Politika]], a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica. Tek [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] je ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina srbijanska kulturna udruženja jezik nazivaju ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1367537.html?page=1&x=1 Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog]</ref> === Sadašnja situacija === {{citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati. <ref>[http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html Jezik, nacija i laži]</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2001. je samo 0,16 % stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref>{{Cite web |title=DZS: Stanovništvo prema materinskom jeziku... |url=http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |access-date=2006-01-13 |archivedate=2006-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060501163546/http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |deadurl=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srbijanskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremena [[jezikoslovlje|lingvistika]] smatra srpsko-hrvatski jezik živim [[makrojezik]]om pod oznakom <tt>hbs</tt>.<ref>{{Cite web |title=Documentation for ISO 639 identifier: hbs |url=http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |access-date=2009-11-28 |archivedate=2009-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |deadurl=yes }}</ref> Iako je identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen,<ref name="ISO">[http://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php ISO 639.2]</ref> zajedno s identifikatorima <tt>scc</tt> i <tt>scr</tt>.<ref name="ISO"/> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>[http://www.icty.org/ MKSJ]</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>[http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik]</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ Jezik i nacionalizam]</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (tzv. ''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- |<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center> |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Vidi još == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio], [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio] * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] 180e6ubg9uy1yi7t43wvphii0za0xhc 41260992 41260991 2022-08-03T22:41:38Z Vipz 151311 /* Sadašnja situacija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik<br />hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |slika=[[Datoteka:srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg|250px]] |države={{flag|BiH}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Srbija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />(pod drugim imenima) |region= [[Jugoistočna Evropa]] ili [[Zapadni Balkan]] |govornici = cca. 19 miliona (sve varijante) |rank= oko 50. mjesta |porodicaboja=Indoevropski |fam1=[[Indoevropski jezici|Indoevropski]] |fam2=[[Balto-slavenski jezici|Balto-slovenski jezici]]|Balto-slovenski |fam3=[[Slavenski jezici|Slavenski]] |fam4=[[Južnoslovenski jezici|Južni]] |fam5=Zapadni |iso1=sh<ref name="ISO639">[http://www-01.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs ISO 639]</ref> |iso2=scr ([[latinica]]) i scc [[ćirilica]] |lc1=hbs|ld1=Serbo-Croatian|ll1=Srpsko-hrvatski }} {{shhsjezici}} [[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika (2005).]] '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' je najveći [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] jer se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od 1990-ih. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Povijest == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti su se razvijali samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski jezik]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{citat2|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]: }} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{citat2|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'' (Budim, [[1830]].)}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih Južnih Slovena, jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski». Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, upotrebio najprvi [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm Bečka kuća srpskohrvatska]</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830|1830.]] do [[1843|1843.]] a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{citiranje|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">[http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume]</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>[http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm Pseudoznanost]</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom "''srpsko-hrvatsko-slovenski''", je bio službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[ustaše]] su u travnju 1941. preuzeli vlast u Hrvatskoj reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref>[http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?]</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{citiranje|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFRJ}} {{citiranje|Stranci kada dodju u našu zamlju ... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=153 |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|bs|Josip Baotić}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu [[Politika (novine)|Politika]], a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica. Tek [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] je ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina srbijanska kulturna udruženja jezik nazivaju ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1367537.html?page=1&x=1 Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog]</ref> === Sadašnja situacija === {{citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2001. je samo 0,16 % stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref>{{Cite web |title=DZS: Stanovništvo prema materinskom jeziku... |url=http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |access-date=2006-01-13 |archivedate=2006-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060501163546/http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |deadurl=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srbijanskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremena [[jezikoslovlje|lingvistika]] smatra srpsko-hrvatski jezik živim [[makrojezik]]om pod oznakom <tt>hbs</tt>.<ref>{{Cite web |title=Documentation for ISO 639 identifier: hbs |url=http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |access-date=2009-11-28 |archivedate=2009-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |deadurl=yes }}</ref> Iako je identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen,<ref name="ISO">[http://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php ISO 639.2]</ref> zajedno s identifikatorima <tt>scc</tt> i <tt>scr</tt>.<ref name="ISO"/> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>[http://www.icty.org/ MKSJ]</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>[http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik]</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ Jezik i nacionalizam]</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (tzv. ''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- |<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center> |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Vidi još == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio], [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio] * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] 0wm46lfjwp68a1fcsyk9dtyeu56znso 0 2884 41260969 41251354 2022-08-03T18:26:34Z Vitek 4676 koja je to zapadoevropska unija wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Bruxelles<br /><small>Brussel</small> | ime_genitiv =Bruxellesa | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =2007 07 Belgium Brussels 06 (cropped).jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Pogled na stari dio grada s Kunstberga (Mont des Arts) | slika_zastava =Flag Belgium brussels.svg | slika_zastava_veličina =70px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Armoiries Bruxelles.png | slika_grb_veličina =40px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =51 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag Belgium brussels.svg|20px]] Regija glavnoga grada | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =osnovan | utemeljenje_datum =979. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =ministar | ime_vođe =Charles Picqué | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =161,4 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1 048 491 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =148 873 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =2 676 701 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =1000, 1020, 1050, 1120, 1130 | pozivni_broj =+32 2 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.bruxelles.be/artdet.cfm?id=4000 bruxelles.be] | bilješke = }} '''Bruxelles''' [[međunarodni fonetski alfabet|[bʁysɛl]]] ([[srpskohrvatski|srpskohrvatsko]] [[arhaizam|arhaično ime]] '''Bruselj'''; [[nizozemski jezik|nizozemski]] '''Brussel''': [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbrɵsəl]]], ''Brisel''), glavni grad [[Belgija|Belgije]]. Poznat je po Atomiumu, koji predstavlja glavnu gradsku znamenitost. U njemu se nalazi upravno središte [[Evropska unija|Europske Unije]]. Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]], te [[Flamanska zajednica|Flamanske zajednice]] i [[Flandrija|regije]], kao i [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|regije glavnoga grada]]. Na međunarodnoj razini je grad jedan od sjedišta [[Evropska unija|Europske unije]] i mnogih njezinih institucija, [[NATO]]-a, [[Evropska Unija|Evropske unije]] i mnogih drugih međunarodnih organizacija. Iako je povijesno nizozemski bio jezik grada, danas većina stanovnika Bruxellesa govori francuski kao materinski jezik. Oba ova jezika imaju službeni status u Briselskoj regiji. Sam naziv „Bruxelles“ tj. „Brussel“ se službeno gledajući može odnositi na [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Regiju glavnoga grada Bruxellesa]] ili na [[Grad Bruxelles]] koji je jedna od općina unutar te regije. U aglomerizacijskom području Bruxellesa koji uz regiju glavnoga grada uključuje i 103 okolne općine, živi oko 2,7 milijuna stanovnika.<ref name="BelMun2008">{{fr icon}}{{nl icon}}[https://web.archive.org/web/20090126165629/http://statbel.fgov.be/downloads/pop200801com.xls Stanovništvo po općinama u Belgiji od 1. siječnja 2008.]</ref><ref name="BelMetr">{{nl icon}}[https://web.archive.org/web/20081029020131/http://www.statbel.fgov.be/pub/d0/p009n014_nl.pdf Belgijsko stanovništvo po aglomerizacijskim područjima]</ref> == Etimologija i izgovor == Naziv grada dolazi iz staronizozemske složenice ''Bruocsella'', gdje riječ „bruoc“ znači ''močvara'', a riječ „sella“ znači ''dom''. Tako da je doslovni prijevod imena grada „dom u močvari“. Ime grada se na nizozemskom jeziku izgovara {{audio|Nl-Brussel.ogg|[ˈbrʏsəl]}} (Brussel), a na francuskom {{audio|Fr-Bruxelles.ogg|[bʁyˈsɛl]}} (Bruxelles). U francuskom nazivu je potrebno zamijetiti da se slovo „x“ izgovara kao „ss“, što je jedna od rijeđih iznimki u izgovoru. Naime, današnja ortografija imena grada datira iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] kada je na tadašnjem francuskom jeziku dvostruko slovo „s“ bilo zamijenjeno križićem. Ovaj križić je kasnije postao slovo „x“, a na francuskom se to slovo počelo izgovarati „ks“ tek od 18. stoljeća. Postoji još nekoliko primjera ove iznimke u izgovoru, kao npr. [[Auxerre]] (izgovor: ''Ausserre'' /o'sɛʁ/). Kad bi se naziv grada modernizirao na današnji francuski, vjerojatno bi se pisao kao ''Brusselles''. Mnogi govornici francuskog, pogotovo oni koji nisu iz Belgije, nisu svjesni ove iznimke u izgovoru tako da slovo „x“ u imenu grada mnogi izgovaraju kao „ks“ ([bʀyˈksɛl]). U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] pisanom jeziku, najčešće se nailazi na francusku inačicu imena (''Bruxelles''), iako se izgovor često razlikuje po tome što se francuski glas ''u'' [y] izgovara kao slovo „i“ [i], što je česti oblik fonetizacije francuskog na hrvatski, budući da u hrvatskom ne postoji taj glas. Na [[nemački jezik|njemačkom]], koji je treći službeni jezik Belgije, ime ovog grada se piše ''Brüssel''. [[Engleski jezik|Engleski]] je često jedan od službenih jezika mnogih međunarodnih institucija u gradu, tako da se često nailazi i na englesku inačicu imena grada (''Brussels''). == Objašnjenje izraza == Naziv ''Bruxelles'' se danas najčešće koristi kako bi se opisala grad-regija čiji je službeni naziv [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]]. Sama ta regija je podijeljena na 19 općina koje ''de iure'' nisu spojene, kao npr. [[London]]. Glavna općina u toj regiji je [[Grad Bruxelles]] koji se sastoji od strogog centra grada (''Pentagone'' ili ''Vijfhoek'') te njegovih urbanih proširenja, kao što je npr. sjeverna četvrt [[Laeken]]. 18 ostalih općina nalaze se oko središta grada, te zajedno tvore urbanu sredinu od preko milijun stanovnika i stotinjak četvrti. Sama grad-regija je jedna od [[Belgijske regije|tri savezne regije]] u Belgiji, uz [[Flandrija|Flandriju]] i [[Valonija|Valoniju]]. Izraz ''Bruxelles'' se izvan nacionalnih okvira često koristi kako bi se označile europske institucije, ponajviše [[Evropska komisija|Europska komisija]]. Prema belgijskom ustavu (čl. 194), Grad Bruxelles je glavni grad Belgije i sjedište belgijske savezne vlade. Neslužbeno se naziv grada koristi i kako bi se označilo urbano područje koje se proteže i izvan službenih granica Briselske regije. == Povijest == === Osnutak grada === Prvo naselje koje će kasnije postati Bruxelles osnovano je kada je sv. Gaugerije izgradio kapelicu na otoku u rijeci [[Zenne|Senne]] (''Zenne'') oko [[580]]. godine.<ref>{{en icon}}[http://www.city-data.com/world-cities/Brussels-History.html Povijest Bruxellesa]</ref> Službeno se datum osnivanja grada smješta oko [[979]]. godine, kada je vojvoda Karlo Lotargijski premjestio relikvije sv. Gudule iz [[Moorsel]]a u kapelicu sv. Gaugerija koja se nalazila na adi koja će se kasnije zvati otok sv. Gaugerija. Car [[Oton II|Oton II.]] daje Karlu, koji je bio sin francuskog kralja [[Luj IV., kralj Francuske|Luja IV.]], vojvodstvo Donje Lotargije, a on je na tom otoku izgradio prve stalne utvrde. Oko 1000. godine je Briselska grofovija dodana leuvenskom grofu Lambertu I. Godine 1047., u povelji Lamberta II. prvi put se spominje ime grada. === Srednjovjekovni Bruxelles === [[Datoteka:Saints-Michel-et-Gudule Luc Viatour.jpg|thumb|200px|Katedrala sv. Mihovila i Gudule]] Početkom 12. stoljeća, trgovina postaje važan faktor razvoja u zapadnoj Europi. Zbog svog položaja na rijeci Senne, Bruxelles postaje trgovačko središte. O razvoju grada u to vrijeme svjedoči izgradnja Katedrale sv. Mihovila i Gudule [[1225]]. godine. Okolne močvare su tada isušene, kako bi se napravilo mjesta budućem proširenju grada koji je tada brojio oko 30 tisuća stanovnika. U 11. stoljeću grad je dobio svoje prve zidine.<ref>{{nl icon}}[http://www.bop.vgc.be/didmat/ogenblikken/achtergrond/ontstaan.html Zo ontstond Brussel] Komisija Flamanske zajednice u Bruxellesu</ref> U tom razdoblju leuvenski grofovi postaju brabantske vojvode. Zbog ubrzanog širenja grada, između [[1356]]. i [[1383]]. podignute su druge briselske zidine. Danas su ove zidine zamijenjena mrežom cesta u središtu grada. U 15. stoljeću imenovan je prvi gradonačelnik i gradski vijećnici, koji su bili prvi predstavnici naroda. Godine [[1430]]., burgundijski vojvoda Filip Dobri nasljeđuje Brabant, te naređuje proširenje i produbljivanje rijeke Senne, kako bi se olakšala trgovina. Bruxelles tada postaje prijestolnica Burgundijske Nizozemske, te upravno i kulturno središte slavno po sakralnoj arhitekturi. Godine 1477., [[Marija Burgundska]] udaje se za [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana Austrijskog]]. Nakon njezine smrti, njezin muž i dinastija [[Habsburg]] postaju vlasnici [[Brabant]]a. Godine [[1488]]., u gradu izbija rat, a godinu nakon toga i epidemija [[kuga|kuge]]. Nakon Maksimilijanove smrti, njegova kćer [[Margareta od Austrije|Margareta]] postaje glavna guvernerica Nizozemske te 1507. premješta glavni grad u [[Mechelen]]. === Renesansa === [[Datoteka:Brussel 1555 Deventer.jpg|thumb|lijevo|Bruxelles 1555. godine]] Godine [[1515]]., nadvojvoda [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo Austrijski]], sin [[Filip I. Lijepi|Filipa Lijepog]], s 15 godina postaje vladar Burgundije, a sa 16 nasljeđuje prijestolje [[Španija|Španjolske]]. U to vrijeme počinje španjolska dominacija u čitavoj regiji. Car Karlo ponovno postavlja Bruxelles za glavni grad i povezuje Nizozemsku sa Austrijom. Bruxelles tada prvi put biva dvorski grad i uskoro postaje najmoćniji brabantski grad, pobjeđujući time svoje rivale [[Leuven]], [[Mechelen]] i [[Antwerpen]]. U to vrijeme Bruxelles postaje grad umjetnika i znanstvenika. Nakon abdikacije Karla V. [[1555]]. godine, na vlast dolazi [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] zbog čijeg režima u Nizozemskoj izbija [[Nizozemska revolucija|pobuna]]. U 17. stoljeću ponovno nastupa zlatno doba za grad. Bruxelles sudjeluje u [[Utrechtska unija|Utrechtskoj uniji]] [[1579]]., te postaje autonomna [[kalvinizam|kalvinistička]] republika od [[1577]]. do ožujka [[1585]]., kada ga ponovno zauzimaju Španjolci.<ref>{{fr icon}}[http://www.chez.com/eeu/PagesWeb/histoireprotestantismebelgique.htm Povijest protestantizma u Belgiji] i [http://www.protestanet.be/Histoire/RepubCalv.htm Povijest Kalvinističke republike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927082659/http://www.protestanet.be/Histoire/RepubCalv.htm |date=2007-09-27 }}.</ref> Nakon toga grad postaje sjedište španjolske, pa austrijske Nizozemske. Dana [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1695]]., francuska vojska pod zapovjedništvom [[François de Neufville de Villeroy|maršala Villeroya]] bombardira Bruxelles prema zapovijedi [[Luj XIV|Luja XIV.]] Ovo je bio najdestruktivniji događaj u cijeloj povijesti Bruxellesa u kojem je uništena trećina grada i [[Grand Place]]. Nakon obnove lice grada se znatno izmijenilo. Godine [[1731]]., u požaru je uništena palača Coudenberg (Koudenberg) koja je bila jedna od najpoznatijih palača u Europi. Francuska vojska maršala [[Maurice de Saxe|de Saxea]] godine 1746. započinje okupaciju grada koja traje do 1749. Te godine, nakon povratka Austrijanaca, lotarinski vojvoda Karlo Aleksandar se triumfalno vraća u Bruxelles. On se nalazio na položaju vrhovnog guvernera Nizozemske sve do svoje smrti [[1780]]. godine. U njegovo vrijeme izvršeni su značajni radovi u gradu. === Borba za nezavisnost === [[Datoteka:Wappers belgian revolution.jpg|thumb|250px|[[Gustave Wappers]]: Prikaz Belgijske revolucije]] Godine [[1789]]., izbija [[Brabantska revolucija]] protiv reformi [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] Nakon odlaska Austrijanaca proglašene su [[Ujedinjene Belgijske Države]] koje su trajale manje od godine dana, te je poslije ponovno uspostavljen austrijski režim. Za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ovo područje biva pripojeno Francuskoj. Bruxelles je u to vrijeme postao sjedište departmana [[Dyle (departman)|Dyle]], te je po prvi put dobio demokratski birano općinsko vijeće. Francuska vlast doživljava svoj kraj [[Napoleon]]ovim porazom kod [[Waterloo]]a, koji se nalazi nedaleko od Bruxellesa. Prema [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] 1815., južna Nizozemska je spojena sa sjevernom u [[Ujedinjena Kraljevina Nizozemska|Ujedinjenu Kraljevinu Nizozemsku]] pod [[Willem I od Nizozemske|Willemom I]] Bruxelles je zajedno s [[Hag|Haagom]] proglašen glavnim gradom nove države. Zbog kulturnih i političkih razlika između dva dijela nove države, kao i zbog autoritarnog stila vladanja novog monarha, izbija nezadovoljstvo građana. U noći s 24. na 25. kolovoza [[1830]]. izbija [[Belgijska revolucija]]. Bruxelles je u to vrijeme imao oko 100.000 stanovnika. Revolucija je izbila u Bruxellesu, nakon opere [[La Muette de Portici]] u kazalištu La Monnaie, te se ubrzo proširila na sve dijelove zemlje. Dana [[21. 7.|21. srpnja]] [[1831]]., [[Leopold I od Belgije|Leopold I.]] je okrunjen za kralja nove [[Belgija|Kraljevine Belgije]]. === Moderna povijest === Kao glavni grad nove države, Bruxelles je privukao veliki broj stanovnika budući da je bio upravno i industrijsko središte zemlje. Tada u grad pristiže veliki broj francuskih izbjeglica i frankofonog stanovništva s juga zemlje. Budući da je francuski tada bio jezik dvora te poslovni jezik, grad polako postaje većinski frankofon. Godine 1834., osnovano je Slobodno belgijsko sveučilište, koje kasnije postaje Slobodno sveučilište u Bruxellesu. [[Datoteka:Solvay conference 1927.jpg|thumb|lijevo|Solvayska konferencija 1927. godine]] U novoj državi grad je dobio na međunarodnoj važnosti, tako da je [[1927]]. ugostio [[Solvayska konferencija|Solvaysku konferenciju]], te [[Svjetska izložba|Svjetske izložbe]] 1935. i 1958. godine. U [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] grad je oštećen u njemačkom [[Luftwaffe|zračnom bombardiranju]]. Grad nakon rata opet doživljava procvat, pogotovo 1960-ih godina. U ovo vrijeme još više raste međunarodna važnost grada, te on praktički postaje glavni grad Europe. Godine [[1958]]., postaje sjedište [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], a [[1967]]. [[NATO]]-a. Danas je grad sjedište više od tisuću međunarodnih organizacija, te ovdje živi najveći broj diplomata nakon [[New York]]a. Dana 29. svibnja [[1985]]. događa se [[Heyselska tragedija]]. Nakon ustavne reforme 1970., osnovana je [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]] koja stupa na snagu [[1989]]. i koja gradskom području osigurava veliku razinu samostalnosti. == Zemljopis == [[Datoteka:Brussels 4.35995E 50.84400N.jpg|thumb|lijevo|200px|Satelitska snimka šireg područja Bruxellesa]] [[Datoteka:BrusselLocatie.png|thumb|200px|Grad Bruxelles unutar Briselske regije]] Bruxelles se nalazi u središtu Belgije, između flandrijske nizine i brabantske visoravni, na visini između 15 i 100 metara. Rijeka [[Zenne|Senne]] (''Zenne'') prolazi kroz grad od jugozapada prema sjeveroistoku, makar u središtu grada ona nije vidljiva, budući da je natkrivena u 19. i 20. stoljeću. Samo područje [[Grad Bruxelles|Grada Bruxellesa]] sastoji se od strogog središta grada, te još nekoliko dijelova i četvrti koje su naknadno dodane gradu. Današnja područja općine Bruxelles su: Haren, Laken, Neder-Over-Heembeek, Pentagone/Vijfhoek, Quartier Louise/Louizawijk, Espace Nord/Noordwijk i Bruxelles-Nord-Est/Noord-Oostwijk. [[Briselska regija]] nalazi se u potpunosti okružena teritorijem [[Flandrija|Flamanske regije]]. Uz grad Bruxelles ona se sastoji od još [[Popis općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa|18 općina]]. Šire područje grada čak prelazi regionalne granice i obuhvaća i općine iz drugih belgijskih regija. === Klima === [[Datoteka:Klimadiagramm-metrisch-deutsch-BruxellesUccle-Belgien-1961-1990.png|thumb|Klimatski dijagram za Bruxelles]] Bruxelles ima umjerenu oceansku vlažnu klimu, kao i cijeli zapadni dio Belgije, zahvaljujući blizini [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. Utjecaj na ovakvu klimu imaju i obližnja močvarna područja. Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s 17,2 tj 17,0&nbsp;°C, dok je najhladniji mjesec siječanj s 2,5 [[celzijus|°C]]. Prosječna godišnja temperatura je 9,7&nbsp;°C. Prosječni broj sunčanih sati je 1585 godišnje. Najveća prosječna temperatura je u srpnju s 22,7&nbsp;°C, dok je minimum za taj mjesec 12,1&nbsp;°C. U siječnju je najviša prosječna temperatura 4,3&nbsp;°C, a najmanja −1,2&nbsp;°C. Prosječno (prema promatranjima u zadnjih sto godina) je godišnje kišno oko 200 dana.<ref>{{fr icon}}[http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 Belgijski meteorološki institut]</ref> {| class="wikitable" style="font-size:90%;width:60%;border:0px;text-align:center;line-height:120%;" |+ [[Datoteka:Nuvola apps kweather.png|20px]]&nbsp; '''Klima za Briselsku regiju''' (Izvor: [[Kraljevski meteorološki institut Belgije|IRM]]) ! style="background: #ff8888; color: #000080" height="17" |Mjesec ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Sij. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Velj. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Ožu. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Tra. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Svi. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Lip. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Srp. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Kol. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Ruj. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Lis. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Stu. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Pro. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Godišnji prosjek |- ! style="background: #ff8888; color:#000080;" |Temperatura (°C) <small>(prosjek)</small> | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 2,5 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 3,2 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 5,7 | style="background: #B2FFFF; color:#000000;" | 8,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 12,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 15,5 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 17,2 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 17,0 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 14,4 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 10,4 | style="background: #B2FFFF; color:#000000;" | 6,0 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 3,4 | style="background: #FFFFFF; color:#000000;" | 9,7 |- ! style="background: #ff8888; color:#000080;" height="16;" |Padaline <small>(prosjek u mm)</small> | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 67 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 54 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 73 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 57 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 70 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 78 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 75 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 63 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 59 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 71 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 78 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 76 | style="background: #FFFFFF; color: black;" | 821 |} == Uprava == [[Datoteka:Parlement Région Bruxelles.JPG|thumb|Briselski parlament]] [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]] je jedna od tri [[belgijske regije]], uz [[Valonija|Valonsku]] i [[Flandrija|Flamansku regiju]]. Ova regija nalazi se i u Francuskoj i u Flamanskoj zajednici, tj. te zajednice imaju nadležnost nad svojim institucijama na tom području. Regija ima svoj parlament i vladu. Članovi vlade i parlamenta grupirani su na jezičnoj osnovi. Tako npr. u parlamentu sjedi 72 zastupnika kojima je materinski jezik francuski i 17 koji govore nizozemski. U vladi postoje dva ministra iz svake jezične skupine, te ministar-predsjednik koji se bira neovisno od materinskog jezika. I frankofoni i flamanski građani Bruxellesa imaju svoje vlastite političke i upravne institucije. To su Komisija francuske zajednice (''Commission communautaire française''), te Komisija flamanske zajednice (''Vlaamse Gemeenschapscommissie''). Za zajednička pitanja koja se ne tiču posebno frankofone ili flamanske zajednice postoji Zajednička komisija zajednica (''Commission Communautaire Commune-Gemeenschappelijke Gemeenschapscommissie''). [[Datoteka:Palace of Brussels.jpg|thumb|left|Kraljevska palača u Bruxellesu]] Briselska regija nije [[belgijske pokrajine|pokrajina]], niti pripada kojoj pokrajini. Ipak, upravno ima neke osobine pokrajine, kao npr. svog [[Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa|guvernera]]. [[Grad Bruxelles]], kao i sve općine u briselskoj regiji, ima svog načelnika tj. gradonačelnika (''bourgmestre'' ili ''burgemeester''). Njegova nadležnost seže samo u okvire općine i nije odgovoran za druge dijelove regije. Zbog svog statusa kao glavni grad države, ovdje se nalazi Kraljevska palača, te Belgijski savezni parlament. Bruxelles je sjedište [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]], te [[Flamanska zajednica|Flamanske zajednice]]. Sve glavne flamanske institucije nalaze se u Bruxellesu: Flamanski parlament, flamanska vlada i cjelokupna uprava. Sjedište valonske vlade ne nalazi se u ovom gradu nego u [[Namur]]u. == Međunarodna uloga == Od završetka [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Bruxelles je postao upravno središte mnogih međunarodnih organizacija. Vjerojatno najvažnije organizacije čije se glavne institucije nalaze u ovom gradu su [[Evropska unija|Europska unija]] (EU) i [[NATO|Organizacija Sjeverno-atlantskog sporazuma]]. Među ostalim važnim međunarodnim organizacijama tu su; [[Svjetska carinska organizacija]] i [[EUROCONTROL]], kao i mnoge međunarodne korporacije. Prema broju održavanje međunarodnih konferencija i konvencija, Bruxelles je u svjetskom vrhu. Zbog prisustva svih ovih institucija i organizacija, danas u Bruxellesu postoji veći broj veleposlanika i novinara nego primjerice u Washingtonu.<ref name={{en icon}}"E!Sarp">E!Sharp magazine, Jan-Feb 2007 issue: Article "A tale of two cities".</ref> === Europska unija === Bruxelles je praktički glavni grad [[Evropska unija|Europske unije]], budući da se u njemo nalaze veći dio [[institucije Evropske unije|institucija Europske unije]]. Iako EU službeno nema glavni grad, prema [[Ugovor iz Amsterdama|ugovoru iz Amsterdama]] Bruxelles je službeno sjedište [[Evropska komisija|Europske komisije]] (izvršne vlasti) i [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Europske unije]] (zakonodavno i izvršno tijelo).<ref name="ENA COMM SEAT">{{en icon}}[http://www.ena.lu?lang=2&doc=3102 European Navigator] Seat of the European Commission</ref><ref name="EC EiB">Publikacija Europske komisije: ''Europa u Bruxellesu'' 2007.</ref> Iako se službeno sjedište [[Evropski parlament|Europskog parlamenta]] nalazi u [[Strasbourg]]u, gdje se održavaju glasovanja, sastanci političkih i odbornih skupina održavaju se u Bruxellesu kao i određeni broj sjednica. Danas se oko tri četvrtine zasjedanja parlamenta odvija u Bruxellesu. [[Evropsko vijeće|Europsko vijeće]] također ima stalno sjedište u gradu.<ref name="Dragoman">{{cite web|last=Stark|first=Christine|authorlink=|coauthors=|title=Evolution of the European Council: The implications of a permanent seat|work=|publisher=Dragoman.org|date=|url=http://www.dragoman.org/ec/belfast-2002.pdf|format=PDF|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030510121329/http://www.dragoman.org/ec/belfast-2002.pdf|archivedate=2003-05-10|access-date=2009-09-02|deadurl=no}}</ref> Najveći dio zgrada Europske unije nalaze se u tzv. „Europskoj četvrti“. Samo Europska komisija u ovoj četvrti zauzima prostor od 865.000 m², što je četvrtina ukupne uredske površine u gradu. == Stanovništvo == Dana 1. svibnja 2008., u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Briselskoj regiji]] živjelo je 1.070.841 stanovnika. Na prostoru samog [[Grad Bruxelles|Grada Bruxellesa]] 1. siječnja iste godine živjelo je 148.873 stanovnika. Godine 1991., 63,7% građana grada bili su Belgijanci rođeni u Belgiji. Danas se procjenjuje da više od pola stanovništva grada čine stranci.<ref name=standaard> {{cite journal |title=Van autochtoon naar allochtoon |quote=''Meer dan de helft van de Brusselse bevolking is van vreemde afkomst. In 1961 was dat slechts 7 procent.'' |journal=[[De Standaard]] (novine) online |language=nizozemski |url=http://www.standaard.be/Artikel/Detail.aspx?artikelId=641B1LAQ&word=brussel+bevolking }}</ref> Najveće skupine stranaca dolaze iz dvije frankofone zemlje: [[Francuska|Francuske]] i [[Maroko|Maroka]].<ref name=autogenerated1>{{fr_icon}} [http://www.bruxelles.irisnet.be/cmsmedia/fr/is_2007_population_tableaux.xls?uri=ff80818115f323cb0115f659b6880039 IS 2007 - Population (Tableaux)]</ref> Većina stanovnika grada ipak ima belgijsko državljanstvo (73,1%). 4,1% stanovnika ima francusko, 4,0% marokansko, a 6,8% državljanstvo neke zemlje koja nije članica EU. === Jezici === [[Datoteka:Languages spoken at home in the Brussels Capital Region (2006).svg|thumb|Jezici govoreni kod kuće u Briselskoj regiji (2006.)<ref name="rudi3">{{nl icon}}[https://web.archive.org/web/20080227044624/http://www.brusselsstudies.be/PDF/NL_51_BruS13NL.pdf ”Taalgebruik in Brussel en de plaats van het Nederlands. Enkele recente bevindingen”], Rudi Janssens, Brussels Studies, Nummer 13.</ref><br />{{legenda|#0084ff|samo francuski}}{{legenda|#11cbd9|francuski i nizozemski}}{{legenda|#7700bb|francuski i neki drugi jezik koji nije nizozemski}}{{legenda|#1abb45|samo nizozemski}}{{legenda|#d00000|ni francuski niti nizozemski}}]] Od osnivanja Kraljevine Belgije 1830., Bruxelles se transformirao iz grada u kojem se gotovo isključivo govorio [[holandski jezik|nizozemski]], u višejezični grad gdje je [[francuski jezik|francuski]] postao jezik većine stanovništva i ''[[lingua franca]]'' grada. Ovaj jezični prijelaz počeo se događati u 18. stoljeću, a ubrzao se stjecanjem neovisnosti Belgije.<ref name="service">{{cite web|language=francuski|url=http://www2.cfwb.be/franca/services/pg027.htm|title=Wallonie - Bruxelles, Le Service de la langue française|access-date=2009-09-02|archivedate=2007-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070105023238/http://www.cfwb.be/franca/services/pg027.htm|deadurl=yes}}</ref><ref name="laval">{{cite web|language=francuski|url=http://www.ulaval.ca/afi/colloques/colloque2001/actes/textes/tourret.htm|title=Villes, identités et médias francophones: regards croisés Belgique, Suisse, Canada|publisher=Sveučilište u Lavalu, [[Quebec|Québec]]|access-date=2009-09-02|archivedate=2009-06-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090619145722/http://www.ulaval.ca/afi/colloques/colloque2001/actes/textes/tourret.htm|deadurl=yes}}</ref> [[Datoteka:Bruxelles Manneken Pis.jpg|thumb|left|190px|[[Manneken Pis]] viđen je kao simbol suživota francuske i flamanske zajednice grada.<ref>{{cite web|language=nizozemski|url=http://www.taalrespect.be/archives/2007/08/25/manneken-pis-schrijft-slecht-nederlands/|title=Manneken-Pis schrijft slecht Nederlands|publisher=Het Nieuwsblad|access-date=2009-09-02|archivedate=2008-04-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080428102325/http://www.taalrespect.be/archives/2007/08/25/manneken-pis-schrijft-slecht-nederlands/|deadurl=yes}}</ref>]] Za ovaj prijelaz na francuski u gradu nisu odgovorni samo frankofoni imigranti, nego i sami Flamanci koji su kroz nekoliko generacije prešli s nizozemskog na francuski. Glavni razlog za ovaj prelazak je bio niski društveni prestiž nizozemskog jezika u Belgiji u to vrijeme.<ref name="nlb">{{cite web |language=nizozemski|url=http://www.dbnl.org/tekst/toor004gesc01_01/toor004gesc01_01_0029.htm |title=Nederlands in België, Het Nederlands bedreigd en overlevend |author=G. Geerts |work=Geschiedenis van de Nederlandse taal |publisher=M.C. van den Toorn, W. Pijnenburg, J.A. van Leuvensteijn and J.M. van der Horst}}</ref> Od 1880. je sve više i više flamanskih građana postalo dvojezično, a nakon 1910. porastao je broj građana koji su govorili samo francuski. Tijekom 20. stoljeća je broj frankofonih građana prešao broj dvojezičnih flamanskih građana grada.<ref name="brio4">{{nl icon}}[http://www.briobrussel.be/assets/andere%20publicaties/btng-rbhc,%2021,%201990,%203-4,%20pp%20383-412.pdf "Thuis in gescheiden werelden" — De migratoire en sociale aspecten van verfransing te Brussel in het midden van de 19e eeuw"], BTNG-RBHC, XXI, 1990, 3-4, str. 383-412, Machteld de Metsenaere, Eerst aanwezend assistent en docent Vrije Universiteit Brussel</ref> Zbog imigracije su i flamanske općine u okolici Bruxellesa u drugoj polovici 20. stoljeća postale dobrim dijelom frankofone.<ref name="monde">{{cite web|language=francuski|url=http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3214,36-969206@51-926038,0.html|title=Bisbilles dans le Grand Bruxelles|publisher=[[Le Monde]]|access-date=2009-09-02|archivedate=2007-11-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071123043735/http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3214,36-969206@51-926038,0.html|deadurl=yes}}</ref> Ovaj fenomen je, zajedno s budućnosti Bruxellesa, jedna od najkontroverznijih tema u belgijskoj politici. Izvorni nizozemski dijalekt grada je briselski (''brussels'') koji je lokalni oblik brabantskog (oblik nizozemskog koji se govori u [[Brabant]]u). Ovaj dijalekt koji ima puno posuđenica iz francuskog se još uvijek koristi među manjim dijelom stanovnika, koji su danas najvećim dijelom dvojezični ili višejezični. Zbog povijesne uloge nizozemskog, flamanske stranke zahtijevaju potpunu dvojezičnost [[Briselska regija|gradske regije]] u svim pogledima. Također zahtijevaju odvojenost okruga [[Brussel-Halle-Vilvoorde]] od Regije glavnoga grada. S druge strane, frankofoni Belgijanci smatraju jezičnu granicu umjetnom<ref>{{cite web |language=francuski|url=http://www.lalibre.be/article.phtml?id=10&subid=90&art_id=283113 |title=La Flandre ne prendra pas Bruxelles... |publisher=La Libre Belgique }}</ref> i traže proširenje dvojezične regije na najmanje šest tzv. općina s jezičnim olakšicama u Flandriji. Flamanski političari čvrsto odbijaju ove prijedloge.<ref name="question">{{cite web |language=francuski|url=http://www.lalibre.be/article.phtml?id=10&subid=90&art_id=202792 |title=Une question: partir ou rester? |publisher=[[La Libre Belgique]]}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Basilica of the Sacred Heart.jpg|thumb|200px|Bazilika Svetog Srca]] Povijesno gledano, Bruxelles je izrazito [[katolička crkva|rimokatolički]] grad. Nekad vrlo značajnu [[protestantizam|protestantsku]] zajednicu protjerali su Španjolci za vrijeme [[kontrareformacija|protureformacije]] u 16. stoljeću. Danas većina stanovnika grada ne prakticira svoju religiju, te prema procjenama oko 10% građana redovito ide na mise. U Bruxellesu postoji velika [[islam|muslimanska]] zajednica koju sačinjavaju većinom građani turskog ili marokanskog podrijetla, te crnci iz frankofone Afrike. Priznate religijske manjine koje imaju mali broj pripadnika su [[protestantizam|protestanti]], [[Anglikanstvo|anglikanci]], [[pravoslavlje|pravoslavci]] i [[judaizam|židovi]]. Pripadnici priznatih religija uživaju financijsku potporu vlasti, također svaki učenik u dobi od 6 do 18 godina mora obvezno pohađati vjersku ili etičku nastavu dva sata tjedno. == Gospodarstvo == Bruxelles je vrlo značajno gospodarsko središte Belgije. Regija glavnoga grada Bruxellesa ima drugi po visini BDP po stanovniku u [[Evropska unija|Europskoj uniji]]<ref>{{de icon}}[http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:European_union_gdp_high_diagram_de.png BDP statistika]</ref>. Glavni gospodarski faktori su sektor usluga i ugostiteljstvo. U Bruxellesu postoji preko 2000 restorana (stanje 2007.). Zbog svog europskog i svjetskog međunarodnog položaja, ovdje sjedišta imaju brojna međunarodna poduzeća, kao i interesne skupine i lobisti. Uredi mnogih zemalja, kulturne institucije i veleposlanstva donose veliku kupovnu moć u grad. Vrlo važan čimbenik koji privlači nove stanovnike i turiste u grad su prestižna sveučilišta, te mnogi kongresi koji se ovdje održavaju. == Promet == [[Datoteka:Bruxelles-Midi 0005.jpg|thumb|Stajalište međunarodnih vlakova]] Briselska zračna luka nalazi se u obližnjoj općini [[Zaventem]] u Flandriji. Druga gradska zračna luka nalazi se blizu [[Charleroi]]a u Valoniji, oko 50 km od grada. Bruxelles je međunarodno povezan s brzim vlakovima: s [[London]]om preko [[Eurostar]]a, kroz [[Eurotunel]]; s [[Amsterdam]]om, [[Pariz]]om i [[Köln]]om preko [[Thalys]]a; te s Kölnom i [[Frankfurt na Majni|Frankfurtom]] preko njemačkog [[ICE]]-a. Uz veliki broj manjih, tri glavna velika gradska kolodvora su: Sjeverni kolodvor Bruxelles, Glavni kolodvor Bruxelles i Južni kolodvor Bruxelles. === Javni prijevoz === [[Datoteka:Metro Brussels.svg|thumb|left|Mreža briselskog metroa]] [[Briselski metro]] proradio je 1976, ali su podzemne linije koje su poznate kao ''premetro'' pomoću tramvaja funkcionirale od 1968. godine. Grad je pokriven i velikom [[tramvaj]]skom i [[autobus]]nom mrežom. Sveukupno se gradski javni prijevoz sastoji od tri linije metroa (Linije 1A, 1B i 2), dvije linije premetroa, 18 tramvajskih linija i 50 autobusnih linija. Mrežom javnog prijevoza upravlja Poduzeće za međuopćinski prijevoz u Bruxellesu (STIB/MIVB). U planu je i izgradnja [[RER]]-a (''Réseau Express Régional/Gewestelijk ExpresNet''), regionalne željeznice koja bi povezivala područja u okolici grada. Od 2003., uveden je program dijeljenja automobila. Od 2006., postoji i sličan program s [[bicikl]]ima. === Cestovni prijevoz === [[Datoteka:Wetstraat.jpg|thumb|150px|Rue de la Loi/Wetstraat je jedna od glavnih gradskih ulica]] U srednjovjekovno vrijeme je grad bio na križištu puteva koji su išli pravcem sjever-jug (moderna Hoogstraat/Rue Haute) i istok-zapad (Gentsesteenweg/Chaussée de Gand-Grasmarkt/Rue du Marché aux Herbes-Naamsestraat/Rue de Namur). Ovi stari pravci koji su se granali od [[Grand Place]]a još i danas postoje, a nadopunjeni su širokim ulicama sagrađenim preko rijeke Senne, gradskih zidina i željezničke veze Sjever-Jug. Bruxelles je glavno sjecište nacionalnih cesta u zemlji, od kojih su najvažnije N1 ([[Breda]]), N2 ([[Maastricht]]), N3 ([[Aachen]]), N4 ([[Luxembourg]]) N5 ([[Reims]]), N6 ([[Maubeuge]]), N8 ([[Koksijde]]) i N9 ([[Ostende]])<ref>[http://www.autosnelwegen.net/frames.html?/nb.html Belgijske N ceste]</ref>. Što se tiče [[autoput|autocesta]], kroz grad prolaze [[E19]] (sjever-jug) i [[E40]] (istok-zapad), dok E411 ide prema jugoistoku. Briselska obilaznica ima oznaku R0 i obično se naziva ''ring'' na francuskom ili ''grote ring'' na nizozemskom. Južna strana obilaznice nikad nije dovršena, zbog negodovanja stanovništva. Središte grada (''Pentagone/Vijfhoek'') okružuje mali prsten (nizozemski: ''kleine ring'', francuski: ''petite ceinture'') koji je mreža cesta sa službenom oznakom R20. Ove ceste su izgrađene na mjestu gdje su se nalazile stare gradske zidine. === Brodski prijevoz === Briselska luka je s 7,5 milijuna tona prometa jedna od najvećih u Belgiji. Luka se nalazi na kanalu Bruxelles-Scheldt u sjeverozapadnom dijelu grada. Kanal Bruxelles-Charleroi spaja grad s Valonijom. == Kultura == [[Datoteka:Luc Viatour Bruxelles bourse.JPG|thumb|200px|Briselska burza]] Bruxelles ima bogatu kulturnu i umjetničku tradiciju. Ovdje je npr. studirao poznati belgijski surealist [[René Magritte]]. Grad slovi kao prijestolnica [[strip]]a. Neki od poznatijih stripova ovdje nastalih su [[Lucky Luke]], [[Tintin]], [[Cubitus]], [[Gaston Lagaffe]] i [[Marsupilami]]. Diljem grada mogu se na zidovima naći crteži poznatih likova iz stripova. Što se tiče vrijednih kulturnih ustanova tu su Briselsko kazalište, i La Monnaie kazalište i opera. Među mnogobrojnim muzejima tu su Kraljevski muzej umjetnosti, Vojni muzej i Muzej stripova. Briselska glazbena scena nudi sve od opere i koncertnih dvorana do glazbenih barova i techno klubova. Stadion kralja Baudouina, je najveći takav objekt u zemlji s kapacitetom od 50.000 sjedala. Ovaj stadion nalazi se na mjestu gdje se nalazio stadion Heysel na kojem se 1985. održala jedna od najvećih [[Heyselska tragedija|nesreća]] u povijesti europskog nogometa. === Arhitektura === Arhitektura u Bruxellesu je raznolika i sastoji se od srednjovjekovnih građevina na Grand Placeu do postmodernih zgrada institucija Europske unije. Vjerojatno najveća atrakcija grada je [[Grand Place]] (''Grote Markt'') koji se od 1988. nalazi na [[Svetska baština|UNESCOvom popisu svjetske baštine]], zajedno s gotičkom vijećnicom u središtu grada, katedralom sv. Mihovila i Gudule i dvorcem Laken. Druga važna turistička znamenitost je Kraljevska palača u Bruxellesu. [[Atomium]] je 103 metra visoka struktura koja je izgrađena za Svjetsku izložbu 1958. godine. Sastoji se od devet sfera koje su spojene cijevima, te tvori kristalnu strukturu. Arhitekt A. Waterkeyn posvetio je ovo djelo znanosti. Odmah kraj Atomiuma se nalazi park [[Mini-Europe]] gdje se nalaze makete poznatih europskih građevina. [[Datoteka:Cinquantenaire.jpg|thumb|left|Slavoluk u parku Cinquantenaire]] Simbol grada i poznata turistička atrakcija je brončana fontana [[Manneken Pis]]. Ostale poznate znamenitosti su ''Parc du Cinquantenaire'' ili ''Jubelpark'' sa slavolukom pobjede i obližnjim muzejima, Bazilika Svetog Srca, Briselska burza, Palača prave i zgrade institucija Europske unije u Europskoj četvrti. Grad je poznat po svojim flamanskim kućama. Također poznate su i građevine arhitekta [[Victor Horta|Victora Horte]] u [[Art nouveau|Art Nouveau]] stilu. U ovom stilu građene su i mnoge zgrade u novim gradskim predgrađima, pogotovo u mjestima [[Schaerbeek]], [[Etterbeek]], [[Ixelles]] i [[Saint-Gilles]]. Još neki primjeri bogate arhitekture grada su Palača Stoclet i Espace Léopold. === Gastronomija === [[Datoteka:Brussels waffle.jpg|thumb|250px|Briselski vafel]] Bruxelles je poznat po svojim [[vafel proizvod|vaflima]], [[čokolada|čokoladi]], [[pomfrit]]u, te mnogim vrstama [[pivo|piva]]. Gastronomska ponuda grada uključuje oko dvije tisuće restorana i veliki broj visoko kvalitetnih barova. Belgijska kuhinja smatra se među najboljim u Europi. Uz tradicionalne restorane, u gradu je i veliki broj gostionica, kafića i čajana. Vrlo su česte i popularne pivnice u kojima uz veliki izbor piva se nude i nacionalna jela. Belgijska kuhinja smatra se kombinacijom francuske kuhinje s flamanskom. Poznati specijaliteti su briselski vafel (gaufres) i [[dagnja|dagnje]] s pomfritom (moules frites). Grad je nadaleko poznat po proizvodnji čokolade i pralina, a neke od najpoznatijih proizvođača u gradu su Godiva, Neuhaus i Leonidas. Diljem grada, a posebno u turističkim zonama, postoji veliki broj tzv. friterija gdje se svježi, vrući vafli prodaju na ulici. Među mnogim vrstama belgijskog piva, ističe se poznato lambic pivo koje se proizvodi samo u okolici Bruxellesa. Jedno od najpopularnijih vrsta piva u gradu i ostatku zemlje je [[Kriek]], pivo s dodatkom trešnje koje se nudi u praktički svim barovima i restoranima. Ostale poznate vrste piva su Hoegaarden, Leffe, Duvel, Jupiler i Stella Artois. == Obrazovanje == [[Datoteka:ULB 20050712.jpg|thumb|191px|''Université libre de Bruxelles'']] U Bruxellesu postoji nekoliko [[univerzitet|sveučilišta]]. Slobodno sveučilište u Bruxellesu je zapravo podijeljeno na dva sveučilišta, jedno za francusku, a drugo za flamansku zajednicu. To su ''[[Slobodni univerzitet u Briselu (francuski)|Université libre de Bruxelles]]'' koje pohađa oko 20.000 studenata na tri kampusa u gradu (i dva izvan grada)<ref>{{cite web|title=Presentation of the Université libre de Bruxelles|publisher=Université Libre de Bruxelles|url=http://www.ulb.ac.be/docs/ulb-prestige/indexuk.html|language= francuski}}</ref> i ''Vrije Universiteit Brussel'' kojeg pohađa oko 10.000 studenata.<ref>{{cite web|title=About the University: Culture and History|publisher=Vrije Universiteit Brussel|url=http://www.vub.ac.be/english/home/about.html|language= engleski}}</ref>. Oba ova sveučilišta su nastala iz jedinstvenog sveučilišta nastalog 1834., a koje je podijeljeno nakon što su [[1970]]. Flamanska i Francuska zajednica dobile pravo upravljanja i organizacije visokog obrazovanja. Ostala sveučilišta u gradu su ''Facultés universitaires Saint-Louis'' s oko 2.000 studenata<ref>{{cite web|title=Institution: Historique|publisher=Facultés Universitaires Saint Louis|url=http://www.fusl.ac.be/fr/27.html|language= francuski}}</ref>, Katoličko sveučilište u Bruxellesu (''Katholieke Universiteit Brussel'')<ref>{{cite web|title=Katholieke Universiteit Brussel|publisher=Katholieke Universiteit Brussel|url=http://www.kubrussel.ac.be/english/index.htm|language=engleski|access-date=2009-09-02|archivedate=2001-11-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20011122210715/http://www.kubrussel.ac.be/english/index.htm|deadurl=yes}}</ref>, Kraljevska vojna akademija osnovana 1834., te dvije škole glume osnovane 1982. godine: Koninklijk Conservatorium i Conservatoire Royal.<ref>{{cite web|title=Petite histoire du Conservatoire royal de Bruxelles|publisher=Conservatoire Royal|url=http://www.conservatoire.be/historique.html|language= francuski}}</ref><ref>{{cite web|title=Koninklijk Conservatorium Brussel|publisher=[[Koninklijk Conservatorium (Brussel)|Koninklijk Conservatorium]]|url=http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&nr=1|language= engleski}}</ref> Neka druga sveučilišta imaju svoje kampuse u Bruxellesu, kao Université catholique de Louvain koje u gradu ima medicinski fakultet od 1973. godine.<ref>{{cite web|title=Povijest UCL u Bruxellesu|publisher=Université catholique de Louvain|url=http://www.uclouvain.be/47547.html|language= francuski}}</ref> U gradu postoji i kampus Boston University Brusselsa koje ovdje postoji od 1972. godine. Zbog svoje međunarodne važnosti, ovdje postoje i mnoge međunarodne škole kao što je International School of Brussels. U gradu postoje četiri Europske škole za službenike koji rade u institucijama EU.<ref>{{cite web|title=Schola Europaea|language=francuski, engleski, njemački|url=http://www.eursc.eu/index.php?id=133|access-date=2009-09-02|archivedate=2007-12-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071231041405/http://www.eursc.eu/index.php?id=133|deadurl=yes}}</ref> == Zbratimljeni gradovi == {|width="100%" |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Atlanta]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Zaprešić]], [[Hrvatska]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Berlin]], [[Nemačka|Njemačka]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Peking]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Makao]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Madrid]], [[Španija|Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Kijev]], [[Ukrajina]] * [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Breda]], [[Holandija|Nizozemska]] |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Prag]], [[Češka Republika|Češka]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Ljubljana]], [[Slovenija]] * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Casablanca]], [[Maroko]] * [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|20px]] [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] * [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Nador]], [[Maroko]] |} == Slavni stanovnici Bruxellesa == {|width="100%" |valign="top"| * [[Jean Absil]], belgijski skladatelj ([[1893]].-[[1974]].) * [[François d'Aguilon]] ([[1567]].-[[1617]].), matematičar i arhitekt. * [[Chantal Akerman]] ([[1950]].- ), redateljica * [[Jules Anspach]] ([[1829]].-[[1879]].), gradonačelnik * [[Plastic Bertrand]] ([[1958]].- ), pjevač * [[Jacques Brel]] ([[1929]].-[[1978]].), pjevač i glumac * [[Charles Buls]], gradonačelnik * [[Annie Cordy]] ([[1928]].- ), pjevačica i glumica * [[Lara Fabian]] ([[1970]].- ), pjevačica * [[Jacques Feyder]] ([[1885]].-[[1948]].), redatelj * [[Franquin]] ([[1924]].-[[1997]].), crtač stripova * [[Philippe Geluck]] ([[1954]].- ), crtač stripova * [[Raymond Gérôme]] ([[1920]].-[[2002]].), glumac * [[Michel de Ghelderode]] ([[1898]].-[[1962]].), dramaturg * [[Fernand Gravey]] ([[1905]].-[[1970]].), glumac * [[Hergé]] (''Georges Rémi'') ([[1907]].-[[1983]].), crtač stripova * [[Edgard Félix Pierre Jacobs]]([[1904]].-[[1987]].), crtač stripova * [[Victor Horta]] ([[1861]].-[[1947]].), arhitekt * [[Claude Levi-Strauss]] ([[1908]].-) antropolog |valign="top"| * [[Jacky Ickx]] ([[1945]].- ), vozač automobila * [[David Joris]] ([[1501]].-[[1556]].), anabaptist * [[Jean-Baptiste Madou]] ([[1796]].-[[1877]].), slikar * [[Maurane]] ([[1960]].- ), pjevačica * [[Amélie Nothomb]] ([[1967]].- ), spisateljica * [[Peyo]] ([[1928]].-[[1992]].), crtač stripova * [[Joseph Poelaert]] ([[1817]].-[[1879]].), arhitekt * [[Pierre Rapsat]] ([[1948]].-[[2002]].), pjevač * [[François Schuiten]] ([[1956]].- ), crtač stripova * [[Sestra Emmanuelle]] ([[1908]].-[[2008]].), humanistica * [[Léon-Joseph Suenens]] ([[1904]].-[[1996]].), kardinal * [[Toots Thielemans]] ([[1922]].- ), glazbenik * [[Jean-Philippe Toussaint]] ([[1957]].- ), pisac i redatelj * [[José van Dam]] ([[1940]].- ), pjevač * [[Jean-Claude Van Damme]] ([[1960]].- ), glumac * [[André Vésale]] ([[1514]].-[[1564]].), liječnik * [[Michel Weyland]] ([[1947]].- ), crtač i autor stripova * [[Yslaire]] ([[1957]].- ),crtač i autor stripova * [[Philippe Samyn]], arhitekt |} == Izvori == === Izvori === {{izvori|2}} === Bibliografija === * Paul de Saint-Hilaire, ''Bruxelles Mystérieux'', Bruxelles, Rossel, Editions, 1976, 159 str. * Georges Lebouc, ''Histoire insolite des rues de Bruxelles'', Bruxelles, Racine, 2007, 206 str. * Georges Lebouc, ''Des rues et des hommes à Bruxelles'', Bruxelles, Racine, 2008, 206 str. * Pierre Laconte, Carola Hein, ''Brussels: Perspectives on a European Capital'', Bruxelles, Editions Aliter, 2007. * Pierre Lacont], ''Bruxelles, La Belgique et l'Europe. Un urbanisme cosmopolite'', Lyon, Editions du Certu, 2007. * Christian Dessouroux, ''Espaces partagés, espaces disputés. Bruxelles, une capitale et ses habitants'', Ministarstvo Briselske regije 2008. == Vanjske veze == {{Commonscat|Brussels|Bruxelles}} * [http://www.brucity.be/ Službena stranica] {{fr icon}} {{nl icon}} * [http://www.brussels.com/ Vodič kroz Bruxelles] {{en icon}} * [http://www.nieuwsblad.be/ Vijesti iz Bruxellesa] {{nl icon}} * [http://sporza.be/ Sporza iz Bruxellesa] {{nl icon}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bruxelles| ]] [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] bcc4e252dh7cogm98larh6xws9egeuy 0 4192 41260955 41260921 2022-08-03T16:51:30Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{redirect|Mobitel|slovenskog mobilnog operatera|Mobitel (tvrtka)}} [[File:Mobile Phone Evolution 1992 - 2014.jpg|thumb|Evolucija mobilnih telefona od 1992. do 2014.]] [[File:Mobile phone PHS Japan 1997-2003.jpg|thumb|Mobilni telefoni iz Japana ("keitai")]] [[File:2007Computex e21Forum-MartinCooper.jpg|thumb|Američki inženjer bežičnih komunikacija i izvršni direktor [[Motorola|Motorole]] Martin Cooper sa svojim prototipom mobilnog telefona iz 1972. godine]] '''Mobilni telefon''' ([[sleng]]: mobitel, mobilni) je prijenosni [[elektronika|elektronički]] uređaj za komuniciranje na veće ili velike udaljenosti. Glavna komunikacijska funkcija je prijenos glasa ([[telefon]]), no u novije vrijeme dodate su funkcije kao: kratke poruke ([[SMS]]), elektronička pošta, [[internet]], te slike i [[video]] ([[MMS]]). Mobilni telefoni se razlikuju od prijenosnih telefona, po tome što imaju veći domet i nisu vezani uz jednu baznu stanicu. Osnovni koncepti iza mobilne telefonije izumljeni su u [[Bell Labs]] [[1947]]. == Počeci razvoja == U pionirskoj fazi mobilne telefonije (1921 - 1945), dominirale su vojna i policijska primena. Najveća teškoća bila je izgradnja radio-predajnika koji može da funkcioniše pod ograničenjima karakterističnim za automobil u pokretu. U to vreme je mobilni telefon bio znatno većih dimenzija i trošio je mnogo energije, pa se jedino mogao smestiti u automobil, dok je džepni mobilni telefon (danas se, praktično, samo takvi i koriste) bio nezamisliv. Glavni tehnološki proboj u ovoj oblasti je uvođenje frekvencijske modulacije (FM) 1935. godine. Prvi funkcionalni mobilni sistem instaliran je za potrebe policije 1928. u Detroitu. Mada je bio jednosmeran, tj. prenos govora je bio moguć samo od centrale ka telefonu (Calling all cars, poznata je fraza iz policijskih filmova iz tog perioda), znatno je podigao efikasnost lokalne policije i ubrzo je počeo da se koristi i u ostalim velikim gradovima po Americi. Edvin Armstrong je 1935. pronašao FM i izazvao pravu revoluciju u radio-industriji, naročito u radio-difuznim sistemima. Posle toga, FM je ubrzo uveden i u mobilne komunikacije. Mobilni radio-sistemi na bazi FM-a su do 1940. potpuno potisnuli prethodnu generaciju s amplitudskom modulacijom (AM). [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] imao je presudan uticaj na razvoj industrijskih potencijala za masovnu proizvodnju FM radio-uređaja. Veličina, cena i pouzdanost uređaja osetno su popravljeni i od 1946. otvorili su vrata komercijalnoj fazi mobilne telefonije. Među osnovnim karakteristikama svakog telekomunikacionog kanala koji koristi radio-prenos su “centralna frekvencija” i “širina kanala” ([[širina frekvencijskog opsega]]). Kada na skali svog radio-prijemnika birate željenu stanicu, vi zapravo birate određenu centralnu frekvenciju. Širina kanala je, uprošćeno govoreći, razmak između frekvencija na kojima rade pojedine stanice. == Kao pčelinje saće == Šezdesetih godina širina kanala FM sistema ograničena je na jednom od popularnih frekvencijskih opsega (UHF - Ultra High Frecuency) na 25 MHz, i na taj način se došlo do ideje o celularnoj (ćelijskoj) radio-mreži sa dovoljnim brojem kanala u zadatom opsegu. Drugo značajno tehničko dostignuće ovog perioda jeste pronalazak automatskih trunking radio-sistema, u kojima mobilnom radio-primopredajniku nije trajno dodeljen određeni frekvencijski kanal, već se u momentu poziva automatski bira trenutno slobodan kanal iz skupa dozvoljenih. Dalji razvoj mobilne telefonije obeležile su dve revolucionarne ideje: celularna struktura mobilne telefonske mreže i uvođenje digitalnog prenosa. Celularna, tj. ćelijska struktura mobilnih mreža, podrazumeva deljenje teritorije koju mreža pokriva na izvestan broj manjih delova, tzv. ćelija (eng. cell). Termin “ćelija” nastao je asocijacijom na pčelinje saće čije šestougaone ćelije imaju oblik kakav bi u idealnom teorijskom slučaju trebalo da imaju i ćelije mobilne mreže koje u potpunosti pokrivaju neku teritoriju. U svakoj ćeliji postoji radio-uređaj koji komunicira sa mobilnim telefonima koji se u zadatom trenutku nalaze na teritoriji te ćelije. Taj uređaj se obično naziva bazna stanica (Base Transmitter Station) i ima nekoliko radio-primopredajnika koji istovremeno podržavaju komunikaciju sa desetak do tridesetak mobilnih telefona. Sve bazne stanice povezane su žičnom ili radio-vezom sa telefonskim centralama mobilne mreže, a one sa telefonskim centralama klasične javne telefonske mreže, a preko njih i sa celim svetom. Ćelijska struktura omogućava da se isti frekvencijski kanal istovremeno koristi u više ćelija, pod uslovom da su one međusobno dovoljno udaljene (da ne bi dva bliska korisnika na istom frekvencijskom kanalu ometali jedan drugog). U susednim ćelijama obavezno se koriste različiti frekvencijski kanali. Na taj način je omogućeno višestruko iskorišćavanje frekvencijskih kanala, što je od presudnog značaja da broj korisnika koje mreža može da opsluži bude dovoljno veliki da bi mreža bila komercijalno isplativa. Celularnost mobilne mreže olakšava modifikacije mreže i poveđanje kapaciteta mreže u slučaju potrebe (povećanje broja korisnika). Ćelijska struktura nameće i nove tehničke probleme, npr. prelazak mobilnog telefona iz ćelije u ćeliju tokom razgovora mora biti propraćen komandnom procedurom u mreži, koja taj prelazak mora da učini neosetnim za korisnika (tzv. Handover). Prvi celularni sistem ušao je u komercijalnu upotrebu 1983. godine u Čikagu. == Broj je govor == Sledeća revolucionarna pojava je uvođenje “digitalnog” prenosa u mobilnu telefoniju, umesto dotadašnjeg “analognog”. Digitalni prenos znači da se govor prvo pretvara u niz brojeva, zatim se ti brojevi radio-signalima prenose između centrale i korisnika, da bi se na kraju ponovo iz brojeva regenerisao govor. (Razliku između analognog i digitalnog pokušaćemo da objasnimo na primeru: zamislite da promene svoje težine svakodnevno pratite i upisujete u svesku na jedan od dva načina: 1. u obliku linije koja ide naviše kad vam težina raste i naniže kad vam težina opada ili 2. u obliku tabele u koju brojčano unosite promene. Ako tu svesku pošaljete svom lekaru, on će na osnovu dobijene linije ili na osnovu brojeva, steći predstavu o promenama vaše telesne težine. Prenos [[informacija]] koji ste na prvi način ostvarili je analogan, a na drugi digitalan.) Digitalne mreže imaju niz prednosti u odnosu na analogne: otpornost na šum (koji čujete svakodnevno i vi na svom radio-prijemniku, ako izaberete stanicu koja je daleko), otpornost na preslušavanja, mogućnost korekcije greške i mogućnost regeneracije signala (što je od izuzetnog značaja za savlađivanje velikih razdaljina). Takođe, inteligencija digitalne mreže omogućava joj da se prilagođava izmenjenim uslovima rada (putem naprednih postupaka, kao što su: ekvalizacija, kontrola eha, monitorisanje uslova u kanalu itd.); fleksibilnost digitalne mreže često omogućava da se nove funkcije ili korekcije starih unesu jednostavnom izmenom softvera. Osim toga, jedino se na digitalne sisteme mogu primeniti moderne, efikasne i izuzetno bezbedne metode šifriranja, što je od neprocenjive važnosti za privatnost komunikacija. Konačno, digitalna mreža je “generička”, ona prenosi binarne simbole - bite (brojeve 0 i 1), bez obzira šta oni predstavljaju. To je preduslov za vezu sa modernom žičnom digitalnom ISDN mrežom (Integrated Service Digital Network), u kojoj se istim prenosnim putevima prenose informacije, bez obzira na njihovu prirodu (govor, slika, podaci...) i ona će, možda, u dogledno vreme zameniti tradicionalnu analognu telefoniju u našim domovima. == Komercijalni CDMA == Sa gledišta strateškog opredeljenja u pogledu izgradnje budućih mobilnih mreža, digitalne mreže su u prednosti u odnosu na analogne. Dilema je na koji način iskoristiti raspoloživi frekvencijski opseg na što veći broj potencijalnih korisnika u digitalnoj mreži (tzv. “način multipleksiranja signala”). Mogućnosti su frekvencijski multipleks (FDMA - Frequency Division Multiple Access), vremenski multipleks – (TDMA- Time Division Multiple Access) i kodni multipleks – (CDMA- Code Division Multiple Access), preuzet iz vojnih sistema sa proširenim spektrom (Spread Spectrum Systems), preciznije iz tehnike sa direktnom sekvencom (Direct Sequence), za poznavaoce vojnih komunikacija. Komercijalni CDMA sistemi do pre nekoliko godina bili su samo u fazi testiranja, međutim danas, naročito u Severnoj Americi, kompanijama su podeljene dozvole za rad za mobilnu telefoniju koje rade na ovom principu i njihova komercijalna primena je u punom zamahu. Ostali digitalni sistemi za mobilnu telefoniju bazirani su na kombinovanom FDMA-TDMA principu i godinama su u komercijalnoj upotrebi. Tipični predstavnici su američki D-AMPS (Digital Advanced Mobile Phone System) i čuveni evropski GSM sistem (Global System for Mobile Communications), koji već nekoliko godina uspešno funkcioniše i u našoj zemlji. Kule za mobilne telefone evropske mreže koriste frekvenciju od 900 MHz i/ili 1800 MHz. Frekvenciju od 900 MHz podržavaju svi modeli mobilnih telefona, dok obe frekvencije 900 MHz i 1800 MHz podržavaju dual-band mobilni telefoni što je naznačeno u njihovoj tehničkoj specifikaciji. Zemlje Amerike koriste frekvencije od 900 MHz ili 1900 MHz i u tom slučaju je neophodno imati tiple-band telefon koji podržava 900 MHz/1800 MHz/1900 MHz. Frekvencija 1900 MHz najčešće se koristi u zemljama Severne, Centralne i Južne Amerike. == Vanjske veze == {{Commonscat|Mobile phones}} * [http://www.topmobilni.rs/novosti/kako-izabrati-mobilni-telefon/ Mobilni telefoni kako izabrati], Po čemu izabrati mobilni telefon? * [http://www.mobilnarevija.com/ Mobilni telefoni], vesti, opisi, testovi, recenzije. [[Kategorija:Mobilna telefonija| ]] [[Kategorija:Telekomunikacije]] qldl4g5ddl58tqxcl8c0ky0qyxjhbf3 0 7967 41261016 41257688 2022-08-04T07:05:57Z 37.19.108.63 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje2|Kragujevac}} {{Grad u Srbiji | naziv = Kragujevac | ime genitiv=Kragujevca | slika = Kragujevac architecture.jpg | opis_slike = Centar Kragujevca | grb = Kragujevac city Coat of Arms.jpg | opis_grba = Grb Kragujevca | gradska_zastava = | opis_zastave = Zastava Kragujevca | stara_imena = | površina = 835 | šira površina = | stanovništvo = {{increase}} 150.835 <ref name="Попис"/>''([[2011]])'' | aglomeracija = 179.417 <ref name="Попис">''Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011 – Starost i pol'' - Republički zavod za statistiku, Beograd, 2012. godina. ISBN 978-86-6161-028-8. [http://popis2011.stat.rs/?page_id=1234 Stanovnišptvo-starost i pol (podaci po naseljima) u Gradu Kragujevcu (str.358-365)], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> ''([[2011]])'' | gustina = 215 | opis gustine=šira zona/opština | nadmorska_visina = 173 | prvi pomen = | dan_grada = | slava= | pobratimi= | pokrajina = [[centralna Srbija]] | okrug = [[Šumadijski upravni okrug|Šumadijski okrug]] | gšir = 44.014167 | gduž = 20.911667 | registarska_oznaka = KG | pozivni_broj = 034 | poštanski_kod = 34000 | adresa = Trg slobode 3 | telefon = 336197 | faks = +38134336197 | veb-strana = [http://www.kragujevac.rs www.kragujevac.rs] | elektronska_pošta = kragujevac.rs@gmail.com | gradonačelnik = [[Radomir Nikolić]] | stranka = [[Srpska napredna stranka]] | stranke= | formirana vlast= | izbori=[[11. maj]] [[2008]]. }} '''Kragujevac''' je sa 179.417 stanovnika na teritoriji Grada, prema [[popis stanovništva 2011. u Srbiji|popisu iz 2011]], i 150.835 u samom gradskom naselju <ref name="Попис"/> četvrti grad po veličini u [[Srbija|Srbiji]] (ne računajući [[Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohiju]]), i sedište [[Šumadijski upravni okrug|Šumadijskog okruga]], a nalazi se oko 120 kilometara južno od [[Beograd]]a. Kragujevac je značajan privredni, kulturni, obrazovni i zdravstveni centar [[Šumadija|Šumadije]], Pomoravlja i susednih regiona. Makroregionalni je centar za regione: [[Čačak|Čačka]], [[Kraljevo|Kraljeva]], [[Užice|Užica]], [[Jagodina|Jagodine]], [[Kruševac|Kruševca]], [[Smederevo|Smedereva]], [[Požarevac|Požarevca]] i severnog [[Kosovo i Metohija|Kosova]]. Do 1990. godine Kragujevac je bio 5. grad po razvijenosti u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] odmah posle slovenačkih gradova. Početkom 1990-ih godina grad postaje jedan od siromašnijih gradova u Srbiji. Danas je Kragujevac ponovo jedan od najjačih administrativnih, kulturnih, finansijskih, industrijskih i političkih centara u Srbiji. Kragujevac je administrativno i politički organizovan kao grad sa pet gradskih opština: * [[Opština Aerodrom|Aerodrom]] * [[Opština Pivara|Pivara]] * [[Opština Erdoglija|Erdoglija]] * [[Opština Stari grad (Kragujevac)|Stari Grad]] * [[Opština Stragari|Stragari]] == Geografija == {{Glavni članak|Geografija Kragujevca}} Grad Kragujevac se nalazi u centralnom delu [[Srbija|Srbije]], na stotinak kilometara južno od [[Beograd]]a. Kragujevac je podignut na obalama [[reka|reke]] [[Lepenica (pritoka Velike Morave)|Lepenice]], u [[kotlina|kotlini]] između krajnjih ogranaka [[Rudnik (planina)|Rudnika]], [[Crni vrh (Kragujevac)|Crnog vrha]] i [[Gledićke planine|Gledićkih planina]]. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 173 – 220 m, sa [[matematičko-geografski položaj|matematičko-geografskim položajem]] +44° 22' ; +20° 56'. Područje grada prostire se na površini od 835 km², okružen obroncima planina [[Rudnik]] i [[Crni vrh (Kragujevac)|Crni Vrh]], a dolinom reke Lepenice otvoren je prema dolini Velike Morave. Šumadiju karakteriše brežuljkasto - brdovito zemljište, blago zatalasano. Rudnik je najveća planina u Šumadiji sa najvišim vrhom od 1.132 m. Ovaj kraj ima razuđenu mrežu rečnih tokova, ali bez većih reka. Zbog nedostatka reka i ograničenih padavina za snabdevanje grada vodom izgrađene su veštačke akumulacije. Tako su nastala [[Grošničko jezero|Grošničko]], [[Gružansko jezero]] i [[Dulensko jezero]], kao i jezero u [[Šumaričko jezero|Šumaricama]]. Takođe veliki značaj ima i [[Bubanj (jezero)|Bubanj]]. Kragujevac ima razvijenu saobraćajnu infrastrukturu. === Klima === U Kragujevcu vlada [[umerenokontinentalna klima|umereno-kontinentalna klima]]. * [[Nadmorska visina]] 180 - 220m * Najhladniji mesec - januar -5 °C * Najtopliji mesec - jul +27 °C * Prosečna godišnja temperatura +11.5 °C * Najvlažniji mesec - decembar - vlažnost 79% * Najsuvlji mesec - septembar - vlažnost 39% * Prosečne godišnje padavine 550 l/m² * Dani sa temperaturom preko 25 °C - 92 * Dani jako niske temperature (ispod nule) - 96 * Broj dana pod snegom - 34 (najviše januar) * Najviše padavina - jun - prosek 83 l/m² * Najmanje padavina - februar - prosek 32 l/m² * Prosečan broj sunčanih sati - 5.5 h/dan * Najmanji broj sunčanih sati - decembar 2.1 h/dan * Najveći broj sunčanih sati - jun 8.8 h/dan == Istorija == Pretpostavlja se da je '''Kragujevac''' kao naseljeno mesto postojao i pre [[Dinastija Nemanjić|Nemanjićke države]]. Kragujevac je prvi put spomenut u turskom popisnom defteru iz [[1476]]. godine kao "Kragujfoča", bivši trg sa 32 kuće. Ime je dobio po ptici [[kraguj]] (vrsti jastreba) koja je u srednjem veku korišćena za lov, a danas zauzima počasno mesto na gradskom grbu. Po mnogo čemu ovaj grad možemo nazvati „prvim u Srbiji“ – bio je prva prestonica moderne srpske države (1818-1841), u njemu su osnovane: [[1833]]/[[1835]]. prva gimnazija u [[Srbija|Srbiji]] kao i Licej, [[1838]], preteča [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], prvi sud ([[1820]]. godine), prvo pozorište („[[Knjaževsko-srpski teatar|Knjažesko – srbski teatar]]“ [[1835]]. godine), prve novine (“Novine srbske”), muzička formacija (“Knjažesko – srbska banda”), prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka… Posle viševekovne turske (tj. Austro-Ugarske [[1718]]-[[1739]].) vladavine grad je [[1815]]. godine oslobođen od Turaka, a 3 godine kasnije proglašen prestonicom novostvorene države. Tada počinje njegov brži razvoj, osnivanje institucija od nacionalnog značaja i masovnije doseljavanje stanovništva, a [[1853]]. godine, izlivanjem prvog topa u kragujevačkoj Topolivnici započinje industrijska proizvodnja u [[Srbija|Srbiji]]. Od tada je Kragujevac poznat kao industijski centar, pre svega značajan zbog proizvodnje oružja, a od sredine [[20. vek]]a i proizvodnje automobila. Krajem pretprošlog i početkom prošlog veka, Kragujevac je doživljavao kao i cela Kraljevina svoj uspon. Pored mnogih lepih događaja od velikog značaja za istoriju Srbije koji su se odigrali u Kragujevcu poput [[Sretenjski ustav|Sretenjskog ustava]] ili objave odredbi [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] ([[1878]].) po kome je [[Srbija]] postala samostalna država istorija grada beleži i ružne trenutke. Takav je bio i [[21. oktobar]] [[1941]]. godine kada je u Šumaricama streljano oko 7000 kragujevčana među kojima je bio i određen broj đaka i profesora. U znak sećanja na njih u Kragujevcu se svakog 21. oktobra održava “[[Veliki školski čas]]“. Spomenik V3 (peto tri) podseća na žrtve streljanih gimnazijalaca. (vidi [[Kragujevački oktobar]]). Za vreme Prvog svetskog rata, Kragujevac ponovo postaje prestonica, ali ovoga puta ratne Srbije (1914-1915). Nakon Drugog svetskog rata, Kragujevac se sve više razvija industrijski, započinje proizvodnja automobila i dolazi do još masovnijeg doseljavanja stanovništva. == Administrativna podela == {{Glavni članak|Administrativno uređenje Grada Kragujevca}} [[Datoteka:OpstineGradaKragujevca.png|thumb|left|Opštine Grada Kragujevca]] Kragujevac je administrativno i politički od 2002. do 2008. godine bio organizovan kao grad sa pet gradskih opština: [[Gradska opština Aerodrom|Aerodrom]], [[Opština Pivara|Pivara]], [[Gradska opština Stanovo|Stanovo]], [[Opština Stari grad (Kragujevac)|Stari Grad]] i [[Opština Stragari|Stragari]]. Izmenama Statuta grada od 2008. godine <ref>[http://www.kragujevac.rs/templates/admin/plugins/odluke/upload/Sluzbeni%20list%20br.%203.pdf Službeni list grada Kragujevca 3/2008], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> ukinute su gradske opštine, ali je ostavljena mogućnost kasnijeg formiranja gradskih opština u članu 3. važećeg statuta grada<ref>[http://www.kragujevac.rs/templates/admin/plugins/odluke/upload/Statut.pdf Statut grada Kragujevca], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>. == Demografija == {{Glavni članak|Demografija Kragujevca}} Danas na teritoriji Grada Kragujevca živi 211.120 stanovnika, a u samom gradu Kragujevcu živi 180.252 stanovnika što ga čini četvrtim gradom po veličini u [[Srbija|Srbiji]] i nadregionalnim centrom nad opštinama: [[Čačak]], [[Kraljevo]], [[Jagodina]], [[Paraćin]], [[Gornji Milanovac]], [[Aranđelovac]], [[Trstenik]] i [[Kruševac]]. Veliki značaj za stalno doseljavanje stanovništva tokom 20. veka imala je činjenica da Kragujevac predstavlja jedan od najvećih industrijskih centara u zemlji, dok se danas u Kragujevac doseljavaju pretežno mladi ljudi koji studiraju na Kragujevačkom univerzitetu koji poseduje 11 fakulteta u gradu i u opštinama čiji je nadregionalni centar. Većinu stanovništva čine [[Srbi]], mada u gradu žive i pripadnici mnogih nacionalnih zajednica. Govori se srpskim jezikom ekavskog izgovora, u pisanju se paralelno upotrebljavaju ćirilica i latinica. == Privreda == === Industrija === U Kragujevcu je velika fabrika oružja i kamiona kao i velika [[fijat automobili Srbija|fabrika automobila]]. Grad Kragujevac danas spada među četiri najveća industrijska centra u [[Srbija|Srbiji]], s obzirom da je posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] postao najveći industrijski gigant na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]]. Ubrzo je otvorena prva i jedina fabrika automobila na Balkanu koja je privukla mnoge građane Srbije. Među ostalim industrijskim fabrikama u industrijskoj zoni u Kragujevcu, takođe se nalaze i fabrika 21. oktobar<ref name="urlD. P. 21. OKTOBAR">{{cite web |url=http://www.21oktobar.rs/ |title=D. P. 21. oktobar}}</ref> (firma koja proizvodi delove za automobile proizvedene u Zastavi), [[Filip Kljajić Fića|Filip Kljajić]] (firma za proizvodnju lanaca), Kazimir Veljković i [[Ratko Mitrović]] (Građevinska preduzeća), Crvena zvezda (Prehrambena industrija), 22 Decembar i DIORK (Tekstilna industrija). Početak raspada SFRJ ostavio je težak uticaj na privredu grada. Većina velikih proizvodnih firmi našla se u teškoj krizi. Godine 2008. italijanski Fijat najavljuje preuzimanje najbitnije kragujevačke firme Zastave. Najavljena su velika ulaganja (oko milijardu evra), i proizvodnja od 300000 automobila godišnje. Opet ti planovi su odloženi usled svetske krize. Trenutno stanje u Fijatu je da počinju da se realizuju najave. Renoviraju se hale, podignuta je nova trafostanica, primljeno je puno novih radnik i krenula je dugo očekivana proizvodnja novog modela 500l. Takođe u grad dolaze i italijanski proizvođači opreme za automobile poput Manjeti Marelija, DŽonson kontrols i Sigit kontrol. U pogonima „Filipa Kljajića“ jedno vreme veoma uspešno je poslovala firma Metal Sistemi. Opet poslednjih par godina i oni su takođe na ivici preživljavanja. U Kragujevcu se nalazi uspešna firma Forma Ideale koja se bavi proizvodnjom nameštaja. NJen asortiman se izvozi u velikoj meri u okolne zemlje. Beogradska firma Com Trade kupila je 2008. slovenačku firmu Hermes koja se bavi izradom softvera za brojne kupce širom sveta. Tako je pod okrilje Com Trade-a došao i Hermes-ov ogranak u Kragujevcu, sa oko 80 zaposlenih, i najavljeno je dupliranje broja zaposlenih . === Sajam === U gradu funkcioniše i gradsko sajmište - [[Šumadija sajam]] koje je smešteno u industrijskoj zoni ”Servis dva” gde je izgrađena jedna od tri planirane hale Gradskog sajmišta. Šumadija sajam opslužuje čitav prostor južno od Save i [[Dunav]]a i kao takav predstavlja jednu od važnijih institucija koje doprinose pozicioniranju Kragujevca kao regionalnog, komercijalnog i naravno sajamskog centra regije centralne Srbije. [[Šumadija]] sajam je ujedno i član ASJE- Asocijacije sajmova jugoistočne Evrope i zajedno sa Novosadskim, Beogradskim, Plovdivskim i Bukureškim sajmom, spada u red velikih sajmova. === Saobraćaj === {{Glavni članak|Saobraćaj u Kragujevcu}} == Zdravstvo == Kragujevac je značajan centar zdravstva. U gradu funkcioniše više zdravstvenih ustanova koje po svom značaju i funkciji predstavljaju stub organizovanja zdravstvene zaštite u Srbiji. U zdravstvenim ustanovama Kragujevca i [[Klinički centar Kragujevac|Kliničkom centru Kragujevac]] zaposleno je preko 3.000 ljudi, od čega je preko 70% kvalifikovanih zdravstvenih radnika, oko 700 lekara, među kojima više od polovine specijalista i oko 50 doktora nauka. Ovaj kadrovski potencijal uključen je u nastavu [[Medicinski Fakultet Univerziteta u Kragujevcu|Medicinskog Fakulteta Univerziteta u Kragujevcu]] i naučno-istraživački rad. == Obrazovanje == [[Prva kragujevačka gimnazija]] je osnovana daleke [[1833]]. godine kao prva gimnazija na teritoriji tadašnje Srbije. Zgrada u kojoj se danas nalazi je sagrađena [[1887]]. godine i predstavlja jednu od najlepših građevina u gradu. [[Univerzitet u Kragujevcu]] osnovan je 21. maja 1976. godine. Njegovi koreni sežu do prve polovine [[19. vek]]a, kada je [[1838]]. godine u ovom gradu osnovan "LICEJ", kao prva najviša obrazovna institucija u Srbiji. Liceum Knjažestva serbskog je nastao [[1838]].godine pošto je pre toga prilikom svog boravka u Kragujevcu kod Knjaza Miloša Obrenovića, [[Vuk Stefanović Karadžić]] predlažio Knjazu da otvori stručnu školu, a zatim "malo po malo" Liceum, i na kraju Univerzitet.To je moglo biti ostvareno tek posle hatišerifa od [[1830]].godine kad [[Srbija]] dobija prvi priznati oblik svoje državnosti. Osam godina kasnije osniva se "Liceum Knjažestva srbskog" preteča današnjih Univerziteta u Srbiji. Iz Liceuma, tri godine kasnije premeštenog u [[Beograd]], osniva se [[1863]]. godine "Velika škola", a 1905. i Beogradski Univerzitet. Preteče visokog školstva u Kragujevcu su bile Gimnazija, Vojnozanatska škola, Učiteljska škola i Licej. == Kultura == U Gradu postoji više značajnih institucija od regionalnog, a neke i od nacionalnog značaja u oblasti kulture i umetničke delatnosti. Više njih nastavlja tradiciju prvih ustanova svoje vrste u modernoj Srbiji, kao što su [[Knjaževsko-srpski teatar]] (osnovan 1835.godine), Narodna biblioteka "Vuk Karadžić" (1866), Kulturno - umetničko društvo "Abrašević" (1904). [[Narodni muzej Kragujevac]] ima odeljenja za arheologiju, etnografiju, istoriju Kragujevca i Šumadije i likovne umetnosti. U arheološkom odeljenju čuva se više od 10.000 inventarisanih i preko 100.000 predmeta studijskog materijala. LikovnЍ 1680 ? zbirka raspolaže sa više od 1 000 umetničkih dela izuzetne vrednosti, posebno srpskog slikarstva. [[Muzej "Stara livnica"]] lociran je u staroj livnici i prezentira vek i po razvoja industrije u Kragujevcu i Srbiji. [http://www.arhivsumadija.org.rs Istorijski arhiv Šumadije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527093519/http://www.arhivsumadija.org.rs/ |date=2015-05-27 }} prikuplja i sređuje arhivsku građu sa područja sedam opština Šumadije i raspolaže sa više od 700 dužnih metara arhivske građe sa 780 registratura i stotinama hiljada originalnih istorijskih dokumenata. Zavod zaštitu spomenika kulture brine o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara na širem području centralne Srbije. U spomen na žrtve streljanja, od strane [[Vermaht]]a [[21. oktobra]] [[1941]]. godine, čitav prostor Šumarica je pretvoren u [[Spomen park "21. oktobar"]] u kome se, između ostalih, nalaze Spomenik streljanim đacima i profesorima, Spomenik bola i prkosa, Spomenik čistačima obuće, spomenik “Sto za jednog”, spomenik “Otpora i slobode”… Na ulazu u spomen park podignuta je impozantna zgrada spomen-muzeja “21. oktobar” u čijoj je arhitekturi naglašena simbolika kragujevačke tragedije. O prezentaciji i afirmaciji filmske umetnosti brine preduzeće "Šumadija film". Amatersko stvaralaštvo šire i neguju Kulturno - umetničko društvo "Abrašević", Univerzitetsko kulturno - umetničko društvo "Svetozar Marković", Omladinsko kulturno - umetničko društvo "Zastava", Dom omladine, Književni klub "Katarina Bogdanović". Osnovni nosilac izdavačke delatnosti u Kragujevcu je preduzeće "Nova Svetlost", koje sem izdavanja knjiga izdaje i časopis za književnost, umetnost, kulturu i društvena pitanja "Koraci" i jedinstveni časopis za dečje umetničko stvaralaštvo "Dečje iskre". Izdavaštvom se bave i druge ustanove, organizacije i institucije u kulturi. U Kragujevcu se organizuje i više kulturnih manifestacija, od kojih su najznačajnije Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije po tekstovima domaćih autora "JoakimFest", Međunarodni pozorišni festival malih scena "JoakimInterFest", "OKTOH", Međunarodni salon antiratne karikature "Kragujevac", Međunarodni festival kamernih horova, Internacionalna škola harmonike i druge. == Manifestacije == Od kulturnih manifestacija koje imaju poseban značaj a održavaju se u Kragujevcu najpoznatiji su: * ARSENAL fest *Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije po tekstovima domaćih autora, [[Joakimfest]] * Međunarodni pozorišni festival malih scena, [[JoakimInterFest]] * Međunarodni DŽez festival OFF * Međunarodni muzički festival OKTOH * Međunarodni festival antiratne karikature Kragujevac * Međunarodni festival kamernih horova * Međunarodni lutkarski festival "Zlatna iskra" * Pozorišni susreti gimnazija Srbije * [[Narodni muzej Kragujevac]] * [[Amidžin konak]] * [[Akvarijum Kragujevac]] * [[Stara crkva (Kragujevac)]] * [[Stara skupština]] * [[Muzej "Stara livnica"]] * [[Spomen park "21. oktobar"]] * [[Spomenik palim Šumadincima]] * [[Nova crkva (Kragujevac)]] === Galerije === * Umetnička galerija Narodnog muzeja * Moderna galerija Narodnog muzeja * Galerija akvarela * Galerija SKC * Galerija Narodne Biblioteke "Vuk Karadžić" * Galerija Joakim, [[Knjaževsko-srpski teatar]] * Gradska dvorana Šumadija * Bioskop Pionir * Velika scena SKC * [[Prirodno-matematički Fakultet Univerziteta u Kragujevcu]] * Kutija šibica * Svečana sala Prve kragujevačke gimnazije * Dom omladine == Mediji == === Televizijske stanice === * RTS, dopisništvo Kragujevac * RTV "Kragujevac" * RTV "Kanal 9" === Radio stanice === * Radio Bravo * Radio 34 * Radio Kragujevac * Radio 9 * Radio Bis * Radio Stari Grad * Radio Zlatousti * Radio Centar 98.7 === Štampa === * dnevne novine "Šumadija press" ([http://sumadijapress.co.rs/ sumadijapress.co.rs]) * nedeljnik "Kragujevačke" * nedeljnik "Svetlost" == Sajam == U gradu funkcioniše i gradsko sajmište - [[Šumadija sajam]] koje je smešteno u industrijskoj zoni ”Servis dva” gde je izgrađena jedna od tri planirane hale Gradskog sajmišta. Šumadija sajam opslužuje čitav prostor južno od Save i [[Dunava]] i kao takav predstavlja jednu od važnijih institucija koje doprinose pozicioniranju Kragujevca kao regionalnog, komercijalnog i naravno sajamskog centra regije centralne Srbije. [[Šumadija]] sajam je ujedno i član ASJE- Asocijacije sajmova jugoistočne Evrope i zajedno sa Novosadskim, Beogradskim, Plovdivskim i Bukureškim sajmom, spada u red velikih sajmova. == Gradovi pobratimi == * '''[[Suresnes]]''', [[Francuska]] (1967) * '''[[Piteşti]]''', [[Rumunija]] (1971) * '''[[Bydgoszcz]]''', [[Poljska]] (1971) * '''[[Bielsko-Biała]]''', [[Poljska]] (2002) * '''[[Ohrid]]''', [[Makedonija]] (2002) * '''[[Springfield (Ohio)]]''', [[SAD]] (2002) * '''[[Ingolstadt]]''', [[Nemačka]] (2003) * '''[[Reggio Emilia]]''', [[Italija]] (2004) * '''[[Mogiljev]]''', [[Belorusija]] (2006) == Poznati Kragujevčani == <div style="height: 180px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{div col|cols = 4}} * [[Tomislav Nikolić]], predsednik Republike Srbije * [[Predrag "Cune" Gojković]], poznati pevač narodne muzike * [[Vasilija Radojčić]], poznata pevačica narodne muzike * [[Dragomir Bojanić - Gidra]], poznati glumac * [[Darko Živanović]], atletičar * [[prof.dr.Veroljub Dugalić]], generalni sekretar Udruženja banaka Srbije * [[Gorica Popović]], poznata glumica * [[Vojvoda Radomir Putnik]], poznati srpski vojvoda * [[Aleksandar Stojanović]], poznati bivši fudbaler Crvene Zvezde i fudbalski menadžer * [[Predrag Spasić]], poznati bivši fudbaler * [[Biljana Topić]], atletičarka * [[Milena Ćeranić]], pevačica * [[Raško Katić]], košarkaš * [[Radoje Domanović]], pisac i književnik * [[Predrag Đorđević]], poznati bivši fudbaler * [[Miloš Srejović]], atletičar * [[Danko Lazović]], poznati fudbaler * [[Katarina Bulatović]], poznata rukometašica * [[Milovan Ilić - "Minimaks"]], poznati novinar i tv voditelj Maksovizije * [[Vladimir "Vlada" Jevtić]], streljaštvo * [[Marija Šerifović]], poznata pevačica pobednica eurosonga * [[Vladimir "Vlada" Luković]], atletičar i sportski radnik * [[Milivoje "Lija" Obrenović]], poznati karikaturista * [[Dušan Milošević]], atletičar * [[Vesna Despotović]], poznata košarkašica * [[Mirko Puzović]], poznati jugoslovenski bokser, višestruki prvak Jugoslavije i osvajač olimpijske medalje * [[Slavoljub Sorgić]], poznati jugoslovenski bokser i trener * [[Jovana Risović]], rukometašica * [[Nevena Ignjatović]], skijašica * [[Vidan Bojović]], poznati igrač Futsala * [[Dragiša Nedović]], poznati tekstopisac i kompozitor narodne muzike * [[Slobodan Čendić]], fudbalski trener * [[Nikola Lončar]], poznati košarkaš * [[Čovek bez sluha]], poznati kragujevački punk bend * [[Nadica Marjanović]], manekenka i foto model * [[Andreja Milutinović]], košarkaš * [[Marija Šestak - Martinović]], atletičarka * [[Luka Milivojević]], poznati fudbaler * [[Marijana Veljović]], međunarodni teniski sudija {{div col end}} </div> == Povezano == * [[Opština Aerodrom]] * [[Opština Pivara]] * [[Opština Stanovo]] * [[Stari Grad (Kragujevac)|Opština Stari grad]] * [[Opština Stragari]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kragujevac}} {{portal|Srbija}} * [http://www.kragujevac.rs Zvanična prezentacija Grada Kragujevca] * [http://prestonica.rs Portal Prestonica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218012859/http://prestonica.rs/ |date=2014-12-18 }} * [http://www.kragujevac.org.rs kragujevac.org.rs] * [http://www.kg.ac.rs kg.ac.rs] * [http://www.scpark.rs scpark.rs] * [http://www.joakimvujic.com Knjaževsko-srpski teatar] * [http://www.nmkg.co.rs Narodni muzej Kragujevac]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.gradkragujevac.com Najveći portal Grada Kragujevca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100416045309/http://www.gradkragujevac.com/ |date=2010-04-16 }} {{Gradovi u Srbiji}} {{Istorijske prestonice Srbije}} [[Kategorija:Prestonice Srbije]] [[Kategorija:Kragujevac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Srbiji]] [[Kategorija:Šumadijski upravni okrug]] ihk5dpps066bbfcj1nwnizor5skzldg 0 13046 41260943 41259073 2022-08-03T14:00:22Z Zoglav 169988 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni podaci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Historija == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zamjenu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije. Od X. do XII. stoljeća, prijestolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti uništen ([[1240|1240.]]). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza [[Februarska revolucija|Februarske]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske]] revolucija [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a status glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] republike. Ponovno je jako stradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cijelosti, no obnova je odmah uslijedila nakon rata i Kijev postaje trećim po važnosti središtem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U maju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg nezavisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg nezavisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Originalni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] sqxz8dbxc3g2gf56okenqgxj11dbv1q 41260944 41260943 2022-08-03T14:00:56Z Zoglav 169988 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Historija == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zamjenu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije. Od X. do XII. stoljeća, prijestolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti uništen ([[1240|1240.]]). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza [[Februarska revolucija|Februarske]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske]] revolucija [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a status glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] republike. Ponovno je jako stradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cijelosti, no obnova je odmah uslijedila nakon rata i Kijev postaje trećim po važnosti središtem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U maju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg nezavisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg nezavisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Originalni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] m0tm7ww6rjen3bi0g6axibquwiruunj 41260945 41260944 2022-08-03T14:21:59Z Zoglav 169988 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po važnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U maju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg nezavisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg nezavisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Originalni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] gzcf1gdnly7skybg2xzzemgv2278b43 41260946 41260945 2022-08-03T14:24:25Z Zoglav 169988 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po važnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg nezavisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg nezavisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Originalni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] jcaptvgq9b2u7h95n5uldaj2rpdt1zs 41260947 41260946 2022-08-03T14:52:53Z Zoglav 169988 /* Trg neovisnosti */ wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po važnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg neovisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg neovisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Originalni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] muu3pdlfqup4nvr9vwxa1dwuzmwqie3 41260948 41260947 2022-08-03T14:54:47Z Zoglav 169988 /* Kijev */ wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po važnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg neovisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg neovisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Prvobitni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] a3q8j8co57w3joxaya6ennt7a63v5wy 41260949 41260948 2022-08-03T14:55:33Z Zoglav 169988 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Međumrežje]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po važnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg neovisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg neovisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Prvobitni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] fexpq5545zuikgllf8qi40ul2e0l4qs 41260950 41260949 2022-08-03T14:59:39Z Zoglav 169988 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Međumrežje]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja zaključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po važnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg neovisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg neovisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Prvobitni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] 891galp9jybcsvu2mvk89dbhsxmg8qg 41260951 41260950 2022-08-03T15:01:42Z Zoglav 169988 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Međumrežje]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja zaključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoliću kao glavno misto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Nakon burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnova [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po užnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostanjuje glavnim gradom mlade neovisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg neovisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg neovisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Prvobitni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] 4axci5h2fjpxcodf8dxljg2nd16ca5b 41260952 41260951 2022-08-03T15:21:06Z Zoglav 169988 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni dohoci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Zemljopisna širina|Širina]] [[Zemljopisna dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Međumrežje]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smišćen je u sjevirnom središnjem dilu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema dohocima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također obitavaju u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je zajedno i središće istoimenjene (Kijevske) oblasti. Delatnijsko je trgovinsko i kulturno središće sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, starvinjima i kazalištima. To je grad svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu ugrađu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja zaključuje i [[metro]]. == Povijest == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrime goleme slave i moći, kao i za vrime kada je bio unišćen do temelja. Smatra se da je zatemeljčen u V. stoliću kao glavno misto na kojemu su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zaminu robom. Stepenično se srazvijao i zadobio ugled glavna središća istočnoslavjanske molke. Od X. do XII. stolića, pristolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavjanske države. Za vrime najizde [[Mongoli|Mongola]] ispredvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti razderan ([[1240|1240.]]). Mongolska najizda i njegovo potpuno razdiranje su mu toliko naškodili, da je u narednim stolićima u cilosti izgubio utjecaj i užnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središćem srednje užnosti u zaklopu golemih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a konto propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrime bit će pod silnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se pa razvija tijekom ruske delatnijske pobnove krajem XIX. stolića. Konto burnih vrimena koja su uslijedila poza [[Februarska pobnova|Februarske]] i [[Oktobarska pobnova|Oktobarske]] pobnove [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek nastale [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a stanje glavnog grada druge po golemosti [[sovjetski Savez|sovjetske]] molke. Ponovno je silno postradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cilosti, no obnova je odmah uslidila potom rata i Kijev postaje trećim po užnosti središćem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U svibnju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svojega grada. Kijev i nakon razdora [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostanjuje glavnim gradom mlade neovisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg neovisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg neovisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Prvobitni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] 80v6jpq18y2ei5zcc92w6cc2b2u0hio 41260954 41260952 2022-08-03T16:41:09Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Zoglav|Zoglav]] ([[User talk:Zoglav|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:2003:D2:5720:CEB1:7C09:5CCE:F13E:640E|2003:D2:5720:CEB1:7C09:5CCE:F13E:640E]] wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" bgcolor="#fffff" |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | KIJEV</font><br />(Київ)</font><br /> |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:COA_of_Kyiv_Kurovskyi.svg|100px|Escut de Kíev]] |----- ! colspan="2" bgcolor="#66CCFF" | Osnovni podaci |----- | [[Stanovništvo]] &nbsp;- Ukupno <br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva]] | <br /> 2.814.258 stan. <small>''([[2012|2012.]])''</small> <br /> 3.299 stan./km² |----- | [[Površina (geometrija)|Površina]] || 800 km² |----- | '''Gradonačelnik''' || [[Vitalij Kličko]] |----- | [[Geografska širina|Širina]] [[Geografska dužina|Dužina]] | 50°27′N 30°30′E |----- | [[Internet]] || [http://www.kmr.gov.ua/ Kijevsko gradsko poglavarstvo] |----- | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Map of Ukraine political simple city Kiew.png|300px|Položaj Kijeva na karti Ukrajine]] |} '''Kijev''', često i '''Kyiv''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Ки́їв''' (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad [[Ukrajina|Ukrajine]] smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Leži na [[Dnjepar|Dnjepru]]. Prema podacima iz [[2005|2005.]] godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna. Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i kazalištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i [[metro]]. == Historija == {{main|Historija Kijeva}} Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su [[Istočni Slaveni]] vršili trgovinu i zamjenu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije. Od X. do XII. stoljeća, prijestolnica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], goleme srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti uništen ([[1240|1240.]]). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792|1792.]] na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim utjecajem [[Rusija|Rusije]]. Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza [[Februarska revolucija|Februarske]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske]] revolucija [[1917|1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921|1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934|1934.]] preuzima od [[Harkov]]a status glavnog grada druge po veličini [[sovjetski Savez|sovjetske]] republike. Ponovno je jako stradao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cijelosti, no obnova je odmah uslijedila nakon rata i Kijev postaje trećim po važnosti središtem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]]). U maju [[1982|1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada. Kijev i nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Gradske znamenitosti == Najpoznatije drvo u Kijevu je [[kesten]]. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova. Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i [[oružje|naoružanja]], ovdje je golemi kompleks Muzeja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa [[Majka Domovina|spomenikom Majci Domovini]] koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred [[Dnjepar|Dnjepra]] u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl. Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena [[1745|1745.]]-[[1752|1752.]]) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] hramova, a posebno crkveni kompleks [[Kijevo-pečerska lavra]] (samostan u spiljama). Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] (autor Mihajl Mikešin) i spomenik [[Volodimir Veliki|Volodimiru Velikom]], koji je [[988|988.]] godine primio [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica [[Hreščatik]], koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani [[Ukrajina|Ukrajine]], dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]. === Ostale znamenitosti === [[1990|1990.]] godine [[Katedrala sv. Sofije (Kijev)|Katedrala sv. Sofije]] i [[Kijevo- pečerska lavra]] stavljene su na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine: * Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća) * Zlatna Vrata (XI. stoljeće) * Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće) * Muzej minijatura * Crkva sv. Trojice * Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata ([[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) (XX. stoljeće) * Katedrala sv. Mihalea * Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće) * Rodna kuća i muzej [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] (XIX. stoljeće) * Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće) * Muzej jedne ulice * Vladimirska katedrаla * Socrealistična izgradnja [[Hreščatik]]a * Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності) * Muzej rata u [[Afganistan]]u * Muzej [[Černobilj|Černobila]] * Spomenik prijateljstvu naroda * Spomenik [[Majka Domovina|Majci Domovini]] == Galerija == === Trg nezavisnosti === <gallery> Datoteka:Kyiv mainsquare.jpg|Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu Datoteka:Maidan at night.JPG|Trg nezavisnosti </gallery> === Kijev === <gallery> Datoteka:Andreevskaja cerkov.jpg|Crkva sv. Andrije <br />(Анрiївська церква) Datoteka:Kiev Andreaskerk.jpg|Crkva sv. Andrije Datoteka:Kiev Michaelsklooster.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир) Datoteka:StMichaelCathedral.jpg|Samostan i katedrala sv. Mihaela <br />(Михайлівський Золотоверхий собор) Datoteka:Kiev Holenklooster.jpg|Kijevo-pečerska lavra <br />(Печерська лавра) Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|Obnovljena Uspenska katedrala <br />(Успенський собор Києво-Печерської лаври) Datoteka:Trapeznaja Lavry.JPG|Kijevo-pečerska lavra Datoteka:Nadvratnaja cerkov Lavry.JPG|Ulaz u Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|Katedrala sv. Sofije <br />(Софійський собор) Datoteka:Street in kiev.JPG | Kijevska ulica Datoteka:Vladimirsky Sobor.jpg|Katedrala sv. Vladimira <br />(Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор) Datoteka:Mariinsky Palace.jpg|Palača Marijinsky <br />(Маріїнський палац) Datoteka:Foreign Ministery.jpg|Ministarstvo vanjskih poslova <br />(Міністерство закордонних справ) Datoteka:National Bank of Ukraine.jpg|Ukrajinska narodna banka <br />(Національний банк України) Datoteka:Kiev Opera House.JPG|Nacionalna opera Ukrajine<br />(Національна опера України) Datoteka:Kiev Conservatoriy.jpg|Kijevski konzervatorij <br /> Datoteka:Kiev History Museum.jpg|Povijesni muzej <br />(Історичний музей) Datoteka:Shevchenko University.jpg|Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka<br />(Київський національний університет імені Тараса Шевченка) Datoteka:Ukrainian National Theater.jpg|Oktobarska palača <br />(Жовтневий палац) Datoteka:Bogorodica-Pirogoscha.jpg|Crkva Bogorodice Pirogošče <br />(церква Богородиці Пирогощі) Datoteka:Kiev gate 2001 07 09.jpg|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Golden Gate.JPG|Zlatna vrata <br />(Золоті Ворота) Datoteka:Olga Monument.jpg|Spomenik kneginje Olge <br />(Пам`ятник княгині Ользі) Datoteka:Kiev Cabinet of Ministers.jpg|Zgrada Vlade <br />(Будинок уряду) Datoteka:Jaroslavov Val Facade.JPG|Zgrada na Jaroslavskoj ulici Datoteka:Kiev facades.JPG|Zgrada na Volodimirskoj ulici Datoteka:Fasad Kiev.JPG|Zgrada na Desjatinskoj ulici Datoteka:Kreschatik.JPG|Hreščatik Datoteka:Podol.JPG|Podol Datoteka:Vladimir-Krestitel.JPG|Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom Datoteka:Kiev BotanicalGardens lilacs.jpg|Pogled s botaničkog vrta Datoteka:Kiev dnipro.jpg|Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra Datoteka:Kiev lavra.jpg|Pogled na Kijevo-pečersku lavru Datoteka:Kiev Chrestjatik.jpg|ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик) Datoteka:Kiev straatbeeld.jpg|Ulica u Kijevu Datoteka:Tram in Kyiv on Kontraktova Square in 2003.jpg|Tramvaji u Kijevu Datoteka:Kyiv-poshtova-ploscha.jpg|Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа) Datoteka:Maket Sofii.JPG|Originalni izgled Sofije Kijevske Datoteka:Hauptgebäude der Kiewer Sophienkathedrale.jpg|Sv. Sofija </gallery> == V. također == * [[Kijevska bitka]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Kiev}} * [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitska snimka Kijeva] * [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ |date=2011-04-23 }} * [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič * [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu]) * [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu * [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku] * [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] * [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini] * [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] * [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=2012-07-17 }} * [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Kijev| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] m1l4sylq5s1eey0gcdsamj3b3edu8f0 0 18788 41260984 41185613 2022-08-03T20:54:44Z Alekol 2231 /* Rođenja */ wikitext text/x-wiki {{year dab|1979}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1979}} __NOTOC__ Godina '''1979''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] po gregorijanskom kalendaru. * Međunarodna godina deteta (UN). <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1979''': <br /> [[1979#Januar/Siječanj|1]] • [[1979#Februar/Veljača|2]] • [[1979#Mart/Ožujak|3]] • [[1979#April/Travanj|4]] • [[1979#Maj/Svibanj|5]] • [[1979#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1979#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1979#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1979#Septembar/Rujan|9]] • [[1979#Oktobar/Listopad|10]] • [[1979#Novembar/Studeni|11]] • [[1979#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1979#Rođenja|Rođenja]] • [[1979#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[SAD]] prenose diplomatsko priznanje sa Republike Kine ([[Tajvan]]) na [[Narodna Republika Kina|Narodnu Republiku Kinu]]. * 1. 1. - [[Jura (kanton)|Jura]] postaje najmlađi kanton [[Švajcarska|Švajcarske]], izdvajanjem iz [[Bern (kanton)|Berna]]. * 1. 1. - Francuski [[Peugeot]] preuzima kompanije Chrysler Europe i [[Simca]]. * [[3. 1.]] - Na Drugom programu TV Beograd emitovana prva "Beogradska hronika". * [[4. 1.]] - [[Shapour Bakhtiar]], opoziciona figura, postavljen za predsednika [[Pahlavi (dinastija)|iranske carske]] vlade, zbog čega je izbačen iz Nacionalnog fronta. * [[7. 1.]] - Vijetnamske snage i kambodžanski pobunjenici ulaze u glavni grad [[Demokratska Kampučija|Kampučije]] [[Phnom Penh]] i formalno ruše režim [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], koji se povlače prema tajlandskoj granici. * [[8. 1.]] - {{flagicon|CMB|1979}} Proglašena [[Narodna Republika Kampučija]], pod vijetnamskim okriljem, bez međunarodnog priznanja (režim traje do [[1993]], od 1989. pod imenom Država Kambodža). Dezorganizacija u zemlji vodi do gladi. * 8. 1. - Eksplozija francuskog [[tanker]]a ''Betelgeuse'' na jugu Irske, 50 poginulih. * [[9. 1.]] - Osnovan Fond "Nikola Tesla" za podsticaj naučnom stvaralaštvu. * 9. 1. - Koncert "Muzika za [[UNICEF]]" u Generalnoj skupštini UN, domaćini [[Bee Gees]], [[ABBA]] predstavila novu pesmu "Chiquitita". * 9. 1. - Predstavnici Čilea i Argentine potpisali Akt iz Montevidea kojim zahtevaju papino posredovanje u sporu oko [[Beagle (kanal)|Beaglovog prolaza]]. * [[13. 1.]] - Dvojica Hrvata u Čikagu ponovo osuđena za upad u zapadnonemački konzulat u tom gradu prošlog avgusta. * januar - februar - "[[Zima nezadovoljstva]]" u Velikoj Britaniji - brojni štrajkovi protiv zamrzavanja plata u borbi protiv inflacije, a takođe i oštra zima. * [[16. 1.]] - [[Iranska revolucija]]: šah [[Mohammed Reza Pahlavi]] napustio zemlju sa porodicom. * [[20. 1.]] - Osnovana firma Kosovouniverzum, zvanični početak poslovnih aktivnosti [[Braća Karić|Braće Karić]]<ref>Skrozza, Tamara (3. februar 2005). [http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=405133 Dinastija iz šerbeta s hlebom]. ''Vreme''</ref>. * [[29. 1.]] - Brenda Ann Spencer [[Pucnjava u Osnovnoj školi Grover (San Diego)|pucala na školu]] u [[San Diego|San Diegu]], Kalifornija, ubila dvoje i ranila osmoro; objašnjenje: "Ne volim ponedeljke" (inspiracija za pesmu ''[[I Don't Like Mondays]]'' irskog benda ''[[The Boomtown Rats]]''-a). * [[28. 1.]] - [[5. 2.]] - [[Deng Xiaoping]] u poseti SAD, prva poseta lidera NR Kine toj zemlji. * [[30. 1.]] - Varig Flight 967: brazilski teretni avion sa šest članova posade nestao nad Pacifikom (kapetan je preživeo pad aviona [[1973]]). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|thumb|220px|[[Ruholah Homeini|Homeinijev]] povratak]] * [[1. 2.]] - Ajatolah [[Ruholah Homeini]] se vraća u [[Iran]] posle 14 godina progonstva, dočekuje ga ogromna oduševljena masa (→ [[Dekada Fadžra]]). * [[1. 2.|1]] - [[12. 2.]] - Tito na bliskoistočnoj turneji: Kuvajt, Irak, Sirija, Jordan. * [[2. 2.]] - Umro [[Sid Vicious]] (21). * [[4. 2.]] - Homeini imenuje [[Mehdi Bazargan|Mehdija Bazargana]] za premijera, protivno Bahtijaru (do novembra). * [[5. 2.]] - Zbačen predsednik [[Narodna Republika Kongo|Narodne Republike Kongo]] [[Joachim Yhombi-Opango]], sledi [[Denis Sassou Nguesso]] (1979-92. i 1997-...). * [[6. 2.]] - Advokat Jovan Barović, branitelj disidenata, poginuo u sudaru sa kamionom blizu Beograda. * [[9. 2.]] - U vazduhoplovnoj bazi kod Teherana dolazi do pobune pro-Homeinijevih tehničara, zatim dolazi i do uličnih borbi. * 9. 2. - Pukovnik [[Chadli Bendjedid]] je novi predsednik [[Alžir]]a (do [[1992]]), podržava ekonomsku liberalizaciju. * 9. 2. - U Lithgow blizu Sidneya uhapšena trojica Hrvata, u kući u kojoj je nađen i eksploziv<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c1">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/02/09/archives/world-news-briefs-3-held-in-sydney-in-plot-to-cut-water-supply.html |title=World News Briefs |newspaper=The New York Times |date= FEB. 9, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref>. * [[10. 2.]] - Umro [[Edvard Kardelj]], član predsedništava SFRJ i [[CK SKJ]] (u državnom predsedništvu ga zamenjuje [[Sergej Kraigher]]). * [[11. 2.]] (22. bahman 1357. po [[Iranski kalendar|i.k.]]) - [[Iranska revolucija]]: nakon što se vojska povukla u baze, revolucionari zauzimaju sve punktove, premijer Bakhtiar beži iz zemlje - Homeini preuzima vlast. [[Datoteka:Edvard Kardelj (5).jpg|mini|160px|† [[Edvard Kardelj]]]] * [[12. 2.]] - Prvi građanski rat u Čadu: premijer [[Hissène Habré]] pokušao da zbaci predsednika [[Félix Malloum|Félixa Mallouma]]. * 12 - 23. 2. - U Ženevi održana prva Svetska konferencija o klimi. * [[14. 2.]] - Islamski ekstremisti kidnapovali u [[Kabul]]u američkog ambasadora Adolpha Dubsa - poginuo u pucnjavi sa policijom. * [[15. 2.]] - Eksplozija gasa u jednoj [[varšava|varšavskoj]] banci, 49 mrtvih. * 15. 2. - Kasno uveče, prvo streljanje na krovu škole Refah u Teheranu: bivši šef tajne službe SAVAK, šef gradske policije i jedan general. * februar - [[Demokratska Republika Afganistan|Afganistan]]: iz [[Nuristan]]a, koji je u plemenskoj pobuni od prošlog jula, izbačene su vladine snage. U borbi su učestvovali i neki islamski intelektualci, npr. [[Ahmad Shah Massoud]].<ref>Olivier Roy. ''Islam and Resistance in Afghanistan'', p. 99-100. Cambridge University Press. 1990</ref> * [[17. 2.]] - [[Kinesko-vijetnamski rat]] počinje kineskim upadom na sever [[Vijetnam]]a. * [[18. 2.]] - U [[Sahara|Sahari]], u južnom Alžiru, tokom pola sata pada sneg. * [[20. 2.]] - [[Presuda Cassis de Dijon]]: propisi kojima se praktično ograničava uvoz robe su nezakoniti, tj. protivni evropskim ugovorima (→ [[Pravo Evropske unije]]). * [[22. 2.]] - {{flag|Sveta Lucija}} nezavisna od Velike Britanije. * [[27. 2.]] - Knjiga-bomba upućena katoličkom svešteniku Timothyju Majiću iz hrvatskih novina "Danica" u [[Milwaukee]]ju, povređen detektiv. <!-- UDBA ili Hrvatski narodni odpor? --> === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Kuvajtski tornjevi]] otvoreni za javnost (građevinske radove izveo beogradski [[Energoprojekt]]). * 1. 3. - Izbori u Španiji, prvi nakon donošenja novog ustava: slični rezultati kao 1977, vladajuća Unija demokratskog centra ima relativnu većinu, socijalisti drugi. * 1. 3. - Referendum o uvođenju škotske skupštine - većina je "za" ali ispod cenzusa od 40% ukupnog elektorata - ovo će biti povod za izglasavanje nepoverenja britanskoj vladi. Istovremeno, Vels glasa protiv zasebne skupštine (→ [[1997]]). * [[5. 3.]] - Svemirska letjelica [[Voyager 1]] u najbližem prolazu pored Jupitera, poslala je prve snimke [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovih prstenova]]. Otkriveni su i sateliti [[Metida (mjesec)|Metida]] i [[Teba (mjesec)|Teba]], u julu i [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteja]]. [[Datoteka:Jupiter - February 1979 (18269520615).jpg|mini|180px|left|[[Jupiter (planet)|Jupiter]] sa [[Voyager 1|Voyagera 1]]]] * 5. 3. - Zabeležen najveći [[magnetar]]ski događaj ([[meki gama repetitor]]). * [[8. 3.]] - [[Philips]] prikazao [[CD|kompakt disk]]. * [[13. 3.]] - [[Evropski monetarni sistem]] stupa na snagu - sprečavanje velikih fluktuacija u valutnom kursu ("zmija u tunelu"), uvedena obračunska jedinica [[ECU]]. * 13. 3. - Puč [[Maurice Bishop|Morisa Bišopa]] na [[Grenada|Grenadi]], marksistička vlada traje do američke [[Invazija Grenade|invazije]] [[1983]]. * [[14. 3.]] - U sudaru grčkog autobusa i jugoslovenskog kamiona u Grčkoj blizu jugoslovenske granice, poginulo 30 ljudi. * 14. 3. - Prikazan film "[[Kosa (film)|Kosa]]". * 14. 3. - Ukradeni kineski avion Hawker Siddeley Trident pao na fabriku u Pekingu, 44 mrtvih. [[Datoteka:Interference-colors.jpg|mini|150px|[[CD|kompakt disk]]]] * [[15. 3.]] - General [[João Figueiredo]] novi predsednik Brazila (do [[1985]]), poslednji iz vojnog režima. * [[15. 3.|15]] - [[20. 3.]] - [[Heratska pobuna (1979)|Heratska pobuna]] naroda i dela vojske protiv vlasti [[Demokratska Republika Afganistan|DR Afganistana]], ubijeno i nekoliko sovjetskih savetnika. Do jeseni, u pobuni su i centralni delovi zemlje. * [[16. 3.]] - Prikazan film ''[[The China Syndrome]]'' o TV reporterki koja otkriva zataškavanje problema sigurnosti u nuklearnoj elektrani. * 16. 3. - Okončan Kinesko-vijetnamski rat, obe strane tvrde da su pobedile. * [[17. 3.]] - Izvršni savet Beograda zaključio da cene kvadrata stana budu 15.000 do 17.500 dinara. * [[22. 3.]] - Sednica Predsedništva SFRJ i Predsedništva CK SKJ u Igalu. * [[25. 3.]] - Prihvaćen predlog Narodne banke Jugoslavije da se izda kovani novac od 25 para, jer se petoparac gubi iz opticaja. [[Datoteka:Carter, Sadat, and Begin at the Peace Treaty Signing, March 27, 1979 (10729561495).jpg|mini|200px|Sadat, Karter i Begin]] * [[26. 3.]] - Ispred [[Bela kuća|Bele kuće]] potpisan [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum]] ([[Anwar Sadat|Sadat]] i [[Menachem Begin|Begin]]). * [[27. 3.]] - Sovjetska plovila stigla u vijetnamsku [[baza Cam Ranh|bazu Cam Ranh]] (do 2002). * [[28. 3.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička]] britanska vlada [[Jim Callaghan|Jima Callaghana]] izgubila poverenje u parlamentu sa 311 prema 310 glasova - prevremeni izbori 3. 5.. * 28. 3. - [[Incident na ostrvu Tri Milje]]: nesreća u [[nuklearna elektrana|nuklearnoj elektrani]] u Pensylvaniji dovela do opsežnog radijacijskog zračenja. * [[30. 3.]] - Britanski političar [[Airey Neave]] poginuo od bombe koju je Irska nacionalna oslobodilačka armija postavila pod njegov auto na parkingu Palate Westminster (teorije zavere tvrde drugačije). * [[31. 3.]] - [[Britanija|Britanski]] razarač "London" isplovio iz luke u La Valeti, čime su okončane vojne veze [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Malta|Malte]], uspostavljene 181. godinu ranije. * 31. 3. - Pesma Evrovizije u Jerusalimu, ponovo pobedio Izrael; Jugoslavija nije učestvovala, niti je prenosila, iz političkih razloga. * [[mart]] - Hrvatski nacionalisti se izjasnili krivim u vezi otmice aviona [[1976]] (v. [[TWA Flight 355]]). === April/Travanj === * mart/april - Kampanja protiv disidentske aktivnosti u SFRJ, [[Milovan Đilas]] upozoren 21. 3. da će biti preduzete "najenergičnije mere"<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c2">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/04/08/archives/yugoslavia-moving-against-dissidents-djilas-is-warned-by-secret.html |title=YUGOSLAVIA MOVING AGAINST DISSIDENTS |newspaper=The New York Times |date= APRIL 8, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref>. * april, početkom - CK [[SKJ]] doneo zaključke o sprovođenju Titove inicijative od prošlog novembra, o doslednijem ostvarivanju načela kolektivnog rada, odlučivanja i odgo­vornosti, u svim organima i organizacijama i na svim nivoima — od ko­mune do Federacije; slede sednice konferencija svih društveno-političkih orga­nizacija (Socijalistički savezi, Sindikat, Savezi socijalističke omladine i Savezi boraca), uveden jednogodišnji mandat za njihove predsednike; u skladu s tim već počinje rad na izmeni [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)|Ustava]]<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 316</ref>. * [[1. 4.]] - Proglašena Islamska Republika [[Iran]], nakon dvodnevnog referenduma u kome je navodno 99% glasača bilo "za". * [[2. 4.]] - Propust [[antraks]]a iz vojnog objekta u [[Sverdlovsk]]u, SSSR, broj mrtvih se procenjuje na stotinak. * 2. 4. - Zatvaranjem britanske vojne baze, [[Malta]] stekla punu nezavisnost čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu. * [[3. 4.]] - [[Zvonko Bušić]] i još troje, osuđeni prošle godine u SAD na doživotni zatvor zbog otmice aviona 1976, dobili pravo na pomilovanje posle 31. 12.. * [[4. 4.]] - U [[Pakistan]]u pogubljen bivši predsjednik Vlade [[Zulfikar Ali Buto]] koji je svrgnut vojnim udarom [[1977]]. godine. * [[5. 4.]] - [[KK Bosna Royal|KK Bosna]] postala prvak Evrope u Grenoblu. * [[7. 4.]] - Pogubljen/ubijen bivši iranski premijer [[Amir-Abbas Hoveyda]]. * [[9. 4.]] - [[51. dodjela Oscara]]: najbolji film je "[[The Deer Hunter|Lovac na jelene]]", ukupno pet nagrada od devet nominacija. * [[10. 4.]] - U SAD potpisan Zakon o odnosima sa Tajvanom. * 10. 4. - Kraj [[Ugandsko-tanzanijski rat|Ugandsko-tanzanijskog rata]]: [[Tanzanija|tanzanijske]] trupe okupirale glavni grad [[Uganda|Ugande]], diktator [[Idi Amin]] bježi u Libiju pa [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]]. [[Datoteka:Hotel Slavija, 1979 Yugoslavia Earthquake.jpg|mini|200px|[[Zemljotres u Crnoj Gori 1979.|Zemljotres u Crnoj Gori]]]] * [[15. 4.]] - Jak [[Zemljotres u Crnoj Gori 1979.|zemljotres na crnogorskom primorju]] - ljudske žrtve i razaranja, naročito u [[Budva|Budvi]]. U Crnoj Gori 101 poginuli, u [[Albanija|Albaniji]] 35. * april - Razne pobune u Iranu (Kuzestan, Kurdi...). * [[17. 4.|17]] - [[19. 4.]] - Hapšenja i ubistvo oko 100 đaka u [[Centralnoafričko Carstvo|Centralnoafričkom Carstvu]] koji su protestovali zbog obaveznog nošenja skupih uniformi. * [[18. 4.]] - [[Saad Haddad]] proglasio Slobodnu Libansku Državu na jugu Libana uz pomoć Izraela (nepriznata država nestaje zajedno s njim 1984). * [[19. 4.]] - Proslava 60. godišnjice [[SKJ]] u beogradskom centru "Sava". * 19. 4. - Štampan prvi broj obnovljenog lista za decu "Neven". * 19. 4. - Austrijanac [[Andreas Mihavecz]] preživeo 18 dana bez vode i hrane, nakon što su ga policajci zaboravili u ćeliji. * [[20. 4.]] - Američkog predsednika [[Jimmy Carter|Cartera]] napao [[močvarni zec]] u rodnom gradu [[Plains, Georgia]] (objavljeno 29. 8.). * [[23. 4.]] - [[23. 5.]] - Studentski protesti u [[Nepal]]u u kojima ima i mrtvih, kralj [[Birendra]] najavljuje referendum o uvođenju višepartijskog sistema (održan 1980). * [[29. 4.]] - [[Orson Vels]] na ručku kod predsednika [[Tito|Tita]] (snima se film "[[Tajna Nikole Tesle]]"). === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Danska daje samoupravu [[Grenland]]u. [[Datoteka:Margaret Thatcher cropped2.png|thumb|150px|[[Margaret Thatcher]], premijer UK 1979-90]] * [[3. 5.]] - Generalni izbori u [[Velika Britanija|V. Britaniji]]: ubedljiva pobeda [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] na čelu sa [[Margaret Thatcher]], 339 prema 262 mandata za laburiste. Slogan konzervativaca je bio ''Labour Isn't Working''. Partija ostaje na vlasti do [[1997]]. * [[5. 5.]] - Osnovana [[Iranska revolucionarna garda]] (''Pasdaran-e Enqelab''). * [[6. 5.]] - Izbori u Austriji, socijaldemokrati kancelara [[Bruno Kreisky|Bruna Kreiskog]] pojačavaju većinu. * [[8. 5.]] - Požar u [[manchester]]skoj robnoj kući Woolworths, deset mrtvih. * [[9. 5.]] - [[Finale kupa UEFA 1979.|Finale kupa UEFA]] u Beogradu: [[FK Crvena Zvezda]] - [[Borusija Menhengladbah]] 1:1. * [[10. 5.]] - Samouprava za [[Federalne Države Mikronezije]] pod suverenitetom SAD (nezavisnost od 1986). * 10. 5. - U Kanu prikazan film ''[[Apocalypse Now]]''. * [[12. 5.]] - Još jedan jak potres u Crnoj Gori, zabeležena šteta u Kotoru. * [[15. 5.]] - Na sednici oba veća Skupštine SFRJ izabrano [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvo]], zapravo potvrđen stari sastav: pored Tita tu su [[Lazar Koliševski]] (potpredsednik), [[Cvijetin Mijatović]], [[Sergej Kraigher]], [[Petar Stambolić]], [[Vladimir Bakarić]], [[Vidoje Žarković]], [[Stevan Doronjski]] i [[Fadil Hoxha]]. [[Dušan Dragosavac]] generalni sekretar partijskog predsedništva umesto [[Stane Dolanc|Staneta Dolanca]]. * [[16. 5.|16]] - [[21. 5.]] - Tito u poseti SSSR. * 20. 5. - Generalni sekretar [[Španska socijalistička radnička partija|Španske socijalističke radničke partije]] [[Felipe González]] daje ostavku jer se partija ne želi odreći marksizma. * [[21. 5.]] - [[Dan White]], ubica [[George Moscone|Georgea Mosconea]] i [[Harvey Milk|Harveyja Milka]], osuđen na samo sedam godina (→ [[Twinkie obrana]]), što dovodi do nereda Whiteove noći od strane gej zajednice u San Franciscu. * [[21. 5.|21]] - [[28. 5.]] - [[Elton John]] nastupa u Lenjingradu i Moskvi - prva zapadna rok zvezda u SSSR. * [[23. 5.]] - U revanšu finala kupa UEFA, Borusija pobeđuje Crvenu Zvezdu sa 1:0 i uzima trofej (oproštaj [[Berti Vogts]]a od igračke karijere). * 23. 5. - U Los Angelesu dvojica nacionalističkih Hrvata poginula od bombe u kamionu, pretpostavlja se da je bila namenjena drugim Hrvatima, metama pretnji i iznude<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c3">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/09/archives/croatian-community-is-upset-by-blasts-identification-of-victims.html?_r=0 |title=Croatian Community Is Upset by Blasts |newspaper=The New York Times |date= JUNE 9, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref><ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c4">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/21/archives/clashing-yugoslavamericans-studied-by-grand-jury-theory-on-secret.html |title=Clashing Yugoslav‐Americans Studied by Grand Jury |newspaper=The New York Times |date= JUNE 21, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref>. * [[24. 5.]] - Pop Stojiljko Kajević, Nikola Kavaja i još dvojica Srba osuđeni u Čikagu za zaveru za ubistvo jugoslovenskih diplomata u tom gradu 1975<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c5">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/05/25/archives/around-the-nation-4-serbians-are-convicted-of-plotting-to-kill.html |title=Around the Nation |newspaper=The New York Times |date= MAY 25, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref> (Kavaja je na slobodi uz kauciju do izricanja presude). * 24. 5. - Dnevnik TV Beograd ima novu špicu sa tačkastim globusom (do 1992, nove varijante 1998-2000. i od 2010). * [[25. 5.]] - [[Let American Airlines 191]]: najgora avio-nesreća u istoriji SAD, 273 poginulih u padu aviona [[DC-10]] neposredno po poletanju sa čikaškog aerodroma. Ova nesreća, i ona sledećeg novembra, ruše reputaciju DC-10, mada problem nije bio u avionu. * 25. 5. - Šestogodišnji [[Etan Patz]] nestao na Menhetnu - iz ovoga će nastati pokret za nestalu decu (prvi lik na tetrapaku za mleko). * 25. 5. - Prikazan prvi film ''[[Alien (film)|Alien]]''. * [[26. 5.]] - Izraelci vratili [[sinaj]]ski grad [[Ariš (grad)|Ariš]] Egiptu (etapno povlačenje sa poluostrva traje do 1982). * [[28. 5.]] - Potpisan ugovor o pristupanju Grčke [[Evropska ekonomska zajednica|Evropskoj ekonomskoj zajednici]] (stupa na snagu 1. januara 1981). === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - [[Datoteka:Flag of Zimbabwe Rhodesia.svg|25px]] Poslije devedeset godina ukinuta vladavina bijele manjine u [[Rodezija|Rodeziji]] - prvi crni premijer je [[Abel Muzorewa]], država se privremeno zove [[Zimbabwe Rhodesia]] (do decembra). * [[2. 6.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] stigao u posjetu rodnoj [[Poljska|Poljskoj]], prvi posjet jednog pape nekoj komunističkoj zemlji ("devet dana koji su promijenili svijet"). * 2. 6. - U Los Angelesu donesen zakon o gay pravima (ili 8. 7.). * [[3. 6.]] - Izbori u Italiji, [[Komunistička partija Italije|komunisti]] i dalje jaki drugi ali izgubili 33 mesta. * 3. 6. - Izboj naftnog izvora Ixtoc I u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], ističu stotine miliona galona nafte (najteži incident do [[2010]]). * [[4. 6.]] - General i šef države [[Gana|Gane]] [[Fred Akuffo]] zbačen vojnim udarom - na vlast prvi put dolazi zrakoplovni satnik [[Jerry Rawlings]] (šef države odn. predsjednik 1979. i 1981-2001); kasnije tokom meseca streljana trojica ranijih vojnih šefova države: [[Ignatius Kutu Acheampong|Acheampong]], [[Akwasi Afrifa|Afrifa]] i Akuffo. * [[7. 6.]] - Prvi direktni izbori za [[Evropski parlament]] u tada 9-članoj [[Evropska zajednica|EZ]]. * [[8. 6.]] - Od 11 članova Saveta za narodnu odbranu SFRJ, šest su generali; u saveznom Savetu za zaštitu ustavnog poretka su dvojica generala od osam članova (ocenjeno kao porast uticaja vojske u Jugoslaviji)<ref name="osa1">[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-77.shtml More Power for Army Generals in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604193524/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-77.shtml |date=2012-06-04 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE</ref>. * [[11. 6.]] - Bryan Allen preleteo [[La Manche]] letelicom na ljudski pogon ''[[Gossamer Albatross]]'' (pribl. "paučinasti albatros"). * [[15. 6.]] - Objavljeno da je gen. [[Ivan Mišković (general)|Ivan Mišković]] postavljen za predsednika Saveta za civilnu zaštitu (bio sklonjen [[1973]])<ref name="osa1"/>. * jun - [[McDonald's]] uveo [[Happy Meal]] za decu. * [[16. 6.]] - [[Islamistička pobuna u Siriji]] &mdash; Masakr u [[alep]]skoj artiljerijskoj školi: pripadnici Muslimanskog bratstva ubili između 50 i 83 [[alaviti|alavitska]] kadeta. * [[18. 6.]] - Bečki samit: [[SAD]] i [[SSSR]] (Karter i [[Leonid Brežnjev|Brežnjev]]) potpisuju sporazum [[SALT II]] o ograničenju strateškog naoružanja (američka desnica kritikuje sporazum, Senat ga nije ratifikovao zbog invazije na Afganistan). * 18/[[19. 6.]] - Teretni voz sa tri lokomotive i 30 vagona pao u provaliju kod Titograda, poginula trojica mašinovođa. * [[20. 6.]] - Srpski emigrant [[Nikola Kavaja]] oteo avion u SAD, tražio puštanje oca Stojiljka Kajevića, zamišljao da obruši avion na "[[Poslovni centar Ušće|CK]]" u Beogradu i ubije Tita<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c6">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/07/12/archives/priest-sees-no-contradiction-in-his-terrorist-acts-a-lot-of-pride.html |title=Priest Sees No Contradiction in His Terrorist Acts |newspaper=The New York Times |date= JULY 12, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref><ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c7">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/25/archives/new-fbi-crisis-control-center-a-key-to-saving-136-in-hijacking.html |title=New F.B.I. Crisis Control Center A Key to Saving 136 in Hijacking |newspaper=The New York Times |date= JUNE 25, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref><ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c8">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/22/archives/serbian-hijacker-surrenders-as-jetliner-from-new-york-lands-in.html |title=Serbian Hijacker Surrenders as Jetliher From New York Lands in Ireland |newspaper=The New York Times |date= JUNE 22, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref>. * 20. 6. - Vojnik nikaragvanske nacionalne garde ubio američkog novinara ABC-a Billa Stewarta i njegovog prevodioca - revolt prema Somozinom režimu u SAD. * [[25. 6.]] - Komandant [[NATO]]-a [[Alexander Haig]] preživeo u Belgiji napad [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]]. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Original Sony Walkman TPS-L2.JPG|mini|140px|left|Originalni [[Sony]]-jev ''[[Walkman]]'']] * [[1. 7.]] - [[Sony]]-jev ''[[Walkman]]'' ušao u prodaju u Japanu. * 1. 7. - U [[Švedska|Švedskoj]] zabranjeno telesno kažnjavanje dece u kući. * [[3. 7.]] - [[Operacija Ciklon]]: američki predsednik [[Jimmy Carter]] odobrava finansiranje antikomunističke gerile, [[mudžahedin]]a, u [[Građanski rat u Afganistanu|afganskom građanskom ratu]] (prvo se šalje komunikaciona oprema). * [[7. 7.]] - NR Kina dobija status najpovlašćenije nacije od SAD. * [[9. 7.]] - Referendumom odobren ustav [[Palau]]a - otočje, dio [[Starateljsko područje Pacifičkih Otoka|Starateljskog područja Pacifičkih Otoka]], nisu se željela priključiti [[Federativne Države Mikronezije|Federativnim Državama Mikronezije]] niti [[Maršalovi Otoci|Maršalovim Otocima]]. * [[11. 7.]] - Američka svemirska stanica ''[[Skylab]]'' pala blizu [[Perth]]a, Australija (bila je prazna od 1974). * [[12. 7.]] - {{flag|Kiribati}} (/Kiribas/) stiču nezavisnost od [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] ([[Gilbertovi otoci|Gilbertovi]], [[Linijski otoci|Linijski]], [[Otoci Phoenix|Phoenix]] otoci i [[otok Banaba]]). * 12. 7. - Požar u hotelu ''Corona de Aragón'' u [[Zaragoza|Zaragozi]], Španjolska, preko 80 mrtvih - zvanično nesreća, ali sumnja se na ETA-u. * 12. 7. - ''[[Disco]] Demolition Night'' u Čikagu. * 12. 7. - U Njujorku ubijen mafijaš [[Carmine Galante]], glava familije Bonanno. [[Datoteka:Saddam Hussein 1979.jpg|mini|150px|[[Sadam Husein]], predsednik Iraka 1979-2003.]] * [[16. 7.]] - Predsednik [[Irak]]a [[Ahmed Hassan al-Bakr]] daje ostavku, nasleđuje ga potpredsednik [[Sadam Husein]] (do [[2003]]); ubrzo vrši krvavu čistku na vrhu vlasti. * [[17. 7.]] - Prvo zasedanje [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]], prvi govor drži privremena predsedavajuća [[Louise Weiss]], stara aktivistkinja za ženska prava. [[Datoteka:Flag of the FSLN.png|mini|150px|left|Zastava [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|Sandinističkog fronta nacionalnog oslobođenja]]]] * [[19. 7.]] - [[Nikaragvanska revolucija]]: [[Sandinisti]] preuzimaju vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]], dva dana nakon bekstva diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somose]] iz zemlje (porodica Somoza je vladala od 1936.); zemlja je u ruševinama od rata i zemljotresa iz 1972. * 19. 7. - Dva grčka tankera, ''Atlantic Empress'' i ''Aegean Captain'', se sudarila pored [[Tobago|Tobaga]] u Karibima - 27 mrtvih u požaru i velika količina izlivene nafte. * 19. 7. - [[Maritza Sayalero]] je prva [[Miss Universe]] iz Venecuele; kada su novinari i ostale takmičarke pohrlili njenom tronu bina se srušila. * [[21. 7.]] - Dominacija Disco muzike: sedam od deset najviših pozicija na Billboard Hot 100. * [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 26. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Trofej (film)|Trofej]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/26-pulski-filmski-festival/ 26. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo]] zbacio u krvavom vojnom udaru svog brutalnog strica [[Francisco Macías Nguema|F. M. Nguemu]] i postao predsednik [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]] (F. M. Nguema pogubljen 29. 9., a Teodoro je 2016. još uvek na vlasti). * [[4. 8.]] - Zamrznute cene industrijskih proizvoda u SFRJ, kako bi se obuzdala inflacija, što će izazvati nestašice najesen (deo cena će biti liberalizovan novembra 1980). * [[5. 8.]] - [[Zapadna Sahara|Zapadnosaharski]] front [[Polisario]] sklopio mir sa [[Mauritanija|Mauritanijom]] koja se povlači iz teritorije (→ [[Tiris al-Gharbiyya]]), ali Marokanci ubrzo ulaze. * [[8. 8.]] - Predsednik senata [[Wálter Guevara]] postaje predsednik [[Bolivija|Bolivije]], nakon što na junskim izborima niko nije dobio apsolutnu većinu, a Kongres nije mogao doneti odluku. * 8. 8. - Komitet Senata SAD iznosi da pet stranih zemalja ima špijunske mreže za nadzor svojih državljana u SAD: Čile, Filipini, Tajvan, Jugoslavija i (bivši) carski Iran. * [[10. 8.]] - [[Michael Jackson]] izdao album ''[[Off the Wall]]''. * 10. 8. - Povratak civilne vlasti u [[Ekvador]]u, [[Jaime Roldós Aguilera]] je novi predsednik (do 1981), podržava ljudska prava. * [[11. 8.]] - Pukla brana Machchu-2 u indijskoj državi [[Gudžarat]], procene broja mrtvih od 1.800 do 25.000. [[Datoteka:An artist's impression of the encounter between Pioneer 11 and Saturn.jpg|mini|210px|left|[[Pioneer 11]] i Saturn (umetnička vizija)]] * [[13. 8.]] - Nemački brod ''Cap Anamur'' stiže u Južnokinesko more gde će u narednih sedam godina spasiti 11.300 vijetnamskih izbeglica (''[[Boat people]]''). * [[15. 8.]] - Autobus sleteo u provaliju kod Novog Sada nakon sudara sa kamionom, 14 poginulih. * [[17. 8.]] - ''[[Monty Python's Life of Brian]]'' prikazan u SAD, u novembru u UK. * [[20. 8.]] - Kurdska pobuna u Iranu: tri dana nakon što je Homeini objavio džihad protiv Kurda, Iranska armija započinje opsadu [[Mahabad]]a, koji pada 3. septembra. * [[27. 8.]] - [[IRA]] ubila Lorda [[Luis Mauntbaten|Mauntbatena]] i još četvoro na brodici; istog dana u zasedi ubijeno 18 britanskih vojnika. * [[28. 8.]] - U Brazilu amnestirani politički zatvorenici osuđeni 1961-78. * avgust - Beogradski fantom: Vlada Vasiljević tokom deset noći juri ulicama ukradenim belim Porscheom 911, pred mnogobrojnom "publikom". * avgust/septembar - Uragan David pogađa Karibe, naročito [[Dominika|Dominiku]] (29. 8., 56 mrtvih) i [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]] (31. 8., 2.000 mrtvih). === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Poljud stadium.jpg|mini|250px|[[Gradski stadion u Poljudu]]]] * 30. 8. - [[9. 9.]] - [[Tito]]vo putovanje u [[Havana|Havanu]] na Konferenciju [[Pokret nesvrstanih|Nesvrstanih]]: insistira na nezavisnosti Pokreta od oba bloka. * [[1. 9.]] - [[Pioneer 11]] postaje prva svemirska letjelica koja je stigla do [[Saturn (planet)|Saturna]]. * [[2. 9.]] - Jubilejski pokret "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" i [[Branimir]]ova godina: oko 200.000 vjernika u [[Nin]]u, predstavljen [[Hrvatski zavjetni križ]]. * [[7. 9.]] - U SAD pokrenut kablovski sportski kanal [[ESPN]] (''Entertainment and Sports Programming Network''). * [[9. 9.]] - [[Svetsko prvenstvo u veslanju]] na [[Bledsko jezero|Bledskom jezeru]]. * [[10. 9.]] - Umro predsednik [[Narodna Republika Angola|NR Angole]] [[Agostinho Neto]], sledi [[José Eduardo dos Santos]] (do 2017); u zemlji je [[Angolski građanski rat|građanski rat]]. * 10. 9. - U [[Marysville, Ohio]] počela s radom Hondina fabrika motocikala, prvi pogon japanske automobilske industrije u SAD (zatvoren 2009). * [[13. 9.]] - Teretni voz se kod [[Stalać]]a zabio u ekspresni voz [[Beograd]] - [[Skoplje]], poginulo 61. * 13. 9. - U Južnoj Africi proglašena nezavisnost "[[bantustan]]a" [[Venda]] - bez međunarodnog priznanja, ukinuta 1994. * [[14. 9.]] - Sukob na čelu [[DR Afganistan]]a: nakon oružanog sukoba, [[Hafizullah Amin]] naredio ubistvo [[Nur Muhammad Taraki]]ja. * [[15. 9.|15]] - [[19. 9.]] - [[VIII. Mediteranske igre - Split 1979.|VIII. Mediteranske igre]] se održavaju u Splitu. [[Borut Petrič]] osvojio tri zlatne i dve srebrne medalje. Za potrebe igara je napravljen [[Gradski stadion u Poljudu]]. * [[septembar]] - [[Milovan Đilas]], [[Mihajlo Mihajlov]] i dr. pokrenuli prvi jugoslovenski [[samizdat]] "Časovnik", koji je odmah zabranjen, a Đilas je sledećeg meseca osuđen na novčanu kaznu<ref>[http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Hronologija života i rada Milovana Đilasa]</ref>; urednik Dragoljub Ignjatović je dobio 30 dana zatvora<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c9">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/10/16/archives/djilas-yugoslav-dissident-faces-jail-in-underground-journal-case.html |title=Djilas, Yugoslav Dissident, Faces Jail in Underground Journal Case |newspaper=The New York Times |date= OCT. 16, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref>. * septembar - [[Španska socijalistička radnička partija]] se na vanrednom kongresu ipak odriče marksizma, [[Felipe González]] je ponovo generalni sekretar. [[Datoteka:Kadinjača - Zapadna Srbija, 001.JPG|mini|260px|[[Spomen kompleks Kadinjača]]]] * [[16. 9.]] - Dve porodice pobegle balonom iz [[Istočna Nemačka|Istočne Nemačke]]. * 16. 9. - Objavljen singl ''[[Rapper's Delight]]'' za koji se misli da je predstavio [[hip hop]] masama. * [[21. 9.]] - Operacija Barracuda: [[Centralnoafričko Carstvo|Centralnoafrički]] car [[Bokassa]] zbačen uz pomoć francuskih padobranaca, [[David Dacko]] se vraća na vlast i proglašava obnovu [[Centralnoafrička republika|republike]]. * [[22. 9.]] - Na beogradskom stadionu JNA održan veliki koncert "Rock spektakl '79.", svirali [[Bijelo dugme]] i još preko 20 izvođača ([[Prljavo kazalište]], [[YU Grupa]], [[Parni valjak]], ...). * 22. 9. - Primećen [[Južnoatlantski bljesak]] kod ostrva [[Otok Bouvet|Buve]], možda nuklearna proba. * [[23. 9.]] - Otkriven [[Spomen kompleks Kadinjača]]. * [[24. 9.]] - [[Hilla Limann]] novi šef države Gane (do 1981). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Druga [[Nigerija|nigerijska]] republika ustanovljena povratkom vlasti iz vojnih u civilne ruke - nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]], predsednik je [[Shehu Shagari]] (do 1983). * [[2.10.|2]] - [[5. 10.]] - 34. godišnja Skupština [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj|Međunarodne banke za obnovu i razvoj]] i [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] se održava u Beogradu. * [[4. 10.]] - Zemljotres u Sarajevu, materijalna šteta. * [[6. 10.]] - U [[Prokuplje|Prokuplju]] rođeni blizanci sa dvadeset dana razmaka, 16. septembra i 6. oktobra. * [[12. 10.]] - Tajfun Tip je najjači zabeleženi na Pacifiku. * [[14. 10.]] - Lideri Angole, Zambije i Zaira potpisali sporazum o nenapadanju. * 14. 10. - Nacionalni marš na Washington za gej i lezbijska prava, između 75 i 125 hiljada učesnika. * [[15. 10.]] - Vojni udar u [[El Salvador]]u, oboren general [[Carlos Humberto Romero]] ali umerena vojno-civilna Revolucionarna vladina hunta ne može kontrolisati vojsku, tako da dolazi do [[Salvadorski građanski rat|Salvadorskog građanskog rata]] (do [[1992]]). * 15. 10. - Crni ponedeljak na [[Malta|Malti]]: nakon pokušaja atentata na premijera [[Dom Mintoff|Doma Mintoffa]], pristalice njegove laburističke partije demolirale prostorije Progress Pressa, izdavača novina The Time. * [[16. 10.]] - Klizište na aerodromu izazvalo [[cunami]] u francuskoj Nici, 23 poginulih. * [[16. 10.|16]] - [[18. 10.]] - Predsednik Tito u poseti Kosovu: Priština, Prizren, Đakovica, Peć. [[Datoteka:Serbia, Belgrade, New Railway Bridge 20120929.jpg|mini|200px|[[Novi železnički most (Beograd)]]]] * [[22. 10.]] - Zbačenom iranskom šahu dozvoljen ulazak u SAD iz zdravstvenih razloga (napustiće zemlju već [[15. 12.]]). * 22. 10. - Osuđena šestorica [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|čehoslovačkih]] disidenata, među kojima [[Václav Havel]] i [[Jiří Dienstbier]]; Havel je uhapšen prošlog maja, piše "Pisma Olgi". * [[23. 10.]] - [[Stevan Doronjski]] novi predsedavajući Predsedništva CK SKJ (do 1980). * [[25. 10.]] - Na referendumu podržani [[Statut o autonomiji Katalonije]] (novi donešen 2006), kao i Baskije - stupaju na snagu u decembru. * 25. 10. - SSSR i [[Južni Jemen]] potpisali ugovor o prijateljstvu. * [[26. 10.]] - Autoritarni predsednik [[Južna Koreja|Južne Koreje]] [[Park Chung-hee]] ubijen od strane [[Kim Jae-gyu]]a, šefa obaveštajne agencije KCIA. * [[27. 10.]] - {{flag|Sveti Vincent i Grenadini}} nezavisni od [[UK]]. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Iranski ajatolah Homeini poziva na demonstracije i napade na američke i izraelske interese. * 1. 11. - Bolivijski general [[Alberto Natusch]] zbacuje predsednika Guevaru krvavim pučem, ali suočen je s prevelikim otporom. * [[2. 12.]] - U Parizu ubijen gangster [[Jacques Mesrine]]. * [[2.11.|2]] - [[4. 11.]] - Titova poseta Rumuniji, njegovo poslednje inostrano putovanje. * [[3. 11.]] - U [[Greensboro, North Carolina]], tokom mitinga "Smrt Klanu" ubijena petorica komunista od strane [[Ku Klux Klan]]a i neonacista. [[Datoteka:Iran hostage crisis - Iraninan students comes up U.S. embassy in Tehran.jpg|mini|220px|[[Iranska talačka kriza]] - studenti ulaze u ambasadu SAD]] * [[4. 11.]] - [[Iranska talačka kriza]] počinje: 3.000 radikala zauzima američku ambasadu u [[Teheran]]u i zarobljava 90 ljudi, od kojih 53-oje Amerikanaca - traže izručenje Šaha iz SAD (kriza traje do januara 1981). * [[6. 11.]] - Usvojeno da će [[Tajvan]] učestvovati na sportskim takmičenjima pod nazivom [[Kineski Taipei]]. * [[9. 11.]] - Pogrešna nuklearna uzbuna u [[NORAD]]-u. * [[10. 11.]] - Voz od 106 vagona sa eksplozivom i otrovnim hemikalijama zglajzao u [[Mississauga (Ontario)]], zbog čega je evakuisano 200.000 ljudi. * [[13. 11.]] - [[Ronald Reagan]] objavljuje da će se dogodine kandidovati za predsednika SAD. * 13. 11. - Londonski ''[[The Times]]'' ponovo izlazi nakon više od 11 meseci štrajka. * [[15. 11.]] - Premijerka Thatcher objavila da je [[Anthony Blunt]] bio "četvrti čovek" Kembričkog špijunskog kruga. * novembar - Sirijske vlasti uhapsile [[alep]]skog šejha Zaina al-Din Khairallu, u gradu dolazi do talasa demonstracija, štrajkova i napada na kancelarije partije Baas. * [[16. 11.]] - Predsednica donjeg doma bolivijskog kongresa [[Lidia Gueiler Tejada]] postaje prelazna predsednica (do sledećeg jula). * 16. 11. - Otvorena prva linija [[Bukureštanski metro|Bukureštanskog metroa]]. * [[19. 11.]] - Ajatolah [[Ruholah Homeini]] zapovijeda oslobođenje 13 talaca - žena i crnaca - zatočenih u američkoj ambasadi u [[Teheranu]]. * [[20. 11.]] - [[Zauzeće Velike džamije]]: prvog dana [[islamski kalendar|islamske]] 1400. godine, militanti na čelu sa [[Juhayman al-Otaibi]]jem zauzeli [[Velika džamija|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]]. * 20. 11. - Otvoren Islamski centar u Beču, sa prvom džamijom u Austriji. * [[21. 11.]] - Nakon što je Homeini rekao da su Amerikanci zauzeli Veliku džamiju, besna gomila zapalila američku ambasadu u [[Islamabad]]u, Pakistan. * [[26. 11.]] - PIA Flight 740: pakistanski avion pao nakon poletanja kod Džede u Saudi Arabiji, 156 mrtvih. * 26. 11. - Qatifska pobuna šiita i levičara u Saudi Arabiji - razbijena 3. decembra. * [[28. 11.]] - Air New Zealand Flight 901: [[Novi Zeland|novozelandski]] avion "DC-10" udario u planinu [[Erebus (planina)|Erebus]] na [[Antarktik]]u, što nije preživio niko od 257 putnika i članova posade. * [[29. 11.|29]] - 30. 11. - Papa [[Ivan Pavao II.]] u poseti carigradskom patrijarhu Atenagori. * [[30. 11.]] - Izdat album ''[[The Wall]]'' grupe [[Pink Floyd]]. === Decembar/Prosinac === * [[decembar]] - Izložba [[Mića Popović|Miće Popovića]] izaziva oštre reakcije državnih medija<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-29.shtml Storm Over an Art Exhibition in Belgrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054627/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-29.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, Open Society Archives - Radio Free Europe</ref>. * [[2. 12.]] - Izbori u Portugalu: apsolutna većina za Demokratsku alijansu, koaliciju desnog centra; premijer od januara je [[Francisco de Sá Carneiro]]. * [[3. 12.]] - Navodno 99,5% glasača u Iranu za novi islamski ustav. [[Datoteka:Белград, Карагеоргий.jpg|mini|150px|Spomenik Karađorđu na beogradskom Vračaru]] * 3. 12. - U gužvi na koncertu [[The Who]] u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiju]] stradalo 11 osoba. * [[4. 12.]] - Okončana opsada Velike džamije, poginulo 127 pripadnika snaga reda i 250 militanata (narednog meseca ih pogubljeno 68, uključujući vođu). * 4. 12. - "Hrvatski borci za slobodu" izveli eksploziju ispred putničke agencije Rudenjak Overseas Travel u [[Queens]]u. * [[6. 12.]] - Premijera ''[[Star Trek: The Motion Picture]]'' u [[Smithsonian]]u. * 6. 12. - "[[Pekinško proleće]]": uklonjen "[[Zid demokratije]]". * [[8. 12.]] - [[Mate Parlov]] i [[Marvin Camel]] boksali neriješeno u Splitu za titulu (smatra se nepravednim prema Camelu). * [[9. 12.]] - Potvrđeno iskorenjivanje [[boginje|boginja]] na planeti. * [[12. 12.]] - Otkriven spomenik Karađorđu na beogradskom Vračaru. * 12. 12. - [[NATO-ova odluka dvostrukog koloseka]]: sa Varšavskim paktom će se pregovarati o ograničenju naoružanja srednjeg i prelaznog dometa, u protivnom će u Zapadnoj Evropi biti postavljeno još takvog oružja. [[Datoteka:Prijem delegacije JNA kod predsednika Tita, Dan Armije.jpg|mini|200px|Prijem delegacije JNA kod predsednika Tita]] * 12. 12. - Vojni udar u Južnoj Koreji, "Puč 12. decembra": samo šest dana nakon što je [[Choi Kyu-hah]] potvrđen kao predsednik, dolazi do sukoba među generalima, [[Chun Doo-hwan]] preuzima kontrolu nad vojskom i zemljom (predsednik 1980-88). * 12. 12. - Nepriznata država Zimbabve Rodezija se privremeno vraća pod britansku kontrolu pod imenom [[Južna Rodezija]] da bi sledećeg aprila nastala nezavisna Republika [[Zimbabve]] (Sporazum iz Lancaster Housea potpisan 21. 12. - kraj [[Rodezijski građanski rat|Rodezijskog građanskog rata]]). * 12. 12. - Jak zemljotres na granici Kolumbije i Ekvadora, 300-600 mrtvih. * [[14. 12.]] - Osnovana [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti]]. * 14. 12. - Još jedan potres u Crnoj Gori. * [[18. 12.]] - Generalna skupština UN usvojila [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena|Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (stupa na snagu 1981). * [[21. 12.]] - Predsednik Tito primio u [[Karađorđevo|Karađorđevu]] delegaciju JNA povodom Dana armije - poslednji sastanak predsednika Tita sa vrhom [[JNA]]. * [[23. 12.]] - [[Klein Matterhorn]] (3883 m) najviše je mesto u Evropi do kog se stiže žičarom. [[Datoteka:SovietInvasionAfghanistanMap.png|thumb|250px|[[Afgansko-sovjetski rat]] - sovjetska invazija]] * [[24. 12.]] - Početak '''[[Afgansko-sovjetski rat|Afgansko-sovjetskog rata]]'''. [[SSSR|Sovjetske]] trupe ušle u [[Afganistan]], u prvoj vojnoj intervenciji [[SSSR]]-a van [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Ovo je kraj [[detant]]a dve supersile. * 24. 12. - Lansirana prva europska raketa [[Ariane (raketa)|Ariane]]. * [[25. 12.]] - Pisac [[Oskar Davičo]] kažnjen novčano jer je za pokojnog [[Velibor Gligorić|Velibora Gligorića]] rekao da je "polupismen" i da ima "dve leve noge"<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-338.shtml Conflict Between A Dead and A Living Yugoslav Writer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054724/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-338.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE</ref>. * [[27. 12.]] - [[Operacija Štorm-333]]: sovjetski specijalci ubili afganskog šefa države [[Hafizullah Amin]]a, postavljen [[Babrak Karmal]]. * [[28. 12.]] - Počinje primirje u Južnoj Rodeziji. * krajem godine - Mere štednje nafte u SFRJ zbog Nafnog šoka - vožnja par-nepar<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-151.shtml Gulf War Endangers Yugoslav Oil Supply]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić, RFE Res.</ref>. === Kroz godinu === * Početak vidnijeg opadanja jugoslovenske ekonomije (ove godine trgovinski deficit 6,4 mlrd. dolara i deficit platnog bilansa 3,4 milijarde, inflacija 30%) - od stranih faktora: [[Naftni šok 1979]] (račun za naftu 3,5 mlrd. dolara, pet puta više nego 1975) i svetska recesija; domaći uzroci: Srednjoročni plan ekonomskog razvoja 1976-80 s velikom investicionom potrošnjom, što sa deficitom platnog bilansa izaziva skok zaduženosti sa 5,8 na 15 mlrd. dolara<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-175.shtml Yugoslavia's Foreign Debts]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, RFE Research</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-5.shtml Yugoslavia's Economic Difficulties]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE Research</ref>. * U SFRJ 2,4 miliona zahteva za pasoš, odbijeno 26.000, od čega 2.350 zbog "javne bezbednosti" (Jugosloveni ostvarili 24 miliona prelazaka granice)<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-172.shtml Yugoslavs Free to Travel Abroad]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Slobodan Stanković, Radio Free Europe Research</ref>. * [[Davorin Savnik]] dizajnirao "Iskrin" telefon ETA 80<ref>[https://www.moma.org/collection/works/158054 Davorin Savnik ETA 80 Telephone 1979]. moma.org</ref>. * Opširan članak o Zagrebu u NYT<ref name="MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c10">{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/11/18/archives/whats-doing-in-zagreb.html |title=What's Doing in ZAGREB |newspaper=The New York Times |date= NOV. 18, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}</ref>. * Prvi singl grupe [[Azra]] (Balkan / A šta da radim). * Nastala grupa [[Haustor]]. * [[Gari Kasparov]] pobedio na svom prvom međunarodnom turniru, u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. * Slučaj "Big Ben" u [[Zagreb]]u - uprava tog kluba odlučila udaljiti "hašomane" - časopis "[[Polet (časopis)|Polet]]" indirektno pozvao na demonstracije protiv kluba (bez presedana) [http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/sr-hrvatska/748-od-novog-vala-do-nove-drzave-3.html]. * Završen rad na izdavanju sabranih dela Marksa, Engelsa i Lenjina (priredio Institut za međunarodni radnički pokret, izdala beogradska Prosveta). * U Kini uvedena [[Politika jednog deteta]] (od 2016. dva deteta). * [[VisiCalc]] je prvi komercijalni program za ''spreadsheet'' (tabelarna izračunavanja), od ove godine se prodaje i tekstualni procesor [[WordStar]]. * Prvi put dodeljena [[Pritzkerova nagrada]] za arhitekturu. * Vrhunac proizvodnje nafte po glavi stanovnika: 5,5 barela godišnje, kasnije oko 4,5. == 1979. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "Vaga za tačno merenje" (TV Beograd, 1975-79), "Dobročinitelji", "Osma ofanziva" (TV Beograd i Sarajevo), "Poletarac", "Sećam se", "Slom", "Srećna porodica" (TV Beograd); "Anno domini 1573", "Đavolje sjeme", "Prizori iz obiteljskog života", "Svjetionik" (TV Zagreb); "Tale" (snim. 1977), "Djetinjstvo mladosti" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Nacionalna klasa]]", "[[Jovana Lukina]]", "[[Radio Vihor zove Anđeliju]]", "[[Partizanska eskadrila]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1979.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1979&decade=1970&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1979 on Discogs]. discogs.com (pristup. 15. 8. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Bitanga i princeza"; <small>[[Riblja čorba]]</small>: "[[Kost u grlu]]"; <small>[[Prljavo kazalište]]</small>: "Prljavo kazalište"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Gradske priče"; <small>[[Divlje jagode]]</small>: "Divlje jagode"; <small>[[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]]</small>: "Kad misli mi vrludaju"; <small>[[Andrej Šifrer]]</small>: "Od šanka do šanka"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Ručni rad"; <small>[[Slađana Milošević|Slađana]]</small>: "Gorim od želje da ubijem noć"; <small>[[Mirzino jato]]</small>: "Šećer i med"; ** Zabavni: <small>[[Rani mraz]]</small>: "Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu"; <small>[[Arsen Dedić]]</small>: "Rimska ploča"; <small>[[Oliver Dragojević]]</small>: "Vjeruj u ljubav"; <small>[[Seid Memić Vajta|Vajta]]</small>: "Zlatna ribica"; <small>[[Srebrna krila]]</small>: "Srebrna krila" ** Folk: <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Sreli smo se, bilo je to davno"; <small>[[Gordana Stojićević]]</small>: "Iskušenja/Dobro jutro Šumadijo"; ** Debitantski albumi: Rani mraz, Riblja čorba, Prljavo kazalište, [[Galija (muzička grupa)|Galija]], Divlje jagode, [[Meri Cetinić]], Seid Memić Vajta, [[Nada Obrić]], Slađana Milošević, Srebrna krila, [[Kolibri (hor)|Kolibri]], Makadam, [[Igra staklenih perli (grupa)|Igra staklenih perli]] (→ [[:Kategorija:Albumi 1979.]]) * Neka vozila uvedena 1979 <gallery> 1982 Lancia Delta 1500 alt.jpg|[[Lancia Delta]] (Evropski auto godine '80) 1979-1985 Mercedes-Benz W126 (2004-07-01).jpg|[[Mercedes-Benz W126]] Peugeot 505 GR front side, Denpasar.jpg|[[Peugeot 505]] Opel Kadett D 1 v sst.jpg|[[Opel Kadett]] D Vw jetta 1 v sst.jpg|[[Volkswagen Jetta]] Mk1 Mercedes-Benz W460.JPG|[[Mercedes-Benz G-klasa]] (Puch G) Vw t3 s sst.jpg|[[Volkswagen T3]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1979.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[8. 1.]] - [[Stipe Pletikosa]], hrvatski nogometaš * 8. 1. - [[Adrian Mutu]], rumunski fudbaler * [[15. 1.]] - [[Ivan Bosiljčić]], srpski glumac * [[16. 1.]] - [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica († [[2001.]]) * [[20. 1.]] - [[Hamza Alić]], bacač kugle * [[27. 1.]] - [[Rosamund Pike]], glumica * [[9. 2.]] - [[Irina Sluckaja]], klizačica * [[13. 2.]] - [[Anders Behring Breivik]], masovni ubica * 13. 2. - [[Mena Suvari]], glumica, modni kreator * [[16. 2.]] - [[Bruno Šimleša]], književnik * 16. 2. - [[Valentino Rossi]], motociklista * [[21. 2.]] - [[Jennifer Love Hewitt]], glumica, pevačica * [[28. 2.]] - [[Ivo Karlović]], hrvatski tenisač === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Vladimir Đukanović]], srpski političar * [[12. 3.]] - [[Pete Doherty]], kantautor, muzičar * [[14. 3.]] - [[Nicolas Anelka]], fudbaler * [[17. 3.]] - [[Coco Austin]], glumica, model, * [[18. 3.]] - [[Adam Levine]], frontmen ''Maroon 5'' * [[19. 3.]] - [[Ivan Ljubičić]], hrvatski tenisač * 19. 3. - [[Hidayet Türkoğlu]], košarkaš * [[22. 3.]] - [[Ida Prester]], pjevačica, voditeljka * [[25. 3.]] - [[Nenad Borovčanin]], bokser * [[29. 3.]] - [[Katarina Radivojević]], glumica * [[30. 3.]] - [[Norah Jones]], kantautorka, muzičarka * [[1. 4.]] - [[Ivano Balić]], rukometaš * [[4. 4.]] - [[Heath Ledger]], australijski glumac († [[2008]]) * [[9. 4.]] - [[Katsuni]], glumica * [[10. 4.]] - [[Sophie Ellis-Bextor]], kantautorka, model * [[12. 4.]] - [[Mateja Kežman]], srpski fudbaler * 12. 4. - [[Claire Danes]], glumica * 12. 4. - [[Jennifer Morrison]], glumica * [[18. 4.]] - [[Kourtney Kardashian]], zvezda reality TV * [[19. 4.]] - [[Kate Hudson]], glumica * [[21. 4.]] - [[James McAvoy]], glumac === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[6. 5.]] - [[Ratko Varda]], košarkaš * [[18. 5.]] - [[Mariusz Lewandowski]], fudbaler * [[19. 5.]] - [[Diego Forlán]], urugvajski fudbaler * 19. 5. - [[Andrea Pirlo]], italijanski fudbaler * [[25. 5.]] - [[Jonny Wilkinson]], igrač ragbija * [[5. 6.]] - [[Antonija Šola]], hrvatska pjevačica i glumica * [[12. 6.]] - [[Robyn]], švedska kantautorka * [[21. 6.]] - [[Chris Pratt]], glumac * [[24. 6.]] - [[Petra Němcová]], model * [[26. 6.]] - [[Ryan Tedder]], pevač ''OneRepublic'' * [[30. 6.]] - [[Sylvain Chavanel]], biciklista === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[5. 7.]] - [[Amelie Mauresmo]], francuska teniserka * 5. 7. - [[Miloš Simović]], kriminalac * [[6. 7.]] - [[Goran Šprem]], rukometaš * [[18. 7.]] - [[Zrinka Cvitešić]], glumica * [[3. 8.]] - [[Petar Ćiritović]], hrvatski glumac * [[11. 8.]] - [[Nemanja Vučićević]], fudbaler * [[12. 8.]] - [[Zlatan Bajramović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[27. 8.]] - [[Ana Begić]], glumica === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Pink]], američka kantautorka * [[13. 9.]] - [[Ivan Miljković]], srpski odbojkaš * [[14. 9.]] - [[Ivica Olić]], hrvatski nogometaš * [[16. 9.]] - [[Flo Rida]], reper * [[22. 9.]] - [[Maja Šuput]], hrvatska pjevačica * 22. 9. - [[Vuk Kostić]], glumac * [[17. 10.]] - [[Kimi Räikkönen]], finski vozač Formule 1 * [[19. 10.]] - [[Branimir Bajić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[25. 10.]] - [[Mirela Priselac Remi]], pjevačica Elementala * [[29. 10.]] - [[Igor Duljaj]], srpski fudbaler === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Helena Pajović]], klizačica * [[10. 11.]] - [[Nina Mercedez]], glumica * [[12. 11.]] - [[Muntazar al Zejdi]], irački novinar * [[14. 11.]] - [[Olga Kurylenko]], glumica, model * [[22. 11.]] - [[Arpad Šterbik]], rukometni golman * [[23. 11.]] - [[Ivica Kostelić]], hrvatski skijaš * 23. 11. - [[Kelly Brook]], model, glumica * [[8. 12.]] - [[Anita Jovanović]], slikarka * [[14. 12.]] - [[Michael Owen]], fudbaler === Kroz godinu === * [[Aleksandra Zec]], žrtva ratnog zločina († [[1991]]) * [[Dejan Ćirjaković]], glumac, komičar, muzičar * [[Stribor Kusturica]], muzičar, glumac * [[Marko Nastić]], di-džej == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1979.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[3. 1.]] - [[Conrad Hilton]], osnivač hotelskog lanca, pradeda Paris Hilton (* [[1887]]) * [[11. 1.]] - [[Radoš Novaković]], filmski reditelj (* [[1915]]) * [[13. 1.]] - [[Rudolf Primorac]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1904]]) * [[16. 1.]] - [[Ted Cassidy]], glumac (* [[1932]]) * [[17. 1.]] - [[Lazo M. Kostić]], statističar, pisac u emigraciji (* [[1897]]) * [[26. 1.]] - [[Nelson Rockefeller]], bivši potpredsednik SAD (* [[1908]]) * [[2. 2.]] - [[Sid Vicious]], član ''Sex Pistols'' (* [[1957]]) * [[7. 2.]] - [[Josef Mengele]], nacistički lekar, ratni zločinac (* [[1911]]) * [[10. 2.]] - [[Edvard Kardelj]], političar i ideolog u SFRJ (* [[1910]]) * [[12. 2.]] - [[Jean Renoir]], filmski režiser (* [[1894]]) * [[14. 2.]] - [[Reginald Maudling]], britanski konzervativni političar (* [[1917]]) * [[25. 2.]] - [[Srećko Manola]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1914]]) * [[1. 3.]] - [[Mustafa Barzani]], kurdski nacionalistički lider (* [[1903]]) * 1. 3. - [[Dolores Costello]], glumica, baka Drew Barrymore (* [[1903]]) * [[2. 3.]] - [[Dragoljub Dragović]], avijatičar, padobranac (* [[1943]]) * [[15. 3.]] - [[Léonide Massine]], ruski koreograf i plesač (* [[1896]]) * [[15. 3.]] - [[Ljudevit Jonke]], jezikoslovac i prevoditelj (* [[1907]]) * [[16. 3.]] - [[Jean Monnet]], francuski diplomat, začetnik evropske integracije (* [[1888]]) * [[19. 3.]] - [[Jovan Vuković]], filolog i akademik (* [[1905]]) * 19. 3. - [[Richard Beckinsale]], glumac (* [[1947]]) * [[30. 3.]] - [[Airey Neave]], britanski političar (* [[1916]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[Zulfikar Ali Bhutto]], bivši predsednik Pakistana (* [[1928]]) * [[7. 4.]] - [[Justin Popović]], pravoslavni teolog i duhovnik (* [[1894]]) * 7. 4. - [[Amir Abbas Hoveyda]], bivši premijer Irana (* [[1919]]) * [[12. 4.]] - [[Đuro Pucar]] Stari, učesnik NOB, društveno-politički radnik FNRJ i NR BiH, narodni heroj (* [[1899]]) * [[18. 4.]] - [[Marko Alaupović]], umirovljeni nadbiskup vrhbosanski (* [[1885]]) * [[20. 4.]] - [[Lujo Bezeredi]], skulptor, slikar (* [[1898]]) * [[24. 4.]] - [[Zaharije Brkić]], astronom (* [[1910]]) * [[25. 4.]] - [[Slavko Batušić]], hrvatski književnik, publicist, povjesničar umjetnosti i redatelj (* [[1902.]]) * [[10. 5.]] - [[Ita Rina]], jugoslovenska glumica (* [[1907]]) * 10. 5. - [[Antun Augustinčić]], hrvatski kipar (* [[1900]].) * [[11. 5.]] - [[Barbara Hutton]], "sirota mala bogatašica" (* [[1912]]) * [[15. 5.]] - [[Dionisije Milivojević]], osnivač Slobodne SPC u emigraciji (* [[1898]]) * [[16. 5.]] - [[Nicholas Ray]], američki reditelj * [[17. 5.]] - [[Zvonimir Cimermančić]], hrvatski nogometaš (* [[1917.]]) * [[29. 5.]] - [[Mary Pickford]], američka filmska glumica (* [[1892]]) * [[2. 6.]] - [[Jim Hutton]], glumac (* [[1934]]) * [[3. 6.]] - [[Karlo Afan de Rivera]], hrvatski slikar (* [[1885]]) * 3. 6. - [[Arno Schmidt]], njemački književnik (* [[1914]]) * [[8. 6.]] - [[Reinhard Gehlen]], prvi šef zapadnonemačke obaveštajne službe (* [[1902]]) * [[11. 6.]] - [[John Wayne]], američki filmski glumac (* [[1907]].) * [[14. 6.]] - [[Blagoje Jastrebić]], književnik, urednik "Prosvete" (* [[1941]]) * [[16. 6.]] - [[Nicholas Ray]], američki reditelj * [[21. 6.]] - [[Angus MacLise]], bubnjar ''Velvet Underground'', okultista (* [[1938]]) * [[25. 6.]] - [[Dave Fleischer]], animator (* [[1894]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[11. 7.]] - [[Mitar Kovačević]], narodni heroj, Savin nećak (* [[1916]]) * [[12. 7.]] - [[Carmine Galante]], gangster (* [[1910]]) * [[13. 7.]] - [[Juraj Neidhardt]], hrvatski arhitekt (* [[1901.]]) * [[19. 7.]] - [[Radivoje Marković]], novinar Radio Beograda (* [[1909]]) * [[29. 7.]] - [[Herbert Marcuse]], filozof, politički teoretičar (* [[1898]]) * [[31. 7.]] - [[Milenko Šerban]], slikar i scenograf (* [[1907]]) * [[3. 8.]] - [[Janko Matko]], književnik (* [[1898]]) * [[21. 8.]] - [[Giuseppe Meazza]], fudbaler, trener (* [[1910]]) * [[24. 8.]] - [[Hanna Reitsch]], nemačka avijatičarka (* [[1912]]) * [[26. 8.]] - [[Stjepan Funarić]], narodni heroj (* [[1921]]) * [[27. 8.]] - [[Louis Mountbatten]], britanski vojnik, član kraljevske porodice (* [[1900]]) * [[30. 8.]] - [[Jean Seberg]], glumica (* [[1938]]) * [[2. 9.]] - [[Ivo Režek]], slikar, karikaturist (* [[1898]]) * [[9. 9.]] - [[Emil Kutijaro]], hrvatski glumac (* [[1906]]) * [[10. 9.]] - [[Jelka Asić]], hrvatska operna pjevačica (* [[1922.]]) * 10. 9. - [[Agostinho Neto]], prvi predsednik Angole (* [[1922]]) * [[14. 9.]] - [[Nur Muhammad Taraki]], predsednik Afganistana (* [[1917]]) * [[16. 9.]] - [[Gio Ponti]], arhitekta, dizajner (* [[1891]]) * [[18. 9.]] - Jovan Gligorijević, operski pevač (* [[1914]]) * [[20. 9.]] - [[Ludvík Svoboda]], bivši predsednik Čehoslovačke (* [[1895]]) * [[22. 9.]] - [[Otto Robert Frisch]], austrijski nuklearni fizičar * [[29. 9.]] - [[Francisco Macías Nguema]], prvi predsednik Ekvatorijalne Gvineje (* [[1924]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[3. 10.]] - [[Nikos Pulancas]], politički sociolog (* [[1936]]) * [[21. 10.]] - [[Dušan Milačić]], istoričar književnosti (* [[1892]]) * [[24. 10.]] - [[Carlo Abarth]], projektant automobila (* [[1908]]) * [[26. 10.]] - [[Park Chung-hee]], general, predsednik Južne Koreje (* [[1917]]) * [[27. 10.]] - [[Charles Coughlin]], američki sveštenik, profašistički radio-voditelj (* [[1891]]) * [[30. 10.]] - [[Rachele Mussolini]], Benitova udovica (* [[1890]]) * [[1. 11.]] - [[Mamie Eisenhower]], bivša Prva dama SAD (* [[1896]]) * [[3. 11.]] - [[Kasim ef. Dobrača]], bibliotekar Gazi Husrev-begova biblioteke (* [[1910]]) * [[9. 11.]] - [[Živorad Pavlović]], lekar-pedijatar, tvorac "Pavlovićeve masti" (* [[1905]]) * [[11. 11.]] - [[Dimitri Tiomkin]], filmski kompozitor (* [[1894]]) * [[17. 11.]] - [[Imanuel Velikovski]], psihijatar, katastrofičar (* [[1895]]) * [[23. 11.]] - [[Merle Oberon]], glumica (* [[1911]]) * [[30. 11.]] - [[Zeppo Marx]], najmlađi od braće (* [[1901]]) * [[1. 12.]] - [[Visarion Kostić]], episkop banatski (* [[1910]]) * [[3. 12.]] - [[Ante Fiamengo]], sociolog (* [[1912]]) * [[5. 12.]] - [[Sonia Delaunay]], umetnica orfizma (* [[1885]]) * [[22. 12.]] - [[Darryl F. Zanuck]], filmski producent, direktor studija (* [[1902]]) * [[23. 12.]] - [[Peggy Guggenheim]], kolekcionarka umetnosti (* [[1898]]) * [[24. 12.]] - [[Rudi Dutschke]], bivši studentski lider u Nemačkoj (* [[1940]]) * [[27. 12.]] - [[Hafizullah Amin]], predsednik Afganistana (* [[1929]]) * [[29. 12.]] - [[Branimir Sakač]], skladatelj (* [[1918]]) === Kroz godinu === * [[Pero Popivoda]], general sovjetske avijacije (* 1916) * [[Gordana Todorović]], pesnikinja (* [[1933]]) * [[Milenko Šerban]], slikar (* [[1907]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Sheldon Glashow]], [[Abdus Salam]] i [[Steven Weinberg]] (doprinos [[elektroslaba interakcija|teoriji ujedinjene]] [[Slaba interakcija|slabe]] i [[Elektromagnetska sila|elektromagnetske interakcije]] između elementarnih čestica, uključujući, između ostalog, predikciju [[slaba neutralna struja|slabe neutralne struje]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Herbert C. Brown]] i [[Georg Wittig]] (razvoj [[Organoborna hemija|bornih]] ond. [[Wittigova reakcija|fosfornih jedinjenja]] u važne reagense u organskoj sintezi) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Allan M. Cormack]] i [[Godfrey N. Hounsfield]] (razvoj [[kompjuterizirana tomografija|kompjuterizirane tomografije]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Odysseas Elytis]] (poezija koja, naspram pozadine grčke tradicije, sa senzualnom snagom i intelektualnom jasnovidošću prikazuje borbu modernog čoveka za slobodu i kreativnost) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Majka Tereza]] (humanitarni rad u Kalkuti i drugde) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Theodore Schultz]] i [[William Arthur Lewis]] (pionirsko proučavanje istraživanja ekonomskog razvoja s naročitim obzirom za probleme zemalja u razvoju) == Reference == {{reflist|2}} ; Literatura * ''Collier's Year Book'' za 1979. (Microsoft Encarta 2004) * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres. == Spoljne veze == * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-21.shtml Yugoslav Communists Against "Khomeini's Ideology of Pan-Islamism], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-235.shtml Two Yugoslav Generals Against Aggression by Socialist Countries], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-7-164.shtml Initial Yugoslav Reactions to Soviet Invasion of Afghanistan], Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-1-87.shtml Kosovo -- a Yugoslav Trouble-Spot], Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-3-35.shtml Motorization in Yugoslavia Expanding], Zdenko Antić, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-205.shtml Yugoslavia's First Multinational Company], Z.Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-83.shtml Yugoslav Authors Discuss Their Position in Society], Z.Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-436.shtml North Korean Foreign Minister in Yugoslavia], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-37.shtml Belgrade Daily Accuses "Rude Pravo" of "Fraud"], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-283.shtml Yugoslav Youth want Socialist System with Capitalist Living Standards], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-6-111.shtml Nationality Problem Under Communism: Yugoslavs Attack Stalin's Concept], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-3-25.shtml Kardelj's Death and The Consequences], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/53-1-49.shtml Romania's 35th Anniversary of 23 August 1944] (ima malo i o Jugoslaviji), George Cioranescu and Patrick Moore, OSA-RFE {{commonscat|1979}} [[Kategorija:Godine]] e8uyaehxdyt8gcbnne7mn9k0kqmmz02 0 21343 41260982 41237175 2022-08-03T20:44:11Z Jarash 4947 /* Djela za odrasle */ veza wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Victor Hugo | slika = Victor Hugo.jpg | širina_slike = 220px | opis = Portret Victora Hugoa, oko 1875. | datum_rođenja = {{Birth date|1802|2|26|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|FRA|1794}} [[Besançon]], [[Francuska]] | datum_smrti = {{Death date and age|1885|5|22|1802|2|26|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]] | zanimanje = pisac | jezik = [[Francuski jezik|francuski]] | nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]] | žanr = [[proza]], [[poezija]], [[drama]] | pokret = [[romantizam]] | znamenita_djela = ''[[Les Misérables|Jadnici]]''<br />''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'' | uticaj_od= | utica_na = | potpis= Autograph-VictorHugo.png }} '''Victor-Marie Hugo''' ([[Besançon]], [[26. 2.|26. veljače]] [[1802]]. - [[Pariz]], [[22. 5.|22. svibnja]] [[1885]].), [[Francuska|francuski]] romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost [[Francuska|francuskog]] [[romantizam|romantizma]]. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima ''[[Les Misérables|Jadnici]]'' (''Les Misérables'') i ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'' (''Notre-Dame de Paris''). Među njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, ''Les Contemplations'' i ''La Légende des Siècles'' su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveći francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni [[Republikanizam|republikanac]] i njegova djela dodiruju političke i socijalne probleme i umjetničke trendove tog vremena. == Rani život i utjecaji == [[Datoteka:Victor Hugo-Young.jpg|thumb|200px|Mladi Victor Hugo]] '''Victor-Marie Hugo''' rođen je [[26. 2.|26. veljače]] [[1802]]. u mjestu [[Besançon]] kao treći sin Josepha Léopolda Sigisberta Hugoa (1773.–1828.) i njegove supruge Sophie Trébuchet (1772.-1821.). Većinu svog života proveo je u rodnoj [[Francuska|Francuskoj]]. No bio je izgnan iz države za vlasti [[Napoleon III|Napoleona III.]]. Godine [[1851]]. živio je u [[Bruxelles]]u, od [[1852]]. do [[1855]]. živio je na [[Jersey (otok)|Jerseyu]], a od [[1855]]. do [[1970]]. i ponovno od [[1872]]. do [[1873]]. na [[Guernsey]]u. Godine [[1852]]. dobio je generalno pomilovanje i od tada njegov egzil bio je po izboru. Hugovo rano djetinjstvo bilo je ispunjeno velikim događajima. U stoljeću prije njegova rođenja, u [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] dogodio se kraj [[Burbonci|Dinastije Bourbon]], a sam Hugo je svjedočio usponu i padu [[Prva Republika|Prve Republike]] i nastanku [[Prvo Carstvo|Prvog Carstva]] pod vodstvom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]]. Napoleon se proglasio carem kada je Hugo imao samo 2 godine, a [[Burbonci|Dinastija Bourbon]] se vratila na prijestolje prije Hugova osamnaestog rođendana. Različiti politički i vjerski pogledi Hugovih roditelja reflektirali su sile koje su se borile za prevlast u Francuskoj tijekom cijelog njegova života: Hugov otac bio je visoko odlikovani časnik u Napoleonovoj vojsci, [[ateizam|ateistički]] [[republikanizam|republikanac]] koji je smatrao Napoleona herojem, dok je njegova majka bila [[Katoličanstvo|katolička]] [[Rojalizam|rojalistica]] koja je po nekim pričama za ljubavnika izabrala generala [[Victor Lahorie|Victora Lahoriea]], koji je [[1812]]. pogubljen zbog sumnje da je kovao planove protiv Napoleona. Sophie je slijedila svog muža na zadatke u [[Italija|Italiju]] (gdje je Léopold služio kao guverner provincije blizu [[Napulj]]a) i u [[Španija|Španjolsku]] (gdje je on vodio tri Španjolske provincije). Svjesna problema stalnog seljenja zbog vojnog života i zbog mogućnosti prijevare od strane njezinog nevjernog supruga, Sophie se [[1803]]. privremeno rastala od Léopold i smjestila se u [[Pariz]]. Od tada je dominirala Hugovim obrazovanjem i razvojem. Rezultat toga bio je iskazan u njegovim ranim pjesmama i fikciji čije su glavne teme bile [[Monarhizam|Kralj]] i [[Vjera u kršćanstvu|Vjera]]. Tek je kasnije, promatrajući događaje koji su uzrokovale [[Francuske revolucije 1848.|revolucije 1848.]], Hugo odbacio katolički rojalizam i postao je pobornik [[Republikanizam|republikanizma]] i [[Sloboda mišljenja|slobode mišljenja]]. == Rana poezija i fikcija == [[Datoteka:Auguste de Chatillon - Victor Hugo et son fils.jpg|thumb|left|180px|Hugo sa svojim starijim sinom Françoisom-Victorom.]] [[Datoteka:Auguste de Chatillon - Léopoldine Hugo.jpg|thumb|right|180px|Hugova kći [[Léopoldine Hugo|Léopoldine]].]] Kao i mnoge druge mlade pisce njegove generacije, Hugov uzor bio je [[François-René de Chateaubriand]], otac [[Romantizam|romantizma]] i jedna od najistaknutijih književnih ličnosti u Francuskoj za vrijeme [[1800ih]]. U svojoj mladosti, Hugo je razvio tezu ''"Chateaubriand ili ništa"'' i njegov kasniji život imao je jako velikih sličnosti kao i onaj njegova prethodnika. Kao i Chateaubriand, Hugo je poticao i uznapredovao razvoj romantizma, i postao je povezan s politikom kao heroj [[Republikanizam|republikanizma]] i bio je izgnan iz domovine zbog svojih političkih mišljenja. Prijevremena strast i elokvencija Hugovih ranijih djela donijela mu je uspjeh i slavu u ranoj dobi. Njegova prva pjesnička zbirka (''Nouvelles Odes et Poésies Diverses'') izdana je [[1824]]. kada je Hugo imao samo 23 godine, a donijela mu je kraljevsku plaću od [[Luj XVIII., kralj Francuske|Loja XVIII.]] Iako su se pjesmama divili zbog njihovog spontanog zanosa i tečnosti, tek je iduća zbirka koja je izdana [[1826]]. (''[[Ode i balade]]'') otkrila Hugoa kao velikog i odličnog pjesnika, majstora lirike i kreativne pjesme. Protiv majčinih želja, mladi Hugo se zaljubio i tajno zaručio sa prijateljicom iz djetinjstva Adèle Foucher (1803.-1868.). Zbog neobične bliskosti sa majkom, Hugo se tek nakon njezine smrti [[1821]]. osjećao slobodnim da se oženi sa Adèle (to se dogodilo [[1822]].). Svoje prvo dijete, sina Léopolda, dobili su [[1823]]., no dijete je preminulo još u djetinjstvu. Hugova ostala djeca su bila kćeri [[Léopoldine Hugo|Léopoldine]] ([[28. 8.|28. kolovoza]] [[1824]].) i Adèle ([[24. 8.|24. kolovoza]] [[1930]].), te dva sina Charles ([[4. 11.|4. studenog]] [[1928]].) i François-Victor ([[28. 10.