Matematika

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.26</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipedia</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Mediawiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Spravica</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Razgovor o spravici</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Definicija spravice</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Razgovor o definiciji spravice</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Matematika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1247</id>
    <revision>
      <id>41263652</id>
      <parentid>41247629</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.223.102.250</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33591" xml:space="preserve">[[Datoteka:Euclid.jpg|thumb|[[Euklid]] (držeći [[Pomična mjerka|šubler]]), grčki matematičar, 3. vek p.n.e., po zamisli [[Rafael]]a na slici ''Atenska škola''.&lt;ref&gt;No likeness or description of Euclid's physical appearance made during his lifetime survived antiquity. Therefore, Euclid's depiction in works of art depends on the artist's imagination (see ''[[Euklid|Euclid]]'').&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.cnrs.fr/en/1402.htm |title=Claire Voisin, Artist of the Abstract |publisher=.cnrs.fr |date= |accessdate=October 13, 2013}}&lt;/ref&gt;]]
Matematika je nauka koja muci decu i ispituje visinu intrligencije koja je najpribliznija nuli


'''Matematika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''[ars] mathematica'' &lt; grč. μαϑηματιϰὴ [τέχνη]: matematičko [umijeće], prema μάϑημα: nauk; znanje),&lt;ref&gt;{{cite web |title=mathematic |publisher= Online Etymology Dictionary |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=mathematic&amp;allowed_in_frame=0}}&lt;/ref&gt; je nauka koja izučava prirodu koristeći [[logika|logiku]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Abstract representations of numbers in the animal and human brain |journal=Trends in Neuroscience |volume=21 |issue=8|date=Aug 1998 |pages=355–361 |doi=10.1016/S0166-2236(98)01263-6 |pmid=9720604  |ref=harv |last1=Dehaene |first1=Stanislas |last2=Dehaene-Lambertz |first2=Ghislaine |last3=Cohen |first3=Laurent}}&lt;/ref&gt; Izučavane strukture najčešće potiču iz drugih prirodnih nauka, najčešće [[fizika|fizike]], ali neke od struktura su definisane i izučavane radi internih razloga.&lt;ref name=&quot;LaTorre&quot;&gt;{{cite book |title=Calculus Concepts: An Informal Approach to the Mathematics of Change |publisher=Cengage Learning |author=LaTorre, Donald R., John W. Kenelly, Iris B. Reed, Laurel R. Carpenter, and Cynthia R Harris |year=2011 |pages=[http://books.google.com/books?id=1Ebu2Tij4QsC&amp;pg=PA2 2] |isbn=1-4390-4957-2 |quote=Calculus is the study of change—how things change, and how quickly they change.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ramana&quot;&gt;{{cite book |title=Applied Mathematics |publisher=Tata McGraw–Hill Education |author=Ramana |year=2007 |page=[http://books.google.com/books?id=XCRC6BeKhIIC&amp;pg=SA2–PA10 2.10] |isbn=0-07-066753-5 |quote=The mathematical study of change, motion, growth or decay is calculus.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ziegler&quot;&gt;{{cite book |title=An Invitation to Mathematics: From Competitions to Research |publisher=Springer |author=Ziegler, Günter M. |authorlink= |year=2011 |pages=[http://books.google.com/books?id=9TATfteVeVYC&amp;pg=PR7 7] |isbn=3-642-19532-6 |chapter=What Is Mathematics?}}&lt;/ref&gt;

Istorijski, matematika se razvila iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, vrše mjerenja zemljišta i predviđaju [[astronomija|astronomski]] događaji, i ove tri primjene se mogu dovesti u vezu sa grubom podjelom matematike u izučavanje strukture, prostora i izmjena.&lt;ref&gt;&quot;''[http://books.google.com/books?id=drnY3Vjix3kC&amp;pg=PA1&amp;dq&amp;hl=en#v=onepage&amp;q=&amp;f=false A History of Greek Mathematics: From Thales to Euclid]''&quot;. Thomas Little Heath (1981). ISBN 0-486-24073-8&lt;/ref&gt;