|28. listopada]] [[1828]].). Hugo je svoj prvi roman, ''Han d'Islande'' izdao [[1823]]., a svoj drugi roman ''[[Bug-Jargal]]'' je izdao tri godine kasnije, [[1826]]. U periodu između [[1829]]. i [[1940]]. Hugo je izdao još 5 pjesničkih zbirki (''Les Orientales'', [[1829]].; ''Les Feuilles d'automne'', [[1831]].; ''Les Chants du crépuscule'', [[1835]]; ''Les Voix intérieures'', [[1837]].; i ''Les Rayons et les ombres'', [[1840]].) i tako utvrdio svoju reputaciju kao jedan od najvećih i najboljih liričnih pjesnika svih vremena. == Kazališni rad == [[Datoteka:Victor_Hugo-Hernani(1).jpg|thumb|right|"Bitka za ''Hernani''" ([[1830]].)]] Hugo nije tako brzo postigao uspjeh sa svojim kazališnim djelima. Godine [[1827]]. izdao je nikad izvedenu dramu ''[[Cromwell (drama)|Cromwell]]'', koja je najpoznatija po autorovom predgovoru nego po samoj radnji djela (glomazna duljina drame smatrala se "neprikladnom za izvođenje"). U uvodu, Hugo savjetuje francuske pisce da se oslobode od [[Klasicizam|klasičnog stila]] teatra i tako pokrenuo bitku između [[Francuska|francuskog]] [[klasicizam|klasicizma]] i [[romantizam|romantizma]] koja će nakon tog događaja trajati još godinama. Nakon ''Cromwella'', [[1928]]. je uslijedila drama ''[[Amy Robsart]]'', jedna eksperimentalna drama iz Hugova djetinjstva koja je inspirirana ''[[Kenilworth]]om'' [[Walter Scott|Waltera Scotta]] koja je bila u produkciji njegova šurjaka Paula Fouchera, i uspjela je izdržati čak jedan nastup pred više no nezahvalnom publikom prije nego što je skinuta sa pozornice. Prva Hugova drama koja je producirana pod njegovim osobnim imenom bila je ''[[Marion Delorme]]''. Iako je prvobitni zabranjena i cenzurirana zbog svojeg kritiziranja monarhije, zabrana je skinuta, a premijera bez cenzura bila je [[1829]]., no ponovno bez uspjeha. No, iduća drama koju je Hugo napisao i izveo - ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' - se pokazala kao jedan od najuspješnijih i najpotresnijih događaja [[19. vijek|19. stoljeća]] u francuskoj kazališnoj sceni i to već prve noći kada je postala poznata kao "Bitka za Hernani". Danas je djelo relativno nepoznato i ne pamti se osim ko podloga za [[Giuseppe Verdi|Verdijevu]] [[Hernani (opera)|istoimenu operu]]. No, u ono vrijeme, izvedba predstave skoro bi se pretvorila u rat između tada ključnih suparnika u francuskoj kulturi i društvu: klasicisti protiv romantičara, liberali protiv konformista i na kraju republikanci protiv rojalista. Drama je uvelike osuđena od strane novina, no izvodila se pred punim kazalištem noć za noć. Također je signalizirala da se Hugov koncept romantizma iznimno ispolitizirao: Hugo je vjerovao da će isto kao što će i [[liberalizam]] osloboditi narod od patnja pod monarhijom i diktaturom, [[romantizam]] osloboditi umjetnost od [[klasicizam|klasicizma]]. [[Datoteka:Victor Hugo-Drouet.jpg|frame|left|Glumica [[Juliette Drouet]], Hugova ljubavnica]] Hugo je [[1832]]., inspiriran uspjehom ''Hernania'', izdao još jednu dramu ''[[Kralj uživa]]''. Drama je zabranjena odmah nakon prve večeri i to zbog istaknutog ismijavanja francuskog plemstva, no postala je izuzetno popularna u tiskanom obliku. Motiviran zabranom, Hugo je svoju iduću dramu ''[[Lucrèce Borgia]]'' napisao za samo 14 dana. Drama je izvedena tek [[1833]]. i doživjela je znatan uspjeh. Mademoiselle George (prijašnja [[Napoleon]]ova ljubavnica) igrala je glavnu ulogu, a glumica Juliette Drouet igrala je jednu od sporednih uloga. No, Drouet je kasnije zaigrala jako veliku ulogu u Hugovu privatnom životu postavši njegova doživotna ljubavnica i muza. Iako je Hugo imao mnogo ljubavnih avantura, čak je i Hugova supruga priznala kako Drouet ima jako veliku povezanost sa Victorom i ona se smatrala djelom obitelji. U Hugovoj sljedećoj drami (''[[Marie Tudor]]'', [[1833]].), Drouet je igrala ulogu [[Jane Grey]], prethodnicu [[Marija I. Krvava|kraljice Mary Tudor]]. No, Drouet se nije smatra pogodnom za ulogu i zamijenjena je sa drugom glumicom odmah nakon prve večeri. To je bila njezina posljednja uloga na francuskoj pozornici. Od tada je svoj život posvetila Hugou. Uz malu novčanu potporu, ona je postala njegova neplaćena tajnica i suputnica idućih 50 godina. Hugov ''[[Angelo (drama)|Angelo]]'' je imao premijeru [[1835]]. i bio je velik uspjeh. Ubrzo nakon, grof od Orleansa (brat kralja [[Luj-Filip, kralj Francuza|Luja-Filipa]] i veliki obožavatelj Hugovih djela) osnovao je novo kazalište da podrži izvođenje novih drama. ''Théâtre de la Renaissance'' otvoreno je u [[novembar|studenom]] [[1838]]. i prva predstava koja se u njemu izvodila je ''[[Ruy Blas]]''. Iako se ta drama danas smatra jednim od Hugovih najboljih, u ono vrijeme nije bila baš dobro prihvaćena. Hugo nije napisao iduću dramu [[1843]]. ''Les Burgraves'' je igrala samo 33 večeri i polako je gubila gledatelje, koji su išli gledati konkurentnu dramu. ''Les Burgraves'' je bila Hugova zadnja prava drama. Iako je kasnije, [[1862]]., napisao jednu kratku dramu ''[[Torquemada (drama)|Torquemada]]'', ona nije izdana sve do nekoliko godina prije njegove smrti, [[1882]] i nije bila namijenjena za izvođenje na pozornici. No, Hugov interest za kazalište nije opao i [[1864]]. je izdao dobro-prihvaćeni [[esej]] o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]], čiji je stil pokušao emulirati u svojim vlastitim dramama. == Djela za odrasle == [[Datoteka:Victor_Hugo-Hunchback.jpg|thumb|right|220px|Ilustracija [[Alfred Barbou|Alfreda Barboua]] iz prvog izdanja ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonara crkve Notre-Dame]]'' ([[1831]].)]] Hugovo prvo djelo za odrasle pojavilo se [[1829]]., a reflektiralo je oštru socijalnu savjest koja će uvelike utjecati na jedno od njegovih kasnijih djela. ''[[Posljednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt]]'' je djelo koje je imalo dubok utjecaj na književnike kao što su [[Albert Camus]], [[Charles Dickens]] i [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]]. ''[[Claude Gueux]]'', kratka dokumentarna priča o ubojici iz stvarnog života koji je pogubljen u [[Francuska|Francuskoj]], pojavila se [[1834]]., i kako je sam Hugo tvrdio, ona je bila preteča njegova najpoznatijeg djela ''[[Les Misérables|Jadnici]]''. No prvi Hugov pravi, dugi roman bio je enormno uspješni ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'', koji je izdan [[1831]]. i odmah je preveden na skoro sve europske jezike. Jedan od efekata romana bila je popularizacija [[Notre Dame de Paris|katedrale Notre-Dame]], koja je sada privlačila tisuće turista koji su pročitali roman. Knjiga je također inspirirala ljubav prema predrenesansnim građevinama, koje se od tada aktivno čuvaju. [[Datoteka:Ebcosette.jpg|thumb|left|150px|Portret "Cosette" koji je napravio Emile Bayard, slika je iz prvog izdanja ''[[Les Misérables|Jadnika]]'' ([[1862]].)]] Hugo je počeo planove za svoj novi veliki roman o socijalnoj patnji i nepravdi za vrijeme [[1830-e|1830ih]], no bilo je potrebno punih 17 godina kako bi se njegovo najpoznatije i najdugovječnije djelo, ''[[Les Misérables|Jadnici]]'', realiziralo i konačno izdalo [[1862]]. Sam autor je bio svjestan da je njegov novi roman izvrstan i izdavanje je pripalo kupcu koji je najviše ponudio. Belgijska izdavačka kuća ''Lacroix & Verboeckhoven'' prihvatila se marketinške kampanje, što je bilo neobično za to vrijeme, tiskajući novinska izdanja djela punih 6 mjeseci prije izdavanja djela. Prvobitno je izdala samo prvi dio djela (''"Fantine"'') koji je istodobno izdavan u većim gradovima. Dijelovi knjige brzo su se rasprodali i imali su veliki utjecaj na francusko društvo. Odgovori na djelo sezali su od divljeg entuzijazma pa do intenzivnih osuda, no problemi koji su istaknuti u ''Jadnicima'' ubrzo su se našli na dnevnom redu francuske [[Narodna Skupština|Narodne Skupštine]]. Taj roman je i dan danas još uvijek popularan u cijelom svijetu, adaptiran je za film, TV i glazbenu sceni i napisano je još par knjiga koje se na neki način smatraju nastavcima romana. Hugo se od socijalno-političkih problema udaljio u svom idućem romanu, ''Les Travailleurs de la Mer'' koji je izdan [[1866]]. Unatoč tome, knjiga je dobro primljena, možda zbog prijašnjeg uspjeha ''Jadnika''. U romanu posvećenom kanalskom otoku [[Guernsey]], na kojem je Hugo proveo 15 godina izgnanstva, Hugovo opisivanje čovjekove bitke sa morem i sa strašnim stvorenjima koje žive ispod površine izrodilo je novi trend u [[Pariz]]u - [[lignja|lignje]]. Od jela i ekshibicija pa do šešira i zabava u simbolu lignje, Parižani su postali fascinirani tom životinjom koju su mnogi tada smatrali mističnom. Guernseyska riječ koja je korištena u knjizi koristila se kako bi referirala na hobotnicu. [[Datoteka:Hugo2.jpg|thumb|desno|220px|Karikatura [[Honoré Daumier|Honoréa Daumiera]], na vrhuncu Hugova političkog života: ''"Hugo je najmračniji od svih velikih ozbiljnih ljudi."'' ([[1849]].)]] Političko-socijalnim problemima vratio se u svom idućem djelu, ''[[Čovjek koji se smije]]'' koje je izdano [[1869]]. i dalo je kritični prikaz aristokracije. No, roman nije bio toliko uspješan kao njegovi prethodnici te je sam Hugo rekao da se povećava razlika između njega i njegovih književnih suvremenika kao što su [[Gustave Flaubert]] i [[Émile Zola]], čija su [[naturalizam|naturalistička]] djela postajala sve popularnija od Hugovih romantističkih djela. Njegov zadnji roman ''[[Devedeset i tri]]'', izdan [[1874]]., bavio se problemom koji je Hugo prije izbjegavao: [[Strahovlada|Vladavina terora]] za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Iako je njegova popularnost opadala kada je roman izdan, mnogi ''Devedeset i tri'' smatraju jako močnim djelom koje je rame uz rame sa Hugovim prijašnjim djelima. == Politički život i izgnanstvo == [[Datoteka:Victor Hugo-Exile.jpg|thumb|left|220px|''Među stijenama u Jerseyu'' (1953.-55.)]] Nakon tri neuspješna pokušaja, Hugo je [[1841]]. prvi put izabran u [[Académie Francaise]] i tako je utvrdio svoju važnu ulogu u francuskoj književnosti. Nakon toga se uvelike uključio u politički život i postao je veliki pobornik [[Republika|Republike]]. [[Luj-Filip, kralj Francuza|Kralj Luj-Filip]] ga je [[1841]]. postavio za kraljevskog geneaologa i time je ušao u Visoke odaje kao ''[[Pair de France]]'' (ekvivalent engleskog [[lord]]a) i na toj poziciji je govorio protiv [[smrtna kazna|smrtne kazne]] i socijalne nepravde, a zalagao se za [[Sloboda tiska|slobodu tiska]] i samo-vladu za [[Poljska|Poljsku]]. Kasnije je izabran u Zakonodavni i Konstitucionalnu Skupštinu, malo prije [[Proljeće naroda|revolucija 1848.]] i formiranja [[Druga Republika|Druge Francuske Republike]]. Kada je Louis Napoleon ([[Napoleon III|Napoleon III.]]) preuzeo potpunu vlast [[1851]]. i kada je donio anti-[[parlament]]arni [[ustav]] Hugo ga je otvoreno proglasio izdajicom vlastite domovine. U strahu za život Hugo bježi u [[Bruxelles]], pa na [[Jersey (otok)|Jersey]], a sa obitelji se konačno smjestio na jedan od [[kanalska ostrva|kanalskih otoka]], [[Guernsey]], točnije u Hauteville Houseu gdje je živio u izgnanstvu do [[1870]]. Dok je bio u egzilu, Hugo je napisao svoje poznate [[pamflet]]e protiv [[Napoleon III|Louisa Bonapartea]], ''[[Napoléon mali]]'' i ''Histoire d'un crime''. Pamfleti su zabranjeni u Francuskoj, no unatoč tome imali su velik utjecaj tamo. Hugo je za svog boravka u Guernseyu napisao neka od svojih najpoznatijih djela, kao što su ''[[Les Misérables|Jadnici]]'' i njegove vrlo cijenjene zbirke poezije (''Les Châtiments'', [[1853]].; ''Les Contemplations'', [[1856]].; i ''La Légende des siècles'', [[1859]].). Hugo je u jednom slučaju uvjerio vladu [[Viktorija|kraljice Viktorije]] da poštedi 6 Iraca smrtne kazne zbog terorističkih aktivnosti. Taj njegov čin rezultirao je uklanjanjem smrtne kazne iz [[Ženeva|ženevskog]], [[portugal]]skog i [[Kolumbija|kolumbijskog]] ustava.[http://expositions.bnf.fr/hugo/pedago/dossiers/mort/reperes/signe.htm]. Iako je [[Napoleon III|Napoleon III.]] izdao pomilovanje svim političkim izgnanicima [[1859]]., Hugo se odbio vratiti jer je to značilo da treba povući svoje kritike i mišljenja prema vladi i kralju. Tek kada je Napoleon III. pao i nastala je [[Treća Republika]], Hugo se vratio u rodnu zemlju [[1870]]., u kojoj je jako brzo izabran u Narodnu Skupštinu i Senat. == Vjerski pogledi == [[Datoteka:Victor hugo.jpg||thumb|levo|150px|Victor Hugo 1884.]] Hugovi vjerski pogledi radikalno su se mijenjali tokom njegova života. Kao mladić bio je [[Katoličanstvo|katolik]] i izražavao je veliko poštovanje prema Crkvenoj hijerarhiji i autoritetu. Od tada on se sve više odaljava od katolicizma i izražava veliko negodovanje prema [[Papa|papama]] i ima snažne [[Anti-katolicizam|anti-klerične]] poglede. Tijekom egzila postao je [[Spiritizam|spiritualist]], a kasnije je postao pobornik [[Racionalizam|racionalnog]] [[deizam|deizma]] koji je bio sličan onome koji je podržavao [[Voltaire]]. Kada je jedan popisnik [[1872]]. pitao Hugoa da li je on katolik, Hugo je odgovorio: ''"Br. 1 [[Sloboda mišljenja|slobodoumnik]]"''. [[Datoteka:Victor_Hugo-Brooding.jpg|right|Hugo za vrijeme svog "spiritističkog" perioda na [[Guernsey]]u ([[1855]].)|mini|281x281piksel]] Hugo nikad nije izgubio svoju antipatiju prema [[katolička crkva|rimokatoličkoj crkvi]] uglavnom zbog njezine ravnodušnosti za nedaće radnika koji su bili tlačeni od [[Monarhija|monarhije]] i možda zbog učestalosti da se Hugova djela nalaze na papinoj listi [[Zabranjene knjige|"zabranjenih knjiga"]] (Hugo je dobio čak 740 napada zbog ''Jadnika'' od strane katoličkog tiska.). Nakon njegovih sinova Charlesa i Françoisa-Victora, Hugo je zahtijevao da se pokopaju bez križa i bez svećenika, a isto je želio da se napravi i na njegovom pogrebu. Iako je Hugo vjerovao da je katolička [[dogma]] stara i umiruća, on nikad nije direkto napao samu instituciju. On je također ostao jako religiozan čovjek i do kraja života je vjerovao u moć i potrebu [[Molitva|molitve]]. Hugov [[racionalizam]] se može naći u njegovim pjesmama ''Torquemada'' ([[1869]]., koja govori o vjerskom fanatizmu), ''Papa'' ([[1878]]., nasilno [[Anti-katolicizam|anti-klerična]]), ''Vjere i vjera'' ([[1880]]., u kojoj odbija korist crkava) i u onim posthumno izdanim ''Kraj Sotone'' i ''Bog'' ([[1886]]. i [[1891]]., u kojoj kršćanstvo predstavlja kao grifona, a racionalizam kao anđela). O vjeri je Hugo rekao: {{citat|Vjera prolazi, no Bog ostaje}}. Predvidio je da će kršćanstvo eventualno nestati, no da će ljudi i nakon toga vjerovati u ''"Boga, Dušu i odgovornost"''. == Posljednje godine i smrt == [[Datoteka:Legros - Victor Hugo.jpg|thumb|left|150px|Victor Hugo, autor: [[Alphonse Legros]]]] [[Datoteka:Hugo, Victor (1802-1885) - par Felix Nadar (1820-1910).jpg|thumb|200px|Tijelo mrtvog Victora Hugoa na njegovom krevetu, sliku je napravio [[Félix Nadar]].]] Kada se Hugo [[1870]]. vratio u [[Pariz]], narod ga je slavio kao nacionalnog heroja. Unatoč svojoj popularnosti Hugo je izgubio izbore za primanje u Narodnu skupštinu [[1872]]. U jako kratkom periodu nakon neuspjelih izbora Hugo je dobio lakši [[moždani udar]], doživio je [[Opsada Pariza|Opsadu Pariza]], njegova kći je završila u umobolnici, a u tom kratkom periodu doživio je i smrt svojih dvaju sinova. Njegova druga kći, Léopoldine, utopila se u brodskoj nesreći [[1843]]., njegova supruga Adèle umrla je [[1868]]., a njegova vjerna ljubavnica [[Juliette Drouet]] umrla je [[1883]]., samo dvije godine nakon njegove smrti. Unatoč velikim obiteljskim gubicima Hugo ustrajava na političkim promjenama. Dana [[30. 1.|30. siječnja]] [[1876]]. Hugo je izabran za člana u novoosnovanom Senatu. Njegova posljednja faza u političkom životu smatra se neuspjehom. Hugo je preuzeo ulogu tvrdoglavog starca i jako je malo učinio za svog boravka u Senatu. U [[februar|veljači]] [[1881]]. Hugo je proslavio svoj 79. rođendan. U čast njegova ulaska u osmo desetljeće života, održana je jedna od najvećih posveta koja je održana nekom živućem piscu. Proslava je započela 25. i Hugo je dobio Sevresku vazu, tradicionalni dar za suverenike. Dana [[27. 2.|27. veljače]] u njegova čast je održana jedna od najvećih parada u francuskoj povijesti. Narod je marširao od Avenue d'Eylau, pa do Champs-Elysees i na kraju do samog centra [[Pariz]]a. Narod je marširao 6 sati kako bi prošao kraj Hugova stana u kojem ih je on gledao sa prozora. Svaki pedalj parade napravljen je i isplaniran samo za Hugoa. Službeni vodiči su čak nosili i različke da bi aludirali na Cosetteinu pjesmu u ''[[Les Misérables|Jadnicima]]''. Victor Hugo preminuo je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1883]]. u 83. godini života, i njegova smrt je bila popraćena masovnim javnim žaljenjem. U svijetu ga ne cijenimo samo kao izvrsnog književnika nego kao i državnika koji se borio za očuvanje cjelovitosti [[Treća Republika|Treće Republike]] i [[demokracija|demokracije]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Više od 2 milijuna ljudi pridružilo se njegovoj pogrebnoj povorci koja je krenula od [[Slavoluk pobjede|Slavoluka pobjede]] pa do [[Panteon u Parizu|Panthéona]] gdje je Hugo i pokopan. == Nacrti == [[Datoteka:Victor_Hugo-Setting_Sun.jpg|thumb|right|275px|''Zalazeće sunce'' (1853.-1855.)]] [[Datoteka:Victor_Hugo-Octopus.jpg|thumb|left|140px|''Hobotnica sa inicijalima V.H.'' (1866.)]] Jako malo ljudi zna da je Hugo bio jednako profiličan u likovnoj umjetnosti kao i u književnosti, stvorivši preko 4,000 crteža u svom životu. Iako mu je crtanje na početku bio samo hobi, ono počinje igrati jako veliku ulogu u njegovom životi malo prije njegova egzila, kada je donio odluku o prestanku pisanja kako bi život posvetio politici. Crtanje je bio Hugov glavni kreativni izlaz u periodu od 1948. do 1851. Hugo je radio samo na papiru i u malom mjerilu, koristeći uglavnom tamnosmeđi ili crni tuš sa malim dodacima bijela i jako rijetko u boji. Njegovi sačuvani crteži su iznenađujuće uspješni i poprilično "moderni" u svom stilu. Danas se njegove slike smatraju jednim od preteča [[nadrealizam|nadrealizma]] i [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]]. Hugo se ne bi ustručavao koristiti dječje šablone, mrlje od tinte, lokve i mrlje, čipke i druga pomagala, također često koristeći ugljen sa šibica i svoje prste radije nego olovke i kistove. Nekad je dodavao i kavu i čađu da bi postigao efekte koje želi. Govori se da je Hugo često crtao sa svojom lijevom rukom ili bez gledanja papir, čak i dok je bio u [[Spiritualizam|spritualističkim]] [[seansa]]ma kako bi dopro do [[Nesvjesna misao|nesvjesne misli]]. Taj njegov koncept je kasnije popularizirao [[Sigmund Freud]]. Hugo je svoje crteže držao podalje od javnosti u strahu da oni ne bi zasjenili njegov književni rad. No, volio je podijeliti svoje crteže sa obitelji i prijateljima, najčešće kao slike na ručno izrađenim razglednicama koje je slao za vrijeme svog egzila. Neka njegova djela pokazana su, i njima su se divili, umjetnici kao [[Vincent van Gogh]] i [[Eugène Delacroix]] koji su se kasnije složili u tome da je Hugo postao umjetnik, a ne književnik, da bi zasjenio sve umjetnike [[19. vijek|njegova stoljeća]]. == Memorijali == Stanovnici [[Guernsey]]a podigli su mu kip u Candie vrtovima kako bi komemorirali njegov boravak na otoku. [[Pariz|Grad Pariz]] očuvao je njegova boravišta na [[Guernsey]]u i u [[Place des Vosges]] 6, [[Pariz]] i pretvorio ih u muzeje. Kuća u [[Vianden]]u, [[Luksemburg]] u kojoj je boravio [[1871]]. također je pretvorena u komemorativni muzej. Victor Hugo je svetac u [[Vijetnam]]skoj religiji [[Cao Dai]]. == Djela == === Izdana za Hugova života === * ''Nouvelles Odes'' ([[1824]].) * ''[[Bug-Jargal]]'' (1826.) * ''[[Han d'Islande]]'' (1823.) * ''[[Ode i balade]]'' ([[1826]].) * ''[[Cromwell (drama)|Cromwell]]'' ([[1827]].) * ''[[Les Orientales]]'' ([[1829]].) * ''[[Poslijednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt]]'' (''Le Dernier jour d'un condamné''), (1829.) * ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' ([[1830]].) * ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'' ([[1831]].), (''Notre-Dame de Paris'') * ''[[Marion Delorme (Hugo)|Marion Delorme]]'' ([[1831]].) * ''[[Jesensko lišće]]'' ('Les Feuilles d'automne''s) ([[1831]].) * ''[[Kralj uživa]]'' (''Le roi s'amuse''), ([[1832]].) * ''[[Lucrèce Borgia]]'' ([[1833]].) * ''[[Marie Tudor]]'' (1833.) * ''[[Honoré Mirabeau|Mirabeau]]'' ([[1834]].) * ''Littérature et philosophie mêlées'' (1834.) * ''[[Claude Gueux]]'' (1834.) * ''[[Angelo (drama)|Angelo]]'' ([[1835]].) * ''[[Les Chants du crépuscule]]'' (1835.) * ''[[Les Voix intérieures]]'' ([[1837]].) * ''[[Ruy Blas]]'' ([[1838]].) * ''[[Les Rayons et les ombres]]'' ([[1840]].) * ''[[Le Rhin|Rajna]]'' ([[1842]].) * ''[[Les Burgraves]]'' ([[1843]].) * ''[[Napoléon mali]]'' ([[1852]].) * ''[[Les Châtiments]]'' ([[1853]].) * ''[[Pisma Louisu Bonaparteu]]'' ([[1855]].) * ''[[Les Contemplations]]'' ([[1856]].) * ''[[La Légende des Siècles]]'' ([[1859]].) * ''[[Les Misérables|Jadnici]]'' ([[1862]].), (prema kojem je napisan [[Jadnici (mjuzikl)|istoimeni]] mjuzikl) * ''[[William Shakespeare (esej)]]'' ([[1864]].) * ''[[Les Chansons des rues et des bois]]'' ([[1865]].) * ''[[Les Travailleurs de la Mer]]'' ([[1866]].), * ''[[Pariz - vodič]]'' ([[1867]].) * ''[[Čovjek koji se smije]]'' ([[1869]].), (''L'Homme qui rit'') * ''[[L'Année terrible]]'' ([[1872]].) * ''[[Devedeset i tri]]'' (''Quatre-vingt-treize'') ([[1874]].) * ''Mes Fil'' (1874.) * ''[[Actes et paroles — Avant l'exil]]'' ([[1875]].) * ''[[Actes et paroles - Pendant l'exil]]'' (1875.) * ''[[Actes et paroles - Depuis l'exil]]'' ([[1876]].) * ''[[La Légende des Siècles - 2. dio]]'' ([[1877]].) * ''[[Umjetnost bivanja djed]]'' ([[1877]].) * ''[[Histoire d'un crime]]'' 1. dio (1877.) * ''[[Histoire d'un crime]]'' 2. dio ([[1878]].) * ''[[Papa (Hugo)|Papa]]'' (1878.) * ''Religions et religion'' ([[1880]].) * ''[[L'Âne]]'' (1880.) * ''Les Quatres vents de l'esprit'' ([[1881]].) * ''[[Torquemada (drama)|Torquemada]]'' ([[1882]].) * ''[[La Légende des siècles Tome III]]'' ([[1883]].) * ''L'Archipel de la Manche'' (1883.) '''[[Pjesme Victora Hugoa]]''' === Izdana posthumno === * ''[[Théâtre en liberté]]'' ([[1886]].) * ''[[Kraj Sotone]]'' (''La fin de Satan'') ([[1886]].) * ''Choses vues - 1. serija'' ([[1887]].) * ''[[Toute la lyre]]'' ([[1888]].) * ''[[Alpe i Pireneji]]'' ([[1890]].) * ''[[Dieu]]'' ([[1891]].) * ''[[Francuska i Belgija]]'' ([[1892]].) * ''[[Toute la lyre - nouvelle série]]'' ([[1893]].) * ''Correspondances - Tome I'' ([[1896]].) * ''Correspondances - Tome II'' ([[1898]].) * ''Les années funestes'' ([[1898]].) * ''Choses vues - 2. serija'' ([[1900]].) * ''Post-scriptum de ma vie'' ([[1901]].) * ''Dernière Gerbe'' ([[1902]].) * ''Mille francs de récompense'' ([[1934]].) * ''Océan. Tas de pierres'' ([[1942]].) * ''Pierres'' ([[1951]].) * ''[[Razgovori sa vječnošću]]'' === Internetski tekstovi === * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?amode=start&author=Hugo%2c%20Victor E-texts of some of Hugo's works from various sources] * [http://www.gavroche.org/vhugo/ Victor Hugo Central] * [http://www.ellopos.net/politics/eu_hugo.html Political speeches by Victor Hugo: Victor Hugo, My Revenge is Fraternity!] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm Biography and speech from 1851] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808003845/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm |date=2007-08-08 }} * {{gutenberg author|id=Victor_Hugo|ime=Victora Hugoa}} == Reference == === Internetske reference === * Afran, Charles (1997). [http://www.discoverfrance.net/France/Theatre/Hugo/hugo.shtml “Victor Hugo: French Dramatist”]. Website: Discover France. (Originally published in ''Grolier Multimedia Encyclopedia'', 1997, v.9.0.1.) Retrieved November 2005. * Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo001.html “Victor Hugo”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp. 11-13.) Retrieved November 2005. * Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo006.html “Hernani”]. Website: Threatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp. 20-23.) Retrieved November 2005. * Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo005.html “Hugo’s Cromwell”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp. 18-19.) Retrieved November 2005. * Bittleston, Misha (uncited date). [http://www.mishabittleston.com/artists/victor_hugo/ "Drawings of Victor Hugo"]. Website: Misha Bittleston. Retrieved November 2005. * Burnham, I.G. (1896). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo008.html “Amy Robsart”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''Victor Hugo: Dramas''. Philadelphia: The Rittenhouse Press, 1896. pp. 203-6, 401-2.) Retrieved November 2005. * Columbia Encyclopedia, 6th Edition (2001-05). [http://aol.bartleby.com/65/hu/Hugo-Vic.html “Hugo, Victor Marie, Vicomte”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516093903/http://aol.bartleby.com/65/hu/Hugo-Vic.html |date=2008-05-16 }}. Website: Bartleby, Great Books Online. Retrieved November 2005. Retrieved November 2005. * Fram-Cohen, Michelle (2002). [http://www.objectivistcenter.org/navigator/articles/nav+mframcohen_romanticism-dead-long-live-romanticism.asp “Romanticism is Dead! Long Live Romanticism!”]. ''The New Individualist, An Objectivist Review of Politics and Culture''. Website: The Objectivist Center. Retrieved November 2005. * Haine, W. Scott (1997). [http://www.cats.ohiou.edu/~Chastain/dh/hugo.htm “Victor Hugo”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411025136/http://www.cats.ohiou.edu/~Chastain/dh/hugo.htm |date=2008-04-11 }}. Encyclopedia of 1848 Revolutions. Website: Ohio University. Retrieved November 2005. * Illi, Peter (2001-2004). [http://www.hugo-online.org/050000.htm “Victor Hugo: Plays”]. Website: The Victor Hugo Website. Retrieved November 2005. * Karlins, N.F. (1998). [http://www.artnet.com/Magazine/features/karlins/karlins5-5-98.asp "Octopus With the Initials V.H."] Website: ArtNet. Retrieved November 2005. * Liukkonen, Petri (2000). [http://www.kirjasto.sci.fi/vhugo.htm “Victor Hugo (1802-1885)”]. Books and Writers. Website: Pegasos: A Literature Related Resource Site. Retrieved November 2005. * Meyer, Ronald Bruce (2004). [https://web.archive.org/web/20060508103328/http://www.ronaldbrucemeyer.com/rants/0226almanac.htm “Victor Hugo”]. Website: Ronald Bruce Meyer. Retrieved November 2005. * Robb, Graham (1997). [http://www.nytimes.com/books/first/r/robb-hugo.html “A Sabre in the Night”]. Website: New York Times (Books). (Excerpt from Graham, Robb (1997). ''Victor Hugo: A Biography''. New York: W.W. Norton & Company.) Retrieved November 2005. * Roche, Isabel (2005). [http://www.barnesandnoble.com/writers/writerdetails.asp?cid=30497 “Victor Hugo: Biography”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319092617/http://www.barnesandnoble.com/writers/writerdetails.asp?cid=30497 |date=2008-03-19 }}. Meet the Writers. Website: Barnes & Noble. (From the Barnes & Noble Classics edition of ''The Hunchback of Notre Dame'', 2005.) Retrieved November 2005. * Uncited Author. [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm “Victor Hugo”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808003845/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm |date=2007-08-08 }}. Website: Spartacus Educational. Retrieved November 2005. * Uncited Author. [http://www.bbc.co.uk/guernsey/content/articles/2004/09/20/victor_hugo_timeline_feature.shtml “Timeline of Victor Hugo”]. Website: BBC. Retrieved November 2005. * Uncited Author. (2000-2005). [http://www.online-literature.com/victor_hugo/ “Victor Hugo”]. Website: The Literature Network. Retrieved November 2005. * Uncited Author. [http://www.victorhugo.education.fr/ressources/caricature.htm "Hugo Caricature"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020128084404/http://www.victorhugo.education.fr/ressources/caricature.htm |date=2002-01-28 }}. Website: Présence de la Littérature a l’école. Retrieved November 2005. === Daljnje informacije === * Barbou, Alfred (1882). ''Victor Hugo and His Times''. University Press of the Pacific: 2001 paper back edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=089875478X]. * Brombert, Victor H. (1984). ''Victor Hugo and the Visionary Novel''. Boston: Harvard University Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0674935500]. * Davidson, A.F. (1912). ''Victor Hugo: His Life and Work''. University Press of the Pacific: 2003 paperback edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=1410207781]. * Dow, Leslie Smith (1993). ''Adele Hugo: La Miserable''. Fredericton: Goose Lane Editions. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0864921683]. * Falkayn, David (2001). ''Guide to the Life, Times, and Works of Victor Hugo''. University Press of the Pacific. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0898754658]. * [[Feller, Martin]], ''Der Dichter in der Politik. Victor Hugo und der deutsch-französische Krieg von 1870/71. Untersuchungen zum französischen Deutschlandbild und zu Hugos Rezeption in Deutschland.'' Doctoral Dissertation, Marburg 1988. * Frey, John Andrew (1999). ''A Victor Hugo Encyclopedia''. Greenwood Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0313298963]. * Grant, Elliot (1946). ''The Career of Victor Hugo''. Harvard University Press. Out of print. * Halsall, A.W. et al (1998). ''Victor Hugo and the Romantic Drama''. University of Toronto Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0802043224]. * Hart, Simon Allen (2004). ''Lady in the Shadows : The Life and Times of Julie Drouet, Mistress, Companion and Muse to Victor Hugo.'' Publish American. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=1413711332]. * Houston, John Porter (1975). ''Victor Hugo''. New York: Twayne Publishers. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0805724435]. * Ireson, J.C. (1997). ''Victor Hugo: A Companion to His Poetry''. Clarendon Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0198157991]. * Maurois, Andre (1956). ''Olympio: The Life of Victor Hugo''. New York: Harper & Brothers. * Maurois, Andre (1966). ''Victor Hugo and His World''. London: Thames and Hudson. Out of print. * Robb, Graham (1997). ''Victor Hugo: A Biography''. W.W. Norton & Company: 1999 paperback edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0393318990].([http://www.wwnorton.com/catalog/spring99/victorhugo.htm description/reviews]) * Tonazzi, Pascal (2007) ''Florilège de Notre-Dame de Paris (anthologie)'', Editions Arléa, Paris, ISBN 2-86959-795-9 == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Victor Hugo}} * {{NSK ime|000006120}} * {{worldcat id|id=lccn-n79091479}} * [http://www.mtholyoke.edu/courses/rschwart/hist255 France of Victor Hugo] * {{fr}} [http://www.lescitations.net/citations/auteurs/Victor_Hugo.html Some Victor Hugo's quotes] * [http://www.victorhugo.gg Guernsey’s Official Victor Hugo Website] * [http://gavroche.org/vhugo Victor Hugo Central] * [http://www.hugo-online.org Victor Hugo Website] * [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT187.HTM Victor Hugo's works]: text, concordances and frequency lists * [http://greatcaricatures.com/articles_galleries/gill/galleries/html/1867_0519_hugo.html 1867 Caricature of Victor Hugo by André Gill] * [http://www.artnet.com/Magazine/features/karlins/karlins5-5-98.asp Reprodukcije nekih Hugovih djela] * [http://www.3dsrc.com/victorhugo/ Victor Hugo le dessinateur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710085447/http://www.3dsrc.com/victorhugo/ |date=2013-07-10 }} {{Romantizam}} {{Authority control}} {{Izabran}} {{Lifetime|1802|1885|Hugo, Victor}} [[Kategorija:Victor Hugo| ]] [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Francuski dramski pisci]] [[Kategorija:Francuski pjesnici]] [[Kategorija:Pjesnici romantizma]] [[Kategorija:Francuski aktivisti]] [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Francuski romanopisci|H]] 1yzhtxnvmmxfgsbbtstusli2cousuqz 0 23614 41260983 41238857 2022-08-03T20:52:09Z Alekol 2231 /* Rođenja */ wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Year dab|1983}} {{Godina u drugim kalendarima|1983}} __NOTOC__ Godina '''1983''' bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] (link pokazuje kalendar). <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1983''': <br /> [[1983#Januar/Siječanj|1]] • [[1983#Februar/Veljača|2]] • [[1983#Mart/Ožujak|3]] • [[1983#April/Travanj|4]] • [[1983#Maj/Svibanj|5]] • [[1983#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1983#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1983#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1983#Septembar/Rujan|9]] • [[1983#Oktobar/Listopad|10]] • [[1983#Novembar/Studeni|11]] • [[1983#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1983#Rođenja|Rođenja]] • [[1983#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[ARPANET]] promenio protokole sa NCP na [[TCP/IP]]. * 1. 1. - Početak emitovanja programa klasične muzike Stereorama na Radio Beogradu. * [[3. 1.]] - Počinje erupcija [[Kilauea|Kilauee]] na [[Havaji]]ma, koja još uvek traje (2016). * 3. 1. - ''[[Gukurahundi]]'': počinje operacija [[zimbabve]]anske elitne Pete brigade protiv disidenata iz partije ZAPU i naroda [[Matabele]] - masakri traju do kraja 1984. pa i kasnije, ubijene su hiljade ljudi. * [[7. 1.]] - Meksiko, Panama, Kolumbija i Venecuela osnovali [[Kontadorska grupa|Kontadorsku grupu]] radi rešavanja Centralnoameričke krize (građanski ratovi u Gvatemali, Salvadoru i Nikaragvi) - bez uspeha usled nekooperacije SAD. [[Datoteka:Vladimir Bakarić (1).jpg|mini|150px|left|† [[Vladimir Bakarić]] (1966)]] * [[16. 1.]] - Umro [[Vladimir Bakarić]], potpredsednik predsedništva SFRJ i član predsedništva CK SKJ - u državnom predsedništvu ga zamenjuje [[Mika Špiljak]] (po odluci Sabora 24. 2., Savezna skupština potvrdila 1. 3.). * januar - Zabrana predstave "Golubnjača" [[Jovan Radulović|Jovana Radulovića]] u Novom Sadu prošlog meseca izaziva raspravu u zemlji.<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-260.shtml Yugoslav Public and Officials Alarmed by a Play] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061020/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-260.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE</ref> Predstava se daje u beogradskom SKC. * januar - Direktiva 75 Nacionalne sigurnosti SAD: obuzdati i vremenom suzbiti sovjetski ekspanzionizam, promovisati procese promene u SSSR, angažovati se u pregovorima radi interesa SAD; modernizovati oružane snage, ne dozvoliti prenos tehnologije ili pomoć SSSR. * [[17. 1.]] - U Cirihu počinju pregovori Jugoslavije i 50-tak zapadnih banaka o paketu pomoći kako bi zemlja mogla otplaćivati dugove (18 mlrd. dolara). * 17. 1. - Zemljotres na grčkom ostrvu Kefalonija, osetio se i u Italiji i Jugoslaviji. * 17. 1. - Dekret o proterivanju nelegalnih imigranata u Nigeriji, proterano milion i po ljudi, od čega 700.000 Ganaca. * [[19. 1.]] - Nacistički ratni zločinac [[Klaus Barbie]] uhapšen u [[Bolivija|Boliviji]]. * 19. 1. - Ustavni sud prigovorio Saveznoj skupštini zbog zakona kojim se putovanje u inostranstvo uslovljava depozitom od 5000 dinara (uvedeno prošlog oktobra). * 19. 1. - Predstavnici 15 stranih vlada preporučili srednjoročni kredit od 1,3 milijarde dolara Jugoslaviji; 90-dnevna suspenzija vraćanja glavnice bankama. * [[20. 1.]] - Vlada SFRJ optužuje Albaniju za "flagrantno" mešanje u unutrašnje stvari (povodom Kosova) i "pretnju silom". * 20. 1. - [[François Mitterrand]] izjavljuje u Bonu: "Pacifisti su na zapadu, a rakete na istoku" - odobrava razmeštanje raketa Peršing. * 20. 1. - U Beču dogovoreno da se iranska nafta za svetsko tržište prerađuje u Jugoslaviji. <small>(šta je bilo s tim?)</small> * [[22. 1.]] - [[Björn Borg]] (26) iznenada objavio da se povlači iz tenisa. * [[25. 1.]] - Lansiran [[IRAS]], prva svemirska opservatorija koja je snimila čitavo nebo u infracrvenom spektru. * [[26. 1.]] - Izdana verzija programa [[Lotus 1-2-3]] za PC, ''killer'' aplikacija za tabelarne proračune. * 26. 1. - Janko Smole, zadužen za inostrane jugoslovenske finansije, tvrdi da će i bez reprograma biti isplaćeno 4,5 milijardi dolara dugova koji prispevaju ove godine. === Februar/Veljača === * januar/februar - Pripreme za [[Zimske Olimpijske igre 1984|Zimske Olimpijske igre]] u Sarajevu, takmičenja na Jahorini, Bjelašnici i Trebeviću<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/02/02/Sarajevo-Rehearses-For-1984-Olympics/2269413010000/ Sarajevo Rehearses For 1984 Olympics]. upi.com Archives Feb. 2, 1983</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/02/03/If-faith-can-move-mountains-then-willingness-and-a/5243413096400/ If faith can move mountains, then willingness and a...]. upi.com Archives Feb. 3, 1983</ref>. * [[2. 2.]] - Zagrebački nadbiskup [[Franjo Kuharić]] proizveden u kardinala. * [[3. 2.]] - SIV najavio povećanje cena transporta i poljoprivrednih proizvoda do 33% (kraj polugodišnjeg zamrzavanja cena). * [[6. 2.|6]] - [[26. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]] &mdash; Operacija "Pre svitanja" je neuspešna iranska ofanziva sa ljudskim talasima u okolini [[Amarah|Amare]] na jugoistoku [[Irak]]a. * [[8. 2.]] - Izveštaj [[Kahanova komisija|Kahanove komisije]]: Izrael je indirektno odgovoran za [[masakr u Sabri i Šatili]] u Libanu prošle godine, traži se ostavka ministra odbrane [[Arijel Šaron|Arijela Šarona]]. * [[9. 2.]] - Krenula [[TE Gacko]] u Hercegovini (nominalna snaga 300 MW). * [[10. 2.]] - Bačena bomba na mirovni marš u Jerusalimu - Arijel Šaron daje ostavku na resor odbrane ali ostaje u vladi kao ministar bez portfelja (biće na čelu različitih ministarstava 1984-92, 1996-99, na kraju i premijer 2001-2006). * [[12. 2.]] - Srednjoškolac Srđan Tomić brutalno ubijen nakon tuče dve grupe maloletnika na beogradskom [[Konjarnik]]u<ref>[http://serbianna.com/srpski/archives/288 Srbija tone u nasilje | Srpske stranice]. serbianna.com May 5, 2010 (pr. 21.12.2016)</ref>. * [[13. 2.]] - Požar u [[Torino|torinskom]] bioskopu ''Cinema Statuto'', 64 mrtvih. * [[14. 2.]] - U Beogradu uvedeni bonovi za ulje, prašak za veš i kafu, mada je Ustavni sud to ocenio nelegalnim - daje se litar ulja i 150g ječmenice po osobi mesečno<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/02/14/Foreign-News-Briefs/4378414046800/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Feb. 14, 1983</ref> (neke gradske opštine ih uvele 31. 1., bonovi za benzin uvedeni u celoj zemlji prošlog oktobra). * [[15. 2.]] - Grupa od 23 Albanca, "markista-lenjinista", osuđena u Prištini na jednu do 14 godina zatvora zbog zavere za "republiku Kosovo". * [[16. 2.]] - Požari u bušu na dan Pepelnice u Viktoriji i Južnoj Australiji, 75 mrtvih. * [[17. 2.]] - Intervju šefa SKJ Mitje Ribičiča - potrebna strana pomoć, strožija kontrola nad štampom. * [[18. 2.]] - Opljačkane prodavnice u [[Titograd]]u, gde se prvi put posle mesec dana pojavio prašak za veš, izveštavaju beogradske novine. * 18. 2. - "Crni petak" u [[Venezuela|Venezueli]], devalviran [[Venecuelanski bolivar|bolivar]]; od početka godine iz zemlje je iznošeno pola milijarde dolara kapitala nedeljno<ref name="Domínguez1994">{{cite book|author=Jorge I. Domínguez|title=Latin America's International Relations and Their Domestic Consequences: War and Peace, Dependency and Autonomy, Integration and Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=qGkJNCeqnI4C&pg=PA347|year=1994|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-8153-1490-5|pages=347–}}</ref>. * 18. 2. - Masakr u Nellieju: u 14 sela u centralnom [[Assam]]u, Indija, ubijeno, zvanično, 2.191 osoba istočnobengalskog muslimanskog porekla. * 18. 2. - Masakr u Wah Mee: tokom pljačke kockarnice u [[Seattle]]u ubijeno 13 ljudi. * [[23. 2.]] - U Briselu ratifikovan trgovački i ekonomski sporazum [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]] i [[SFRJ]] (parafiran 1980, stupa na snagu 1. 4.). * [[25. 2.]] - Zemljotres kod [[Skoplje|Skoplja]] (VI), nema štete ali 12 ljudi umrlo od srca. Istog dana sudar autobusa i kamiona kod Valjeva, 7 mrtvih. * [[26. 2.]] - Neke američke grupe za praćenje ljudskih prava (među kojima i ''[[Helsinki Watch]]'') kritikuju, u smislu prikrivanja, izveštaj administracije o stanju ljudskih prava u svetu u vezi 12 zemalja, među kojima je i Jugoslavija. * [[28. 2.]] - Posljednja epizoda TV-serije [[M*A*S*H]] postaje najgledanija emisija u historiji američke televizije. * 28. 2. - Kiro Hadži-Vasilev, lider SK iz Makedonije, kritikuje "intelektualce" koji kroz štampu "provociraju" partijsku vladavinu i traže višepartijski sistem. === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - Predstavljena prva kolekcija satova firme ''[[Swatch]]''. * [[3. 3.]] - SR Srbija: Branko Radivojević, član izvršnog veća, smenjen jer se uselio u "superluksuzan stan", član predsedništva Viobran Stanojević dao ostavku zbog "nepravilnosti" u dodeli državnih stanova<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/03/03/Purge-party-leadership/4453054161505/ Purge party leadership]. upi.com Archives March 3, 1983</ref>. * mart, početkom - U Sarajevu se održava svetsko juniorsko prvenstvo u brzom klizanju. * [[6. 3.]] - Savezni izbori u Zapadnoj Nemačkoj su uspeh za vladajuću [[CDU]]/CSU, prvi put u Bundestag ulaze [[Zeleni (Nemačka)|Zeleni]]. * [[7. 3.]] - [[Banka za međunarodna poravnanja]] (BIS) pristala dati pozajmicu od 500 miliona dolara SFRJ (300 miliona odmah, ostatak dobila 14. 9. - kratkoročni kredit za predah). * [[7.3.|7]] - [[12. 3.]] - VII Konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[New Delhi]]-ju. * [[8. 3.]] - Predstavljen [[IBM PC XT]], verzija [[IBM PC]] iz 1981 sa ugrađenim hard diskom - proceser [[Intel 8088]] na 4,77 MHz, RAM 128 KB, Hard 10 MB, operativni sistem [[IBM PC DOS|PC DOS]] 2.0. * 8. 3. - [[Ronald Reagan]] naziva SSSR "[[Imperija zla|zlom imperijom]]". * [[9. 3.]] - [[Ubistvo Galipa Balkara]]: atentat [[Komandosi pravde protiv jermenskog genocida|jermenskih terorista]] na turskog ambasadora Galipa Balkara u Beogradu (podlegao dva dana kasnije). Građani pojurili za njima, poginuo student Željko Milivojević (dvojica uhapšenih terorista osuđeni na po 20 godina u martu 1984<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/03/09/Two-Armenians-who-claimed-they-were-freedom-fighters-avenging/4676447656400/ Two Armenians who claimed they were freedom fighters avenging...]. upi.com Archives March 9, 1984</ref>). * 9. 3. - Irak predlaže novi mirovni plan, Iran prethodno zahteva 200 milijardi dolara odštete. * [[11. 3.]] - [[Australska laburistička stranka|Laburista]] [[Bob Hawke]] novi premijer Australije (do 1991). * [[14. 3.]] - [[Salvadorski građanski rat]]: predsednica [[salvador]]ske Komisije za ljudska prava [[Marianella García Villas]] mučena do smrti od strane vojske. * [[mart]] - Dvojica funkcionera izdavačkog preduzeća "Otokar Keršovani" ostala bez posla, jer su objavili knjigu "Stvarno i moguće" [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], uprkos protivnom mišljenju hrvatskog CK, koji je knjigu opisao kao "nacionalističko i šovinističko delo"<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-163.shtml Cosic's Book: a Case Study of Yugoslavia's Censorship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307010213/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-163.shtml |date=2016-03-07 }}, Zdenko Antić, OSA - Radio Free Europe</ref> * mart - Izveštaj radne grupe o odnosima u federaciji: republike se "autarkično ponašaju". * mart - U Austriji od [[herpes]]a stradao 31 [[lipicaner]]. * mart - U prvom kvartalu SFRJ smanjila trgovinski deficit za 43,7% u odnosu na isti period lane (iznosi 522 miliona dolara). * [[21. 3.]] - [[SSSR|Sovjetski]] premijer [[Nikolaj Tihonov]] stigao u petodnevnu posetu [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] - dogovorena privredna saradnja, uvećanje uvoza nafte za 20%, 5,35 miliona tona ove godine. * 21. 3. - Politička i administrativna prestonica [[Obala Slonovače|Obale Slonovače]] preneta u [[Yamoussoukro]] (/jamsokro/), rodno mesto predsednika [[Félix Houphouët-Boigny|Houphouët-Boignyja]]. [[Datoteka:President Reagan's Speech to the Nation on Defense and National Security, March 23, 1983.webm|mini|250px|Reaganov govor o obrani i nacionalnoj sigurnosti - [[Strateška obrambena inicijativa]]]] * [[23. 3.]] - Američki predsjednik [[Ronald Reagan]] objavljuje [[Strateška obrambena inicijativa|Stratešku obrambenu inicijativu]], odnosno proturaketni program koji će mediji nazvati "Ratovi zvijezda". * [[25. 3.]] - Jugoslavija postigla sporazum sa komitetom banaka kreditora - paket od dve milijarde dolara (1,4 mlrd. reprograma i 600 miliona novog zajma), deo [[MMF]]-ovog paketa od pet milijardi<ref>[http://www.nytimes.com/1983/03/26/business/banks-to-aid-yugoslavia.html?scp=16&sq=yugoslavia&st=nyt Banks to Aid Yugoslavia], New York Times, March 26, 1983</ref> (potpisano u septembru). * 25. 3. - TV emisija povodom 25 godina ''[[Motown]]a''-a, [[Michael Jackson]] nastupio sa plesom ''[[moonwalk]]''. * 25. 3. - Prva izvedba opere "Karmen" u beogradskom Narodnom pozorištu. * [[26. 3.]] - [[Nikaragvanski građanski rat]]: [[kontraši]] napali selo Rancho Grande, među 70 mrtvih je i francuski lekar Pierre Grosjean. * [[27. 3.]] - U Jugoslaviji uvedeno [[ljetno računanje vremena]] (od poslednje nedelje u martu do poslednje u septembru, odn. u oktobru od [[1996]]). * [[29. 3.]] - Dokument Savezne komisije za Program ekonomske stabilizacije ohrabruje mali biznis. * mart, krajem - Pesnik [[Gojko Đogo]] odlazi na odsluženje zatvorske kazne zbog zbirke "Vunena vremena", što izaziva niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije. * [[31. 3.]] - U Brazilu počinju protesti ''[[Diretas Já]]'' ("Direktni [izbori za predsednika] sada"); u zemlji je vojni režim [[João Figueiredo]]-a, godišnja inflacija je preko 200%. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - [[Oružani konflikt u Peruu]] &mdash; Masakr u Lucanamarci: sveteći se za ubistvo komandanta u tom mestu, [[Sendero Luminoso]] ubili 69 seljaka. * [[4. 4.]] - [[Space Shuttle Challenger]] poleteo prvi put - misija STS-6, prva sa izlaskom astronauta u svemir. * 4. 4. - [[FleetEx '83-1]]: tokom najvećih manevara američke Pacifičke flote od rata, nadletano Zeleno ostrvo u sovjetskim [[Kurili]]ma. * [[6. 4.]] - U Managvi ubijena [[Mélida Anaya Montes]], druga po komandi u salvadorskom [[Front Farabundo Martí za nacionalno oslobođenje|frontu Farabundo Martí]] - počinioci su njeni saborci koji su se protivili pregovorima sa vladom; njen nadređeni [[Cayetano Carpio]] navodno izvršio samoubistvo šest dana kasnije. * [[6. 4.|6]] - [[7. 4.]] - U Parizu se prvi put sastao [[European Round Table of Industrialists|Evropski okrugli sto industrijalaca]], cilj im je borba protiv "[[euroskleroza|euroskleroze]]". * [[8. 4.]] - Tužilaštvo u [[Sarajevo|Sarajevu]] saopštilo da je [[SDB]] uhapsila 11 ljudi zbog "krivičnog dela neprijateljske propagande". Uhapšeni su: [[Alija Izetbegović]], [[Omer Behmen]], [[Salih Behmen]], [[Rušid Prgud]], [[Mustafa Spahić]], [[Melika Salihbegović]], [[Đula Bičakčić]], [[Edhem Bičakčić]], [[Ismet Kusumagić]], [[Hasan Čengić]] i [[Derviš Đurđević]] (pridružiće im se i pesnik [[Džemaludin Latić]])<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-130.shtml Tito's Successors Fear "Moslem Nationalism"]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * [[9. 4.]] - Finale košarkaškog prvenstva Jugoslavije: [[KK Šibenka]] pobeđuje [[KK Bosna|Bosnu]] slobodnim bacanjima [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]] u poslednjim sekundama, ali je zbog prigovora Bosne naređeno igranje još jedne utakmice na koju Šibenčani ne odlaze, tako da je "Bosna" proglašena za šampiona. U [[Šibenik]]u protestni miting [[10. 4.]]. * [[10. 4.]] - Operacija "Zora-1" je još jedna neuspešna iranska ofanziva sa ljudskim talasima. * [[11. 4.]] - [[55. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'', ukupno osam nagrada od 11 nominacija. * [[12. 4.]] - [[Mahmut Bakalli]], nekadašnji lider kosovskog SK, isključen iz partije. * [[15. 4.]] - Prikazan film ''[[Flashdance]]''. * [[april]] - [[SIV]] objavio da će dozvoliti širi prostor za privatna preduzeća, radi smanjenja nezaposlenosti. [[Datoteka:BombenanschlagUS-BotschaftBeirut.jpg|mini|200px|Američka ambasada u Bejrutu]] * [[18. 4.]] - Samoubica detonirao eksploziv u kombiju ispred američke ambasade u [[Bejrut]]u - 63 poginulih. * [[23. 4.]] - [[Pesma Evrovizije 1983.|Pesma Evrovizije]] u [[Minhen]]u: prva je [[Corinne Hermès]] iz Luksemburga, [[Danijel Popović]] je četvrti sa "Džuli". * [[24. 4.]] - Jugoslovenska ekspedicija na himalajski vrh [[Manaslu]] pogođena lavinom, poginuli Jernej Nejc Zaplotnik i Ante Bućan. * 24. 4. - Izbori u Austriji, vladajući [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube apsolutnu većinu - kancelar [[Bruno Kreisky]] će radije dati ostavku, posle 13 godina na čelu, nego da formira manjinsku vladu. * [[25. 4.]] - [[Samantha Smith]] (11) iz Mančestera u [[Maine]]-u dobila pozivnicu od [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] da poseti SSSR, nakon što je pročitao njeno pismo u kojem izražava strah od nuklearnog rata. === Maj/Svibanj === * [[6. 5.]] - Njemački časopis ''[[Stern (magazin)|Stern]]'' objavljuje navodne memoare [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] za koje se kasnije ispostavilo da su krivotvoreni. * [[7. 5.]] - Na festivalu u Cannesu prikazan film ''[[WarGames]]'' o mladom hakeru koji zamalo izazove Treći svetski rat. * [[8. 5.]] - Pravoslavni [[Uskrs]], najkasniji mogući datum (25. 4. po [[julijanski kalendar|julijanskom]]; dolazi do poklapanja Velikog petka i [[Đurđevdan]]a, što će ''biti'' pomenuto u "[[Kremansko proročanstvo|Kremanskom proročanstvu]]"). * 8. 5. - [[Stoni tenis|Stonoteniseri]] [[Zoran Kalinić]] i [[Dragutin Šurbek]] osvojili zlatnu medalju na svetskom prvenstvu u Tokiju (pobedili Kineze). * [[10. 5.]] - Glavni urednik "Politike" Dragoljub Trailović i još dvojica prinuđeni na ostavku zbog "propusta u nekim člancima". * [[11. 5.]] - Prvi veći protesti protiv [[Augusto Pinochet|Pinochetovog]] režima u [[Čile]]u. * 11 - 15. 5. - [[Hu Jaobang]], generalni sekretar [[Kineska komunistička partija|Kineske KP]], u poseti [[Rumunija|Rumuniji]] i Jugoslaviji. * [[12. 5.]] - [[Stane Dolanc]], savezni sekretar unutrašnjih poslova, tvrdi da su "neprijateljski elementi" pojačali aktivnost. * 12. 5. - Košarkaš Cibone [[Srebrenko Despot]] umro tri dana nakon prometne nesreće. * [[13. 5.]] - Svećenik Luka Prcela osuđen u Splitu na pet godina zatvora zbog "političkih propovjedi". [[Datoteka:Mika Špiljak.jpg|mini|180px|[[Mika Špiljak]] (1967)]] * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Mika Špiljak]] predsjednik nakon [[Petar Stambolić|Petra Stambolića]]. * [[16. 5.]] - Smjenjen [[Joža Vlahović]], glavni urednik "Danasa" (prigovarano zbog načina izveštavanja sa plenuma CK SKH) - pritisci na novinare i niže službenike traju već mjesecima<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/05/17/Yugoslav-journalist-pressured-into-resigning/9944022101930/ Yugoslav journalist pressured into resigning]. upi.com Archives May 17, 1983</ref>. * 16. 5. - Sudanska vojska ugušila pobunu u [[Bor (Južni Sudan)|borskom]] garnizonu na jugu zemlje. * [[17. 5.]] - Libansko-izraelski sporazum: kraj ratnog stanja i postepeno povlačenje izraelske vojske; Libanci sledeće godine odbacuju sporazum. * 17. 5. - Grom udario u prizemljeni avion na aerodromu Golubovci kod Titograda, poginula dvojica radnika koji su se ispod njega sklonili od kiše. * [[20. 5.]] - U časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' objavljeni članci o zasebnim istraživanjima Roberta Galloa i Luca Montagniera: [[SIDA|sidu]] izaziva neki novi retrovirus (1986. biće označen sa HIV). * 20. 5. - Vojno krilo Afričkog nacionalnog kongresa detoniralo auto-bombu u [[Pretoria|Pretoriji]], 19 mrtvih, uključujući dvojicu počinitelja - cilj je bio štab Južnoafričkih vazduhoplovnih snaga. * [[24. 5.]] - [[Fred Sinowatz]] je novi austrijski kancelar (do 1986), na čelu koalicije socijaldemokrata i [[Slobodarska partija Austrije|liberala]]. * [[25. 5.]] - Ovogodišnja proslava Dana mladosti izaziva kritike intelektualaca ("kulturni primitivizam") ali i Socijalističkog saveza ("religija i misticizam" pod vidom pohvale Titu). * 25. 5. - Prikazan film ''[[Star Wars Episode VI: Return of the Jedi]]''. * [[26. 5.]] - Zemljotres u Japanu, od cunamija poginulo 100 ljudi. * [[26. 5.]] - [[4. 6.]] - EuroBasket u Francuskoj: Italija 1, Jugoslavija 7 (na utakmici Italija-Jugoslavija 30. maja došlo do tuče među igračima). * [[28. 5.|28]] - [[29. 5.]] - Samit [[G7]] u [[Williamsburg, Virginia|Williamsburgu]]: potvrđena [[NATO-ova odluka dvostrukog koloseka]] (ili ograničenje balističkih raketa ili njihovo postavljanje u Evropi), kao i značaj slobodnih tržišta i trgovine. === Jun/Juni/Lipanj === * jun - septembar - Velika vrućina i suša na Srednjem zapadu SAD. * [[4. 6.]] - [[Mima Jaušovec]] izgubila u finalu [[Roland Garros]]a od [[Kris Evert]]. * [[5. 6.]] - [[Sudan]]ski predsednik [[Gaafar Nimeiry]] ukinuo [[Autonomni region Južni Sudan]]. [[Drugi sudanski građanski rat]] traje do 2005, stradalo je 1-2 miliona ljudi, uglavnom civila od gladi. Južnjačka [[Oslobodilačka armija sudanskog naroda]] (SPLA) ima glavnu podršku iz Etiopije, na čelu je [[John Garang]]. * [[6. 6.]] - [[2. 7.]] - Šesti sastanak Konferencije [[UN]] o trgovini i razvoju ([[UNCTAD]]) u Beogradu. Zemlje Trećeg sveta zahtevaju 90 milijardi dolara pomoći<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/06/06/Third-World-nations-hoping-to-relieve-crippling-debts-and/4255423720000/ Third World nations, hoping to relieve crippling debts and...]. upi.com Archives June 6, 1983</ref>, gloženje tih zemalja i SAD<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/07/03/Wide-gap-between-industrialized-and-poor-nations/5186426052800/ Wide gap between industrialized and poor nations]. upi.com Archives July 3, 1983</ref>. * [[7. 6.]] - Eksplozija metana u novootvorenoj jami "Morava" Aleksinačkih rudnika uglja, 34 mrtvih, među kojima i ekspert iz Zapadne Nemačke<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/06/07/A-methane-gas-explosion-ripped-through-a-newly-opened/6514423806400/ A methane gas explosion ripped through a newly opened...]. upi.com Archives June 7, 1983</ref>. * 7. 6. - Prijateljska fudbalska utakmica Jugoslavija - Z. Nemačka u Luksemburgu odložena pola sata, jer je američki orkestar zasvirao "Bože pravde". * [[9. 6.]] - [[Konzervativna stranka UK|Konzervativna]] premijerka [[Margaret Thatcher]] na parlamentarnim izborima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] odnosi uvjerljivu pobjedu nad opozicijskim [[Laburistička stranka UK|laburistima]], 397 prema 209 mandata. U rekonstrukciji vlade nakon izbora, [[Nigel Lawson]] postaje kancelar eksčekera (do 1989). * 9. 6. - Socijalista [[Mário Soares]] novi premijer Portugala (do 1985). * 9. 6. - SFRJ: najavljeno postepeno ukidanje kontrole cena uvedene prošle godine (uslov za strani kredit?). * [[10. 6.]] - Prikazana komedija ''[[Trading Places]]'' (Kolo sreće). * [[13. 6.]] - [[Pionir 10]] prelazi orbitu Neptuna, prvi je ljudski objekt koji napušta [[Sunčev sistem]]. * 13. 6. - Ivan Cvitković, izvršni sekretar predsedništva CK SK BiH tvrdi da studenti povratnici sa islamskih univerziteta propovedaju panislamizam i hoće "etnički čistu muslimansku BiH"<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-8.shtml Tito's Successors Fear "Moslem Revolution" in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * [[jun]] - Sociolog [[Slobodan Inić]] tvrdi u "Književnim novinama" da je Staljin kruna "kvadrumvirata Marks-Engels-Lenjin-Staljin". * jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Partizan; u Kup UEFA idu Hajduk, Radnički Niš i Crvena zvezda, Dinamo (Zg) u Kup pobednika kupova. * [[18. 6.]] - [[Sally Ride]] je prva Amerikanka i treća žena u svemiru (misija STS-7). * 18. 6. - [[Mona Mahmudnizhad]] (17) i još devet žena obešene u [[Širaz]]u jer su pripadale [[Bahaizam|bahajskoj]] veri. * [[19. 6.]] - Šefovi država i vlada EZ potpisali u Stuttgartu [[Svečana deklaracija o Evropskoj uniji|Svečanu deklaraciju o Evropskoj uniji]]. * [[21. 6.]] - [[Čadski građanski rat]]: bivši predsednik [[Goukouni Oueddei]] preduzima ofanzivu sa podrškom Libije; [[Hissène Habré]] sledećeg meseca pokreće uspešnu kontraofanzivu (podržavaju ga SAD, Francuska i [[Zair]]). * [[22. 6.]] - Nestanak stanovnice Vatikana Emanuele Orlandi (15). * [[26. 6.]] - Izbori u Italiji: priličan pad demohrišćana ali koalicija ''[[Pentapartito]]'' svakako ima većinu. * [[25. 6.]] - [[Ramiz Alia]], predsednik albanske skupštine, podržava na mitingu u Bajram Curriju zahteve kosovskih Albanaca za republikom. * [[28. 6.]] - Beogradska opština Stari Grad ukinula izdvačku kuću "Zapis" koja je objavila "Nož" [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]]. * [[30. 6.]] - [[Dragoslav Marković]] novi predsednik Predsedništva CK SKJ (do 1984). === Jul/Juli/Srpanj === * 2/[[3. 7.]] - Predsednica [[SIV]]-a [[Milka Planinc]] na noćnoj sednici predstavila '''stroge ekonomske mere''' kako bi se izbegao bankrot zemlje<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-240.shtml Yugoslav Reforms: A "Surgical Operation Without Anesthesia"]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-260.shtml First Radical Changes Inaugurated in Yugoslavia's Economy]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref> - "moraju se prihvatiti oštri uvjeti za paket podrške stabilizacionom programu"; "alternativa je bila proglasiti moratorijum s ozbiljnim posledicama". * 8. 7.? - Oluja čupala drveće i nosila krovove u Nišu i Pirotu, jedna osoba poginula. Oluje i na Kosovu oko 17. 7., četvoro poginulih. * [[11. 7.]] - Komisija za međunarodne odnose CK SKJ poziva na rešenje pitanja autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve (zbog "unutrašnjih i spoljnih... negativnih posledica" nepriznavanja iste od strane [[SPC]]). * [[15. 7.]] - Najavljeno još sedam vrsta poreza u SFRJ od 1. novembra, uz postojećih 14, očekuje se dodatni prihod od 400 miliona dolara. * 15. 7. - Jermenska teroristička organizacija [[Jermenska tajna armija za oslobođenje Jermenije|ASALA]] bacila bombu na pult Turkish Airlinesa na pariskom aerodromu Orly - osam poginulih. * jul - Talas vrućine u Italiji i jugoistočnoj Francuskoj (41,6°C u Firenci 23. 7.). * [[20. 7.|20]] - [[29. 7.]] - 30. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Zadah tela]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/30-pulski-filmski-festival/ 30. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[21. 7.]] - Na [[Antarktik|antarktičkoj]] [[stanica Vostok|stanici Vostok]] zabeleženo -89,2&nbsp;°C. * [[22. 7.]] - Tanjug: u prvoj polovini godine više nego prepolovljen jugoslovenski deficit u trgovini sa zapadom (sa 2,12 na 0,99 mlrd. dolara), zahvaljujući smanjenom uvozu i povećanom izvozu. * 22. 7. - Okončano [[Ratno stanje u Poljskoj]]. * 22. 7. - [[Iračko-iranski rat]]: operacijom Zora 2 Iranci otvaraju severni front u Iračkom Kurdistanu, postižu uspeh zahvaljujući podršci Kurda; Iračani u neuspelom kontranapadu prvi put koriste bojne otrove ([[iperit]]). * [[23. 7.]] - [[Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama]] ubili u zasedi 13 [[Šri Lanka|šrilanka]]nskih vojnika iz patrole Four Four Bravo; dolazi do nereda nazvanih [[Crni jul]] u kojima gine na stotine [[tamili|Tamila]] - početak [[Građanski rat u Šri Lanki|građanskog rata u Šri Lanki]] (okončan [[2009]]). * 23. 7. - ''[[Gimli Glider]]'' - kanadski putnički avion uspeo da se prinudno spusti u [[Gimli, Manitoba]] bez poginulih nakon što je jedrio zbog nestanka goriva. * [[26. 7.]] - U SFRJ cene formalno "odleđene". * [[28. 7.]] - U Zapadnoj Nemačkoj ubijen hrvatski emigrant [[Stjepan Đureković]] ([[Josip Perković]] i Zdravko Mustač osuđeni u Münchenu 2016.). * [[30. 7.]] - [[9. 8.]] - Operacija Zora 3 kod Mehrana na jugu je naporaznija od svih "Zori" za Irance. * [[31. 7.]] - Šumski požar u blizini [[Dubrovnik]]a. * leto - [[Mitar Mrkela]] prešao u Crvenu zvezdu iz OFK Beograda. === Avgust/August/Kolovoz === * [[4. 8.]] - [[Thomas Sankara]] (33), prozvan "Afrički Če Gevara", dolazi popularnim pučem (u organizaciji [[Blaise Compaoré|Blaisa Compaoréa]]) na vlast u [[Gornja Volta|Gornjoj Volti]], pokreće ambiciozne socijalne i ekonomske programe (ubijen 1987). * [[8. 8.]] - [[Gvatemala|Gvatemalski]] vojni vladar [[Efraín Ríos Montt]] zbačen vojnim udarom, nastavlja ministar odbrane [[Óscar Humberto Mejía Victores]] (do 1986). * [[10. 8.]] - Počinje francuska [[operacija Manta]] u Čadu, za predsednika Habrea i protiv pobunjenika podržanih od Libije. * 10. 8. - [[Sergio Onofre Jarpa]] imenovan za ministra unutrašnjih poslova Čilea s mandatom za dijalog sa opozicionom Demokratskom alijansom, ali Pinochet ubrzo napušta otopljavanje. * [[20. 8.]] - Osuđena grupa "muslimanskih nacionalista" uhapšenih u aprilu; Alija Izetbegović osuđen na 14 godina (kasnije skraćeno na 12, izašao [[1988]].). * [[21. 8.]] - Lider [[filipini|filipinske]] opozicije [[Benigno Aquino, Jr.]] ubijen na aerodromu odmah po povratku u zemlju - borbu preuzima udovica [[Corazon Aquino|Corazon]] (predsednica 1986-92). * [[22. 8.]] - Nekoliko hiljada ljudi u Beogradu prisustvuje sahrani [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]], koji je umro tri dana ranije u Dubrovniku<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-147.shtml Aleksandar Rankovic - political profile of a Yugoslav "Stalinist"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312012040/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-147.shtml |date=2016-03-12 }}, Slobodan Stanković, OSA - Radio Free Europe.</ref>. * [[25. 8.]] - Troje Rumuna, uključujući trudnicu, preletelo u avionu za zaprašivanje useva preko Jugoslavije i Mađarske i sletelo u Austriju, gde su zatražili azil<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/08/25/Foreign-News-Briefs/5517430632000/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Aug. 25, 1983</ref>. * [[25. 8.]] - [[11. 10.]] - U Makedoniji održani vojni manevri "Jedinstvo 83". * [[26. 8.]] - Poplave u [[Bilbao|Bilbau]] i okolini odnose 45 života. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:KAL007.svg|mini|200px|[[Let Korean Aira 007]]]] * [[1. 9.]] - [[SSSR|Sovjetske]] zračne snage ruše [[južna koreja|južnokorejski]] avion [[Let Korean Aira 007|Boeing 747 na letu 007]] misleći da se radi o špijunskom avionu - 269 mrtvih. * [[2. 9.]] - Otkriven [[asteroid]] [[22278 Protitch]] (nazvan po srpskom astronomu [[Miodrag B. Protić|Protiću]]). * [[3. 9.]] - [[Libanski građanski rat]]: Izraelci se povlače iz okruga [[Šuf (okrug)|Šuf]] - zvanična libanska vojska i maronitska milicija bi da preuzmu kontrolu ali im se suprotstavljaju muslimanske milicije na čelu sa Druzima ([[Progresivna socijalistička partija]] [[Walid Jumblatt|Walida Jumblatta]]), podsukob se naziva Planinski rat. * [[3. 9.|3]] - [[17. 9.]] - [[Mediteranske igre]] u Kazablanci, Jugoslavija 4. najuspešnija sa 53 medalje. * [[7. 9.]] - Referendum u Republici Irskoj podržao sa 66,9% Osmi amandman na ustav, kojim je praktično zabranjen abortus (opozvan 2018). * [[9. 9.]] - Potpisan ugovor između Jugoslavije i zajmodavaca (zapadne vlade, oko 600 zapadnih komercijalnih banaka, [[Svetska banka]], [[Banka za međunarodna poravnanja]] i [[MMF]]) o odlaganju otplate prispelih dugova i novom zajmu (vidi 25.3. [[#Mart/Ožujak|gore]])<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/09/09/Yugoslavian-officials-Friday-signed-an-agreement-with-roughly-600/4133431928000/ Yugoslavian officials Friday signed an agreement with roughly 600...]. upi.com Archives Sept. 9, 1983</ref>. * 9. 9. - U [[Sudan]]u uveden [[šerijat]]. * [[10. 9.]] - Zemljotres u [[kopaonik|kopaoničkom]] kraju, [[magnituda zemljotresa|M]] 5.1. * septembar - Sarajevske novine pišu da u Jugoslaviji zvanično ima 10.000 registrovanih narkomana, mada se pretpostavlja da ih je mnogo više<ref>Binder, David (January 12, 1984). [http://www.nytimes.com/1984/01/12/world/drugs-dulling-golden-youth-in-yugoslavia.html Drugs Dulling Golden Youth in Yugoslavia]. ''New York Times''</ref>. * [[16. 9.]] - Američki potpredsednik [[George H. W. Bush|G. H. W. Bush]], tokom turneje u sedam zemalja, u poseti Jugoslaviji<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/09/17/Bush-restates-US-backing-for-Yugoslavia/4727432619200/ Bush restates U.S. backing for Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 17, 1983</ref>. * 16. 9. - Američki predsednik Regan objavljuje da će [[GPS]] biti dostupan i civilima. * [[17. 9.]] - [[Vanessa L. Williams]] postaje prva crna Miss Amerike. * [[19. 9.]] - {{flag|Sveti Kristofer i Nevis}} stječe nezavisnost od [[UK|Velike Britanije]]. * [[21. 9.]] - Italijanski predsednik [[Sandro Pertini]] i ministar [[Giulio Andreotti]] stigli u posetu Jugoslaviji, u Pljevljima će otkriti spomen-ploču [[Divizija Garibaldi|diviziji Garibaldi]]<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/09/21/President-Sandro-Pertini-flew-to-Yugoslavia-today-to-inaugurate/7864432964800/ President Sandro Pertini flew to Yugoslavia today to inaugurate...]. upi.com Archives Sept. 21, 1983</ref>. * [[23. 9.]] - Gulf Air Flight 771: avion iz Pakistana oboren bombom nad Emiratima. * [[25. 9.]] - Iz zatvora ''Maze'' pobeglo 38 pripadnika Privremene IRA-e - oteli su zatvorski kamion i probili se napolje. * [[26. 9.]] - Sovjetski pukovnik [[Stanislav Petrov]] ispravno protumačio alarm o lansiranju američkih raketa kao grešku (atmosfersku pojavu), tako da nije pokrenuta procedura za odgovor. * 26. 9. - Misija Sojuz T-10-1 propala zbog požara i eksplozije rakete, ali kapsula sa posadom se katapultirala dve sekunde ranije. * [[27. 9.]] - [[Richard Stallman]] objavio projekt [[GNU]], početak pokreta slobodnog software-a. * 27. 9. - [[Pavle Gaži]], sekretar unutarnjih poslova SR Hrvatske, dao ostavku "iz zdravstvenih razloga" (kasnije se govori o "političkim intrigama", u siječnju isključen iz partije)<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-140.shtml Dismissal of Croatia's Minister of Internal Affairs Breeds Speculation]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research (1984)</ref>. * [[28. 9.]] - Vlak naletio na autobus kod [[Bilaj]]a blizu Gospića, 26 poginulih<ref>[http://www.gspress.net/tragediju-bilaja-oteti-zaboravu/ Tragediju Bilaja oteti zaboravu]. gspress.net. travanj 22, 2016</ref>. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Zemljotres na južnom Jadranu. * [[2. 10.]] - [[Muhammad Yunus]] u Bangladešu osnovao [[Grameen Banka|Grameen Banku]], koja daje mikrokredite siromašnima. * 2. 10. - [[Neil Kinnock]] je novi lider britanskih laburista i vođa opozicije (do 1992). * 2. 10. - Stupila na snagu [[Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova]]. * [[4. 10.]] - U [[Clearwater, Florida]] otvoren prvi restoran ''[[Hooters]]''. * [[5. 10.]] - [[Lech Wałęsa|Lechu Wałęsi]] dodeljena Nobelova nagrada za mir, ali ne odlazi na ceremoniju. * [[9. 10.]] - [[Bombaški napad u Rangoonu]]: stradao [[Južna Koreja|južnokorejski]] ministar inostranih poslova i još 21 osoba - osumnjičena Severna Koreja. * [[10. 10.]] - U napadu na [[nikaragva]]nsku luku [[Corinto (Nikaragva)|Corinto]] izgorelo 12.000 m³ nafte (luka je inače minirana od strane američkih snaga). * 10. 10. - U indijskoj državi [[Pendžab (Indija)|Pendžab]] proglašena "predsednikova uprava", tj. vanredno stanje usled pobune i sloma zakona i reda; [[Jarnail Singh Bhindranwale]] je u [[Zlatni hram|Zlatnom hramu]] sa naoružanim pristalicama. * [[12. 10.]] - [[Masakr u Kulchabatu, Bala Karzu i Mushkiziju]]: sovjetski vojnici i pripadnici afganistanske [[Komunistička partija|komunističke partije]] su ubili 360 osoba u selima Kulchabat, Bala Karz i Mushkizi, [[Provincija Kandahar]], u [[Afganistan]]u, tijekom [[Sovjetska invazija Afganistana|sovjetske invazije Afganistana]]. Ljudi su okupljeni u centru sela i potom smaknuti strijeljanjem, a među njima je bilo i 20 djevojčica i 20 staraca.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 31}}<ref>{{cite web|publisher=New York Times| title=U.N. RIGHTS STUDT FINDS AFGHAN ABUSES BY SOVIET|author=Richard Bernstein| url=http://www.nytimes.com/1985/03/01/world/un-rights-studt-finds-afghan-abuses-by-soviet.html| date=1.3. 1985}}</ref> * 12. 10. - Bivši japanski premijer [[Kakuei Tanaka]] osuđen na četiri godine zatvora i novčanu kaznu zbog učešća u [[Lockheedov skandal|Lockheedovom skandalu]] iz 1976 - odbija da napusti poslaničko mesto, što će dovesti do vanrednih izbora. [[Datoteka:USMC-Lebanon82-97.jpg|240px|mini|[[Napadi na kasarne u Bejrutu 1983|Napadi na kasarne u Bejrutu]]: ruševine]] * [[13. 10.]] - U Čikagu demonstriran mobilni telefon [[Motorola DynaTAC]], prodaje se od sledeće godine. * [[14. 10.]] - U Prištini eksplodirale dve bombe kućne izrade, materijalna šteta<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/10/15/Foreign-News-Briefs/6933435038400/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Oct. 15, 1983</ref>. * 14. 10. - Na sastanku [[Savet federacije|Saveta federacije]], partijski veteran [[Mijalko Todorović]] izjavio da "nema rešenja za ekonomsku krizu bez duboke demokratizacije političkog sistema"<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-78.shtml Yugoslav Party Veteran Urges Democratization of Political Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-78.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA - RFE</ref>. * [[16. 10.]] - Kanoniziran [[Leopold Mandić]]. * [[19. 10.]] - Levičarski premijer [[grenada|Grenade]] [[Maurice Bishop]] ubijen sukobu s vojskom - sledi vojna vlada [[Hudson Austin|Hudsona Austina]]. * 19. 10. - Operacija Zora 4: uspešna iransko-kurdska ofanziva na severnom ratištu. * [[21. 10.]] - [[Metar]] definisan preko [[brzina svetlosti|brzine svetlosti]] - rastojanje koju ona pređe za 1/299.792.458 sekundi. [[Datoteka:US C141 Grenada.JPG|mini|250px|[[Operacija Urgent Fury]]: američki marinci na Grenadi]] * [[22. 10.]] - "Vruća jesen" nemačkog mirovnog pokreta: stotine hiljada ljudi napravilo ljudski lanac od [[Stuttgart]]a do [[Neu-Ulm]]a, velike manifestacije i u Hamburgu i Zapadnom Berlinu. * [[23. 10.]] - U Zagrebu rođen Robert Veriga, prva "beba iz epruvete" u SFRJ. * 23. 10. - [[Napadi na kasarne u Bejrutu 1983|Napad kamiona-bombi]] na kasarne američkih i francuskih snaga u [[Bejrut]]u - gine 241 američki vojnik, 58 francuskih padobranaca i 6 libanskih civila. * [[25. 10.]] - [[Operacija Urgent Fury]]: američka invazija na [[Grenada|Grenadu]]. * [[30. 10.]] - Prvi demokratski izbori u [[argentina|Argentini]] posle sedam godina [[Proces nacionalne reorganizacije|vojne vlasti]]. * 30. 10. - Erzurumski zemljotres u Turskoj, 1300 žrtava. === Novembar/Studeni === * novembar - ''[[Hustler]]'' donosi parodiju reklame koja sugeriše da je teleevangelista [[Jerry Falwell]] imao prvo seksualno iskustvo sa majkom - spor ide do Vrhovnog suda 1988. * [[1. 11.]] - Stupa na snagu [[Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja]] (Bonska konvencija). * [[2. 11.]] - Dinamo Berlin igrao sa Partizanom u Beogradu, dvojica igrača, Falko Götz i Dirk Schwegel (?), prebegli na zapad. * 2. 11. - Na referendumu u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] podržan novi ustav kojim je ustanovljen trikameralni parlament, s ograničenim učešćem [[Južnoafrički Mulati|Obojenih]] i [[Indijski Južnoafrikanci|Indijaca]] - sistem traje 1984-94. * 2. 11. - Chrysler predstavlja [[Dodge Caravan]], smatra se da je to prvi ''[[minivan]]''. * [[2. 11.|2]] - [[11. 11.]] - Operacija [[Able Archer 83]] - vojna vježba NATO koju su [[SSSR|Sovjeti]] protumačili kao pripreme za skori početak [[treći svjetski rat|trećeg svjetskog rata]]. * [[6. 11.]] - U Turskoj održani prvi izbori od puča 1980, pobeđuje nova partija ANAP, na čelu sa Turgutom Özalom. * [[8. 11.]] - Eksplozija metana u rudniku Mramor kod Tuzle, pet poginulih. * 8. 11. - TAAG Angola Airlines Flight 462: avion pao prilikom poletanja u [[Lubango|Lubangu]], Angola, 130 mrtvih - [[UNITA]] tvrdi da je oborila avion, ali nisu pronađeni dokazi. * [[9. 11.]] - U Beogradu uvedene restrikcije struje nakon kvara u termocentrali koji je zapretio raspadom sistema; isključenja traju do osam sati, na snazi su i u ostatku zemlje zbog letošnje suše i hladnog vremena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/11/11/Yugoslavia-suffers-energy-shortages/7558437374800/ Yugoslavia suffers energy shortages]. upi.com Archives Nov. 11, 1983</ref>. * 9. 11. - Zamena beba u porodilištu u [[Srebrenica|Srebrenici]]. * 9. 11. - U Holandiji kidnapovan [[Freddy Heineken]], direktor pivarske kompanije, i njegov vozač - oslobođeni 30. 11. nakon isplaćenog otkupa. * [[10. 11.]] - Američki student [[Fred Cohen]] prikazao jedan od prvih [[kompjuterski virus|kompjuterskih virusa]]. * 10. 11. - Javnosti predstavljen projekat [[Microsoft Windows]]-a - [[Windows 1.0]] izdat dve godine kasnije. * [[13. 11.]] - Prve američke [[krstareće rakete]] stižu u britansku bazu RAF Greenham Common, okruženu protestima. * [[14. 11.]] - Amerika FDA odobrila za upotrebu [[Imunosupresant]]ni lek [[ciklosporin]] (prvi put upotrebljen 1980) - revolucija u [[Transplantacija|transplantaciji]] organa. [[Datoteka:Pershingii.jpg|mini|200px|[[Pershing II]]]] * [[15. 11.]] - {{flagicon|Sjeverni Cipar}} [[Turska Republika Sjeverni Kipar]] proglasila nezavisnost - priznaje je samo [[Turska]]. * [[17. 11.]] - U meksičkom [[Chiapas]]u osnovana [[Zapatistička vojska nacionalnog oslobođenja]], od 1994. u ratu sa vladom. * [[18. 11.]] - Upad podzemne vode u rudniku Štavalj, dvojica poginula. * 18. 11. - Stotine hiljada ljudi demonstriraju u Santjagu, Čile. * [[19. 11.]] - Aeroflot Flight 6833: pokušaj otmice aviona u sovjetskoj Gruziji se okončao s osam mrtvih. * [[20. 11.]] - U SAD prikazan TV-film ''[[The Day After]]'' s temom nuklearnog rata i posledica. * [[22. 11.]] - Zapadnonemački Bundestag odobrio vladinu odluku za postavljanje raketa [[Pershing II]] i krstarećih raketa - u zemlji su protesti. Prve rakete Pershing II ubrzo stižu, operativne su 15. 12.. * [[23. 11.]] - U SAD prikazan film ''[[Terms of Endearment]]''. * [[26. 11.]] - Pljačka Brink's-Mata: na londonskom aerodromu [[Heathrow]] ukradeno zlata, dijamanata i gotovine u vrednosti 26 miliona funti. * [[27. 11.]] - Avianca Flight 011: kolumbijski avion pao kod Madrida, 181 poginuli. === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Premijera [[Michael Jackson|Džeksonovog]] spota ''[[Thriller (glazbeni video)|Thriller]]'' na MTV-ju. * 2. 12. - Stupila na snagu [[Konvencija o izvesnom konvencionalnom oružju]] (→ ). * [[4. 12.]] - Američki avion A-6 Intruder oboren iznad Libana, jedan pilot poginuo, drugi će provesti 30 dana u sirijskom zarobljeništvu. * [[8. 12.]] - Sovjeti suspenduju razgovore o [[START I|redukciji strateškog naoružanja]] * [[10. 12.]] - [[Raúl Alfonsín]] je novi argentinski predsednik (do 1989), okončana je vojna vladavina. * [[13. 12.]] - Potvrđeno da je ministar (savezni sekretar) za finansije [[Jože Florijančič]] dao ostavku (navodno protest zbog predloga budžeta za '84 i zakona o alokaciji strane valute). * 13. 12. - Stane Dolanc, s.s. unutrašnjih poslova, izjavio u Skoplju da Državna bezbednost ne bi trebala da se ponaša kao "politička policija".<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml Yugoslav Leader Says Security Service Has No Political Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308155419/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml |date=2016-03-08 }}, Stanković, RFE Research</ref>. [[Datoteka:Turgut Özal 1986.jpg|mini|150px|[[Turgut Özal]]]] * 13. 12. - [[Turgut Özal]] je novi premijer Turske (do 1989, zatim predsednik do smrti 1993), čime počinje civilni režim. * [[15. 12.]] - Francuski predsednik Miteran stigao u trodnevnu posetu Jugoslaviji. * 15. 12. - Sudar putničkog i teretnog vlaka u Zagrebu, troje mrtvih. * 15. 12. - U Argentini osnovana Nacionalna komisija za nestale osobe - u izveštaju iz sledeće godine dokumentovan nestanak najmanje 8.961 osobe (procene idu do 30.000) u periodu 1976-83. * [[decembar]] - U jednoj novosadskoj srednjoj školi bojkotovali časove marksizma zbog učenja napamet (đačka uzrečica "Mrzim ga kao marksizam"). * [[17. 12.]] - Požar u madridskom noćnom klubu ''Alcalá 20'', stradalo 82-oje. * 17. 12. - Tempirana bomba Privremene IRA-e eksplodirala ispred londonskog [[Harrods]]a, 6 mrtvih. * [[18. 12.]] - "Drugi Lockheedovi izbori" u Japanu, liberal-demokrati premijera [[Yasuhiro Nakasone|Nakasonea]] gube apsolutnu većinu, ali Kakuei Tanaka je ubedljivo reizabran. * [[19. 12.]] - U Rio de Janeiru ukraden originalni [[Trofej Julesa Rimeta]], nikada nije pronađen. * [[20. 12.]] - 11. plenum CK SKJ, o Kosovu - govori se o oštrim merama za probleme. * [[21. 12.]] - Pobedom nad Bugarskom 3:2 u zadnjim trenucima meča u [[Split]]u, Jugoslavija se kvalifikovala na [[UEFA Euro 1984]] u Francuskoj ([[Mladen Delić]]: "Ljudi, je li to moguće!?"). * [[23. 12.]] - Kießlingova afera: nemački NATO-general [[Günter Kießling]] prevremeno penzionisan zbog optužbe da je homoseksualac (što bi ga činilo metom ucene) - kasnije je oslobođen optužbe. * 25 - [[27. 12.]] - Savezna skupština usvojila novi budžet, kao i niz novih ekonomskih zakona i mera, zamrznute cene do 1. 7.<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-183.shtml Yugoslavia Introduces a Series of New Economic Measures]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić, RFE Research</ref>. Predsednica [[SIV]] Milka Planinc najavljuje da 1984. neće biti lakša od protekle godine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1983/12/27/Prime-Minister-Milka-Planinc-Tuesday-said-the-next-year/5364441349200/ Prime Minister Milka Planinc Tuesday said the next year...]. upi.com Archives Dec. 27, 1983</ref>. * [[29. 12.]] - Premijera predstave "Kolubarska bitka" u [[Jugoslovensko dramsko pozorište|JDP]], [[Borislav Mihajlović Mihiz|Mihizova]] dramatizacija [[Dobrica Ćosić|Ćosićevog]] "Vremena smrti". * [[29. 12.]] - U [[Tunis]]u izbijaju neredi zbog poskupljenja hleba/kruha, do 5. januara gine preko 100 ljudi. * [[30. 12.]] - Savezni zavod za statistiku: SFRJ ima 22.895.900 stanovnika, 163.700 više nego prošle godine. * [[31. 12.]] - Vojni udar u [[Nigerija|Nigeriji]]: zbačen [[Shehu Shagari]], dolazi gen. [[Muhammadu Buhari]] (do 1985, i opet od 2015, demokratski izabran). === Tokom godine === * 1982-83 - Klimatski fenomen [[El Ninjo]] je jedan od najjačih zabeleženih, izaziva vremenske nepogode širom sveta i povećano interesovanje naučnika. * Početak rada elektrana [[TE Nikola Tesla B]] i [[TE Kosovo B]]. * [[Sarajevo]] se sprema za [[Zimske olimpijske igre 1984.]] * [[Vojislav Koštunica]] i [[Kosta Čavoški]]: "Stranački pluralizam ili monizam" o dolasku komunista na vlast. * [[Dobrica Ćosić]]: "Stvarno i moguće", zbirka eseja (po prvi put objavljena Ćosićeva pristupna beseda pred [[SANU]] [[1977]] i govor pred CK SKS iz [[1968]]). * Inflacija u Jugoslaviji 58,4%; strogim merama štednje smanjen trgovinski deficit, ostvaren suficit platnog bilansa<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-122.shtml Improvement in Yugoslavia's 1983 Foreign Trade Balance]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić, RFE Research</ref> od 300 miliona dolara, prema deficitu od 1,6 milijardi prošle godine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/14/Foreign-News-Briefs/3299453355200/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives May 14, 1984</ref>. Inflacija je prošle godine bila 28,4% a pretprošle 39,3<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/11/Foreign-News-Briefs/4282442645200/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Jan. 11, 1984</ref>. * U januaru 1984. ''[[New York Times]]'' objavljuje članak "Droge zatupljuju Zlatnu omladinu u Jugoslaviji" (tj. decu funkcionera), takođe govori i o problemu nezaposlenosti, nestašicama i pitanju otići ili ostati<ref>Binder, David (January 12, 1984). [http://www.nytimes.com/1984/01/12/world/drugs-dulling-golden-youth-in-yugoslavia.html Drugs Dulling Golden Youth in Yugoslavia]. ''New York Times''</ref>. * Izveštaj ''[[Freedom House]]''-a: Poljska, Južna Afrika i Jugoslavija su u kategoriji delimično slobodnih zemalja, zahvaljujući naporima pojedinaca<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/05/Only-a-third-of-world-truly-free-report-says/4432241608044/ Only a third of world truly free, report says]. upi.com Archives Jan. 5, 1984</ref>. * U prvoj polovini godine 628 izbeglica iz sovjetskog bloka i Albanije u Jugoslaviji, od čega 365 Rumuna (rumunski organi u poteri čak prelazili na jugoslovensku stranu Dunava); takođe značajan broj Rumuna dolazi na rad u Jugoslaviju<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-160.shtml More on the Romanian "Gastarbeiter" in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref> * [[Zlatko Ugljen]] dobio [[Aga-kanova nagrada za arhitekturu|Aga-kanovu nagradu za arhitekturu]] za [[Šerefudinova Bijela Džamija|Šerefudinovu Bijelu Džamiju]] u [[Visoko]]m. * [[Kary Mullis]] otkrio [[polimerazna lančana reakcija|polimeraznu lančanu reakciju]]. * Otkriven razdeo/koljeno životinja [[Loricifera]]. * [[Sony]] lansirao prvi [[camcorder]] za privatnu upotrebu, Betamovie BMC-100P, koristi [[Betamax]] format. [[JVC]] odgovara kamkorderom sa formatom [[VHS-C]]. == 1983. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "Kiklop" (TV serija nakon filma a po [[Kiklop (roman)|romanu]]), "Lažeš, Melita", "Rade Končar", "Zamke" (TV Zagreb); "Ilinden" (TV Skopje); "Priče iz Nepričave", "Stripomanija", "Osvajanje sreće" (TV Beograd); "Dani AVNOJ-a" (TV Sarajevo); "Mrtvi se ne vraćaju" (TV Novi Sad). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Balkan ekspres]]", "[[Halo taksi]]", "[[Igmanski marš (film)|Igmanski marš]]", "[[Timočka buna (film)|Timočka buna]]", "[[Kako sam sistematski uništen od idiota]]", "[[Kakav deda takav unuk]]", "[[Veliki transport]]", "[[Nešto između]]", "[[Šećerna vodica (film)|Šećerna vodica]]", "[[Još ovaj put]]", "[[Mahovina na asfaltu]]", "[[Zadah tela]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1983.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1983&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1983 on Discogs]. discogs.com (pristup. 1. 6. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Bijelo dugme]]:</small> "Uspavanka za Radmilu M."; <small>[[Azra]]:</small> "Kad fazani lete" i "Krivo srastanje"; <small>[[Parni valjak]]:</small> "Glavnom ulicom"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]:</small> "Sva čuda svijeta"; <small>[[Prljavo kazalište]]:</small> "Korak od sna"; <small>[[Disciplina kičme]]:</small> "Sviđa mi se da ti ne bude prijatno"; <small>[[Animatori]]:</small> "Anđeli nas zovu da im skinemo krila"; <small>[[Leb i sol]]:</small> "Kalabalak"; <small>[[Valentino (grupa)|Valentino]]:</small> "No.1"; <small>[[Đorđe Balašević]]:</small> "Celovečernji the Kid"; <small>[[Idoli (grupa)|Idoli]]:</small> "Čokolada"; <small>[[Xenia (sastav)|Xenia]]:</small> "Kad nedjelja prođe"; <small>[[Zana (grupa)|Zana]]:</small> "Natrag na voz"; <small>[[Buldožer (sastav)|Buldožer]]:</small> "Nevino srce"; <small>[[VIA Talas]]:</small> "Perfektan dan za banana ribe"; <small>[[Dorian Gray (sastav)|Dorian Gray]]:</small> "Sjaj u tami"; [[U škripcu]]: "O je!"; <small>[[Du Du A]]:</small> "Primitivni ples"; <small>[[Griva (muzička grupa)|Griva]]:</small> "Kog sam đavola tražio u tebi"; <small>kompilacija:</small> "Ventilator 202 Demo Top 10"; <small>[[D'Boys]]:</small> "Ajd' se zezamo"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]:</small> "Nebo je malo za sve"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Ponovo ploča & druge priče"; <small>[[Slađana Milošević|Slađana]] & Neutral Design:</small> "Neutral Design" ** Zabavna: <small>[[Zdravko Čolić]]:</small> "Šta mi radiš"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]:</small> "Kokolo"; <small>[[Novi fosili]]:</small> "Poslije svega" (sa [[Sanja Doležal|Sanjom Doležal]]) i kompilacija "Volim te od 9 do 2 (i drugi veliki hitovi)"; <small>[[Meri Cetinić]]:</small> "Prašina s puta"; <small>[[Frano Lasić]]:</small> "Frano Lasić"; <small>Ratimir Boršić - Rača:</small> "...A Milicija Trenira Strogoću! I Druge Pjesmice Za Djecu"; ** Folk: <small>[[Miroslav Ilić]]:</small> "Pozdravi je, pozdravi"; <small>[[Radiša Urošević]]</small>: "Rado moja bela"; <small>[[Izvorinka Milošević]]</small>: "Cica-Maca"; <small>[[Snežana Đurišić]]</small>: "Mala soba tri sa tri"; <small>[[Vera Ivković]]</small>: "Šuška se, šuška"; <small>Spomenari</small>: "Kafanski svirač"; <small>Aleksandar Ilić</small>: "Isplači se na grudima mojim"; <small>[[Vesna Zmijanac]]</small>: "Šta će meni šminka / Koga volim, ja ga volim" i "Ti mali"; <small>Dušan Kostić</small>: "Sačuvaj tajnu"; ** Debitantske albume su imali (ne mora biti početak karijere): Animatori, Valentino, Disciplina kičme, Xenia, Bebi Dol, VIA Talas (jedini), Dorian Gray, Du Du A, Griva, [[Bezobrazno zeleno]], D'Boys, Kerber, Frano Lasić, [[Biljana Jevtić]], [[Aleksandar Ilić]], [[Snežana Savić]], [[Zlata Petrović]], Gordana Adamov - Lepa Lana, [[Sena Ordagić]] (→ [[:Kategorija:Albumi 1983.]]) * Neka vozila uvedena 1983: <gallery> Fiat Uno front 20070829.jpg |[[Fiat Uno]], tip 146 (Evropski auto godine '84) Dieppe, Seine-Maritime - France (8541935930).jpg|[[Volkswagen Golf]] II Fiat Regata berlina.JPG|[[Fiat Regata]] Ford Fiesta rear 20070920.jpg|[[Ford Fiesta]] Mk 2 Peugeot 205 front 20080121.jpg|[[Peugeot 205]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1983.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Kate Bosworth]], glumica * [[8. 1.]] - [[Kim Jong-un]], Vrhovni vođa DPR Koreje * [[22. 1.]] - [[Marčelo]], srpski hip hop muzičar * [[25. 1.]] - [[Ivana Brkljačić]], hrvatska atletičarka * [[30. 1.]] - [[Slavko Vraneš]], crnogorski košarkaš * [[15. 2.]] - Nino Manojlović, predsednik Saveza za rekreativni sport za osobe sa invaliditetom * [[19. 2.]] - [[Kotoōshū Katsunori]], sumo rvač iz Bugarske * [[23. 2.]] - [[Emily Blunt]], glumica * [[24. 2.]] - [[Višnja Nikolić]], grafičarka * [[25. 2.]] - [[Eduardo Alves da Silva]], hrvatski nogometaš * [[27. 2.]] - [[Duje Draganja]], hrvatski plivač === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Lupita Nyong'o]], glumica * [[9. 3.]] - [[Maite Perroni]], meksička glumica, pevačica * [[11. 3.]] - [[Ana Kokić]], pevačica * [[20. 3.]] - [[Marijana Mićić]], TV lice * [[4. 4.]] - [[Amanda Righetti]], glumica * [[7. 4.]] - [[Franck Ribéry]], francuski fudbaler * [[12. 4.]] - [[Jelena Dokić]], australijska teniserka * [[15. 4.]] - [[Vladimir Orlić]], srpski političar * [[20. 4.]] - [[Miranda Kerr]], australijski model * [[23. 4.]] - [[Daniela Hantuchová]], slovačka teniserka * [[26. 4.]] - [[Jessica Lynch]], vojnik SAD * [[30. 4.]] - [[Nenad Milijaš]], fudbaler * 30. 4. - [[Nikola Selaković]], srpski političar === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[2. 5.]] - [[Tina Maze]], skijašica * [[7. 5.]] - [[Josip Glasnović]], streljač * [[13. 5.]] - [[Yaya Touré]], fudbaler * [[15. 5.]] - [[Iva Šulentić]], glumica, voditeljica * [[16. 5.]] - [[Nancy Ajram]], libanska pevačica * [[17. 5.]] - [[Danko Lazović]], srpski fudbaler * [[31. 5.]] - [[Zana Marjanović]], glumica * [[6. 6.]] - [[Gianna Michaels]], glumica * [[8. 6.]] - [[Kim Clijsters]], belgijska teniserka * [[10. 6.]] - [[Leelee Sobieski]], glumica * [[19. 6.]] - [[Macklemore]], američki reper * [[21. 6.]] - [[Edward Snowden]], informatičar, zviždač * [[30. 6.]] - [[Cheryl Cole]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Risto Lakić]], crnogorski fudbaler * [[4. 7.]] - [[Anja Spasojević]], odbojkašica * [[25. 7.]] - [[Nenad Krstić]], srpski košarkaš * [[28. 7.]] - [[Vladimir Stojković]], srpski golman * [[6. 8.]] - [[Robin van Persie]], fudbaler * [[7. 8.]] - [[Gojko Pijetlović]], vaterpolo golman * 7. 8. - [[Christian Chávez]], meksički glumac i pevač * [[8. 8.]] - [[Ivana Đerisilo]], odbojkašica * [[12. 8.]] - [[Luka Nižetić]], pjevač * 12. 8. - [[Meryem Uzerli]], glumica, model * [[14. 8.]] - [[Mila Kunis]], američka glumica ukrajinskog porijekla * [[18. 8.]] - [[Mika]], britanski pevač * [[19. 8.]] - [[Missy Higgins]], australijska pevačica * 19. 8. - [[Reeva Steenkamp]], južnoafrički model († [[2013]]) * [[26. 8.]] - [[Yvonne Schnock]], njemačka skijašica hrvatskog porijekla * [[31. 8.]] - [[Milan Biševac]], srpski fudbaler === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Pippa Middleton]], svastika princa Williama * [[13. 9.]] - [[Marko Lomić]], srpski fudbaler * [[14. 9.]] - [[Amy Winehouse]], engleska pjevačica († [[2011.]]) * [[1. 10.]] - [[Mirko Vučinić]], crnogorski fudbaler * [[14. 10.]] - [[Adnan Bogović]], bh. nogometaš * [[16. 10.]] - [[Philipp Kohlschreiber]], nemački teniser * [[17. 10.]] - [[Felicity Jones]], glumica * [[21. 10.]] - [[Hrvoje Ćustić]], hrvatski nogometaš († [[2008.]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[Jelena Tomašević]], pevačica * [[8. 11.]] - [[Blanka Vlašić]], atletičarka, svetska šampionka * [[11. 11.]] - [[Miho Bošković]], hrvatski vaterpolist * 11. 11. - [[Philipp Lahm]], fudbaler * [[22. 11.]] - [[Kalina Kovačević]], glumica * [[20. 12.]] - [[Lamine Diarra]], fudbaler * 20. 12. - [[Biljana Mišić]], manekenka, glumica == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1983.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[12. 1.]] - [[Nikolaj Podgorni]], bivši šef države SSSR (* [[1903]]) * [[15. 1.]] - Branko Pivnički, operski pevač, direktor Beogradske opere (* [[1917]]) * 15. 1. - [[Meyer Lansky]], gangster (* [[1902]]) * [[16. 1.]] - [[Vladimir Bakarić]], član predsedništava SFRJ i CK SKJ (* [[1912]]) * [[19. 1.]] - [[Aleksandar Kostić]], književnik, lekar, profesor (* [[1893]]) * [[20. 1.]] - [[Garrincha]], brazilski nogometaš (* [[1933]].) * [[24. 1.]] - [[George Cukor]], američki reditelj (* [[1899]].) * 24. 1. - [[Avdo Humo]], društveno-politički radnik SR BiH i SFRJ, narodni heroj (* [[1914]]) * [[27. 1.]] - [[Georges Bidault]], lider francuskog pokreta otpora (* [[1899]]) * 27. 1. - [[Louis de Funès]], francuski glumac (* [[1914]]) * [[4. 2.]] - [[Karen Carpenter]], članica ''Carpenters''-a (* [[1950]]) * [[6. 2.]] - [[Veljko Narančić]], atletičar, olimpijac (* [[1898]]) * [[16. 2.]] - [[Ranko Filjak]], pijanist, pedagog (* [[1927]]) * [[25. 2.]] - [[Tennessee Williams]], američki književnik (* [[1911.]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Arthur Koestler]], književnik (* [[1905]]) * [[2. 3.]] - [[Bratoljub Klaić]], jezikoslovac, prevoditelj (* [[1909]]) * [[3. 3.]] - [[Hergé]], crtač stripova (* [[1907]]) * [[6. 3.]] - [[Donald Maclean]], špijun za SSSR (* [[1913]]) * [[15. 3.]] - [[Rebecca West]], književnica (* [[1892]]) * [[18. 3.]] - [[Umberto II]], poslednji kralj Italije (* [[1904]]) * [[26. 3.]] - [[Anthony Blunt]], špijun, istoričar umetnosti (* [[1907]]) * [[30. 3.]] - [[Rodoljub Čolaković]], revolucionar, političar, književnik (* [[1900]]) * [[2. 4.]] - [[Đuro Đurović]], pripadnik ravnogorskog pokreta (* [[1900]]) * [[4. 4.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš (* [[1927]].) * 4. 4. - [[Gloria Swanson]], glumica (* [[1899]]) * [[11. 4.]] - [[Dolores del Río]], meksička glumica (* [[1905]]) * [[15. 4.]] - [[Dragan Plamenac]], hrvatski muzikolog i skladatelj (* [[1895]].) * [[30. 4.]] - [[George Balanchine]], ruski koreograf u SAD (* [[1904]]) * 30. 4. - [[Muddy Waters]], bluz-muzičar (* [[1915]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[12. 5.]] - [[Srebrenko Despot]], košarkaš (* [[1957]]) * [[21. 5.]] - [[Kenneth Clark]], istoričar umetnosti, TV voditelj (* [[1903]]) * [[25. 5.]] - [[Idris (Libija)|Idris]], prvi i poslednji kralj Libije (* [[1889]]) * [[26. 5.]] - [[Louise Weiss]], spisateljica, novinarka, evropska poslanica (* 1893) * [[31. 5.]] - [[Jack Dempsey]], bokser (* [[1895]]) * [[1. 6.]] - [[Charles de Belgique]], nekadašnji regent Belgije (* [[1903]]) * 1. 6. - [[Domentijan Pavlović]], episkop vranjski (* [[1911]]) * [[5. 6.]] - [[Kurt Tank]], nemački konstruktor aviona (* [[1898]]) * 5. 6. - [[Franc Leskošek]], društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1897]]) * [[8. 6.]] - [[Miško Kranjec]], slovenski pisac (* [[1908]]) * [[12. 6.]] - [[Norma Shearer]], glumica (* [[1902]]) * [[22. 6.]] - [[Radoje Knežević]], bivši ministar dvora u emigraciji (* [[1901]]) * [[23. 6.]] - [[Dragan Gaži]], slikar (* [[1930]]) * [[29. 6.]] - [[Šefket Maglajlić]], društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1912]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[1. 7.]] - [[Buckminster Fuller]], američki arhitekt, dizajner, filozof i pisac (* [[1895]]) * [[3. 7.]] - [[Krunoslav Draganović]], svećenik, bivši emigrant (* [[1903]]) * [[7. 7.]] - [[Herman Kahn]], futurista, vojni strateg (* [[1922]]) * 7. 7. - [[Vicki Morgan]], model, žrtva zločina (* [[1952]]) * [[10. 7.]] - [[Natko Katičić]], hrvatski pravnik (* [[1901]]) * [[23. 7.]] - [[Lazar Trifunović]], istoričar umetnosti, kritičar (* [[1929]]) * [[28. 7.]] - [[Stjepan Đureković]], hrvatski emigrant (* 1926) * [[29. 7.]] - [[Luis Buñuel]], španjolski filmski redatelj (* [[1900]].) * 29. 7. - [[David Niven]], glumac (* [[1910]]) * [[31. 7.]] - [[Zoran Milosavljević]], glumac (* [[1939]]) * [[1. 8.]] - [[Peter Arne]], glumac (* [[1918]]) * [[6. 8.]] - [[Klaus Nomi]], nemački pevač * [[10. 8.]] - [[Vojislav Nanović]], filmski reditelj (* [[1922]]) * [[17. 8.]] - [[Ira Gershwin]], tekstopisac (* [[1896]]) * [[19. 8.]] - [[Aleksandar Ranković]], učesnik NOB, bivši političar, narodni heroj (* [[1909]]) * 19. 8. - [[Miha Marinko]], d.-p. radnik iz Slovenije, narodni heroj (* [[1900]]) * [[21. 8.]] - [[Benigno Aquino, Jr.]], filipinski političar (* [[1932]]) * [[29. 8.]] - [[Isa Jovanović]], d.-p. radnik iz Vojvodine, narodni heroj (* [[1906]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Čedomir Brašanac]], književnik (* [[1927]]) * [[10. 9.]] - [[B. J. Vorster]], bivši premijer Južne Afrike (* [[1915]]) * [[22. 9.]] - [[Jovan Putnik]], pozorišni reditelj i teatrolog (* [[1914]]) * [[25. 9.]] - [[Leopold III (Belgija)|Leopold III]], bivši kralj Belgije (* [[1901]]) * [[29. 9.]] - [[Fra Anđeo Kaić]], franjevac, slikar (* [[1894]]) * [[4. 10.]] - [[Slavomir Nastasijević]], književnik (* [[1904]]) * [[5. 10.]] - [[Earl Tupper]], pronalazač plastičnih posuda za hranu (* [[1907]]) * [[8. 10.]] - [[Ruben Rausing]], osnivač firme Tetra Pak (* [[1895]]) * [[15. 10.]] - [[Mihajlo Petrov]], slikar (* [[1902]]) * 15. 10. [[Pat O'Brien (glumac)|Pat O'Brien]], glumac (* [[1899]]) * [[16. 10.]] - [[Stojan Trumić]], slikar (* [[1912]]) * [[17. 10.]] - [[Raymond Aron]], filozof, politikolog, sociolog (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Maurice Bishop]], grenadski političar i revolucionar (* [[1944]].) * [[23. 10.]] - [[Jessica Savitch]], TV novinarka (* [[1947]]) * [[28. 10.]] - [[Otto Messmer]], crtač stripa (* [[1892]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[14. 11.]] - [[Barney Bubbles]], grafičar (* [[1942]]) * [[15. 11.]] - [[John Le Mesurier]], engleski glumac (* [[1912]]) * 15. 11. - [[Ivo Jakšić]], glumac (* [[1912]]) * [[8. 12.]] - [[Slim Pickens]], glumac, rodeo jahač (* [[1919]]) * [[13. 12.]] - [[Mary Renault]], engleska spisateljica (* [[1905]]) * 13. 12. - [[Velimir Terzić]], general-pukovnik JNA, istoričar (* [[1908]]) * [[25. 12.]] - [[Joan Miró]], slikar (* [[1893]]) * [[28. 12.]] - [[Dennis Wilson]], član ''The Beach Boys'' (* [[1944]]) === Kroz godinu === * [[Radosav Bošković]], filolog, lingvista (* [[1907]]) * [[Stana Tomašević]], učesnica NOB, diplomata, bivša predsednica Savezne skupštine (* [[1920]]) == Nobelova nagrada za 1983. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Subrahmanyan Chandrasekhar]] (teoretske studije fizičkih procesa značajnih za [[struktura zvezda|strukturu]] i [[evolucija zvezda|evoluciju zvezda]]) i [[William Alfred Fowler]] (teoretske i eksperimentalne studije nuklearnih reakcija značajnih u [[zvezdana nukleosinteza|stvaranju hemijskih elemenata]] u svemiru) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henry Taube]] (rad na mehanizmima reakcija sa prenosom elektrona, naročito u metalnim kompleksima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Barbara McClintock]] (otkriće [[mobilni genetski elementi|mobilnih genetskih elemenata]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[William Golding]] (za romane koji, s jasnoćom realističke narativne umetnosti te raznolikošću i univerzalnošću mita, osvetljavaju ljudsko stanje u današnjem svetu) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Lech Wałęsa]] (kampanja za slobodu [[Solidarnost (sindikat)|organizovanja]] u Poljskoj) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gerard Debreu]] (inkorporiranje novih analitičkih metoda u ekonomsku teoriju i rigorozna reformulacija [[teorija opšte ravnoteže|teorije opšte ravnoteže]]) == Reference == {{reference|2}} * ''Collier's Year Book'' za 1983 (Microsoft Encarta 2004). == Spoljne veze == * [http://www.upi.com/Archives/1983/03/24/Post-Tito-Yugoslavia-A-long-way-from-Belgrade-to-Warsaw/4976417330000/ Post-Tito Yugoslavia: A long way from Belgrade to Warsaw]. upi.com Archives March 24, 1983 * [http://www.upi.com/Archives/1983/04/13/Yugoslavia-cracks-down/2710419058000/ Yugoslavia cracks down]. upi.com Archives April 13, 1983 ---- * {{en}} [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/_index_page_19.shtml OSA,RFE/RL Background Reports, Page #19]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-1.shtml Yugoslavia in 1983]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-97.shtml Further Attacks Against Yugoslavia's "Young Moslems"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061057/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-97.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-2-80.shtml Emigration and Demography in Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061102/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-2-80.shtml |date=2011-07-28 }}, Steve Reiguam, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-173.shtml The Danger of Increasing Serbian Nationalism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061141/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-173.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-280.shtml Serbian Nationalism Spreading] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061108/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-280.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-158.shtml Yugoslav Sociologist Describes Causes of System's Crisis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061014/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-158.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-4.shtml Yugoslav Officials Criticize Tito's Personality Cult] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061029/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-4.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-18.shtml Prominent Yugoslavia Party Veteran Harassed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061119/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-18.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-2-18.shtml Soviet Model of Socialism Criticized at Marxist Symposium in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061113/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-2-18.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-47.shtml Threat of a "Big Stick" Regime in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061047/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-47.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-194.shtml Assessment of the Yugoslav Ninth CC Plenum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061041/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-194.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-28.shtml Moscow Denies Churchill's "Deal" with Stalin Over Yugoslavia in 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061124/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-28.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-2-86.shtml The Yugoslavs Criticize Greece and Bulgaria Over Macedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061130/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-2-86.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-291.shtml Belgrade Versus Moscow: 35 Years after the Cominform Decision] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061008/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-291.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-277.shtml Yugoslav Media on the 35th Anniversary of the Belgrade-Moscow Conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728061052/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-3-277.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1983}} [[Kategorija:1983]] modkd3ffsrr07sa20qj58dyfor8u3no 0 27541 41260970 18608669 2022-08-03T18:26:36Z 5.43.86.137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba |ime = Milan Šarić |slika = Milan-Saric.jpg |širina_slike = 200px |opis = |datum_rođenja = {{birth date and age|1951|1|2|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Popovac]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]] |nacionalnost = [[Srbi|srpska]] |prebivalište = [[Kneževo (Baranja)|Kneževo]] |državljanstvo = [[Hrvatska|hrvatsko]] |ostala_imena = |poznat_po = matematičkim knjigama |obrazovanje = Pedagoška akademija u Osijeku |alma_mater = |zanimanje = učitelj matematike |supružnik = Vesna Šarić (rođena Jemrić), profesor matematike |djeca = nema |rodbina = |titala = zvanje učitelj-mentor }} '''Milan Šarić''' ([[Popovac]], [[2. 1.]] [[1951]]), '''matematičar'''. == Životopis == U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, gimnaziju je završio u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], a pedagošku akademiju u [[Osijek]]u. Živi u [[Baranja|baranjskom]] mjestu [[Kneževo (Baranja)|Kneževu]] i radi u Osnovnoj školi Popovac. Ima preko 30 godine radnog iskustva, uglavnom na poslovima učitelja matematike. Njegovi su učenici osvajali prva mjesta na županijskim, regionalnim i državnim takmičenjima iz matematike. Član je državnog povjerenstva za natjecanja učenika iz matematike te član redakcije novosadskog matematičkog lista "[[Tangenta]]". Održavao je predavanja za profesore na stručnim skupovima matematičara u [[Požega (Hrvatska)|Slavonskoj Požegi]], [[Zadar|Zadru]], [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u, [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Godine 2004. promoviran je u učitelja-[[mentor]]a. == Stručni rad == Objavio je 7 matematičkih članaka u različitim matematičnim listovima, od toga dva u [[Moskva|moskovskim]] časopisima ''"Gazeta matematika"'' i [[Kvant (časopis)|Kvant]] (ovaj drugi je svjetski poznati ruski časopis u kome je najvjerovatnije Milan Šarić jedini autor iz Hrvatske). === Članci === * 1) ''"Metoda pomoćnih likova u [[planimetrija|planimetrijskim]] zadaćama"'', "''Bilten seminara iz matematike za nastavnike-mentore"'', 1, [[Hrvatsko matematičko društvo|HMD]] i [[DMM]] "[[Pitagora]]", Beli Manastir, 1991. * 2) ''"Rotacija likova u ravnini"'', ''"Matematički list"'', 4/1996, Beograd, 1996. * 3) ''"Metoda pomoćnih likova"'', ''"Nastava matematike"'', XLI/1-2, Beograd, 1995. * 4) ''"Metoda površina"'', ''"Tangenta"'', 2/1995, Novi Sad, 1995. * 5) ''"[[Algebra]] pomaže algebri"'', ''"[[Triangl]]"'' 3, 1 (1999),14-18, UM BIH Sarajevo, Sarajevo, 1999. * 6) ''"Mreža pomaže [[geometrija|geometriji]]"'', Gazeta matematika, 41/2002, Moskva, 2002. * 7) ''"Metoda mreža"'', ''"Kvant"'', 3/2003, Moskva, 2003. === Knjige === Objavio je i 10 matematičkih knjiga: * 1) ''"Najljepši logički zadaci – gimnastika uma"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1982. * 2) ''"Mladi matematičar V"'', Zavod za prosvjetno-pedagošku službu Osijek, Osijek, 1983. * 3) ''"Glavolomije"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1986. * 4) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1987."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1988. * 5) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1988."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1989. * 6) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1989."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 7) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1990."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 8) ''"Metoda pomoćnih likova u planimetrijskim zadaćama"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 9) ''"Matematika pomaže matematici"'', "[[Arhimed]]es", Beograd, 1996. * 10) ''"Mladi matematičar"'', "Arhimedes", Novi Sad, 1998. [[Datoteka:Milan Saric-(20090606)-Popovac.jpg|thumb|desno|400px|Milan šarić kao proizvođač viljamovke]] == Društveni angažman i hobi == Aktivan je i u politici. Član je [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]-a od njegovog osnivanja. U jednom mandatu obavljao je dužnost predsjednika skupštine opštinske organizacije SDSS Popovac. Član je vijeća [[Popovac|Općine Popovac]] u dva saziva i član Zajedničkog vijeća opština ([[ZVO]]). Pored matematike velika mu je ljubav [[voćarstvo]]. Ima plantažni voćnjak i vinograd na '''Goldbergu''', jednom od najljepših dijelova [[Banska kosa|Baranjske planine]], koju su još stari Rimljani nazivali '''Zlatnim brdom''' (''Mons aures''). Na njegovoj plantaži dominira [[kruška]] [[viljamovka]], od koje spravlja vrhunsku rakiju. Na međunarodnoj '''rakijadi''' u [[Apatin]]u njegova viljamovka dobila je treću nagradu. Poseban specijalitet mu je proizvodnja rakije viljamovke s plodom kruške u boci. == Izvor == * Jovan Nedić: ''"Viljamovka na kvadrat", "Novosti sedam dana"'', VI, 276, 22 - Zagreb, 1. IV. 2005. {{Lifetime|1951||Šarić, Milan}} [[Kategorija:Biografije, Baranja]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] [[Kategorija:Srpski matematičari]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] qkwp6q7delpgleq1z8almcq228kwpvp 41260971 41260970 2022-08-03T18:26:56Z 5.43.86.137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba |ime = Milan Šarić |slika = Milan-Saric.jpg |širina_slike = 200px |opis = |datum_rođenja = {{birth date and age|1951|1|2|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Popovac]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]] |nacionalnost = [[Srbi|srpska]] |prebivalište = [[Kneževo (Baranja)|Kneževo]] |državljanstvo = [[Hrvatska|hrvatsko]] |ostala_imena = |poznat_po = matematičkim knjigama |obrazovanje = Pedagoška akademija u Osijeku |alma_mater = |zanimanje = učitelj matematike |supružnik = Vesna Šarić (rođena Jemrić), profesor matematike |djeca = nema |rodbina = |titala = zvanje učitelj-mentor }} '''Milan Šarić''' ([[Popovac]], [[2. 1.]] [[1951]]), '''matematičar'''. == Životopis == U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, gimnaziju je završio u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], a pedagošku akademiju u [[Osijek]]u. Živi u [[Baranja|baranjskom]] mjestu [[Kneževo (Baranja)|Kneževu]] i radi u Osnovnoj školi Popovac. Ima preko 30 godine radnog iskustva, uglavnom na poslovima učitelja matematike. Njegovi su učenici osvajali prva mjesta na županijskim, regionalnim i državnim takmičenjima iz matematike. Član je državnog povjerenstva za natjecanja učenika iz matematike te član redakcije novosadskog matematičkog lista "[[Tangenta]]". Održavao je predavanja za profesore na stručnim skupovima matematičara u [[Požega (Hrvatska)|Slavonskoj Požegi]], [[Zadar|Zadru]], [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u, [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Godine 2004. promoviran je u učitelja-[[mentor]]a. == Stručni rad == Objavio je 7 matematičkih članaka u različitim matematičnim listovima, od toga dva u [[Moskva|moskovskim]] časopisima ''"Gazeta matematika"'' i [[Kvant (časopis)|Kvant]] (ovaj drugi je svjetski poznati ruski časopis u kome je najvjerovatnije Milan Šarić jedini autor iz Hrvatske). === Članci === * 1) ''"Metoda pomoćnih likova u [[planimetrija|planimetrijskim]] zadaćama"'', "''Bilten seminara iz matematike za nastavnike-mentore"'', 1, [[Hrvatsko matematičko društvo|HMD]] i [[DMM]] "[[Pitagora]]", Beli Manastir, 1991. * 2) ''"Rotacija likova u ravnini"'', ''"Matematički list"'', 4/1996, Beograd, 1996. * 3) ''"Metoda pomoćnih likova"'', ''"Nastava matematike"'', XLI/1-2, Beograd, 1995. * 4) ''"Metoda površina"'', ''"Tangenta"'', 2/1995, Novi Sad, 1995. * 5) ''"[[Algebra]] pomaže algebri"'', ''"[[Triangl]]"'' 3, 1 (1999),14-18, UM BIH Sarajevo, Sarajevo, 1999. * 6) ''"Mreža pomaže [[geometrija|geometriji]]"'', Gazeta matematika, 41/2002, Moskva, 2002. * 7) ''"Metoda mreža"'', ''"Kvant"'', 3/2003, Moskva, 2003. === Knjige === Objavio je i 10 matematičkih knjiga: * 1) ''"Najljepši logički zadaci – gimnastika uma"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1982. * 2) ''"Mladi matematičar V"'', Zavod za prosvjetno-pedagošku službu Osijek, Osijek, 1983. * 3) ''"Glavolomije"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1986. * 4) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1987."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1988. * 5) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1988."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1989. * 6) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1989."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 7) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1990."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 8) ''"Metoda pomoćnih likova u planimetrijskim zadaćama"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 9) ''"Matematika pomaže matematici"'', "[[Arhimed]]es", Beograd, 1996. * 10) ''"Mladi matematičar"'', "Arhimedes", Novi Sad, 1998. [[Datoteka:Milan Saric-(20090606)-Popovac.jpg|thumb|desno|400px|Milan Šarić kao proizvođač viljamovke]] == Društveni angažman i hobi == Aktivan je i u politici. Član je [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]-a od njegovog osnivanja. U jednom mandatu obavljao je dužnost predsjednika skupštine opštinske organizacije SDSS Popovac. Član je vijeća [[Popovac|Općine Popovac]] u dva saziva i član Zajedničkog vijeća opština ([[ZVO]]). Pored matematike velika mu je ljubav [[voćarstvo]]. Ima plantažni voćnjak i vinograd na '''Goldbergu''', jednom od najljepših dijelova [[Banska kosa|Baranjske planine]], koju su još stari Rimljani nazivali '''Zlatnim brdom''' (''Mons aures''). Na njegovoj plantaži dominira [[kruška]] [[viljamovka]], od koje spravlja vrhunsku rakiju. Na međunarodnoj '''rakijadi''' u [[Apatin]]u njegova viljamovka dobila je treću nagradu. Poseban specijalitet mu je proizvodnja rakije viljamovke s plodom kruške u boci. == Izvor == * Jovan Nedić: ''"Viljamovka na kvadrat", "Novosti sedam dana"'', VI, 276, 22 - Zagreb, 1. IV. 2005. {{Lifetime|1951||Šarić, Milan}} [[Kategorija:Biografije, Baranja]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] [[Kategorija:Srpski matematičari]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] ad9yxlf31coxbyf2z2t2nj094ftp5v7 41260974 41260971 2022-08-03T20:09:43Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba |ime = Milan Šarić |slika = Milan-Saric.jpg |širina_slike = 200px |opis = |datum_rođenja = {{birth date and age|1951|1|2|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Popovac]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]] |nacionalnost = [[Srbi|srpska]] |prebivalište = [[Kneževo (Baranja)|Kneževo]] |državljanstvo = [[Hrvatska|hrvatsko]] |ostala_imena = |poznat_po = matematičkim knjigama |obrazovanje = Pedagoška akademija u Osijeku |alma_mater = |zanimanje = učitelj matematike |supružnik = Vesna Šarić (rođena Jemrić), profesor matematike |djeca = nema |rodbina = |titala = zvanje učitelj-mentor }} '''Milan Šarić''' ([[Popovac]], [[2. 1.]] [[1951]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je matematičar i autor srpske nacionalnosti. == Životopis == U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, gimnaziju je završio u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], a pedagošku akademiju u [[Osijek]]u. Živi u [[Baranja|baranjskom]] mjestu [[Kneževo (Baranja)|Kneževu]] i radi u Osnovnoj školi Popovac. Ima preko 30 godine radnog iskustva, uglavnom na poslovima učitelja matematike. Njegovi su učenici osvajali prva mjesta na županijskim, regionalnim i državnim takmičenjima iz matematike. Član je državnog povjerenstva za natjecanja učenika iz matematike te član redakcije novosadskog matematičkog lista "[[Tangenta]]". Održavao je predavanja za profesore na stručnim skupovima matematičara u [[Požega (Hrvatska)|Slavonskoj Požegi]], [[Zadar|Zadru]], [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u, [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Godine 2004. promoviran je u učitelja-[[mentor]]a. == Stručni rad == Objavio je 7 matematičkih članaka u različitim matematičnim listovima, od toga dva u [[Moskva|moskovskim]] časopisima ''"Gazeta matematika"'' i [[Kvant (časopis)|Kvant]] (ovaj drugi je svjetski poznati ruski časopis u kome je najvjerovatnije Milan Šarić jedini autor iz Hrvatske). === Članci === * 1) ''"Metoda pomoćnih likova u [[planimetrija|planimetrijskim]] zadaćama"'', "''Bilten seminara iz matematike za nastavnike-mentore"'', 1, [[Hrvatsko matematičko društvo|HMD]] i [[DMM]] "[[Pitagora]]", Beli Manastir, 1991. * 2) ''"Rotacija likova u ravnini"'', ''"Matematički list"'', 4/1996, Beograd, 1996. * 3) ''"Metoda pomoćnih likova"'', ''"Nastava matematike"'', XLI/1-2, Beograd, 1995. * 4) ''"Metoda površina"'', ''"Tangenta"'', 2/1995, Novi Sad, 1995. * 5) ''"[[Algebra]] pomaže algebri"'', ''"[[Triangl]]"'' 3, 1 (1999),14-18, UM BIH Sarajevo, Sarajevo, 1999. * 6) ''"Mreža pomaže [[geometrija|geometriji]]"'', Gazeta matematika, 41/2002, Moskva, 2002. * 7) ''"Metoda mreža"'', ''"Kvant"'', 3/2003, Moskva, 2003. === Knjige === Objavio je i 10 matematičkih knjiga: * 1) ''"Najljepši logički zadaci – gimnastika uma"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1982. * 2) ''"Mladi matematičar V"'', Zavod za prosvjetno-pedagošku službu Osijek, Osijek, 1983. * 3) ''"Glavolomije"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1986. * 4) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1987."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1988. * 5) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1988."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1989. * 6) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1989."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 7) ''"Matematička natjecanja u Jugoslaviji 1990."'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 8) ''"Metoda pomoćnih likova u planimetrijskim zadaćama"'', DMM "Pitagora", Beli Manastir, 1990. * 9) ''"Matematika pomaže matematici"'', "[[Arhimed]]es", Beograd, 1996. * 10) ''"Mladi matematičar"'', "Arhimedes", Novi Sad, 1998. [[Datoteka:Milan Saric-(20090606)-Popovac.jpg|thumb|desno|400px|Milan Šarić kao proizvođač viljamovke]] == Društveni angažman i hobi == Aktivan je i u politici. Član je [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]]-a od njegovog osnivanja. U jednom mandatu obavljao je dužnost predsjednika skupštine opštinske organizacije SDSS Popovac. Član je vijeća [[Popovac|Općine Popovac]] u dva saziva i član Zajedničkog vijeća opština ([[ZVO]]). Pored matematike velika mu je ljubav [[voćarstvo]]. Ima plantažni voćnjak i vinograd na '''Goldbergu''', jednom od najljepših dijelova [[Banska kosa|Baranjske planine]], koju su još stari Rimljani nazivali '''Zlatnim brdom''' (''Mons aures''). Na njegovoj plantaži dominira [[kruška]] [[viljamovka]], od koje spravlja vrhunsku rakiju. Na međunarodnoj '''rakijadi''' u [[Apatin]]u njegova viljamovka dobila je treću nagradu. Poseban specijalitet mu je proizvodnja rakije viljamovke s plodom kruške u boci. == Izvor == * Jovan Nedić: ''"Viljamovka na kvadrat", "Novosti sedam dana"'', VI, 276, 22 - Zagreb, 1. IV. 2005. {{Lifetime|1951||Šarić, Milan}} {{Baranjski leksikon}} [[Kategorija:Biografije, Baranja]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] [[Kategorija:Srpski matematičari]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] 0woz8hk7wo3zpt45n5if4lb2dwo0swc 0 29635 41260988 41260909 2022-08-03T22:11:22Z Gjergj333 155148 Poništena izmjena 41260909 [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|korisnika Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) Na mojoj stranici za razgovor sam objasnio razlog, tu sam i odgovorio na ono što ste vi pisali, nisam video ranije. wikitext text/x-wiki '''Satanizam''' ('''sotonizam''') je religijski, polureligijski i/ili filozofski pokret čiji sledbenici identifikuju [[Satana|Satanu]] (Sotonu) sa arhetipom, prekosmičkom silom, istinskim živim bićem, ili nekim aspektom ljudske prirode. Iako je dobio ime po Satani, koji se povezuje prvenstveno sa zlom i iskušenjem, sledbenici satanizma ga pre označavaju kao duhovni put koji se suprotstavlja uobičajenom, i to najpre po tome što za glavnu maksimu duhovnog obogaćenja uzima poboljšanje samoga sebe, a ne povinovanje nečem višem (uglavnom [[Bog]]u). Satanisti mahom tvrde da se uopšte ne klanjaju Satani niti bilo kom drugom [[božanstvo|božanstvu]] kao i da ne prate princip zla. Neki sledbenici tvrde da se umesto poštovanja božanskih zakona ili prirodnih principa, i potčinjavanja nekom božanstvu ili moralu, oni uglavnom usredsređuju na materijalno ili fizičko napredovanje pod vođstvom viših bića ili principa. Iz ovog razloga, mnogi savremeni Satanisti odbacuju tradicionalna religijska verovanja i stavove u korist egoističnijih pogleda na svet i prirodne zakone. Nasuprot tome, veoma je rasprostranjeno verovanje da se svi sledbenici satanizma klanjaju Satani i vrše njegovu volju prinoseći obilno žrtve i izvršavajući samoubistva. Okvirno, satanizam bi se mogao podeliti na filozofski i religijski satanizam. == Moderne satanističke grupe == Kod današnjih satanističkih grupa mogu se uočiti dva glavna pravca, to su ″teistički″ i ″ateistički″ satanizam. Sledbenici teističkog satanizma se prema Satani odnose sa strahopoštovanjem jer veruju da je on vrhovno božanstvo. Suprotno njima ateistički satanisti sebe smatraju [[ateizam|ateistima]] i Satana za njih predstavlja simbol raznih ljudskih osobina. <ref>{{Cite web |url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/31794/Satanizam--najbrzi-put-do-pakla|title= Satanizam, najbrži put do pakla |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Satanizam, najbrži put do pakla - vesti-online.com |date=}}</ref> == Teistički satanizam == [[Datoteka:Baphomet.png|mini|levo|Prikaz Bafometa, slika Elifasa Levija]] Ovaj pravac satanizma poznat je i kao tradicionalni ili spiritualni satanizam. Potraga za znanjem je prema ovim satanistima veoma važna jer im pomaže da udovolje Satani. Zmija, personifikacija Satane, je nagovorila [[Adam i Eva|Adama i Evu]] da probaju jabuku i tako im podarila znanje koje je od njih krio [[Bog]].<ref>{{Cite web |url=http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1024/RELIGIJA%20I%20SATANIZAM.htm|title= Religija i satanizam |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Religija i satanizam - znanje.org |date=}}</ref> Satana se ovde javlja u vidu [[Bafomet]]a. Pripadnici ovog kulta smatraju da je [[Jahve]] tvorac sveta ali da je Satana iznad njega ili da je Satana stvorio Jahvea. Satana predstavlja slobodu i protivi se svim načelima i pravilima koje zastupa [[hrišćanstvo]]. Dakle, teistički satanisti teže da se oslobode svega što bi moglo da ih kontroliše ili sputava i pod tim se uglavnom podrazumeva sistem koji nameće moderno društvo i hrišćanske norme i vrednosti. [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najkorišćenijih simbola "Radosti Satane"]] Postoje i grupacije teističkih satanista koji ne veruju u gore navedene stvari.<ref>https://josbosnia.wordpress.com/</ref> Grupacija "Radost Satane" veruje da je Satana stvorio ljude, a da su jahve, anđeli i ostala abrahamistička stvorenja u stvari vanzemaljci koji rade na uništenju čovečanstva.<ref>https://satanisgod.org/www.angelfire.com/empire/serpentis666/CREATION.html</ref> Pristalice "Radosti Satane" praktikuju rituale "za ubijanje jevrejskih vradžbina" i slično.<ref>https://satanslibrary.org/Rtrs/RTR_English.html</ref> '''[[Luciferijanizam]]''' kao grupa u okviru teističkog satanizma ima dve struje, jednu koja Lucifera i Satanu izjednačuje i drugu koja smatra da je Lucifer predstavlja prosvetljeniju verziju Satane, ova frakcija je u svojim verovanjima inspirisana [[mit]]ovima [[drevni Egipat|drevnog Egipta]], [[Rim]]a i [[stara Grčka|stare Grčke]]. Luciferijanci se prvi put pominju u [[papa|papinom]] dokumentu ″Gesta Treverorum″ iz [[1231]]. godine, papa [[Grgur IX]] u njemu žene i muškarce koji veruju da je Lucifer nepravedno izbačen iz raja naziva [[jeretici]]ma.<ref>{{Cite web |url=http://tieba.baidu.com/p/900789806|title=Luciferianism|accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Luciferianism-baidu.com |date=}}</ref> U [[SAD]]-u postoji [[Luciferska crkva]] koja se bavi proučavanjem antičkih naroda.<ref>{{Cite web |url=http://www.meetup.com/Satanists-NYC/|title=NYC Satanists, Luciferians, Dark Pagans, and LHP Occultists|accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=NYC Satanists, Luciferians, Dark Pagans, and LHP Occultists-meetup.com|date=}}</ref> == Ateistički satanizam == [[Datoteka:Baphosimb.gif|mini|desno|Simbol [[Satanistička crkva|Satanističke crkve]] ]] Nastao je [[1966]]. godine kada je [[Anton Šandor Levej]] osnovao [[Satanistička crkva|Satanističku crkvu]] u [[San Francisko|San Francisku]] u SAD-u. Za razliku od spiritualnog Levejov satanizam ne podrazmeva obožavanje Satane u smislu božanstva već kao simbol telesnosti i zemaljskih vrednosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.churchofsatan.com/home.html|title=Official Church of Satan|accessdate=12. 12. 2011..|work=|publisher=Official Church of Satan-churchofsatan.com|date=|archivedate=2012-07-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701104244/http://www.churchofsatan.com/home.html|deadurl=yes}}</ref> Levej je Satanizam digao na nivo [[religija|religije]] i [[1969]]. je napisao [[Satanistička biblija|Satanističku bibliju]]. Da bi neko postao satanista,tj pripadnik ove crke potrebno je da uplati 200.[[dolar]]a a nivo koji će posvećenik dostići zavisi od njegovog ličnog zalaganja i učestovanja u ritualima, sama crkva nikada nije objavila podatke o tačnom broju svojih sledbenika ali veruje da ih širom sveta ima na desetine hiljada. Posle smrti Leveja crkvu je preuzeo Blanš Barten a iz te organizacije su polako počele da se izdvajaju i rađaju nove satanističke sekte, jedna od novih je i [[Prva satanistička crkva]] koju je [[1999]]. osnovala Karla Lavej, Antonova ćerka. '''[[Hram Seta]]''' je okultno udruženje koje je [[1975]].godine osnovao Majkl Akvino, neki članovi i sveštenstvo Satanističke crkve. Svoju filozofiju nazivaju prosvećenim individualizmom a inspiraciju pronalaze u bogu [[Set]]u i svoj sistem verovanja nazivaju ″[[Seatizam]]″ <ref>{{Cite web |url=http://www.xeper.org/|title= Temple Of Set |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Temple Of Set – xeper.org|date=}}</ref> Bog Set je navodno tamni Gospod i njegovo obožavanje se vrši kroz ritual ″ Crnog plamena″. Kontroverze vezane za ovu crkvu su navodne veze između Akvina i nekih [[neonacizam|neonacističkih]] organizacija kao i njegovo verovanje da je [[Antihrist]]. '''[[Red devet anđela]]''' je nastao u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] 60- ih godina. Red doživljava satanizam kao potpuno inividualnu potragu kojom se prevazilaze fizičke i mentalne granice čoveka.<ref>{{Cite web |url=http://www.o9a.org/2010/08/information/|title=Order Of Nine Angels |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Order Of Nine Angels - o9a.org|date=}}</ref> Rituali inicijacije se sastoje od testa izdržljivosti, to podrazumeva usamljenost i zabranu komuniciranja sa drugim ljudima kao i teške fizičke poslove sa ciljem razvijanja jakih ličnosti, tj vođa. == Moderni satanizam == Početkom [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]] slijedi nova era sotonizma koja se utjelovila u liku Aleistera Crowleya, poznatog kao oca modernog sotonizma. Iako je u njegovim učenjima očito obožavanje demona, posebno Sotone, on sebe nikad nije smatrao sotonistom, vec se deklarirao kao čarobnjak i okultist. Najveći sotonistički pokret modernog doba zapoceo je [[1960ih|šezdesetih]] godina dvadesetog stoljeća pod vodstvom Antona Szandora LaVeya (rođen [[1930]]. u [[Chicago|Chicagu]]) koji je [[1966]]. osnovao Sotonističku crkvu u [[San Francisco|San Franciscu]] i čije je djelovanje privuklo veliku pažnju javnosti. U mladosti je radio u cirkusu kao krotitelj [[lav]]ova, a to ga je iskustvo kako je kasnije i sam tvrdio, poučilo o postojanju unutrašnjih moći i magije. Sljedeće zanimanje mu je bilo to što se pridružio putujućoj skupini u kojoj je radio kao pomoćnik mađioničara. Radio je zatim i kao [[fotograf]] za [[policija|policiju]], ali je uznemiren nasiljem koje je vidio napustio taj poziv i počeo svirati [[glasovir|pianino]] po raznim noćnim klubovima. U to vrijeme počinje pohađati razne tečajeve o okultnom u kojima će naučiti mnogo o obredima koje su održavali [[templari]], članovi ''Hellfire kluba'', ''hermetisti'', članovi ''Zlatne zore'' i ''Aleister Crowley''; obredi su se LaVeyu izuzetno svidjeli pa ih je i sam počeo prakticirati. Ubrzo razvija vlastitu sotonističku [[Filozofija|filozofiju]], prihvaćajuci demona kao prirodnu silu i pravu ljudsku prirodu koja je požudna, sklona pretjeranom ponosu, [[Hedonizam|hedonizmu]] i svojeglavosti, atributima zgog kojih se društvo razvija. Smatrao je da ne treba nijekati tjelesne potrebe, vec ih slaviti, a sve one koji se protive takvom poretku treba prokleti. Na ''Valpurginu noc'', [[30. travnja]] 1966. g. LaVey je obrijao glavu i proglasio se osnivačem Sotonističke crkve koja je vrlo brzo dobila veliki broj članova (na vrhuncu svog djelovanja čak 25.000), a njegova žena Dianne postala je visokom svećenicom Crkve. S vremenom je odbacio crne mise vjerujuci da su zastarjele, reorganizirajući metode i koristeći za rituale ''enokijanski magični jezik'' koji je usvojio od Crowleya. Krajem šezdesetih i početkom [[1970ih|sedamdesetih]] godina, LaVey se više-manje povlači iz vodstva crkve i počinje pisati, objavivši tako “''The Satanic Bible''” 1966. g., “''The satanic Rituals''” [[1972]]., a treća je “''The Complete Witch''”, prva knjiga ove vrste objavljena u [[Europa|Europi]]. Sredinom sedamdesetih, Crkva gubi veliki broj članova koji osnivaju novi sotonistički ogranak, ''Setov hram''. LaVeyova crkva doživljava svoj novi procvat u [[1980ih|osamdesetim]], ali tada LaVey više nije bio aktivni član. Setov hram osnovan je takodjer u San Franciscu, a štovali su [[Egipat|egipatskog]] boga [[Set]]a koga nisu smatrali demonom već samo prototipom po kojem je ošmisljen lik Sotone. Prema njihovom vjerovanju, Set kroz stotine generacija pokušava pripremiti ljude za novi stupanj razvoja, a vrijeme za to je upravo stiglo. Prethodila su mu tri najvažnija događaja: prvi se dogodio [[1904]]. kad je Crowley primio “''Knjigu zakona''”, drugi kad je 1966. osnovana Sotonistička crkva i treći, posljednji, zbio se [[1975]]. osnivanjem Setovog hrama. Po njima samo su članovi Setovog hrama trebali preživjeti tu promjenu poretka. == Satanistički rituali == Osnova satanističkih rituala je [[spiritualizam]], tokom rituala se koriste sveće određenih boja, takođe vreme u koje se oni odigravaju može biti unapred određeno, u smislu datuma, dakle kao i u slavljenju hrišćanskih praznika. Neki od rituala koji se praktikuju u satanizmu su: * ″[[Satanistički standarni ritual]]″ * ″[[Satanističko jačanje i posvećivanje ritualnih alata]]″ * ″[[Satanistički ritual uništenja]]″ * ″[[Satanistički terajući ritual]]″<ref>{{Cite web|url=http://exyujos.110mb.com/Satanisticki-Rituali/Rituali.html|title=Joy Of Satan|accessdate=12. 12. 2011..|work=|publisher=Joy Of Satan - exyujos.110mb.com|date=|archivedate=2011-09-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110910110220/http://exyujos.110mb.com/Satanisticki-Rituali/Rituali.html|deadurl=yes}}</ref> Kod određenih satanističkih organizacija rituali su prelazili okvire zakona i dovodili do ubistava ili samoubistava. Ponekad se za potrebe rituala žrtvuju životinje a za samo obavljanje se uglavnom koriste napuštene i udaljene kuće. Ove rituale može obeležiti i [[vandalizam]] u vidu skrnavljenja groblja i verskih građevina. Optužbe na račun satanista dolazili su iz različitih izvora kao što su policija, borci za prava dece, bivših članova. Neki od njih su rituale povezivali sa seksualnim zlostavljanjem, prisilnim gutanjem [[krv]]i i fekalija, [[orgija]]ma, žrtvenim [[abortus]]ima kao i žrtovanjem ljudi. == Reference == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.traditional-satanism.com/ Traditional Satanism] (na [[engleski|engleskom]]) * [http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/31794/Satanizam--najbrzi-put-do-pakla Vesti online] * [http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1024/RELIGIJA%20I%20SATANIZAM.htm Религија и Сатанизам] * [http://www.churchofsatan.com/home.html/ Church of Satan] * [http://www.xeper.org/ Temple of Set] * [http://www.detoxorcist.com/gnostic-luciferianism.html#gnosticluciferianism Gnostic Luciferianism] * [http://theisticsatanism.com/CoAz/ Churc of Azazel] * [http://www.meetup.com/Satanists-NYC/ NYC Satanists] * [http://www.o9a.org/ ORDER OF NINE ANGLES] * [http://exyujos.110mb.com/index.html Joy of Satan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110909010140/http://exyujos.110mb.com/index.html |date=2011-09-09 }} == Vidi još == * [[Satana]] * [[Lucifer]] {{Commonscat|Satanism}} [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Ezoterija]] 06qmldod7vcd4g5ujm06tkn16p4adiz 41260993 41260988 2022-08-03T22:59:24Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Gjergj333|Gjergj333]] ([[User talk:Gjergj333|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki '''Satanizam''' ('''sotonizam''') je religijski, polureligijski i/ili filozofski pokret čiji sledbenici identifikuju [[Satana|Satanu]] (Sotonu) sa arhetipom, prekosmičkom silom, istinskim živim bićem, ili nekim aspektom ljudske prirode. Iako je dobio ime po Satani, koji se povezuje prvenstveno sa zlom i iskušenjem, sledbenici satanizma ga pre označavaju kao duhovni put koji se suprotstavlja uobičajenom, i to najpre po tome što za glavnu maksimu duhovnog obogaćenja uzima poboljšanje samoga sebe, a ne povinovanje nečem višem (uglavnom [[Bog]]u). Satanisti mahom tvrde da se uopšte ne klanjaju Satani niti bilo kom drugom [[božanstvo|božanstvu]] kao i da ne prate princip zla. Neki sledbenici tvrde da se umesto poštovanja božanskih zakona ili prirodnih principa, i potčinjavanja nekom božanstvu ili moralu, oni uglavnom usredsređuju na materijalno ili fizičko napredovanje pod vođstvom viših bića ili principa. Iz ovog razloga, mnogi savremeni Satanisti odbacuju tradicionalna religijska verovanja i stavove u korist egoističnijih pogleda na svet i prirodne zakone. Nasuprot tome, veoma je rasprostranjeno verovanje da se svi sledbenici satanizma klanjaju Satani i vrše njegovu volju prinoseći obilno žrtve i izvršavajući samoubistva. Okvirno, satanizam bi se mogao podeliti na filozofski i religijski satanizam. == Moderne satanističke grupe == Kod današnjih satanističkih grupa mogu se uočiti dva glavna pravca, to su ″teistički″ i ″ateistički″ satanizam. Sledbenici teističkog satanizma se prema Satani odnose sa strahopoštovanjem jer veruju da je on vrhovno božanstvo. Suprotno njima ateistički satanisti sebe smatraju [[ateizam|ateistima]] i Satana za njih predstavlja simbol raznih ljudskih osobina. <ref>{{Cite web |url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/31794/Satanizam--najbrzi-put-do-pakla|title= Satanizam, najbrži put do pakla |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Satanizam, najbrži put do pakla - vesti-online.com |date=}}</ref> == Teistički satanizam == [[Datoteka:Baphomet.png|mini|levo|Prikaz Bafometa, slika Elifasa Levija]] Ovaj pravac satanizma poznat je i kao tradicionalni ili spiritualni satanizam. Potraga za znanjem je prema ovim satanistima veoma važna jer im pomaže da udovolje Satani. Zmija, personifikacija Satane, je nagovorila [[Adam i Eva|Adama i Evu]] da probaju jabuku i tako im podarila znanje koje je od njih krio [[Bog]].<ref>{{Cite web |url=http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1024/RELIGIJA%20I%20SATANIZAM.htm|title= Religija i satanizam |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Religija i satanizam - znanje.org |date=}}</ref> Satana se ovde javlja u vidu [[Bafomet]]a. Pripadnici ovog kulta smatraju da je [[Jahve]] tvorac sveta ali da je Satana iznad njega ili da je Satana stvorio Jahvea. Satana predstavlja slobodu i protivi se svim načelima i pravilima koje zastupa [[hrišćanstvo]]. Dakle, teistički satanisti teže da se oslobode svega što bi moglo da ih kontroliše ili sputava i pod tim se uglavnom podrazumeva sistem koji nameće moderno društvo i hrišćanske norme i vrednosti. '''[[Luciferijanizam]]''' kao grupa u okviru teističkog satanizma ima dve struje, jednu koja Lucifera i Satanu izjednačuje i drugu koja smatra da je Lucifer predstavlja prosvetljeniju verziju Satane, ova frakcija je u svojim verovanjima inspirisana [[mit]]ovima [[drevni Egipat|drevnog Egipta]], [[Rim]]a i [[stara Grčka|stare Grčke]]. Luciferijanci se prvi put pominju u [[papa|papinom]] dokumentu ″Gesta Treverorum″ iz [[1231]]. godine, papa [[Grgur IX]] u njemu žene i muškarce koji veruju da je Lucifer nepravedno izbačen iz raja naziva [[jeretici]]ma.<ref>{{Cite web |url=http://tieba.baidu.com/p/900789806|title=Luciferianism|accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Luciferianism-baidu.com |date=}}</ref> U [[SAD]]-u postoji [[Luciferska crkva]] koja se bavi proučavanjem antičkih naroda.<ref>{{Cite web |url=http://www.meetup.com/Satanists-NYC/|title=NYC Satanists, Luciferians, Dark Pagans, and LHP Occultists|accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=NYC Satanists, Luciferians, Dark Pagans, and LHP Occultists-meetup.com|date=}}</ref> == Ateistički satanizam == [[Datoteka:Baphosimb.gif|mini|desno|Simbol [[Satanistička crkva|Satanističke crkve]] ]] Nastao je [[1966]]. godine kada je [[Anton Šandor Levej]] osnovao [[Satanistička crkva|Satanističku crkvu]] u [[San Francisko|San Francisku]] u SAD-u. Za razliku od spiritualnog Levejov satanizam ne podrazmeva obožavanje Satane u smislu božanstva već kao simbol telesnosti i zemaljskih vrednosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.churchofsatan.com/home.html|title=Official Church of Satan|accessdate=12. 12. 2011..|work=|publisher=Official Church of Satan-churchofsatan.com|date=|archivedate=2012-07-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701104244/http://www.churchofsatan.com/home.html|deadurl=yes}}</ref> Levej je Satanizam digao na nivo [[religija|religije]] i [[1969]]. je napisao [[Satanistička biblija|Satanističku bibliju]]. Da bi neko postao satanista,tj pripadnik ove crke potrebno je da uplati 200.[[dolar]]a a nivo koji će posvećenik dostići zavisi od njegovog ličnog zalaganja i učestovanja u ritualima, sama crkva nikada nije objavila podatke o tačnom broju svojih sledbenika ali veruje da ih širom sveta ima na desetine hiljada. Posle smrti Leveja crkvu je preuzeo Blanš Barten a iz te organizacije su polako počele da se izdvajaju i rađaju nove satanističke sekte, jedna od novih je i [[Prva satanistička crkva]] koju je [[1999]]. osnovala Karla Lavej, Antonova ćerka. '''[[Hram Seta]]''' je okultno udruženje koje je [[1975]].godine osnovao Majkl Akvino, neki članovi i sveštenstvo Satanističke crkve. Svoju filozofiju nazivaju prosvećenim individualizmom a inspiraciju pronalaze u bogu [[Set]]u i svoj sistem verovanja nazivaju ″[[Seatizam]]″ <ref>{{Cite web |url=http://www.xeper.org/|title= Temple Of Set |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Temple Of Set – xeper.org|date=}}</ref> Bog Set je navodno tamni Gospod i njegovo obožavanje se vrši kroz ritual ″ Crnog plamena″. Kontroverze vezane za ovu crkvu su navodne veze između Akvina i nekih [[neonacizam|neonacističkih]] organizacija kao i njegovo verovanje da je [[Antihrist]]. '''[[Red devet anđela]]''' je nastao u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] 60- ih godina. Red doživljava satanizam kao potpuno inividualnu potragu kojom se prevazilaze fizičke i mentalne granice čoveka.<ref>{{Cite web |url=http://www.o9a.org/2010/08/information/|title=Order Of Nine Angels |accessdate=12. 12. 2011.. |work= |publisher=Order Of Nine Angels - o9a.org|date=}}</ref> Rituali inicijacije se sastoje od testa izdržljivosti, to podrazumeva usamljenost i zabranu komuniciranja sa drugim ljudima kao i teške fizičke poslove sa ciljem razvijanja jakih ličnosti, tj vođa. == Moderni satanizam == Početkom [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]] slijedi nova era sotonizma koja se utjelovila u liku Aleistera Crowleya, poznatog kao oca modernog sotonizma. Iako je u njegovim učenjima očito obožavanje demona, posebno Sotone, on sebe nikad nije smatrao sotonistom, vec se deklarirao kao čarobnjak i okultist. Najveći sotonistički pokret modernog doba zapoceo je [[1960ih|šezdesetih]] godina dvadesetog stoljeća pod vodstvom Antona Szandora LaVeya (rođen [[1930]]. u [[Chicago|Chicagu]]) koji je [[1966]]. osnovao Sotonističku crkvu u [[San Francisco|San Franciscu]] i čije je djelovanje privuklo veliku pažnju javnosti. U mladosti je radio u cirkusu kao krotitelj [[lav]]ova, a to ga je iskustvo kako je kasnije i sam tvrdio, poučilo o postojanju unutrašnjih moći i magije. Sljedeće zanimanje mu je bilo to što se pridružio putujućoj skupini u kojoj je radio kao pomoćnik mađioničara. Radio je zatim i kao [[fotograf]] za [[policija|policiju]], ali je uznemiren nasiljem koje je vidio napustio taj poziv i počeo svirati [[glasovir|pianino]] po raznim noćnim klubovima. U to vrijeme počinje pohađati razne tečajeve o okultnom u kojima će naučiti mnogo o obredima koje su održavali [[templari]], članovi ''Hellfire kluba'', ''hermetisti'', članovi ''Zlatne zore'' i ''Aleister Crowley''; obredi su se LaVeyu izuzetno svidjeli pa ih je i sam počeo prakticirati. Ubrzo razvija vlastitu sotonističku [[Filozofija|filozofiju]], prihvaćajuci demona kao prirodnu silu i pravu ljudsku prirodu koja je požudna, sklona pretjeranom ponosu, [[Hedonizam|hedonizmu]] i svojeglavosti, atributima zgog kojih se društvo razvija. Smatrao je da ne treba nijekati tjelesne potrebe, vec ih slaviti, a sve one koji se protive takvom poretku treba prokleti. Na ''Valpurginu noc'', [[30. travnja]] 1966. g. LaVey je obrijao glavu i proglasio se osnivačem Sotonističke crkve koja je vrlo brzo dobila veliki broj članova (na vrhuncu svog djelovanja čak 25.000), a njegova žena Dianne postala je visokom svećenicom Crkve. S vremenom je odbacio crne mise vjerujuci da su zastarjele, reorganizirajući metode i koristeći za rituale ''enokijanski magični jezik'' koji je usvojio od Crowleya. Krajem šezdesetih i početkom [[1970ih|sedamdesetih]] godina, LaVey se više-manje povlači iz vodstva crkve i počinje pisati, objavivši tako “''The Satanic Bible''” 1966. g., “''The satanic Rituals''” [[1972]]., a treća je “''The Complete Witch''”, prva knjiga ove vrste objavljena u [[Europa|Europi]]. Sredinom sedamdesetih, Crkva gubi veliki broj članova koji osnivaju novi sotonistički ogranak, ''Setov hram''. LaVeyova crkva doživljava svoj novi procvat u [[1980ih|osamdesetim]], ali tada LaVey više nije bio aktivni član. Setov hram osnovan je takodjer u San Franciscu, a štovali su [[Egipat|egipatskog]] boga [[Set]]a koga nisu smatrali demonom već samo prototipom po kojem je ošmisljen lik Sotone. Prema njihovom vjerovanju, Set kroz stotine generacija pokušava pripremiti ljude za novi stupanj razvoja, a vrijeme za to je upravo stiglo. Prethodila su mu tri najvažnija događaja: prvi se dogodio [[1904]]. kad je Crowley primio “''Knjigu zakona''”, drugi kad je 1966. osnovana Sotonistička crkva i treći, posljednji, zbio se [[1975]]. osnivanjem Setovog hrama. Po njima samo su članovi Setovog hrama trebali preživjeti tu promjenu poretka. == Satanistički rituali == Osnova satanističkih rituala je [[spiritualizam]], tokom rituala se koriste sveće određenih boja, takođe vreme u koje se oni odigravaju može biti unapred određeno, u smislu datuma, dakle kao i u slavljenju hrišćanskih praznika. Neki od rituala koji se praktikuju u satanizmu su: * ″[[Satanistički standarni ritual]]″ * ″[[Satanističko jačanje i posvećivanje ritualnih alata]]″ * ″[[Satanistički ritual uništenja]]″ * ″[[Satanistički terajući ritual]]″<ref>{{Cite web|url=http://exyujos.110mb.com/Satanisticki-Rituali/Rituali.html|title=Joy Of Satan|accessdate=12. 12. 2011..|work=|publisher=Joy Of Satan - exyujos.110mb.com|date=|archivedate=2011-09-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110910110220/http://exyujos.110mb.com/Satanisticki-Rituali/Rituali.html|deadurl=yes}}</ref> Kod određenih satanističkih organizacija rituali su prelazili okvire zakona i dovodili do ubistava ili samoubistava. Ponekad se za potrebe rituala žrtvuju životinje a za samo obavljanje se uglavnom koriste napuštene i udaljene kuće. Ove rituale može obeležiti i [[vandalizam]] u vidu skrnavljenja groblja i verskih građevina. Optužbe na račun satanista dolazili su iz različitih izvora kao što su policija, borci za prava dece, bivših članova. Neki od njih su rituale povezivali sa seksualnim zlostavljanjem, prisilnim gutanjem [[krv]]i i fekalija, [[orgija]]ma, žrtvenim [[abortus]]ima kao i žrtovanjem ljudi. == Reference == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.traditional-satanism.com/ Traditional Satanism] (na [[engleski|engleskom]]) * [http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/31794/Satanizam--najbrzi-put-do-pakla Vesti online] * [http://www.znanje.org/i/i25/05iv10/05iv1024/RELIGIJA%20I%20SATANIZAM.htm Религија и Сатанизам] * [http://www.churchofsatan.com/home.html/ Church of Satan] * [http://www.xeper.org/ Temple of Set] * [http://www.detoxorcist.com/gnostic-luciferianism.html#gnosticluciferianism Gnostic Luciferianism] * [http://theisticsatanism.com/CoAz/ Churc of Azazel] * [http://www.meetup.com/Satanists-NYC/ NYC Satanists] * [http://www.o9a.org/ ORDER OF NINE ANGLES] * [http://exyujos.110mb.com/index.html Joy of Satan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110909010140/http://exyujos.110mb.com/index.html |date=2011-09-09 }} == Vidi još == * [[Satana]] * [[Lucifer]] {{Commonscat|Satanism}} [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Ezoterija]] daqbo8676l5ebltl09l0s0g680cwaru 0 66944 41260959 41260869 2022-08-03T17:50:39Z 5.43.86.137 Poništena izmjena 41260868 [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|korisnika Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A woman thinking.jpg|mini|Kip žene mislioca]] '''Mišljenje''' je [[um]]na sposobnost koja nam omogućuje da putem misaonih operacija određujemo svojstva [[pojava]] i otkrivamo odnose među njima.<ref name="Filozofijski rečnik">Misao, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref> Mišljenje je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem [[uzročnost|uzročno-posledičnih]] veza između različitih pojmova.<ref name="Rečnik socijalnog rada">Ivan Vidanović, „Rečnik socijalnog rada“</ref> Mišljenje zahvata beskonačni [[svemir|univerzum]] fenomena i procesa, uključujući i sam proces mišljenja. '''Misao''', odnosno sadržaj mišljenja, se očitava u nekom sudu ili tvrdnji.<ref name="Filozofijski rečnik"/> Misao, koja uključuje i [[opažanje|opažajne]] podatke, ne proizlazi samo iz [[stvarnost]]i, nego i na nju deluje. Mišljenje je sled misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samimi tim i na njeno menjanje.<ref name="Filozofski leksikon"/> U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik">''mišljenje'', Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad. {{page| year = 1999| isbn = 978-86-7047-303-4| pages = }}</ref> Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, [[magijsko mišljenje|magijsko]] i arhaično mišljenje.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, kompozitora i slikara.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/> Nauka o principima i pravilima mišljenja naziva se [[logika]]. [[Filozofija uma]] izučava prirodu [[um]]a, [[svest]]i, mentalnih funkcija i njihov odnos sa telom, a posebno mozgom. [[Odnos uma i tela]] se smatra centralnim pitanjem filozofije uma.<ref name="Kim1"/> Takođe je pitanje da li samo čovek misli ili i druga živa bića i mašine (vidi [[veštačka inteligencija]]). U [[Budizam|budizmu]] se misli smatraju mentalnim pojavama koje [[Um (budizam)|um]] registruje, i koje ne podrazumevaju postojanje mislećeg subjekta.{{sfn|Kovačević|2014|pp=205}} == Misaone operacije == Misaone operacije su: * [[analiza]] * [[sinteza]] * [[apstrakcija]] * [[konkretizacija]] == Mišljenje u filozofiji == [[Datoteka:Jardin du Musee Rodin Paris Le Penseur 20050402 (02).jpg|mini|[[Ogist Roden]], ''Mislilac'']] === Antička === Starogrčki filozof [[Parmenid]] proces mišljenja vezuje za [[biće]], tvrdeći da "misliti i biti je isto."<ref>Herman Diels, Predsokratovci I (odeljak Parmenid), Zagreb 1983.</ref> === Novovekovna === Prema Hobsu, izvor svih misli su [[čula]], jer ne postoji zamisao u ljudskoj svesti koja, u celosti ili u delovima, nije najpre začeta putem organa čula.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 15), Zagreb, 2004.</ref> On sled misli naziva misaonim govorom, i primećuje da šta god čovek pomišlja, naredna misao nikad nije slučajna, kako se to čini. Hobs razlikuje nenavođen i uređen niz misli.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 22-23), Zagreb, 2004.</ref> U 17. veku francuski filozof [[René Descartes]] je došao do svog čuvenog zaključka „[[Mislim, dakle jesam]]“. Dekart je ovaj osnovni stav svoje metafizike najpre formulisao u delu „Rasprava o metodi“ [[1637]]. godine. Njegovo stajalište pretpostavlja sumnju u sve, osim u subjekt koji misli, odnosno sumnja. Tako u mišljenju [[svest]] spoznaje samu sebe kao svest i jedina izvesnost [[biće|bića]] potiče iz svesnog mišljenja. Za [[Spinoza|Spinozu]], "mišljenje je božji atribut, ili bog je stvar koja misli."<ref>Spinoza, Etika (str. 47), Beograd, 1983.</ref> Za Kanta, [[razum]] je moć mišljenja, a misliti znači [[Saznanje|saznavati]] pomoću pojmova.<ref>Kant, Kritika čistog uma (str. 100), Beograd 1970.</ref> {{quote|Unutar logike se raspravlja o njenom predmetu, to jest o mišljenju, tačnije pojmovnom mišljenju; njegov pojam se stvara u njenom proticanju i prema tome ne može se postaviti unapred.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref>|[[Hegel]]}} Za [[Hegel]]a, um je jedinstvo mišljenja i [[biće|bića]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63134 um] (Hrvatska enciklopedija)</ref> Prema Hegelu, [[logika]] se bavi mišljenjem kao svojim predmetom, a sam pojam mišljenja stvara se u toku izučavanja.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref> Logika je misao koja se bavi samom sobom. [[Fridrih fon Šeling|Šeling]] je tvrdio da je misao »nezavisna moć koja za sebe dalje deluje«, i da je »stvorena od duše«.<ref name="Filozofski leksikon">Misao, Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.</ref> Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).<ref name="Filozofski leksikon"/> === Savremena === Hrišćanski filozof [[Jovan Kronštatski]] smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh. {{quote|Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.|Jovan Kronštatski<ref>Jovan Kronštatski, Gospode ime ti je ljubav. str. 126, Beograd, 1998.</ref>}} Savremeni indijski filozof [[Krišnamurti]] smatra da ne postoji sopstvo koji misli, već samo misao koja stvara subjekta, odnosno "uspostavlja deo sebe kao mislioca", kao entitet koji posmatra i sudi. Dakle, mislioca je stvorila misao.<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> On dalje nalazi da je misao stvorila sav sadržaj naše svesti, uključujući boga, religiju, strah, bol, mržnju, ljubav i zamisao o sopstvu, i taj sadržaj čini naš [[ego]]. Krišnamurti zaključuje: "Ja postoji dokle misao postoji".<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> Po njemu, misao je [[tvar]] jednako kao pod, zid, telefon, jer energija delujući po obrascu postaje tvar.<ref>Krishnamurti, Freedom from the Known, 101</ref> Krišnamurti tvrdi da sveto možemo naći samo slobodni od buke misli. Stoga, nužno je osloboditi svih iluzija i verovanja koje je stvorila misao, da bi videli istinski sveto.<ref>[https://alexanthorn.okultopedija.com/arhiva/strane/magica/ma20.htm Intervju sa Bernardom Levinom]</ref> To se postiže [[Motrenje (budizam)|motrenjem]] bez riječi, i bez misli, što je jedna od najčudnovatijih pojava.<ref name="izraz zena">[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/haiku-izraz-zena/ Čedomil Veljačić, Haiku - izraz zena]</ref> == Mišljenje u biologiji == {{Main|Neuron}} Neuron (isto tako poznat kao nervna ćelija) je izvršna [[ćelija (biologija)|ćelija]] u [[nervni sistem|nervnom sistemu]] koja obrađuje i transmituje informacije putem elektrohemijske [[Ćelijska komunikacija|signalizacije]]. Neuroni su sržne komponente [[Human brain|mozga]], [[Kičmenjaci|kičmenjačke]] [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], [[Beskičmenjaci|beskičmenjačke]] [[ventral nerve cord|verntralne nervne niti]] i perifernih nerva. Postoje brojni specijalizovani tipovi neurona: senzorni neuroni odgovaraju na dodir, zvuk, svetlo i brojne druge stimuluse koji utiču na ćelije [[Ljudska čula|senzornih organa]] koje zatim šalju signale do kičmene moždinei mozga. Motorni neuroni primaju signale od mozga i kičmene moždine koji uzrokuju [[muscle contraction|mišićne kontrakcije]] i utiču na [[Žlezda|žlezde]]. [[Interneuron]]i povezuju neuronesa drugim neuronima unutar mozga i kičmene moždine. Neuroni odgovoraju na [[stimulus]]e, i komuniciraju prisustvo stimulusa do centralno nervnog sistema, koji obrađuje te informacije i šalje odgovore do drugih delova tela za akciju. Neuroni ne prolaze kroz [[mitoza|mitozu]] i obično se ne mogu zameniti nakon što su uništeni, mada je uočeno da [[astrocit]]i mogu da se preobraze u neurone, pošto su oni ponekad [[Cell potency|pluripotentni]]. == Mišljenje u psihologiji == [[Datoteka:SeatedBuddha.jpg|mini|Prema [[Buda|Budi]], cilj je [[Motrenje (budizam)|motriti]] misli i na taj način dostići smirenje.]] Psihologija proučava mentalni proces mišljenja, kao i poremećaje do kojih dolazi u tom procesu. Postoje [[poremećaj]]i mišljenja koji su karakteristični za pojedine [[osoba|osobe]] ali i za vrstu psiholoških poremećaja koju imaju.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> U psihologiji, [[prisilna misao]] odnosi se na veliku grupu prisilnih fenomena kao što su prisilne radnje, impulsi, nagoni ili predstave. Sadržaj prisilnih misli je u tesnoj vezi sa vrstom fobija pri čemu se kao propratna pojava javlja [[strah]], uznemirenost, sumnjičavost isl.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> == Mišljenje u sociologiji == {{Main|Socijalna psihologija}} Socijalna psihologija je studija načina na koji ljudi i grupe interaguju. Naučnici u ovoj [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarnoj]] oblasti obično su [[psihologija|psiholozi]] ili [[Sociologija|sociolozi]], iako svi socijalni psiholozi koriste [[Individua|individue]] i [[Društvena grupa|grupe]] kao njihove [[jedinica analize|analitičke jedinice]].<ref>{{cite book| last = Myers| first = David G.| title = Social psychology| url = https://books.google.com/books?id=hrydA45eCk0C| year = 1993| publisher = McGraw-Hill| isbn = 978-0-07-044292-4| pages = }}</ref> Uprkos njihove sličnosti, psihološki i sociološki istraživači imaju tendenciju da se razlikuju u pogledu njihovih ciljeva, pristupa, metoda i terminologije. Oni takođe favorizuju različite [[Naučni časopis|naučne časopise]] i [[profesionalno udruženje|stručna udruženja]]. Najznačajniji period saradnje između sociologa i psihologa bio je tokom godina neposredno nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref>Sewell, W.H. . Some reflections on the golden age of interdisciplinary social psychology. ''Annual Review of Sociology'', Vol. 15.</ref> Mada je nastala sve veća izolacija i specijalizacija zadnjih godina, izvesni stepen preklapanja i uticaja preostaje između dve discipline.<ref>{{cite book| last = Flick| first = Uwe| title = The Psychology of the Social| url = https://books.google.com/books?id=Nvz5Y8e1N84C| date = 20. 8. 1998.| publisher = Cambridge University Press| isbn = 978-0-521-58851-5| pages = }}</ref> [[Kolektivno nesvesno]], ponekad i kolektivna podsvest, je termin [[Analitička psihologija|analitičke psihologije]], koji je [[Neologizam|skovao]] [[Karl Gustav Jung|Karl Jung]]. To je deo [[Nesvesno|nesvestnog uma]], zajedničkog za [[društvo]], ljude, ili celokupno čovečanstvo, u međusobno povezanom sistemu koji je proizvod svih zajedničkih iskustava i sadrži pojmove kao što su [[nauka]], [[religija]], i [[moralnost]]. Dok [[Sigmund Frojd|Frojd]] nije pravio razliku između „individualne psihologije” i „kolektivne psihologije”, Jung je razlikovao kolektivno nesvesno od [[Lično nesvesno|lične]] [[Nesvesno|podsvesti]], osobene svakom ljudskom biću. Kolektivno nesvesno poznato je i kao „rezervoar iskustava naše vrste”.<ref>Jensen, Peter S., Mrazek, David, Knapp, Penelope K., [[Laurence Steinberg|Steinberg, Laurence]], Pfeffer, Cynthia, Schowalter, John, & Shapiro, Theodore. (Dec 1997) "Evolution and revolution in child psychiatry: ADHD as a disorder of adaptation. (attention-deficit hyperactivity syndrome)". ''Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry''. 36. str. 1672. (10). July 14, 2007.</ref> == Odnos uma i tela == {{Main|Odnos uma i tela}} Problem [[odnos uma i mozga|odnosa uma i mozga]] se tiče objašnjavanja odnosa koji postoji između [[um]]nih procesa i telesnih stanja ili procesa.<ref name="Kim1">{{cite book | last = Kim | first = J. | editor = Honderich, Ted | title = Problems in the Philosophy of Mind. Oxford Companion to Philosophy | year = 1995 | publisher = Oxford University Press | location = Oxford}}</ref> Cilj filozofa jeste da se utvrdi priroda uma i mentalnih procesa, te kako na um utiče telo i obratno. Pitanje je kako je moguće da svesna iskustva proističu iz gomile sive materije obdarene ničim drugim osim elektrohemijskih svojstava. Srodan problem je da se objasni kako nečiji [[propositional attitude|propozicioni statovi]] (e.g. verovanja ili želje) mogu da uzrokuju aktivaciju individualnih [[neuron]]a i kontrakcije mišića na precizno korektan način. Sa ovim problemima se suočavaju [[Epistemologija|epistemolozi]] i filozofi uma još od vremena [[Rene Dekart|Renea Dekarta]].<ref>''Companion to Metaphysics'', By Jaegwon Kim, Gary S. Rosenkrantz, Ernest Sosa, Contributor Jaegwon Kim, 2nd edition, Wiley-Blackwell, 2009, {{ISBN|978-1-4051-5298-3}}</ref> == Literatura == * Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973. * Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984. * Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999. * {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url= |publisher= |location=Novi Sad–Beograd|id=}} == Izvori == {{reflist|30em}} == Vidi još == * [[Um]] * [[Razum]] * [[Filozofija uma]] * [[Psihopatologija mišljenja]] == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Thinking}} * [https://web.archive.org/web/20081023135202/http://www.mingl.org/zbubanje/index.php/2008/08/15/kriticko-misljenje.html Kritičko mišljenje] {{Filozofija}} [[Kategorija:Misao]] [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Filozofska terminologija]] p1l5nutuvy83tknxtycgiidtcvingef 41260960 41260959 2022-08-03T17:50:59Z 5.43.86.137 Poništena izmjena 41260869 [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|korisnika Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A woman thinking.jpg|mini|Kip žene mislioca]] '''Mišljenje''' je [[um]]na sposobnost koja nam omogućuje da putem misaonih operacija određujemo svojstva [[pojava]] i otkrivamo odnose među njima.<ref name="Filozofijski rečnik">Misao, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref> Mišljenje je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem [[uzročnost|uzročno-posledičnih]] veza između različitih pojmova.<ref name="Rečnik socijalnog rada">Ivan Vidanović, „Rečnik socijalnog rada“</ref> Mišljenje zahvata beskonačni [[svemir|univerzum]] fenomena i procesa, uključujući i sam proces mišljenja. '''Misao''', odnosno sadržaj mišljenja, se očitava u nekom sudu ili tvrdnji.<ref name="Filozofijski rečnik"/> Misao, koja uključuje i [[opažanje|opažajne]] podatke, ne proizlazi samo iz [[stvarnost]]i, nego i na nju deluje. Mišljenje je sled misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samimi tim i na njeno menjanje.<ref name="Filozofski leksikon"/> U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik">''mišljenje'', Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad. {{page| year = 1999| isbn = 978-86-7047-303-4| pages = }}</ref> Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, [[magijsko mišljenje|magijsko]] i arhaično mišljenje.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, kompozitora i slikara.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/> Nauka o principima i pravilima mišljenja naziva se [[logika]]. [[Filozofija uma]] izučava prirodu [[um]]a, [[svest]]i, mentalnih funkcija i njihov odnos sa telom, a posebno mozgom. [[Odnos uma i tela]] se smatra centralnim pitanjem filozofije uma.<ref name="Kim1"/> Takođe je pitanje da li samo čovek misli ili i druga živa bića i mašine (vidi [[veštačka inteligencija]]). U [[Budizam|budizmu]] se misli smatraju mentalnim pojavama koje [[Um (budizam)|um]] registruje, i koje ne podrazumevaju postojanje mislećeg subjekta.{{sfn|Kovačević|2014|pp=205}} == Misaone operacije == Misaone operacije su: * [[analiza]] * [[sinteza]] * [[apstrakcija]] * [[konkretizacija]] == Mišljenje u filozofiji == [[Datoteka:Jardin du Musee Rodin Paris Le Penseur 20050402 (02).jpg|mini|[[Ogist Roden]], ''Mislilac'']] === Antička === Starogrčki filozof [[Parmenid]] proces mišljenja vezuje za [[biće]], tvrdeći da "misliti i biti je isto."<ref>Herman Diels, Predsokratovci I (odeljak Parmenid), Zagreb 1983.</ref> === Novovekovna === Prema Hobsu, izvor svih misli su [[čula]], jer ne postoji zamisao u ljudskoj svesti koja, u celosti ili u delovima, nije najpre začeta putem organa čula.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 15), Zagreb, 2004.</ref> On sled misli naziva misaonim govorom, i primećuje da šta god čovek pomišlja, naredna misao nikad nije slučajna, kako se to čini. Hobs razlikuje nenavođen i uređen niz misli.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 22-23), Zagreb, 2004.</ref> U 17. veku francuski filozof [[René Descartes]] je došao do svog čuvenog zaključka „[[Mislim, dakle jesam]]“. Dekart je ovaj osnovni stav svoje metafizike najpre formulisao u delu „Rasprava o metodi“ [[1637]]. godine. Njegovo stajalište pretpostavlja sumnju u sve, osim u subjekt koji misli, odnosno sumnja. Tako u mišljenju [[svest]] spoznaje samu sebe kao svest i jedina izvesnost [[biće|bića]] potiče iz svesnog mišljenja. Za [[Spinoza|Spinozu]], "mišljenje je božji atribut, ili bog je stvar koja misli."<ref>Spinoza, Etika (str. 47), Beograd, 1983.</ref> Za Kanta, [[razum]] je moć mišljenja, a misliti znači [[Saznanje|saznavati]] pomoću pojmova.<ref>Kant, Kritika čistog uma (str. 100), Beograd 1970.</ref> {{quote|Unutar logike se raspravlja o njenom predmetu, to jest o mišljenju, tačnije pojmovnom mišljenju; njegov pojam se stvara u njenom proticanju i prema tome ne može se postaviti unapred.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref>|[[Hegel]]}} Za [[Hegel]]a, um je jedinstvo mišljenja i [[biće|bića]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63134 um] (Hrvatska enciklopedija)</ref> Prema Hegelu, [[logika]] se bavi mišljenjem kao svojim predmetom, a sam pojam mišljenja stvara se u toku izučavanja.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref> Logika je misao koja se bavi samom sobom. [[Fridrih fon Šeling|Šeling]] je tvrdio da je misao »nezavisna moć koja za sebe dalje deluje«, i da je »stvorena od duše«.<ref name="Filozofski leksikon">Misao, Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.</ref> Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).<ref name="Filozofski leksikon"/> === Savremena === Hrišćanski filozof [[Jovan Kronštatski]] smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh. {{quote|Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.|Jovan Kronštatski<ref>Jovan Kronštatski, Gospode ime ti je ljubav. str. 126, Beograd, 1998.</ref>}} Savremeni indijski filozof [[Krišnamurti]] smatra da ne postoji sopstvo koji misli, već samo misao koja stvara subjekta, odnosno "uspostavlja deo sebe kao mislioca", kao entitet koji posmatra i sudi. Dakle, mislioca je stvorila misao.<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> On dalje nalazi da je misao stvorila sav sadržaj naše svesti, uključujući boga, religiju, strah, bol, mržnju, ljubav i zamisao o sopstvu, i taj sadržaj čini naš [[ego]]. Krišnamurti zaključuje: "Ja postoji dokle misao postoji".<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> Po njemu, misao je [[tvar]] jednako kao pod, zid, telefon, jer energija delujući po obrascu postaje tvar.<ref>Krishnamurti, Freedom from the Known, 101</ref> Krišnamurti tvrdi da sveto možemo naći samo slobodni od buke misli. Stoga, nužno je osloboditi svih iluzija i verovanja koje je stvorila misao, da bi videli istinski sveto.<ref>[https://alexanthorn.okultopedija.com/arhiva/strane/magica/ma20.htm Intervju sa Bernardom Levinom]</ref> To se postiže [[Motrenje (budizam)|motrenjem]] bez riječi, i bez misli, što je jedna od najčudnovatijih pojava.<ref name="izraz zena">[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/haiku-izraz-zena/ Čedomil Veljačić, Haiku - izraz zena]</ref> == Mišljenje u biologiji == {{Main|Neuron}} Neuron (isto tako poznat kao nervna ćelija) je izvršna [[ćelija (biologija)|ćelija]] u [[nervni sistem|nervnom sistemu]] koja obrađuje i transmituje informacije putem elektrohemijske [[Ćelijska komunikacija|signalizacije]]. Neuroni su sržne komponente [[Human brain|mozga]], [[Kičmenjaci|kičmenjačke]] [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], [[Beskičmenjaci|beskičmenjačke]] [[ventral nerve cord|verntralne nervne niti]] i perifernih nerva. Postoje brojni specijalizovani tipovi neurona: senzorni neuroni odgovaraju na dodir, zvuk, svetlo i brojne druge stimuluse koji utiču na ćelije [[Ljudska čula|senzornih organa]] koje zatim šalju signale do kičmene moždinei mozga. Motorni neuroni primaju signale od mozga i kičmene moždine koji uzrokuju [[muscle contraction|mišićne kontrakcije]] i utiču na [[Žlezda|žlezde]]. [[Interneuron]]i povezuju neuronesa drugim neuronima unutar mozga i kičmene moždine. Neuroni odgovoraju na [[stimulus]]e, i komuniciraju prisustvo stimulusa do centralno nervnog sistema, koji obrađuje te informacije i šalje odgovore do drugih delova tela za akciju. Neuroni ne prolaze kroz [[mitoza|mitozu]] i obično se ne mogu zameniti nakon što su uništeni, mada je uočeno da [[astrocit]]i mogu da se preobraze u neurone, pošto su oni ponekad [[Cell potency|pluripotentni]]. == Mišljenje u psihologiji == [[Datoteka:SeatedBuddha.jpg|mini|Prema [[Buda|Budi]], cilj je [[Motrenje (budizam)|motriti]] misli i na taj način dostići smirenje.]] Psihologija proučava mentalni proces mišljenja, kao i poremećaje do kojih dolazi u tom procesu. Postoje [[poremećaj]]i mišljenja koji su karakteristični za pojedine [[osoba|osobe]] ali i za vrstu psiholoških poremećaja koju imaju.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> U psihologiji, [[prisilna misao]] odnosi se na veliku grupu prisilnih fenomena kao što su prisilne radnje, impulsi, nagoni ili predstave. Sadržaj prisilnih misli je u tesnoj vezi sa vrstom fobija pri čemu se kao propratna pojava javlja [[strah]], uznemirenost, sumnjičavost isl.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> == Mišljenje u sociologiji == {{Main|Socijalna psihologija}} Socijalna psihologija je studija načina na koji ljudi i grupe interaguju. Naučnici u ovoj [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarnoj]] oblasti obično su [[psihologija|psiholozi]] ili [[Sociologija|sociolozi]], iako svi socijalni psiholozi koriste [[Individua|individue]] i [[Društvena grupa|grupe]] kao njihove [[jedinica analize|analitičke jedinice]].<ref>{{cite book| last = Myers| first = David G.| title = Social psychology| url = https://books.google.com/books?id=hrydA45eCk0C| year = 1993| publisher = McGraw-Hill| isbn = 978-0-07-044292-4| pages = }}</ref> Uprkos njihove sličnosti, psihološki i sociološki istraživači imaju tendenciju da se razlikuju u pogledu njihovih ciljeva, pristupa, metoda i terminologije. Oni takođe favorizuju različite [[Naučni časopis|naučne časopise]] i [[profesionalno udruženje|stručna udruženja]]. Najznačajniji period saradnje između sociologa i psihologa bio je tokom godina neposredno nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref>Sewell, W.H. . Some reflections on the golden age of interdisciplinary social psychology. ''Annual Review of Sociology'', Vol. 15.</ref> Mada je nastala sve veća izolacija i specijalizacija zadnjih godina, izvesni stepen preklapanja i uticaja preostaje između dve discipline.<ref>{{cite book| last = Flick| first = Uwe| title = The Psychology of the Social| url = https://books.google.com/books?id=Nvz5Y8e1N84C| date = 20. 8. 1998.| publisher = Cambridge University Press| isbn = 978-0-521-58851-5| pages = }}</ref> [[Kolektivno nesvesno]], ponekad i kolektivna podsvest, je termin [[Analitička psihologija|analitičke psihologije]], koji je [[Neologizam|skovao]] [[Karl Gustav Jung|Karl Jung]]. To je deo [[Nesvesno|nesvestnog uma]], zajedničkog za [[društvo]], ljude, ili celokupno čovečanstvo, u međusobno povezanom sistemu koji je proizvod svih zajedničkih iskustava i sadrži pojmove kao što su [[nauka]], [[religija]], i [[moralnost]]. Dok [[Sigmund Frojd|Frojd]] nije pravio razliku između „individualne psihologije” i „kolektivne psihologije”, Jung je razlikovao kolektivno nesvesno od [[Lično nesvesno|lične]] [[Nesvesno|podsvesti]], osobene svakom ljudskom biću. Kolektivno nesvesno poznato je i kao „rezervoar iskustava naše vrste”.<ref>Jensen, Peter S., Mrazek, David, Knapp, Penelope K., [[Laurence Steinberg|Steinberg, Laurence]], Pfeffer, Cynthia, Schowalter, John, & Shapiro, Theodore. (Dec 1997) "Evolution and revolution in child psychiatry: ADHD as a disorder of adaptation. (attention-deficit hyperactivity syndrome)". ''Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry''. 36. str. 1672. (10). July 14, 2007.</ref> == Odnos uma i tela == {{Main|Odnos uma i tela}} Problem [[odnos uma i mozga|odnosa uma i mozga]] se tiče objašnjavanja odnosa koji postoji između [[um]]nih procesa i telesnih stanja ili procesa.<ref name="Kim1">{{cite book | last = Kim | first = J. | editor = Honderich, Ted | title = Problems in the Philosophy of Mind. Oxford Companion to Philosophy | year = 1995 | publisher = Oxford University Press | location = Oxford}}</ref> Cilj filozofa jeste da se utvrdi priroda uma i mentalnih procesa, te kako na um utiče telo i obratno. Pitanje je kako je moguće da svesna iskustva proističu iz gomile sive materije obdarene ničim drugim osim elektrohemijskih svojstava. Srodan problem je da se objasni kako nečiji [[propositional attitude|propozicioni statovi]] (e.g. verovanja ili želje) mogu da uzrokuju aktivaciju individualnih [[neuron]]a i kontrakcije mišića na precizno korektan način. Sa ovim problemima se suočavaju [[Epistemologija|epistemolozi]] i filozofi uma još od vremena [[Rene Dekart|Renea Dekarta]].<ref>''Companion to Metaphysics'', By Jaegwon Kim, Gary S. Rosenkrantz, Ernest Sosa, Contributor Jaegwon Kim, 2nd edition, Wiley-Blackwell, 2009, {{ISBN|978-1-4051-5298-3}}</ref> == Vidi još == * [[Um]] * [[Razum]] * [[Filozofija uma]] * [[Psihopatologija mišljenja]] == Izvori == {{reflist|30em}} == Literatura == * Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973. * Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984. * Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999. * {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url= |publisher= |location=Novi Sad–Beograd|id=}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Thinking}} * [https://web.archive.org/web/20081023135202/http://www.mingl.org/zbubanje/index.php/2008/08/15/kriticko-misljenje.html Kritičko mišljenje] {{filozofija}} [[Kategorija:Misao| ]] [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Filozofska terminologija]] [[Kategorija:Etika]] jaha1244j6hjct3c7w8qi4q4jnzgcta 41260979 41260960 2022-08-03T20:15:32Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.43.86.137|5.43.86.137]] ([[User talk:5.43.86.137|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A woman thinking.jpg|mini|Kip žene mislioca]] '''Mišljenje''' je [[um]]na sposobnost koja nam omogućuje da putem misaonih operacija određujemo svojstva [[pojava]] i otkrivamo odnose među njima.<ref name="Filozofijski rečnik">Misao, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref> Mišljenje je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem [[uzročnost|uzročno-posledičnih]] veza između različitih pojmova.<ref name="Rečnik socijalnog rada">Ivan Vidanović, „Rečnik socijalnog rada“</ref> Mišljenje zahvata beskonačni [[svemir|univerzum]] fenomena i procesa, uključujući i sam proces mišljenja. '''Misao''', odnosno sadržaj mišljenja, se očitava u nekom sudu ili tvrdnji.<ref name="Filozofijski rečnik"/> Misao, koja uključuje i [[opažanje|opažajne]] podatke, ne proizlazi samo iz [[stvarnost]]i, nego i na nju deluje. Mišljenje je sled misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samimi tim i na njeno menjanje.<ref name="Filozofski leksikon"/> U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik">''mišljenje'', Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad. {{page| year = 1999| isbn = 978-86-7047-303-4| pages = }}</ref> Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, [[magijsko mišljenje|magijsko]] i arhaično mišljenje.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, kompozitora i slikara.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/> Nauka o principima i pravilima mišljenja naziva se [[logika]]. [[Filozofija uma]] izučava prirodu [[um]]a, [[svest]]i, mentalnih funkcija i njihov odnos sa telom, a posebno mozgom. [[Odnos uma i tela]] se smatra centralnim pitanjem filozofije uma.<ref name="Kim1"/> Takođe je pitanje da li samo čovek misli ili i druga živa bića i mašine (vidi [[veštačka inteligencija]]). U [[Budizam|budizmu]] se misli smatraju mentalnim pojavama koje [[Um (budizam)|um]] registruje, i koje ne podrazumevaju postojanje mislećeg subjekta.{{sfn|Kovačević|2014|pp=205}} == Misaone operacije == Misaone operacije su: * [[analiza]] * [[sinteza]] * [[apstrakcija]] * [[konkretizacija]] == Mišljenje u filozofiji == [[Datoteka:Jardin du Musee Rodin Paris Le Penseur 20050402 (02).jpg|mini|[[Ogist Roden]], ''Mislilac'']] === Antička === Starogrčki filozof [[Parmenid]] proces mišljenja vezuje za [[biće]], tvrdeći da "misliti i biti je isto."<ref>Herman Diels, Predsokratovci I (odeljak Parmenid), Zagreb 1983.</ref> === Novovekovna === Prema Hobsu, izvor svih misli su [[čula]], jer ne postoji zamisao u ljudskoj svesti koja, u celosti ili u delovima, nije najpre začeta putem organa čula.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 15), Zagreb, 2004.</ref> On sled misli naziva misaonim govorom, i primećuje da šta god čovek pomišlja, naredna misao nikad nije slučajna, kako se to čini. Hobs razlikuje nenavođen i uređen niz misli.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 22-23), Zagreb, 2004.</ref> U 17. veku francuski filozof [[René Descartes]] je došao do svog čuvenog zaključka „[[Mislim, dakle jesam]]“. Dekart je ovaj osnovni stav svoje metafizike najpre formulisao u delu „Rasprava o metodi“ [[1637]]. godine. Njegovo stajalište pretpostavlja sumnju u sve, osim u subjekt koji misli, odnosno sumnja. Tako u mišljenju [[svest]] spoznaje samu sebe kao svest i jedina izvesnost [[biće|bića]] potiče iz svesnog mišljenja. Za [[Spinoza|Spinozu]], "mišljenje je božji atribut, ili bog je stvar koja misli."<ref>Spinoza, Etika (str. 47), Beograd, 1983.</ref> Za Kanta, [[razum]] je moć mišljenja, a misliti znači [[Saznanje|saznavati]] pomoću pojmova.<ref>Kant, Kritika čistog uma (str. 100), Beograd 1970.</ref> {{quote|Unutar logike se raspravlja o njenom predmetu, to jest o mišljenju, tačnije pojmovnom mišljenju; njegov pojam se stvara u njenom proticanju i prema tome ne može se postaviti unapred.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref>|[[Hegel]]}} Za [[Hegel]]a, um je jedinstvo mišljenja i [[biće|bića]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63134 um] (Hrvatska enciklopedija)</ref> Prema Hegelu, [[logika]] se bavi mišljenjem kao svojim predmetom, a sam pojam mišljenja stvara se u toku izučavanja.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref> Logika je misao koja se bavi samom sobom. [[Fridrih fon Šeling|Šeling]] je tvrdio da je misao »nezavisna moć koja za sebe dalje deluje«, i da je »stvorena od duše«.<ref name="Filozofski leksikon">Misao, Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.</ref> Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).<ref name="Filozofski leksikon"/> === Savremena === Hrišćanski filozof [[Jovan Kronštatski]] smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh. {{quote|Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.|Jovan Kronštatski<ref>Jovan Kronštatski, Gospode ime ti je ljubav. str. 126, Beograd, 1998.</ref>}} Savremeni indijski filozof [[Krišnamurti]] smatra da ne postoji sopstvo koji misli, već samo misao koja stvara subjekta, odnosno "uspostavlja deo sebe kao mislioca", kao entitet koji posmatra i sudi. Dakle, mislioca je stvorila misao.<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> On dalje nalazi da je misao stvorila sav sadržaj naše svesti, uključujući boga, religiju, strah, bol, mržnju, ljubav i zamisao o sopstvu, i taj sadržaj čini naš [[ego]]. Krišnamurti zaključuje: "Ja postoji dokle misao postoji".<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> Po njemu, misao je [[tvar]] jednako kao pod, zid, telefon, jer energija delujući po obrascu postaje tvar.<ref>Krishnamurti, Freedom from the Known, 101</ref> Krišnamurti tvrdi da sveto možemo naći samo slobodni od buke misli. Stoga, nužno je osloboditi svih iluzija i verovanja koje je stvorila misao, da bi videli istinski sveto.<ref>[https://alexanthorn.okultopedija.com/arhiva/strane/magica/ma20.htm Intervju sa Bernardom Levinom]</ref> To se postiže [[Motrenje (budizam)|motrenjem]] bez riječi, i bez misli, što je jedna od najčudnovatijih pojava.<ref name="izraz zena">[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/haiku-izraz-zena/ Čedomil Veljačić, Haiku - izraz zena]</ref> == Mišljenje u biologiji == {{Main|Neuron}} Neuron (isto tako poznat kao nervna ćelija) je izvršna [[ćelija (biologija)|ćelija]] u [[nervni sistem|nervnom sistemu]] koja obrađuje i transmituje informacije putem elektrohemijske [[Ćelijska komunikacija|signalizacije]]. Neuroni su sržne komponente [[Human brain|mozga]], [[Kičmenjaci|kičmenjačke]] [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], [[Beskičmenjaci|beskičmenjačke]] [[ventral nerve cord|verntralne nervne niti]] i perifernih nerva. Postoje brojni specijalizovani tipovi neurona: senzorni neuroni odgovaraju na dodir, zvuk, svetlo i brojne druge stimuluse koji utiču na ćelije [[Ljudska čula|senzornih organa]] koje zatim šalju signale do kičmene moždinei mozga. Motorni neuroni primaju signale od mozga i kičmene moždine koji uzrokuju [[muscle contraction|mišićne kontrakcije]] i utiču na [[Žlezda|žlezde]]. [[Interneuron]]i povezuju neuronesa drugim neuronima unutar mozga i kičmene moždine. Neuroni odgovoraju na [[stimulus]]e, i komuniciraju prisustvo stimulusa do centralno nervnog sistema, koji obrađuje te informacije i šalje odgovore do drugih delova tela za akciju. Neuroni ne prolaze kroz [[mitoza|mitozu]] i obično se ne mogu zameniti nakon što su uništeni, mada je uočeno da [[astrocit]]i mogu da se preobraze u neurone, pošto su oni ponekad [[Cell potency|pluripotentni]]. == Mišljenje u psihologiji == [[Datoteka:SeatedBuddha.jpg|mini|Prema [[Buda|Budi]], cilj je [[Motrenje (budizam)|motriti]] misli i na taj način dostići smirenje.]] Psihologija proučava mentalni proces mišljenja, kao i poremećaje do kojih dolazi u tom procesu. Postoje [[poremećaj]]i mišljenja koji su karakteristični za pojedine [[osoba|osobe]] ali i za vrstu psiholoških poremećaja koju imaju.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> U psihologiji, [[prisilna misao]] odnosi se na veliku grupu prisilnih fenomena kao što su prisilne radnje, impulsi, nagoni ili predstave. Sadržaj prisilnih misli je u tesnoj vezi sa vrstom fobija pri čemu se kao propratna pojava javlja [[strah]], uznemirenost, sumnjičavost isl.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> == Mišljenje u sociologiji == {{Main|Socijalna psihologija}} Socijalna psihologija je studija načina na koji ljudi i grupe interaguju. Naučnici u ovoj [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarnoj]] oblasti obično su [[psihologija|psiholozi]] ili [[Sociologija|sociolozi]], iako svi socijalni psiholozi koriste [[Individua|individue]] i [[Društvena grupa|grupe]] kao njihove [[jedinica analize|analitičke jedinice]].<ref>{{cite book| last = Myers| first = David G.