Izučavanje strukture počinje sa [[broj]]evima, u početku sa [[prirodan broj|prirodnim brojevima]] i [[cijeli broj|cijelim brojevima]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=http://oed.com/view/Entry/114974 |title=mathematics, ''n.'' |publisher=Oxford University Press |work=Oxford English Dictionary |year=2012 |accessdate=June 16, 2012 |quote=The science of space, number, quantity, and arrangement, whose methods involve logical reasoning and usually the use of symbolic notation, and which includes geometry, arithmetic, algebra, and analysis.}}&lt;/ref&gt; Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definisana u [[apstraktna algebra|osnovnoj algebri]] a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Izučavanje metoda za rješavanje jednačina je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] koja između ostalog izučava [[prsten (matematika)|prstenove]] i [[polje (matematika)|polja]], strukture koje generalizuju osobine koje posjeduju brojevi.&lt;ref name=&quot;Kneebone&quot;&gt;{{cite book |title=Mathematical Logic and the Foundations of Mathematics: An Introductory Survey |publisher=Dover |author=Kneebone, G.T. |year=1963 |pages=[http://books.google.com/books?id=tCXxf4vbXCcC&amp;pg=PA4 4] |isbn=0-486-41712-3 |quote=Mathematics&amp;nbsp;... is simply the study of abstract structures, or formal patterns of connectedness.}}&lt;/ref&gt; Fizikalno važan koncept [[vektor]]a se izučava u [[linearna algebra|linearnoj algebri]].

Izučavanje prostora je počelo sa [[geometrija|geometrijom]], prvo [[Euklidova geometrija|Euklidovom geometrijom]] i [[trigonometrija|trigonometrijom]] u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije proširila na [[neeuklidske geometrije]] koje imaju centralnu ulogu u [[opšta relativnost|opštoj relativnosti]]. Moderna polja geometrije su [[diferencijalna geometrija]] i [[algebarska geometrija]]. [[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije, i predstavlja vezu u u izučavanju prostora i strukture. [[Topologija]] povezuje izučavanje prostora i izmjene fokusirajući se na koncept [[kontinuitet]]a.

Razumjevanje i opisivanje izmjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih nauka, i [[diferencijalni račun]] je razvijen u te svrhe.&lt;ref name=devlin/&gt; Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je [[funkcija]]. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, i metodi razvijeni pri tome, se izučavaju u [[diferencijalna jednačina|diferencijalnim jednačinama]]. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realan broj|realni brojevi]], i detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[analiza|analize]]. Zbog matematskih razloga, uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] koji se izučavaju u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]. [[Funkcionalna analiza]] je skoncetrisana na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time osnovu za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].&lt;ref name=future/&gt;

Radi pojašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]].

Važna oblast primjenjene matematike je [[vjerovatnoća i statistika]] koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička analiza]] izučava numeričke metode izračunavanja a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za oblasti matematike koje se koriste u [[računarska nauka|računarskim naukama]].

== Oblasti proučavanja ==

=== Nauka o brojevima ===

Matematika se bavi proučavanjem brojeva. Njihovim proučavanjem je započeto i proučavanje struktura. Od svih skupova brojeva, najpre su formirani i proučavani [[prirodan broj|prirodni brojevi]], a zatim [[Ceo broj|celi brojevi]]. Formirani su [[realan broj|realni brojevi]], kao brojeve koji predstavljaju kontinualne veličine. Iz matematičkih razloga uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]].

:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|&lt;math&gt;1, 2, 3,\ldots\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\ldots,-2, -1, 0, 1, 2\,\ldots\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt; -2, \frac{2}{3}, 1.21\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;-e, \sqrt{2}, 3, \pi\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;2, i, -2+3i, 2e^{i\frac{4\pi}{3}}\,\!&lt;/math&gt;
|-
|[[Prirodni brojevi]]|| [[Celi brojevi]] || [[Racionalni brojevi]]|| [[Realni brojevi]] || [[Kompleksni brojevi]]
|}

=== Počela i filozofija ===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|  &lt;math&gt; p \Rightarrow q \,&lt;/math&gt;|| [[Datoteka:Venn A intersect B.svg|128px]]  || [[Datoteka:Commutative diagram for morphism.svg|96px]]  
|-
| [[Matematička logika]] || [[Teorija skupova]] || [[Teorija kategorija]] || 
|}

=== Algebra ===
{{Poseban članak|Algebra}}

Matematika se bavi proučavanjem struktura (matematičkih struktura), koje spadaju u granu matematike - [[algebra|algebru]].

Algebra obuhvata:
:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|&lt;math&gt;\begin{matrix} (1,2,3) &amp; (1,3,2) \\ (2,1,3) &amp; (2,3,1) \\ (3,1,2) &amp; (3,2,1) \end{matrix}&lt;/math&gt; || [[Datoteka:Elliptic curve simple.svg|96px]] || [[Datoteka:Rubik's cube.svg|96px]] || [[Datoteka:Group diagdram D6.svg|96px]] || [[Datoteka:Lattice of the divisibility of 60.svg|96px]] || [[Datoteka:Braid-modular-group-cover.svg|96px]]
|-
|[[kombinatorika]] || [[Teorija brojeva]] || [[Teorija grupa]] || [[Teorija grafova]] || [[Teorija nizova]] || [[Algebra]]
|}

Izučavanje struktura je započeto proučavanjem [[broj]]eva.&lt;ref&gt;[http://math.about.com/cs/algebra/g/algebradef.htm About.com Mathematics, Definicija algebre], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt; Na početku su formirani i proučavani [[prirodan broj|prirodni brojevi]] i [[Ceo broj|celi brojevi]]. Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definisana u [[elementarna algebra|osnovnoj algebri]] a dodatna svojstva celih brojeva se izučavaju u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Izučavanje metoda za rešavanje jednačina je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] koja prvenstveno izučava [[prsten (matematika)|prstenove]] i [[polje (matematika)|polja]], tj. strukture koje generalizuju osobine koje poseduju brojevi. Važan fizički koncept [[vektor]]a izučava se u [[linearna algebra|linearnoj algebri]]. Radi pojašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i teorija modela.

=== Geometrija ===
{{Poseban članak|Geometrija}}

Matematika se bavi proučavanjem prostora, koji spada u granu matematike - [[geometrija|geometriju]].

Geometrija obuhvata:
:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|[[Datoteka:Illustration to Euclid's proof of the Pythagorean theorem.svg|96px]] || [[Datoteka:Sinusvåg 400px.png|96px]] || [[Datoteka:Hyperbolic triangle.svg|96px]] || [[Datoteka:Torus.png|96px]] || [[Datoteka:Mandel zoom 07 satellite.jpg|96px]] || [[Datoteka:Measure illustration.png|70px]]
|-
|[[Geometrija]] || [[Trigonometrija]] || [[Diferencijalna geometrija]] || [[Topologija]] || [[Fraktal|Fraktalna geometrija]] || [[Teorija mera]]
|}

Izučavanje prostora je započelo sa [[geometrija|geometrijom]]. Najpre je nastala [[Euklidova geometrija|Euklidska geometrija]] i [[trigonometrija]] u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, koja se kasnije proširila na neeuklidske geometrije koje imaju centralnu ulogu u [[relativnost|opštoj relativnosti]]. Moderna polja geometrije su diferencijalna geometrija i [[algebarska geometrija]]. [[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije. [[Topologija]] izučava strukture u prostoru i njihove izmene pri [[Neprekidna funkcija|neprekidnim preslikavanjima]].&lt;ref&gt;[http://mathworld.wolfram.com/Geometry.html Wolfram MathWord, O geometriji], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt;

=== Analiza ===
{{Poseban članak|Matematička analiza}}

Matematika se bavi proučavanjem beskonačno malih promena, koje spadaju u granu matematike - [[matematička analiza|matematičku analizu]].