| title = Social psychology| url = https://books.google.com/books?id=hrydA45eCk0C| year = 1993| publisher = McGraw-Hill| isbn = 978-0-07-044292-4| pages = }}</ref> Uprkos njihove sličnosti, psihološki i sociološki istraživači imaju tendenciju da se razlikuju u pogledu njihovih ciljeva, pristupa, metoda i terminologije. Oni takođe favorizuju različite [[Naučni časopis|naučne časopise]] i [[profesionalno udruženje|stručna udruženja]]. Najznačajniji period saradnje između sociologa i psihologa bio je tokom godina neposredno nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref>Sewell, W.H. . Some reflections on the golden age of interdisciplinary social psychology. ''Annual Review of Sociology'', Vol. 15.</ref> Mada je nastala sve veća izolacija i specijalizacija zadnjih godina, izvesni stepen preklapanja i uticaja preostaje između dve discipline.<ref>{{cite book| last = Flick| first = Uwe| title = The Psychology of the Social| url = https://books.google.com/books?id=Nvz5Y8e1N84C| date = 20. 8. 1998.| publisher = Cambridge University Press| isbn = 978-0-521-58851-5| pages = }}</ref> [[Kolektivno nesvesno]], ponekad i kolektivna podsvest, je termin [[Analitička psihologija|analitičke psihologije]], koji je [[Neologizam|skovao]] [[Karl Gustav Jung|Karl Jung]]. To je deo [[Nesvesno|nesvestnog uma]], zajedničkog za [[društvo]], ljude, ili celokupno čovečanstvo, u međusobno povezanom sistemu koji je proizvod svih zajedničkih iskustava i sadrži pojmove kao što su [[nauka]], [[religija]], i [[moralnost]]. Dok [[Sigmund Frojd|Frojd]] nije pravio razliku između „individualne psihologije” i „kolektivne psihologije”, Jung je razlikovao kolektivno nesvesno od [[Lično nesvesno|lične]] [[Nesvesno|podsvesti]], osobene svakom ljudskom biću. Kolektivno nesvesno poznato je i kao „rezervoar iskustava naše vrste”.<ref>Jensen, Peter S., Mrazek, David, Knapp, Penelope K., [[Laurence Steinberg|Steinberg, Laurence]], Pfeffer, Cynthia, Schowalter, John, & Shapiro, Theodore. (Dec 1997) "Evolution and revolution in child psychiatry: ADHD as a disorder of adaptation. (attention-deficit hyperactivity syndrome)". ''Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry''. 36. str. 1672. (10). July 14, 2007.</ref> == Odnos uma i tela == {{Main|Odnos uma i tela}} Problem [[odnos uma i mozga|odnosa uma i mozga]] se tiče objašnjavanja odnosa koji postoji između [[um]]nih procesa i telesnih stanja ili procesa.<ref name="Kim1">{{cite book | last = Kim | first = J. | editor = Honderich, Ted | title = Problems in the Philosophy of Mind. Oxford Companion to Philosophy | year = 1995 | publisher = Oxford University Press | location = Oxford}}</ref> Cilj filozofa jeste da se utvrdi priroda uma i mentalnih procesa, te kako na um utiče telo i obratno. Pitanje je kako je moguće da svesna iskustva proističu iz gomile sive materije obdarene ničim drugim osim elektrohemijskih svojstava. Srodan problem je da se objasni kako nečiji [[propositional attitude|propozicioni statovi]] (e.g. verovanja ili želje) mogu da uzrokuju aktivaciju individualnih [[neuron]]a i kontrakcije mišića na precizno korektan način. Sa ovim problemima se suočavaju [[Epistemologija|epistemolozi]] i filozofi uma još od vremena [[Rene Dekart]]a.<ref>''Companion to Metaphysics'', By Jaegwon Kim, Gary S. Rosenkrantz, Ernest Sosa, Contributor Jaegwon Kim, 2nd edition, Wiley-Blackwell, 2009, {{ISBN|978-1-4051-5298-3}}</ref> == Literatura == * Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973. * Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984. * Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999. * {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url= |publisher= |location=Novi Sad–Beograd|id=}} == Izvori == {{reflist|30em}} == Vidi još == * [[Um]] * [[Razum]] * [[Filozofija uma]] * [[Psihopatologija mišljenja]] == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Thinking}} * [https://web.archive.org/web/20081023135202/http://www.mingl.org/zbubanje/index.php/2008/08/15/kriticko-misljenje.html Kritičko mišljenje] {{Filozofija}} [[Kategorija:Misao]] [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Filozofska terminologija]] 5dm682vym4hydl4owgos6fnpkc285i8 41260981 41260979 2022-08-03T20:21:43Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A woman thinking.jpg|mini|Kip žene mislioca]] '''Mišljenje''' je [[um]]na sposobnost koja nam omogućuje da putem misaonih operacija određujemo svojstva [[pojava]] i otkrivamo odnose među njima.<ref name="Filozofijski rečnik">Misao, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref> Mišljenje je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem [[uzročnost|uzročno-posledičnih]] veza između različitih pojmova.<ref name="Rečnik socijalnog rada">Ivan Vidanović, „Rečnik socijalnog rada“</ref> Mišljenje zahvata beskonačni [[svemir|univerzum]] fenomena i procesa, uključujući i sam proces mišljenja. '''Misao''', odnosno sadržaj mišljenja, se očitava u nekom sudu ili tvrdnji.<ref name="Filozofijski rečnik"/> Misao, koja uključuje i [[opažanje|opažajne]] podatke, ne proizlazi samo iz [[stvarnost]]i, nego i na nju deluje. Mišljenje je sled misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samimi tim i na njeno menjanje.<ref name="Filozofski leksikon"/> U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik">''mišljenje'', Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad. {{page| year = 1999| isbn = 978-86-7047-303-4| pages = }}</ref> Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, [[magijsko mišljenje|magijsko]] i arhaično mišljenje.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, kompozitora i slikara.<ref name="Oksfordski filozofski rečnik"/> Nauka o principima i pravilima mišljenja naziva se [[logika]]. [[Filozofija uma]] izučava prirodu [[um]]a, [[svest]]i, mentalnih funkcija i njihov odnos sa telom, a posebno mozgom. [[Odnos uma i tela]] se smatra centralnim pitanjem filozofije uma.<ref name="Kim1"/> Takođe je pitanje da li samo čovek misli ili i druga živa bića i mašine (vidi [[veštačka inteligencija]]). U [[Budizam|budizmu]] se misli smatraju mentalnim pojavama koje [[Um (budizam)|um]] registruje, i koje ne podrazumevaju postojanje mislećeg subjekta.{{sfn|Kovačević|2014|pp=205}} == Misaone operacije == Misaone operacije su: * [[analiza]] * [[sinteza]] * [[apstrakcija]] * [[konkretizacija]] == Mišljenje u filozofiji == [[Datoteka:Jardin du Musee Rodin Paris Le Penseur 20050402 (02).jpg|mini|[[Ogist Roden]], ''Mislilac'']] === Antička === Starogrčki filozof [[Parmenid]] proces mišljenja vezuje za [[biće]], tvrdeći da "misliti i biti je isto."<ref>Herman Diels, Predsokratovci I (odeljak Parmenid), Zagreb 1983.</ref> === Novovekovna === Prema Hobsu, izvor svih misli su [[čula]], jer ne postoji zamisao u ljudskoj svesti koja, u celosti ili u delovima, nije najpre začeta putem organa čula.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 15), Zagreb, 2004.</ref> On sled misli naziva misaonim govorom, i primećuje da šta god čovek pomišlja, naredna misao nikad nije slučajna, kako se to čini. Hobs razlikuje nenavođen i uređen niz misli.<ref>Thomas Hobbes, Levijatan (str. 22-23), Zagreb, 2004.</ref> U 17. veku francuski filozof [[René Descartes]] je došao do svog čuvenog zaključka „[[Mislim, dakle jesam]]“. Dekart je ovaj osnovni stav svoje metafizike najpre formulisao u delu „Rasprava o metodi“ [[1637]]. godine. Njegovo stajalište pretpostavlja sumnju u sve, osim u subjekt koji misli, odnosno sumnja. Tako u mišljenju [[svest]] spoznaje samu sebe kao svest i jedina izvesnost [[biće|bića]] potiče iz svesnog mišljenja. Za [[Spinoza|Spinozu]], "mišljenje je božji atribut, ili bog je stvar koja misli."<ref>Spinoza, Etika (str. 47), Beograd, 1983.</ref> Za Kanta, [[razum]] je moć mišljenja, a misliti znači [[Saznanje|saznavati]] pomoću pojmova.<ref>Kant, Kritika čistog uma (str. 100), Beograd 1970.</ref> {{quote|Unutar logike se raspravlja o njenom predmetu, to jest o mišljenju, tačnije pojmovnom mišljenju; njegov pojam se stvara u njenom proticanju i prema tome ne može se postaviti unapred.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref>|[[Hegel]]}} Za [[Hegel]]a, um je jedinstvo mišljenja i [[biće|bića]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63134 um] (Hrvatska enciklopedija)</ref> Prema Hegelu, [[logika]] se bavi mišljenjem kao svojim predmetom, a sam pojam mišljenja stvara se u toku izučavanja.<ref>Hegel, Nauka logike (str. 46), Beograd, 1976.</ref> Logika je misao koja se bavi samom sobom. [[Fridrih fon Šeling|Šeling]] je tvrdio da je misao »nezavisna moć koja za sebe dalje deluje«, i da je »stvorena od duše«.<ref name="Filozofski leksikon">Misao, Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.</ref> Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).<ref name="Filozofski leksikon"/> === Savremena === Hrišćanski filozof [[Jovan Kronštatski]] smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh. {{quote|Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.|Jovan Kronštatski<ref>Jovan Kronštatski, Gospode ime ti je ljubav. str. 126, Beograd, 1998.</ref>}} Savremeni indijski filozof [[Krišnamurti]] smatra da ne postoji sopstvo koji misli, već samo misao koja stvara subjekta, odnosno "uspostavlja deo sebe kao mislioca", kao entitet koji posmatra i sudi. Dakle, mislioca je stvorila misao.<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> On dalje nalazi da je misao stvorila sav sadržaj naše svesti, uključujući boga, religiju, strah, bol, mržnju, ljubav i zamisao o sopstvu, i taj sadržaj čini naš [[ego]]. Krišnamurti zaključuje: "Ja postoji dokle misao postoji".<ref>Đidu Krišnamurti, Zemlja bez staza, Beograd, 2003.</ref> Po njemu, misao je [[tvar]] jednako kao pod, zid, telefon, jer energija delujući po obrascu postaje tvar.<ref>Krishnamurti, Freedom from the Known, 101</ref> Krišnamurti tvrdi da sveto možemo naći samo slobodni od buke misli. Stoga, nužno je osloboditi svih iluzija i verovanja koje je stvorila misao, da bi videli istinski sveto.<ref>[https://alexanthorn.okultopedija.com/arhiva/strane/magica/ma20.htm Intervju sa Bernardom Levinom]</ref> To se postiže [[Motrenje (budizam)|motrenjem]] bez riječi, i bez misli, što je jedna od najčudnovatijih pojava.<ref name="izraz zena">[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/haiku-izraz-zena/ Čedomil Veljačić, Haiku - izraz zena]</ref> == Mišljenje u biologiji == {{Main|Neuron}} Neuron (isto tako poznat kao nervna ćelija) je izvršna [[ćelija (biologija)|ćelija]] u [[nervni sistem|nervnom sistemu]] koja obrađuje i transmituje informacije putem elektrohemijske [[Ćelijska komunikacija|signalizacije]]. Neuroni su sržne komponente [[Human brain|mozga]], [[Kičmenjaci|kičmenjačke]] [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], [[Beskičmenjaci|beskičmenjačke]] [[ventral nerve cord|verntralne nervne niti]] i perifernih nerva. Postoje brojni specijalizovani tipovi neurona: senzorni neuroni odgovaraju na dodir, zvuk, svetlo i brojne druge stimuluse koji utiču na ćelije [[Ljudska čula|senzornih organa]] koje zatim šalju signale do kičmene moždinei mozga. Motorni neuroni primaju signale od mozga i kičmene moždine koji uzrokuju [[muscle contraction|mišićne kontrakcije]] i utiču na [[Žlezda|žlezde]]. [[Interneuron]]i povezuju neuronesa drugim neuronima unutar mozga i kičmene moždine. Neuroni odgovoraju na [[stimulus]]e, i komuniciraju prisustvo stimulusa do centralno nervnog sistema, koji obrađuje te informacije i šalje odgovore do drugih delova tela za akciju. Neuroni ne prolaze kroz [[mitoza|mitozu]] i obično se ne mogu zameniti nakon što su uništeni, mada je uočeno da [[astrocit]]i mogu da se preobraze u neurone, pošto su oni ponekad [[Cell potency|pluripotentni]]. == Mišljenje u psihologiji == [[Datoteka:SeatedBuddha.jpg|mini|Prema [[Buda|Budi]], cilj je [[Motrenje (budizam)|motriti]] misli i na taj način dostići smirenje.]] Psihologija proučava mentalni proces mišljenja, kao i poremećaje do kojih dolazi u tom procesu. Postoje [[poremećaj]]i mišljenja koji su karakteristični za pojedine [[osoba|osobe]] ali i za vrstu psiholoških poremećaja koju imaju.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> U psihologiji, [[prisilna misao]] odnosi se na veliku grupu prisilnih fenomena kao što su prisilne radnje, impulsi, nagoni ili predstave. Sadržaj prisilnih misli je u tesnoj vezi sa vrstom fobija pri čemu se kao propratna pojava javlja [[strah]], uznemirenost, sumnjičavost isl.<ref name="Rečnik socijalnog rada"/> == Mišljenje u sociologiji == {{Main|Socijalna psihologija}} Socijalna psihologija je studija načina na koji ljudi i grupe interaguju. Naučnici u ovoj [[Interdisciplinarnost|interdisciplinarnoj]] oblasti obično su [[psihologija|psiholozi]] ili [[Sociologija|sociolozi]], iako svi socijalni psiholozi koriste [[Individua|individue]] i [[Društvena grupa|grupe]] kao njihove [[jedinica analize|analitičke jedinice]].<ref>{{cite book| last = Myers| first = David G.| title = Social psychology| url = https://books.google.com/books?id=hrydA45eCk0C| year = 1993| publisher = McGraw-Hill| isbn = 978-0-07-044292-4| pages = }}</ref> Uprkos njihove sličnosti, psihološki i sociološki istraživači imaju tendenciju da se razlikuju u pogledu njihovih ciljeva, pristupa, metoda i terminologije. Oni takođe favorizuju različite [[Naučni časopis|naučne časopise]] i [[profesionalno udruženje|stručna udruženja]]. Najznačajniji period saradnje između sociologa i psihologa bio je tokom godina neposredno nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref>Sewell, W.H. . Some reflections on the golden age of interdisciplinary social psychology. ''Annual Review of Sociology'', Vol. 15.</ref> Mada je nastala sve veća izolacija i specijalizacija zadnjih godina, izvesni stepen preklapanja i uticaja preostaje između dve discipline.<ref>{{cite book| last = Flick| first = Uwe| title = The Psychology of the Social| url = https://books.google.com/books?id=Nvz5Y8e1N84C| date = 20. 8. 1998.| publisher = Cambridge University Press| isbn = 978-0-521-58851-5| pages = }}</ref> [[Kolektivno nesvesno]], ponekad i kolektivna podsvest, je termin [[Analitička psihologija|analitičke psihologije]], koji je [[Neologizam|skovao]] [[Karl Gustav Jung|Karl Jung]]. To je deo [[Nesvesno|nesvestnog uma]], zajedničkog za [[društvo]], ljude, ili celokupno čovečanstvo, u međusobno povezanom sistemu koji je proizvod svih zajedničkih iskustava i sadrži pojmove kao što su [[nauka]], [[religija]], i [[moralnost]]. Dok [[Sigmund Frojd|Frojd]] nije pravio razliku između „individualne psihologije” i „kolektivne psihologije”, Jung je razlikovao kolektivno nesvesno od [[Lično nesvesno|lične]] [[Nesvesno|podsvesti]], osobene svakom ljudskom biću. Kolektivno nesvesno poznato je i kao „rezervoar iskustava naše vrste”.<ref>Jensen, Peter S., Mrazek, David, Knapp, Penelope K., [[Laurence Steinberg|Steinberg, Laurence]], Pfeffer, Cynthia, Schowalter, John, & Shapiro, Theodore. (Dec 1997) "Evolution and revolution in child psychiatry: ADHD as a disorder of adaptation. (attention-deficit hyperactivity syndrome)". ''Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry''. 36. str. 1672. (10). July 14, 2007.</ref> == Odnos uma i tela == {{Main|Odnos uma i tela}} Problem [[odnos uma i mozga|odnosa uma i mozga]] se tiče objašnjavanja odnosa koji postoji između [[um]]nih procesa i telesnih stanja ili procesa.<ref name="Kim1">{{cite book | last = Kim | first = J. | editor = Honderich, Ted | title = Problems in the Philosophy of Mind. Oxford Companion to Philosophy | year = 1995 | publisher = Oxford University Press | location = Oxford}}</ref> Cilj filozofa jeste da se utvrdi priroda uma i mentalnih procesa, te kako na um utiče telo i obratno. Pitanje je kako je moguće da svesna iskustva proističu iz gomile sive materije obdarene ničim drugim osim elektrohemijskih svojstava. Srodan problem je da se objasni kako nečiji [[propositional attitude|propozicioni statovi]] (e.g. verovanja ili želje) mogu da uzrokuju aktivaciju individualnih [[neuron]]a i kontrakcije mišića na precizno korektan način. Sa ovim problemima se suočavaju [[Epistemologija|epistemolozi]] i filozofi uma još od vremena [[Rene Dekart|Renea Dekarta]].<ref>''Companion to Metaphysics'', By Jaegwon Kim, Gary S. Rosenkrantz, Ernest Sosa, Contributor Jaegwon Kim, 2nd edition, Wiley-Blackwell, 2009, {{ISBN|978-1-4051-5298-3}}</ref> == Literatura == * Filozofija, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973. * Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984. * Oksfordski filozofski rečnik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999. * {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url= |publisher= |location=Novi Sad–Beograd|id=}} == Izvori == {{reflist|30em}} == Vidi još == * [[Um]] * [[Razum]] * [[Filozofija uma]] * [[Psihopatologija mišljenja]] == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Thinking}} * [https://web.archive.org/web/20081023135202/http://www.mingl.org/zbubanje/index.php/2008/08/15/kriticko-misljenje.html Kritičko mišljenje] {{Filozofija}} [[Kategorija:Misao]] [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Filozofska terminologija]] p1l5nutuvy83tknxtycgiidtcvingef 0 76106 41260980 41225053 2022-08-03T20:19:43Z 178.223.112.81 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Fudbaler (SR) | ime = Nemanja Vidić | slika = Vidich.jpg | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|10|21}} | mesto_rođenja = [[Užice|Titovo Užice]] | država_rođenja = [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | visina = 1,89 m | aktuelni_klub = | aktuelni_broj = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (fudbal)|štoper]] | godine = 2000—2004<br />2000—2001<br />2004—2006<br />2006—2014<br />2014—2016 | klubovi = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]<br />→ [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]<br />[[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]<br />[[FK Mančester junajted|Mančester junajted]]<br />[[FK Inter Milano|Inter]] | nastupi = 67<br />27<br />39<br />211<br />23 | golovi = (12)<br />(6)<br />(4)<br />(15)<br />(1) | reprezentacija_(godine) = 2002—2011 | reprezentacija_(ime) = [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] | reprezentacija_(nastupi) = 56 | reprezentacija_(golovi) = (2) | nastupi_ukupno = 367 | golovi_ukupno = 38 }} '''Nemanja Vidić''' ([[Užice|Titovo Užice]], [[21. 10.|21. oktobar]] [[1981]]) bivši je srpski fudbaler i reprezentativac, koji je igrao na poziciji centralnog odbrambenog igrača. Bio je član [[Manchester United F.C.|Mančester junajteda]] osam godina i njegov kapiten. Započeo je karijeru u [[FK Jedinstvo|Jedinstvo]] iz [[Užica|Užica]], da bi zatim prešao u [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]], odakle je u julu [[2004]]. godine prešao u [[Spartak Moskva|Spartak]] iz [[Moskva|Moskve]] za 6,5 miliona evra. Na dan [[5. 1.|5. januara]] [[2006]]. godine, Nemanja Vidić je prešao u [[Manchester United F.C.|Mančester junajted]] za 10,25 miliona evra. Ca Crvenom zvezdom je osvojio duplu krunu 2004, a sa Mančesterom osvojio tri uzastopna prvenstva Engleske, [[Liga prvaka|Ligu šampiona]] i [[Svetsko klupsko prvenstvo u fudbalu]] 2008. Debitovao je za [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|fudbalsku reprezentaciju]] [[12. 10.|12. oktobra]] [[2002]] u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|Evropsko prvenstvo]] u [[Napulj]]u, protiv [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]] (1:1). Za reprezenataciju je odigrao 44 utakmice i dao 2 gola.<ref>{{Cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/cgi-bin/index-eng.pl?str=igraci&strana=Vidic%20Nemanja|title=Profil na sajtu fudbalske reprezentacije Srbije}}</ref> == Karijera == === Rane godine === Nemanja Vidić je rođen u porodici srpskog oca Dragoljuba, penzionisanog radnika valjaonice bakra, i Zore, bankarskog službenika. Vidić je počeo da trenira fudbal sa 7 godina u lokalnom klubu Jedinstvo Užice (1989-1993) uz starijeg brata Dušana. U 12. godini prešao je u [[FK Sloboda Užice|Slobodu]] (1994-1996). === Crvena zvezda === Dve i po godine kasnije, Vidić je postao član omladinskog tima [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] (1996-2000). Seniorsku karijeru je započeo 2000. u [[FK Spartak Subotica|Spartaku]] iz [[Subotica|Subotice]], kao pozajmljen igrač. U Crvenu zvezdu se vratio nakon isteka ugovora, i bio je standardni član ekipe pod trenerom [[Zoran Filipović|Zoranom Filipovićem]]. Sa Crvenom zvezdom je osvojio Kup Jugoslavije u sezoni 2001/02. Za reprezentaciju Jugoslavije debitovao je dok ju je vodio selektor [[Dejan Savićević]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]] (1:1) [[12. 10.|12. oktobra]] [[2002]]. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004]]. Vidić je brzo stekao kapitensku traku i tokom tri sezone kao kapiten, postigao je 12 golova u 67 mečeva, a karijeru u Crvenoj zvezdi je završio sa duplom krunom 2003/2004. pod trenerom [[Slavoljub Muslin|Slavoljubom Muslinom]]. === Spartak === U julu [[2004]]. je prešao u ruskog prvoligaša [[FK Spartak Moskva]]. Detalji o transferu nisu otkriveni, iako je javljeno da je Vidić postao najskuplji odbrambeni igrač u istoriji ruske premijer lige.<ref>[http://www.uefa.com/competitions/intertotocup/news/kind=1/newsid=205923.html Spartak swoop for Vidic] by UEFA.com on July 5th, 2004.</ref> Vidić je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|Svetsko prvenstvo 2006.]] bio standardni član odbrane uz [[Mladen Krstajić|Mladena Krstajića]], [[Ivica Dragutinović|Ivice Dragutinovića]] i [[Goran Gavrančić|Gorana Gavrančića]] koja je primila samo jedan gol u kvalifikacijama. U poslednjoj utakmici kvalifikacija protiv [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] dobio je crveni karton, zbog kog nije mogao igrati na prvoj utakmici na Svetskom prvenstvu. === Mančester junajted === Nakon jedne sezone u moskovskom Spartaku, Vidić je prešao u [[Manchester United F.C.|Mančester junajted]] 5. januara 2006, za sumu od 7 miliona [[Britanska funta|funti]],<ref>[http://www.timesonline.co.uk/article/0,,277-1961092,00.html Mystery surrounds Vidic fee], by timesonline.co.uk</ref> dve i po godine nakon što je Mančester junajted prvi put pokazao interes za njega.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/m/man_utd/2961426.stm Vidic boosts Man Utd hope] by [[BBC]]</ref> Dobio je dres sa brojem 15, a debitovao je za Mančester kao zamena [[Rud van Nistelroj|Rudu van Nistelroju]] u poslednjim minutima polufinalne utakmice [[Karling kup]]a protiv [[Blekburn Roversi|Blekburn Roversa]] 25. januara 2006.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/m/man_utd/4653774.stm Vidic makes reserves appearance] by [[BBC]]</ref> Nemanja Vidić je bio u timu [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|Svetskom prvenstvu 2006.]], ali nije odigrao nijednu utakmicu, pošto je bio pod suspenzijom zbog kartona iz kvalifikacija, a [[12. 6.|12. juna]] je težu doživeo povredu kolena, pa je propustio i utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentine]] i [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obale Slonovače]]. U sezoni 2006/2007, Vidić je sa [[Rio Ferdinand|Riom Ferdinandom]] činio pouzdanu zadnju odbrambenu liniju. Svoj prvi gol u Mančester junajtedu Vidić je postigao 14. oktobra 2006. protiv [[Vigam Atletik|Vigama]], u kojoj je Mančester pobedio sa 3:1.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/eng_prem/5415996.stm Wigan 1-3 Man Utd] by [[BBC]]</ref> Svoj drugi gol je postigao u pobedi na [[Portsmut (fudbalski klub)|Portsmutom]] 4. novembra na [[Old Trafford|Old Trafordu]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/eng_prem/6094102.stm Man Utd 3-0 Portsmouth] by [[BBC]]</ref> Prvi gol u [[Liga prvaka|Ligi šampiona]] je postigao 6. decembra protiv lisabonske [[Benfika|Benfike]] u utakmici u kojoj je Mančester slavio sa 3:1.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/6201452.stm Man Utd 3-1 Benfica] by [[BBC]]</ref> Vidić je polomio [[ključna kost|ključnu kost]] na utakmici Mančestera i Blekburna 31. marta 2007. i bio je van terena skoro mesec dana.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/m/man_utd/6514373.stm Vidic collarbone injury confirmed] by [[BBC]]</ref> Na teren se vratio kako bi suprostavio [[A.C. Milan|Milanu]] na [[San Siro|San Siru]] 2. maja 2007, koji je Mančester izgubio 3:0 i ukupnim rezultatom 5:3 je izbačen iz Lige šampiona. Uprkos ovome, Vidić je pružio solidnu igru protiv [[Mačester siti]]ja na gostovanju, gde je Mančester pobedio sa 1:0, a titula u Premijer ligi je obezbeđena dan kasnije kada je [[Chelsea F.C.|Čelsi]] igrao nerešeno protiv [[Arsenal]]a. Vidić je priznat za jednog od najboljih igrča u Premijer ligi i Evropi. Vidić se ceni zbog izdržljivosti, sposobnosti da dobro igra glavom i u odbrani i napadu i požrtvovanosti<ref name="vida">[http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={B4CEE8FA-9A47-47BC-B069-3F7A2F35DB70}&newsid=471469 Vida delight at killer blow] by Manutd.com</ref><ref name="everton"/><ref>[http://soccernet.espn.go.com/columns/story?id=397301&root=england&lpos=spotlight&lid=tab1pos1&cc=5901 Half-time report - Top of the class]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} by [[ESPN]]</ref><ref>[http://imodev1.eurosport.com/home/pages/v4/l0/s22/e10046/sport_lng0_spo22_evt10046_sto806180.shtml Eurosport.com's 2006 top 10 prospects] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215154259/http://imodev1.eurosport.com/home/pages/v4/l0/s22/e10046/sport_lng0_spo22_evt10046_sto806180.shtml |date=2007-12-15 }} by [[Eurosport]]</ref><ref>[http://uk.eurosport.yahoo.com/23052007/58/champions-league-champions-league-team-year.html Champions League - Champions League team of the year] by [[Eurosport]]</ref><ref>[http://www.manutd.com/default.sps?pagegid=%7BB4CEE8FA%2D9A47%2D47BC%2DB069%2D3F7A2F35DB70%7D&newsid=429806 Review: Nemanja Vidic] by manutd.com</ref> Zbog ovoga je stekao status legende među navijačima Mančestera<ref name="everton">[http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={B4CEE8FA-9A47-47BC-B069-3F7A2F35DB70}&newsid=471315&page=3 Report: Everton 0 United 1] by Manutd.com</ref><ref>[http://www.manutd.com/default.sps?pagegid=%7BB4CEE8FA-9A47-47BC-B069-3F7A2F35DB70%7D&newsid=397385 Vidic on cult status] by Manutd.com</ref><ref>[http://uk.eurosport.yahoo.com/18052007/4/vidic-loving-life-united.html Vidic Loving Life At United] by [[Eurosport]]</ref><ref>[http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={B4CEE8FA-9A47-47BC-B069-3F7A2F35DB70}&newsid=472904 Warrior Vidic set goals target] by Manutd.com</ref> i često se poredi sa bivšim odbrambenim igračem Mančester junajteda [[Stiv Brus|Stivom Brusom]] zbog sličnih osobina.<ref name="vida"/><ref name="iron">[http://www.absolutelyunited.com/redcan/618/2007/08/12/defensive-iron/ Iron men] by timesonline.co.uk, hosted on absolutelyunited.com</ref> [[8. 11.|8. novembra]] 2007. Vidić je produžio ugovor sa Mančester junajtedom na još dve godine, a ugovor ga drži u Mančesteru do 2012.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/m/man_utd/7084935.stm Vidic signs new Man Utd contract] by [[BBC]] on [[November 8]], [[2007]].</ref> Na kraju sezone 2007/2008 fudbaleri koji nastupaju u Premijer ligi su izabrali Vidića, Rija Ferdinanda i [[Cristiano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] u idealan tim Premijer lige<ref>[http://www.manutd.com/default.sps?pagegid=%7BFE60904B-C2A8-4E60-9B05-700DBBC29BBC%7D&section=playerProfile&bioid=91959 Zvanična stranica mančester junajteda]</ref>. Mančester je odbranio titulu u poslednjem kolu sa dva boda ispred drugoplasiranog [[FK Čelzi|Čelzija]]. Čelzi i Mančester su igrali i u finalu [[Liga prvaka|Lige šampiona]] 21. maja [[2008]]. u [[Moskva|Moskvi]], gde je Mančester trijumfovao nakon izvođenja jedanaesteraca. Vidić je bio jedini strelac za Mančester u porazu u utakmici [[Superkup Evrope|Superkupa Evrope]] od [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenita]]. == Priznanja == Nemanja Vidić je po drugi put izabran, od strane novinara francuskog sportskog lista Ekip, u idealan tim sveta (2007<ref>[http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2007&mm=12&dd=27&nav_id=278401 Vidić u -{''L'Ekipovom''}- timu godine, B92]</ref>; 2008). Prvih jedanaest po mišljenju novinara čine: 1. [[Iker Kasiljas]] ([[Real Madrid CF|RM]]) 2. [[Dani Alveš]] ([[Barcelona|B]]) 3. Nemanja Vidić ([[Manchester United F.C.|MJ]]) 4. [[Rio Ferdinand]] ([[Manchester United F.C.|MJ]]) 5. [[Patris Evra]] ([[Manchester United F.C.|MJ]]) 6. [[Steven Gerrard|Stiven Džerard]] ([[FK Liverpul|L]]) 7. [[Havijer Ernandez Kreus|Čavi Ernandez]] ([[Barcelona|B]]) 8. [[Cristiano Ronaldo|Kristijano Ronaldo]] ([[Manchester United F.C.|MJ]]) 9. [[Lionel Messi|Lionel Mesi]] ([[Barcelona|B]]) 10. [[Fernando Torres|Fernando Tores]] ([[FK Liverpul|L]]) 11. [[Zlatan Ibrahimović]] ([[FK Inter|I]]) Vidić je jedan od četvorice koji su ponovili ovaj uspeh. Pored njega to su ostvarili Alveš, Ronaldo i Džerard<ref>[http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=12&dd=26&nav_id=336475 Vidić ponovo među prvih jedanaest, B92]</ref><ref>[http://www.reprezentacija.rs/cgi-bin/index.pl?str=naslovi Internet stranica reprezentacije, vesti]</ref>. == Trofeji == * [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 2003/04.|Prvenstvo Srbije i Crne Gore u fudbalu 2003/04]] * [[Kup Jugoslavije u fudbalu 2001/02.]] * [[Kup Jugoslavije u fudbalu 2003/04.|Kup Srbije i Crne Gore u fudbalu 2003/04]] * [[Premijer liga Engleske]] 2006/07 2007/08 2008/2009 * [[Liga kup Engleske]] 2005/06 * [[Komjuniti kup]] 2007 * [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga šampiona]] 2008 * [[Svetsko klupsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko klupsko prvenstvo]] 2008 == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nemanja Vidić}} * [http://www.mojacrvenazvezda.net/61934/2013/05/10/covek-koji-je-ostvario-svoje-snove-nemanja-vidic/ Čovek koji je ostvario svoje snove – Nemanja Vidić] * [http://www.reprezentacija.rs/cgi-bin/index.pl?str=igraci&strana=Vidic%20Nemanja Profil na sajtu fudbalske reprezentacije Srbije]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.beliorlovi.net/nemanja-vidic.html Profil Nemanje Vidića na sajtu BeliOrlovi.net] * [http://www.nemanjavidic.com/modules/news/?easiestml_lang=sr Zvanični sajt Nemanje Vidića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629201633/http://www.nemanjavidic.com/modules/news/?easiestml_lang=sr |date=2010-06-29 }} {{Sastav Srbija i Crna Gora 2006 SP}} {{Sastav Srbija 2010 SP}} {{Srpski fudbaler godine}} {{Lifetime|1981| |Vidić, Nemanja}} [[Kategorija:Srpski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Intera]] [[Kategorija:Biografije, Užice]] qnpgmeg8mffvn0mq2va2k9j71jwm0rk 0 80235 41260966 41084615 2022-08-03T18:00:25Z Vitek 4676 wikitext text/x-wiki '''Svjetska izložba''' je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pa do danas. Tom manifestacijom upravlja posebno tijelo po nazivom Ured za međunarodne izložbe (kraće BIE, što je kratica iz [[Francuski jezik|francuskog jezika]] za ''Bureau International des Expositions''). BIE ima sjedište u [[Pariz]]u i danas broji 98 država-članica. Uobičajeni naziv za Svjetske izložbe je '''EXPO''', iako taj naziv nerjetko koriste i razne druge izložbe tematskog tipa, koje nisu pod patronatom BIE-a, te ne nose naziv Svjetske izložbe. Prema pravilima BIE-a Svjetske izložbe su podijeljene u dvije kategorije: '''Međunarodne prijavljene izložbe:''' * Održavaju se svakih 5 godina * Trajanje: najviše 6 mjeseci * Površina izložbe: neograničena '''Međunarodne priznate izložbe:''' * Održavaju se jednom u intervalu između dvije Međunarodne prijavljene izložbe * Trajanje: najviše 3 mjeseca * Površina izložbe: do 25 hektara Osnovna ideja ovih izložbi da sve zemlje dobiju priliku prikazati ostatku svijeta svoj pogled na neku zadanu temu. Zemlje sudionice, u skladu s zadanom temom, uređuju po vlastitom nahođenju u odvojenim paviljonima svoje izložbene prostore. [[Prva svjetska izložba]] u danšnjem smislu te riječi, održana je [[1851]].g. u [[London]]u, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] tadašnjoj vodećoj sili u svijetu. Sve nacije bile su pozvane da doprinesu izložbi koja je predstavila najveća dostignuća svih grana ljudskoga djelovanja. [[Prva svjetska izložba|Londonska izložba]] je ostvarila veliki uspjeh, te su uskoro i drugi veliki gradovi organizirali Svjetske izložbe – [[Pariz]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Chicago]] i drugi. Ostavština Svjetskih izložbi u više od 150 godina njihovog održavanja, između ostalog uključuje: [[Eiffelov toranj]] u Parizu, [[Atomium]] u [[Bruxelles]]u, izum [[televizija|televizije]] i dr. U Hrvatskoj je najpoznatiji Umjetnički paviljon u [[Zagreb]]u, koji je bio izgrađen kao Paviljon Kraljevine Hrvatske i Slavonije za Svjetsku izložbu u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1896.g. godine, te je kasnije premješten u [[Zagreb]]. [[Datoteka:Expo2000 hr 1.jpg|thumb|Hrvatski paviljon u Hannoveru 2000. godine]] == Popis Svjetskih izložbi == * [[Prva svjetska izložba|Prva svjetska izložba, London 1851.]] * [[Exposition Universelle, Pariz 1855.]] * 1862. - [[London]] * 1867. - [[Paris]] * [[Svjetska izložba, Beč 1873]] * [[Centennial Exhibition|Centennial Exhibition, Philadelphia 1876.]] * [[Exposition Universelle, Pariz 1878.]] * 1880. - [[Melbourne]] * [[Expo 1888|Expo 1888. Barcelona]] * [[Exposition Universelle, Pariz 1889.]] * 1893. - [[Chicago]] * [[1897]]. - [[Svjetska izložba u Bruxellesu 1897|Bruxelles]] * [[Exposition Universelle, Pariz 1900.]] * 1904. - [[St. Louis]] * 1905. - [[Liège]] * 1906. - [[Milano]] * 1910. - [[Bruxelles]] * 1913. - [[Ženeva]] * 1915. - [[San Francisco]] * [[Expo 1929|Expo 1929. Barcelona]] * 1933. - [[Chicago]] * 1937. - [[Pariz]] * 1939. - [[New York]] * 1958. - [[Bruxelles]] * 1967. - [[Montreal]] * 1970. - [[Osaka]] * 1982. - [[Knoxville]] * 1986. - [[Vancouver]] * 1992. - [[Sevilla]] * 1998. - [[Lisabon]] * 2000. - [[Hannover]] * 2005. - [[Nagoya]] * 2008. - [[Zaragoza]] * 2010. - [[Šangaj]] * 2012. - [[Yeosu]] * 2015. - [[Milano]] * 2016. - [[Antalya]] == Expo 2000 Hannover == <gallery> Datoteka:Expo2000 hr 2.jpg|Hrvatski paviljon Datoteka:Expo2000 101.jpg|Žičara Datoteka:Expo2000 102.jpg| Image:Expo2000 100.jpg </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|World's Fairs}} * [http://www.bie-paris.org Bureau International des Expositions] * [http://www.croatiaexpo.hr Croatia EXPO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150801100425/http://croatiaexpo.hr/ |date=2015-08-01 }} [[Kategorija:Svjetska izložba| ]] [[Kategorija:Sajmovi]] [[Kategorija:Manifestacije]] j0sik53mxybmxo7msfnqw5vut9je6c9 0 82711 41260967 41223426 2022-08-03T18:03:27Z 5.43.86.137 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Martin Brod, klaster Rmanj.jpg|mini|desno|Manastir Rmanj]] '''Manastir Rmanj''' u [[Martin Brod|Martin-Brodu]] pripada [[Eparhija bihaćko-petrovačka|Bihaćko-petrovačkoj eparhiji]]. Narodna tradicija njegovo podizanje pripisuje [[Katarina Branković|Katarini Branković]], kćerki srpskog [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], ženi [[grof]]a [[Ulrih II Celjski|Urliha II. Celjskog]]. Prema imenu njihovog sina '''Hermana''' objašnjava se i poreklo imena [[manastir]]a. == Historijat == Prvi pouzdani podaci o postojanju manastira Rmanj su iz [[1498]]. godine u vreme srpskih seoba usled [[Osmanlije|turskih]] pritisaka, u kojima su učestvovali i [[monah|monasi]] iz manastira. === 16. i 17. vek === Rmanj je bio sedište [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u drugoj polovini 16. i prvoj polovini 17. veka. U njemu je za to vreme stolovalo deset [[mitropolit]]a. Manastir je stradao od Turaka [[1638]]. i [[1661]]. godine. Tada se bratstvo iseljavalo na teritoriju [[Habsburška Monarhija|Habzburške Monarhije]], gde su osnovali [[manastir Lepavina|manastir Lepavinu]] i obnovili [[manastir Marča|Marču]]. === 18. vek === Obnovljeni manastir Rmanj bio je kroz skoro čitav XVIII. vek aktivan pravoslavni manastir u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj krajini]], sve do [[1785]]. godine kad ga napadaju Turci. Konaci su porušeni, ali je hram opstao. === 19. vek === U prvoj polovini XIX. veka manastir je bez monaha. Napušteni manastir je obnovljen i osposobljen za [[monaštvo|monaški]] život zalaganjem i materijalnom potporom trgovca iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] '''Gavra Vučkovića''' [[1863]]. godine. [[Beg]]ovska porodica Kulenović iskoristila je slom [[Bosansko-hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] [[1875]]. godine da bi ponovo devastirala manastir. Tada je Rmanj posetio čuveni engleski [[arheologija|arheolog]] [[Arthur Evans|Artur Džon Evans]], koji u svojim ''"Iliriskim pismima"'' opisuje srpske vođe i glavare, kao i njihovo saborovanje pored manastirskog hrama. Opet obnovljeni Rmanj osvećuje 1883. godine [[mitropolit Sava Kosanović]]. === 20. vek === Manastir je aktivan do [[1941]]. godine kada u njemu od strane [[ustaše|ustaša]] strada pravoslavni [[svećenik|sveštenik]], [[protojerej]] [[Milan Popović]], koji je služio u manastiru. Na [[Veliki četvrtak]] [[1944]]. godine manastir Rmanj je bombardovao [[nacionalsocijalizam|nacistički]] [[Luftwaffe|Luftvafe]] zato što se u njemu nalazila [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanska]] bolnica. Tom prilikom Rmanj je uništen do temelja, a zauvek su nestale mnoge [[freska|freske]]. Tako razoren manastir stajao je do obnavljanja [[1974]]. godine na zalaganje [[Episkopija dalmatinska|dalmatinskog]] [[episkopos|episkopa]] [[Stefan Boca|Stefana Boce]]. Nakon što je na čelo Eparhije bihaćko-petrovačke došao episkop [[Hrizostom]]a otpočinje rad na potpunoj obnovi manastira Rmanj i monaškog života u njemu. Konaci manastira su osvećeni [[1993]]. godine, ali su zbog [[Raspad SFRJ|ratnih dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije]] useljeni tek [[2006]]. godine. U jesen [[1995]]. godine manastir je minirala regularna vojska [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a hram je bio oskrnavljen. U toku [[operacija Oluja|Operacije "Oluja"]], avgusta 1995. godine, bratstvo je moralo napustiti manastir. Bratstvo se vratilo [[1998]]. godine kada je ponovo počela obnova i sanacija. Krov manastirske crkve bio je devastiran, a stručnjaci za [[eksploziv]] iz britanskih snaga u sastavu [[SFOR]]-a razminirali su crkvu. U ''Prvom šematizmu srpske mitropolije Banjalučke-bihačke'' na stranici 75 može se pročitati sledeće: :„A što narod drži, ili što mu se tako kazuje, da je ovaj manastir zadudžbina Nemanjića..., ne slaže se nikako s istorijom iz tog uzroka, što u Pounju kao i uopće u cijeloj Bosanskoj krajini nije bilo pravoslavnog naroda prije Turaka. Ti su krajevi potpadali pod hrvatsku kraljevinu, u kojoj nije trpljena druga vjera osim latinskorimska” S ovime se slaže i srpski istoričar [[Mihajlo Dinić]]. Arhimandrit i istoričar [[Ilarion Ruvarac]] kategorički tvrdi da da se ni za jedan srpski manastir ne može dokazati da bi posojao prije Turaka. Na teritoriju današnje Bosne delovali su u srednjem veku od katoličkih redovnika benediktinci (samostan Sv. Petra u [[Čičevo|Čičevu]] kod [[Trebinje|Trebinja]], Konoba, tj. Rmanj na Uni) dominikanci, pavlini i franjevci, koji su u Bosni tada imali 45 samostana, od kojih petnaestak još u 16. veku.<ref>Draganović, K.; Mandić, D. (1991). ''Herceg-Bosna''. [[Split]]: (pretisak). str. 28, 29, 33, 36. === Nacionalni spomenik === Graditeljska cjelina – Manastir Rmanj u Martin Brodu, općina Bihać, proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]] <ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bihac_manastir%20BOS%20kompl.pdf |title= Manastir Rmanj|work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref> == Izvori == * Liljana Ševo, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002. - Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine * [http://www.sozeb.org/index.php?option=com_content&task=view&id=199&Itemid=74 SOZ Eparhije banjalučke - Manastir Rmanj] * [http://www.pravoslavlje.rs/broj/967/tekst/manastir-rmanj-u-proslosti-i-sadasnjosti/ Manastir Rmanj u prošlosti i sadašnjosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131210224618/http://www.pravoslavlje.rs/broj/967/tekst/manastir-rmanj-u-proslosti-i-sadasnjosti/ |date=2013-12-10 }} == Reference == {{reference}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Rmanj}} [[Kategorija:Srpski pravoslavni manastiri]] [[Kategorija:Manastiri Eparhije bihaćko-petrovačke]] [[Kategorija:Manastiri u BiH]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću|Manastir Rmanj]] [[Kategorija:Nacionalni park Una]] [[Kategorija:Četveroslovnik-R|MANj]] j2mmdmwqcd9ckobx4z2cr2zetszge0g 41260968 41260967 2022-08-03T18:03:47Z 5.43.86.137 /* 20. vek */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Martin Brod, klaster Rmanj.jpg|mini|desno|Manastir Rmanj]] '''Manastir Rmanj''' u [[Martin Brod|Martin-Brodu]] pripada [[Eparhija bihaćko-petrovačka|Bihaćko-petrovačkoj eparhiji]]. Narodna tradicija njegovo podizanje pripisuje [[Katarina Branković|Katarini Branković]], kćerki srpskog [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], ženi [[grof]]a [[Ulrih II Celjski|Urliha II. Celjskog]]. Prema imenu njihovog sina '''Hermana''' objašnjava se i poreklo imena [[manastir]]a. == Historijat == Prvi pouzdani podaci o postojanju manastira Rmanj su iz [[1498]]. godine u vreme srpskih seoba usled [[Osmanlije|turskih]] pritisaka, u kojima su učestvovali i [[monah|monasi]] iz manastira. === 16. i 17. vek === Rmanj je bio sedište [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u drugoj polovini 16. i prvoj polovini 17. veka. U njemu je za to vreme stolovalo deset [[mitropolit]]a. Manastir je stradao od Turaka [[1638]]. i [[1661]]. godine. Tada se bratstvo iseljavalo na teritoriju [[Habsburška Monarhija|Habzburške Monarhije]], gde su osnovali [[manastir Lepavina|manastir Lepavinu]] i obnovili [[manastir Marča|Marču]]. === 18. vek === Obnovljeni manastir Rmanj bio je kroz skoro čitav XVIII. vek aktivan pravoslavni manastir u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj krajini]], sve do [[1785]]. godine kad ga napadaju Turci. Konaci su porušeni, ali je hram opstao. === 19. vek === U prvoj polovini XIX. veka manastir je bez monaha. Napušteni manastir je obnovljen i osposobljen za [[monaštvo|monaški]] život zalaganjem i materijalnom potporom trgovca iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] '''Gavra Vučkovića''' [[1863]]. godine. [[Beg]]ovska porodica Kulenović iskoristila je slom [[Bosansko-hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] [[1875]]. godine da bi ponovo devastirala manastir. Tada je Rmanj posetio čuveni engleski [[arheologija|arheolog]] [[Arthur Evans|Artur Džon Evans]], koji u svojim ''"Iliriskim pismima"'' opisuje srpske vođe i glavare, kao i njihovo saborovanje pored manastirskog hrama. Opet obnovljeni Rmanj osvećuje 1883. godine [[mitropolit Sava Kosanović]]. === 20. vek === Manastir je aktivan do [[1941]]. godine kada u njemu od strane [[ustaše|ustaša]] strada pravoslavni [[svećenik|sveštenik]], [[protojerej]] [[Milan Popović]], koji je služio u manastiru. Na [[Veliki četvrtak]] [[1944]]. godine manastir Rmanj je bombardovao [[nacionalsocijalizam|nacistički]] [[Luftwaffe|Luftvafe]] zato što se u njemu nalazila [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanska]] bolnica. Tom prilikom Rmanj je uništen do temelja, a zauvek su nestale mnoge [[freska|freske]]. Tako razoren manastir stajao je do obnavljanja [[1974]]. godine na zalaganje [[Episkopija dalmatinska|dalmatinskog]] [[episkopos|episkopa]] [[Stefan Boca|Stefana Boce]]. Nakon što je na čelo Eparhije bihaćko-petrovačke došao episkop [[Hrizostom]]a otpočinje rad na potpunoj obnovi manastira Rmanj i monaškog života u njemu. Konaci manastira su osvećeni [[1993]]. godine, ali su zbog [[Raspad SFRJ|ratnih dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije]] useljeni tek [[2006]]. godine. U jesen [[1995]]. godine manastir je minirala regularna vojska [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a hram je bio oskrnavljen. U toku [[operacija Oluja|Operacije "Oluja"]], avgusta 1995. godine, bratstvo je moralo napustiti manastir. Bratstvo se vratilo [[1998]]. godine kada je ponovo počela obnova i sanacija. Krov manastirske crkve bio je devastiran, a stručnjaci za [[eksploziv]] iz britanskih snaga u sastavu [[SFOR]]-a razminirali su crkvu. U ''Prvom šematizmu srpske mitropolije Banjalučke-bihačke'' na stranici 75 može se pročitati sledeće: :„A što narod drži, ili što mu se tako kazuje, da je ovaj manastir zadudžbina Nemanjića..., ne slaže se nikako s istorijom iz tog uzroka, što u Pounju kao i uopće u cijeloj Bosanskoj krajini nije bilo pravoslavnog naroda prije Turaka. Ti su krajevi potpadali pod hrvatsku kraljevinu, u kojoj nije trpljena druga vjera osim latinskorimska” S ovime se slaže i srpski istoričar [[Mihajlo Dinić]]. Arhimandrit i istoričar [[Ilarion Ruvarac]] kategorički tvrdi da da se ni za jedan srpski manastir ne može dokazati da bi posojao prije Turaka. Na teritoriju današnje Bosne delovali su u srednjem veku od katoličkih redovnika benediktinci (samostan Sv. Petra u [[Čičevo|Čičevu]] kod [[Trebinje|Trebinja]], Konoba, tj. Rmanj na Uni) dominikanci, pavlini i franjevci, koji su u Bosni tada imali 45 samostana, od kojih petnaestak još u 16. veku.<ref>Draganović, K.; Mandić, D. (1991). ''Herceg-Bosna''. [[Split]]: (pretisak). str. 28, 29, 33, 36.</ref> === Nacionalni spomenik === Graditeljska cjelina – Manastir Rmanj u Martin Brodu, općina Bihać, proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]] <ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bihac_manastir%20BOS%20kompl.pdf |title= Manastir Rmanj|work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref> == Izvori == * Liljana Ševo, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002. - Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine * [http://www.sozeb.org/index.php?option=com_content&task=view&id=199&Itemid=74 SOZ Eparhije banjalučke - Manastir Rmanj] * [http://www.pravoslavlje.rs/broj/967/tekst/manastir-rmanj-u-proslosti-i-sadasnjosti/ Manastir Rmanj u prošlosti i sadašnjosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131210224618/http://www.pravoslavlje.rs/broj/967/tekst/manastir-rmanj-u-proslosti-i-sadasnjosti/ |date=2013-12-10 }} == Reference == {{reference}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{DEFAULTSORT:Rmanj}} [[Kategorija:Srpski pravoslavni manastiri]] [[Kategorija:Manastiri Eparhije bihaćko-petrovačke]] [[Kategorija:Manastiri u BiH]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću|Manastir Rmanj]] [[Kategorija:Nacionalni park Una]] [[Kategorija:Četveroslovnik-R|MANj]] dprwlls29tv72xzopbtf76hh2m2mrdn 41260978 41260968 2022-08-03T20:14:24Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.43.86.137|5.43.86.137]] ([[User talk:5.43.86.137|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Martin Brod, klaster Rmanj.jpg|mini|desno|Manastir Rmanj]] '''Manastir Rmanj''' u [[Martin Brod|Martin-Brodu]] pripada [[Eparhija bihaćko-petrovačka|Bihaćko-petrovačkoj eparhiji]]. Narodna tradicija njegovo podizanje pripisuje [[Katarina Branković|Katarini Branković]], kćerki srpskog [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], ženi [[grof]]a [[Ulrih II Celjski|Urliha II. Celjskog]]. Prema imenu njihovog sina '''Hermana''' objašnjava se i poreklo imena [[manastir]]a. == Historijat == Prvi pouzdani podaci o postojanju manastira Rmanj su iz [[1498]]. godine u vreme srpskih seoba usled [[Osmanlije|turskih]] pritisaka, u kojima su učestvovali i [[monah|monasi]] iz manastira. === 16. i 17. vek === Rmanj je bio sedište [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]] u drugoj polovini 16. i prvoj polovini 17. veka. U njemu je za to vreme stolovalo deset [[mitropolit]]a. Manastir je stradao od Turaka [[1638]]. i [[1661]]. godine. Tada se bratstvo iseljavalo na teritoriju [[Habsburška Monarhija|Habzburške Monarhije]], gde su osnovali [[manastir Lepavina|manastir Lepavinu]] i obnovili [[manastir Marča|Marču]]. === 18. vek === Obnovljeni manastir Rmanj bio je kroz skoro čitav XVIII. vek aktivan pravoslavni manastir u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj krajini]], sve do [[1785]]. godine kad ga napadaju Turci. Konaci su porušeni, ali je hram opstao. === 19. vek === U prvoj polovini XIX. veka manastir je bez monaha. Napušteni manastir je obnovljen i osposobljen za [[monaštvo|monaški]] život zalaganjem i materijalnom potporom trgovca iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] '''Gavra Vučkovića''' [[1863]]. godine. [[Beg]]ovska porodica Kulenović iskoristila je slom [[Bosansko-hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] [[1875]]. godine da bi ponovo devastirala manastir. Tada je Rmanj posetio čuveni engleski [[arheologija|arheolog]] [[Arthur Evans|Artur Džon Evans]], koji u svojim ''"Iliriskim pismima"'' opisuje srpske vođe i glavare, kao i njihovo saborovanje pored manastirskog hrama. Opet obnovljeni Rmanj osvećuje 1883. godine [[mitropolit Sava Kosanović]]. === 20. vek === Manastir je aktivan do [[1941]]. godine kada u njemu od strane [[ustaše|ustaša]] strada pravoslavni [[svećenik|sveštenik]], [[protojerej]] [[Milan Popović]], koji je služio u manastiru. Na [[Veliki četvrtak]] [[1944]]. godine manastir Rmanj je bombardovao [[nacionalsocijalizam|nacistički]] [[Luftwaffe|Luftvafe]] zato što se u njemu nalazila [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanska]] bolnica. Tom prilikom Rmanj je uništen do temelja, a zauvek su nestale mnoge [[freska|freske]]. Tako razoren manastir stajao je do obnavljanja [[1974]]. godine na zalaganje [[Episkopija dalmatinska|dalmatinskog]] [[episkopos|episkopa]] [[Stefan Boca|Stefana Boce]]. Nakon što je na čelo Eparhije bihaćko-petrovačke došao episkop [[Hrizostom]]a otpočinje rad na potpunoj obnovi manastira Rmanj i monaškog života u njemu. Konaci manastira su osvećeni [[1993]]. godine, ali su zbog [[Raspad SFRJ|ratnih dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije]] useljeni tek [[2006]]. godine. U jesen [[1995]]. godine manastir je minirala regularna vojska [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a hram je bio oskrnavljen. U toku [[operacija Oluja|Operacije "Oluja"]], avgusta 1995. godine, bratstvo je moralo napustiti manastir. Bratstvo se vratilo [[1998]]. godine kada je ponovo počela obnova i sanacija. Krov manastirske crkve bio je devastiran, a stručnjaci za [[eksploziv]] iz britanskih snaga u sastavu [[SFOR]]-a razminirali su crkvu. === Nacionalni spomenik === Graditeljska cjelina – Manastir Rmanj u Martin Brodu, općina Bihać, proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]] <ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bihac_manastir%20BOS%20kompl.pdf |title= Manastir Rmanj|work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref> == Izvori == * Liljana Ševo, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002. - Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine * [http://www.sozeb.org/index.php?option=com_content&task=view&id=199&Itemid=74 SOZ Eparhije banjalučke - Manastir Rmanj] * [http://www.pravoslavlje.rs/broj/967/tekst/manastir-rmanj-u-proslosti-i-sadasnjosti/ Manastir Rmanj u prošlosti i sadašnjosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131210224618/http://www.pravoslavlje.rs/broj/967/tekst/manastir-rmanj-u-proslosti-i-sadasnjosti/ |date=2013-12-10 }} == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Rmanj}} {{Commonscat|Rmanj monastery}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Srpski pravoslavni manastiri]] [[Kategorija:Manastiri Eparhije bihaćko-petrovačke]] [[Kategorija:Četveroslovnik-R|MANj]] [[Kategorija:Manastiri u BiH]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću]] [[Kategorija:Nacionalni park Una]] U Prvom šematizmu srpske mitropolije Banjalučke-bihačke str. 75 se može pročitati sledeće: " A što narod drži, ili što mu se tako kazuje, da je ovaj manastir zadudžbina Nemanjića..., ne slaže se nikako s istorijom iz tog uzroka, što u Pounju kao i uopće u cijeloj Bosanskoj krajini nije bilo pravoslavnog naroda prije Turaka. Ti su krajevi potpadali pod hrvatsku kraljevinu, u kojoj nije trpljena druga vjera osim latinskorimska ". S time se slaže i srpski istoričar Mihajlo Dinić. Arhimandrit i istoričar Ilarion Ruvarac kategorički tvrdi da da se ni za jedan srpski manastir ne može dokazati da bi posojao prije Turaka. Na teritoriju današnje Bosne delovali su u srednjem veku od katoličkih redovnika benediktinci (samostan Sv. Petra u [[Čičevo|Čičevu]] kod [[Trebinje|Trebinja]], Konoba, tj. Rmanj na Uni) dominikanci, pavlini i franjevci, koji su u Bosni tada imali 45 samostana, od kojih petnaestak još u 16. veku. Izvor: Draganović K., Mandić D.: Herceg - Bosna, (pretisak) Split 1991., str. 28, 29, 33, 36. 37c8lhmayzidhqb44kvdwcic8ayk3dp 0 99417 41260973 41029251 2022-08-03T20:05:12Z 77.85.214.211 Bugarskih Slavena iz Solune wikitext text/x-wiki {{Svetac (HR) | ime =Sveti Kiril i Metodij | slika =Cyril-methodius-small.jpg | opis_slike =Ćirilo i Metodije predstavljaju ćirilično pismo, bugarska freska | naslov =Slavenski Apostoli, Zaštitnici Evrope, Solunska braća | nadnevak rođenja =Konstantin [[815]]</br>Metod [[826]] ili [[827]] | mjesto rođenja =[[Solun]], [[Bizant|Bizantsko carstvo]] | nadnevak smrti =Konstantin [[14. februar]] [[869]]</br>Metod [[6. april]] [[885]] ili [[886]] | mjesto smrti =Konstantin [[Rim]] [[Italija]]</br>Metod Staré Město [[Moravska]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u=cijelo [[kršćanstvo]] | nadnevak spomendana=[[14. februar]] [[katolička crkva]]</br>[[11. maj]] [[pravoslavna crkva]]</br>[[5. jul]] [[Češka]] i [[Slovačka]]</br>[[24. maj]] [[Makedonija]] i [[Bugarska]] | simboli na slikama toga svetca =zajednički drže crkvu, ili kao [[episkop]]i drže [[Ikona|ikonu]] i [[Posljednji sud]] | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno=[[Makedonija]], [[Bugarska]], [[Češka]], [[Slovačka]] [[ekumenizam|Ekumenski zaštitnici]] [[Evropa|Evrope]] | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} Braća '''[[Konstantin Solunski|Kiril]] (Ćirilo) i [[Metodij Solunski|Metodij]]''' ([[grčki]]: Κύριλλος καὶ Μεθόδιος, {{Jez-stsl|Кѷриллъ и Меѳодїи}}), rođeni u [[Solun]]u u [[9. vijek]]u,<ref>''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, str. 846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, str. 239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', str. 151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, str. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', str. 98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, str. 119</ref><ref>The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."</ref> su prvi [[Slaveni|slavenski]] [[Misionarstvo|misionari]] koji su širili [[kršćanstvo]] među [[Slaveni]]ma na [[Balkan]]u, u [[Moravska|Moravskoj]] i [[Panonija|Panoniji]]. Osobito su značajni za širenje kulture i pismenosti među Slavenima zato se i zovu '''slavenski apostoli'''. Oni su sastavili [[Glagoljica|glagoljicu]], prvo slavensko pismo na kojem je napisan prvi prijevod [[Biblija|Biblije]], koristeći stari [[staroslovenski jezik|slovenski jezik]] što im je pomoglo u misionarskom radu i širenju pismenosti među Slavenima.<ref>Liturgy of the Hours, Volume III, 14 February.</ref> Nakon njihove smrti, njihovi učenici nastavili su njihov misionarski rad među Slavenima. U pravoslavnim crkvama braća su imala status svetaca i slavljeni su kao [[apostoli]]. Papa [[Lav XIII.]] [[1880]], uvrstio je njihov svetak [[14. februar]] na kalendar katoličkih svetkovina. Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio ih je [[31. decembar|31. decembra]] [[1980]]. zajedničkim svecima zaštitnicima [[Evropa|Evrope]] sa [[Sveti Benedikt|Svetim Benediktom iz Nursije]].<ref name="Egregiae Virtutis">{{cite web | title =Egregiae Virtutis | url =https://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | access-date =26 April 2009 | url-status =live | archive-url =https://web.archive.org/web/20090104182217/https://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | archive-date =4 January 2009}} [[Apostolic letter]] of [[Pope John Paul II]], 31 December 1980 {{in lang|la}}</ref> == Biografija == Braća Konstantin i Metod, rođena su u [[Solun]]u u brojnoj obitelji (7 djece) visokog [[Bizant|bizantskog]] [[oficir]]a (drungar) u Temi Solun. Tačno etničko poreklo Konstantina i njegovog brata [[Metodij Solunski|Metodija]] je nepoznato, i postoji spor jesu li bili [[Sloveni]]<ref> * 1. Mortimer Chambers, Barbara Hanawalt, Theodore Rabb, Isser Woloch, Raymond Grew. ''The Western Experience with Powerweb''. Eighth Edition. McGraw-Hill Higher Education 2002. University of Michigan. p. 214. {{ISBN|9780072565447}} ...Two Christian brothers of Slavic descent, Cyril and Methodius, set out in about 862 as missionaries from the Byzantine... * 2. ''Balkan Studies'', Volume 22. Hidryma Meletōn Chersonēsou tou Haimou (Thessalonikē, Greece). The Institute, 1981. Original from the University of Michigan. p. 381 ...Being of Slavic descent, both of them spoke the old Slavic language fluently... * 3. Loring M. Danforth. ''The Macedonian Conflict: Ethnic Nationalism in a Transnational World''. Princeton University Press, 1995. p. 49 {{ISBN|9780691043562}}. ...In the ninth century two brothers Cyril and Methodius, Macedonian educators of Slavic origin from Solun, brought literacy and Christianity to the Slavs... * 4. Ihor Ševčenko. ''Byzantium and the Slavs: In Letters and Culture'''. Harvard Ukrainian Research Institute, 1991. p. 481. {{ISBN|9780916458126}} ...63-68 (Cyril and Methodius were Slavs)...There remains that argument for Cyril's and Methodius' Slavic origin which has to do with the Slavic translation of the Gospels and... * 5. Roland Herbert Bainton. ''Christianity: An American Heritage Book Series''. Houghton Mifflin Harcourt, 2000. p. 156. {{ISBN|9780618056873}} ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue... * 6. John Shea. ''Macedonia and Greece: The Struggle to Define a New Balkan Nation''. McFarland, 1997. p. 56 . {{ISBN|9780786437672}} ...Byzantine emperor Michael, on the request of the Moravian prince Ratislav, decided to send Slav priests as educators, he chose the Salonika brothers Cyril and Methodius... * 7. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. UNESCO. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, 1984. University of Michigan ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin... * 8. ''The Pakistan Review'', Volume 19. Ferozsons Limited, 1971. University of California. p. 41 ...century in Salonika, then one of the largest towns in the Byzantine Empire. The brothers were of Slav origin... * 9. ''Balkania'', Volume 7. Balkania Publishing Company, 1973. Indiana University. p. 10 ...Cyril and Methodius not only lived among Slavs. ...of Slavonic, which they not only spoke and understood, but in which they also wrote—translated and composed—and for which they invented an alphabet, is proof of their Slav origin... * 10. Bryce Dale Lyon, Herbert Harvey Rowen, Theodore S. Hamerow. ''A History of the Western World'', Volume 1. Rand McNally College Pub. Co., 1974. Northwestern University. p. 239 ...brothers of Slavic origin, Cyril and Methodius, who, after being ordained at Constantinople, preached the Gospel to the Slavs... * 11. Roland Herbert Bainton. The history of Christianity. Nelson, 1964. p. 169 ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue... * 12. Carl Waldman, Catherine Mason. ''Encyclopedia of European Peoples: Facts on File library of world history''. Infobase Publishing, 2006. p. 752. {{ISBN|9781438129181}} ...There is disagreement as to whether Cyril and his brother Methodius were Greek or Slavic, but they knew the Slavic dialect spoken in Macedonia... * 13. Frank Andrews. ''Ancient Slavs'''. Worzalla Publishing Company, 1976. University of Wisconsin - Madison. p. 163. ...Cyril and Methodius derived from a rich family of Salonica, perhaps of Slavic origin, but Grecized in those times. Methodius (815–885)... * 14. Johann Heinrich Kurtz, John Macpherson. ''Church History''. Hodder and Stoughton, 1891. University of California. p. 431 ...Born at Thessalonica, and so probably of Slavic descent, at least acquainted with the language of the Slavs,... * 15. William Leslie King. ''Investment and Achievement: A Study in Christian Progress''. Jennings and Graham, 1913. Columbia University. ...This man and his brother Cyril became the Methodius and Cyril apostles of the Slavic people. These two brothers seemed to have been raised up for such a mission. They were probably of Slavic descent...</ref>, vizantijski [[Grci]]<ref> * ''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001–05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints" "Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature." * Encyclopædia Britannica, ''Major alphabets of the world, Cyrillic and Glagolitic alphabets'', 2008, O.Ed. "The two early Slavic alphabets, the Cyrillic and the Glagolitic, were invented by St. Cyril, or Constantine (c. 827–869), and St. Methodius (c. 825–884). These men were Greeks from Thessalonica who became apostles to the southern Slavs, whom they converted to Christianity. *''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, p.239, s.v., "Social Science" * Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', p.151, 1997 * Lunt, ''Slavic Review'', June 1964, p. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', p.98 * V.Bogdanovich, ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, p.119 * {{Cite book | last1 = Hastings | first1 = Adrian | title = The construction of nationhood: ethnicity, religion, and nationalism | year = 1997 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 0-521-62544-0 | page =126|quote=The activity of the brothers Constantine (later renamed Cyril) and Methodius, aristocratic Greek priests who were sent from Constantinople. }} * {{Cite book | last1 = Fletcher | first1 = R. A. | title = The barbarian conversion: from paganism to Christianity | year = 1999 | publisher = University of California Press | location = Berkeley, California | isbn = 0-520-21859-0 | page = 327 }} * {{Cite book | last1 = Cizevskij | first1 = Dmitrij | last2 = [[Serge Aleksandr Zenkovsky|Zenkovsky]] | first2 = Serge A. | last3 = Porter | first3 = Richard E. | title = Comparative History of Slavic Literatures | publisher = Vanderbilt University Press | isbn = 0-8265-1371-9 | pages = vi|quote=Two Greek brothers from Salonika, Constantine who later became a monk and took the name Cyril and Methodius.}} * {{Cite book | title = The illustrated guide to the Bible | year = 1998 | publisher = Oxford University Press | location = New York | isbn = 0-19-521462-5 | page = 14|quote=In Eastern Europe, the first translations of the Bible into the Slavonic languages were made by the Greek missionaries Cyril and Methodius in the 860s }} * {{Cite book | last1 = Smalley | first1 = William Allen | title = Translation as mission: Bible translation in the modern missionary movement | year = 1991 | publisher = Mercer | location = Macon, Ga. | isbn = 978-0-86554-389-8 | page =25|quote=The most important instance where translation and the beginning church did coincide closely was in Slavonic under the brothers Cyril and Methodius, with the Bible completed by A.D. 880. This was a missionary translation but unusual again (from a modern point of view) because not a translation into the dialect spoken where the missionaries were. The brothers were Greeks who had been brought up in Macedonia. }}</ref> ili oba.<ref> * 1. Philip Lief Group. ''Saintly Support: A Prayer For Every Problem''. Andrews McMeel Publishing, 2003. p. 37. {{ISBN|9780740733369}} ...Cyril was born of Greek nobility connected with the senate of Thessalonica, although his mother may have been of Slavic descent... * 2. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization., 1984. University of Michigan ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin... </ref> Neki smatraju da je njihova majka Marija bila slavenskog porijekla.<ref>{{Cite book | last1 = Kazhdan | first1 = Alexander P. | title = The Oxford dictionary of Byzantium | year = 1991 | publisher = Oxford University Press | location = New York | isbn = 0-19-504652-8 | pages = 507|quote=Constantine (Cyril) and his brother Methodius were the sons of the droungarios Leo and Maria, who may have been a Slav.}}</ref> Stariji '''Metodij''' ([[Solun]], [[826]] ili [[827]] - Staré Město [[Moravska]], [[6. april]] [[885]] ili [[886]]) deset godina je bio oficir - upravitelj jedne arhontije u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]]), u doba političkih i crkvenih trzavica 856. napustio je svoj položaj arhonta i povukao se u [[manastir]] Olimp u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], Kostantin mu se pridružio nekoliko godina kasnije. Mladi brat '''Konstantin''' ([[Solun]], [[815]] - [[Rim]] [[Italija]], [[14. februar]] [[869]] odgojen je na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Istanbul|Konstatinopolisuu]] i učitelja [[filozofija|filozofije]] na Konstatinopolskom univeritetu. Zbog izuzetnog znanja (znao je [[arapski]] i [[hebrejski]]) poslali su ga kao člana dvorske misije u [[Abasidi|abasidski]] [[kalifat]] u [[Samara|Samari]], da poboljša odnose između Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima kršćanski pojam [[Sveto Trojstvo|Svetog trojsva]]. Po nalogu bizantskog cara [[Mihajlo III Pijanica|Mihajla III]], [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među [[Turci|tursko]]-[[Tatari|tatarske]] [[Hazari (narod)|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]] da spriječe naglo širenje [[Judaizam|judaizma]] među Hazarima. === Pokrštavanje slavenskih naroda === {{main|Pokrštavanje Slovena}} [[Datoteka:Balkan 9 vek.png|mini|desno|Slovenske kneževine na Balkanu u [[9. vek]]u.]] Neposredno nakon povratka iz te neuspješne misije u Rusiji, angažirani su za novu misiju među Slavenima. [[Moravska|moravski]] knez [[Rastislav (knez)|Rastislav]] je [[862]]. zamolio cara Mihajla III da mu kao pomoć pošalje svećenike koji će moći širiti [[kršćanstvo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenskom jeziku]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države razmilili su se brojni [[Njemačka|njemački]] misionari već od početka [[9. vijek|9. st.]] iz [[Regensburg]]a i [[Passau]]a. Rastislav se bojao da će oni preko misionarskog rada, proturiti i neželjni političku utjecaj, zato je u Bizantu tražio saveznika protiv kralja [[Ludvig I Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom netom istrgao. Rastisav je želio da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju. === Rad na opismenjivanju slavenskih naroda === {{main|Moravska misija}} {{quote|{{slavonic|тъгда цѣсарь Михаилъ рече къ философоу Костѧнтиноу: [...] поимъ братъ свои игоуменъ Мефедии иди же. вꙑ бо ѥста Селоунѧнина, да Селоунѧне вьси чьсто словѣньскꙑ бесѣдоують.}} <ref>''Vita Methodii'', 0500400-0500810</ref>|''[[Vita Methodii]]''}} Bizant je donekle udovoljio Rastislavljevoj molbi i poslao mu Kirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremila; Kiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na [[staroslavenski jezik|starobugarski (staroslavenski) jezik]] (jezik bugarskih Slavena iz okolice Soluna koji su od djetinstva dobro znali) zajedno s bratom preveo najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Braća su u Moravsku došla [[864]]., knez Rastislav ih je gostoljubivo primio, tako da je vrlo brzo njihova misija počela donositi rezultate. Okupili su brojne učenike i postali omiljeni u narodu, ali to je izazvalo reakciju njemačkog klera. Oni su protiv Kirila i Metoda počeli borbu svim mogućim sredstvima, njihov glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se može vršiti liturgija: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]]. [[File:Кирило і Методій.png|thumb|Кирило і Методій]] Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća kreću za Konstatinopolis kako bi patrijarh zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza [[Kocelj (knez)|Kocelja]] kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj liturgiji, tako da su i tu privukli mnogo učenika. Nakon tog krenuli su u [[Venecija|Veneciju]] da se ukrcaju na brod, tu su morali voditi oštre polemike s tamošnjim pristašama "trojezične teorije". Iz Venecije ipak nisu krenuli za Konstatinopolis, jer je upravo tad ubijen car Mihajlo III, a vlast je preuzeo [[Vasilije I Makedonac|Vasilije Makedonski]], već su otišli u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II]] vidio je u Kirilu i Metodu dobre saveznike u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova cara, s kojim se neprestano sukobljavao, te ih je primio uz sve počasti 868. U Rimu se Kiril koji je tek tu bio zaređen razbolio i vrlo brzo umro (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas nalazi njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku liturgiju, te je Metoda poslao [[869]]. knezu Kocelju u Panoniju. Prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio ga je za panonskog [[nadbiskup]]a. Hadrijan je na taj način želio zapadni Ilirik izdvojiti iz jurisdikcije [[Salzburg|salzburškog]] nadbiskupa i podvrgnuti ga izravno Rimu. Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao [[hereza|heretika]], a kada je stigao u Moravsku (gdje je u međuvremenu Rastislava zbacio njegov nećak, [[Nitranska kneževina|nitranski]] knez [[Svatopluk I|Svatopluk]]) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju [[sinod]] u Regensburg, na njemu ga osuđuju i šalju u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je ga drže kao zarobljenika 2,5 godine. Metod je uz papino posredovanje [[873]] pušten iz zarobljeništva, ali je slavenska liturgija zabranjena. Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je [[879]]. pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Papa Ivan VIII]] nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj, odobrio je slavensku liturgiju bulom ''Industriae tuae'' iz [[880]]. godine, isto je učinio i [[882]]. [[Vaseljenska patrijaršija|konstatinopolski patrijarh]] [[Fotije]] koji se u međuvremenu izmirio s papom. Metod se Moravskoj posvetio daljnjem prevođenju [[Biblija|Biblije]] na slavenski jezik ali je ubrzo umro. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike, neki je zatvorio a neke prodano u [[ropstvo]]. Ipak se dio njegovih učenika i suradnika (vidi [[sedmočislenici]]) uspio skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]] ([[Makedonija|Makedoniju]]), [[Raška|Rašku]] i [[Hrvatska|Hrvatsko primorje]] gdje su nastavili svoj rad, posebno u okviru [[Ohridska književna škola|Ohridske književne škole]]. Kiril i Metod su svojim djelovanjem postavili temelje slavenske pismenosti. == Povezano == * [[Konstantin Filozof]] * [[Metodij Solunski]] * [[Sedmočislenici]] * [[Pokrštavanje Slovena]] * [[Ohridska književna škola]] == Izvori == {{reflist|2}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Saints Cyril and Methodius}} * [http://www.catholicrevelations.com/category/saints/the-life-of-st-cyril-and-st-methodius-saints-apostles-bishops-confessors-of-the-catholic-church.html The Life and Miracles of Saints Cyril and Methodius, Bishops and Apostles of the Christian Church] {{en icon}} [[Kategorija:Sveci]] [[Kategorija:Istočnorimski teolozi]] [[Kategorija:Slavenska pismenost]] [[Kategorija:Historija Južnih Slavena]] [[Kategorija:Kiril i Metod]] 59k94b6jpme38i60zagk87l8e0vj0as 41260976 41260973 2022-08-03T20:10:54Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41260973 [[Special:Contributions/77.85.214.211|korisnika 77.85.214.211]] ([[User talk:77.85.214.211|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Svetac (HR) | ime =Sveti Kiril i Metodij | slika =Cyril-methodius-small.jpg | opis_slike =Ćirilo i Metodije predstavljaju ćirilično pismo, bugarska freska | naslov =Slavenski Apostoli, Zaštitnici Evrope, Solunska braća | nadnevak rođenja =Konstantin [[815]]</br>Metod [[826]] ili [[827]] | mjesto rođenja =[[Solun]], [[Bizant|Bizantsko carstvo]] | nadnevak smrti =Konstantin [[14. februar]] [[869]]</br>Metod [[6. april]] [[885]] ili [[886]] | mjesto smrti =Konstantin [[Rim]] [[Italija]]</br>Metod Staré Město [[Moravska]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u=cijelo [[kršćanstvo]] | nadnevak spomendana=[[14. februar]] [[katolička crkva]]</br>[[11. maj]] [[pravoslavna crkva]]</br>[[5. jul]] [[Češka]] i [[Slovačka]]</br>[[24. maj]] [[Makedonija]] i [[Bugarska]] | simboli na slikama toga svetca =zajednički drže crkvu, ili kao [[episkop]]i drže [[Ikona|ikonu]] i [[Posljednji sud]] | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno=[[Makedonija]], [[Bugarska]], [[Češka]], [[Slovačka]] [[ekumenizam|Ekumenski zaštitnici]] [[Evropa|Evrope]] | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} Braća '''[[Konstantin Solunski|Kiril]] (Ćirilo) i [[Metodij Solunski|Metodij]]''' ([[grčki]]: Κύριλλος καὶ Μεθόδιος, {{Jez-stsl|Кѷриллъ и Меѳодїи}}), rođeni u [[Solun]]u u [[9. vijek]]u,<ref>''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, str. 846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, str. 239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', str. 151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, str. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', str. 98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, str. 119</ref><ref>The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."</ref> su prvi [[Slaveni|slavenski]] [[Misionarstvo|misionari]] koji su širili [[kršćanstvo]] među [[Slaveni]]ma na [[Balkan]]u, u [[Moravska|Moravskoj]] i [[Panonija|Panoniji]]. Osobito su značajni za širenje kulture i pismenosti među Slavenima zato se i zovu '''slavenski apostoli'''. Oni su sastavili [[Glagoljica|glagoljicu]], prvo slavensko pismo na kojem je napisan prvi prijevod [[Biblija|Biblije]], koristeći stari [[staroslovenski jezik|slovenski jezik]] što im je pomoglo u misionarskom radu i širenju pismenosti među Slavenima.<ref>Liturgy of the Hours, Volume III, 14 February.</ref> Nakon njihove smrti, njihovi učenici nastavili su njihov misionarski rad među Slavenima. U pravoslavnim crkvama braća su imala status svetaca i slavljeni su kao [[apostoli]]. Papa [[Lav XIII.]] [[1880]], uvrstio je njihov svetak [[14. februar]] na kalendar katoličkih svetkovina. Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio ih je [[31. decembar|31. decembra]] [[1980]]. zajedničkim svecima zaštitnicima [[Evropa|Evrope]] sa [[Sveti Benedikt|Svetim Benediktom iz Nursije]].<ref name="Egregiae Virtutis">{{cite web | title =Egregiae Virtutis | url =https://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | access-date =26 April 2009 | url-status =live | archive-url =https://web.archive.org/web/20090104182217/https://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | archive-date =4 January 2009}} [[Apostolic letter]] of [[Pope John Paul II]], 31 December 1980 {{in lang|la}}</ref> == Biografija == Braća Konstantin i Metod, rođena su u [[Solun]]u u brojnoj obitelji (7 djece) visokog [[Bizant|bizantskog]] [[oficir]]a (drungar) u Temi Solun. Tačno etničko poreklo Konstantina i njegovog brata [[Metodij Solunski|Metodija]] je nepoznato, i postoji spor jesu li bili [[Sloveni]]<ref> * 1. Mortimer Chambers, Barbara Hanawalt, Theodore Rabb, Isser Woloch, Raymond Grew. ''The Western Experience with Powerweb''. Eighth Edition. McGraw-Hill Higher Education 2002. University of Michigan. p. 214. {{ISBN|9780072565447}} ...Two Christian brothers of Slavic descent, Cyril and Methodius, set out in about 862 as missionaries from the Byzantine... * 2. ''Balkan Studies'', Volume 22. Hidryma Meletōn Chersonēsou tou Haimou (Thessalonikē, Greece). The Institute, 1981. Original from the University of Michigan. p. 381 ...Being of Slavic descent, both of them spoke the old Slavic language fluently... * 3. Loring M. Danforth. ''The Macedonian Conflict: Ethnic Nationalism in a Transnational World''. Princeton University Press, 1995. p. 49 {{ISBN|9780691043562}}. ...In the ninth century two brothers Cyril and Methodius, Macedonian educators of Slavic origin from Solun, brought literacy and Christianity to the Slavs... * 4. Ihor Ševčenko. ''Byzantium and the Slavs: In Letters and Culture'''. Harvard Ukrainian Research Institute, 1991. p. 481. {{ISBN|9780916458126}} ...63-68 (Cyril and Methodius were Slavs)...There remains that argument for Cyril's and Methodius' Slavic origin which has to do with the Slavic translation of the Gospels and... * 5. Roland Herbert Bainton. ''Christianity: An American Heritage Book Series''. Houghton Mifflin Harcourt, 2000. p. 156. {{ISBN|9780618056873}} ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue... * 6. John Shea. ''Macedonia and Greece: The Struggle to Define a New Balkan Nation''. McFarland, 1997. p. 56 . {{ISBN|9780786437672}} ...Byzantine emperor Michael, on the request of the Moravian prince Ratislav, decided to send Slav priests as educators, he chose the Salonika brothers Cyril and Methodius... * 7. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. UNESCO. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, 1984. University of Michigan ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin... * 8. ''The Pakistan Review'', Volume 19. Ferozsons Limited, 1971. University of California. p. 41 ...century in Salonika, then one of the largest towns in the Byzantine Empire. The brothers were of Slav origin... * 9. ''Balkania'', Volume 7. Balkania Publishing Company, 1973. Indiana University. p. 10 ...Cyril and Methodius not only lived among Slavs. ...of Slavonic, which they not only spoke and understood, but in which they also wrote—translated and composed—and for which they invented an alphabet, is proof of their Slav origin... * 10. Bryce Dale Lyon, Herbert Harvey Rowen, Theodore S. Hamerow. ''A History of the Western World'', Volume 1. Rand McNally College Pub. Co., 1974. Northwestern University. p. 239 ...brothers of Slavic origin, Cyril and Methodius, who, after being ordained at Constantinople, preached the Gospel to the Slavs... * 11. Roland Herbert Bainton. The history of Christianity. Nelson, 1964. p. 169 ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue... * 12. Carl Waldman, Catherine Mason. ''Encyclopedia of European Peoples: Facts on File library of world history''. Infobase Publishing, 2006. p. 752. {{ISBN|9781438129181}} ...There is disagreement as to whether Cyril and his brother Methodius were Greek or Slavic, but they knew the Slavic dialect spoken in Macedonia... * 13. Frank Andrews. ''Ancient Slavs'''. Worzalla Publishing Company, 1976. University of Wisconsin - Madison. p. 163. ...Cyril and Methodius derived from a rich family of Salonica, perhaps of Slavic origin, but Grecized in those times. Methodius (815–885)... * 14. Johann Heinrich Kurtz, John Macpherson. ''Church History''. Hodder and Stoughton, 1891. University of California. p. 431 ...Born at Thessalonica, and so probably of Slavic descent, at least acquainted with the language of the Slavs,... * 15. William Leslie King. ''Investment and Achievement: A Study in Christian Progress''. Jennings and Graham, 1913. Columbia University. ...This man and his brother Cyril became the Methodius and Cyril apostles of the Slavic people. These two brothers seemed to have been raised up for such a mission. They were probably of Slavic descent...</ref>, vizantijski [[Grci]]<ref> * ''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001–05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints" "Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature." * Encyclopædia Britannica, ''Major alphabets of the world, Cyrillic and Glagolitic alphabets'', 2008, O.Ed. "The two early Slavic alphabets, the Cyrillic and the Glagolitic, were invented by St. Cyril, or Constantine (c. 827–869), and St. Methodius (c. 825–884). These men were Greeks from Thessalonica who became apostles to the southern Slavs, whom they converted to Christianity. *''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, p.239, s.v., "Social Science" * Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', p.151, 1997 * Lunt, ''Slavic Review'', June 1964, p. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', p.98 * V.Bogdanovich, ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, p.119 * {{Cite book | last1 = Hastings | first1 = Adrian | title = The construction of nationhood: ethnicity, religion, and nationalism | year = 1997 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 0-521-62544-0 | page =126|quote=The activity of the brothers Constantine (later renamed Cyril) and Methodius, aristocratic Greek priests who were sent from Constantinople. }} * {{Cite book | last1 = Fletcher | first1 = R. A. | title = The barbarian conversion: from paganism to Christianity | year = 1999 | publisher = University of California Press | location = Berkeley, California | isbn = 0-520-21859-0 | page = 327 }} * {{Cite book | last1 = Cizevskij | first1 = Dmitrij | last2 = [[Serge Aleksandr Zenkovsky|Zenkovsky]] | first2 = Serge A. | last3 = Porter | first3 = Richard E. | title = Comparative History of Slavic Literatures | publisher = Vanderbilt University Press | isbn = 0-8265-1371-9 | pages = vi|quote=Two Greek brothers from Salonika, Constantine who later became a monk and took the name Cyril and Methodius.}} * {{Cite book | title = The illustrated guide to the Bible | year = 1998 | publisher = Oxford University Press | location = New York | isbn = 0-19-521462-5 | page = 14|quote=In Eastern Europe, the first translations of the Bible into the Slavonic languages were made by the Greek missionaries Cyril and Methodius in the 860s }} * {{Cite book | last1 = Smalley | first1 = William Allen | title = Translation as mission: Bible translation in the modern missionary movement | year = 1991 | publisher = Mercer | location = Macon, Ga. | isbn = 978-0-86554-389-8 | page =25|quote=The most important instance where translation and the beginning church did coincide closely was in Slavonic under the brothers Cyril and Methodius, with the Bible completed by A.D. 880. This was a missionary translation but unusual again (from a modern point of view) because not a translation into the dialect spoken where the missionaries were. The brothers were Greeks who had been brought up in Macedonia. }}</ref> ili oba.<ref> * 1. Philip Lief Group. ''Saintly Support: A Prayer For Every Problem''. Andrews McMeel Publishing, 2003. p. 37. {{ISBN|9780740733369}} ...Cyril was born of Greek nobility connected with the senate of Thessalonica, although his mother may have been of Slavic descent... * 2. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization., 1984. University of Michigan ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin... </ref> Neki smatraju da je njihova majka Marija bila slavenskog porijekla.<ref>{{Cite book | last1 = Kazhdan | first1 = Alexander P. | title = The Oxford dictionary of Byzantium | year = 1991 | publisher = Oxford University Press | location = New York | isbn = 0-19-504652-8 | pages = 507|quote=Constantine (Cyril) and his brother Methodius were the sons of the droungarios Leo and Maria, who may have been a Slav.}}</ref> Stariji '''Metodij''' ([[Solun]], [[826]] ili [[827]] - Staré Město [[Moravska]], [[6. april]] [[885]] ili [[886]]) deset godina je bio oficir - upravitelj jedne arhontije u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]]), u doba političkih i crkvenih trzavica 856. napustio je svoj položaj arhonta i povukao se u [[manastir]] Olimp u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], Kostantin mu se pridružio nekoliko godina kasnije. Mladi brat '''Konstantin''' ([[Solun]], [[815]] - [[Rim]] [[Italija]], [[14. februar]] [[869]] odgojen je na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Istanbul|Konstatinopolisuu]] i učitelja [[filozofija|filozofije]] na Konstatinopolskom univeritetu. Zbog izuzetnog znanja (znao je [[arapski]] i [[hebrejski]]) poslali su ga kao člana dvorske misije u [[Abasidi|abasidski]] [[kalifat]] u [[Samara|Samari]], da poboljša odnose između Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima kršćanski pojam [[Sveto Trojstvo|Svetog trojsva]]. Po nalogu bizantskog cara [[Mihajlo III Pijanica|Mihajla III]], [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među [[Turci|tursko]]-[[Tatari|tatarske]] [[Hazari (narod)|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]] da spriječe naglo širenje [[Judaizam|judaizma]] među Hazarima. === Pokrštavanje slavenskih naroda === {{main|Pokrštavanje Slovena}} [[Datoteka:Balkan 9 vek.png|mini|desno|Slovenske kneževine na Balkanu u [[9. vek]]u.]] Neposredno nakon povratka iz te neuspješne misije u Rusiji, angažirani su za novu misiju među Slavenima. [[Moravska|moravski]] knez [[Rastislav (knez)|Rastislav]] je [[862]]. zamolio cara Mihajla III da mu kao pomoć pošalje svećenike koji će moći širiti [[kršćanstvo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenskom jeziku]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države razmilili su se brojni [[Njemačka|njemački]] misionari već od početka [[9. vijek|9. st.]] iz [[Regensburg]]a i [[Passau]]a. Rastislav se bojao da će oni preko misionarskog rada, proturiti i neželjni političku utjecaj, zato je u Bizantu tražio saveznika protiv kralja [[Ludvig I Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom netom istrgao. Rastisav je želio da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju. === Rad na opismenjivanju slavenskih naroda === {{main|Moravska misija}} {{quote|{{slavonic|тъгда цѣсарь Михаилъ рече къ философоу Костѧнтиноу: [...] поимъ братъ свои игоуменъ Мефедии иди же. вꙑ бо ѥста Селоунѧнина, да Селоунѧне вьси чьсто словѣньскꙑ бесѣдоують.}} <ref>''Vita Methodii'', 0500400-0500810</ref>|''[[Vita Methodii]]''}} Bizant je donekle udovoljio Rastislavljevoj molbi i poslao mu Kirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremila; Kiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na [[staroslavenski jezik]] (jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna koji su od djetinstva dobro znali) zajedno s bratom preveo najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Braća su u Moravsku došla [[864]]., knez Rastislav ih je gostoljubivo primio, tako da je vrlo brzo njihova misija počela donositi rezultate. Okupili su brojne učenike i postali omiljeni u narodu, ali to je izazvalo reakciju njemačkog klera. Oni su protiv Kirila i Metoda počeli borbu svim mogućim sredstvima, njihov glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se može vršiti liturgija: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]]. [[File:Кирило і Методій.png|thumb|Кирило і Методій]] Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća kreću za Konstatinopolis kako bi patrijarh zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza [[Kocelj (knez)|Kocelja]] kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj liturgiji, tako da su i tu privukli mnogo učenika. Nakon tog krenuli su u [[Venecija|Veneciju]] da se ukrcaju na brod, tu su morali voditi oštre polemike s tamošnjim pristašama "trojezične teorije". Iz Venecije ipak nisu krenuli za Konstatinopolis, jer je upravo tad ubijen car Mihajlo III, a vlast je preuzeo [[Vasilije I Makedonac|Vasilije Makedonski]], već su otišli u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II]] vidio je u Kirilu i Metodu dobre saveznike u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova cara, s kojim se neprestano sukobljavao, te ih je primio uz sve počasti 868. U Rimu se Kiril koji je tek tu bio zaređen razbolio i vrlo brzo umro (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas nalazi njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku liturgiju, te je Metoda poslao [[869]]. knezu Kocelju u Panoniju. Prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio ga je za panonskog [[nadbiskup]]a. Hadrijan je na taj način želio zapadni Ilirik izdvojiti iz jurisdikcije [[Salzburg|salzburškog]] nadbiskupa i podvrgnuti ga izravno Rimu. Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao [[hereza|heretika]], a kada je stigao u Moravsku (gdje je u međuvremenu Rastislava zbacio njegov nećak, [[Nitranska kneževina|nitranski]] knez [[Svatopluk I|Svatopluk]]) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju [[sinod]] u Regensburg, na njemu ga osuđuju i šalju u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je ga drže kao zarobljenika 2,5 godine. Metod je uz papino posredovanje [[873]] pušten iz zarobljeništva, ali je slavenska liturgija zabranjena. Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je [[879]]. pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Papa Ivan VIII]] nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj, odobrio je slavensku liturgiju bulom ''Industriae tuae'' iz [[880]]. godine, isto je učinio i [[882]]. [[Vaseljenska patrijaršija|konstatinopolski patrijarh]] [[Fotije]] koji se u međuvremenu izmirio s papom. Metod se Moravskoj posvetio daljnjem prevođenju [[Biblija|Biblije]] na slavenski jezik ali je ubrzo umro. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike, neki je zatvorio a neke prodano u [[ropstvo]]. Ipak se dio njegovih učenika i suradnika (vidi [[sedmočislenici]]) uspio skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]] ([[Makedonija|Makedoniju]]), [[Raška|Rašku]] i [[Hrvatska|Hrvatsko primorje]] gdje su nastavili svoj rad, posebno u okviru [[Ohridska književna škola|Ohridske književne škole]]. Kiril i Metod su svojim djelovanjem postavili temelje slavenske pismenosti. == Povezano == * [[Konstantin Filozof]] * [[Metodij Solunski]] * [[Sedmočislenici]] * [[Pokrštavanje Slovena]] * [[Ohridska književna škola]] == Izvori == {{reflist|2}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Saints Cyril and Methodius}} * [http://www.catholicrevelations.com/category/saints/the-life-of-st-cyril-and-st-methodius-saints-apostles-bishops-confessors-of-the-catholic-church.html The Life and Miracles of Saints Cyril and Methodius, Bishops and Apostles of the Christian Church] {{en icon}} [[Kategorija:Sveci]] [[Kategorija:Istočnorimski teolozi]] [[Kategorija:Slavenska pismenost]] [[Kategorija:Historija Južnih Slavena]] [[Kategorija:Kiril i Metod]] 5zdivbl5b5tjza5amnqj6m9ks15k9hc 0 100703 41260994 41243514 2022-08-03T23:23:31Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{vojna osoba |ime=Mehmed-paša Sokolović<br />Sokollu Mehmed Paşa |slika= Mehmed Sokolović (ca 1505-1579).png |opis= Portret Mehmed-paša Sokolovića |datum rođenja=[[1505]]. ili [[1506]] |mjesto rođenja=[[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] |datum smrti=[[1579]] |mjesto smrti=[[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] |nacionalnost= |supruga=Ismihan (ili Esma Han) ||titule=[[Veliki vezir]] |služba=[[1526]] do [[1579]] |ratovi=[[Mohačka bitka]] (1526)<br />[[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] (1529.)<br />[[Bitka kod Sigeta]] ([[1566]]) |vojska=[[Datoteka:Ottoman Flag.svg|23px]] [[Osmanska vojska]] |rod= |nagrade= }} '''Mehmed-paša Sokolović''' ([[Turski jezik|tur]]. ''Sokollu Mehmed Paşa'') ([[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]], oko [[1505]]/ [[1506]] - [[Istanbul]], [[1579]]) bio je [[otomansko Carstvo|otomanski]] vojskovođa i [[Vezir|Veliki vezir]] carstva. == Biografija == Sokolović je bio dijete [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] roditelja<ref name=Kocan>[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Ismet Kočan: Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović, Večernje Novosti Online (21. 12. 2005.)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> koji je sa šest godina odveden u janjičare kao ''[[danak u krvi]]'' na njihovu obuku ''adžami-oglan''. Nakon toga je u istanbulskim [[janjičari|janjičarskim]] kasarnama prošao vojnu obuku i postao [[muslimani (vjernici)|musliman]]. Ovo je bila uobičajena praksa u otomanskoj vojsci u to doba. Nakon vojne obuke kao izuzetno inteligentan kadet nastavio je školovanje na [[Enderun]]u (nešto poput visoke škole uz [[sultan]]ovu [[Topkapi Saraj|Palaču Topkapi]]). Sokolović se kao [[janjičari|janjičar]] istaknuo u bitkama kod [[Mohačka bitka|Mohača]] [[1526]] i za [[Opsada Beča 1529.|Prve opsade Beča]] [[1529]]. Za vladavine [[sultan]]a [[Sulejman I|Sulejmana I Veličanstvenog]], obavlja razne dužnosti u sultanovom saraju. Od [[1543]] do [[1546]]. bio je komandant janjičarske dvorske straže (kapidžibaša), od [[1546]]. do [[1551]]. bio je [[Paša|kapudan-paša]] (admiral). Zatim je bio [[Beglerbeg]] (generalni guverner) u [[Rumelija|Rumeliji]] ([[1551]]-[[1555]]), zbog vojničkih zasluga u ratovima na istoku i [[Iran|perzijskom]] frontu dobija položaj trećeg vezira ([[1555]]. - [[1561]].) a nakon toga uspeo se na položaj drugog vezira od [[1561]] do [[1565]]. Oženio se sa Ismihan (ili Esma Han) unukom sultana Sulejmana I., što mu je izgleda isto tako pomoglo u usponu na visoke položaje. Sokolović se [[28. 6.|28. juna]] [[1565]]. godine uspeo na najviši mogući položaj na koji je mogao reflektirati janjičar postao je [[Vezir|Veliki vezir]] Sulejmana I Veličanstvenog. Bio je veliki vezir tri sultana; Sulejmana I., [[Selim II|Selima II.]] i [[Murat III|Murata III.]] ravno 14 godina, 3 mjeseca i 17 dana. 1571 godine naredio je da se izgradi most na Drini u Visegradu. Posto je poticao iz pravoslavne porodice, on je bio prvi vezir koji je dozvolio obnovu Pećke Patrijašije. Sokolović se osobito istakao prilikom [[Bitka kod Sigeta|Opsade Sigeta]] [[1566]], tad je iznenada [[4. 9.|4. septembra]] umro [[sultan]] [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] Punih tri tjedna, Mehmed-paša Sokolović je uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, tajio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana I., da vojsci ne bi pao moral. Postoje i priče da je dao pobiti sve svjedoke sultanove smrti - a sultanovu odsutnost objašnjavao njegovom bolešću. U tom trenutku je sudbina bitke, a i carstva praktički bila u njegovim rukama, tri dana kasnije janjičari su na juriš zauzeli utvrdu [[Szigetvar|Siget]]. [[Hrvati|Hrvatski]] [[ban]] [[Nikola Šubić Zrinski]] se pokušao probiti iz obruča, ali je ranjen i zarobljen te je odmah nakon toga pogubljen. Njegovu glavu je Sokolović poslao [[budim]]skom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u [[Beč]] na carski dvor. Sokolović se sa vojskom zaputio natrag u Istanbul, tek je kod [[Beograd]]a tri tjedna nakon odlaska iz Sigeta 24. septembra - objavio je vojsci da je Sulejman I. mrtav, prilikom jutarnje molitve uz [[Kuran]]. Slijedeći sultan [[Selim II|Selim II.]] bio je slab vladar, tako da je Sokolović zapravo vladao sam, tad je otomanska mornarica zauzela [[Cipar]] [[1571]] i istjerala [[Mletačka Republika|Venecijance]]. Sokolović je zatajio i smrt svog narednog sultana [[Selim II|Selima II.]] [[1574]] sve dok se njegov najstariji sin [[Murat III|Murat]] nije vratio iz Manise. Novi sultan zadržao je Sokolovića na položaju Velikog vezira, ali je postupno sužavao krug njegovih saveznika na dvoru, koje je jednog po jednog eliminirao. Izgleda da je Sokolović nakupio za 14 godina vlasti velik broj neprijatelja, koji su mu potajno radili o glavi. Poginuo je u naizgled bezazlenom incidentu, kad ga je [[11. 10.|11. oktobra]] [[1579]], izbo nožem mentalno poremećeni [[derviš]], koji je netom prije incidenta tražio da ga primi, nakon tri sata Sokolović je umro. Oko ovog incidenta postoje i dan danas brojne teorije, po kojima je to bila organizirana urota, a ne suludi čin, ali nema pisanih izvora koji bi to točno rasvijetlili. Pokopan je u vlastitoj grobnici (turbe) kod džamije sultana Ejupa u Carigradu, koja je njegova žena Ismihan, već prije naručila kod tada slavnog [[arhitekt]]a [[Mimar Sinan]]a oko [[1572]]. [[Datoteka:Mehmed Pasa Sokolovic Bridge Visegrad 1900.JPG|thumb|left|280px|Višegradski most - Mehmed-paše Sokolovića]] == Ostavština == Mehmed-paša Sokolović za svog života postao je izuzetno bogat čovjek, njegova službena plaća je bila 20 [[dukat]]a na dan, uz to dobijao je enormne iznose od svih onih koji su željeli dobiti neki visoki položaj na Visokoj porti (za položaj vezira trebalo je dati 50,000-60,000 dukata svake godine) tako da je prikupio ogromno bogatsvo. U skladu sa islamskom tradicijom on je svoje bogatsvo usmjerio u brojne zadužbine ([[vakuf]]e) koje je podigao širom Otomanskog carstva. Njegova žena Ismihan dala arhitektu [[Mimar Sinan]]u zadatak da podigne [[džamija|džamiju]] posvećenu njemu - ''Sokollu Mehmed Paşa Camii'', koju je on podigao 1571. -1572. u [[Istanbul|carigradskom]] kvartu Kadirga<ref name=freely>J.Freely (1998) ''Istanbul: The Imperial City'', Penguin</ref><ref>{{Cite web |title=Sokollu Mehmet Pasa Mosque 1572 photos |url=http://newmanservices.com/turkey/thumbs.asp?sokollu |access-date=2011-01-22 |archivedate=2006-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060427052933/http://newmanservices.com/turkey/thumbs.asp?sokollu |deadurl=yes }}</ref>[[Mimar Sinan]] koji je na neki način bio njegov kućni arhitekt (oboje su prošli janjičarsku školu) izgradio je za Sokolovića i ''Azapkapi džamiju'' između 1577-1578, za koju vele da je najljepša u kvartu Galata u Istanbulu. U svome rodnom selu Sokolovićima kod [[Rudo (BiH)|Rudog]] izgradio je džamiju, a u [[Beograd]]u, na [[Kalemegdan]]u - česmu. Za svog života dao je o svom trošku izgraditi tri mosta u Bosni ([[Most Mehmed-paše Sokolovića|Most na Drini]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Kozja ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]) i jedan u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Vezirov most]] [[Podgorica]]) Od svih njegovih mostova je svakako najpoznatiji onaj na [[Drina|Drini]] u Višegradu, koji je poslužio [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovcu]] [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]] kao okosnica za njegov slavni roman [[Na Drini ćuprija]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po rodnoj Bosni i [[Balkan]]u, jer se o tome vjerovatno nije vodila evidencija. Međutim, ono što je sigurno Mehmed-paša, je kao član vezirskog vijeća, utjecao na donošenje odluke da [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]] izda ferman kojiim je dozvoljena obnova [[Pećka patrijaršija]] [[1557]] i garantirana vjerska sloboda svim pripadnicima carstva. Za [[patrijarh]]a obnovljene patrijarhije doveo je svog brata (ili nećaka) Makarija Sokolovića. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Sokollu Mehmet Pasha}} * [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277475-Ponosan-na---korene Ismet Kočan: "Ponosan na - korene", Ismet Kočan, feljton iz Večernjih Novosti] {{sr icon}} * [https://web.archive.org/web/20091027141616/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/MEHMED_PASA_SOKOLOVICH.html Mustafa Imamović: Bošnjak Mehmed Paša Sokolović] {{sh icon}} {{Lifetime|1506|1579|Sokolović, Mehmed-paša}} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Veliki veziri]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u osmanlijsko doba]] ea151tpige9h6chu8u8wn68y2xj7lxb 0 126707 41260938 41250902 2022-08-03T12:57:25Z 31.223.145.55 /* Telenovele */ wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infokutija02 glumac |ime = Livia Brito |slika = Libia Brito.jpg |ime_po_rođenju = Livia Brito Pestana |datum_rođenja = {{bda|1986|7|21|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Havana|Ciego de Avila]], [[Kuba]] |period = [[2009]].-danas |partneri = Danny Frank<br />Salvador Zerboni |zanimanje = [[glumci|glumica]], [[novinar|voditeljica]], [[moda|manekenka]] |znamenite_uloge = "Fernanda" u [[El Triunfo del Amor]]<br /> "Paloma" u [[Abismo de Pasion]] |nagrade = ''Najbolja Mlada Glumica'' dodjele ''Premios TVyNovelas'' za [[El Triunfo del Amor]] i [[Abismo de pasión]] }} '''Livia Brito Pestana''' ([[Havana|Ciego de Avila]], [[Kuba]], [[21. 7.|21. jul]] [[1986]]. - ) je [[Kuba|kubanska]] [[glumci|glumica]], [[moda|manekenka]] i [[novinar|voditeljica]]. Karijeru je počela glumeći u [[Televisa|Televisinim]] [[telenovela]]ma [[El Triunfo del Amor]] ([[2010]]-[[2011]]) i [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] ([[2012]]) za koje je [[2012]]. i [[2013]]. osvojila nagrade ''Najbolja Mlada Glumica'' dodjele ''Premios TVyNovelas''. [[2013]]. je protagonizirala svoju prvu telenovelu "De que te quiero, te quiero", a tokom [[2014]]-[[2015]] i drugu "Muchacha Italiana viene a casarse" koja joj je [[2016]]. donijela nagradu ''Najbolja Glumica'' dodjele ''Premios ACE'' i nominacije kao ''Najbolja Glumica'' i ''Chica Que Me Quita El Sueño'' dodjela ''Premios TVyNovelas'' i ''Premios Juventud. Poznata je i po svom pozorišnom radu na predstavi "El Cartero" za koju je [[2013]]. osvojila nagradu ''Otkriće Godine'' dodjele ''Premios ACPT'', kao i voditeljskom angažmanu [[Televisa|Televisine]] emisije "Bailando por un sueno" [[2014]]. Časopis "EstiloDF" ju je [[2015]]. uvrstio na svoju listu ''Ličnosti sa najviše stila'', a časopis "People en Español" [[2016]]. na svoju listu ''50 najljepših''. == Biografija == === Rani život i počeci === Livia Brito Pestana rodjena je [[21]]. [[jul]]a [[1986]]. u mjestu [[Havana|Ciego de Avila]], [[Kuba|Kubi]]. Sa 19 godina došla je u glavni grad [[Meksiko|Meksika]] gdje je radila kao [[moda|manekenka]] i [[Sekretar|sekretarica]] kako bi mogla platiti studije poslovne administracije. Njen otac Rolando Brito poznati je [[Kuba|kubanski]] [[Glumci|glumac]], a njena majka Gertrudis Pestana poznata kubanska [[Balet|prima balerina]]. Livia ima jednu sestru. Njeni roditelji imaju restoran kubanske hrane ''La Cubana'' u Meksiko Sitiju gdje je i sama radila prije nego se opredjelila za glumu. Studij poslovne administracije napustila je kada je [[2009]]. predstavljajući [[Meksiko]], proglašena drugom pratiljom na naticanju ''Belleza Reina Mundial del Banano'' u [[Ekvador]]u, te dobila lentu kao ''Miss fotogeničnosti''. Livia obožava životinje, posebno [[pas|pse]], kako priznaje, da nije [[glumci|glumica]], bila bi [[veterinar]]ka. == Karijera == Studirala je [[glumci|glumu]] na [[Televisa|Televisinoj Dramskoj Akademiji]]. Tokom [[2010]]-[[2011]] igrala je u [[telenovela|telenoveli]] [[El Triunfo del Amor]] producenta Salvadora Mejia za [[Televisa|Televisin]] udarni termin tumačeći ''Fernandu Sandoval Gutierrez de Robles'' za koju je nagradjena [[2012]]. nagradom ''Najbolja Mlada Glumica'' godišnje dodjele časopisa "TVyNovelas". Partner u toj telenoveli bio joj je Pablo Montero, a pored njega u pomenutom projektu igrala je pokraj [[Maite Perroni]] i [[William Levy|Williama Levya]]. [[2011]]. se pojavila u spotu za pjesmu ''Si tu no estas aqui'' tadašnjeg dečka, [[salsa]] pjevača Danny Franka. [[2012]]. ponovo je zaigrala u Televisinom udarnom terminu u telenoveli [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] producentice Angelli Nesma igrajući ''Palomu Mendozu Gonzales de Arango'' koja joj je [[2013]]. osigurala nagrade ''Najbolja Mlada Glumica'' i ''Najljepša Glumica'' dodjele časopisa "TVyNovelas". Partner u toj telenoveli bio joj je Mark Tacher, a pored njega scenu je dijelila i sa glumcima poput [[Angelique Boyer]]. Tokom [[2012]]-[[2013]] debitovala je u [[teatar|pozorištu]] glavnom ulogom ''Beatriz'' u predstavi "El Cartero" koja joj je donijela [[2013]]. nagradu ''Otkriće Godine'' od strane meksičkih pozorišnih kritičara "Premios ACPT". Partner u predstavi bio joj je Erick Elias. Te godine učestvovala je u [[film]]u "No se si cortarme las venas o dejarmelas largas" manjom ulogom ''Chantal'', te glavnom ulogom ''Adriane'' u sketch epizodi Televisinog [[Televizijska serija|serijala]] "Camino al Altar" gdje joj je partner bio Pablo Lyle. Tokom [[2013]]-[[2014]] ulogom ''Natalie Vargas Caceres de Caceres'' protagonizirala je svoju prvu [[telenovela|telenovelu]] u [[Televisa|Televisi]] "De que te quiero, te quiero" producentice Lucero Suarez za koju je [[2014]]. ostvarila nominaciju ''Najljepša Glumica'' i nagradu ''Omiljeni Poljubac'' dodjele časopisa "TVyNovelas". Partner u toj telenoveli bio joj je Juan Diego Covarrubias. [[2014]] godine je učestvovala manjim ulogama ''Ane Berthe'' i ''Jazmin'' u filmovima "Volando Bajo" i "Dictadura Perfecta", te se okušala kao [[Novinar|voditeljica]] Televisine emisije "Bailando por un sueño" kraj Adriana Uribea kao partnera. Tokom [[2014]]-[[2015]] ulogom ''Fiorelle Orsini Michel de Angeles'' je protagonizirala i svoju drugu telenovelu u Televisi "Muchacha Italiana Viene a Casarse" producenta Pedra Damian, gdje joj je partner bio Jose Ron, a koja joj je osigurala nominacije [[2016]]. godine kao ''Omiljena Glumica'' na dodjeli "Kids Choice Awards Mexico", ''Najbolja Glumica'' na dodjeli časopisa "TVyNovelas" i ''Chica Que Me Quita El Sueno'' dodjele "Premios Juventud", te nagradu ''Najbolja Glumica'' dodjele "Premios ACE". [[2015]]. se godine uz Ninel Conde, Paty Manterolu, Michelle Renaud, [[Angelique Boyer]] i Raula Araizu ostvarila kao voditeljica [[Televisa|Televisine]] emisije "Fiesta Mexicana" organizovane povodom proslave nezavisnosti [[Meksiko|Meksika]]. Tokom [[2015]]-[[2016]] zamjenjujući [[Zuria Vega|Zuriju Vegu]], protagonizirala je ulogom ''Angeles'' [[teatar|pozorišnu predstavu]] "Los Bonobos" kraj Alda Guerre kao partnera. [[2016]]. je protagonizirala i [[Televisa|Televisin]] serijal "Por siempre...Joan Sebastian, el poeta del pueblo" o životu slavnog [[Meksiko|meksičkog]] pjevača Joana Sebastiana, gdje pored partnera Jose Manuela Figueroe kao partnera utjelovljuje lik Maribel Guardie koji se u serijalu zove ''Maricruz''. Tokom [[2017]]-[[2018]] je ulogom ''Yolande'' protagonizirala serijal "La piloto" kraj Arapha Betkea kao partnera, koji joj je [[2018]] donio nominaciju ''Najbolja glumica'' dodjele časopisa "TVyNovelas", dok je [[2017]]. za [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] pozajmila glas ''Ceciliji'' glavnoj junakinji filma "Lo que de verdad importa", ponovo kraj Jose Rona kao partnera. Te godine je otvorila svoj [[jutjub]] kanal kako bi bila u bližem odnosu sa obožavateljima, da bi [[2018]]. ulogama ''Eugenie'' i ''Mayre'' protagonizirala epizode [[Televisa|Televisinih]] serijala "Descontrol" i "40y20". Tokom [[2019]]-[[2020]] vratila se, nakon četiri godine pauze, žanru koji ju je proslavio, protagonizirajući originalnu [[telenovela|telenovelu]] "Medicos" producenta Josea Alberta Castra, gdje kraj Daniela Arenasa kao partnera tumači lik glavne junakinje ''Regine Villaseñor Gil''. Godine [[2020]] se pojavila manjim ulogama ''Marije'' i ''Carmen'' u [[film|filmovima]] "Juan Apostol, el mas amado" i "Infelices para siempre". Tokom [[2021]]-[[2022]] je glavnim likom ''Fernande Linares Ortiz de Toscano'' ponovo zaigrala u [[telenovela|telenoveli]] i to onoj producenta Jose Alberta Castra naziva "La desalmada", kao što je i ponovo stala pred kamere sa Jose Ronom kao partnerom. Godine [[2022]] je likom ''Lucije Arismendi'' protagonizirala telenovelu "La mujer de nadie" producentice Giselle Gonzales kraj Marcusa Ornellasa kao partnera. == Privatni život i modne kampanje == Britova je bila u 6-godišnjoj vezi sa [[Kolumbija|kolumbijanskim]] [[salsa]] pjevačem Danny Frankom sa kojim je prekinula u [[maj]]u [[2012]]. zbog veze sa kolegom iz [[telenovela|telenovele]] [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] Salvadorom Zerboni sa kojim je prekinula u [[jul]]u [[2012]]. nakon svega par mjeseci veze. [[2014]]. se pomirila sa Dannyem koji ju je nedugo poslije toga u porodičnoj atmosferi i zaprosio. Tačku na vezu i vjeridbu sa Dannyem Livija je konačno okončala u [[februar]]u [[2015]]. Od [[2016]] do [[2019]] godine bila je vezi sa [[Meksiko|meksičkim]] reggue [[pjesma|pjevačem]] Saidom. Od [[2020]]. je u vezi sa izvjesnim Marianom Martinezom, zbog koje je upala u skandal koji ju je doveo do tužbi i suđenja jer su njih dvoje na plaži u [[Meksiko|Meksiku]] napali fotografa Ernesta Zepedu. Liviju su, osim sa Dannyem i Salvadorom, povezivali i sa partnerima iz [[telenovela]] joj "De que te quiero, te quiero" i "Muchacha italiana viene a casarse", sa Juanom Diegom Covarrubiasom i Joseom Ronom, te Joseom Manuelom Figuerovom iz serijala "Por siempre Joan Sebastian, el poeta del pueblo". Medjutim i bez obzira na brojne paparaco fotografije, nikad nije potvrdjeno da li je [[gluma|glumica]] imala neke veze sa pomenutim kolegama. [[2013]]. se pridružila [[Televisa|Televisinoj]] kampanji ''En Nuestras Manos'' koja se bavi pomoći ugroženim porodicama [[Meksiko|Meksika]] pojavljujući se u nekoliko njihovih reklama podrške, a [[2015]]. kampanji ''La mejor version de mi'' časopisa ''InStyle''. Zaštitno je lice modne kuće ''Cklass'' ([[2010]]-[[2018]]) i kuće ''Ruffles'' ([[2015]]-[[2016]]). [[2015]] godine časopis ''EstiloDF'' ju je imenovao jednom od ''Ličnosti sa najviše stila'', a časopis ''People en Espanol'' ju je uvrstio na svoju listu ''50 najljepših'' [[2016]]. godine. Takodje, časopis ''TVyNovelas'' ju je uvrstio na svoju listu ''Los + mas bellos'' za [[2016]] godinu. == Filmografija == === Telenovele === * La mujer de nadie ([[2022]])...Lucia Arismendi Diaz/Lucia Arizmendi Madrigal * La desalmada ([[2021]]-[[2022]])...Fernanda Linares Ortiz de Toscano * Medicos ([[2019]]-[[2020]])...Regina Villaseñor Gil * Muchacha italiana viene a casarse ([[2014]]-[[2015]]) ... Fiorella Bianchi/Fiorella Orsini Michel de Angeles * De que te quiero, te quiero ([[2013]]-[[2014]]) ... Natalia Pabuena/Natalia Vargas Caceres de Caceres * [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] ([[2012]]) ... Paloma Mendoza Gonzales de Arango * [[El Triunfo del Amor]] ([[2010]]-[[2011]]) ... Fernanda Sandoval Gutierrez de Robles === Serijali === * 40y20 ([[2018]])... Mayra * Descontrol ([[2018]])...Eugenia * La piloto ([[2017]]-[[2018]])...Yolanda Cadena Lesmes * Por siempre...Joan Sebastian, el poeta del pueblo ([[2016]]) ... Maricruz Guardia * Camino al altar ([[2013]]) ... Adriana === Pozorište === * Los Bonobos ([[2015]]-[[2016]]) ... Angeles * El Cartero ([[2012]]-[[2013]]) ... Beatriz === Film === * Infelices para siempre ([[2022]])... Carmen * Juan Apostol, el mas amado ([[2019]])... Maria * Lo que de verdad importa ([[2017]])... Cecilia * Dictadura Perfecta ([[2014]]) ... Jazmin * Volando Bajo ([[2014]]) ... Ana Bertha * No se si cortarme las venas o dejarmelas largas ([[2013]]) ... Chantal === Voditeljski angažmani === * Fiesta Mexicana ([[2015]]) * Bailando por un sueño ([[2014]]) == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC"''' ! Godina || Kategorija || Telenovela|| Resultat || Nagrada |- |[[2012]] || "Najbolja mlada glumica" || [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} || "Premios TVyNovelas" |- |rowspan=3|[[2013]] || "Otkriće godine" || El Cartero || {{won}} || "Premios ACPT" |- | "Najbolja mlada glumica" ||rowspan=2|[[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] || {{won}} || "Premios TVyNovelas" |- | "Najljepša glumica" || {{won}} ||rowspan=3| "Favoritos de Publico" |- |rowspan=2|[[2014]] || "Omiljeni poljubac" ||rowspan=2| De que te quiero, te quiero || {{won}} |- |"Najljepša glumica" || {{nom}} |- |[[2015]] || "Omiljena glumica" ||rowspan=4| Muchacha italiana viene a casarse || {{nom}} || "Kids Choice Awards Mexico" |- |rowspan=3|[[2016]] ||rowspan=2| "Najbolja glumica" || {{won}} || "Premios ACE" |- | {{nominated}} || "Premios TVyNovelas" |- | "Chica que me quita el sueno/Mi protagonista favorita" || {{nominated}} || "Premios Juventud" |- | [[2019]] || "Najbolja glumica" || La Piloto || {{nominated}} || "Premios TVyNovelas" |- |} * Jedna od ''Ličnosti s najviše stila'' [[2015]]. godine časopisa "EstiloDF" * Jedna od ''50 najljepših'' [[2016]] . godine časopisa "People en Espanol" * Jedna od ''Los + bellos'' [[2016]]. godine časopisa "TVyNovelas" == Oficijalni profili na internetu == * [http://www.liviabrito.com.mx/ Oficijalni sajt grupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203203446/http://www.liviabrito.com.mx/ |date=2013-12-03 }} * [http://www.facebook.com/LiviaBritoPaginaOficial Oficijalni fejsbuk profil] * [http://www.twitter.com/liviabritop Oficijalni tviter profil] * [http://www.instagram.com/liviabritopes Oficijalni instagram profil] * [https://www.youtube.com/channel/UCSRKtconYmw5TtqEL3pCHBQ Oficijalni jutjub profil] {{Lifetime|1986||Brito, Livia}} [[Kategorija:Kubanske televizijske glumice]] gmws3q1kn7h53luhwf9fsbnrazwvqf5 10 152196 41260975 40684957 2022-08-03T20:10:47Z Niegodzisie 128435 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Blind Guardian | title = [[Blind Guardian]] | titlestyle = background:&#35;b0c4de; | groupstyle = background:#EEEEEE; | abovestyle = background:#EEEEEE; | belowstyle = background:#EEEEEE; | above = <div> '''[[Hansi Kürsch]]{{·}} [[André Olbrich]]{{·}} [[Marcus Siepen]]{{·}} [[Frederik Ehmke]]'''<br /> [[Oliver Holzwarth]]{{·}} [[Kai Hansen]]{{·}} [[Thomas "Thomen" Stauch]]{{·}} [[Markus Dörk]]{{·}} [[Christoph Theissen]]{{·}} [[Hans-Peter Frey]]</div> | group1 = Demo albumi | list1 = ''[[Symphony of Doom]]''{{·}} ''[[Battalions of Fear]]'' | group2 = Studijski albumi | list2 = ''[[Battalions of Fear]]''{{·}} ''[[Follow the Blind]]''{{·}} ''[[Tales From the Twilight World]]''{{·}} ''[[Somewhere Far Beyond]]''{{·}} ''[[Imaginations From the Other Side]]''{{·}} ''[[Nightfall In Middle-Earth]]''{{·}} ''[[A Night at the Opera (album, Blind Guardian)|A Night at the Opera]]''{{·}} ''[[A Twist in the Myth]]''{{·}} ''[[At the Edge of Time]]''{{·}} ''[[Beyond the Red Mirror]]''{{·}} ''[[Legacy of the Dark Lands]]''{{·}} ''[[The God Machine]]'' | group3 = Koncertni albumi | list3 = ''[[Tokyo Tales]]''{{·}} ''[[Live (Blind Guardian)|Live]]'' | group4 = Kompilacije | list4 = ''[[The Forgotten Tales]]''{{·}} ''[[Imaginations Through the Looking Glass]]'' | group5 = Singlovi | list5 = "[[A Past and Future Secret]]"{{·}} "[[Bright Eyes]]"{{·}} "[[Mr. Sandman (Blind Guardian)|Mr. Sandman]]"{{·}} "[[Mirror Mirror (Blind Guardian)|Mirror Mirror]]"{{·}} "[[And Then There Was Silence]]"{{·}} "[[The Bard's Song]]"{{·}} "[[Fly (Blind Guardian)|Fly]]" }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije‎ muzičkih bendova]] [[Kategorija:Njemački šabloni]] </noinclude> k5l5efu8p8b72cjpqxwmn37c05gi2yg 0 152199 41260972 41229985 2022-08-03T19:47:24Z Niegodzisie 128435 /* Diskografija */ wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Blind Guardian | Img = Blind Guardian Group.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Nemačka|Njemačka]] | Prebivalište = | Žanr = [[Power Metal]] | Djelatno_razdoblje = 1985. - | Producentska_kuća = [[Nuclear Blast]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Hansi Kürsch]]<br />[[André Olbrich]]<br />[[Marcus SiepenF]]<br />[[Frederik Ehmke]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Blajnd gardijan''' ({{jez-en|Blind Guardian}}, "Slepi čuvar") je [[nemačka]] [[power metal|pauer metal]] grupa iz gradića [[Krefeld]]a, na zapadu Nemačke<ref name="History">{{cite web |url=http://www.blind-guardian.com/new_version/popups/history.html |title=Band: How it started... |author=Blind Guardian |language=engleski |accessdate=15. 7. 2007. |archivedate=2007-06-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070630081851/http://www.blind-guardian.com/new_version/popups/history.html |deadurl=yes }}</ref>. Pre nego što su uzeli ime ''Blajnd gardijan'', izdali su dva [[demo-snimak|demo-snimka]] pod imenom '''Lucifers heritedž''' ({{jez-en|Lucifer's Heritage}}, "Luciferovo nasleđe"). Mnogi [[spid metal|spid]] i pauer metal bendovi ih navode kao najveći uticaj<ref>[http://www.nolifetilmetal.com/blindguardian.htm No Life Till Metal]</ref><ref>{{Cite web |title=Nuclear Blast: Blind Guardian |url=http://www.nuclearblastusa.com/bands/blindguardian.html |access-date=2012-04-02 |archivedate=2008-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080612143439/http://www.nuclearblastusa.com/bands/blindguardian.html |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Rock Hard Magazine |url=http://www.rockhard.de/index.php?smod=p209Wz1iMUIfo2qAo2D9pz9wn2uupzDhLzShMUZhMTI0LJyfIzyyqlMapz91pRyRCKWbK2WuozDzL29hqTIhqRyRCGR0AGHzp3IwnUA0pzyhMm1PoTyhMPOUqJSlMTyuovL%3D |access-date=2012-04-02 |archivedate=2008-04-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080413123624/http://www.rockhard.de/index.php?smod=p209Wz1iMUIfo2qAo2D9pz9wn2uupzDhLzShMUZhMTI0LJyfIzyyqlMapz91pRyRCKWbK2WuozDzL29hqTIhqRyRCGR0AGHzp3IwnUA0pzyhMm1PoTyhMPOUqJSlMTyuovL%3D |deadurl=yes }}</ref>. Stihovi benda, koje piše [[pjevač|pevač]] [[Hansi Kürsch|Hansi Kirš]], su najčešće inspirisani delima [[J. R. R. Tolkien|Dž. R. R. Tolkina]], [[Stephen King|Stivena Kinga]] i [[Majkl Murkok|Majkla Murkoka]], kao i tradicionalnim [[legenda]]ma i [[Epika|epovima]]<ref name="Nuclear Blast"/>. Tokom godina, stalna tematika je stvorila povezanost članova benda sa putujućim [[bard]]ovima. == Biografija == Bend su osnovali [[pjevač|pevač]] i [[basista]] Hansi Kirš i [[gitarista]] [[Andre Olbrih]] sredinom [[1980-e|osamdesetih]], u Krefeldu. Pre nazivanja benda imenom ''Blajnd gardijan'', izdali su dva demo-snimka pod imenom ''Lucifers heritedž'' [[1985]]. i [[1986]]. godine<ref name="Nuclear Blast">{{cite web |url=http://www.nuclearblastusa.com/bg_ecard/ |title=Blind Guardian: Bio |accessdate=15. 7. 2007. |author=Nuclear Blast |authorlink=Nuclear Blast |language=engleski |archivedate=2007-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070707155131/http://www.nuclearblastusa.com/bg_ecard/ |deadurl=yes }}</ref>. U prvih nekoliko godina, članovi benda su se brzo smenjivali, ali su se već od [[1987]]. godine ustalili u postavi: Kirš (vokal i bas-gitara), Olbrih (gitara), [[Markus Zipen]] (gitara) i [[Tomen Štauh]] ([[bubnjevi]]). U toj postavi su ostali zajedno narednih 18 godina. Nakon što je ''Lucifers heritedž'' potpisao ugovor sa [[Nou remors rekords|Nou remorsom]], bend je promenio ime u ''Blajnd gardijan'', da bi izbegli moguće povezanosti sa [[satanizam|satanizmom]]. Svoj debi album, ''[[Battalions of Fear]]'', izdat [[1988]]. godine, je bio tipični spid metal album, sa primetnim uticajem ''[[Helovin]]a''<ref name="Metalstorm Review">{{cite web |url=http://www.metalstorm.ee/pub/review.php?review_id=3736&page=&message_id=|title=Battlions of Fear Review|accessdate = 17. 2. 2008.}}</ref>. Ova dva nemačka benda su bila blisko povezana, te je [[Kai Hansen]], osnivač ''Helovina'', po napuštanju svog benda (a pre formiranja ''[[Gama rej]]a'') gostovao na snimanju drugog albuma "gardijana", albuma ''[[Follow the Blind]]'' iz [[1989]]. na kome je bend pokazao blago naginjanje ka pauer metalu<ref name="Soundofmetal Review">{{cite web|url=http://soundofmetal.se/index.php?page=blindguardianfollowtheblindreview|title=Follow the Blind Review|accessdate = 17. 2. 2008.}}</ref>. Na njihovom trećem albumu, ''[[Tales from the Twilight World]]'', upotreba [[zbor|hora]] i uticaja [[klasična muzika|klasične muzike]] je stvorila melodičniji i "epskiji" zvuk. ''Blajnd Gardijan'' je potpisao sa [[Virdžin rekords|Virdžinom]] [[1991]]. godine i izdao album ''[[Somewhere Far Beyond]]'' sledeće godine, kao i živi album ''[[Tokyo Tales]]'' godinu dana kasnije. Bivši producent [[Metallica|Metalike]], [[Fleming Rasmusen]], je producirao naredna dva albuma, ''[[Imaginations from the Other Side]]'' ([[1995]]) i ''[[The Forgotten Tales]]'' ([[1996]]). Na kompilacijskom albumu ''[[The Forgotten Tales]]'' polovina materijala se sastojala iz obrada a polovina iz originalnog materijala, bilo ponovo snimljenog, bilo sa novim [[aranžman]]om. [[Datoteka:Blind Guardian 6.jpg|mini|levo|350px|<div style="text-align:center;">''Blajnd gardijan'' na kocertu u [[Malme]]u, septembar 2006.</br>Olbrih, Emke, Kirš, Zipen, Širen, Holcvart</div>]] U aprilu [[1998]]. godine, izdali su album ''[[Nightfall in Middle-Earth]]'', njihovo najpoznatije ostvarenje do danas, ostvarenje zbog koga ''Blajnd gardijan'' ljubitelji najčešće nazivaju "Tolkin-bendom". "Prepun himničnih refrena, recitala pretočenih u priče i gomile bombastičnog pauer metala koji naglašava svaki dramatični preokret", kako kaže Vinsent Jefriz sa sajta allmusic.com, "''Nightfall in Middle-Earth'' je možda najveći trijumf ''Blajnd gardijana''"<ref name="Allmusicguide review">{{cite web |url=http://www.allmusic.com/album/nightfall-in-middle-earth-r396625|title=Nightfall in Middle-Earth Review|accessdate = 17. 2. 2008.}}</ref>. Na konceptualnom albumu baziranom u potpunosti na "[[Silmarilion]]u" Dž. R. R. Tolkina, ''Blajnd Gardijan'' je prikazao neke uticaje [[folk rok]]a, kao i upotrebu slojevitih pratećih vokala u stilu grupe ''[[Queen|Kvin]]''. Od albuma "Nightfall" bas-gitaru u bendu svira [[Oliver Holcvart]], koji se ne navodi kao član benda, kako bi Hansi mogao svu svoju pažnju da posveti samo pevanju. To je ujedno bio i poslednji album koji je producirao Rasmusen. Album ''[[A Night at the Opera (album Blajnd gardijana)|A Night at the Opera]]'', nazvan po [[A Night At The Opera (Queen album)|istoimenom albumu]] grupe ''Kvin'' je izdat četiri godine kasnije. Na ovom albumu bend se odrekao gotovo svih spid metal-elemenata sa početka karijere. Obilujući pauer i [[Progresivni metal|progresiv]]-metal zvukom, album su ispunjavale prenaglašene [[orkerstar|orkerstracijske]] pozadine i konstantna gitarska i vokalna preslojavanja<ref name="Allmusicguide review2">{{cite web |url=http://www.allmusic.com/album/a-night-at-the-opera-r579741|title=A Night at the Opera Review|accessdate = 17. 2. 2008.}}</ref>. Iako nije bio pravi konceptualni album, mnogi stihovi su kao zajedničku temu imali [[Religija|religiju]] i odnos između ljudskih i [[Bog|božanskih]] moći. Nakon tog albuma je usledio i živi album (jednostavno nazvan ''[[Live]]'') izdat [[2003]]. godine i [[DVD]] ''[[Imaginations Through the Looking Glass]]'' izdat naredne godine, koji je ujedno bio i poslednji snimljeni materijal benda na kome je učestvovao Tomen Štauh. Tomen je napustio bend usled muzičkog neslaganja<ref>[http://www.blind-guardian.com/new_version/popups/news.php3?form_action=yes&year=2005&month=0&news_id=234 Odlazak Tomena]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i uskoro je zamenjen [[Frederik Emke|Frederikom Emkeom]]. Album ''[[A Twist in the Myth]]'' je bio prvi na kome je učestvovao Emke. ''Blajnd gardijan'' su nedavno učestvovali na snimanju muzike za fantazijski film "[[In the Name of the King: a Dungeon Siege Tale]]", koji je objavljen [[2008]]. godine<ref>[http://www.imhotep.no/?did=9074224&aid=9069487 Various Artists – In the Name of the King. Soundtrack review]</ref>. Hansi Kirš je takođe objavio nameru benda da snimi tematsku pesmu za [[Videoigra#-.7BRPG.7D- - .D0.98.D0.B3.D1.80.D0.B5 .D0.B8.D0.B3.D1.80.D0.B0.D1.9A.D0.B0 .D1.83.D0.BB.D0.BE.D0.B3.D0.B0|RPG]] [[videoigra|video-igru]] "Sacred 2: Fallen Angel"<ref>[http://www.the-following.com/page.php?show=news&view=bg Hansijevo pismo sajtu obožavalaca]</ref>. Prema skorašnjim intervjuima, pesma, nazvana "Sacred", neće biti izdata na posebnom singlu, već tek kao bonus-pesma na narednim albumu. Pisanje pesama za naredni album je započelo u vreme kada bend sprema svoj "orkestarski projekat". Još uvek nije određeno da li će prvo izdati studijski ili orkestarski album, ali se zna da novih izdanja neće biti pre [[2010]]. godine<ref>[http://www.sacred-legends.de/?go=slplayer&vf=blind_guardian_interview Interview with the band]</ref>. == Muzički stil == Prva dva albuma ''Blajnd gardijana'', ''[[Battalions of Fear]]'' i ''[[Follow the Blind]]'', su bili tipični predstavnici [[spid metal]]a. Počev od trećeg albuma, ''[[Tales from the Twilight World]]'', "gardijani" su svoj zvuk postepeno sve više činili kompleksnijim, dodajući horske i orkestarske aranžmane u ponekim pesmama, primetno pod uticajem [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] rok benda ''Kvin''<ref name="Uticaj Kvina na Blajnd gardijan">{{citation|title=Uticaj Kvina 'Night at the Opera'|publisher= The Metal Observer|url=http://www.metal-observer.com/articles.php?lid=1&sid=4&id=4487}}</ref><ref name="Uticaj Kvina1">{{citation|title=Uticaj Kvina |publisher= Blind Guardian official site|url=http://www.blind-guardian.com/new_version/band_members.php3}}</ref>. Muziku ''Blajnd gardijana'' karakterišu "stakato" gitare i dupli bas-bubnjevi, tipični za pauer metal. Tehnika "nasnimavanja", koju koriste najviše na snimcima gitara i vokala radi stvaranja "epskog" zvuka, stvara utisak velike armije muzičara koja svira jedinstveno i peva u harmoniji. == Sastav == === Sadašnji članovi === * [[Hansi Kürsch|Hansi Kirš]] &mdash; [[pjevač|pevač]] (1984. &ndash; do danas), [[bas-gitara|bas]] (1984. &ndash; 1996.) * [[Andre Olbrih]] &mdash; [[gitara]] (1984. &ndash; do danas) * [[Markus Zipen]] &mdash; [[gitara]] (1987. &ndash; do danas) * [[Frederik Emke]] &mdash; [[bubnjevi]], [[perkusije]], [[flauta]], [[gajde]] (2005. &ndash; do danas) === Bivši članovi === * [[Tomas Štauh|Tomas "Tomen" Štauh]] &mdash; bubnjevi (1984. &ndash; 1985, 1987. &ndash; 2005.) * [[Markus Dork]] &mdash; gitara (svirao samo u ''Lucifers heritedžu'') (1984 &ndash; 1985.) * [[Kristof Tajsen]] &mdash; gitara (svirao samo u ''Lucifers heritedžu'') (1986.) * [[Hans-Peter Frej]] &mdash; bubnjevi (svirao samo u ''Lucifers heritedžu'') (1986.) === Gostujući muzičari === * [[Oliver Holcvart]] &mdash; bas (na turneji i u studiju) (1997. &ndash; do danas) * [[Aleks Holcvart]] &mdash; bubnjevi (uživo) (2002. &ndash; 2003.) * [[Matijas Vajsner]] &mdash; [[klavijaturista]] (studio) (1989. &ndash; do danas) * [[Mihael Širen]] &mdash; klavijaturista (uživo) i pijano (studio) (1997. &ndash; do danas) * [[Kai Hansen]] &mdash; vokal i gitarske solaže (1989. &ndash; 1992.) == Diskografija == {{main|Diskografija Blajnd gardijana}} === Studijski albumi === * ''[[Battalions of Fear]]'' (1988.) * ''[[Follow the Blind]]'' (1989.) * ''[[Tales From the Twilight World]]'' (1990.) * ''[[Somewhere Far Beyond]]'' (1992.) * ''[[Imaginations from the Other Side]]'' (1995.) * ''[[Nightfall in Middle-Earth]]'' (1998.) * ''[[A Night at the Opera (album, Blind Guardian)|A Night at the Opera]]'' (2002.) * ''[[A Twist in the Myth]]'' (2006.) * ''[[At the Edge of Time]]'' (2010.) * ''[[Beyond the Red Mirror]]'' (2015.) * ''[[Twilight Orchestra: Legacy of the Dark Lands]]'' (2019.) * ''The God Machine'' (2022.) == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Blind Guardian}} * [http://www.blind-guardian.com/ Zvanični sajt] * {{MySpace|blindguardian|Blajnd gardijan}} {{Blajnd gardijan}} [[Kategorija:Blind Guardian| ]] [[Kategorija:Njemačke heavy metal grupe]] [[Kategorija:Power metal grupe]] 3otsdzvt1708k1n3ai0z34uxa5h4a9a 0 156171 41260936 41258538 2022-08-03T12:34:33Z 31.223.145.55 /* Premios Juventud */ wikitext text/x-wiki Ovo je prikaz svih nominacija i nagrada koje je u toku svoje karijere osvojila meksička glumica, pjevačica, kompozitorka, voditeljica, modna dizajnerka i biznis žena [[Maite Perroni]]. [[File:Maite_Perroni_Premios_Juventud_2011.png|thumb|Maite Perroni na dodjeli nagrada ''Premios Juventud'' [[2011]] godine]] == AltaMed Gala Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najuticajnije latinoamerikance u [[Amerika|Americi]]. Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2016]] || Alta Inspiration || [[Maite Perroni]] za [[Antes Muerta Que Lichita]] || {{won}} |- |} == Arlequin Awards == Dodjela nagrada za najuspješnije iz svijeta televizije, pozorišta i filma. Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2018]] || Priznanje za karijeru || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- |} == Califa de Oro Awards == Dodjela nagrada za najbolje meksičke televizijske i filmske proizvode. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2011]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |} == ChipTV Awards == Internacionalna i [[Kolumbija|kolumbijska]] dodjela nagrada za najbolje televizijske proizvode Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2018]] || Najbolja internacionalna glumica || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{nominated}} |- |} == Eliot Media Awards == Dodjela nagrada za najbolje iz svijeta virtuelne realnosti i uticajnosti na društvenim mrežama. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2018]] || Priznanje za karijeru || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- |} == Galardon a los Grandes Awards == Bila je godišnja dodjela nagrada kreirana od strane meksičkog voditelja Raula Velasca i dodjeljivana u tamošnjoj emisiji ''Siempre en Domingo''. Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2009]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el angel]] || {{won}} |- |} == GQ Awards == Godišnja dodjela nagrada kreirana od strane meksičkog časopisa "GQ". Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija, dok serijal koji protagonizira ''El juego de las llaves'' ima takođe jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2019]] || Serija Godine || ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- | [[2020]] || Glumica Godine || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- |} == Fans Choice Awards == Godišnja dodjela nagrada organizovana prvi put [[2013]]. gdje publika bira najbolje nastupe omiljenih muzičara. Maite ima ukupno šest nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2013]] || Potpisivanje Autograma Godine || [[Maite Perroni]] za Firma en Centrocomercial Las Americas || {{nom}} |- | Showcase Godine || [[Maite Perroni]] za Showcase Parque Lindavista || {{nom}} |- | [[2014]] ||rowspan=2| Showcase Godine (Artista Pop/Rock/Electronic/Latin) ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- | [[2015]] || {{nom}} |- | [[2017]] || Potpisivanje autograma godine (Kategorija Časopisa) || [[Maite Perroni]] za Potpisivanje autograma za promociju naslovnice časopisa ''Open'' || {{nominated}} |- | [[2019]] || Potpisivanje autograma godine / Showcase Godine ( Kategorija Urbano ) || [[Maite Perroni]] || {{nominated}} |- |} == Febre Teen Awards == Internacionalna godišnja anketa/dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] časopisa ''Febre Teen'' gdje publika bira najbolje od muzike i televizije. Maite ima jednu nagradu i dvije nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2014]] ||rowspan=3| Najbolja latino umjetnica ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{won}} |- |[[2015]] || {{nom}} |- |[[2016]] || [[Maite Perroni]] ||{{nom}} |- |} == Febre Latina Awards == Internacionalna godišnja anketa/dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] portala ''Febre Latina'' gdje publika bira najbolje od muzike i televizije. Maite ima jednu nagradu i jednu nominaciju, dok njen serijal ''El juego de las llaves'' takodje ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2022]] || Najbolja glumica serijala||[[Maite Perroni]] za ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- | Najbolji serijal || ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- |} == Latin Music Italian Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najbolje od muzike iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] u [[Italija|Italiji]]. Maite je ostvarila ukupno osam nominacija, osvajajući tri. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2013]] ||rowspan=2| Najbolja internacionalna pjevačica ||rowspan=3| [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna''|| {{nom}} |- |rowspan=3|[[2014]] || {{nom}} |- | Artist Saga || {{nom}} |- | Najbolji internacionalni latino album || ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- |[[2015]] ||rowspan=2| Artist Saga || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- |rowspan=4|[[2016]] || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{nominated}} |- | Najbolja internacionalna latino pjevačica || [[Maite Perroni]] za "Adicta" || {{won}} |- | Najbolji latino videospot || "Adicta" || {{won}} |- | Najbolji latino fandom || Perronitos || {{nominated}} |- |rowspan=2|[[2017]] || Najbolja internacionalna latino pjevačica || [[Maite Perroni]] za "Loca" || {{nominated}} |- | Artist Saga || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{won}} |- |} == LatinPlug Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najbolje iz oblasti muzike, filma i televizije koje bira publika u [[Portoriko|Portoriku]]. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2021]] || Najbolja glumica godine || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- |} == Mashable Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najbolje na društvenim mrežama koje bira publika u [[Amerika|Americi]]. Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2011]] || Najpopularnija glumica na društvenim mrežama || @MaiteOficial || {{nom}} |- |} == Melhores do Ano == Internacionalna dodjela nagrada organizovana od strane [[Brazil|brazilskog]] časopisa ''Minha Novela'' povodom nagradjivanja najboljih televizijskih proizvoda. Maite ima dvije nagrade te jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2014]] ||rowspan=3| Astro Latino || [[Maite Perroni]] za [[Mi Pecado]] || {{won}} |- | [[2016]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nominated}} |- | [[2020]] || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |} == Moda Awards == Internacionalna dodjela nagrada organizovana od strane istoimenog [[Peru|peruanskog]] radija povodom nagradjivanja najboljih televizijskih i muzičkih proizvoda. Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2017]] || Singl Godine || "Loca" || {{nominated}} |- |} == Nickelodeon == ''Nickelodeon Choice Awards'' je godišnja dodjela nagrada dječije televizije ''Nickelodeon'' za najbolje televizijske, filmske i muzičke proizvode koje biraju pretežno djeca i mladi. === Kids Choice Awards Mexico === Meksička verzija pomenute dodjele poznatija i kao ''Mis Premios Nick'' gdje su glavni glasači djeca i mladi. Maite je ostvarila ukupno četiri nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2013]] || Omiljeni glas iz animiranog filma || [[Maite Perroni]] za ''El origen de los guardianes'' || {{nom}} |- |rowspan=3| Omiljena glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- | [[2014]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- | [[2018]] || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{nom}} |- |} == Novela de Oro Awards == Bila je godišnja anketa meksičke emisije ''Se Vale'' za najbolje telenovele. Maite je osvojila sedam nagrada i tri nominacije. {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' !! '''Kategorija''' !! '''Nominovani rad/Osoba''' !! '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2008]] || Najbolja mlada glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par (sa [[William Levy|Williamom Levijem]]) || [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{nom}} |- |rowspan=2| [[2009]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par (sa [[Eugenio Siller|Eugeniom Siljerom]]) || [[Mi pecado]] || {{won}} |- |rowspan=4| [[2010]] || Najbolja pjevačica || [[Maite Perroni]] za "A partir de hoy" feat Marco di Mauro || {{won}} |- | Najbolja naslovna pjesma || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- | Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Najbolji televizijski par (sa [[William Levy|Williamom Levijem]]) || [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2012]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par (sa Pedro Fernandez) || [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |} == Omega Hitz Awards == Internacionalna je i godišnja dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] radija ''Omega'' gdje publika bira najbolje od muzike. Maite ima ukupno jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2015]] || Videoklip Godine || "Eclipse de Luna" || {{nominated}} |- |} == OYE! Awards == Meksička muzička dodjela nagrada za najbolje od muzike. Maite ima ukupno jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2012]] || Najbolja naslovna numera || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- |} == Pantalla de Cristal Awards == Godisnja dodjela nagrada [[Meksiko|meksičkog]] časopisa "Pantalla" za najbolje proizvode iz svijeta filma i serija. Maite ima jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad\Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2019]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- |} == People en Español Awards == Internacionalna i godisnja dodjela nagrada [[Amerika|američkog]] časopisa na španskom jeziku "People en Espanol" za najbolje proizvode iz svijeta muzike, filma, mode i telenovela. Maite je osvojila dvije nagrade od sedamnaest nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad\Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2009]] || Televizijski par godine (sa [[William Levy|Wiliamom Levijem]]) || [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{nom}} |- | Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{nom}} |- |rowspan=3| [[2010]] ||Televizijski par godine (sa [[Eugenio Siller|Eugeniom Siljerom]]) || [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | Najbolja mlada glumica ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | Najbolja glumica || {{nom}} |- |rowspan=4| [[2011]] || Televizijski par godine (sa [[William Levy|Williamom Levijem]]) || [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- | Najbolja glumica|| [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Pjesma godine || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Par godine (sa Maneom de la Parrom) || - || {{nom}} |- | [[2012]] || Kraljica [[Twitter]]a || [[Maite Perroni]] za @MaiteOficial || {{won}} |- |rowspan=5| [[2013]] || Muzički povratak godine || [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- | Najljepša korisnica [[Instagram]]a || [[Maite Perroni]] za @maitepb || {{nom}} |- | Album Godine || [[Maite Perroni]] ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- | Pjesma Godine ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za "Tu y Yo" || {{nom}} |- | Video Godine || {{nom}} |- |rowspan=4|[[2014]] || Televizijski par godine (sa Danielom Arenasom) || [[La Gata]] || {{nom}} |- |Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- |Najbolja naslovna numera || "Vas a querer volver" za [[La Gata]] || {{nom}} |- |Kraljica Mode || [[Maite Perroni]] || {{nom}} |} == Premios Juventud == Internacionalna i godišnja dodjela organizovana od strane [[Amerika|američke]] televizije na španskom jeziku ''Univision'' s ciljem da publika nagradi najbolje latino proizvode iz kategorija telenovela, filma, muzike i mode. Maite je osvojila tri nagrade od jedanaest nominacija. Godine [[2015]]. bila je najnominovanija ženska osoba sa dodjele sa ukupno 4 nominacije. {| class="wikitable" border="1" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2008]] || Djevojka iz snova || [[Maite Perroni]] za [[Rebelde]] || {{nom}} |- |rowspan=2|[[2009]] || Želim se oblačiti kao ona || - || {{Nom}} |- |rowspan=5| Djevojka iz snova || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el angel]] || {{won}} |- |[[2010]] || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado]] || {{nom}} |- |[[2011]] || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] ||{{won}} |- |[[2014]] || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- |rowspan=4|[[2015]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- | Najbolja naslovna numera || "Vas a querer volver" za [[La Gata]] || {{nom}} |- | Najbolji ringtone ||rowspan=2|"Vas a querer volver" || {{nom}} |- | Najbolja balada || {{nom}} |- |rowspan=3|[[2016]] || Djevojka iz snova || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- | Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za ''Un gallo con muchos huevos'' || {{nominated}} |- | Omiljena "fan armija" || Perronitos || {{nominated}} |- |[[2022]] || Najbolji televizijski par (sa Alejandrom Speitzerom) || ''Oscuro deseo'' || {{nominated}} |- |} == Premios Jovem == Internacionalna i godišnja dodjela [[Brazil|brazilskog]] casopisa "Jovem Pam". Maite ima jednu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" border="1" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2018]] || Me gusta || [[Maite Perroni]] za "Loca" || {{nominated}} |- |} == Radio Tiempo Awards == Internacionalna dodjela nagrada [[Kolumbija|kolumbijskog]] radija ''Radio Tiempo'' za najbolje iz svijeta muzike koje bira publika. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2011]] ||Najbolja duetska pjesma || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |} == SEC Awards Brasil == Internacionalna dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] portala ''Series em Cena'' za najbolje iz svijeta showbiznisa koje bira publika. Maite ima dvije nagrade od ukupno toliko nominacija, dok njen serijal "Oscuro deseo" ima takodje dvije nagrade od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | rowspan=3|[[2021]] || Najbolja glumica dramskog serijala || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- | Najbolji lik iz serijala || [[Maite Perroni]] za ''Alma Solares'' || {{won}} |- | rowspan=2|Najbolji dramski serijal || rowspan=2|''Oscuro deseo'' || {{won}} |- | [[2022]] || {{won}} |} == TV Adicto Golden Awards == Godišnja dodjela/anketa nagrada meksičkog televizijskog kritičara Alvara Cueve za najbolje i najgore meksičke televizijske proizvode godine. Maite ima pet nagrada od ukupno toliko nominacija, dok njena telenovela [[Antes muerta que Lichita]] ima jednu nagradu, a serijal ''Oscuro deseo'' takođe jednu nagradu. Zanimljivost kod njenih nominacija na ovoj dodjeli jeste ta da se nikad nisu, ni ona ni telenovele, a niti serijali, koje je protagonizirala, našli medju najgorima prema izboru ovog kritičara. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2008]] || Najbolje žensko otkriće godine || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par sa ([[William Levy|Wiliamom Levijem]]) || [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | [[2009]] ||rowspan=2| Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{won}} |- | [[2014]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{won}} |- | [[2016]] || Najbolji kraj || [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2020]] || Najbolja glumica dramskog serijala || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro Deseo'' || {{won}} |- | Najbolji dramski serijal || ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- |} == TVyNovelas Awards == Godišnja dodjela organizovana od strane meksičkog časopisa "TVyNovelas" za nagradjivanje najboljih meksičkih televizijskih prozivoda godine, posebno [[telenovela]]. Maite je osvojila tri od sedam nominacija, te cetiri specijalne nagrade/priznanja, dok su telenovele koje je protagonizirala [[Rebelde]] i [[Mi pecado|Mi Pecado]] osvojile po jednu nagradu, [[El Triunfo del Amor]] specijalnu nagradu/priznanje za "Najgledaniju telenovelu", a [[Antes muerta que Lichita]] sa ukupno 19 nominacija bila je do [[2017]]. najnominovanija telenovela u istoriji ove dodjele nagrada, osvojivši nagradu za najbolju "Telenovela multiplatforma". {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- | [[2006]] || Najbolja naslovna numera || "Rebelde" od [[RBD]] za [[Rebelde]] || {{won}} |- | [[2009]] ||rowspan=2| Najbolja mlada glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2010]] || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | Najbolja priča || [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2012]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Najbolja naslovna numera || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | [[2015]] ||rowspan=2| Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- |rowspan=2| [[2016]] || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- | Telenovela multiplatforma || [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- | [[2018]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{won}} |- |} * ''Priznanje za karijeru'': [[RBD]], [[2006]] * ''Najbolji televizijski par'': [[Maite Perroni]] i [[William Levy]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]], [[2009]] * ''Najuticajnija umjetnica na društvenim mrezama'': [[Maite Perroni]], [[2012]] * ''Najgledanija telenovela'':[[El Triunfo del Amor]], [[2012]] * ''Najbolja glumica'': [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]], [[2016]] * ''Najbolji šamar'': [[Maite Perroni]] i Ingrid Martz za [[Antes muerta que Lichita]], [[2016]] === TVyNovelas Awards: Favorites of Audience === Dodjela koja je tokom [[2013]], [[2014]] i [[2015]] bila dio godišnje dodjele nagrada časopisa "TVyNovelas" u kojoj presudnu ulogu u ocjenjivanju najboljih meksičkih televizijskih proizvoda, naročito telenovela ima publika. Maite je osvojila tri nominacije za telenovelu [[Cachito de cielo]], dok je pomenuta telenovela osvojila dvije nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=5| [[2013]] || Najljepša glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- |Omiljeni televizijski par(sa Pedro Fernandez) ||rowspan=2| [[Cachito de cielo]]|| {{nom}} |- |Omiljeni poljubac(sa Pedrom Fernandez) || {{nom}} |- |Omiljena telenovela ||rowspan=2| [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- |Omiljeni kraj iz telenovele || {{nom}} |- |} === Queen and King of Telenovela's === Izbor ''Kralja i Kraljice Telenovela'' bila je godišnja anketa [[Amerika|američke]] televizije na španskom jeziku ''Univision'' gdje nakon emitovanja dodjele ''TVyNovelas Awards'' na pomenutoj televiziji američka publika bira kralja i kraljicu telenovela. Maite je osvojila jednu nagradu i dvije nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- | [[2009]] ||rowspan=3| Kraljica telenovela || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | [[2010]] || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | [[2012]] || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- |} === Las Estrellas Awards === Izbor anketa najboljih televizijskih proizvoda tokom godine organizavan od strane [[Meksiko|meksickog]] kanala "Las Estrellas". Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- | [[2017]] || Blam godine || Pad [[Maite Perroni]] na snimanju promo materijala [[Papa a toda madre]] || {{nominated}} |- |} == TVZ Awards Brasil == Internacionalna dodjela nagrada organizovana od strane [[Brazil|brazilskog]] portala ''TVZ'' za najbolje televizijske i muzičke proizvode. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2013]] || Najbolja internacionalna pjevačica || [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{won}} |- |} == Young Awards Mexico == Dodjela nagrada meksicke televizije ''TV Joven'' za najbolje iz svijeta muzike, filma i televizije. Maite je osvojila pet nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2016]] ||rowspan=2| Omiljena latino umjetnica || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{nominated}} |- |rowspan=4|[[2017]] ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za "Adicta" || {{nominated}} |- | Omiljena latino pjevačica || {{nominated}} |- | Najljepša umjetnica || [[Maite Perroni]] || {{nominated}} |- | Najbolja pop pjesma || "Adicta" || {{nominated}} |- |} == Youtube Play Buton Awards == Internacionalna dodjela nagrada od strane kreatora [[youtube]] platforme za najuspješnije kanale poznatih osoba. Maite ima ukupno dvije nagrade/priznanja. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2017]] || Silver Play Button || [[Maite Perroni]] za 100.000 sljedbenika na [[youtube]] || {{won}} |- |[[2018]] || Golden Play Button || [[Maite Perroni]] za 1.000.000 sljedbenika na [[youtube]] || {{won}} |- |} == Quiero Awards == Dodjela nagrada [[Argentina|argentinske]] televizije ''Quiero Musica'' za najbolje videospotove. Maite je osvojila ukupno jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2017]] || Najbolji videospot ženskog izvodjača || "Loca" || {{nominated}} |- |} == VEVO Certified Awards == Internacionalna dodjela nagrada od strane kreatora [[youtube]] platforme za najgledanije videospotove poznatih osoba. Maite ima ukupno tri nagrade/priznanja. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2018]] ||rowspan=3| 100.000.000 pregleda || "Loca" || {{won}} |- | "Tu y Yo" || {{won}} |- |[[2021]] || "Vas a querer volver" || {{won}} |- |} == Priznanja == {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Priznanje''' |- |rowspan=2| [[2007]] || Najljepša glumica Latinske Amerike || ''Acasa Magazine'' Rumunija |- | 10 najljepših lica televizije || ''Quien'' Meksiko |- |rowspan=3| [[2009]] || Kraljica Karnevala Carolina || ''Carneval Carolina'' Meksiko |- | 6 najljepših meksikanki || las6mexicanasmasbellas.com |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- |rowspan=3| [[2010]] || 6 najljepših meksikanki || las6mexicanasmasbellas.com |- | 6 najboljih koncerata || ''Yes Teen'' Brazil |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | rowspan=4| [[2011]] || 6 najljepših meksikanki || las6mexicanasmasbellas.com |- | 60 najljepših || ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 25 najmoćnijih žena ||rowspan=2| ''People en Espanol'' SAD |- | 50 najljepših |- |rowspan=3| [[2012]] || 62 najsexy umjetnika || ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- |rowspan=4| [[2013]] || 56 najsexy umjetnika || ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 50 najljepših || ''GQ'' Mexico |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=4| [[2014]] || Ličnost s najviše stila || ''EstiloDF'' Meksiko |- | Kraljica Bikinija || ''Cosmopolitan'' Meksiko |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=4| [[2015]] || 50 najljepših ||rowspan=2| ''People en Espanol'' SAD |- | 50 najuticajnijih latinosa u Americi |- | 10 latinos to watch || ''Variety Latino'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=4| [[2016]] || rowspan=2| 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 25 najmoćnijih zena || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- |rowspan=3| [[2017]] || Gej Kraljica || ''LGBTTTI Zajednica'' Meksiko |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | Najuspješnija meksička pjevačica godine || ''Latin Power Players List by Billboard'' SAD |- | [[2018]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | rowspan=3|[[2019]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | Najuticajniji latinoamerikanci u SADu || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=3| [[2020]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | Kraljica Godine || ''People en Espanol'' SAD |- | 20 najuspješnijih || ''Escena Magazine'' Meksiko |- | [[2022]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- |} === Ostala Priznanja === * Priznanje "Teleton Costa Rica" za učestvovanje na ovom humanitarnom dogadjanju * Priznanje "Ključ Grada Cicero" * Priznanje Kulturnog Komiteta Meksika kao primjer i podrška mladim Meksikancima u SAD-u * Priznanje gradonačelnika Pat Quinn-a, mjesta Illinois. * Priznanje Ambasade Meksika za uspjeh u karijeri i što uzdiže visoko ime svoje domovine van nje * Priznanje radija "Amor" zbog učestvovanja na koncertu ''Con Todo Amor'' * Priznanje organizacije Latinoamerikanaca u Americi "Paley Center" kao jedne od najprestižnijih i najuticajnijih Latinosa * Priznanje radija "Oye" zbog učestvovanja na koncertu ''El padre de todos los eventos'' * Priznanje organizacije "Foro Internacional de Mujer" zbog uzdizanja položaja žene u svijetu [[Kategorija:Maite Perroni]] [[Kategorija:Liste nagrada po dobitnicima|Perroni, Maite]] qzlfap2w0j65sugnt6hsms05f07qkx7 41260937 41260936 2022-08-03T12:40:00Z 31.223.145.55 /* Arlequin Awards */ wikitext text/x-wiki Ovo je prikaz svih nominacija i nagrada koje je u toku svoje karijere osvojila meksička glumica, pjevačica, kompozitorka, voditeljica, modna dizajnerka i biznis žena [[Maite Perroni]]. [[File:Maite_Perroni_Premios_Juventud_2011.png|thumb|Maite Perroni na dodjeli nagrada ''Premios Juventud'' [[2011]] godine]] == AltaMed Gala Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najuticajnije latinoamerikance u [[Amerika|Americi]]. Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2016]] || Alta Inspiration || [[Maite Perroni]] za [[Antes Muerta Que Lichita]] || {{won}} |- |} == Ariel Awards == Dodjela nagrada meksicke filmske akademije. Maitin projekat "Un rescate de huevitos" ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2022]] || Najbolji animirani film || Un rescate de huevitos || {{pending}} |- |} == Arlequin Awards == Dodjela nagrada za najuspješnije iz svijeta televizije, pozorišta i filma. Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2018]] || Priznanje za karijeru || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- |} == Califa de Oro Awards == Dodjela nagrada za najbolje meksičke televizijske i filmske proizvode. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2011]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |} == ChipTV Awards == Internacionalna i [[Kolumbija|kolumbijska]] dodjela nagrada za najbolje televizijske proizvode Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2018]] || Najbolja internacionalna glumica || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{nominated}} |- |} == Eliot Media Awards == Dodjela nagrada za najbolje iz svijeta virtuelne realnosti i uticajnosti na društvenim mrežama. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2018]] || Priznanje za karijeru || [[Maite Perroni]] || {{won}} |- |} == Galardon a los Grandes Awards == Bila je godišnja dodjela nagrada kreirana od strane meksičkog voditelja Raula Velasca i dodjeljivana u tamošnjoj emisiji ''Siempre en Domingo''. Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2009]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el angel]] || {{won}} |- |} == GQ Awards == Godišnja dodjela nagrada kreirana od strane meksičkog časopisa "GQ". Maite je osvojila jednu nagradu od ukupno toliko nominacija, dok serijal koji protagonizira ''El juego de las llaves'' ima takođe jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2019]] || Serija Godine || ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- | [[2020]] || Glumica Godine || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- |} == Fans Choice Awards == Godišnja dodjela nagrada organizovana prvi put [[2013]]. gdje publika bira najbolje nastupe omiljenih muzičara. Maite ima ukupno šest nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2013]] || Potpisivanje Autograma Godine || [[Maite Perroni]] za Firma en Centrocomercial Las Americas || {{nom}} |- | Showcase Godine || [[Maite Perroni]] za Showcase Parque Lindavista || {{nom}} |- | [[2014]] ||rowspan=2| Showcase Godine (Artista Pop/Rock/Electronic/Latin) ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- | [[2015]] || {{nom}} |- | [[2017]] || Potpisivanje autograma godine (Kategorija Časopisa) || [[Maite Perroni]] za Potpisivanje autograma za promociju naslovnice časopisa ''Open'' || {{nominated}} |- | [[2019]] || Potpisivanje autograma godine / Showcase Godine ( Kategorija Urbano ) || [[Maite Perroni]] || {{nominated}} |- |} == Febre Teen Awards == Internacionalna godišnja anketa/dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] časopisa ''Febre Teen'' gdje publika bira najbolje od muzike i televizije. Maite ima jednu nagradu i dvije nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2014]] ||rowspan=3| Najbolja latino umjetnica ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{won}} |- |[[2015]] || {{nom}} |- |[[2016]] || [[Maite Perroni]] ||{{nom}} |- |} == Febre Latina Awards == Internacionalna godišnja anketa/dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] portala ''Febre Latina'' gdje publika bira najbolje od muzike i televizije. Maite ima jednu nagradu i jednu nominaciju, dok njen serijal ''El juego de las llaves'' takodje ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2022]] || Najbolja glumica serijala||[[Maite Perroni]] za ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- | Najbolji serijal || ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- |} == Latin Music Italian Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najbolje od muzike iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] u [[Italija|Italiji]]. Maite je ostvarila ukupno osam nominacija, osvajajući tri. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2013]] ||rowspan=2| Najbolja internacionalna pjevačica ||rowspan=3| [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna''|| {{nom}} |- |rowspan=3|[[2014]] || {{nom}} |- | Artist Saga || {{nom}} |- | Najbolji internacionalni latino album || ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- |[[2015]] ||rowspan=2| Artist Saga || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- |rowspan=4|[[2016]] || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{nominated}} |- | Najbolja internacionalna latino pjevačica || [[Maite Perroni]] za "Adicta" || {{won}} |- | Najbolji latino videospot || "Adicta" || {{won}} |- | Najbolji latino fandom || Perronitos || {{nominated}} |- |rowspan=2|[[2017]] || Najbolja internacionalna latino pjevačica || [[Maite Perroni]] za "Loca" || {{nominated}} |- | Artist Saga || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{won}} |- |} == LatinPlug Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najbolje iz oblasti muzike, filma i televizije koje bira publika u [[Portoriko|Portoriku]]. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2021]] || Najbolja glumica godine || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- |} == Mashable Awards == Internacionalna dodjela nagrada za najbolje na društvenim mrežama koje bira publika u [[Amerika|Americi]]. Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2011]] || Najpopularnija glumica na društvenim mrežama || @MaiteOficial || {{nom}} |- |} == Melhores do Ano == Internacionalna dodjela nagrada organizovana od strane [[Brazil|brazilskog]] časopisa ''Minha Novela'' povodom nagradjivanja najboljih televizijskih proizvoda. Maite ima dvije nagrade te jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2014]] ||rowspan=3| Astro Latino || [[Maite Perroni]] za [[Mi Pecado]] || {{won}} |- | [[2016]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nominated}} |- | [[2020]] || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |} == Moda Awards == Internacionalna dodjela nagrada organizovana od strane istoimenog [[Peru|peruanskog]] radija povodom nagradjivanja najboljih televizijskih i muzičkih proizvoda. Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2017]] || Singl Godine || "Loca" || {{nominated}} |- |} == Nickelodeon == ''Nickelodeon Choice Awards'' je godišnja dodjela nagrada dječije televizije ''Nickelodeon'' za najbolje televizijske, filmske i muzičke proizvode koje biraju pretežno djeca i mladi. === Kids Choice Awards Mexico === Meksička verzija pomenute dodjele poznatija i kao ''Mis Premios Nick'' gdje su glavni glasači djeca i mladi. Maite je ostvarila ukupno četiri nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2013]] || Omiljeni glas iz animiranog filma || [[Maite Perroni]] za ''El origen de los guardianes'' || {{nom}} |- |rowspan=3| Omiljena glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- | [[2014]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- | [[2018]] || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{nom}} |- |} == Novela de Oro Awards == Bila je godišnja anketa meksičke emisije ''Se Vale'' za najbolje telenovele. Maite je osvojila sedam nagrada i tri nominacije. {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' !! '''Kategorija''' !! '''Nominovani rad/Osoba''' !! '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2008]] || Najbolja mlada glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par (sa [[William Levy|Williamom Levijem]]) || [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{nom}} |- |rowspan=2| [[2009]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par (sa [[Eugenio Siller|Eugeniom Siljerom]]) || [[Mi pecado]] || {{won}} |- |rowspan=4| [[2010]] || Najbolja pjevačica || [[Maite Perroni]] za "A partir de hoy" feat Marco di Mauro || {{won}} |- | Najbolja naslovna pjesma || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- | Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Najbolji televizijski par (sa [[William Levy|Williamom Levijem]]) || [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2012]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par (sa Pedro Fernandez) || [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |} == Omega Hitz Awards == Internacionalna je i godišnja dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] radija ''Omega'' gdje publika bira najbolje od muzike. Maite ima ukupno jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2015]] || Videoklip Godine || "Eclipse de Luna" || {{nominated}} |- |} == OYE! Awards == Meksička muzička dodjela nagrada za najbolje od muzike. Maite ima ukupno jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2012]] || Najbolja naslovna numera || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- |} == Pantalla de Cristal Awards == Godisnja dodjela nagrada [[Meksiko|meksičkog]] časopisa "Pantalla" za najbolje proizvode iz svijeta filma i serija. Maite ima jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad\Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2019]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za ''El juego de las llaves'' || {{won}} |- |} == People en Español Awards == Internacionalna i godisnja dodjela nagrada [[Amerika|američkog]] časopisa na španskom jeziku "People en Espanol" za najbolje proizvode iz svijeta muzike, filma, mode i telenovela. Maite je osvojila dvije nagrade od sedamnaest nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad\Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2009]] || Televizijski par godine (sa [[William Levy|Wiliamom Levijem]]) || [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{nom}} |- | Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{nom}} |- |rowspan=3| [[2010]] ||Televizijski par godine (sa [[Eugenio Siller|Eugeniom Siljerom]]) || [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | Najbolja mlada glumica ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | Najbolja glumica || {{nom}} |- |rowspan=4| [[2011]] || Televizijski par godine (sa [[William Levy|Williamom Levijem]]) || [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- | Najbolja glumica|| [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Pjesma godine || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Par godine (sa Maneom de la Parrom) || - || {{nom}} |- | [[2012]] || Kraljica [[Twitter]]a || [[Maite Perroni]] za @MaiteOficial || {{won}} |- |rowspan=5| [[2013]] || Muzički povratak godine || [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- | Najljepša korisnica [[Instagram]]a || [[Maite Perroni]] za @maitepb || {{nom}} |- | Album Godine || [[Maite Perroni]] ''Eclipse de Luna'' || {{nom}} |- | Pjesma Godine ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za "Tu y Yo" || {{nom}} |- | Video Godine || {{nom}} |- |rowspan=4|[[2014]] || Televizijski par godine (sa Danielom Arenasom) || [[La Gata]] || {{nom}} |- |Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- |Najbolja naslovna numera || "Vas a querer volver" za [[La Gata]] || {{nom}} |- |Kraljica Mode || [[Maite Perroni]] || {{nom}} |} == Premios Juventud == Internacionalna i godišnja dodjela organizovana od strane [[Amerika|američke]] televizije na španskom jeziku ''Univision'' s ciljem da publika nagradi najbolje latino proizvode iz kategorija telenovela, filma, muzike i mode. Maite je osvojila tri nagrade od jedanaest nominacija. Godine [[2015]]. bila je najnominovanija ženska osoba sa dodjele sa ukupno 4 nominacije. {| class="wikitable" border="1" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2008]] || Djevojka iz snova || [[Maite Perroni]] za [[Rebelde]] || {{nom}} |- |rowspan=2|[[2009]] || Želim se oblačiti kao ona || - || {{Nom}} |- |rowspan=5| Djevojka iz snova || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el angel]] || {{won}} |- |[[2010]] || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado]] || {{nom}} |- |[[2011]] || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] ||{{won}} |- |[[2014]] || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- |rowspan=4|[[2015]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- | Najbolja naslovna numera || "Vas a querer volver" za [[La Gata]] || {{nom}} |- | Najbolji ringtone ||rowspan=2|"Vas a querer volver" || {{nom}} |- | Najbolja balada || {{nom}} |- |rowspan=3|[[2016]] || Djevojka iz snova || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- | Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za ''Un gallo con muchos huevos'' || {{nominated}} |- | Omiljena "fan armija" || Perronitos || {{nominated}} |- |[[2022]] || Najbolji televizijski par (sa Alejandrom Speitzerom) || ''Oscuro deseo'' || {{nominated}} |- |} == Premios Jovem == Internacionalna i godišnja dodjela [[Brazil|brazilskog]] casopisa "Jovem Pam". Maite ima jednu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" border="1" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2018]] || Me gusta || [[Maite Perroni]] za "Loca" || {{nominated}} |- |} == Radio Tiempo Awards == Internacionalna dodjela nagrada [[Kolumbija|kolumbijskog]] radija ''Radio Tiempo'' za najbolje iz svijeta muzike koje bira publika. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | [[2011]] ||Najbolja duetska pjesma || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} |- |} == SEC Awards Brasil == Internacionalna dodjela nagrada [[Brazil|brazilskog]] portala ''Series em Cena'' za najbolje iz svijeta showbiznisa koje bira publika. Maite ima dvije nagrade od ukupno toliko nominacija, dok njen serijal "Oscuro deseo" ima takodje dvije nagrade od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- | rowspan=3|[[2021]] || Najbolja glumica dramskog serijala || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- | Najbolji lik iz serijala || [[Maite Perroni]] za ''Alma Solares'' || {{won}} |- | rowspan=2|Najbolji dramski serijal || rowspan=2|''Oscuro deseo'' || {{won}} |- | [[2022]] || {{won}} |} == TV Adicto Golden Awards == Godišnja dodjela/anketa nagrada meksičkog televizijskog kritičara Alvara Cueve za najbolje i najgore meksičke televizijske proizvode godine. Maite ima pet nagrada od ukupno toliko nominacija, dok njena telenovela [[Antes muerta que Lichita]] ima jednu nagradu, a serijal ''Oscuro deseo'' takođe jednu nagradu. Zanimljivost kod njenih nominacija na ovoj dodjeli jeste ta da se nikad nisu, ni ona ni telenovele, a niti serijali, koje je protagonizirala, našli medju najgorima prema izboru ovog kritičara. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2| [[2008]] || Najbolje žensko otkriće godine || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | Najbolji televizijski par sa ([[William Levy|Wiliamom Levijem]]) || [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | [[2009]] ||rowspan=2| Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{won}} |- | [[2014]] || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{won}} |- | [[2016]] || Najbolji kraj || [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2020]] || Najbolja glumica dramskog serijala || [[Maite Perroni]] za ''Oscuro Deseo'' || {{won}} |- | Najbolji dramski serijal || ''Oscuro deseo'' || {{won}} |- |} == TVyNovelas Awards == Godišnja dodjela organizovana od strane meksičkog časopisa "TVyNovelas" za nagradjivanje najboljih meksičkih televizijskih prozivoda godine, posebno [[telenovela]]. Maite je osvojila tri od sedam nominacija, te cetiri specijalne nagrade/priznanja, dok su telenovele koje je protagonizirala [[Rebelde]] i [[Mi pecado|Mi Pecado]] osvojile po jednu nagradu, [[El Triunfo del Amor]] specijalnu nagradu/priznanje za "Najgledaniju telenovelu", a [[Antes muerta que Lichita]] sa ukupno 19 nominacija bila je do [[2017]]. najnominovanija telenovela u istoriji ove dodjele nagrada, osvojivši nagradu za najbolju "Telenovela multiplatforma". {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- | [[2006]] || Najbolja naslovna numera || "Rebelde" od [[RBD]] za [[Rebelde]] || {{won}} |- | [[2009]] ||rowspan=2| Najbolja mlada glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2010]] || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | Najbolja priča || [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{won}} |- |rowspan=2| [[2012]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | Najbolja naslovna numera || "A partir de hoy" feat Marco di Mauro za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- | [[2015]] ||rowspan=2| Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[La Gata]] || {{nom}} |- |rowspan=2| [[2016]] || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- | Telenovela multiplatforma || [[Antes muerta que Lichita]] || {{won}} |- | [[2018]] || Najbolja glumica || [[Maite Perroni]] za [[Papa a toda madre]] || {{won}} |- |} * ''Priznanje za karijeru'': [[RBD]], [[2006]] * ''Najbolji televizijski par'': [[Maite Perroni]] i [[William Levy]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]], [[2009]] * ''Najuticajnija umjetnica na društvenim mrezama'': [[Maite Perroni]], [[2012]] * ''Najgledanija telenovela'':[[El Triunfo del Amor]], [[2012]] * ''Najbolja glumica'': [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]], [[2016]] * ''Najbolji šamar'': [[Maite Perroni]] i Ingrid Martz za [[Antes muerta que Lichita]], [[2016]] === TVyNovelas Awards: Favorites of Audience === Dodjela koja je tokom [[2013]], [[2014]] i [[2015]] bila dio godišnje dodjele nagrada časopisa "TVyNovelas" u kojoj presudnu ulogu u ocjenjivanju najboljih meksičkih televizijskih proizvoda, naročito telenovela ima publika. Maite je osvojila tri nominacije za telenovelu [[Cachito de cielo]], dok je pomenuta telenovela osvojila dvije nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=5| [[2013]] || Najljepša glumica || [[Maite Perroni]] za [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- |Omiljeni televizijski par(sa Pedro Fernandez) ||rowspan=2| [[Cachito de cielo]]|| {{nom}} |- |Omiljeni poljubac(sa Pedrom Fernandez) || {{nom}} |- |Omiljena telenovela ||rowspan=2| [[Cachito de cielo]] || {{nom}} |- |Omiljeni kraj iz telenovele || {{nom}} |- |} === Queen and King of Telenovela's === Izbor ''Kralja i Kraljice Telenovela'' bila je godišnja anketa [[Amerika|američke]] televizije na španskom jeziku ''Univision'' gdje nakon emitovanja dodjele ''TVyNovelas Awards'' na pomenutoj televiziji američka publika bira kralja i kraljicu telenovela. Maite je osvojila jednu nagradu i dvije nominacije. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- | [[2009]] ||rowspan=3| Kraljica telenovela || [[Maite Perroni]] za [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] || {{won}} |- | [[2010]] || [[Maite Perroni]] za [[Mi pecado|Mi Pecado]] || {{nom}} |- | [[2012]] || [[Maite Perroni]] za [[El Triunfo del Amor]] || {{nom}} |- |} === Las Estrellas Awards === Izbor anketa najboljih televizijskih proizvoda tokom godine organizavan od strane [[Meksiko|meksickog]] kanala "Las Estrellas". Maite ima jednu nominaciju od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad''' || '''Rezultat''' |- | [[2017]] || Blam godine || Pad [[Maite Perroni]] na snimanju promo materijala [[Papa a toda madre]] || {{nominated}} |- |} == TVZ Awards Brasil == Internacionalna dodjela nagrada organizovana od strane [[Brazil|brazilskog]] portala ''TVZ'' za najbolje televizijske i muzičke proizvode. Maite ima jednu nagradu od ukupno toliko nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2013]] || Najbolja internacionalna pjevačica || [[Maite Perroni]] za ''Eclipse de Luna'' || {{won}} |- |} == Young Awards Mexico == Dodjela nagrada meksicke televizije ''TV Joven'' za najbolje iz svijeta muzike, filma i televizije. Maite je osvojila pet nominacija. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2016]] ||rowspan=2| Omiljena latino umjetnica || [[Maite Perroni]] za [[Antes muerta que Lichita]] || {{nominated}} |- |rowspan=4|[[2017]] ||rowspan=2| [[Maite Perroni]] za "Adicta" || {{nominated}} |- | Omiljena latino pjevačica || {{nominated}} |- | Najljepša umjetnica || [[Maite Perroni]] || {{nominated}} |- | Najbolja pop pjesma || "Adicta" || {{nominated}} |- |} == Youtube Play Buton Awards == Internacionalna dodjela nagrada od strane kreatora [[youtube]] platforme za najuspješnije kanale poznatih osoba. Maite ima ukupno dvije nagrade/priznanja. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2017]] || Silver Play Button || [[Maite Perroni]] za 100.000 sljedbenika na [[youtube]] || {{won}} |- |[[2018]] || Golden Play Button || [[Maite Perroni]] za 1.000.000 sljedbenika na [[youtube]] || {{won}} |- |} == Quiero Awards == Dodjela nagrada [[Argentina|argentinske]] televizije ''Quiero Musica'' za najbolje videospotove. Maite je osvojila ukupno jednu nominaciju. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |[[2017]] || Najbolji videospot ženskog izvodjača || "Loca" || {{nominated}} |- |} == VEVO Certified Awards == Internacionalna dodjela nagrada od strane kreatora [[youtube]] platforme za najgledanije videospotove poznatih osoba. Maite ima ukupno tri nagrade/priznanja. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Nominovani rad/Osoba''' || '''Rezultat''' |- |rowspan=2|[[2018]] ||rowspan=3| 100.000.000 pregleda || "Loca" || {{won}} |- | "Tu y Yo" || {{won}} |- |[[2021]] || "Vas a querer volver" || {{won}} |- |} == Priznanja == {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! '''Godina''' || '''Kategorija''' || '''Priznanje''' |- |rowspan=2| [[2007]] || Najljepša glumica Latinske Amerike || ''Acasa Magazine'' Rumunija |- | 10 najljepših lica televizije || ''Quien'' Meksiko |- |rowspan=3| [[2009]] || Kraljica Karnevala Carolina || ''Carneval Carolina'' Meksiko |- | 6 najljepših meksikanki || las6mexicanasmasbellas.com |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- |rowspan=3| [[2010]] || 6 najljepših meksikanki || las6mexicanasmasbellas.com |- | 6 najboljih koncerata || ''Yes Teen'' Brazil |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | rowspan=4| [[2011]] || 6 najljepših meksikanki || las6mexicanasmasbellas.com |- | 60 najljepših || ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 25 najmoćnijih žena ||rowspan=2| ''People en Espanol'' SAD |- | 50 najljepših |- |rowspan=3| [[2012]] || 62 najsexy umjetnika || ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- |rowspan=4| [[2013]] || 56 najsexy umjetnika || ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 50 najljepših || ''GQ'' Mexico |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=4| [[2014]] || Ličnost s najviše stila || ''EstiloDF'' Meksiko |- | Kraljica Bikinija || ''Cosmopolitan'' Meksiko |- | 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=4| [[2015]] || 50 najljepših ||rowspan=2| ''People en Espanol'' SAD |- | 50 najuticajnijih latinosa u Americi |- | 10 latinos to watch || ''Variety Latino'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=4| [[2016]] || rowspan=2| 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | ''TVyNovelas'' Meksiko |- | 25 najmoćnijih zena || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- |rowspan=3| [[2017]] || Gej Kraljica || ''LGBTTTI Zajednica'' Meksiko |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | Najuspješnija meksička pjevačica godine || ''Latin Power Players List by Billboard'' SAD |- | [[2018]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | rowspan=3|[[2019]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | Najuticajniji latinoamerikanci u SADu || ''People en Espanol'' SAD |- | 100 najljepših lica || TC Candler SAD |- | rowspan=3| [[2020]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- | Kraljica Godine || ''People en Espanol'' SAD |- | 20 najuspješnijih || ''Escena Magazine'' Meksiko |- | [[2022]] || 50 najljepših || ''People en Espanol'' SAD |- |} === Ostala Priznanja === * Priznanje "Teleton Costa Rica" za učestvovanje na ovom humanitarnom dogadjanju * Priznanje "Ključ Grada Cicero" * Priznanje Kulturnog Komiteta Meksika kao primjer i podrška mladim Meksikancima u SAD-u * Priznanje gradonačelnika Pat Quinn-a, mjesta Illinois. * Priznanje Ambasade Meksika za uspjeh u karijeri i što uzdiže visoko ime svoje domovine van nje * Priznanje radija "Amor" zbog učestvovanja na koncertu ''Con Todo Amor'' * Priznanje organizacije Latinoamerikanaca u Americi "Paley Center" kao jedne od najprestižnijih i najuticajnijih Latinosa * Priznanje radija "Oye" zbog učestvovanja na koncertu ''El padre de todos los eventos'' * Priznanje organizacije "Foro Internacional de Mujer" zbog uzdizanja položaja žene u svijetu [[Kategorija:Maite Perroni]] [[Kategorija:Liste nagrada po dobitnicima|Perroni, Maite]] bep14vsbd4rjhh8re9s2qoh5hod7444 0 169821 41261017 41058144 2022-08-04T10:22:24Z 5.43.166.59 wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | hrvatsko_ime = Pavao VI. | latinsko_ime = Paulus PP. VI | pravo_ime = Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini | slika = Paulus VI, by Fotografia Felici, 1969.jpg | slika_širina = 270px | slika_opis = | papa_od = [[21. lipnja]] [[1963.]] | papa_do = [[6. kolovoza]] [[1978.]] | prethodnik = [[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII.]] | nasljednik = [[Ivan Pavao I.]] | datum_rođenja = [[26. rujna]] [[1897.