Analiza obuhvata&lt;ref&gt;[http://mathworld.wolfram.com/Analysis.html Wolfram MathWord, Termin i oblasti proučavanja analize], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt;:
:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|[[Datoteka:Integral as region under curve.svg|96px]] || [[Datoteka:Vector field.svg|96px]] || [[Datoteka:Airflow-Obstructed-Duct.png|96px]] || [[Datoteka:Limitcycle.svg|96px]] || [[Datoteka:Lorenz attractor.svg|96px]] || [[Datoteka:Conformal grid after Möbius transformation.svg|96px]]
|-
|[[Analiza]] || [[Vektorska analiza]]|| [[Diferencijalna analiza]] || [[Dinamički sistemi]] || [[Teorija haosa]] || [[Kompleksna analiza]]
|}

[[Diferencijalna jednačina|Teorija diferencijalnog računa]] je razvijena iz potreba prirodnih nauka za razumevanjem i opisivanjem promena koje se izvrše kod merljivih varijabli. Centralni koncept kojim se opisuje promena varijable je [[funkcija (matematika)|funkcija]]. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrednosti i količine izmene. Metode koje su razvijene za opisivanje i proučavanje ovakvih problema se izučavaju u [[diferencijalna jednačina|teoriji diferencijalnih jednačina]]. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realan broj|realni brojevi]], i detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[Matematička analiza|matematičke analize]].&lt;ref&gt;[http://ocw.mit.edu/courses/mathematics/18-100b-analysis-i-fall-2010/ MIT Open Course, Područje proučavanja Osnovne analize], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt; Zbog matematičkih razloga, uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] koji se izučavaju u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]. Funkcionalna analiza je usmerena na analiziranje ''n''-dimenzionalnih prostora funkcija postavljajući time osnovu za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

=== Primenjena matematika ===

[[Primenjena matematika]] koristi saznanja iz matematike kako bi došla do rešenja stvarnih problema.

Primenjena matematika obuhvata:
{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:0 auto&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|-
|[[Datoteka:Gravitation space source.png|96px]] || [[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.svg|96px]] || [[Datoteka:Composite trapezoidal rule illustration small.svg|96px]] || [[Datoteka:Maximum boxed.png|96px]] || [[Datoteka:Two red dice 01.svg|96px]] || [[Datoteka:Oldfaithful3.png|96px]] || [[Datoteka:Caesar3.svg|96px]]
|-
|[[Matematička fizika]] || [[Dinamika fluida]] || [[Numerička analiza]] || [[Matematička optimizacija|Optimizacija]] || [[Teorija verovatnoće]] || [[Statistika]] || [[Kriptografija]]
|-
|[[Datoteka:Market Data Index NYA on 20050726 202628 UTC.png|96px]] || [[Datoteka:Arbitrary-gametree-solved.svg|96px]] || [[Datoteka:Signal transduction pathways.svg|96px]] || [[Datoteka:Ch4-structure.png|96px]] || [[Datoteka:GDP PPP Per Capita IMF 2008.png|96px]] || [[Datoteka:Simple feedback control loop2.svg|96px]]
|-
|[[Finansijska matematika]] || [[Teorija igara]] || [[Matematička biologija]] || [[Matematička hemija]]|| [[Matematička ekonomija]] ||  [[Teorija kontrole]]
|}

Važna oblast primenjene matematike su [[verovatnoća]] i [[statistika]] koje se bave izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička analiza]] izučava numeričke metode izračunavanja, a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za oblasti matematike koje se koriste u [[Računarstvo|računarskim naukama]].&lt;ref&gt;[http://depts.washington.edu/amath/ Applied Mathematics, University of Washington, O primenjenoj matematici], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt;

== Istorija matematike ==
{{Poseban članak|Istorija matematike}}
Matematika se razvila iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, vrše mjerenja zemljišta i predviđaju [[astronomija|astronomski]] događaji, i ove tri primjene se mogu dovesti u vezu sa grubom podjelom matematike u izučavanje strukture, prostora i izmjena.&lt;ref name=Franklin&gt;James Franklin, &quot;Aristotelian Realism&quot; in ''Philosophy of Mathematics&quot;, ed. A.D. Irvine, [http://books.google.com/books?id=mbn35b2ghgkC&amp;pg=PA104#v=onepage&amp;q&amp;f=false p. 104]. Elsevier (2009).&lt;/ref&gt;

Izučavanje strukture počinje sa [[broj]]evima, u početku sa [[prirodan broj|prirodnim brojevima]] i [[cijeli broj|cijelim brojevima]]. Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definisana u [[osnovna algebra|osnovnoj algebri]] a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Izučavanje metoda za rješavanje jednačina je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] koja između ostalog izučava [[prsten]]ove i [[polje|polja]], strukture koje generalizuju osobine koje posjeduju brojevi. Fizikalno važan koncept [[vektor]]a se izučava u [[linearna algebra|linearnoj algebri]].

Izučavanje prostora je počelo sa [[geometrija|geometrijom]], prvo [[Euklidova geometrija|Euklidovom geometrijom]] i [[trigonometrija|trigonometrijom]] u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije proširila na [[ne-Euklidske geometrije]] koje imaju centralnu ulogu u [[opća relativnost|opštoj relativnosti]]. Moderna polja geometrije su [[diferencijalna geometrija]] i [[algebarska geometrija]]. [[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije, i predstavlja vezu u u izučavanju prostora i strukture. [[Topologija]] povezuje izučavanje prostora i izmjene fokusirajući se na koncept [[kontinuitet]]a.

Razumjevanje i opisivanje izmjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih nauka, i [[diferencijalni račun]] je razvijen u te svrhe. Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je [[funkcija]]. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, i metodi razvijeni pri tome, se izučavaju u [[diferencijalna jednačina|diferencijalnim jednačinama]]. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realni broj]]evi, i detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[analiza|analize]]. Zbog matematskih razloga, uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] koji se izučavaju u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]. [[Funkcionalna analiza]] je skoncetrisana na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time osnovu za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

Radi pojašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]].

Važna oblast primjenjene matematike je [[vjerovatnoća]] i [[statistika]] koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička analiza]] izučava numeričke metode izračunavanja a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za oblasti matematike koje se koriste u [[računarska nauka|računarskim naukama]].

&lt;center&gt;'''Skupovi brojeva'''&lt;/center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid #999; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
| &lt;math&gt;1, 2, \ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\ldots, -1, 0, 1, \ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{1}{2}; \frac{2}{3}; 0,125;\ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\pi, e, \sqrt{2},\ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;i, 3i+2, e^{i\pi/3},\ldots \,&lt;/math&gt; 
|-
| [[Prirodan broj|Prirodni brojevi]] (N)|| [[Cijeli broj]]evi (Z) || [[Racionalan broj|Racionalni brojevi]] (Q) || [[Realni broj]]evi (R) || [[Kompleksan broj|Kompleksni brojevi]] (C) 
|}

Sve do kraja [[16. vek]]a glavne grane matematike bile su [[geometrija]], i [[aritmetika]]. U 16. veku počela se razvijati [[algebra]], a u [[17. vek]]u stvaranje diferencijalnog i integralnog računa označilo je početak intenzivnog razvoja analize, koji je svoj vrhunac postigao u [[18. vek]]u.&lt;ref name=ohiostateuniversity&gt;{{cite web |url=https://people.math.osu.edu/easwaran.1/augustine.html |title=St. Augustine v. The Mathematicians |last1=Cipra |first1=Barry |date=1982 |website=osu.edu |publisher=Ohio State University  Mathematics department |accessdate=July 14, 2014 |archivedate=2014-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140716072457/https://people.math.osu.edu/easwaran.1/augustine.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Nastale Teorije diferencijalnih jednačina postale su važno sredstvo u ispitivanju zakona prirode u klasičnoj i nebeskoj [[mehanika|mehanici]].