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ITA}} [[Concesio]], [[Italija]] {{bda|1897|9|26|df=y}} | datum_smrti = [[6. kolovoza]] [[1978.]] (Dob: 81) | mjesto_smrti = {{flagicon|ITA}} [[Castel Gandolfo]], [[Italija]] | imenjaci = Pavao | fusnota = }} [[Datoteka:Paul_6_coa.svg|130px|left]] '''Pavao VI.''' ([[Concesio]], [[26. 9]] [[1897]]. - [[Castel Gandolfo]], [[6.8.]] [[1978]].) je bio [[papa]] [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[21. lipnja]] [[1963.]] do svoje smrti, [[6. kolovoza]] [[1978.]] godine. Rođen kao '''Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini''', Pavao VI. je služio kao [[Milano|milanski]] nadbiskup prije nego je izabran za papu. Njegov [[pontifikat]] obilježen je [[Drugi Vatikanki koncil|Drugim Vatikanskim koncilom]], početkom papinskog običaja putovanja po stranim zemljama, ali i raskidom odnosa s [[Istočni blok|komunističkim zemljama]] (posebno [[SSSR]]), što je bilo u suprotnosti s politikom njegova prethodnika, [[Papa Ivan XXIII|Ivana XXIII.]] Ipak, za vrijeme njegova pontifikata obnovljeni su odnosi sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]] te je, čak, [[Josip Broz Tito]], u pratnji [[Jovanka Broz|supruge]], posjetio papu u [[Vatikan]]u. == Obitelj i školovanje == Njegov otac George i majka Giuditta imali su još dva sina Ludovica i Francisca. Giovanni je kao dječak bio sramežljiv i vrlo osjetljivog zdravlja. Njegova nesigurnost i hipersenzibilnost pratit će ga kroz cijeli život i nikada ih neće u potpunosti uspjeti sakriti pred ljudima. Ali to ga neće spriječiti da postane papa. Nakon redovnog školovanja s devetnaest godina odlazi u [[sjemenište]] i [[1920]]. godine biva zaređen za [[svećenik]]a. Nastavlja studij [[teologija|teologije]] i [[pravo|prava]] na Papinskom sveučilištu Gregoriana u [[Rim]]u. == Uspon == Godine [[1923]]. papa [[Pio XI.]] šalje ga u službu pri [[nuncijatura|nuncijaturi]] u [[Varšava|Varšavi]], ali zbog zdravstvenih razloga brzo napušta tu dužnost. Nakon toga radi u Državnom tajništvu za vrijeme kardinala Gasparrija, a od [[1931]]. godine predaje na Akademiji povijest diplomacije. Od [[1937]]. godine postaje bliski suradnik Državnog tajnika kardinala Eugenija Pacellija. Kada je kardinal Pacelli [[1939]]. godine izabran za papu [[Pio XII.|Pia XII.]], Montini nastavlja usku suradnju s njim. Godine [[1954]]. papa Pio XII. imenuje ga [[Milano|milanskim]] [[nadbiskup]]om, a četiri godine kasnije papa [[Ivan XXIII.]] imenuje ga i [[kardinal]]om. U listopadu [[1962]]. godine s radom započinje [[Drugi vatikanski sabor]]. Papa Ivan XXIII. je imao konkretan program za rad [[Ekumenski sabor|Sabora]] (Koncila), po kojemu je u crkvi htio provesti ''[[aggiornamento]]'', tj. posadašnjenje, ali bilo je očito da ovaj interregnum papa neće doživjeti kraj koncila pa je kardinal Montini kao potencijalni nasljednik de facto preuzeo kontrolu nad njim. Osam mjeseci kasnije umro je papa Ivan XXIII,a od samog početka Montini je ''[[papabile]]''. Na [[konklava]]ma je sudjelovalo 80 kardinala, što je tada predstavljalo najveći broj izbornika u povijesti Crkve. U petom krugu glasovanja [[21.6.]] [[1963]]. godine Giovanni Battista Montini izabran je za 262 nasljednika [[sveti Petar|svetog Petra]]. Uzima si ime Pavao po uzoru na [[sveti Pavao|apostola Pavla]]. == Pontifikat == Na početku svoga pontifikata papa Pavao VI. postavio je sebi četiri cilja: nastavak Koncila; razgovore o sjedinjenju s [[pravoslavlje|Istočnom Crkvom]]; otvoreniji pristup prema kršćanskim crkvama na Zapadu i otvaranje Crkve prema modernom svijetu. Tako je i bilo. Brojni Papini tekstovi objavljeni od [[1963.]] godine, govori i pozdravni govori, te njegova putovanja po svijetu imali su uvijek za glavni cilj neku od tih točaka. Bio je posljednji papa koji je krunjen [[tijara|tijarom]]. Značajno je reducirao ceremonije, pa je čak i tijaru, koju je dobio na poklon, prodao u korist siromaha. Bio je prvi papa koji je putovao po svijetu. Samo pola godine nakon izbora, otputovao je u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Želio je hodočastiti na mjesta kuda je [[Isus]] hodao. U prosincu [[1964]]. godine papa hodočasti u [[Indija|Indiju]] i bez zadrške posvećuje se borbi protiv siromaštva u [[Treći svijet|Trećem svijetu]], i pri tom opominje bogate industrijske nacije zbog nesolidarnosti sa siromašnima. Godinu dana kasnije čovjek u »ribarevim cipelama« prvi puta stupa na tlo »Novoga svijeta«. Papa je u [[New York]]u, u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] održao govor o svjetskom miru. Dana [[8.12.]] [[1965.]] godine završio je, nakon više od tri godine Drugi vatikanski sabor. Koncil je donio 16 dekreta, a ni jednu dogmu. Prije nego je Koncil završio s radom, imenovane su razne papinske komisije, koje trebaju tumačiti i sprovoditi u djela koncilske zaključke. Za vjernike je najznačajnija bila izmjena obreda. Misa više nije bila služena na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], nego na narodnom jeziku, sa svećenikom okrenutim prema puku. To, što je Rimokatoličkoj crkvi po cijelom svijetu uspjelo promijeniti oblik bogoslužja gotovo preko noći, epohalno je djelo. Samo dan ranije Papa je objavio i povijesni čin ukidanja međusobnog [[ekskomunikacija|izopćenja]] Rima i [[Carigrad]]a, kojim su se [[1054.]] godine udaljili Istok i Zapad i započeli veliki raskol. Nakon Koncila činilo se da je u Crkvi zavladalo reformsko ozračje. Papa nastavlja svoja putovanja, zbog kojih je nazvan »Apostol mira« i »Papa hodočasnik«. Godine [[1967.]] papa objavljuje dvije važne enciklike: [[Populorum progressio]] i [[Sacerdotalis coelibatus]]. U prvoj enciklici Papa govori o napretku naroda. U njoj iznosi svoju viziju pravednijeg svijeta, u kojoj diže glas za Treći svijet i apelira na bogate za solidarnost. Druga enciklika govori o svećeničkom [[celibat]]u, u kojoj papa inzistira na nužnosti svećeničkog celibata. U godinama nakon koncila Papa je laicizirao više od trideset tisuća svećenika. Kako je jednom sam rekao, to je bio njegov najteži križ. Krivo bi bilo reći da su svi oni napustili Crkvu zbog nemogućnosti osnivanja obitelji. Velika većina njih bila je razočarana postkoncilskom Crkvom. Očekivali su veće promjene nakon Koncila. Sredinom ljeta [[1968.]] godine papa izdaje encikliku [[Enciklika Humanae Vitae|Humanae Vitae]] u kojoj piše o vrijednosti ljudskoga života. Ta je enciklika naišla na burne reakcije kod mnogih ljudi, posebno u bogatim zemljama i obilježila njegov pontifikat. Prvi puta papa naglašava kako ljubav u braku treba veseliti, sve dok je i rađanje moguće. U njoj papa, pozivajući se na svoje predhodnike (naročito na encikliku Pija XI. Casti connubii 1930.) zabranjuje uporabu kontracepcijske pilule. Na općoj audijenciji [[31.7.]] [[1968.]] godine papa je rekao: »Moramo priznati da smo zbog tog osjećaja i mi duhovno nemalo patili. Nikad nismo tako teško osjećali težinu svoje službe, kao u ovoj stvari«. Protiv enciklike prosvjedovalo se u cijelom svijetu. Dok su u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] pozdravili papinu encikliku, u [[Njemačka|Njemačkoj]] su ga čak otvoreno pozvali na [[abdikacija|abdikaciju]]. Crkva se našla u krizi. »Vjerovalo se – rekao je papa – da će nakon Koncila zasjati sunce. No, navukli su se tamni oblaci. Oblaci, oluje, postoje sumnje, nesigurnost, nemir, nezadovoljstvo, sukobljavanja. Kako se to moglo dogoditi?« Papa je nastojao naći put ravnoteže između tradicije i reforme. Zaokupljen svim tom konfliktnom situacijom na godišnjicu svoga izbora [[1972.]] godine, pred mnoštvom hodočasnika, u prepunoj novoj dvorani koju je za te prilike dao sagraditi (danas [[Dvorana Pavla VI.]]), rekao je: »Danas na ovaj osobit dan iznimno bismo trebali govoriti o Našoj osobi. Iako nije uobičajeno da govorimo o Našoj osobi... Tada Nam se činilo kao da Nas je svladao neobičan događaj koji je gotovo nadilazio snagu Naše volje. No, nikada Nismo, ni u najmanjoj mjeri željeli, ili možda čak pospješivali Svoj izbor...« Papa nastavlja putovati. Na jednom putovanju u prosincu [[1970.]] godine na [[Filipini|Filipine]], na Papu je izvršen neuspjeli pokušaj atentata. Godine [[1971.]] Papa određuje starosnu granicu od 75 godina u kojoj biskupi moraju napustiti aktivnu službu, te da kardinali stariji od 80 godina ne mogu birati novoga papu. Pavao VI. značajno je proširio, i što je značajnije internacionalizirao [[Kardinal|Kardinalski zbor]]. Odredio je da u konklavama ne smije biti više od 120 kardinala. == Smrt == Posljednji puta papa Pavao VI. pojavio se u javnosti [[9.5.]] [[1978.]] godine, na misi zadušnici za političara [[Aldo Moro|Alda Mora]], demokršćanina, žrtve otmice Crvenih brigada (Brigate Rosse), koji mu je bio odani prijatelj još od rane mladosti. Smrt dragog prijatelja teško je pogodila papu. Tri mjeseca kasnije [[6.8.]] [[1978.]] godine papa Pavao VI. iznenada umire od posljedica srčanog udara u svom ljetnikovcu u [[Castel Gandolfo|Castel Gandolfu]]. Prije nego što će umrijeti citirao je svetog Pavla: »Mogu smireno otići. Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao« ''(2Tim '''4''' 7)''. Tijelo pape Pavla VI. prevezeno je u [[Vatikan]]. {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Alfredo Ildefonso Schuster]]}} {{s-ttl|title=[[Nadbiskup]] [[Milano|Milana]]|years=1954. – 1963.}} {{s-aft|after=[[Giovanni Colombo]]}} {{s-bef|before=[[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII.]]}} {{s-ttl|title=[[Papa]]|years=21. lipnja 1963. – 6. kolovoza 1978}} {{s-aft|after=[[Ivan Pavao I.]]}} {{s-end}} {{pape}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Životni vijek|1897|1978|}} [[Kategorija:Pape]] gb546cawuu3a7bfce2vre9242ojtnry 41261018 41261017 2022-08-04T10:26:06Z 5.43.166.59 wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | hrvatsko_ime = Pavao VI. | latinsko_ime = Paulus PP. VI | pravo_ime = Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini | slika = Paulus VI, by Fotografia Felici, 1969.jpg | slika_širina = 270px | slika_opis = | papa_od = [[21. lipnja]] [[1963.]] | papa_do = [[6. kolovoza]] [[1978.]] | prethodnik = [[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII.]] | nasljednik = [[Ivan Pavao I.]] | datum_rođenja = [[26. rujna]] [[1897.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ITA}} [[Concesio]], [[Italija]] {{bda|1897|9|26|df=y}} | datum_smrti = [[6. kolovoza]] [[1978.]] {{Death date and age|1978|8|6|1897|9|26|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|ITA}} [[Castel Gandolfo]], [[Italija]] | imenjaci = Pavao | fusnota = }} [[Datoteka:Paul_6_coa.svg|130px|left]] '''Pavao VI.''' ([[Concesio]], [[26. 9]] [[1897]]. - [[Castel Gandolfo]], [[6.8.]] [[1978]].) je bio [[papa]] [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[21. lipnja]] [[1963.]] do svoje smrti, [[6. kolovoza]] [[1978.]] godine. Rođen kao '''Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini''', Pavao VI. je služio kao [[Milano|milanski]] nadbiskup prije nego je izabran za papu. Njegov [[pontifikat]] obilježen je [[Drugi Vatikanki koncil|Drugim Vatikanskim koncilom]], početkom papinskog običaja putovanja po stranim zemljama, ali i raskidom odnosa s [[Istočni blok|komunističkim zemljama]] (posebno [[SSSR]]), što je bilo u suprotnosti s politikom njegova prethodnika, [[Papa Ivan XXIII|Ivana XXIII.]] Ipak, za vrijeme njegova pontifikata obnovljeni su odnosi sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]] te je, čak, [[Josip Broz Tito]], u pratnji [[Jovanka Broz|supruge]], posjetio papu u [[Vatikan]]u. == Obitelj i školovanje == Njegov otac George i majka Giuditta imali su još dva sina Ludovica i Francisca. Giovanni je kao dječak bio sramežljiv i vrlo osjetljivog zdravlja. Njegova nesigurnost i hipersenzibilnost pratit će ga kroz cijeli život i nikada ih neće u potpunosti uspjeti sakriti pred ljudima. Ali to ga neće spriječiti da postane papa. Nakon redovnog školovanja s devetnaest godina odlazi u [[sjemenište]] i [[1920]]. godine biva zaređen za [[svećenik]]a. Nastavlja studij [[teologija|teologije]] i [[pravo|prava]] na Papinskom sveučilištu Gregoriana u [[Rim]]u. == Uspon == Godine [[1923]]. papa [[Pio XI.]] šalje ga u službu pri [[nuncijatura|nuncijaturi]] u [[Varšava|Varšavi]], ali zbog zdravstvenih razloga brzo napušta tu dužnost. Nakon toga radi u Državnom tajništvu za vrijeme kardinala Gasparrija, a od [[1931]]. godine predaje na Akademiji povijest diplomacije. Od [[1937]]. godine postaje bliski suradnik Državnog tajnika kardinala Eugenija Pacellija. Kada je kardinal Pacelli [[1939]]. godine izabran za papu [[Pio XII.|Pia XII.]], Montini nastavlja usku suradnju s njim. Godine [[1954]]. papa Pio XII. imenuje ga [[Milano|milanskim]] [[nadbiskup]]om, a četiri godine kasnije papa [[Ivan XXIII.]] imenuje ga i [[kardinal]]om. U listopadu [[1962]]. godine s radom započinje [[Drugi vatikanski sabor]]. Papa Ivan XXIII. je imao konkretan program za rad [[Ekumenski sabor|Sabora]] (Koncila), po kojemu je u crkvi htio provesti ''[[aggiornamento]]'', tj. posadašnjenje, ali bilo je očito da ovaj interregnum papa neće doživjeti kraj koncila pa je kardinal Montini kao potencijalni nasljednik de facto preuzeo kontrolu nad njim. Osam mjeseci kasnije umro je papa Ivan XXIII,a od samog početka Montini je ''[[papabile]]''. Na [[konklava]]ma je sudjelovalo 80 kardinala, što je tada predstavljalo najveći broj izbornika u povijesti Crkve. U petom krugu glasovanja [[21.6.]] [[1963]]. godine Giovanni Battista Montini izabran je za 262 nasljednika [[sveti Petar|svetog Petra]]. Uzima si ime Pavao po uzoru na [[sveti Pavao|apostola Pavla]]. == Pontifikat == Na početku svoga pontifikata papa Pavao VI. postavio je sebi četiri cilja: nastavak Koncila; razgovore o sjedinjenju s [[pravoslavlje|Istočnom Crkvom]]; otvoreniji pristup prema kršćanskim crkvama na Zapadu i otvaranje Crkve prema modernom svijetu. Tako je i bilo. Brojni Papini tekstovi objavljeni od [[1963.]] godine, govori i pozdravni govori, te njegova putovanja po svijetu imali su uvijek za glavni cilj neku od tih točaka. Bio je posljednji papa koji je krunjen [[tijara|tijarom]]. Značajno je reducirao ceremonije, pa je čak i tijaru, koju je dobio na poklon, prodao u korist siromaha. Bio je prvi papa koji je putovao po svijetu. Samo pola godine nakon izbora, otputovao je u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Želio je hodočastiti na mjesta kuda je [[Isus]] hodao. U prosincu [[1964]]. godine papa hodočasti u [[Indija|Indiju]] i bez zadrške posvećuje se borbi protiv siromaštva u [[Treći svijet|Trećem svijetu]], i pri tom opominje bogate industrijske nacije zbog nesolidarnosti sa siromašnima. Godinu dana kasnije čovjek u »ribarevim cipelama« prvi puta stupa na tlo »Novoga svijeta«. Papa je u [[New York]]u, u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] održao govor o svjetskom miru. Dana [[8.12.]] [[1965.]] godine završio je, nakon više od tri godine Drugi vatikanski sabor. Koncil je donio 16 dekreta, a ni jednu dogmu. Prije nego je Koncil završio s radom, imenovane su razne papinske komisije, koje trebaju tumačiti i sprovoditi u djela koncilske zaključke. Za vjernike je najznačajnija bila izmjena obreda. Misa više nije bila služena na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], nego na narodnom jeziku, sa svećenikom okrenutim prema puku. To, što je Rimokatoličkoj crkvi po cijelom svijetu uspjelo promijeniti oblik bogoslužja gotovo preko noći, epohalno je djelo. Samo dan ranije Papa je objavio i povijesni čin ukidanja međusobnog [[ekskomunikacija|izopćenja]] Rima i [[Carigrad]]a, kojim su se [[1054.]] godine udaljili Istok i Zapad i započeli veliki raskol. Nakon Koncila činilo se da je u Crkvi zavladalo reformsko ozračje. Papa nastavlja svoja putovanja, zbog kojih je nazvan »Apostol mira« i »Papa hodočasnik«. Godine [[1967.]] papa objavljuje dvije važne enciklike: [[Populorum progressio]] i [[Sacerdotalis coelibatus]]. U prvoj enciklici Papa govori o napretku naroda. U njoj iznosi svoju viziju pravednijeg svijeta, u kojoj diže glas za Treći svijet i apelira na bogate za solidarnost. Druga enciklika govori o svećeničkom [[celibat]]u, u kojoj papa inzistira na nužnosti svećeničkog celibata. U godinama nakon koncila Papa je laicizirao više od trideset tisuća svećenika. Kako je jednom sam rekao, to je bio njegov najteži križ. Krivo bi bilo reći da su svi oni napustili Crkvu zbog nemogućnosti osnivanja obitelji. Velika većina njih bila je razočarana postkoncilskom Crkvom. Očekivali su veće promjene nakon Koncila. Sredinom ljeta [[1968.]] godine papa izdaje encikliku [[Enciklika Humanae Vitae|Humanae Vitae]] u kojoj piše o vrijednosti ljudskoga života. Ta je enciklika naišla na burne reakcije kod mnogih ljudi, posebno u bogatim zemljama i obilježila njegov pontifikat. Prvi puta papa naglašava kako ljubav u braku treba veseliti, sve dok je i rađanje moguće. U njoj papa, pozivajući se na svoje predhodnike (naročito na encikliku Pija XI. Casti connubii 1930.) zabranjuje uporabu kontracepcijske pilule. Na općoj audijenciji [[31.7.]] [[1968.]] godine papa je rekao: »Moramo priznati da smo zbog tog osjećaja i mi duhovno nemalo patili. Nikad nismo tako teško osjećali težinu svoje službe, kao u ovoj stvari«. Protiv enciklike prosvjedovalo se u cijelom svijetu. Dok su u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] pozdravili papinu encikliku, u [[Njemačka|Njemačkoj]] su ga čak otvoreno pozvali na [[abdikacija|abdikaciju]]. Crkva se našla u krizi. »Vjerovalo se – rekao je papa – da će nakon Koncila zasjati sunce. No, navukli su se tamni oblaci. Oblaci, oluje, postoje sumnje, nesigurnost, nemir, nezadovoljstvo, sukobljavanja. Kako se to moglo dogoditi?« Papa je nastojao naći put ravnoteže između tradicije i reforme. Zaokupljen svim tom konfliktnom situacijom na godišnjicu svoga izbora [[1972.]] godine, pred mnoštvom hodočasnika, u prepunoj novoj dvorani koju je za te prilike dao sagraditi (danas [[Dvorana Pavla VI.]]), rekao je: »Danas na ovaj osobit dan iznimno bismo trebali govoriti o Našoj osobi. Iako nije uobičajeno da govorimo o Našoj osobi... Tada Nam se činilo kao da Nas je svladao neobičan događaj koji je gotovo nadilazio snagu Naše volje. No, nikada Nismo, ni u najmanjoj mjeri željeli, ili možda čak pospješivali Svoj izbor...« Papa nastavlja putovati. Na jednom putovanju u prosincu [[1970.]] godine na [[Filipini|Filipine]], na Papu je izvršen neuspjeli pokušaj atentata. Godine [[1971.]] Papa određuje starosnu granicu od 75 godina u kojoj biskupi moraju napustiti aktivnu službu, te da kardinali stariji od 80 godina ne mogu birati novoga papu. Pavao VI. značajno je proširio, i što je značajnije internacionalizirao [[Kardinal|Kardinalski zbor]]. Odredio je da u konklavama ne smije biti više od 120 kardinala. == Smrt == Posljednji puta papa Pavao VI. pojavio se u javnosti [[9.5.]] [[1978.]] godine, na misi zadušnici za političara [[Aldo Moro|Alda Mora]], demokršćanina, žrtve otmice Crvenih brigada (Brigate Rosse), koji mu je bio odani prijatelj još od rane mladosti. Smrt dragog prijatelja teško je pogodila papu. Tri mjeseca kasnije [[6.8.]] [[1978.]] godine papa Pavao VI. iznenada umire od posljedica srčanog udara u svom ljetnikovcu u [[Castel Gandolfo|Castel Gandolfu]]. Prije nego što će umrijeti citirao je svetog Pavla: »Mogu smireno otići. Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao« ''(2Tim '''4''' 7)''. Tijelo pape Pavla VI. prevezeno je u [[Vatikan]]. {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Alfredo Ildefonso Schuster]]}} {{s-ttl|title=[[Nadbiskup]] [[Milano|Milana]]|years=1954. – 1963.}} {{s-aft|after=[[Giovanni Colombo]]}} {{s-bef|before=[[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII.]]}} {{s-ttl|title=[[Papa]]|years=21. lipnja 1963. – 6. kolovoza 1978}} {{s-aft|after=[[Ivan Pavao I.]]}} {{s-end}} {{pape}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Životni vijek|1897|1978|}} [[Kategorija:Pape]] rl0n37u1s7buzoipokbf2jihbha7jmy 41261024 41261018 2022-08-04T11:21:53Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.43.166.59|5.43.166.59]] ([[User talk:5.43.166.59|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | hrvatsko_ime = Pavao VI. | latinsko_ime = Paulus PP. VI | pravo_ime = Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini | slika = Paulus VI, by Fotografia Felici, 1969.jpg | slika_širina = 270px | slika_opis = | papa_od = [[21. lipnja]] [[1963.]] | papa_do = [[6. kolovoza]] [[1978.]] | prethodnik = [[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII.]] | nasljednik = [[Ivan Pavao I.]] | datum_rođenja = [[26. rujna]] [[1897.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ITA}} [[Concesio]], [[Italija]] | datum_smrti = [[6. kolovoza]] [[1978.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|ITA}} [[Castel Gandolfo]], [[Italija]] | imenjaci = Pavao | fusnota = }} [[Datoteka:Paul_6_coa.svg|130px|left]] '''Pavao VI.''' ([[Concesio]], [[26. 9]] [[1897]]. - [[Castel Gandolfo]], [[6.8.]] [[1978]].) je bio [[papa]] [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[21. lipnja]] [[1963.]] do svoje smrti, [[6. kolovoza]] [[1978.]] godine. Rođen kao '''Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini''', Pavao VI. je služio kao [[Milano|milanski]] nadbiskup prije nego je izabran za papu. Njegov [[pontifikat]] obilježen je [[Drugi Vatikanki koncil|Drugim Vatikanskim koncilom]], početkom papinskog običaja putovanja po stranim zemljama, ali i raskidom odnosa s [[Istočni blok|komunističkim zemljama]] (posebno [[SSSR]]), što je bilo u suprotnosti s politikom njegova prethodnika, [[Papa Ivan XXIII|Ivana XXIII.]] Ipak, za vrijeme njegova pontifikata obnovljeni su odnosi sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]] te je, čak, [[Josip Broz Tito]], u pratnji [[Jovanka Broz|supruge]], posjetio papu u [[Vatikan]]u. == Obitelj i školovanje == Njegov otac George i majka Giuditta imali su još dva sina Ludovica i Francisca. Giovanni je kao dječak bio sramežljiv i vrlo osjetljivog zdravlja. Njegova nesigurnost i hipersenzibilnost pratit će ga kroz cijeli život i nikada ih neće u potpunosti uspjeti sakriti pred ljudima. Ali to ga neće spriječiti da postane papa. Nakon redovnog školovanja s devetnaest godina odlazi u [[sjemenište]] i [[1920]]. godine biva zaređen za [[svećenik]]a. Nastavlja studij [[teologija|teologije]] i [[pravo|prava]] na Papinskom sveučilištu Gregoriana u [[Rim]]u. == Uspon == Godine [[1923]]. papa [[Pio XI.]] šalje ga u službu pri [[nuncijatura|nuncijaturi]] u [[Varšava|Varšavi]], ali zbog zdravstvenih razloga brzo napušta tu dužnost. Nakon toga radi u Državnom tajništvu za vrijeme kardinala Gasparrija, a od [[1931]]. godine predaje na Akademiji povijest diplomacije. Od [[1937]]. godine postaje bliski suradnik Državnog tajnika kardinala Eugenija Pacellija. Kada je kardinal Pacelli [[1939]]. godine izabran za papu [[Pio XII.|Pia XII.]], Montini nastavlja usku suradnju s njim. Godine [[1954]]. papa Pio XII. imenuje ga [[Milano|milanskim]] [[nadbiskup]]om, a četiri godine kasnije papa [[Ivan XXIII.]] imenuje ga i [[kardinal]]om. U listopadu [[1962]]. godine s radom započinje [[Drugi vatikanski sabor]]. Papa Ivan XXIII. je imao konkretan program za rad [[Ekumenski sabor|Sabora]] (Koncila), po kojemu je u crkvi htio provesti ''[[aggiornamento]]'', tj. posadašnjenje, ali bilo je očito da ovaj interregnum papa neće doživjeti kraj koncila pa je kardinal Montini kao potencijalni nasljednik de facto preuzeo kontrolu nad njim. Osam mjeseci kasnije umro je papa Ivan XXIII,a od samog početka Montini je ''[[papabile]]''. Na [[konklava]]ma je sudjelovalo 80 kardinala, što je tada predstavljalo najveći broj izbornika u povijesti Crkve. U petom krugu glasovanja [[21.6.]] [[1963]]. godine Giovanni Battista Montini izabran je za 262 nasljednika [[sveti Petar|svetog Petra]]. Uzima si ime Pavao po uzoru na [[sveti Pavao|apostola Pavla]]. == Pontifikat == Na početku svoga pontifikata papa Pavao VI. postavio je sebi četiri cilja: nastavak Koncila; razgovore o sjedinjenju s [[pravoslavlje|Istočnom Crkvom]]; otvoreniji pristup prema kršćanskim crkvama na Zapadu i otvaranje Crkve prema modernom svijetu. Tako je i bilo. Brojni Papini tekstovi objavljeni od [[1963.]] godine, govori i pozdravni govori, te njegova putovanja po svijetu imali su uvijek za glavni cilj neku od tih točaka. Bio je posljednji papa koji je krunjen [[tijara|tijarom]]. Značajno je reducirao ceremonije, pa je čak i tijaru, koju je dobio na poklon, prodao u korist siromaha. Bio je prvi papa koji je putovao po svijetu. Samo pola godine nakon izbora, otputovao je u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Želio je hodočastiti na mjesta kuda je [[Isus]] hodao. U prosincu [[1964]]. godine papa hodočasti u [[Indija|Indiju]] i bez zadrške posvećuje se borbi protiv siromaštva u [[Treći svijet|Trećem svijetu]], i pri tom opominje bogate industrijske nacije zbog nesolidarnosti sa siromašnima. Godinu dana kasnije čovjek u »ribarevim cipelama« prvi puta stupa na tlo »Novoga svijeta«. Papa je u [[New York]]u, u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] održao govor o svjetskom miru. Dana [[8.12.]] [[1965.]] godine završio je, nakon više od tri godine Drugi vatikanski sabor. Koncil je donio 16 dekreta, a ni jednu dogmu. Prije nego je Koncil završio s radom, imenovane su razne papinske komisije, koje trebaju tumačiti i sprovoditi u djela koncilske zaključke. Za vjernike je najznačajnija bila izmjena obreda. Misa više nije bila služena na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], nego na narodnom jeziku, sa svećenikom okrenutim prema puku. To, što je Rimokatoličkoj crkvi po cijelom svijetu uspjelo promijeniti oblik bogoslužja gotovo preko noći, epohalno je djelo. Samo dan ranije Papa je objavio i povijesni čin ukidanja međusobnog [[ekskomunikacija|izopćenja]] Rima i [[Carigrad]]a, kojim su se [[1054.]] godine udaljili Istok i Zapad i započeli veliki raskol. Nakon Koncila činilo se da je u Crkvi zavladalo reformsko ozračje. Papa nastavlja svoja putovanja, zbog kojih je nazvan »Apostol mira« i »Papa hodočasnik«. Godine [[1967.]] papa objavljuje dvije važne enciklike: [[Populorum progressio]] i [[Sacerdotalis coelibatus]]. U prvoj enciklici Papa govori o napretku naroda. U njoj iznosi svoju viziju pravednijeg svijeta, u kojoj diže glas za Treći svijet i apelira na bogate za solidarnost. Druga enciklika govori o svećeničkom [[celibat]]u, u kojoj papa inzistira na nužnosti svećeničkog celibata. U godinama nakon koncila Papa je laicizirao više od trideset tisuća svećenika. Kako je jednom sam rekao, to je bio njegov najteži križ. Krivo bi bilo reći da su svi oni napustili Crkvu zbog nemogućnosti osnivanja obitelji. Velika većina njih bila je razočarana postkoncilskom Crkvom. Očekivali su veće promjene nakon Koncila. Sredinom ljeta [[1968.]] godine papa izdaje encikliku [[Enciklika Humanae Vitae|Humanae Vitae]] u kojoj piše o vrijednosti ljudskoga života. Ta je enciklika naišla na burne reakcije kod mnogih ljudi, posebno u bogatim zemljama i obilježila njegov pontifikat. Prvi puta papa naglašava kako ljubav u braku treba veseliti, sve dok je i rađanje moguće. U njoj papa, pozivajući se na svoje predhodnike (naročito na encikliku Pija XI. Casti connubii 1930.) zabranjuje uporabu kontracepcijske pilule. Na općoj audijenciji [[31.7.]] [[1968.]] godine papa je rekao: »Moramo priznati da smo zbog tog osjećaja i mi duhovno nemalo patili. Nikad nismo tako teško osjećali težinu svoje službe, kao u ovoj stvari«. Protiv enciklike prosvjedovalo se u cijelom svijetu. Dok su u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] pozdravili papinu encikliku, u [[Njemačka|Njemačkoj]] su ga čak otvoreno pozvali na [[abdikacija|abdikaciju]]. Crkva se našla u krizi. »Vjerovalo se – rekao je papa – da će nakon Koncila zasjati sunce. No, navukli su se tamni oblaci. Oblaci, oluje, postoje sumnje, nesigurnost, nemir, nezadovoljstvo, sukobljavanja. Kako se to moglo dogoditi?« Papa je nastojao naći put ravnoteže između tradicije i reforme. Zaokupljen svim tom konfliktnom situacijom na godišnjicu svoga izbora [[1972.]] godine, pred mnoštvom hodočasnika, u prepunoj novoj dvorani koju je za te prilike dao sagraditi (danas [[Dvorana Pavla VI.]]), rekao je: »Danas na ovaj osobit dan iznimno bismo trebali govoriti o Našoj osobi. Iako nije uobičajeno da govorimo o Našoj osobi... Tada Nam se činilo kao da Nas je svladao neobičan događaj koji je gotovo nadilazio snagu Naše volje. No, nikada Nismo, ni u najmanjoj mjeri željeli, ili možda čak pospješivali Svoj izbor...« Papa nastavlja putovati. Na jednom putovanju u prosincu [[1970.]] godine na [[Filipini|Filipine]], na Papu je izvršen neuspjeli pokušaj atentata. Godine [[1971.]] Papa određuje starosnu granicu od 75 godina u kojoj biskupi moraju napustiti aktivnu službu, te da kardinali stariji od 80 godina ne mogu birati novoga papu. Pavao VI. značajno je proširio, i što je značajnije internacionalizirao [[Kardinal|Kardinalski zbor]]. Odredio je da u konklavama ne smije biti više od 120 kardinala. == Smrt == Posljednji puta papa Pavao VI. pojavio se u javnosti [[9.5.]] [[1978.]] godine, na misi zadušnici za političara [[Aldo Moro|Alda Mora]], demokršćanina, žrtve otmice Crvenih brigada (Brigate Rosse), koji mu je bio odani prijatelj još od rane mladosti. Smrt dragog prijatelja teško je pogodila papu. Tri mjeseca kasnije [[6.8.]] [[1978.]] godine papa Pavao VI. iznenada umire od posljedica srčanog udara u svom ljetnikovcu u [[Castel Gandolfo|Castel Gandolfu]]. Prije nego što će umrijeti citirao je svetog Pavla: »Mogu smireno otići. Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao« ''(2Tim '''4''' 7)''. Tijelo pape Pavla VI. prevezeno je u [[Vatikan]]. {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Alfredo Ildefonso Schuster]]}} {{s-ttl|title=[[Nadbiskup]] [[Milano|Milana]]|years=1954. – 1963.}} {{s-aft|after=[[Giovanni Colombo]]}} {{s-bef|before=[[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII.]]}} {{s-ttl|title=[[Papa]]|years=21. lipnja 1963. – 6. kolovoza 1978}} {{s-aft|after=[[Ivan Pavao I.]]}} {{s-end}} {{pape}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Životni vijek|1897|1978|}} [[Kategorija:Pape]] rsipolmitbi9c11b8kaj5flivn7ptwt 10 240405 41260989 41239513 2022-08-03T22:35:11Z Vipz 151311 uglate zagrade, manji font od teksta pokraj kojeg se nalazi wikitext text/x-wiki <small>{{#if:{{{4|}}}|[[{{{2}}}|{{{4}}}]]|[[{{{2}}}]]}}{{#ifexist:{{{2}}}||&nbsp;&lsqb;[[:{{{1}}}:{{{3|{{{2}}}}}}|<span title="„{{{3|{{{2}}}}}}” na ›{{#language:{{{1}}}|en}}‹ ({{{1|en}}}) Wikipediji">{{{1}}}</span>]]&rsqb;}}</small><noinclude> <!--place categories and interwiki links on /doc page, not here--> {{documentation}} </noinclude> tns5gz223qvc2lebu3nvutd5ia6aenc 41260990 41260989 2022-08-03T22:36:07Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{4|}}}|[[{{{2}}}|{{{4}}}]]|[[{{{2}}}]]}}{{#ifexist:{{{2}}}||&nbsp;<small>&lsqb;[[:{{{1}}}:{{{3|{{{2}}}}}}|<span title="„{{{3|{{{2}}}}}}” na ›{{#language:{{{1}}}|en}}‹ ({{{1|en}}}) Wikipediji">{{{1}}}</span>]]&rsqb;</small>}}<noinclude> <!--place categories and interwiki links on /doc page, not here--> {{documentation}} </noinclude> j9y0yznrhp8q83dfk1ahu7rk57bd28e 0 255772 41261023 41186558 2022-08-04T11:14:01Z 185.141.198.237 wikitext text/x-wiki {{Avio kompanija | avio kompanija = Er Srbija | logo = | logo_size = 300p | IATA = JU<ref name="planespotter">[http://www.planespotters.net/Airline/air-serbia Air Serbia Fleet Details and History - Planespotters.net Just Aviation<!-- Bot generated title -->]</ref> | ICAO = ASL<ref name="planespotter" /> | oznaka = AIRSERBIA<ref name="planespotter" /> | nastala = [[29. februar]] [[1992]].<ref>{{cite web |url= http://pretraga2.apr.gov.rs/EnterprisePublicSearch/details/EnterpriseBusinessName/1025448?code=C9358B07255F5364C70FE0683AAEA5463D078E37 |title= Pretraga privrednih društava Akcionarsko društvo za vazdušni saobraćaj Air SERBIA Beograd |publisher= Agencija za privredne registre }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | vlasnik = | slogan = | čvorište = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]] | sekundarni_hab = | fokus_grad = | klub_putnika = | vip_salon = | savez = | filijale = [[Jat ervejz AVIO taksi]] | flota = 21 | destinacije = 63<ref>https://www.airserbia.com/sr_latin/footer_menu/kompanija/o-nama/nasa-prica</ref> | sedište = [[Surčin]], [[Beograd]], <br /> {{zastava|Srbija}} | glavne_ličnosti = Dane Kondić | vebsajt = {{URL|http://www.airserbia.com/}} }} '''Er Srbija'''<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Nova-uprava-u-Er-Srbiji-posle-1-septembra.sr.html Nova uprava u „Er Srbiji” posle 1. septembra : Ekonomija : POLITIKA<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/1378734/%D0%88%D0%B5%D1%84%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5+%D0%B8+%D0%BB%D0%B0%D0%BA%D1%88%D0%B5+%D1%81%D0%B0+%22%D0%95%D1%80+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%BE%D0%BC%22%3F.html RTS :: Jeftinije i lakše sa "Er Srbijom"?<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/1370272/%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%B5+%22%D0%95%D1%80+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0%22.html RTS :: Poleće "Er Srbija"<!-- Bot generated title -->]</ref> ([[engleski jezik|engleski]]: ''Air Serbia'', <small>izgovor</small> [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ɛə ˈsɜːbiə<nowiki>]</nowiki>]]; stilizovano '''''AirSERBIA'''''), nacionalna [[aviokompanija]] [[Srbija|Srbije]].<ref>[http://www.vijesti.me/svijet/jat-postao-air-serbia-etihad-airways-vlasnik-49-nove-kompanije-clanak-142034 Jat postao Air Serbia, Etihad Airways vlasnik 49% nove kompanije - Vijesti online<!-- Bot generated title -->]</ref> [[Avio-čvorište|Hab]] aviokompanije je [[beograd]]ski [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]. Većinski vlasnik je [[Vlada Republike Srbije]] (51%), a suvlasnik (sa 49%) je [[Etihad Airways|Etihad Ervejz]], nacionalni avioprevoznik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Na konferenciji za novinare, održanoj 1. avgusta 2013, saopšteno je da će se aviopark Er Srbije sastojati od 10 iznajmljenih aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] i da će unutrašnjost aviona biti uređena po uzoru na avione Etihad Ervejza. Na istoj konferenciji saopšteno je da su u toku pregovori sa Boeingom i Airbusom o nabavci nekoliko novih aviona za kraće letove i da se planira nabavka širokotrupnih aviona za interkontinentalne letove. == Flota == Flota Er Srbije će se do kraja godine sastojati od 6 aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] i 5 aviona tipa [[ATR-72|ATR 72]].<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2013&mm=08&dd=12&nav_id=87262|title=Air Serbia gets 10 airplanes on leasing|publisher=B92}}</ref> Do marta 2014. stići će još 2 aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]]. Do kraja meseca u flotu bi trebalo da pristignu i 2 aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A320]]. Planirano je da se flota do kraja 2016. godine proširi i da bude sačinjena od 14-16 tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|A320 familije]] i 8 aviona tipa [[ATR-72|ATR 72-600]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:447257-Er-Srbija-leti-iznad-Amerike|title=“Er Srbija“ leti iznad Amerike|publisher=Novosti}}</ref> <center> {| class="toccolours" border="1" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;text-align:center" |+ '''Flota Er Srbije''' |- style="background:#164577;" !rowspan="2" style=:width:120px"| <font style="color:white;">Avion !rowspan="2" style="width:25px;" | <font style="color:white;">U floti !rowspan="2" style="width:25px;" | <font style="color:white;">Narudžbine !colspan="3" class="unsortable" | <font style="color:white;">Broj sedišta !rowspan="2" style=:width:120px"| <font style="color:white;">Beleške |- |- style="background:#164577;" ! <abbr title="Biznis klasa"><font style="color:white;">I</abbr> ! <abbr title="Ekonomska klasa"><font style="color:white;">II</abbr> ! <font style="color:white;">Ukupno |- | [[ATR-72|ATR 72-200]] || 3 || 0 || - || 66 || 66 || Prebačeni iz Jat ervejza. |- | [[ATR-72|ATR 72-500]] || 2 || 0 || - || 70 || 70 || Iznajmljeni na kraći vremeski period. |- | [[Boeing 737|Boeing 737-300]] || 12 || 0 || 8 || 118 || 126 || 2 su skladištena za rezervne delove. Ostali avioni biće u redovnom servisu do početka letnjeg reda letenja 2014. godine, kada će se zadržati samo 3 aviona u najboljem stanju za [[Čarter aviokompanija|čarter]] letove. |- | [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] || 3 || 5 || 8 || 120 || 128 || Avioni će stići u flotu od 1. oktobra do kraja 2013. godine. Ovi avioni neće biti u vlasništvu kompanije, već će biti iznajmljeni, do nabavke potpuno novih aviona, koja se očekuje 2016. godine. |- | [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A320]] || - || 2 || - || - || - || Avioni bi trebalo da pristignu u flotu do kraja marta 2014. godine. |- | [[Airbus A320neo familija|Airbus A320neo]] || - || 10 || - || - || - || Isporuke od 2018. do 2020. godine.<ref>http://tangosix.rs/2013/19/11/bomba-iz-dubaija-air-serbia-narucila-10-Airbusova-a320neo/{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |- !Ukupno !20 !17 |} </center> Prvi avion Er Srbija registarskih oznaka -{YU-APC}- pristigao je u flotu 19. oktobra 2013. Radi se o iznajmljenom, polovnom, avionu tipa [[Airbus A320 familija|Airbus A319]] koji je star 8 godina, prvi let je obavio 23. novembra 2005. Prvi avion koji je u saobraćaj ušao 26. oktobra 2013. na liniji Beograd - Abu Dabi. == Liverije == [[Datoteka:Air Serbia Airbus A319 Milinkovic.jpg|thumb|Airbus A319]] Novi avioni tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] će biti obojeni u novu šemu, specijalno osmišljenu za Er Srbiju. Na repu aviona se nalazi stilizovani [[dvoglavi orao]] - [[Grb Srbije|grb Republike Srbije]]. Svaki od novih aviona će dobiti nova sedišta, koja će biti ista sedišta koja se koriste na kraćim rutama u aviokompaniji [[Etihad ervejz]]. == Povezano == * [[Jat Airways]] * [[Saobraćaj u Srbiji]] == Reference == {{reflist|4}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Air Serbia | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/teme/teme.97.html:tema-247-Air-Serbia Er Srbija - svi članci („Večernje novosti“)] * [http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/352414/Er-Srbija-ostaje-bez-linija- Er Srbija ostaje bez linija, Vesti, 17. 10. 2013.] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1992.]] [[Kategorija:Srpske kompanije]] [[Kategorija:Aviokompanije]] [[Kategorija:Kompanije u Beogradu]] 977kvmcj9nz58amwnrnx905fp8kddf0 0 257492 41260986 41260899 2022-08-03T21:22:59Z Alekol 2231 /* Avgust/August/Kolovoz */ wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2022}} {{Godina u drugim kalendarima|2022}} Godina '''2022''' ('''[[Rimski brojevi|MMXXII]]''') je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Na snazi je Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo 15 zemalja Azije i Pacifika, najveći trgovinski blok na svetu. * [[4. 1.]] - Cijena plina skočila preko 30% u Europi (peterostruko u godinu dana); u plinovodu Yamal tok plina je obrnut već 15 dana. * 4. 1. - Kosovo zabranjuje rudarenje kriptovaluta zbog nestašice struje. * 4. 1. - Nagli porast broja registrovanih sa koronom u regionu. * [[5. 1.]] - Protesti u [[Kazahstan]]u povodom poskupljenja goriva prerastaju u nerede. Vlada je podnela ostavku, kao i predsednik Saveta bezbednosti, bivši predsednik Nazarbajev - red se uspostavlja uz pomoć ruskih trupa. * 5. 1. - Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Miloradu Dodiku i banjalučkoj ATV zbog "koruptivnih aktivnosti" i pretnje stabilnosti i teritorijalnoj celovitosti BiH. * 5. 1. - [[Novak Đoković]] stigao u Melbourne nakon što je, kontroverzno, dobio medicinsko izuzeće od obavezne vakcinisanosti - viza mu je poništena, što je oboreno na sudu 10-og, u međuvremenu je u pritvoru za imigrante. * 5. 1. - Severna Koreja testirala hipersoničnu raketu - izvodi još šest različitih testova ovog meseca. * [[6. 1.]] - Ruski vojnici došli u nedavno napuštenu francusku bazu u [[Timbuktu]]u. * [[10. 1.]] - Američko-ruski razgovori u Ženevi: teme su ruske trupe na ukrajinskoj granici i ruski zahtevi NATO-u. * [[11. 1.]] - Zaplijenjeno pola tone kokaina u tovaru banana namijenjenom crnogorskom trgovačkom lancu "Voli". * [[14. 1.]] - Odlukom ministra za imigraciju, Đokoviću je ponovo oduzeta australska viza - federalni sud odbija žalbu, deportovan je 16-og. * [[15. 1.]] - Erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga - manji cunami i pepeo na [[Tonga|Tongi]]. * 16. 1. - Referendum o promeni Ustava Srbije, u delu o pravosuđu: 60,3% je "za", izlaznost 30,1%. Deo opozicije tvrdi da je bilo prevara. * [[19. 1.]] - Vladajuća koalicija "Crno na bijelo", Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis, podnijela je Skupštini Crne Gore Inicijativu 31 poslanika, uključujući iz DPS, za izglasavanje nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića. * [[20. 1.]] - Vlada Srbije povukla rudarske dozvole Rio Tintu. * 20. 1. - Bitka u al-Hasaki na istoku Sirije: istovremeni napad Islamske Države na zatvor i pobuna zatvorenika - slede višednevne borbe sa kurdskim SDF, zatvor je uništen a 2 - 3 hiljade zatvorenika je pobeglo ili nestalo. * [[21. 1.]] - Rusija traži povlačenje NATO trupa iz Bugarske i Rumunije, u okviru vraćanja na situaciju iz 1997. * 21. 1. - MUP Srbije objavljuje da se sprema atentat na predsednika Vučića, od strane grupe Radoja Zvicera. * [[24. 1.]] - Vojni udar u Burkini Faso - u zemlji je sigurnosna kriza od 2015. usled napada islamističkih militanata. * [[27. 1.]] - SAD odbijaju ruski zahtev da Ukrajina ne bude nikada primljena u NATO. * [[29. 1.]] - Talijanski predsjednik [[Sergio Mattarella]] je reizabran, pošto je umoljen da pristane na to radi stabilnosti. * [[30. 1.]] - Završen ''Australian Open'': [[Rafael Nadal]] je osvojio rekordnu 21. titulu, mešovite dublove su dobili [[Kristina Mladenovic]] i [[Ivan Dodig]], [[Petra Marčinko]] među juniorkama. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - Vrhunac omikronovog talasa u Srbiji: 7-dnevni prosek registrovanih slučajeva 19.288 (vrhunac hospitalizacija 14. 2., 7-dnevni prosek 4.513). * [[3. 2.]] - Racija američkih specijalaca u Atmehu na severozapadu Sirije: lider ID Abu Ibrahim al-Qurayshi se digao u vazduh sa svojom porodicom. * [[4. 2.]] - Izglasano nepovjerenje crnogorskoj vladi [[Zdravko Krivokapić|Zdravka Krivokapića]], glasovima "Crno na bijelo" i opozicije. Tri dana kasnije i predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću. * 4. 2. - NATO zaključio "aktivnost budnosti" ''Neptune Strike 2022'' u Jadranu, u kojoj je učestvovao i nosač aviona '' USS Harry S. Truman''<ref>[https://sfn.nato.int/newsroom/news-archive/2022/nato-concludes-vigilance-activity-neptune-strike-2022 NATO Concludes Vigilance Activity Neptune Strike 2022]. sfn.nato.int Feb 5 2022</ref> (u posjeti Splitu od 11-og). * 4. 2. - Predstavljen izgled [[Hrvatska i euro|hrvatskih kovanica eura]], sporni prijedlog rješenja sa kunom ubrzo povučen. * 4. 2. - Sastanak [[Xi Jinping|Xi]] - Putin u Pekingu: kritikuju "negativan uticaj" SAD u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, Kina podržava Rusiju u ukrajinskoj krizi. * [[4. 2.|4]] - [[20. 2.]] - Zimske olimpijske igre u Pekingu. * [[5. 2.]] - [[Argentina]] pristupa kineskoj inicijativi [[Pojas i put]]. * [[6. 2.]] - Platinski jubilej, 70 godina vladavine britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]]. * 6. 2. - ''Freedom Convoy'': proglašeno vanredno stanje u gradu [[Ottawa]], gde su kamioni i pešaci okupljeni od 29. 1., u protestu zbog obaveznog vakcinisanja, uz neprekidne sirene, izgrede i saobraćajni kolaps. * 6 - 7. 2. - Ruska klizačica Kamila Valijeva (15) izvela četvorostruki skok, ali ceremonija dodele medalja je otkazana zbog nedozvoljene supstance. * [[10. 2.]] - Započinju rusko-beloruske vojne vežbe u Belorusiji. * [[15. 2.]] - Kiša od 258 mm izaziva klizišta u brazilskom gradu [[Petrópolis]], 217+ stradalih. * [[17. 2.]] - Francuska i evropski saveznici najavljuju povlačenje trupa iz [[Mali]]ja. * [[18. 2.]] - U [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckoj]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganskoj]] separatističkoj republici objavili evakuaciju civila u Rusiju, jer Ukrajina navodno planira ofanzivu. Prethodnih dana su pojačana granatiranja, danas se izveštava o eksplozijama automobila u Donjecku i gasovoda kod Luganska. Sutradan proglašavaju mobilizaciju. * 18. 2. - Engleska i Vels pogođeni olujom Eunice, najjačom od 1987, pogađa i druge zemlje oko Severnog mora i Baltika. * [[19. 2.]] - Uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat. * [[20. 2.]] - Velika brana etiopskog preporoda: elektrana je proizvela prvu struju. * [[21. 2.]] - Putin objavio priznanje Donjecke i Luganske republike. Predviđeno je slanje ruske vojske kao mirovnjaka na te teritorije. * [[23. 2.]] - Ukrajina je izglasala uvođenje vanrednog stanja, a lideri donbaskih republika su zatražili pomoć od Rusije u "odbijanju agresije". [[Datoteka:UK-MOD-Ukraine-2022-02-28.jpg|mini|250px|[[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruska invazija na Ukrajinu]]: ruski prodori do kraja februara]] * [[24. 2.]] - Rusija započela [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|"specijalnu vojnu operaciju" za "demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine"]]. Putin preti "posledicama većim nego ikad u istoriji" onima koji bi se umešali. Nakon udara po vojnoj infrastrukturi došlo je do prodora sa severa, severoistoka i juga. Zauzeto je [[Zmijsko ostrvo]] blizu ušća Dunava, nakon široko publikovanog prkosa ukrajinskog garnizona. * [[25. 2.]] - Ruske trupe na severnoj periferiji Kijeva, vodi se borba za aerodrom Hostomel. Putin poziva ukrajinsku vojsku da zbaci "narkomansku neonacističku" vlast. * [[27. 2.]] - Putin povisio gotovost strateških snaga zbog sankcija i "pretećih izjava" lidera NATO zemalja; EU će plaćati kupovinu i dostavu oružja Ukrajini, zatvoren je vazdušni prostor za ruske avione. * [[28. 2.]] - Prvi pregovori na granici Ukrajine i Belorusije, raketni napad na Harkov, Turska zatvara Moreuze, u skladu sa Konvencijom iz Montreauxa. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Ruske snage su zauzele [[Herson]] i okružile [[Mariupolj]], priznaju 498 mrtvih od početka invazije. Generalna skupština UN osudila rusku invaziju na Ukrajinu sa 141-im glasom za (uključujući Srbiju), pet protiv (Belorusija, S. Koreja, Eritreja i Sirija) i 35 uzdržanih. Niz zemalja je prijavio Međunarodnom krivičnom sudu zločine u Ukrajini. * [[4. 3.]] - Ruske snage su zauzele nuklearnu elektranu Zaporožje, kod Energodara; bilo je vatre u zgradi za obuku (najveća NE u Evropi, nominalni kapacitet 5.700 MW). * [[7. 3.]] - Misija EUFOR Althea saopštila da je u BiH raspoređeno dodatnih 500 pripadnika. * [[8. 3.]] - SAD i UK zabranjuju uvoz ruske nafte - cena barela je preko 120 dolara. Cena [[nikl]]a je udvostručena od početka rata, kao i cena prirodnog gasa; cena pšenice je veća oko 50%. UNHCR kaže da je Ukrajinu napustilo dva miliona ljudi. * [[9. 3.]] - Bolnica za majku i dete u [[Mariupolj]]u teško oštećena u ruskom napadu - grad je granatiran više dana, što sprečava evakuaciju civila. * 9. 3. - Na Korzici izbijaju neredi sedam dana pošto je nacionalista Yvan Colonna izboden u zatvoru (umire 21. 3.) * 9. 3. - Konzervativac [[Yoon Suk-yeol]] izabran za predsednika Južne Koreje. * [[10. 3.]] - Dron iz pravca Ukrajine pao na zagrebački Jarun u 23 sata. * [[11. 3.]] - [[Gabriel Boric]] je novi predsjednik [[Čile]]a. * [[14. 3.]] - Raketni napad na bazu Javorov, zapadno od Lavova. * 14. 3. - Iranska revolucionarna garda raketirala okolinu američkog konzulata u iračkom Irbilu, navodni izraelski centar, iz odmazde za udar u Siriji u kome su stradali njeni članovi. * 14. 3. - Kineski južni grad Shenzhen je u lokdaunu, ograničen je pristup Šangaju, veliki porast i na severoistoku, mada su cifre relativno male. Ozbiljnija je situacija u Hong Kongu. * [[15. 3.]] - Rusija objavila napuštanje [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], pre nego što je ovo telo to izglasalo. * [[16. 3.]] - Pogođeno pozorište u Mariupolju, u čijem skloništu se nalazio jedan broj ljudi. * [[18. 3.]] - U Turskoj otvoren [[Most Çanakkale 1915]] ili Dardanelski most, kod mesta [[Lapseki]] - to je sa 2.023 m najduži [[viseći most]] na svetu. * 18 - [[20. 3.]] - U Beogradu održano Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici. [[Ivana Španović|Ivana Vuleta]] (ex Španović) osvojila zlato u skoku u dalj. * [[19. 3.]] - Puštena u saobraćaj brza pruga Beograd - Novi Sad, deo pruge do Budimpešte. * [[21. 3.]] - China Eastern Airlines Flight 5735: avion se srušio kod [[Wuzhou]]a - 132 mrtvih. * [[22. 3.]] - Ukrajinske snage povratile Makarov kod Kijeva i potisnule ruske snage. * [[24. 3.]] - Severna Koreja testirala do sada najveću interkontinentalnu raketu, Hwasong-17. * 24. 3. - NATO objavljuje da će postaviti četiri nove borbene grupe, od 40.000 ljudi u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. * [[25. 3.]] - Rusko ministarstvo odbrane izjavljuje da će preneti fokus na Donbas. * [[27. 3.]] - [[94. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[CODA (film)|CODA]]'', uz još dve nagrade; "[[Dina (2021.)|Dina]]" 6 nagrada od 10 nominacija; ''[[The Power of the Dog (film)|The Power of the Dog]]'' jedna od 12; ''[[Belfast (film)|Belfast]]'' i ''[[West Side Story (2021)|West Side Story]]'' po jedna od 7. [[Will Smith]] ošamario [[Chris Rock|Chrisa Rocka]]. * [[29. 3.]] - U padu helikoptera misije MONUSCO u DR Kongu ima osam poginulih, uključujući potpukovnika Dejana Stanojevića iz Srbije. * mart - Počeo toplotni talas u Indiji, mesec je najtopliji od 1900. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Nesreća u rudniku "Soko", kod [[Sokobanjska Moravica|Sokobanje]], osam rudara stradalo u gušenju metanom. * 1. 4. - Rusija od danas traži isplatu gasa rubljama za zemlje koje ne smatra prijateljskim. * 1. 4. - Ukrajinske snage su povratile [[Buča|Buču]] kod Kijeva, narednih dana se izveštava o ubistvu stotina ljudi za vreme ruske okupacije. * [[3. 4.]] - Predsednički i vanredni parlamentarni izbori u Srbiji i lokalni izbori. [[Aleksandar Vučić]] reizabran sa 58,54 % (+2,5 procentna poena u odnosu na 2017). [[Srpska napredna stranka|SNS]] 120 mandata (-68), Ujedinjena Srbija 38 (novi), SPS-JS 32 (=)... Izjednačeno u beogradskoj skupštini. * 3. 4. - Izbori u Mađarskoj: [[Viktor Orbán|Orbánov]] [[Fidesz]] pojačao većinu za dva mandata. * 3. 4. - Pakistanska ustavna kriza: po savetu premijera [[Imran Khan|Imrana Khana]] je raspušten parlament u kome se pripremao njegov opoziv - Ustavni sud to ocenjuje neustavnim i Khanu je izglasano nepoverenje 10-og. * [[8. 4.]] - Železnička stanica u [[Kramatorsk]]u pogođena raketama - 50 mrtvih. * 8. 4. - Počinju poplave u Južnoj Africi, naročito oko [[Durban]]a - preko 440 mrtvih. * [[12. 4.]] - Visoki predstavnik Šmit suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske. * [[14. 4.]] - Potonula krstarica "Moskva", zastavni brod ruske Crnomorske flote. * [[17. 4.]] - Uhapšena bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica - sumnja na stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. * [[18. 4.]] - Ukrajina javlja da je počela ruska ofanziva u Donbasu. Ruske snage su većim delom zauzele Mariupolj, s izuzetkom kompleksa čeličane Azovstal. * [[19. 4.]] - Objavljeno da je potpisan sigurnosni sporazum između Kine i [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]]. * [[20. 4.]] - Pet miliona izbeglica iz Ukrajine i 7,1 milion raseljenih, od 44 miliona stanovnika. * [[22. 4.]] - Zemljotres uveče kod [[Berkovići|Berkovića]], jedna osoba poginula u [[Stolac|Stocu]]. [[Datoteka:Dritan Abazovic, December 2020.jpg|mini|120px|[[Dritan Abazović]]]] * [[24. 4.]] - Predsednički izbori u Francuskoj: [[Emmanuel Macron|Macron]] dobija reizbor u drugom krugu, pobedom nad [[Marine Le Pen|Le Pen]] sa 58,5% glasova. * 24. 4. - Izbori u Sloveniji: najviše mandata dobija zeleno-liberalni Pokret Svoboda biznismena [[Robert Golob|Roberta Goloba]]. * [[25. 4.]] - [[Elon Musk]] dogovorio kupovinu [[Twitter]]a za 44 milijarde dolara. * 25 - 26. 4. - Eksplozije u otcepljenom moldavskom regionu [[Pridnjestrovlje]]: srušen radio predajnik, pucano na ministarstvo državne sigurnosti. * [[27. 4.]] - [[Gazprom]] prekinuo isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, zbog neplaćanja rubljama. * [[28. 4.]] - [[Dritan Abazović]] je novi premijer Crne Gore. === Maj/Svibanj === * [[4. 5.]] - Federalna rezerva SAD diže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena kako bi suzbila inflaciju. * [[5. 5.]] - Lokalni izbori u UK: Konzervativci izgubili dosta mesta; [[Sinn Féin]] je najveća stranka u Severnoj Irskoj, ali unionisti imaju 37 mandata prema 36 za nacionaliste, od 90. * [[6. 5.]] - Havanski hotel "Saratoga" teško oštećen u eksploziji gasa, 32 mrtvih. * [[9. 5.]] - Masovni protesti na Šri Lanci zbog teške ekonomske situacije: ostavku daje premijer Mahinda Rajapaksa, inače brat predsednika. * 9. 5. - Predsednički izbori na Filipinima: Ferdinand [[Bongbong Marcos]], sin [[Ferdinand Marcos|nekadašnjeg diktatora]], odnosi ubedljivu pobedu nad potpredsednicom Leni Robredo; za novu potpredsednicu je izabrana [[Sara Duterte]], kćerka [[Rodrigo Duterte|odlazećeg predsednika]]. * 9. 5. - Biden potpisao Zakon o najmu i zajmu za vojnu pomoć Ukrajini. * [[11. 5.]] - Krah [[stablecoin]]a ''terra'': vrednost je pala na 35 američkih centi sa jednog dolara, pošto je novac povlačen brže od automatskog stabilizatora. Krah kriptovaluta do kraja juna obara vrednost tržišta sa tri na jedan bilion dolara. * [[13. 5.]] - Umro predsednik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i emir Abu Dhabija [[Khalifa bin Zayed Al Nahyan]], nasleđuje ga polubrat [[Mohamed bin Zayed Al Nahyan|Mohamed]] (faktički još od 2014). * 13. 5. - Severna Koreja potvrdila prvu smrt od kovida, već kroz nekoliko dana se govori o milion ljudi sa "groznicom". * 10 - 14. 5. - Pesma Evrovizije u Torinu: pobedila je ukrajinska numera, a [[Konstrakta]] je peta. * maj - Niz zemalja registruje slučajeve [[Majmunske boginje|majmunskih boginja]]. * 16. 5. - Bitka za Harkov: Ukrajina javlja da su njene trupe stigle do ruske granice (deset dana kasnije se izveštava o granatiranju grada). * 16. 5. - Talas vrućine u Indiji: temperature u New Delhiju i do 49 stepeni. Indijska vlada je zabranila izvoz pšenice. * 16 - 17. 5. - Nove lažne dojave o bombama u Srbiji: škole, studentski domovi, tržni centri, mostovi... * [[17. 5.]] - Prekinut otpor u mariupoljskoj čeličani Azovstal, 264 ranjenih vojnika je evakuisano/zarobljeno (poslednja grupa 20-og, ukupno 2.439 boraca). Fokus borbi je na [[Severodonjeck]]u. * [[18. 5.]] - Finska i Švedska aplicirale za članstvo u NATO, turski predsednik Erdoğan postavlja uslove. * [[21. 5.]] - Izbori u Australiji: konzervativna koalicija [[Scott Morrison|Scotta Morrisona]] gubi većinu, novi premijer je laburist [[Anthony Albanese]]. * [[22. 5.]] - Sukob policije i Torcide na autocesti kod Zagreba, policija otvarala vatru. * [[24. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva priznaje autokefalnost [[Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija|Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije]], objavio patrijarh Porfirije na zajedničkoj liturgiji u Skoplju. * 24. 5. - U školi u [[Uvalde, Texas]] ubijeno 19 đaka i dve učiteljice. * [[29. 5.]] - Telefonski razgovor Vučić - Putin, dogovoreno snabdevanje gasom uz povoljnu cenu. * [[31. 5.]] - EU dogovorila embargo na rusku naftu koja se prevozi morem, 2/3 uvoza. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Europska komisija odobrila pristupanje Hrvatske eurozoni. * 1. 6. - ''Depp v. Heard'': porota u Virdžiniji presudila da je [[Amber Heard]] defamirala [[Johnny Depp|Johnnyja Deppa]] * [[6. 6.]] - Otkazana poseta ruskog ino. ministra Sergeja Lavrova Srbiji, pošto susedne zemlje nisu dozvolile prelet. * [[10. 6.]] - Poseta kancelara [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] Beogradu, tokom balkanske turneje. * [[13. 6.]] - Pad berzi širom sveta nakon veće od očekivane majske inflacije u SAD, pale su i kriptovalute a dolar jača (očekuje se povećanje kamatne stope). * 13. 6. - Konflikt u Kivuu, na istoku DR Kongo: pokret M23 je zauzeo grad Bunagana, kongoanske vlasti optužuju [[Ruanda|Ruandu]] za podršku. * [[14. 6.]] - Uništene skoro sve ploče na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]]. * 14. 6. - [[Otok Hans]] između danskog Grenlanda i Kanade podijeljen napola, čime je završen "Whisky rat". * [[17. 6.]] - U Srbiji registrovan prvi slučaj "majmunskih boginja". * [[19. 6.]] - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: preds. Macron izgubio većinu. * 19. 6. - [[Gustavo Petro]] je prvi levičar izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]]. * [[22. 6.]] - Zemljotres u afganskoj provinciji Paktika sa velikim brojem žrtava. * [[23. 6.]] - Ukrajina i Moldova dobijaju status kandidata za EU. * [[24. 6.]] - ''Dobbs v. Jackson Women's Health Organization'': Vrhovni sud SAD presudio da ustav ne garantuje pravo na abortus i da savezne države mogu uvesti restrikcije - oborena presuda u ''[[Roe vs. Wade]]'' iz 1973. * 24. 6. - Ukrajina povlači poslednje trupe iz [[Sjeverodonjeck]]a. * 25. 6. - 5. 7. - [[Mediteranske igre]] u Oranu, Alžir * 28 - 30. 6. - Samit NATO u Madridu: Švedska i Finska pozvane u članstvo, nakon sporazuma sa Turskom; usvojen novi strateški koncept. * [[30. 6.]] - Ruske snage se povukle sa [[Zmijsko ostrvo|Zmijskog ostrva]]. * jun - jul - Toplinski val u regiji: u Kninu 28. 6. izmjereno 40,4 stupnjeva, lipanjski rekord. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Webb's First Deep Field.tif|mini|Webbovo Prvo duboko polje]] * [[3. 7.]] - Ukrajinske snage se povukle iz [[Lisičansk]]a, tako da je cela [[Luganska oblast]] pod ruskom kontrolom - [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]. * [[4. 7.]] - Izvanredno stanje zbog suše u pet sjevernih talijanskih regiona; rijeka [[Po]] je skoro presušila. * [[5. 7.]] - Ministar financija [[Zdravko Marić]] podnio ostavku. * 5. 7. - Protesti u Skoplju protiv francuskog predloga za rešenje makedonsko-bugarskog spora postaju nasilni, povređeno je 47 policajaca. * [[7. 7.]] - Britanski premijer [[Boris Johnson]] podneo ostavku, nakon niza skandala koji su doveli do ostavke velikog broja članova vlade. * [[8. 7.]] - Ubijen bivši japanski premijer [[Shinzō Abe]]. * 8. 7. - Denver Nuggetsi produžili ugovor sa [[Nikola Jokić|Nikolom Jokićem]] za 264 miliona dolara. * 8 - 17. 7. - U sukobu bandi u haićanskom glavnom gradu [[Port-au-Prince]]u, četvrt [[Cité Soleil]], ubijeno 209 ljudi * [[9. 7.]] - Ekonomska kriza na Šri Lanci: gomila upala u predsedničku palatu i zapalila premijerovu kuću - obojica najavljuju ostavke. Premijer [[Ranil Wickremesinghe]] je 20-og izabran za novog predsednika. [[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 06.jpg|mini|Most Moračica na autuputu u Crnoj Gori]] * [[12. 7.]] - Objavljene prve slike dobijene sa [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]. * 12. 7. - Dolar i euro oko pariteta: povećane kamate u SAD su potakle rast dolara, dok se u eurozoni očekuje recesija zbog energetske krize. * [[13. 7.]] - Otvorena prva dionica prvog autoputa u Crnoj Gori: Smokovac kod Podgorice – Mateševo kod Kolašina, 41 km. * 13. 7. - Veliki požar između Vodica i Šibenika, na preko 3.000 ha. * 15 - 24. 7. - Svetski šampionat u atletici u [[Eugene, Oregon]]. [[Sandra Perković]] osvojila srebro. * [[16. 7.]] - Ukrajinski avion sa oružjem iz Srbije za Bangladeš pao kod Kavale u Grčkoj. * [[17. 7.]] - Situacija sa nedopuštenom Vučićevom posetom Jasenovcu. * [[19. 7.]] - Talas vrućine u zapadnoj Evropi: rekordnih 40 C u Engleskoj. ** Požari u južnoj Evropi, u gašenju na slovenskom Krasu učestvuju i ekipe iz susednih zemalja, npr. hrvatski kanader. Gorelo je na Čvrsnici u parku Blidinje. * 19. 7. - Počinju pristupni pregovori [[Pristupanje Albanije Europskoj uniji|Albanije]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji|S. Makedonije]] sa [[Europska unija|EU]]. [[Datoteka:Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg|mini|[[Pelješki most]]]] * [[21. 7.]] - Talijanski premijer [[Mario Draghi]] je podnio ostavku nakon što je u koaliciji izgubio potporu [[Pokret pet zvijezda|M5S]], kao i [[Severna liga (Italija)|Lige]] i [[Naprijed Italija|Forza Italia]] (izvanredni izbori u rujnu). Državni dug zemlje iznosi preko 2.700 milijardi eura, preko 150% GDP * 21. 7. - Europska centralna banka podiže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena - kraj osam godina negativnih stopa, inflacija u eurozoni je 8,6%. * [[22. 7.]] - U Istanbulu potpisan ukrajinsko-ruski sporazum o izvozu žita preko Crnog mora - prvi brod isplovljava 1. 8.. * [[23. 7.]] - WHO objavljuje širenje majmunskih boginja međunarodnom vanrednom situacijom. * [[26. 7.]] - Otvoren [[Pelješki most]]: dugačak je 2.404 metra, dva centralna pilona, visine 222 m iznad morskog dna obuhvataju plovidbeni kanal od 200 × 55 m. * [[27. 7.]] - Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. * 27. 7. - Isporuka ruskog gasa preko Severnog toka je prepolovljena na 20% kapaciteta. * [[31. 7.]] - Sirene i barikade na severu Kosova pred sutrašnju primenu odluke o preregistraciji vozila i ličnim kartama - primena odložena za mesec dana. * 31. 7. - Lider Al-Kaide [[Ayman al-Zawahiri]] ubijen u Kabulu u napadu američkog drona. === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Šefica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi stigla u posetu Tajvanu, uprkos upozorenja NR Kine, koja odgovara vojnim vežbama. * [[3. 8.]] - Potpisan Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. == Predviđeni događaji == * 15 - 21. 8. - Evropski šampionat u atletici u Minhenu * 1 - 18. 9. - EuroBasket 2022 u Nemačkoj, Češkoj, Italiji i Gruziji. * 5. 9. - Cijene u Hrvatskoj označene u kunama i eurima. * 12 - 18. 9. - [[EuroPride]] u Beogradu * [[25. 9.]] - Vanredni izbori u Italiji. * [[2. 10.]] - Generalni izbori u Brazilu. * oktobar? - Izbori u BiH. * oktobar - Popis stanovništva u Srbiji. * [[8. 11.]] - Sredomandatni izbori u SAD. * novembar? - XX Nacionalni kongres [[KP Kine]]. * [[21. 11.]] - [[18. 12.]] - U Kataru se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu. === Nepoznati datumi === * Popis stanovništva na Kosovu. * Planirano gašenje nuklearne energije u Nemačkoj. * Referendum o nezavisnosti [[Federalne Države Mikronezije|mikronezijske]] države [[Chuuk (savezna država)|Chuuk]]? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2022.}} === Januar/Siječanj === * [[2. 1.]] - [[Richard Leakey]], kenijski antropolog, političar (* [[1944]]) * [[3. 1.]] - [[Vladan Živković]], glumac (* [[1941]]) * [[6. 1.]] - [[Peter Bogdanovich]], filmski režiser (* [[1939]]) * 6. 1. - [[Sidney Poitier]], glumac (* [[1927]]) * [[7. 1.]] - [[Anatolij Kvašnjin]], bivši ruski načelnik generalštaba (* [[1946]]) * [[9. 1.]] - [[Toshiki Kaifu]], bivši japanski premijer (* [[1931]]) * 9. 1. - [[Bob Saget]], glumac, komičar (* [[1956]]) * [[11. 1.]] – [[David Sassoli]], italijanski novinar i političar, predsjednik EP (* [[1956]].) * [[12. 1.]] - [[Stjepan Lamza]], nogometaš (* [[1940]]) * 12. 1. - [[Ronnie Spector]], pjevačica ''The Ronettes'' (* [[1943]]) * < 14. 1. - [[Petar Đorđević]], slikar (* [[1943]]) * [[14. 1.]] - [[Nikša Bareza]], dirigent (* [[1936]]) * [[15. 1.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator (* [[1930]]) * [[16. 1.]] - [[Ibrahim Boubacar Keïta]], bivši predsednik Malija (* [[1945]]) * [[19. 1.]] - [[Hardy Krüger]], glumac (* [[1928]]) * 19. 1. - [[Radovan Beli Marković]], književnik (* [[1947]]) * [[20. 1.]] - [[Meat Loaf]], pevač, glumac (* [[1947]]) * [[22. 1.]] - [[Aki Rahimovski]], pjevač "Parnog valjka" (* [[1955]]) * 22. 1. - [[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], glumac (* [[1947]]) * [[23. 1.]] - [[Lavrentije Trifunović]], episkop šabački (* [[1935]]) * [[24. 1.]] - [[Greta Ferušić]], bosanska arhitektica, preživjela Auschwitz (* [[1924]]) * [[25. 1.]] - [[Stevan K. Pavlović]], istoričar (* [[1933]]) * [[27. 1.]] - [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski književnik i političar, član suradnik HAZU (* [[1930]]) * 27. 1. - [[Svetozar Livada]], filozof, sociolog (* [[1928]]) * [[29. 1.]] - [[Srećko Lorger]], književnik, novinar (* [[1944]]) * 29. 1. - Ksenija Vučić, novinarka, prva supruga AV (* [[1968]]) * [[30. 1.]] - [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928]]) * [[31. 1.]] - [[Daniel Rukavina]], imunolog, član HAZU (* [[1937]]) * 31. 1. - Petar Tutavac, keksar "Domaćice" i "Plazme" (* [[1934]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Monica Vitti]], glumica (* [[1931]]) * 2. 2. - [[Velja Pavlović]], novinar, TV voditelj na Studio B (* [[1953]]) * [[4. 2.]] - [[Vesna Malohodžić]], glumica (* [[1948]]) * [[5. 2.]] - [[Ana Došen-Dobud]], spisateljica, pedagoginja (* [[1920]]) * [[6. 2.]] - [[Predrag Vranešević]], član "Laboratorije zvuka" (* [[1946]]) * [[7. 2.]] - [[Douglas Trumbull]], režiser, supervizor specijalnih efekata (* [[1942]]) * [[8. 2.]] - [[Borivoj Dovniković]], filmski redatelj, animator (* [[1930]]) * 8. 2. - [[Luc Montagnier]], virolog, nobelovac (* [[1932]]) * [[9. 2.]] - [[Milan Vlajčić]], novinar, filmski kritičar (* [[1939]]) * 9. 2. - [[Snežana Pantić]], karatistkinja (* [[1978]]) * [[10. 2.]] - [[Eduard Kukan]], slovački diplomata, izaslanik za Balkan (* [[1939]]) * [[10. 2.]] - [[Luc Montagnier]], francuski virolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu (* 1932) * [[12. 2.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser (* [[1946]]) * 12. 2. - [[Stevan Tontić]], pesnik (* [[1946]]) * [[14. 2.]] - [[Bora Ivkov]], šahovski velemajstor (* [[1933]]) * [[18. 2.]] - [[Oliver Antić]], srpski pravnik i političar (* [[1950]]) * [[19. 2.]] - [[Gary Brooker]], frontmen Procol Haruma (* [[1945]]) === Mart/Ožujak === * [[13. 3.]] - [[Igor Mandić]], književnik kritičar, novinar (* [[1939]]) * [[15. 3.]] - [[Nikola Štedul]], hrvatski emigrant (* [[1937]]) * [[21. 3.]] - [[Vesna Bosanac]], ratna ravnateljica vukovarske bolnice (* [[1949]]) * [[22. 3.]] - [[Milovan Vitezović]], književnik (* [[1944]]) * [[23. 3.]] - [[Madeleine Albright]], bivši državni sekretar SAD (* [[1937]]) * [[26. 3.]] - [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser (* [[1948]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Estelle Harris]], glumica (* [[1928]]) * 2. 4. - [[Mirjana Majurec]], glumica (* [[1952]]) * [[3. 4.]] - [[Snežana Nikšić]], glumica (* [[1943]]) * [[4. 4.]] - [[Petar Skansi]], košarkaš i trener (* [[1943]]) * [[5. 4.]] - [[Dejan Mijač]], pozorišni reditelj, akademik SANU (* [[1934]]) * [[6. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar (* [[1946]]) * [[7. 4.]] - [[Dušan Čkrebić]], društveno-politički radnik SR Srbije (* [[1927]]) * [[12. 4.]] - [[Zvonimir Janko]], matematičar, član HAZU (* [[1932]]) * [[13. 4.]] - [[Michel Bouquet]], glumac (* [[1925]]) * [[15. 4.]] - [[Liz Sheridan]], glumica (* [[1929]]) * [[19. 4.]] - [[Kane Tanaka]], japanska superstogodišnjakinja (* [[1903]]) * [[21. 4.]] - [[Mwai Kibaki]], bivši predsednik Kenije (* [[1931]]) * [[23. 4.]] - [[Orrin Hatch]], američki političar (* [[1934]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ivica Osim]], fudbaler, trener (* [[1941]]) * [[2. 5.]] - [[Đuro Seder]], slikar, akademik HAZU (* [[1927]]) * [[3. 5.]] - [[Stanislav Šuškevič]], prvi predsednik Belorusije (* [[1934]]) * [[8. 5.]] - [[Fred Ward]], glumac (* [[1942]]) * [[10. 5.]] - [[Leonid Kravčuk]], prvi predsednik Ukrajine (* [[1934]]) * [[17. 5.]] - [[Vangelis]], kompozitor, muzičar (* [[1943]]) * 17. 5. - [[Igor Starović]], pevač "Divljeg kestena" (* [[1964]]) * [[26. 5.]] - [[Ray Liotta]], glumac (* [[1954]]) * [[27. 5.]] - [[Angelo Sodano]], bivši državni tajnik Vatikana i dekan kolegija kardinala (* [[1927]])) * [[28. 5.]] - [[Bujar Nishani]], bivši predsednik Albanije (* [[1966]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[9. 6.]] - [[Julee Cruise]], američka kantautorka (* [[1956]]) * [[12. 6.]] - [[Philip Baker Hall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 6.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac (* [[1930]]) * [[21. 6.]] - [[Dragan Tomić (političar)|Dragan Tomić]], bivši srpski političar (* [[1936]]) * [[26. 6.]] - [[Margaret Keane]], američka slikarka (* [[1927]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Peter Brook]], kazališni redatelj (* [[1925]]) * [[6. 7.]] - [[James Caan]], glumac (* [[1940]]) * [[8. 7.]] - [[Shinzō Abe]], bivši japanski premijer (* [[1954]]) * [[14. 7.]] - [[Ivana Trump]], bivša Donaldova supruga (* [[1949]]) * [[20. 7.]] - [[Viktor Žmegač]], književni teoretičar, muzikolog, akademik HAZU (* [[1929]]) * [[21. 7.]] - [[Nikola Radmanović]], fudbaler, trener (* [[1969]]) * [[24. 7.]] - [[David Warner]], glumac (* [[1941]]) * [[25. 7.]] - [[Paul Sorvino]], glumac (* [[1939]]) * 25. 7. - [[David Trimble]], severnoirski političar, nobelovac za mir (* [[1944]]) * [[26. 7.]] - [[Branko Cvejić]], glumac (* [[1946]]) * 26. 7. - [[James Lovelock]], ekologist (* [[1919]]) * [[30. 7.]] - [[Nichelle Nichols]], glumica (* [[1932]]) * [[31. 7.]] - [[Fidel V. Ramos]], filipinski general i bivši predsednik (* [[1928]]) * 31. 7. - [[Ayman al-Zawahiri]], lide Al-Kaide (* [[1951]]) === Avgust/August/Kolovoz === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2022| ]] eqr1l4czkksyhew223mluu0ln6e1uvr 0 1360544 41260987 31923299 2022-08-03T21:31:02Z Skewtyra 176556 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Befern}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Befern | izvorni_naziv = ''Bevern'' | slika = | opis_slike = Befern | gradska_zastava = | grb = Wappen Bevern.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Donja Saksonija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 4.107<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 124 | aglomeracija = | površina = 33,2 | gšir = 51.86667 | gduž = 9.5 | nadmorska_visina = 138 | registarska_oznaka = HOL | pozivni_broj = 05531 | poštanski_kod = 37639 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bevern.de/ www.bevern.de] | gradonačelnik = ''Burkhard Dörrier'' | stranka = [[Freie Demokratische Partei|FDP]] | ije = da }} '''Befern''' ({{jez-nem|Bevern}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Donja Saksonija]]. Jedno je od 32 opštinska središta okruga [[Okrug Holcminden|Holcminden]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 4.107 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 3255002. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Bevern_in_HOL.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Holcminden]] Befern se nalazi u saveznoj državi [[Donja Saksonija]] u okrugu Holcminden. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 138 metara. Površina opštine iznosi 33,2&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 4.107 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 124 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Saint Estèphe]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1985]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Bevern&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Bevern (Landkreis Holzminden)}} * [http://www.bevern.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Holcminden}} [[Kategorija:Gradovi u Donjoj Saksoniji|Befern]] p0haslaxs0gyz3m7io1xwo4mkpmie4c 0 1451925 41260940 41060398 2022-08-03T13:07:24Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Georginio Wijnaldum | slika = [[Datoteka:20160604 AUT NED 8884.jpg|300px]] | punoime = {{nowrap|Georginio Gregion Emile Wijnaldum}} | nadimak = | datumrođenja = [[11. studenog]] [[1990.]] | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Rotterdam]] | rodnadržava = [[Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | visina = 1.75m | pozicija = krilo/ofenzivni vezni | trenutniklub = flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] (posudba) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997 – 2004<br />2004 – 2007 | omladinskipogoni = {{flagicon|NIZ}} [[Sparta Rotterdam]]<br />{{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | godine1 = 2007 – 2011 | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | nastupi(golovi)1 = 112 (23) | godine2 = 2011 – 2015 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)2 = 109 (40) | godine3 = 2015 – 2016 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | nastupi(golovi)3 = 38 (11) | godine4 = 2016 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi)4 = 179 (16) | godine5 = 2021 – | klubovi5 = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | nastupi(golovi)5 = 31 (1) | godine6 = 2022 – | klubovi6 = → {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2011 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NIZ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 86 (26) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 3.8.2022 }} '''Georginio Gregion Emile Wijnaldum''' ([[Rotterdam]], [[11. studenog]] [[1990.]]) je [[nizozemska|nizozemski]] nogometaš i reprezentativac koji trenutno igra za [[AS Roma|Romu]], gdje je na posudbi iz [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]]. Za reprezentaciju je debitirao [[2011.]] godine. {{Commonscat|Georginio Wijnaldum}} {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020 EP}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1990||Wijnaldum, Georginio}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Biografije, Rotterdam]] 9ehe6n0ch258bh6vlq9j0qslni8wp67 41260941 41260940 2022-08-03T13:07:40Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Georginio Wijnaldum | slika = [[Datoteka:20160604 AUT NED 8884.jpg|300px]] | punoime = {{nowrap|Georginio Gregion Emile Wijnaldum}} | nadimak = | datumrođenja = [[11. studenog]] [[1990.]] | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Rotterdam]] | rodnadržava = [[Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | visina = 1.75m | pozicija = krilo/ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] (posudba) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997 – 2004<br />2004 – 2007 | omladinskipogoni = {{flagicon|NIZ}} [[Sparta Rotterdam]]<br />{{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | godine1 = 2007 – 2011 | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | nastupi(golovi)1 = 112 (23) | godine2 = 2011 – 2015 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)2 = 109 (40) | godine3 = 2015 – 2016 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | nastupi(golovi)3 = 38 (11) | godine4 = 2016 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi)4 = 179 (16) | godine5 = 2021 – | klubovi5 = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | nastupi(golovi)5 = 31 (1) | godine6 = 2022 – | klubovi6 = → {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2011 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NIZ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 86 (26) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 3.8.2022 }} '''Georginio Gregion Emile Wijnaldum''' ([[Rotterdam]], [[11. studenog]] [[1990.]]) je [[nizozemska|nizozemski]] nogometaš i reprezentativac koji trenutno igra za [[AS Roma|Romu]], gdje je na posudbi iz [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]]. Za reprezentaciju je debitirao [[2011.]] godine. {{Commonscat|Georginio Wijnaldum}} {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020 EP}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1990||Wijnaldum, Georginio}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Biografije, Rotterdam]] ev015x3rylg1czuaxc45sjx2nnq8q66 41260942 41260941 2022-08-03T13:10:12Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome|Fudbaleri ili nogometaši Rome]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Georginio Wijnaldum | slika = [[Datoteka:20160604 AUT NED 8884.jpg|300px]] | punoime = {{nowrap|Georginio Gregion Emile Wijnaldum}} | nadimak = | datumrođenja = [[11. studenog]] [[1990.]] | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Rotterdam]] | rodnadržava = [[Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | visina = 1.75m | pozicija = krilo/ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] (posudba) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997 – 2004<br />2004 – 2007 | omladinskipogoni = {{flagicon|NIZ}} [[Sparta Rotterdam]]<br />{{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | godine1 = 2007 – 2011 | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | nastupi(golovi)1 = 112 (23) | godine2 = 2011 – 2015 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)2 = 109 (40) | godine3 = 2015 – 2016 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | nastupi(golovi)3 = 38 (11) | godine4 = 2016 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi)4 = 179 (16) | godine5 = 2021 – | klubovi5 = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | nastupi(golovi)5 = 31 (1) | godine6 = 2022 – | klubovi6 = → {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2011 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NIZ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 86 (26) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 3.8.2022 }} '''Georginio Gregion Emile Wijnaldum''' ([[Rotterdam]], [[11. studenog]] [[1990.]]) je [[nizozemska|nizozemski]] nogometaš i reprezentativac koji trenutno igra za [[AS Roma|Romu]], gdje je na posudbi iz [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]]. Za reprezentaciju je debitirao [[2011.]] godine. {{Commonscat|Georginio Wijnaldum}} {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020 EP}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1990||Wijnaldum, Georginio}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Biografije, Rotterdam]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome]] 0bd9rjghqj9k06a2a2xkesh7i5cmf2h 0 1467922 41261019 41258316 2022-08-04T10:27:12Z 5.43.166.59 /* Izvori */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa = Dražen Kutleša | slika = | slika_širina = 150px | slika_opis = | datum_rođenja = [[25. rujna]] [[1968.]] | mjesto_rođenja = [[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = [[29. lipnja]] [[1993.]] <br /> za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]] | titula = | služba = Nadbiskup splitsko-makarski | počasti_u_njegovo_ime = | grb = }} [[Datoteka:Coat of arms of Dražen Kutleša.svg|minijatura|Grb nadbiskupa [[Dražen Kutleša|Kutleše]]]] '''Dražen Kutleša''' ([[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]], [[25. rujna]], [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskup splitsko-makarski]]. == Životopis == Nakon završenog sjemeništa u [[Dubrovnik]]u nastavlja studij filozofije i teologije u [[Bogoslovno sjemenište u Sarajevu|Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu]]. Za [[svećenik]]a je [[svećeničko ređenje|zaređen]] [[29. lipnja]] [[1993.]] za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]]. Godine [[1994.]] postao je [[bakalaureat]] pri [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|Teološkom fakultetu u Zagrebu]], a [[2001.]] na [[Papinsko sveučilište Urbanianum|Papinskom sveučilištu Urbanianumu]] postigao je [[doktorat]] iz [[kanonsko pravo|kanonskog prava]]. Od [[1993.]] do [[1995.]] bio je župni [[vikar]] u [[mostarska katedrala|mostarskoj katedrali]]. Od [[1998.]] do [[2006.]] obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u [[Grude|Grudama]], [[docent]] kanonskog prava na [[Teološki institut u Mostaru|Teološkom institutu u Mostaru]], [[vicekancelar]] u [[biskupijska kurija|biskupijskoj kuriji]], član zbora [[konzultor]]a i [[prezbiter]]skog vijeća, član Komisije ''[[Iustitia et pax]]'' [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije BiH]]. Od [[2006.]] djelatnik je [[Kongregacija za biskupe|Kongregacije za biskupe]]. Od [[2011.]] suradnik je kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta. Dana [[17. listopada]] [[2011.]] [[Benedikt XVI.|papa Benedikt XVI.]] imenovao ga je [[biskup]]om [[koadjutor]]om s posebnim ovlastima [[Porečko-pulska biskupija|Porečke i pulske biskupije]]. Ovo je prvi biskup koadjutor u povijesti Porečke i pulske biskupije, te nakon [[1984.]] godine i biskupovanja [[Dragutin Nežić|Dragutina Nežića]] biskup Poreča i Pule koji nije rođen na području ove biskupije. Imenovanje biskupa koadjutora Porečke i pulske biskupije iznenadilo je većinu svećenika ove biskupije, a mnogi su to interpretirali povezujući imenovanje [[msgr.]] Dražena Kutleše biskupom koadjutorom s [[imovinski spor oko Dajle|imovinskim sporom]] oko [[benediktinski samostan u Dajli|samostana u Dajli]].<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/343704 glasistre.hr: ''Dražen Kutleša biskup koadjutor Porečke i pulske biskupije'']</ref> Dana [[10. prosinca]] [[2011.]] zaređen je za biskupa. Glavni zareditelj je bio kardinal [[Marc Ouellet]] prefekt Kongregacije za biskupe, a suzareditelji [[msgr.]] [[Ivan Milovan]], biskup porečki i pulski i [[msgr.]] [[Ratko Perić]], biskup mostarsko – duvanjski. Dana [[14. lipnja]] [[2012.]] imenovan je biskupom Porečko-pulske biskupije.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=20711 Msgr. Dražen Kutleša - biskup porečki i pulski]</ref> Autor je nekoliko publikacija i surađuje u katoličkom mjesečniku ''[[Crkva na kamenu]]''. Govori [[talijanski jezik|talijanski]], [[njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=135759 ika.hr: ''Životopis mons. Dražena Kutleše'']</ref><ref name="Glas Istre"/>. 13. svibnja 2022. postao je [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski nadbiskup]].<ref>[http://www.hbk.hr./index.php?prikaz=vijest&ID=13579 hbk.hr: ''mons. Kutleša naslijedio mons. Barišića na čelu Splitsko Makarske nadbiskupije'']</ref> == Izvori == {{commonscat|Dražen Kutleša}} {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ivan Milovan]] |gl_članak_funkcija=[[Porečko-pulska biskupija]] |nasljednik=trenutni }} {{Redoslijed |gl_članak_funkcija=[[Splitsko-makarska nadbiskupija]] |prethodnik=[[Marin Barišić]]|nasljednik=trenutni}} {{Šablon:(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{DEFAULTSORT:Kutleša, Dražen}} [[Kategorija:Porečki i pulski biskupi]] tjj0xtl0utftuxb0of1xnxfhdbddiuh 41261025 41261019 2022-08-04T11:21:54Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.43.166.59|5.43.166.59]] ([[User talk:5.43.166.59|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa = Dražen Kutleša | slika = | slika_širina = 150px | slika_opis = | datum_rođenja = [[25. rujna]] [[1968.]] | mjesto_rođenja = [[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = [[29. lipnja]] [[1993.]] <br /> za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]] | titula = | služba = Nadbiskup splitsko-makarski | počasti_u_njegovo_ime = | grb = }} [[Datoteka:Coat of arms of Dražen Kutleša.svg|minijatura|Grb nadbiskupa [[Dražen Kutleša|Kutleše]]]] '''Dražen Kutleša''' ([[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]], [[25. rujna]], [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskup splitsko-makarski]]. == Životopis == Nakon završenog sjemeništa u [[Dubrovnik]]u nastavlja studij filozofije i teologije u [[Bogoslovno sjemenište u Sarajevu|Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu]]. Za [[svećenik]]a je [[svećeničko ređenje|zaređen]] [[29. lipnja]] [[1993.]] za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]]. Godine [[1994.]] postao je [[bakalaureat]] pri [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|Teološkom fakultetu u Zagrebu]], a [[2001.]] na [[Papinsko sveučilište Urbanianum|Papinskom sveučilištu Urbanianumu]] postigao je [[doktorat]] iz [[kanonsko pravo|kanonskog prava]]. Od [[1993.]] do [[1995.]] bio je župni [[vikar]] u [[mostarska katedrala|mostarskoj katedrali]]. Od [[1998.]] do [[2006.]] obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u [[Grude|Grudama]], [[docent]] kanonskog prava na [[Teološki institut u Mostaru|Teološkom institutu u Mostaru]], [[vicekancelar]] u [[biskupijska kurija|biskupijskoj kuriji]], član zbora [[konzultor]]a i [[prezbiter]]skog vijeća, član Komisije ''[[Iustitia et pax]]'' [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije BiH]]. Od [[2006.]] djelatnik je [[Kongregacija za biskupe|Kongregacije za biskupe]]. Od [[2011.]] suradnik je kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta. Dana [[17. listopada]] [[2011.]] [[Benedikt XVI.|papa Benedikt XVI.]] imenovao ga je [[biskup]]om [[koadjutor]]om s posebnim ovlastima [[Porečko-pulska biskupija|Porečke i pulske biskupije]]. Ovo je prvi biskup koadjutor u povijesti Porečke i pulske biskupije, te nakon [[1984.]] godine i biskupovanja [[Dragutin Nežić|Dragutina Nežića]] biskup Poreča i Pule koji nije rođen na području ove biskupije. Imenovanje biskupa koadjutora Porečke i pulske biskupije iznenadilo je većinu svećenika ove biskupije, a mnogi su to interpretirali povezujući imenovanje [[msgr.]] Dražena Kutleše biskupom koadjutorom s [[imovinski spor oko Dajle|imovinskim sporom]] oko [[benediktinski samostan u Dajli|samostana u Dajli]].<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/343704 glasistre.hr: ''Dražen Kutleša biskup koadjutor Porečke i pulske biskupije'']</ref> Dana [[10. prosinca]] [[2011.]] zaređen je za biskupa. Glavni zareditelj je bio kardinal [[Marc Ouellet]] prefekt Kongregacije za biskupe, a suzareditelji [[msgr.]] [[Ivan Milovan]], biskup porečki i pulski i [[msgr.]] [[Ratko Perić]], biskup mostarsko – duvanjski. Dana [[14. lipnja]] [[2012.]] imenovan je biskupom Porečko-pulske biskupije.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=20711 Msgr. Dražen Kutleša - biskup porečki i pulski]</ref> Autor je nekoliko publikacija i surađuje u katoličkom mjesečniku ''[[Crkva na kamenu]]''. Govori [[talijanski jezik|talijanski]], [[njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=135759 ika.hr: ''Životopis mons. Dražena Kutleše'']</ref><ref name="Glas Istre"/>. 13. svibnja 2022. postao je [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski nadbiskup]].