Pojavom [[neeuklidska geometrija|neeuklidskih geometrija]], [[matematička logika|matematičke logike]] i [[teorija skupova|teorije skupova]] u [[19. vek]]u započeta je kritička revizija do tada izgrađenih matematičkih teorija, što je bitno uticalo na karakter, metode i načine razvoja matematike [[20. vek]]. U 20. veku, postojeće oblasti su se proširile, a razvijene su i nove oblasti, kao što su [[teorija verovatnoće]], [[statistika]], [[topologija]], [[apstraktna algebra]] i druge.

== Primjena matematike ==

Danas se matematika jako razvila i ima primjene u mnogo grana, kako prirodnih, tako i društvenih znanosti. Važna grana primijenjene matematike je [[Statistika]] (stohastička matematika), koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička matematika]] izučava numeričke metode izračunavanja, a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za više grana matematike koja se velikim dijelom koriste kao alati u [[Računarstvo|računarskim znanostima]]. Razvijena je i [[matematička teorija računarstva]], kao i niz drugih interdisciplinarnih grana.

== Matematika i ostale znanosti ==

Također se prilično često pokazalo da razvoj matematike ne mora nužno pratiti razvoj [[fizika|fizike]] ili neke druge &quot;konkretnije&quot; znanosti, to jest matematika se može razvijati &quot;sama za sebe&quot;, a primjena onoga što se dobije već se nađe tokom godina razvoja drugih znanosti
(primjeri za to nisu odviše jednostavni, ali, recimo, [[Riemannov prostor]] je jedan primjer za to - razvio se sam po sebi, a primjenu je našao tek u [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]])

== Matematika u citatima ==

* ''&quot;Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako glazbenik osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo.&quot;'', [[Vladimir Devidé]]

* ''&quot;Matematika nije nipošto dosadna ili bez mašte, već naprotiv, poput plemenite djevojke koja uzvraća ljubav onom tko je voli i razumije&quot;'', [[Vladimir Devidé]]

* ''&quot;Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u općini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može!&quot;'', [[Platon]]

* ''&quot;Matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstva da će se ljudski um uvijek boriti za uzvišene ciljeve&quot;'', [[Danilo Blanuša]]

* ''&quot;Znanje kojem teži geometrija je znanje o vječnome.&quot;'', [[Platon]]