<ref>[http://www.hbk.hr./index.php?prikaz=vijest&ID=13579 hbk.hr: ''mons. Kutleša naslijedio mons. Barišića na čelu Splitsko Makarske nadbiskupije'']</ref> == Izvori == {{commonscat|Dražen Kutleša}} {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ivan Milovan]] |gl_članak_funkcija=[[Porečko-pulska biskupija]] |nasljednik=trenutni }} {{Redoslijed |gl_članak_funkcija=[[Splitsko-Makarska nadbiskupija]] |prethodnik=[[Marin Barišić]]|nasljednik=trenutni}} {{Šablon:(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{DEFAULTSORT:Kutleša, Dražen}} [[Kategorija:Porečki i pulski biskupi]] gfa5j7ktny7kqal5v9jmwghwi3jv6jf 41261026 41261025 2022-08-04T11:22:26Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa = Dražen Kutleša | slika = | slika_širina = 150px | slika_opis = | datum_rođenja = [[25. rujna]] [[1968.]] | mjesto_rođenja = [[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = [[29. lipnja]] [[1993.]] <br /> za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]] | titula = | služba = Nadbiskup splitsko-makarski | počasti_u_njegovo_ime = | grb = }} [[Datoteka:Coat of arms of Dražen Kutleša.svg|minijatura|Grb nadbiskupa [[Dražen Kutleša|Kutleše]]]] '''Dražen Kutleša''' ([[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]], [[25. rujna]], [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskup splitsko-makarski]]. == Životopis == Nakon završenog sjemeništa u [[Dubrovnik]]u nastavlja studij filozofije i teologije u [[Bogoslovno sjemenište u Sarajevu|Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu]]. Za [[svećenik]]a je [[svećeničko ređenje|zaređen]] [[29. lipnja]] [[1993.]] za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]]. Godine [[1994.]] postao je [[bakalaureat]] pri [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|Teološkom fakultetu u Zagrebu]], a [[2001.]] na [[Papinsko sveučilište Urbanianum|Papinskom sveučilištu Urbanianumu]] postigao je [[doktorat]] iz [[kanonsko pravo|kanonskog prava]]. Od [[1993.]] do [[1995.]] bio je župni [[vikar]] u [[mostarska katedrala|mostarskoj katedrali]]. Od [[1998.]] do [[2006.]] obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u [[Grude|Grudama]], [[docent]] kanonskog prava na [[Teološki institut u Mostaru|Teološkom institutu u Mostaru]], [[vicekancelar]] u [[biskupijska kurija|biskupijskoj kuriji]], član zbora [[konzultor]]a i [[prezbiter]]skog vijeća, član Komisije ''[[Iustitia et pax]]'' [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije BiH]]. Od [[2006.]] djelatnik je [[Kongregacija za biskupe|Kongregacije za biskupe]]. Od [[2011.]] suradnik je kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta. Dana [[17. listopada]] [[2011.]] [[Benedikt XVI.|papa Benedikt XVI.]] imenovao ga je [[biskup]]om [[koadjutor]]om s posebnim ovlastima [[Porečko-pulska biskupija|Porečke i pulske biskupije]]. Ovo je prvi biskup koadjutor u povijesti Porečke i pulske biskupije, te nakon [[1984.]] godine i biskupovanja [[Dragutin Nežić|Dragutina Nežića]] biskup Poreča i Pule koji nije rođen na području ove biskupije. Imenovanje biskupa koadjutora Porečke i pulske biskupije iznenadilo je većinu svećenika ove biskupije, a mnogi su to interpretirali povezujući imenovanje [[msgr.]] Dražena Kutleše biskupom koadjutorom s [[imovinski spor oko Dajle|imovinskim sporom]] oko [[benediktinski samostan u Dajli|samostana u Dajli]].<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/343704 glasistre.hr: ''Dražen Kutleša biskup koadjutor Porečke i pulske biskupije'']</ref> Dana [[10. prosinca]] [[2011.]] zaređen je za biskupa. Glavni zareditelj je bio kardinal [[Marc Ouellet]] prefekt Kongregacije za biskupe, a suzareditelji [[msgr.]] [[Ivan Milovan]], biskup porečki i pulski i [[msgr.]] [[Ratko Perić]], biskup mostarsko – duvanjski. Dana [[14. lipnja]] [[2012.]] imenovan je biskupom Porečko-pulske biskupije.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=20711 Msgr. Dražen Kutleša - biskup porečki i pulski]</ref> Autor je nekoliko publikacija i surađuje u katoličkom mjesečniku ''[[Crkva na kamenu]]''. Govori [[talijanski jezik|talijanski]], [[njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=135759 ika.hr: ''Životopis mons. Dražena Kutleše'']</ref><ref name="Glas Istre"/>. 13. svibnja 2022. postao je [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski nadbiskup]].<ref>[http://www.hbk.hr./index.php?prikaz=vijest&ID=13579 hbk.hr: ''mons. Kutleša naslijedio mons. Barišića na čelu Splitsko Makarske nadbiskupije'']</ref> == Izvori == {{commonscat|Dražen Kutleša}} {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ivan Milovan]] |gl_članak_funkcija=[[Porečko-pulska biskupija]] |nasljednik=trenutni }} {{Redoslijed |gl_članak_funkcija=[[Splitsko-makarska nadbiskupija]] |prethodnik=[[Marin Barišić]]|nasljednik=trenutni}} {{Šablon:(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{DEFAULTSORT:Kutleša, Dražen}} [[Kategorija:Porečki i pulski biskupi]] tjj0xtl0utftuxb0of1xnxfhdbddiuh 0 4570610 41260935 40943749 2022-08-03T12:20:40Z 93.138.187.142 wikitext text/x-wiki {{Infookvir F1 utrka | naziv_VN = Velika nagrada Singapura | slika = Singapore street circuit v3.svg | naziv_staze = Marina Bay Street Circuit | broj_krugova = 61 | dužina_kruga = 5.063 | dužina_utrke = 308.706 | rekord_kruga = 1:36.015 | godina_rekord = 2018. | vozač_rekord = Lewis Hamilton | konstruktor_rekord = Mercedes | rekord_kruga_u = 1:41.905 | godina_rekord_u = 2018. | vozač_rekord_u = Kevin Magnussen | konstruktor_rekord_u = Haas-Ferrari }} '''Velika nagrada Singapura''' utrka je [[Formula 1|Formule 1]]. == Pobjednici == === Po godinama === {|class="wikitable plainrowheaders" style="background:#fff; font-size:86%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- ! Godina ! Vozač ! Bolid ! Lokacija |- ! 2008. | [[Fernando Alonso]] | Renault | Singapur |- ! 2009. | [[Lewis Hamilton]] | McLaren-Mercedes | Singapur |- ! 2010. | [[Fernando Alonso]] | Ferrari | Singapur |- ! 2011. | [[Sebastian Vettel]] | Red Bull-Renault | Singapur |- ! 2012. | [[Sebastian Vettel]] | Red Bull-Renault | Singapur |- ! 2013. | [[Sebastian Vettel]] | Red Bull-Renault | Singapur |- ! 2014. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Singapur |- ! 2015. | [[Sebastian Vettel]] | Ferrari | Singapur |- ! 2016. | [[Nico Rosberg]] | Mercedes | Singapur |- ! 2017. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Singapur |- ! 2018. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Singapur |- ! 2019. | [[Sebastian Vettel]] | Ferrari | Singapur |-bgcolor="#DDDDDD" ! 2020. | colspan="3" rowspan="2"| ''Nije održana'' |- ! 2021. |- ! 2022. | | | Singapur |} == Višestruki pobjednici == {{col-begin}} {{col-break}} === Vozači === {|class="wikitable plainrowheaders" style="background:#fff; font-size:86%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 5 | [[Sebastian Vettel]] | 2011., 2012., 2013., 2015., 2019. |- ! 4 | [[Lewis Hamilton]] | 2009., 2014., 2017., 2018. |- ! 2 | [[Fernando Alonso]] | 2008., 2010. |} {{col-break}} === Konstruktori === {|class="wikitable plainrowheaders" style="background:#fff; font-size:86%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 4 | Mercedes | 2014., 2016., 2017., 2018. |- ! rowspan="2"| 3 | Ferrari | 2010., 2015., 2019. |- | Red Bull | 2011., 2012., 2013. |} {{col-end}} {{Commonscat|Singapore Grand Prix}} {{Utrke Formule 1}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2008.]] [[Kategorija:Velike nagrade F1|Singapur]] [[Kategorija:Sport u Singapuru]] cc253lb4uf3vumpc0r99j2if2paul22 0 4600245 41260956 41260925 2022-08-03T16:59:42Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Ivka Rutić | datum_rođenja = {{birthdate|1913|5|15|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Virovitica]], [[Austrougarska]] | datum_smrti = {{dda|1988|10|1|1913|5|15|df=y}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]] | supružnik = [[Joža Rutić]] | djeca = * [[Dina Rutić]] * Noemi Vlaho |rodbina=unuci: * Vladimir Vlaho * Braslav Vlaho * [[Ana Radmilović]]}} '''Ivka Rutić''' ([[Virovitica]], [[15. maj]] [[1913]] — [[Beograd]], [[1. oktobar]] [[1988]]) je bila jugoslovenska [[film]]ska i [[pozorište|pozorišna]] [[glumica]]. Bio je udata za glumca [[Joža Rutić|Jožu Rutića]], sa kojom je zajedno bila u partizanima. U toku [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], juna 1943. godine, rodila se njihova ćerka [[Dina Rutić]], koja je takođe bila glumica i supruga glumca [[Zoran Radmilović|Zorana Radmilovića]]. <div id="filmKategorija"></div> ==Filmografija== {{Filmografija-domaći|glumca=}} |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1940-e |- | 1947. || [[Slavica (film)|Slavica]] || Marija |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1950-e |- | 1950. || [[Jezero (film)|Jezero]] || / |- |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1960-e |- | 1960. || [[Partizanske priče|Partizanske priče]] || /segment „Povratak" |} == Spoljašnje veze == * {{IMDb ime|id=0752022|name=Ivka Rutić}} {{Lifetime|1913|1988|Rutić, Ivka}} [[Kategorija:Hrvatske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Biografije, Virovitica]] egnxxl4b6cmndlws5uwe4mxhuw7avgw 0 4656922 41260961 41009972 2022-08-03T17:53:37Z 5.43.86.137 /* Opis */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bihać.png|mini|desno|250px|Grb grada Bihaća]] '''Kameni reljef sa grbom grada Bihaća''' jedan je od rijetkih očuvanih primjera grbova [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] gradova izvedenih u reljefu. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3913 |title= Kameni reljef |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. 2. 2016 }}</ref> == Historija == Otkriven je prilikom sanacije i čišćenja rezervoara za vodu 2008. godine, u bihaćkom naselju Žegar. Izgradnja rezervoara završena je 1907. godine. Kako je riječ o novom nalazu, tek predstoji njegova naučna valorizacija. Ne postoje podaci o tome kada je grb napravljen, niti koja je bila njegova prvobitna lokacija. U projektnoj dokumentaciji za izgradnju vodoopskrbnog sistema, nema podataka o ugradnji kamenog reljefa sa grbom u podzid rezervoara, te se pretpostavlja da je reljef ugrađen kasnije. == Opis == Reljef je izrađen od kamena [[bihacit]]a, vrste laparastog [[krečnjak]]a iz okoline [[Bihać]]a. Veličina ploče bihacita koja nosi reljef sa grbom iznosi 60 × 50 cm, debljina osnovne ploče iznosi 11,5 cm, dok je dimenzija samog reljefa iznad ravni ploče 7,5 cm. U središtu štita prikazane su tri kule na ostrvu, od kojih je središnja nešto viša u odnosu na druge dvije. Jedno od mogućih ikonografskih iščitavanja prikaza ostrva jeste da on predstavlja ostrvo svetog Ladislava, kako se zvao historijski srednjovjekovni Bihać. Bihać se prvi put spominje u povelji [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|ugarskog kralja Bele IV]] izdatoj 25. februara 1260. Ista povelja spominje da je grad nastao na ostrvu svetog Ladislava i da je u vlasti opatije [[Topusko|topuske]]. Ubrzo potom, 1262, Bihać je postao kraljevskim gradom (''regia civitas''), odnosno neovisnom slobodnom općinom. Ispod prikaza kula i ostrva, jeste prikaz dva ukrštena ključa čije dimenzije iznose 22 × 13 cm. U zadovoljavajućem je stanju očuvanosti. Grb je oštećen u gornjem desnom uglu te je potrebna njegova konzervacija. == Literatura == * [[Radoslav Lopašić]] - [[Zagreb]]: Tisak "Tipografija" d. d., 1943. -Bihać i Bihaćka Krajina, mjestopisne i poviestne crtice, == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Službeni sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću]] jtqwbpzt242u49u4mahmyuuq6l2gzmb 41260963 41260961 2022-08-03T17:55:44Z 5.43.86.137 /* Opis */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bihać.png|mini|desno|250px|Grb grada Bihaća]] '''Kameni reljef sa grbom grada Bihaća''' jedan je od rijetkih očuvanih primjera grbova [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] gradova izvedenih u reljefu. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3913 |title= Kameni reljef |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. 2. 2016 }}</ref> == Historija == Otkriven je prilikom sanacije i čišćenja rezervoara za vodu 2008. godine, u bihaćkom naselju Žegar. Izgradnja rezervoara završena je 1907. godine. Kako je riječ o novom nalazu, tek predstoji njegova naučna valorizacija. Ne postoje podaci o tome kada je grb napravljen, niti koja je bila njegova prvobitna lokacija. U projektnoj dokumentaciji za izgradnju vodoopskrbnog sistema, nema podataka o ugradnji kamenog reljefa sa grbom u podzid rezervoara, te se pretpostavlja da je reljef ugrađen kasnije. == Opis == Reljef je izrađen od kamena [[bihacit]]a, vrste laparastog [[krečnjak]]a iz okoline [[Bihać]]a. Veličina ploče bihacita koja nosi reljef sa grbom iznosi 60 × 50 cm, debljina osnovne ploče iznosi 11,5 cm, dok je dimenzija samog reljefa iznad ravni ploče 7,5 cm. U središtu štita prikazane su tri kule na ostrvu, od kojih je središnja nešto viša u odnosu na druge dvije. Jedno od mogućih ikonografskih iščitavanja prikaza ostrva jeste da on predstavlja ostrvo svetog Ladislava, kako se zvao historijski srednjovjekovni Bihać. Bihać se prvi put spominje u povelji [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|ugarskog kralja Bele IV]] izdatoj 25. februara 1260. Ista povelja spominje da je grad nastao na ostrvu svetog Ladislava i da je u vlasti opatije u mjestu [[Topusko]]. Ubrzo potom, 1262, Bihać je postao kraljevskim gradom (''regia civitas''), odnosno neovisnom slobodnom općinom. Ispod prikaza kula i ostrva, jeste prikaz dva ukrštena ključa čije dimenzije iznose 22 × 13 cm. U zadovoljavajućem je stanju očuvanosti. Grb je oštećen u gornjem desnom uglu te je potrebna njegova konzervacija. == Literatura == * [[Radoslav Lopašić]] - [[Zagreb]]: Tisak "Tipografija" d. d., 1943. -Bihać i Bihaćka Krajina, mjestopisne i poviestne crtice, == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Službeni sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću]] r4o8z0i8znr5wiq1m9qoiem96n96mld 41260965 41260963 2022-08-03T17:57:20Z 5.43.86.137 /* Literatura */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bihać.png|mini|desno|250px|Grb grada Bihaća]] '''Kameni reljef sa grbom grada Bihaća''' jedan je od rijetkih očuvanih primjera grbova [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] gradova izvedenih u reljefu. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3913 |title= Kameni reljef |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. 2. 2016 }}</ref> == Historija == Otkriven je prilikom sanacije i čišćenja rezervoara za vodu 2008. godine, u bihaćkom naselju Žegar. Izgradnja rezervoara završena je 1907. godine. Kako je riječ o novom nalazu, tek predstoji njegova naučna valorizacija. Ne postoje podaci o tome kada je grb napravljen, niti koja je bila njegova prvobitna lokacija. U projektnoj dokumentaciji za izgradnju vodoopskrbnog sistema, nema podataka o ugradnji kamenog reljefa sa grbom u podzid rezervoara, te se pretpostavlja da je reljef ugrađen kasnije. == Opis == Reljef je izrađen od kamena [[bihacit]]a, vrste laparastog [[krečnjak]]a iz okoline [[Bihać]]a. Veličina ploče bihacita koja nosi reljef sa grbom iznosi 60 × 50 cm, debljina osnovne ploče iznosi 11,5 cm, dok je dimenzija samog reljefa iznad ravni ploče 7,5 cm. U središtu štita prikazane su tri kule na ostrvu, od kojih je središnja nešto viša u odnosu na druge dvije. Jedno od mogućih ikonografskih iščitavanja prikaza ostrva jeste da on predstavlja ostrvo svetog Ladislava, kako se zvao historijski srednjovjekovni Bihać. Bihać se prvi put spominje u povelji [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|ugarskog kralja Bele IV]] izdatoj 25. februara 1260. Ista povelja spominje da je grad nastao na ostrvu svetog Ladislava i da je u vlasti opatije u mjestu [[Topusko]]. Ubrzo potom, 1262, Bihać je postao kraljevskim gradom (''regia civitas''), odnosno neovisnom slobodnom općinom. Ispod prikaza kula i ostrva, jeste prikaz dva ukrštena ključa čije dimenzije iznose 22 × 13 cm. U zadovoljavajućem je stanju očuvanosti. Grb je oštećen u gornjem desnom uglu te je potrebna njegova konzervacija. == Literatura == * [[Radoslav Lopašić|Lopašić, Radoslav]] (1943). ''Bihać i Bihaćka Krajina, mjestopisne i poviestne crtice''. [[Zagreb]]: Tipografija. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Službeni sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću]] g6qlw1n9i70amcq7ym70bxuvc6dxzp0 41260977 41260965 2022-08-03T20:14:22Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.43.86.137|5.43.86.137]] ([[User talk:5.43.86.137|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zavičajac|Zavičajac]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bihać.png|mini|desno|250px|Grb grada Bihaća]] '''Kameni reljef sa grbom grada Bihaća''' jedan je od rijetkih očuvanih primjera grbova [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] gradova izvedenih u reljefu. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3913 |title= Kameni reljef |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. 2. 2016 }}</ref> == Historija == Otkriven je prilikom sanacije i čišćenja rezervoara za vodu 2008. godine, u bihaćkom naselju Žegar. Izgradnja rezervoara završena je 1907. godine. Kako je riječ o novom nalazu, tek predstoji njegova naučna valorizacija. Ne postoje podaci o tome kada je grb napravljen, niti koja je bila njegova prvobitna lokacija. U projektnoj dokumentaciji za izgradnju vodoopskrbnog sistema, nema podataka o ugradnji kamenog reljefa sa grbom u podzid rezervoara, te se pretpostavlja da je reljef ugrađen kasnije. == Opis == Reljef je izrađen od kamena [[bihacit]]a, vrste laparastog [[krečnjak]]a iz okoline [[Bihać]]a. Veličina ploče bihacita koja nosi reljef sa grbom iznosi 60 × 50 cm, debljina osnovne ploče iznosi 11,5 cm, dok je dimenzija samog reljefa iznad ravni ploče 7,5 cm. U središtu štita prikazane su tri kule na ostrvu, od kojih je središnja nešto viša u odnosu na druge dvije. Jedno od mogućih ikonografskih iščitavanja prikaza ostrva jeste da on predstavlja ostrvo svetog Ladislava, kako se zvao historijski srednjovjekovni Bihać. Bihać se prvi put spominje u povelji [[Bela IV, kralj Ugarske|ugarskog kralja Bele IV]] izdatoj 25. februara 1260. Ista povelja spominje da je grad nastao na ostrvu svetog Ladislava i da je u vlasti opatije [[Topusko|topuske]]. Ubrzo potom, 1262, Bihać je postao kraljevskim gradom (''regia civitas''), odnosno neovisnom slobodnom općinom. Ispod prikaza kula i ostrva, jeste prikaz dva ukrštena ključa čije dimenzije iznose 22 × 13 cm. U zadovoljavajućem je stanju očuvanosti. Grb je oštećen u gornjem desnom uglu te je potrebna njegova konzervacija. == Literatura == * [[Radoslav Lopašić]] - [[Zagreb]]: Tisak "Tipografija" d. d., 1943. -Bihać i Bihaćka Krajina, mjestopisne i poviestne crtice, == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Službeni sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću]] gxqwujutv498xv0jdxds4pbb99e4enm 0 4664090 41260939 41061037 2022-08-03T13:05:22Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Fulhama|Fudbaleri ili nogometaši Fulhama]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Bernd Leno | slika = [[Datoteka:20180602 FIFA Friendly Match Austria vs. Germany Bernd Leno 850 0646.jpg|250px]] | punoime = Bernd Leno<ref name="FIFA 2018">{{cite web |url=https://tournament.fifadata.com/documents/FCC/2017/PDF/FCC_2017_SQUADLISTS.PDF |title=FIFA Confederations Cup Russia 2017: List of Players: Germany |publisher=FIFA |page=4 |date=20. 3. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200102163151/https://tournament.fifadata.com/documents/FCC/2017/PDF/FCC_2017_SQUADLISTS.PDF |archivedate=2. 2. 2020}}</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|3|4}}<ref name="FIFA 2018"/> | rodnigrad = [[Bietigheim-Bissingen]] | rodnadržava = [[Nemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{zastava|Nemačka}} | visina = 1,90 m<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/4985/Bernd-Leno/overview |title=Bernd Leno: Overview |publisher=Premier League}}</ref> | pozicija = [[Fudbalski golman|golman]] | trenutniklub = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | brojnadresu = 1 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1998—2003<br>2003—2009 | omladinskipogoni = SV Germania Bietigheim<br>[[VfB Stuttgart]] | godine1 = 2009—2011 | klubovi1 = [[VfB Stuttgart II]] | nastupi(golovi)1 = 57 (0) | godine2 = 2011—2018 | klubovi2 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | nastupi(golovi)2 = 233 (0) | godine3 = 2018— | klubovi3 = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)3 = 81 (0) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2008—2009 | nacionalneekipe1 = Nemačka do 17 | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2009—2010 | nacionalneekipe2 = Nemačka do 18 | nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (0) | nacionalnegodine3 = 2010—2011 | nacionalneekipe3 = Nemačka do 19 | nacionalninastupi(golovi)3 = 5 (0) | nacionalnegodine4 = 2012—2015 | nacionalneekipe4 = Nemačka do 21 | nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (0) | nacionalnegodine5 = 2016— | nacionalneekipe5 = [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Nemačka]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 8 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18. 1. 2021. | zadnjiuređajrep = 7. 10. 2020. }} '''Bernd Leno''' ([[Bietigheim-Bissingen]], 4. 3. 1992.) nemački je fudbaler koji igra na poziciji golmana. Trenutno nastupa za [[Arsenal F.C.|Arsenal]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentaciju Nemačke]]. Karijeru je počeo u [[VfB Stuttgart]]u za čiji je drugi tim igrao od 2009. do 2011. Potom je prešao u [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] gde je prva 3,5 meseca igrao na pozajmici.<ref>{{cite web |url=http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/ausleihe-bernd-leno-nach-leverkusen/page/937-0-1-1312981365.html |title=Leno on loan to Leverkusen |publisher=VfB Stuttgart |date=10. 4. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120401230520/http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/ausleihe-bernd-leno-nach-leverkusen/page/937-0-1-1312981365.html|archivedate=1 April 2012|url-status=dead}}</ref> [[Arsenal F.C.|Arsenal]]u se pridružio 19. 6. 2018.<ref>{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/bernd-leno-join-arsenal |title=Bernd Leno to join Arsenal |publisher=Arsenal F.C.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Bernd Leno}} * {{Soccerway|bernd-leno/102533/}} * {{Soccerbase}} {{Sastav Arsenal F.C.}} {{Sastav Njemačka 2016 EP}} {{Sastav Njemačka 2020 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1986||Leno, Bernd}} [[Kategorija:Njemački fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni golmani]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Bayer Leverkusena]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Fulhama]] 53vgwu5qxmag9md42ekv4qbx003ya5j 2 4665760 41261015 41260918 2022-08-04T04:44:01Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] od kojih su neki <del>357 (tj. 0,07%)</del> 369 (0,08%) [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrani]]. <br/> ::: 11.05.2022: 390 izabranih; ukupno 456.578 članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. <br/> ==Rabota== <small> * ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' * [[Johann Wolfgang von Goethe|Jovan Vukohod Gothe]] iz [[Frankfurt am Main|Frankonovurda]] * [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] * [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] {{za}} * [[Smederevo|Semendire]] * [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] {{za}} i [[Turcizam]] * [[Giacomo Leopardi]] {{za}} * [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] * [[Turski jezik]] * [[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]] | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] </small> ==Turska književnost== <small> * '''[[Turska književnost]]''' * <nowiki>[[Kategorija:Turska književnost]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Turski pisci]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Turski pjesnici]]</nowiki> * [[Arapska poezija]] ; [[Perzijska književnost]] ;[[Arapska književnost]] ; [[Kuran]] ::: [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]] | [[Firdusi]] (''[[Šahname]]'') | [[Sanai]] (''Hakim Abul-Madžd Madždud ibn Adam Sanai Gaznavi'') | [[Atar Nišapuri]] | [[Sadi]] (''[[Bostan (Sadi)|Bostan]]'', ''[[Golestan (Sadi)|Golestan]]'') | [[Nezami Gandžavi]] | [[Omar Hajjam]] | [[Abu Said]] (1350-1335) | [[Baba Taher]] | [[Baba Afzal]] (''Afdal al-Din Kashani'') | [[Al-Mutanabi]] | [[Imrul Kajs]] | [[Adi Ibn Zayd]] | [[Al-Hansa]] | [[Samaval ibn Adiya]] (''Samaw al ibn Adiya'') | [[Ibn Batuta]] | [[Al-Džahiz]] | [[Al-Tabari]] | [[Rabija od Basre]] | [[al-Hariri]] {{za}} | [[Al-Gazali]] | [[Ibn Quzman]] | [[Jakut al-Hamavi]] | [[Ibn Khallikan]] | [[Halil Džubran]] | [[Rudaki]] | [[Farohi]] | [[Ibn Rušd]] | [[Ibn Sina]] | [[Ibn Arabi]] * [[Religija]] : [[Sufizam]] * <nowiki>[[Kategorija:Mitološki arhetipovi]]</nowiki> </small> ___________________________________ <small> * [[Lütfi Paşa]] * [[Aşık Çelebi]] * [[Mehmet Fuad Köprülü]] * [[Mehmet Köprülü]] * [[Junus-paša]] * [[Safija Sultanija]] </small> ___________________________________ <small> * sultan [[Mustafa III]] (1717–1774, vlad. 1757–21. i januar 1774) * sultan [[Selim III]] (1761–1808, vlad. 1789–1807) * sultan [[Murat IV]] (1612–1640, vlad. 1623–1640) * sultan [[Osman II]] (1604–1622, vlad. 1618–1622) * sultan [[Ahmed I]] (1590–1617, vlad. 1603–1617) * sultan [[Sulejman I]] (1494–1566, vlad. 1520–1566) * sultan [[Selim I]] (1470–1520, vlad. 1512–1520) * sultan [[Bajazid II]] (1447–1512, vlad. 1481–1512) </small> ___________________________________ ==Turska književnost (nastavak)== <small> * [[Mahmud al-Kašgari]] (1008-1105) {{tick|13}} * [[Jusuf Has Hadžib]] (+1085?) {{tick|13}} : ''[[Kutadgu Bilig]]'' (1069/70.) {{tick|13}} * [[Šeik Edebali]] (1206–1326) {{za}} {{tick|13}} * [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] (1351–1422) {{za}} (nedostaje izvora ; slika turbeta ; A. Bom.) * proširenje : [[Darir]] (14. stolj.) {{za}} {{tick|13}}, [[Ebul Hasan Bekri]], [[Ibn Arabi]] * ''[[Osmanov san]]'' (''Osman Gazi'nin rüyası'') {{za}} (malo preciznije u izvorima ; kategorije) * '''[[Rumi]]''' * [[Hacı Bektaş-ı Veli]] (1209-1271) * '''[[Sultan Valad]]''' (1226-1312) {{za}} * [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] (1272-1333) * [[Yunus Emre]] (1238-1321) {{za}} {{tick|13}} * [[Ahmedi|Ahmedî]] (1334-1413) * [[Imadadin Nasimi|Imādud-Dīn Nasīmī]] (1369-1417) * [[Ahmed Bican Yazıcıoğlu]] (?–1466) * [[Aşıkpaşazade|Âşıkpaşazâde]] (oko 1400–1484) * [[Mahmud Paša Abogović|Adni]] (1420-1474) {{tick|13}} * [[Ahmed Paşa]] (1426-1497) * [[Zeynep Hatun]] (1430?-1474) {{za}} {{tick|13}} * [[Ali Şir Nevai]] (1441-1501) {{za}} * [[Sultan Cem]] (1459-1495) {{tick|13}} * [[Suzi Çelebi]] (oko 1455-1524) {{za}} * ''[[Dede Korkut]]'' {{za}} (dodati) * [[Nešri]] (oko 1450-1520) (klica) * [[Uzun Firdevsi]] (1453-1512){{za}} (proširiti) * [[Latifi|Latîfî]] (16. stoljeće) * [[Guvahi|Güvahî]] (um. 1526) {{za}} (klica) * [[Afitabi]], [[Makami]], [[Munirî]] * [[Kemalpaşazade]] (1469-1534) {{za}} (puno toga nedostaje...) * [[Priştineli Mesihi]] (1470-1512) {{za}} {{tick|13}} * [[Zati]] (1471-1546) {{za}} (nedostaje izvora...) * [[Revani]] (1475-1524) {{za}} {{tick|13}} * [[Isa Necati]] (fl. 1480-1509) * [[Lütfi Paşa]] (1488-1564){{za}} * '''[[Fuzuli]]''' (1495-1556) {{za}} * [[Taşlıcalı Yahya]] (1498-1582) * [[Seydi Ali Reis]] (1498–1563) {{za}} (nedostaje: izvori, slike / vr / pr) * [[Hayali]] (c. 1500 – 1557) {{za}} (izvori, još podataka, djela) * [[Mihri Hatun]] (1460 - 1506) {{za}} (dopuniti) * [[Ali Çelebi]] (1510-1572) * [[Dukakinoğlu Ahmed]] (1514-1515) * '''[[Aşık Çelebi]]''' (1520-1572) * [[Hubbi Hatun|Ayşe Hubbî Hatun]] (+1590) * '''[[Baki (pisac)|Bâḳî]]''' (1526-1600) * [[Gelibolulu Mustafa Ali]] (1541–1600) * [[Hubbi Hatun]] (fl. 1550-1590) * [[K̲h̲ayali Mehmed Bey]] (+1556) * [[Nefi]] (1572-1636) {{za}} * [[Abdullah Bosnevi]] (1584–1644) {{za}} {{tick|13}} (dopuniti) * '''[[Evlija Čelebija|Evliya Çelebi]]''' (1611-1685) : ''[[Seyahatname]]'' {{za}} * [[Katip Çelebi]] (1609-1657) * [[Mustafa Naima|Naîmâ]] (1655-1716) * [[Sari Mehmet Paša]] (1656-1717) * [[Neşati]] (+1674) * [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] (oko 1670–1732) * [[Mehmed Raşid]] (1670–1735) {{za}} * [[Osman-aga Temišvarski]] (1671-1725) * [[Seyyid Vehbi]] (1674-1736) {{za}} (nedostaje izvora) * [[Ibrahim Muteferika]] (1674—1745) {{za}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) * ''[[Karađoz|Karađoz i Hadživat]]'' (''Karagöz ve Hacivat'') * ''[[Nasredin hodža]]'' * ''[[Keloğlan]]'' {{za}} * [[Nezim Frakulla]] (oko 1680–1760), [[Sulejman Naibi]], [[Hasan Zyko Kamberi]], [[Shahin Frashëri]], [[Dalip Frashëri]] ([[Bejtadži]]) * [[Ahmed Ibrahim Resmi]] (1700-1780) * [[Fıtnat Hanım]] (1725-1780) * [[Aziz Efendi]] (1749-1798) * '''[[Şeyh Galip|Şeyh Gâlib]]''' (1757-1799) {{za}} (nedostaju izvori) * [[Umihana Čuvidina]] (oko 1794 - oko 1870) * [[Ahmed Cevdet Paşa]] (1822-1895) * [[Ibrahim Şinasi]] (1826 – 1871) * [[Sami Frašeri]] (1850-1904) {{tick|13}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) * [[Ahmet Mithat]] (1844-1912), turski roman * [[Namik Kemal]] (1840-1888) {{za}} (nedostaje izvora) * [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] (1849 – 1913) * [[Bursali Mehmet Tahir]] (1861 – 1925) * [[Halid Ziya Uşaklıgil]] (1866 – 1945) * [[Mehmet Akif Ersoy]] (1873–1936): ''[[Safahat]]'' (1911-1933) * [[Ömer Seyfettin]] (1884-1920) * [[Mehmet Fuad Köprülü]] (1890-1966) * [[Ismail Habip Sevük]] (1892-1954) * [[Recaizade Mahmud Ekrem]] (1847-1913) * [[Selma Rıza]] (1872—1931) {{za}} * [[Ziya Gökalp]] (1876-1924) * [[Halide Edib Adıvar]] (1884 – 1964) * [[Yahya Kemal Beyatlı]] (1884–1958) * [[Mithat Cemal Kuntay]] (1885 - 1956) * [[Cevat Şakir Kabaağaçlı]] (1886 – 1973) * [[Abdülhak Şinasi Hisar]] (1887 – 1963) * [[Refik Halit Karay]] (1889 – 1965) * [[Reşat Nuri Güntekin]] (1889 – 1956) * '''[[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]]''' (1889-1974) {{za}} {{tick|13}} * [[Ahmet Faruk Çamlıbel]] (1898–1973) * [[Peyami Safa]] (1899–1961) * [[Ruşen Eşref Ünaydın]] (1892–1959) * [[Falih Rıfkı Atay]] (1894–1971) * [[Mladoturci|Genç Türkler]] (1908-1922) i [[Mladoturska revolucija]] * '''[[Nazım Hikmet]]''' (1902-1963) * [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] (1901-1962) * '''[[Sait Faik Abasıyanık]]''' (1906 – 1954) * [[Sabahattin Ali]] (1907 – 1948) {{za}} * [[Irfan Orga]] (1908-1970) {{za}} {{tick|13}} * [[Ahmet Muhip Dıranas]] (1909–1980) * [[Kemal Tahir]] (1910 – 1973) * '''[[Orhan Kemal]]''' (1914 – 1970) * [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] (1914 – 2008) * ''[[Garip]]'' : [[Orhan Veli]] (1914 – 1950), [[Oktay Rifat]] (1914 – 1988), [[Melih Cevdet]] (1915 – 2002) * '''[[Tevfik Fikret]]''' (1867-1915) * [[Yusuf Atılgan]] (1921 – 1989) * [[Vüs'at Orhan Bener]] (1922 - 2005) * '''[[Yaşar Kemal]]''' (1923-2015) * [[Attila İlhan]] (1925-2005) * [[Fakir Baykurt]] (1929 – 1999) * [[Adalet Ağaoğlu]] (1929 – 2020) * [[Bilge Karasu]] (1930 - 1995) {{za}} {{tick|13}} * [[Furuzan Yerdelen]] (1932) {{za}} (nedostaju izvori, stilski je drven clanak) * [[Oguz Atay|Oğuz Atay]] (1934-1977) * [[Yılmaz Güney]] (1937-1984) {{tick|13}} * [[Nazlı Eray]] (1945) * [[Zeynep Oral]] (1946) * [[Zülfü Livaneli]] (1946) * [[Mehmet Eroğlu]] (1948) {{za}} {{tick|13}} * [[Fethiye Cetin]] (1950) {{za}} * [[Feride Çiçekoğlu]] (1951) * [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovac]] '''[[Orhan Pamuk]]''' (1952) * [[Tarık Günersel]] (1953) * [[Murathan Mungan]] (1955) * [[Latife Tekin]] (1957) * [[Ayşe Sarısayın]] (1957) * [[Hasan Ali Toptaş]] (1958) * [[İhsan Oktay Anar]] (1960) * [[Dikmen Gürün]] (1961) * [[Suzan Samancı]] (1962) * [[Duran Çetin]] (1964) {{za}} (klica...) * [[Mehmet Murat İldan]] (1965) * [[Burhan Sönmez]] (1965) * [[Elif Šafak|Elif Şafak]] (1971) {{tick|13}} (dopuniti bio, popraviti stil teksta) * [[Seyhan Kurt]] (1971) {{za}} (izvori...) * [[Murat Uyurkulak]] (1972) * [[Çiler İlhan]] (1972) * [[Birgül Oğuz]] (1981) * [[Sine Ergün]] (1982) {{za}} {{tick|13}} </small> ==Osmanska povijest== <small> * [[Mehmed II]] | [[Sulejman I]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | * [[Spisak sultana Osmanskog carstva|Spisak sultana]]{{tick|13}} | [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Spisak sadrazama]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Spisak sultanija]] {{tick|13}}{{tick|13}} (izvori...) * <nowiki>[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]</nowiki> * [[Hronologija Osmanskog carstva]] | * [[Osman I]] | [[Orhan]] | [[Dursun Fakih]] | * [[Osmanska vojska]] | [[Danak u krvi|devşirme]] | [[Janjičari]] | [[Sejmeni]] | [[Spahija]] | [[Akindžije]] | [[Bašibozuk]] | * [[Doba lala]] {{za}} {{tick|13}} | * [[Mahmud-paša Anđelović|Veli Mahmud-paša]] | [[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] | [[Mustafa Fazıl Paşa]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Lala Mustafa-paša]] | [[Hajrudin Barbarosa]] | [[Ibrahim-paša Pargalija]] | [[Koča Sinan-paša]] | [[Hekimoglu Ali-paša]] | [[Čandarli Halil Hajredin-paša]] | [[Alejdin-paša]] | [[Zagan-paša]] | [[Sulejman Baltaoğlu]] | * [[Ćuprilići]] {{za}} {{tick|13}} | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{za}} {{tick|13}} {{tick|13}} | <br/> <br/> [[Bitka kod Mancikerta]] | [[Prvi križarski rat]] | [[Opsada Nikomedije]] | [[Bitka na Kosovu]] | [[Lazar Hrebeljanović]] | [[Bitka kod Nikopolja]] | [[Timur]] | [[Bitka kod Ankare|Bitka kod Ancyre]] | [[Osmanski interegnum]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)|Bitka kod Galipolja]] | [[Pad Carigrada (1453)|Opsada Kostantinopole]] | [[Opsada Kroje]]{{za}}{{tick|13}} | [[Kroja]] | [[Skenderbeg]] | [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]] | [[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] | [[Mohačka bitka]] | [[Bitka kod Sigeta|Opsada Sigeta]] | [[Bitka kod Lepanta]] | <br/> [[Opsada Beča 1683.|Druga psada Beča]] | [[Bitka kod Sente]] | [[Bitka kod Petrovaradina]] | <br/> [[Prvi srpski ustanak]] | [[Drugi srpski ustanak]] | [[Ali-paša Janjinski]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ali-paša Rizvanbegović]] | [[Veliki bosanski ustanak]] | [[Grčki rat za nezavisnost|Grčka revolucija]] | [[Bosansko-hercegovački ustanak]] | [[Albanski ustanak 1912.|Albanski ustanak]] | <br/> [[Arhitektura]]: [[Hovsep Aznavur]] | [[Kolyu Ficheto]] | [[Mimar Kasemi]] | [[Kegham Kavafyan]] | [[Mimar Kemaleddin]] | [[Sarkis Lole]] | [[Antoine Ignace Melling]] | [[Mimar Hayruddin]] | [[Matrakçı Nasuh]] | [[Xenophon Paionidis]] | [[Sedefkar Mehmed Agha]] | [[Atik Sinan]] | [[Mimar Sinan]] | [[Vedat Tek]] | [[Alexander Vallaury]] | [[Krikor Amira Balyan]] | [[Garabet Amira Balyan]] | [[Nigoğayos Balyan]] | [[Sarkis Balyan]] | <br/> [[Osmansko Carstvo]] | [[Hronologija Osmanskog carstva]] | [[Neoosmanizam]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Veliki vezir]] {{tick|13}} | [[Abdülcelil Levni]] | [[Joseph von Hammer-Purgstall]] </small> ==Geografija i ostalo== <small> [[Popis gradova u Turskoj]] {{tick|13}} | Kategorija:Gradovi u Turskoj | '''[[Istanbul]]''' | '''[[Amasya]]''' | '''[[Manisa]]''' | [[Sredozemno more]] | [[Arnavutköy]] | [[Izmir]] | [[Ankara]] | [[Bursa]] | [[Adana]] | [[Gaziantep]] | [[Antalya]] | [[Diyarbakır]] | [[Söğüt]] | [[İznik]] | [[İzmit]] | [[Mersin]] | [[Van]] | [[Kayseri]] | [[Üsküdar]] | [[Sinop]] | [[Trabzon]] | [[Şanlıurfa]] | [[Malatya]] | [[Kahramanmaraş]] | [[Samsun]] | [[Gebze]] | [[Antiohija|Antakya]] | [[Tokat]] | [[Jedrene]] | [[Fetihiye]] | [[Denizli]] | [[Pamukkale]] | [[Bodrum]] | [[Çeşme]] | [[İskenderun]] | [[Karaman]] | [[Osmaniye]] | [[Kars]] | [[Rize]] | [[Erzincan]] | [[Aksaray]] | [[Merzifon]] | [[Kütahya]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Strata Diocletiana]] | [[Kültepe|Kaneš]] | [[Tarhuntassa]] | [[Hattusa]] | [[Poluotok Teke]] {{za}} {{tick|13}} | [[Arnavutköy (okrug)]] {{za}} | [[Anatolska ploča]] | [[Anatolija]] | [[Ararat]] | [[Beşiktaş]] | [[Galata|Karaköy]] | [[Beyoğlu|Pera]] | [[Maslak]] | [[Levent]] | [[Rumelija]] | [[Dardaneli]] | [[Bosfor]] | [[Zlatni rog]].<br/> [[Bajazitova džamija]] | [[Edirnekapı]] | [[Yenikapı]] | [[Yedikule]] (''Yaldızlıkapı'', ''Altınkapı'', ''Porta Aurea'')<br/> [[Selimija]] | [[Bursa]] | [[Cumalıkızık]] | [[Safranbolu]] | [[Diyarbakırska tvrđava]] | [[Hevselski vrtovi]] | [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] | [[Hattusa]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Sulejmanije džamija]] | [[Kuşadası]] | <br/> [[Letoon]] | [[Arslantepe]] | [[Afrodizija]] | [[Ani (grad)|Ani]] | [[Ksantos]] | [[Çatalhöyük]] | [[Nemrut]] | [[Ararat]] | [[Efes]] | [[Göbekli Tepe]] | [[Hijerapolis]] | [[Pamukkale]] | [[Hipodrom u Carigradu]] | [[Aja Sofija]] | [[Milet]] | [[Pergam]] | [[Kos (otok)|Kos]] | [[Santorini]] | [[Minojska erupcija]] | [[Eresos]] | [[Sinop]] | [[Lampsak]] | [[Kizik]] | [[Tars]] | [[Bitinija]] | [[Pont]] | [[Trakija]] | [[Alkej]] | <br/> [[Hatun]]{{za}} | [[Aja Sofija]] | [[Biblioteka Celsa]] | [[Džamija sultana Ahmeta|Sultanahmetova džamija]] | [[Džamija Bajazita I.|Yildirimova džamija]] | [[Göreme]] | [[Pergamska biblioteka]] | [[Wilusa]] ili [[Troja]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Harem]] | [[Hipodrom u Carigradu|Konstantinov hipodrom]] | [[Zmijski stub]] | [[Yedikule]] | [[Dolmabahçe Saraj]] | [[Kula Galata]] {{za}}{{tick|13}}| '''[[Beyoğlu]]''' {{za}} | [[Zelena grobnica]] | <br/> '''[[Turski jezik]]''' | [[Turska]] | [[Turkijski jezici]] | [[Staroanatolski turski jezik]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Oguzi]] {{za}} </small> ==Politika i povijest 19. i 20. stoljeća:== <small> '''[[Tanzimat]]''' | [[Nahda]] | [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turski rat]] | [[Sanstefanski mir]] | '''[[Mlade Osmanlije]]''' {{za}} {{tick|13}} | '''[[Mladoturci]]''' | [[Panturkizam]] | [[Kolonijalizam]] | <br/> [[Prvi balkanski rat]] i [[Drugi balkanski rat]] | [[Prvi svjetski rat]] | [[Armenski genocid]] | [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Grčko-turski rat]] | '''[[Turski rat za nezavisnost|Turska revolucija]]''' | <br/> '''[[Kemal Atatürk]]''' | [[İsmet İnönü]] | [[Kemalizam]] {{za}} | '''[[Ataturkove reforme]]''' | [[Sporazum u Sèvresu]] | [[Velika narodna skupština Turske]] {{za}} | [[Republikanska narodna stranka|Stranka CHP]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] (1934) {{za}} {{tick|13}} | <br/> [[Adnan Menderes]] | [[Celal Bayar]] | [[Cemal Gürsel]] | [[Fahri Korutürk]] | [[Kenan Evren]] | [[Süleyman Demirel]] | [[Sivi vukovi]] | [[Abdullah Çatlı]] | [[Alparslan Türkeş]] | [[Državni udar u Turskoj]] | [[Državni udar u Turskoj 1960.|Državni udar 1960.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|Državni udar 1971.]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.|Državni udar 1980.]] | [[Navodni državni udar u Turskoj 1993.|Državni udar 1993.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1997.|Državni udar 1997.]] | [[Državni udar u Turskoj 2016.|Državni udar 2016.]] | [[Millî Görüş]] | <br/> [[Necmettin Erbakan]] | [[Recep Tayyip Erdoğan]] | [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka AKP]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.]] | ''[[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|Ugovor o gastarbajterima]]'' {{za}} | </small> ==[[Stil]]== <small> [[Anti-heroj]] | [[Ašik]] | [[Biografija]] | [[Divan (književnost)]] {{za}} | [[Divan (razvrstavanje)]] {{za}} | [[Gazel]] | [[Hadis]] | [[Hagiografija]] | [[Hikaye]] {{za}} | [[Historiografija]] | [[Kaligrafija]] | [[Kaside]] | [[Makam]] | [[Mawize]] | [[Mesnevija|Mesnevi]]{{tick|13}} | [[Metrika]] | [[Muhammes]] | [[Münacaat]] | [[Muraba]] | [[Müstezat]] | [[Naat]] | [[Nasib (književnost)|Nasib]] | [[Novela]] | [[Oda]] | [[Parodija]] | [[Poezija]] | [[Pripovijetka]] | [[Roman]] | [[Satira]] | [[Stih]] | [[Teatar sjena]] | [[Tughra]] | [[Tuyugh]] | [[Putopis]] | </small> == Šablon:Turska književnost == Nacrt za '''[[Šablon:Turska književnost]]''' : <br/> {{Navbox | basestyle = background:#e20e0e;color:#fff;{{box-shadow border|a|black|1px}} | name = Turska književnost | title = [[:Turska književnost|{{color|white|Turska književnost}}]] | image = <!-- [[Datoteka:*]] --> | bodyclass = hlist | state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | group1 = Turkijsko doba | list1 = * [[Mahmud al-Kašgari]] * [[Jusuf Has Hadžib]] * ''[[Kutadgu Bilig]]'' * ''[[Dede Korkut]]'' |group2 = Osmanska književnost |list2 = {{Navbox|child|evenodd=swap | group1 = Rano–osmansko doba | list1 = * [[Šeik Edebali]] * [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] * [[Darir]] * ''[[Osmanov san]]'' * [[Rumi]] * [[Imadadin Nasimi|Nasīmī]] * [[Sultan Valad]] * [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] * [[Yunus Emre]] | group2 = Zlatno doba | list2 = * [[Mahmud-paša Anđelović|Adni]] * [[Ali Şir Nevai]] * [[Sultan Cem]] * [[Aşıkpaşazade]] * [[Latifi]] * [[Aşık Çelebi]] * [[Nešri|Neşrî]] * [[Kemalpaşazade]] * [[Priştineli Mesihi|Mesihi]] * [[Zeynep Hatun]] * [[Mihri Hatun]] * [[Suzi Çelebi]] * [[Uzun Firdevsi]] * [[Guvahi|Güvahî]] * [[Revani]] * [[Fuzuli]] * [[Hayâlî]] * [[Taşlıcalı Yahya]] * [[Zati]] * [[Lütfi Paşa]] * [[Seydi Ali Reis]] * [[Baki (pisac)|Bâkî]] | group3 = Suton | list3 = * [[Nefi]] * [[Abdullah Bosnevi]] * [[Katip Çelebi]] * [[Evliya Çelebi]] * [[Seyyid Vehbi]] * [[Mehmed Raşid]] * [[Osman-aga Temišvarski|Temeşvarlı Osman Ağa]] | group4 = Opadanje | list4 = * [[Ibrahim Muteferika]] * [[Şeyh Galip]] * [[Sami Frashëri]] * [[Namık Kemal]] * [[Ibrahim Şinasi]] }} | group3 = Republikansko doba | list3 = * [[Reşat Nuri Güntekin]] * [[Ömer Seyfettin]] * [[Mehmet Fuad Köprülü]] * [[Peyami Safa]] * [[Selma Rıza]] * [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] * [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] * [[Sabahattin Ali]] * [[Kemal Tahir]] * [[Orhan Veli]] * [[Oktay Rifat]] * [[Melih Cevdet]] * [[Irfan Orga]] * [[Nazım Hikmet]] * [[Sait Faik Abasıyanık|Sait Faik]] * [[Attila İlhan]] * [[Bilge Karasu]] * [[Orhan Kemal]] * [[Tevfik Fikret]] * [[Yaşar Kemal]] * [[Yılmaz Güney]] * [[Füruzan]] * [[Mehmet Eroğlu]] * [[Fethiye Cetin]] * [[Nazlı Eray]] * [[Feride Çiçekoğlu]] * [[Orhan Pamuk]] * [[Murathan Mungan]] * [[Burhan Sönmez]] * [[Suzan Samancı]] * [[Çiler İlhan]] * [[Elif Şafak]] * [[Duran Çetin]] * [[Sine Ergün]] * [[Birgül Oğuz]] * [[Seyhan Kurt]] }}<noinclude> [[Kategorija:Književni šabloni]] <noinclude> ==Alati== {| class="wikitable" |- style="background:*ccf;" |- | <small> * <nowiki>[[Kategorija:Filozofski romani]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Šabloni po strukama]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Jezični šabloni]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_book]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_AV_media]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_conference]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_encyclopedia]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_magazine]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_map]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_news]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_podcast]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_web]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_thesis]]</nowiki> <nowiki>{{cite web |url= |title= |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=01. 01. 1900 |quote=}} </ref></nowiki><br/> <nowiki>{{cite book|last= |first= |year= |title= |url= |location= |publisher= |pages= |ref = }}</nowiki><br/> <nowiki><ref name="abc"></nowiki><br/> <nowiki><ref name="abc"/></nowiki><br/> </small> |} * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Accueil Commons] == Nagrade == {| style="float: left; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" |- |{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | <gallery>Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za albanske, turske i druge književne teme [[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</center></gallery> |{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} |} {{clear}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Izvori]] {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P [[Kategorija:User sh]] dhdpydiahgzjd5indwc8o36pmt5ge38 3 4669681 41260934 41228731 2022-08-03T12:01:43Z Gjergj333 155148 /* Članak */ odgovor wikitext text/x-wiki {{dobrodošlica}} --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 21:24, 6 novembar 2021 (CET) == Članak == Na en.wiki, koja je uzgred jedina Wiki na kojoj članak postoji, postoji niz pitanja na stranici za razgovor oko značaja ove teme; zašto to još nije tamo pobrisano, to je već stvar interne politike. Vjerojatno tako oni ne bi imali članke o svakom pjesniku iz Hrvatske tamo jer nisu dovoljno značajni, dok kod nas jesu. Ja sam kao admin procijenio da ovo ne prelazi prag značaja. E sada, postoji [[Wikipedia:Administratorska tabla]], ili pak Pijaca, gdje možeš postaviti pitanje značaja pa će ti netko od drugih admina i/ili kolega dati svoje mišljenje. Ukoliko zajednica kao takva bude smatrala da ovo prelazi prag značaja, ja neću imati ništa protiv, ali po mojoj adminskoj procjeni - ne prelazi. Srećom pa nisam jedini ovdje pa se imaš kome obratiti; možda i prođe! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 21:24, 6 novembar 2021 (CET) :Vikipedija služi za informisanje ljudi, ne za nekakvo "reklamiranje". Da li je relevantno? Jeste, Radost Satane je godinama aktivna na našim prostorima, čak je i Telegraf pisao o tome pre par godina. Engleska vikipedija nije više "jedina". :Ispod su artikli sa hrvatske i srpske vikipedije; :https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone :https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5 [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor sa korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 14:01, 3 august 2022 (CEST) 4ufxbtog3wyit2lpl3goedidnd8dymf 828 4670770 41260995 41260585 2022-08-03T23:25:31Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } kda3jempps7gauk137w9la04ng00cp7 41260996 41260995 2022-08-03T23:26:11Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41260995 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ body.style .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } n3rg204lbix0skmbgwjjwn4t4ajghl9 41260997 41260996 2022-08-03T23:27:19Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox.style .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } 2c9kdgms43j5q3j01qc8z975ahpld4r 41260998 41260997 2022-08-03T23:28:20Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox .style .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } 4ytdr68ddcqkb96fk7ru2r5msn6szpe 41260999 41260998 2022-08-03T23:28:39Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox .style { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } ql66on2ipljbw37rwl9kvpw69b8uf8b 41261000 41260999 2022-08-03T23:29:12Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41260999 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox body.style .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } thc5amtuarwz1xldhfiupia0gng25ne 41261001 41261000 2022-08-03T23:32:14Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox-subbox .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } ka07me3197xecpcgmdrb0snmdzt4x4i 41261002 41261001 2022-08-03T23:33:49Z Vipz 151311 test sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 20px; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox-subbox .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } 7rukgdfjojzrks3eve7fl4x9nyki2r4 41261003 41261002 2022-08-03T23:34:48Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: 500px; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ .infobox-subbox .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } 7n0y95gn2sein8ibn6f26x9sowv0w98 41261004 41261003 2022-08-03T23:36:14Z Vipz 151311 rv sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } 396bjqs6x6aqpsoh0dxa0qihv0mugk3 41261005 41261004 2022-08-03T23:36:53Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete .style { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } lwb140rbfpfincz1kob0y27e3c51lv6 41261006 41261005 2022-08-03T23:37:29Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41261005 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } 396bjqs6x6aqpsoh0dxa0qihv0mugk3 41261007 41261006 2022-08-03T23:49:10Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } .infobox .entete bodystyle { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } sen3gzgeis17vafji5pg4r11puge08e 41261008 41261007 2022-08-03T23:49:53Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } .infobox bodystyle { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } gjkkxmlv54d29348tpp3ckecg64kyt8 41261009 41261008 2022-08-03T23:50:39Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } .infobox .v2 { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } ei1w3ia7giqby8945y5812oj4pdhomz 41261010 41261009 2022-08-03T23:51:22Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } .infobox .infobox-v2 { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } lbb4q6qxnabkabpojhggos6uwyoau7y 41261011 41261010 2022-08-03T23:53:01Z Vipz 151311 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ /* * Dodan je kod iz ENWP MediaWiki:Common.css i sada se prikazuje 1:1 Infoboxu na ENWP. * Kod ažuriranja, pripaziti da se to ne makne (vidi historiju), ili premestiti na Common.css. */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* CUSTOM entete class on SH Wikipedia - this is to keep most infoboxes looking mostly the same. If and when there's consensus to standardize all infoboxes to one style, this could be removed. */ .infobox .entete { height: 45px; /* Default height of the title container */ vertical-align: middle; /* Vertical text alignment of the title */ } /* WIP BELOW */ body.style .entete { line-height: 1.1em; /* Reverts to the original vertical indent of entete infoboxes */ border-spacing: 2px; /* Spacing between the infobox sections */ /* font-size: 85%; THIS ONE CAN BE UNCOMMENTED, BUT 100% FONT SIZE DOES NOT LOOK WORSE */ } n3rg204lbix0skmbgwjjwn4t4ajghl9 0 4673029 41260985 41258520 2022-08-03T20:55:48Z Kurmanbek 94000 ([[c:GR|GR]]) [[File:TBMM, October 2021.jpg]] → [[File:TBMM, August 2022.jpg]] wikitext text/x-wiki '''Velika narodna skupština Turske''' (skraćeno '''TBMM''' ili samo '''Meclis''') je [[Jednodomni sistem|jednodomno]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarno]] tijelo odnosno [[Zakonodavna vlast|zakonodavni organ]] [[Turska|Republike Turske]]. {{Infokutija parlament | ime = Türkiye Büyük Millet Meclisi | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = | ime_transkripcija = | saziv = ''[[24. saziv parlamenta Turske]]'' | boja_pozadine = | boja_oznaka = | boja_granica = | logo = | logo_širina = | logo_opis = | slika = Seal_of_the_Turkish_Parliament_(Türkiye_Büyük_Millet_Meclisi).svg | slika_širina = 150px | slika_opis = | vrsta = [[Jednodomni sistem|Jednodomno tijelo]] | domovi = | ograničenje_mandata = 5 godina | osnovano = [[23. april]]a [[1920.]] | raspušteno = | prednik = [[Opća skupština Osmanskog carstva|Opća skupština]] (od [[23. 12.|23. decembra]] [[1876.]]) | sljednik = | početak_saziva = | lider1_vrsta = | lider1 = | stranka1 = | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = | lider2 = | stranka2 = | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | zastupnici = 600 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = | struktura1_rez = | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = [[Zatvorena lista]] <br/>[[Proporcionalni izborni sistem|Razmjerni izborni sistem]]<br/>[[D'Hondtov sistem]]<br/>[[Izborni cenzus|Izborni prag]] 7% | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = [[Turski parlamentarni izbori 2018.|24. juna 2018.]] | posljednji_izbori2 = | sljedeći_izbori1 = [[Turski parlamentarni izbori 2023.|18. juna 2023.]] | sljedeći_izbori2 = | slogan = | prostor_zasjedanja = TBMM, August 2022.jpg | zasjedanja_rez = 250px | mjesto_zasjedanja = Devlet Atatürk Bulvarı Nr. 153, 06543 [[Bakanlıklar]]/[[Çankaya]], [[Ankara]], [[Turska]] | prostor_zasjedanja2 = | zasjedanja_rez2 = | mjesto_zasjedanja2 = | ustav = [[Ustav Republike Turske]] | web-stranica = [https://www.tbmm.gov.tr/ Türkiye Büyük Millet Meclisi] | fusnote = }} ==O turskoj skupštini== Turska je imala parlamentarnu povijest i prije osnivanja sadašnje narodne skupštine. Pojam turskog parlamenta je se razvio u posljednjim fazama života [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] (vidi: ''[[Tanzimat]]'') pa je [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürkova]] revolucionarna vlast zamijenila [[istanbul]]sku [[Opća skupština Osmanskog carstva|Opću skupštinu]] sa revolucionarnim parlamentom nacionalističke i republikanske orijentacije, sa sjedištem u [[Ankara|Ankari]]. Prema [[Ustav Republike Turske|Ustavu]], ona je jedino tijelo sa zakonodavnom funkcijom. Osnovana je u [[Ankara|Ankari]] [[23. 4.|23. aprila]] [[1920.]] usred [[Turski rat za nezavisnost|Turskog rata za nezavisnost]]. Geslo skupštine je uklesano na zidu turskog sabora i ovako glasi: {{Citat|Egemenlik Kayıtsız Şartsız Milletindir|Geslo Velike narodne skupština Turske}} što znači «Suverenitet bezuvjetno pripada narodu». Parlament je bio temeljni čvor [[Kemalizam|političke vizije]] koju su razvili [[Mustafa Kemal Atatürk]] i njegovi drugovi u borbi za stvaranje nove države, udaljene od onoga što je još preživjelo [[Osmansko Carstvo]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<br/> U povijesti Turske održani su sljedeći parlamentarni izbori: {{Div col|colwidth=24em}} * [[Turski parlamentarni izbori 1923.|Parlamentarni izbori 1923.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1927.|Parlamentarni izbori 1927.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1931.|Parlamentarni izbori 1931.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1935.|Parlamentarni izbori 1935.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1939.|Parlamentarni izbori 1939.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1943.|Parlamentarni izbori 1943.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1946.|Parlamentarni izbori 1946.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1950.|Parlamentarni izbori 1950.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1954.|Parlamentarni izbori 1954.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1957.|Parlamentarni izbori 1957.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1961.|Parlamentarni izbori 1961.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1965.|Parlamentarni izbori 1965.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1969.|Parlamentarni izbori 1969.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1973.|Parlamentarni izbori 1973.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1977.|Parlamentarni izbori 1977.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1983.|Parlamentarni izbori 1983.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1987.|Parlamentarni izbori 1987.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1986.|Parlamentarni izbori 1986.]]'''**''' * [[Turski parlamentarni izbori 1991.|Parlamentarni izbori 1991.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1995.|Parlamentarni izbori 1995.]] * [[Turski parlamentarni izbori 1999.|Parlamentarni izbori 1999.]] * [[Turski parlamentarni izbori 2002.|Parlamentarni izbori 2002.]] * [[Turski parlamentarni izbori 2003.|Parlamentarni izbori 2003.]]'''**''' * [[Turski parlamentarni izbori 2007.|Parlamentarni izbori 2007.]] * [[Turski parlamentarni izbori 2011.|Parlamentarni izbori 2011.]] * [[Turski parlamentarni izbori juna 2015.|Parlamentarni izbori juna 2015]] * [[Turski parlamentarni izbori novembra 2015.|Parlamentarni izbori novembra 2015]] * [[Turski parlamentarni izbori 2018.|Parlamentarni izbori 2018.]] * [[Turski parlamentarni izbori 2023.|Parlamentarni izbori 2023.]] {{div col end}} Sljedeći predsjednički izbori: * [[Turski predsjednički izbori 2014.|Predsjednički izbori 2014.]] * [[Turski predsjednički izbori 2018.|Predsjednički izbori 2018.]] * [[Turski predsjednički izbori 2023.|Predsjednički izbori 2023.]] Sljedeći ustavni referendumi: * [[Turski ustavni referendum 1961.|Referendum 1961.]] * [[Turski ustavni referendum 1982.|Referendum 1982.]] * [[Turski ustavni referendum 1987.|Referendum 1987.]] * [[Turski ustavni referendum 1988.|Referendum 1988.]] * [[Turski ustavni referendum 2007.|Referendum 2007.]] * [[Turski ustavni referendum 2010.|Referendum 2010.]] * [[Turski ustavni referendum 2017.|Referendum 2017.]] Republika Turska je doživjela nekoliko [[Državni udar u Turskoj|državnih udara]]: * [[Državni udar u Turskoj 1960.|Udar 1960.]] * [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|Udar 1971.]] * [[Državni udar u Turskoj 1980.|Udar 1980.]] * [[Navodni državni udar u Turskoj 1993.|Udar 1993.]] * [[Vojni memorandum u Turskoj 1997.|Udar 1997.]] * [[Pokušaj vojnog puča u Turskoj 2016.|Udar 2016.]] == Spoljašne veze == * '''''[https://www.tbmm.gov.tr Stranica Turske skupštine]''''' ==Bilješke== {{notelist|2}} ==Izvori== {{reflist|2}} == Bibliografija == [[Kategorija:Parlamenti]] [[Kategorija:Politika Turske]] g9addo1qc3rppzpssr5b5inmjz5r6k5 15 4673302 41260953 2022-08-03T16:40:02Z Vipz 151311 /* Postavljanje ovih slika na Commons */ nova sekcija wikitext text/x-wiki ==Postavljanje ovih slika na Commons== Koji su preduvjeti za siguran izvoz JD datoteka na zajedničku ostavu Commons? Recimo, ako nije upisan izvor datoteke, bi li oni to izbrisali odande? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 3 august 2022 (CEST) sm5xpumksn7ncjni8x8itpunfom6fzx 41260957 41260953 2022-08-03T17:05:22Z Edgar Allan Poe 29250 /* Postavljanje ovih slika na Commons */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Postavljanje ovih slika na Commons== Koji su preduvjeti za siguran izvoz JD datoteka na zajedničku ostavu Commons? Recimo, ako nije upisan izvor datoteke, bi li oni to izbrisali odande? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 3 august 2022 (CEST) :Mislim da to popunjavaš sam tamo kad uploadaš, al' pazi, nisu sve ove za Commons sigurno, neke bi vjerojatno trebalo brisati i odavde :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 19:05, 3 august 2022 (CEST) nxm4gf5ypjpebjz4j1gd2qyho12sfqf 0 4673303 41260958 2022-08-03T17:49:45Z Vitek 4676 n/č wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Tervuren | ime_genitiv =Tervurena | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Royal_Museum_for_Central_Africa_in_Tervuren.01.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Kralj]]evski [[muzej]] Centralne Afrike | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =49 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =04 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Flandrija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Jan Spooren | površina_bilješke = | površina_ukupna =32.9 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina= | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =22,852<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =694.6 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak= +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =3080<ref name=city/> | pozivni_broj= 02<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Tervuren''' je [[grad]] i [[općina]] od 22,852 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/ | title =''Belgium: Vlaams Brabant'' | accessdate =02.08.2022 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, u sredini [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]. == Geografske karakteristike == Tervuren se nalazi udaljen dvanaestak [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od centra [[Bruxelles]]a, tako da je danas samo jedan od satelitskih [[grad]]ova spavaonica te [[metropola|metropole]]. == Historija == [[datoteka:Tervuren de Robianostraat even - 218247 - onroerenderfgoed.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Ulica]] u centru]] [[datoteka:Los_archiduques_Isabel_Clara_Eugenia_y_Alberto_en_el_Palacio_de_Tervuren,_en_Bruselas_(Jan_Brueghel_I).PNG|thumb|left|240px|<center>[[Slika]] [[dvorac|dvorca]] [[Brabantsko vojvodstvo|Brabantskih]] vojvoda]] Lokalitet je prvi put [[dokument]]iran u [[11. vijek]]u pod [[ime]] -''Crayenhem''<ref name=his> {{cite web |url=https://www.Tervuren.be/fr/product/240/invasions-normandes-et-la-naissance-de-Tervuren |title =Invasions normandes et la naissance de Tervuren |publisher =Tervuren |language =francuski |accessdate =03.08.2022.}}</ref> Teren na kom se nalazi današnji Tervuren za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bio je obrastao [[šuma|šumom]] i korišten je kao [[lov]]ište [[Brabantsko vojvodstvo|Brabantskih]] [[vojvoda]], koji su na njemu podigli [[dvorac]]. U toj [[šuma|šumi]] je po lokalnoj [[legenda|legendi]] [[727]]. [[ubistvo|ubijen]] [[Sveti Hubert]] [[svetac zaštitnik|zaštitnik]] lovaca.<ref name=histo/> U vrijeme priprema za [[Svjetska izložba u Bruxellesu 1897|Svjetsku izložbu u Bruxellesu]] [[1897]]., [[kralj]] [[Leopold II od Belgije|Leopold II]] očajnički je tražio izložbeni prostor za izlaganje proizvoda i kulture svoje [[Privatna svojina|privatne]] [[domena|domene]] [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]].<ref name=histo/> Ispočetka je htio taj dio izložbe smjestiti u Kraljevski institut za prirodne nauke u [[Bruxelles]], ali kako je on bio premalen bez dovoljno okolnog prostora, nestrpljivi kralj dosjetio se svog [[imanje|imanja]] u Tervurenu, gdje se nalazio [[park]] sa [[dvorac|dvorcem]] i [[rezidencija|rezidencijom]] [[kraljica|kraljice]] [[Charlotte od Walesa|Charlotte]], koji je izgorio [[1879]]. Kako bi ovu novu lokaciju učinio dostupnom, dao je proširiti [[avenija|aveniju]] do Tervurena, kog je i povezao sa [[Bruxelles]]om [[tramvaj]]em i [[željeznička pruga|željeznicom]]. Na kraju [[avenija|avenije]] sagradio je Kolonijalnu palaču (Koloniënpaleis) u [[historicizam|historicističkom]] stilu.<ref name=histo/> Uz [[kanal]]e i [[jezero|jezera]] unutar parka izgrađena su [[kongo|kongoanska]] [[selo|sela]] i u njih dovedena 267 [[Autohtoni narodi|domorodaca]] koji su glumili uobičani svakodnevni život afričkog sela.<ref name=histo/> Posjetitelji su mogli obići park [[gondola]]ma mrežom [[kanal]]a. U toku izložbe umrlo je sedam kongoanskih [[Autohtoni narodi|domorodaca]].<ref name=africa/> Izložba je bila veliki uspjeh za [[Leopold II od Belgije|Leopolda II]], jer ju posjetilo više [[milijun]]a posjetitelja, među njima i poznati istraživač [[Henri Morton Stenli|Henry Morton Stanley]]. Uspjeh je bio labuđi pjev, jer za manje od jedne manje od [[dekada|dekade]] [[Leopold II od Belgije|kralj]] doživio toliko kritika na račun svoje [[kolonija|kolonije]] da se morao odreći [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]] i prepustiti je belgijskoj državi.<ref name=histo/> Kasnije je i [[park]] poklonio državi, Kolonijalna palača sa izlošcima za Expo [[1904]]. dograđena je za Muzej Belgijskog Konga koji je otvoren [[1910]]. – godinu dana nakon [[smrt]]i [[Leopold II od Belgije|Leopolda II]]. U njoj se danas nalazi Kraljevski muzej Centralne Afrike. Nakon završetka [[Svjetska izložba u Bruxellesu 1897|Svjetske izložbe]] od [[1898]]. to je postao prvi stalni muzej Konga.<ref name=africa> {{cite web |url=https://www.africamuseum.be/en/discover/history_renovation |title =History and renovation |publisher =Africa Museum |language =engleski |accessdate =03.08.2022.}}</ref> Tokom svoje [[historija|historije]] muzej je nekoliko puta mijenjao [[ime]], od Muzeja Konga postao je Muzej Belgijskog Konga kad je [[Slobodna Država Kongo]] postao [[kolonija]] [[Belgijski Kongo]]. Godine [[1952]]. kraljevskim [[dekret]]om, muzej je postao Kraljevski muzej Belgijskog Konga. Konačno je postao Kraljevski muzej za Centralnu Afriku (''Koninklijk Museum voor Midden-Afrika'') u vrijeme kad je Kongo postao [[nezavisnost|nezavisan]].<ref name=africa/> Nakon tog počinje [[urbanizacija]] i porast broja stanovnika Tervurena u kom danas živi puno stranaca koji rade u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]] i [[NATO]]-u. Park u Tervurenu danas se prostire na 205 [[hektar]]a i najljepši dio je tog [[grad]]a.<ref name=histo> {{cite web |url=https://theculturetrip.com/europe/belgium/articles/tervuren-park-a-walk-through-history/ |title =Tervuren Park, Belgium: A Walk Through History |publisher =The Culture Trip |language =engleski |accessdate =03.08.2022.}}</ref> == Pobratimski gradovi == * {{flagicon|Njemačka}} [[Kloster Lehnin]], [[Njemačka]] ([[2003]].)<ref name=partner> {{cite web |url=https://www.tervuren.be/gemeente-en-bestuur/over-tervuren/partnergemeente-kloster-lehnin |title =Partnergemeente Kloster-Lehnin |publisher =Tervuren |language =nizozemski |accessdate =03.08.2022.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Tervuren}} *[https://www.tervuren.be/ ''Tervuren'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Opštine u Belgiji]] [[Kategorija:Flandrija]] lqc32kc8p60891gk2pdkliq97o4x9zm 0 4673304 41260962 2022-08-03T17:53:57Z 5.43.86.137 Preusmjereno na [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske]] 8svlkzcd80fstd1eau15n49oxherfhf 0 4673305 41260964 2022-08-03T17:57:06Z Vitek 4676 n/č wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Svjetska izložba u Bruxellesu 1897 | izvorno_ime =<small>Exposition Internationale de Bruxelles</small> | slika_panorama =1897_Léon_Louis_Oury_Plakat_Exposition_Internationale_Bruxelles,_Affiches_Brondert,_Paris,_Agence_Rossel,_Bruxelles.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =<center>[[Plakat]] za [[izložba|izložbu]] | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Grad]] | lokacija1_info =[[Bruxelles]] }} '''Svjetska izložba u Bruxellesu 1897''' ([[francuski]]: ''Exposition Internationale de Bruxelles'', ([[njemački]]: ''Wereldtentoonstelling te Brussel'') bila je dvanaesta po redu [[Svjetska izložba]], održana od [[10. maj]]a do [[8. novembar|8. novembra]] [[1897]]. godine u [[Bruxelles]]u, prijestolnici [[Belgija|Kraljevine Belgije]].<ref name=brit/> == Historija i karakteristike== Tema izložbe bila je [[moda|moderni]] život, održana je na prostoru od 36 [[hektar]]a, na njoj je sudjelovalo 27 [[država|zemalja]], izložbu je posjetilo 6.000,000 posjetitelja.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.bie-paris.org/site/fr/1897-brussels | title =''Expo 1897 Bruxelles'' | accessdate =03.08. 2022. | language=francuski | publisher=Bureau International des Expositions (BIE)}}</ref> [[datoteka:Parc_du_Cinquantenaire_30-05-06.JPG|thumb|left|240px|<center>Glavni izložbeni park Cinquantenaire]] Glavni dio [[izložba|izložbe]] održan je u [[Bruxelles|briselskom]] [[park]]u Cinquantenaire (Jubelparku), ali je najveća atrakcija te [[izložba|izložbe]] održana u tadašnjem [[predgrađe|predgrađu]] [[Tervuren]] u kom je [[belgija|belgijski]] [[kralj]] [[Leopold II od Belgije|Leopold II]] izložio proizvode i [[kultura|kulturu]] svoje [[Privatna svojina|privatne]] [[domena|domene]] [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]].<ref name=histo/> Kako bi ovu novu lokaciju učinio pristupačnijom posjetiteljima, dao je proširiti [[avenija|aveniju]] do [[Tervuren]]a, kog je i povezao sa [[tramvaj]]em i [[željeznička pruga|željeznicom]].<ref name=histo/> Uz [[kanal]]e i [[jezero|jezera]] unutar parka izgrađena su [[kongo|kongoanska]] [[selo|sela]] i u njih dovedena 267 [[Autohtoni narodi|domorodaca]] koji su glumili uobičani svakodnevni život afričkog sela.<ref name=histo/> Posjetitelji su mogli obići park [[gondola]]ma mrežom [[kanal]]a. U toku izložbe umrlo je sedam kongoanskih [[Autohtoni narodi|domorodaca]].<ref name=africa> {{cite web |url=https://www.africamuseum.be/en/discover/history_renovation |title =History and renovation |publisher =Africa Museum |language =engleski |accessdate =03.08.2022.}}</ref> Izložba je bila veliki uspjeh za [[Leopold II od Belgije|Leopolda II]], jer ju posjetilo više [[milijun]]a posjetitelja, među njima i poznati istraživač [[Henri Morton Stenli|Henry Morton Stanley]]. Uspjeh je bio labuđi pjev, jer za manje od jedne manje od [[dekada|dekade]] [[Leopold II od Belgije|kralj]] doživio toliko kritika na račun svoje [[kolonija|kolonije]] da se morao odreći [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]] i prepustiti je belgijskoj državi.<ref name=histo/> <ref name=histo> {{cite web |url=https://theculturetrip.com/europe/belgium/articles/tervuren-park-a-walk-through-history/ |title =Tervuren Park, Belgium: A Walk Through History |publisher =The Culture Trip |language =engleski |accessdate =03.08.2022.}}</ref> === Galerija === <gallery> datoteka:Advertising_hotel_goldsmit.jpg|<center>Razglednica sa izložbe iz [[1897]]. datoteka:Bosanski_pavilion,_brisel_1897.jpg|<center>[[Bosna|Bosanski]] paviljon datoteka:Vue_aérienne_du_site_du_Cinquantenaire_en_1897.jpg|<center>[[Gravura]] izložbenog prostora datoteka:Plan_de_lexposition_coloniale_1897_a_Tervuren.jpg|<center>[[Tlocrt]] izložbenog parka u [[Tervuren]]u datoteka:Village congolais - Exposition Tervuren 1897 (album Alphonse Gautier).jpg|<center>[[Kongo|Kongoansko]] [[selo]] datoteka:Affiche_exposition_coloniale_Tervuren.jpg|<center>[[Plakat]] za izložbu </gallery> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Exposition Internationale de Bruxelles (1897)}} *[https://www.bie-paris.org/site/fr/1897-brussels ''Expo 1897 Bruxelles'' (na portalu Bureau International des Expositions (BIE))] {{fr icon}} [[Kategorija:1893]] [[Kategorija:Svjetska izložba]] [[Kategorija:Historija [[Bruxelles]]a]] ldbstxyvznh5ft43tbypgvdivpjfmz4 0 4673306 41261012 2022-08-04T04:40:02Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {{vojna osoba |ime=Lütfi Paşa <br/>لطفى پاشا |slika= Arolsen Klebeband 01 465 3.jpg |opis= |datum rođenja= oko [[1488.]] |mjesto rođenja=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|22px|border]] [[Valona]] |datum smrti= [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] |mjesto smrti=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|22px|border]] [[Didimotika]] |nacionalnost= |supruga= [[Sultanija Šah|Şah Sultan]] (ož. [[1523.]], razv. [[1541.]]… wikitext text/x-wiki {{vojna osoba |ime=Lütfi Paşa <br/>لطفى پاشا |slika= Arolsen Klebeband 01 465 3.jpg |opis= |datum rođenja= oko [[1488.]] |mjesto rođenja=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|22px|border]] [[Valona]] |datum smrti= [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] |mjesto smrti=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|22px|border]] [[Didimotika]] |nacionalnost= |supruga= [[Sultanija Šah|Şah Sultan]] (ož. [[1523.]], razv. [[1541.]]) ||titule=33. [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Veliki vezir Osmanskog carstva]] |služba= od [[13. 7.|13. jula]] [[1539.]] do [[April|aprila]] [[1541.]] |ratovi=[[Pad Beograda (1521)|Opsada Beograda]] (1521)<br/>[[Opsada Rodosa (1522)|Opsada Rodosa]] (1522)<br/>[[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] (1529)<br/> |vojska=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|23px]] [[Osmanska vojska]] |rod= |nagrade= }} '''Lütfi Paşa''' ([[Valona]], oko [[1488.]] – [[Didimotika]], [[1564.]]) bio je [[Osmanska vojska|oficir Osmanskog carstva]] i [[Veliki vezir]] između [[1539.]] i [[1541.]], za vrijeme vladavine [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], te valjan [[Turska književnost|otomanski književnik]]. == Život == Njegova biografija je sačinjena na mnogim nedoumicama i nepouzdanim podatacima, počevši od njegovog podrijetla. Bio je vjerojatno [[Albanac]], rođen vjerojatno u [[Valona|Valoni]] u kršćanskoj porodici negdje oko [[1488.]] Neki izvori ga spominju imenom kao ''Damat Çelebi Lütfi Paşa'' u čemu će ''čelebija'' ({{Šablon:Jez-tur|çelebi}}, چلبى) značiti prefinjeni gospodin dostojan poštovanja, ''damat'' ({{Šablon:Jez-tur|damad}}, داماد) mladoženja Osmanske dinastije, [[paša]] ({{Šablon:Jez-tur|paşa}}, پاشا) visoki dužnosnik. Doveden je u [[Istanbul]] putem [[Danak u krvi|devširma]] za vrijeme sultana [[Bajazid II|Bajazida II.]] i školovao se u carskom [[Enderûn|enderûnu]], gdje je stvorio temeljitu spoznaju [[islam]]a.<br/> Njegova prva vojna iskustva počinju između [[1508.]] i [[1512.]] a pri dolasku na vlast sultana [[Selim I|Selima]] je napustio Istanbul za prve vojne zadatke vani. Bio je u osmanskim redovima koji su napali [[Dulkadirski begluk]] (jun 1515.), egipatskog vazala, u [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučki Sultanat]] osvajajući Siriju (august 1516.) i Egipat (januar 1517.).<br/> Kada je u septembru 1520. [[Sulejman I|Sulejman]] došao na prijestolje, imenovan je [[sandžak-beg]]om [[Kastamonu]]a, a zatim [[Aydın]]a (oko [[1522.]]) te [[Janjina|Janjine]] i kasnije je postao [[beglerbeg]] [[Karaman]]a. Vjerojatno je tih godina sudjelovao u velikim bitkama, u [[Pad Beograda (1521)|opsadi Beograda]] (1521), [[Opsada Rodosa (1522)|otoka Rodosa]] (1522) i grada [[Opsada Beča 1529.|Beča]] (1529). Godine [[1523.]] je oženio [[Sultanija Šah|Şah Sultaniju]], kćer sultana [[Selim I|Selima]] i polusestru princa [[Sulejman I|Sulejmana]]. Bračni par je dobio jednu kćer, Esmehan, oko 1524. i možda su imali još djece.<br/> Na čelu karamanskih jedinica učestovao je u Sulejmanovom pohodu na [[Safavidska Monarhija|safavidski]] [[Irak]] i u osvajanju [[Bagdad]]a [[1534.]] godine. Tom prilikom je se često savjetovao sa oficirom [[Mimar Sinan|Sinanom]]. Godine [[1535.]] je unaprijeđen na mjesto Trećeg vezira. U martu sljedeće godine Veliki vezir [[Ibrahim-paša Pargalija]], sultanov miljenik, je pogubljen na carskom dvoru po naredbi sultanije [[Rokselana|Rokselane]]. Na njegovo mjesto je imenovan [[Albanac]] [[Ajas Mehmed-paša]], koji će voditi pohod na Krf i novi rat protiv [[Habsburg|Habsburgovaca]] na sjeveru, prije nego što je umro od [[Kuga|kuge]] u [[Istanbul]]u u julu [[1539.]] Lütfi Paşa je postao Veliki vezir 13. jula 1539.<br/> Za vrijeme svog vezirata, pobrinuo je se sa racionalnim postupkom o nekim strukturalnim problemima carstva koji su već počinjali ugrožavati zgravlje države, osobito financijske rđe, pri kojim je pokušao ograničiti rasipništvo. Čim je stupao na mjesto Velikog vezira, uveo je u dvor još nepoznatog [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]], čime je utrt put početku jedne nove ere u [[Arhitektura|arhitekturi]]. U ljetu/jeseni [[1538.]] je pratio sultana u pohodu s kojim je [[Osmansko Carstvo]] prisvojilo [[Kneževina Moldavija|Kneževinu Moldaviju]]. Veliku stratešku važnost je dao morima, vodeći neumoljiv [[Mletačko-osmanski rat (1537–1540)|rat protiv Venecije]] u kojem su odlikovali osmanski admirali ([[Hajrudin Barbarosa|Hajrudin]], [[Seydi Ali Reis|Seydi Reis]], [[Dragut]]), po čemu će na koncu u oktobru [[1540.]] Republika Venecija potpisati predaju i ugovor za mir u kojem je Lütfi Paşa odigrao važnu ulogu. <br/> Vodio je također pregovore sa habsburškim izaslanicima. Bio je čovjek ljute i oštre naravi, skroman i pobožan. Dok su se vršile pripreme za pohod na [[Budim]] (april [[1541.]]), Lütfi Paşa je iznenada smijenjen s položaja. Razlog tome je bila činjenica da je kaznio jednu ženu krivu za [[preljuba|preljubu]] ili da je izvršio raciju u momačkim sobama pa zatim strogo kaznio one koji su se tamo bavili [[Prostitucija|prostitucijom]]. Na to je reagirala [[sultanija Šah]] a Lütfi Paşa ju je ošamario. Stoga su glasine stigle do sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] koji je smijenio Lütfija te imenovao [[Hadim Sulejman-paša|Hadım Sulejman-pašu]] novim Velikim vezirom i odobrio razvod svojoj polusestri. Nakon toga, Lütfi je prognan u [[Didimotika|Dimetoku]] uz mirovinu od 200.000 [[Akča|akči]].<br/> [[1542.]] je dobio oprost od sultana i otišao je na [[Hadž|hodočašće u Hidžaz]]. Po povratku je se povukao na svom seoskom posjedu u Dimetoku baveći se književnošću u relativnoj samoći nasljednjih dvadeset godina. [[Sultanija Šah]] je se opet udala [[Merkez Efendi]]ji 1551. a novi muž joj je umro 1552.<br/> Lütfi Paşa je nestao u svojoj farmi u Dimetoku [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] godine, njegovo tijelo je pokopano u [[Yenikapı]]ju. == Književna djela == * ''Tevârîh-i Âl-i Osman'' * ''Âsafname'' * ''Ḫalâṣü’l-ümme fî maʿrifeti’l-eʾimme'' U godinama usamljenja, Lütfi Paşa je se posvetio pisanju i znanju. Napisao je 21 djelo uglavnom vjerske tematike i iz drugih oblasti, od kojih su 13 na [[Arapski jezik|arapskom]] i 8 na [[Turski jezik|turskom]] jeziku. Bavio je se historijom, teologijom, pravom i poezijom.<br/> Njegovo najpoznatije djelo je ''Tevârîh-i Âl-i Osman'', koje govori o osmanskoj historiji i opisuje period od uspostave Osmanske države do [[1553.]] godine. Tu autor uključuje i vlastita iskustva u vladavini sultana [[Bajazid II.|Bayezida II.]], [[Selim I|Selima]] i [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. U jednom polemičnom odlomku on se pita na primjer da li osmanski sultan, koji nije [[Arapi]]n, ima pravo preuzeti titulu [[kalif]]a ili ne.<br/> ''Asafnâme'' je drugo njegovo najpoznatije djelo, svojevrsno ogledalo za ministre, i uključuje njegovu životnu priču bez navođenja detaljnih datuma. Ovo političko djelo sadrži odredbe i podatke o državnoj upravi i o njezinoj struci. Bit će uzorak za druge političke autore a sa autobiografske strane, zanimljivo je kako autor izostavlja sve detalje iz svog života prije ulaska u dvor.<br/> ''Ḫalâṣü’l-ümme fî maʿrifeti’l-eʾimme'' je napisao na [[Arapski jezik|arapskom]] jeziku i njegova glavna tema je [[legitimitet]] [[hilafet]]a osmanskih sultana i zapravo je prvo djelo u osmanskoj političkoj literaturi koje se bavi institucijom hilafeta. == Spoljašne veze == == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ajas Mehmed-paša|Ayas Mehmed Paşa (1536–1539)]] |gl_članak_funkcija= [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Lütfi Paşa (1539–1541)]] |nasljednik= [[Hadim Sulejman-paša|Hadım Süleyman Paşa (1541–1544)]] }} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Veliki veziri]] [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Turski pjesnici]] t1lzv7qnozl3zqzobd7nzbv6wqqf0or 41261013 41261012 2022-08-04T04:41:01Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ je premjestio stranicu [[Lutfi-paša]] na [[Lütfi Paşa]]: točnije wikitext text/x-wiki {{vojna osoba |ime=Lütfi Paşa <br/>لطفى پاشا |slika= Arolsen Klebeband 01 465 3.jpg |opis= |datum rođenja= oko [[1488.]] |mjesto rođenja=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|22px|border]] [[Valona]] |datum smrti= [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] |mjesto smrti=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|22px|border]] [[Didimotika]] |nacionalnost= |supruga= [[Sultanija Šah|Şah Sultan]] (ož. [[1523.]], razv. [[1541.]]) ||titule=33. [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Veliki vezir Osmanskog carstva]] |služba= od [[13. 7.|13. jula]] [[1539.]] do [[April|aprila]] [[1541.]] |ratovi=[[Pad Beograda (1521)|Opsada Beograda]] (1521)<br/>[[Opsada Rodosa (1522)|Opsada Rodosa]] (1522)<br/>[[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] (1529)<br/> |vojska=[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Ottoman_Empire_(1882–1922).svg|23px]] [[Osmanska vojska]] |rod= |nagrade= }} '''Lütfi Paşa''' ([[Valona]], oko [[1488.]] – [[Didimotika]], [[1564.]]) bio je [[Osmanska vojska|oficir Osmanskog carstva]] i [[Veliki vezir]] između [[1539.]] i [[1541.]], za vrijeme vladavine [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], te valjan [[Turska književnost|otomanski književnik]]. == Život == Njegova biografija je sačinjena na mnogim nedoumicama i nepouzdanim podatacima, počevši od njegovog podrijetla. Bio je vjerojatno [[Albanac]], rođen vjerojatno u [[Valona|Valoni]] u kršćanskoj porodici negdje oko [[1488.]] Neki izvori ga spominju imenom kao ''Damat Çelebi Lütfi Paşa'' u čemu će ''čelebija'' ({{Šablon:Jez-tur|çelebi}}, چلبى) značiti prefinjeni gospodin dostojan poštovanja, ''damat'' ({{Šablon:Jez-tur|damad}}, داماد) mladoženja Osmanske dinastije, [[paša]] ({{Šablon:Jez-tur|paşa}}, پاشا) visoki dužnosnik. Doveden je u [[Istanbul]] putem [[Danak u krvi|devširma]] za vrijeme sultana [[Bajazid II|Bajazida II.]] i školovao se u carskom [[Enderûn|enderûnu]], gdje je stvorio temeljitu spoznaju [[islam]]a.<br/> Njegova prva vojna iskustva počinju između [[1508.]] i [[1512.]] a pri dolasku na vlast sultana [[Selim I|Selima]] je napustio Istanbul za prve vojne zadatke vani. Bio je u osmanskim redovima koji su napali [[Dulkadirski begluk]] (jun 1515.), egipatskog vazala, u [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučki Sultanat]] osvajajući Siriju (august 1516.) i Egipat (januar 1517.).<br/> Kada je u septembru 1520. [[Sulejman I|Sulejman]] došao na prijestolje, imenovan je [[sandžak-beg]]om [[Kastamonu]]a, a zatim [[Aydın]]a (oko [[1522.]]) te [[Janjina|Janjine]] i kasnije je postao [[beglerbeg]] [[Karaman]]a. Vjerojatno je tih godina sudjelovao u velikim bitkama, u [[Pad Beograda (1521)|opsadi Beograda]] (1521), [[Opsada Rodosa (1522)|otoka Rodosa]] (1522) i grada [[Opsada Beča 1529.|Beča]] (1529). Godine [[1523.]] je oženio [[Sultanija Šah|Şah Sultaniju]], kćer sultana [[Selim I|Selima]] i polusestru princa [[Sulejman I|Sulejmana]]. Bračni par je dobio jednu kćer, Esmehan, oko 1524. i možda su imali još djece.<br/> Na čelu karamanskih jedinica učestovao je u Sulejmanovom pohodu na [[Safavidska Monarhija|safavidski]] [[Irak]] i u osvajanju [[Bagdad]]a [[1534.]] godine. Tom prilikom je se često savjetovao sa oficirom [[Mimar Sinan|Sinanom]]. Godine [[1535.]] je unaprijeđen na mjesto Trećeg vezira. U martu sljedeće godine Veliki vezir [[Ibrahim-paša Pargalija]], sultanov miljenik, je pogubljen na carskom dvoru po naredbi sultanije [[Rokselana|Rokselane]]. Na njegovo mjesto je imenovan [[Albanac]] [[Ajas Mehmed-paša]], koji će voditi pohod na Krf i novi rat protiv [[Habsburg|Habsburgovaca]] na sjeveru, prije nego što je umro od [[Kuga|kuge]] u [[Istanbul]]u u julu [[1539.]] Lütfi Paşa je postao Veliki vezir 13. jula 1539.<br/> Za vrijeme svog vezirata, pobrinuo je se sa racionalnim postupkom o nekim strukturalnim problemima carstva koji su već počinjali ugrožavati zgravlje države, osobito financijske rđe, pri kojim je pokušao ograničiti rasipništvo. Čim je stupao na mjesto Velikog vezira, uveo je u dvor još nepoznatog [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]], čime je utrt put početku jedne nove ere u [[Arhitektura|arhitekturi]]. U ljetu/jeseni [[1538.]] je pratio sultana u pohodu s kojim je [[Osmansko Carstvo]] prisvojilo [[Kneževina Moldavija|Kneževinu Moldaviju]]. Veliku stratešku važnost je dao morima, vodeći neumoljiv [[Mletačko-osmanski rat (1537–1540)|rat protiv Venecije]] u kojem su odlikovali osmanski admirali ([[Hajrudin Barbarosa|Hajrudin]], [[Seydi Ali Reis|Seydi Reis]], [[Dragut]]), po čemu će na koncu u oktobru [[1540.]] Republika Venecija potpisati predaju i ugovor za mir u kojem je Lütfi Paşa odigrao važnu ulogu. <br/> Vodio je također pregovore sa habsburškim izaslanicima. Bio je čovjek ljute i oštre naravi, skroman i pobožan. Dok su se vršile pripreme za pohod na [[Budim]] (april [[1541.]]), Lütfi Paşa je iznenada smijenjen s položaja. Razlog tome je bila činjenica da je kaznio jednu ženu krivu za [[preljuba|preljubu]] ili da je izvršio raciju u momačkim sobama pa zatim strogo kaznio one koji su se tamo bavili [[Prostitucija|prostitucijom]]. Na to je reagirala [[sultanija Šah]] a Lütfi Paşa ju je ošamario. Stoga su glasine stigle do sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] koji je smijenio Lütfija te imenovao [[Hadim Sulejman-paša|Hadım Sulejman-pašu]] novim Velikim vezirom i odobrio razvod svojoj polusestri. Nakon toga, Lütfi je prognan u [[Didimotika|Dimetoku]] uz mirovinu od 200.000 [[Akča|akči]].<br/> [[1542.]] je dobio oprost od sultana i otišao je na [[Hadž|hodočašće u Hidžaz]]. Po povratku je se povukao na svom seoskom posjedu u Dimetoku baveći se književnošću u relativnoj samoći nasljednjih dvadeset godina. [[Sultanija Šah]] je se opet udala [[Merkez Efendi]]ji 1551. a novi muž joj je umro 1552.<br/> Lütfi Paşa je nestao u svojoj farmi u Dimetoku [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] godine, njegovo tijelo je pokopano u [[Yenikapı]]ju. == Književna djela == * ''Tevârîh-i Âl-i Osman'' * ''Âsafname'' * ''Ḫalâṣü’l-ümme fî maʿrifeti’l-eʾimme'' U godinama usamljenja, Lütfi Paşa je se posvetio pisanju i znanju. Napisao je 21 djelo uglavnom vjerske tematike i iz drugih oblasti, od kojih su 13 na [[Arapski jezik|arapskom]] i 8 na [[Turski jezik|turskom]] jeziku. Bavio je se historijom, teologijom, pravom i poezijom.<br/> Njegovo najpoznatije djelo je ''Tevârîh-i Âl-i Osman'', koje govori o osmanskoj historiji i opisuje period od uspostave Osmanske države do [[1553.]] godine. Tu autor uključuje i vlastita iskustva u vladavini sultana [[Bajazid II.|Bayezida II.]], [[Selim I|Selima]] i [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. U jednom polemičnom odlomku on se pita na primjer da li osmanski sultan, koji nije [[Arapi]]n, ima pravo preuzeti titulu [[kalif]]a ili ne.<br/> ''Asafnâme'' je drugo njegovo najpoznatije djelo, svojevrsno ogledalo za ministre, i uključuje njegovu životnu priču bez navođenja detaljnih datuma. Ovo političko djelo sadrži odredbe i podatke o državnoj upravi i o njezinoj struci. Bit će uzorak za druge političke autore a sa autobiografske strane, zanimljivo je kako autor izostavlja sve detalje iz svog života prije ulaska u dvor.<br/> ''Ḫalâṣü’l-ümme fî maʿrifeti’l-eʾimme'' je napisao na [[Arapski jezik|arapskom]] jeziku i njegova glavna tema je [[legitimitet]] [[hilafet]]a osmanskih sultana i zapravo je prvo djelo u osmanskoj političkoj literaturi koje se bavi institucijom hilafeta. == Spoljašne veze == == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ajas Mehmed-paša|Ayas Mehmed Paşa (1536–1539)]] |gl_članak_funkcija= [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Lütfi Paşa (1539–1541)]] |nasljednik= [[Hadim Sulejman-paša|Hadım Süleyman Paşa (1541–1544)]] }} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Veliki veziri]] [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Turski pjesnici]] t1lzv7qnozl3zqzobd7nzbv6wqqf0or 0 4673307 41261014 2022-08-04T04:41:01Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ je premjestio stranicu [[Lutfi-paša]] na [[Lütfi Paşa]]: točnije wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lütfi Paşa]] bd9eiy6ln4y78q3wzp1eq58a0wvcpcz 0 4673308 41261020 2022-08-04T10:31:41Z Akul59 131397 Nova stranica wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Hanjiska |originalni_naziv = Haniska |slika = Haniska10Slovakia 42.JPG |opis_slike = |kraj = [[Prešovski kraj|Prešovski]] |okrug = [[Okrug Prešov|Prešov]] |populacija = 739<ref name="populacija" /> |nadm visina = 241 |poštanski_kod = 080 01 |pozivni_broj = (+421) 51 |registarska_oznaka = PO |gšir = 48.9578 |gduž = 21.2399 |popis = 1.1.2021 }} '''Hanjiska''' ({{jez-svk|Haniska}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 739 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-07-22}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Haniska, Prešov District}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prešov}} [[Kategorija:Okrug Prešov]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] fduqmns7t7qq9iy1wwxoxn02090nn27 41261021 41261020 2022-08-04T10:39:26Z Akul59 131397 Drugo značenje wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Hanjiska}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Hanjiska |originalni_naziv = Haniska |slika = Haniska10Slovakia 42.JPG |opis_slike = |kraj = [[Prešovski kraj|Prešovski]] |okrug = [[Okrug Prešov|Prešov]] |populacija = 739<ref name="populacija" /> |nadm visina = 241 |poštanski_kod = 080 01 |pozivni_broj = (+421) 51 |registarska_oznaka = PO |gšir = 48.9578 |gduž = 21.2399 |popis = 1.1.2021 }} '''Hanjiska''' ({{jez-svk|Haniska}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 739 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-07-22}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Haniska, Prešov District}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prešov}} [[Kategorija:Okrug Prešov]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] dkr2c7y8l8j6obxfufafad8jkf92ib9 0 4673309 41261022 2022-08-04T10:46:30Z Akul59 131397 Nova stranica wikitext text/x-wiki '''Hanjiska''' može biti: * [[Hanjiska (Prešov)]], naselje u okrugu Prešov, Prešovski kraj, Slovačka * [[Hanjiska (Košice-okolina)]], naselje u okrugu Košice-okolina, Košički kraj, Slovačka {{Razvrstavanje}} 5ez61k6t18ys12akfgfrkqncmyurklz