== Poznati matematičari ==
[[Datoteka:Kapitolinischer Pythagoras.jpg|mini|200px|[[Pitagora]]]]
{{Columns-list|6|
* [[Pitagora]]
* [[Eratosten]]
* [[Arhimed]]
* [[Euklid]]
* [[Brahmagupta]] 
* [[Al-Hvarizmi]] 
* [[Fibonacci]] 
* [[Rene Descartes|René Descartes]]
* [[Brahmagupta]] 
* [[Isaac Newton]]
* [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]
* [[Pierre de Fermat]]
* [[Joseph-Louis Lagrange]]
* [[Pierre-Simon Laplace]]
* [[Adrien-Marie Legendre]]
* [[Arthur Cayley]]
* [[Karl Weierstrass]] 
* [[Sofija Kovaljevska]]
* [[Augustin Louis Cauchy]]
* [[Leonhard Euler]]
* [[Charles Fourier]]
* [[Laplace]]
* [[Karl Friedrich Gauss]]
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]]
* [[Niels Henrik Abel]]
* [[Gösta Mittag-Leffler]] 
* [[Jules Henri Poincaré]] 
* [[John von Neumann]] 
* [[Richard Dedekind]] 
* [[Carl Neumann]]
* [[David Hilbert]]&lt;ref&gt;Hilbert, D. (1919–20), Natur und Mathematisches Erkennen: Vorlesungen, gehalten 1919–1920 in Göttingen. Nach der Ausarbeitung von Paul Bernays (Edited and with an English introduction by David E. Rowe), Basel, Birkhäuser (1992).&lt;/ref&gt;
* [[Évariste Galois]]
* [[James Joseph Sylvester]]
* [[Leopold Kronecker]]
* [[Norbert Wiener]]
* [[Bernhard Riemann]]
* [[Srinivasa Ramanujan|Srīnivāsa Aiyangār Rāmānujan]] 
* [[Stanisław Ulam]] 
* [[Liu Hui]] 
* [[David Volfovich]] 
* [[Gregory Volfovich]] 
* [[Charles Babbage]] 
* [[William Hamilton]]
* [[Sophus Lie]] 
* [[Zu Chongzhi]] 
* [[Georg Cantor]] 
* [[Felix Klein]]
* [[Paul Erdös]]
* [[Benoît Mandelbrot]]
* [[Élie Cartan]] 
* [[Emmy Noether]]
* [[Jacques Hadamard]] 
* [[Emil Artin]]
* [[Henri Lebesgue]]
* [[Godfried Harold Hardy]] 
* [[John Littlewood]]
* [[Brower]] 
* [[Felix Hausdorff]] 
* [[Kurt Gödel]] 
* [[Alonzo Church]] 
* [[Alan Turing]]
* [[Alfred Tarski]] 
* [[Thoralf Skolem]] 
* [[Hermann Weyl]] 
* [[Sergej Soboljev]]
* [[Anatolij Ivanovič Maljcev]]
* [[Stefan Banach]]
* [[Andrej Nikolajevič Kolmogorov]]
* [[Lev Pontrjagin]]
* [[William Hodge]]
* [[Izrael Geljfand]] 
* [[André Weil]]
* [[Henri Cartan]]
* [[Diofant]]
* [[Laurent Schwarz]]
* [[Harish-Chandra]]
* [[Wilhelm Magnus]] 
* [[Charles Sanders Peirce]]
* [[Abraham Robinson]]
* [[Nicolas Bourbaki]] 
* [[Friedrich Hirzebruch]]
* [[Samuel Eilenberg]] 
* [[Vladimir Arnoljd]]
* [[Jean-Pierre Serre]]
* [[Saunders MacLane]] 
* [[Norman Steenrod]] 
* [[Alexandre Grothendieck]]
* [[William Lawvere]]
* [[Lars Hörmander]] 
* [[Daniel Quillen]] 
* [[Sergej Novikov]]
* [[John Milnor]]
* [[Michael Artin]] 
* [[John Charles Fields]]
* [[Pierre Deligne]]
* [[Dennis Sullivan]]
* [[Robert Langlands]]
* [[Mihajl Gromov]] 
* [[Jurij Manjin]] 
* [[Nicolaus Copernicus]] 
* [[William Sidis]] 
* [[Jamshīd al-Kāshī]] 
* [[Alexander Beilinson]]
* [[Vladimir Drinfeljd]]
* [[Gerd Faltings]] 
* [[Saharon Shelah]]
* [[Alain Connes]]
* [[Edward Witten]]
* [[Maxim Kontsevich]]
* [[André Joyal]] 
* [[Vladimir Voevodsky]]
* [[Michael Hopkins]] 
* [[Ruđer Josip Bošković|Ruđer Bošković]]
* [[John Forbes Nash, Jr.|John Forbes Nash]]
* [[Ludolph van Ceulen]]
* [[Madhava of Sangamagrama]]
* [[François Viète]]
* [[Andrew Wiles]]
* [[John Wallis]]
* [[John Machin]]
* [[Sasha Eliashberg]]
* [[Grigorij Perelman]] 
* [[Mihailo Petrović]]
* [[Albrecht Beutelspacher]]
* [[Terence Tao]]
* [[Johan Jensen]] 
* [[Maryam Mirzakhani]]
* [[Jacob Lurie]]
}}

=== Poznati muslimanski matematičari ===
{{Columns-list|6|

* [[Ahmed ibn Abdulah Marvazi]]
* [[Al-Hvarizmi|Abu Džafer Muhamed ibn Musa Horezmi]]
* [[Al-Najrizi|Fazl ibn Hatam Neirizi]]
* [[Musa ibn Šakir]]
* [[Abdul-Husein Sabit ibn Kura ibn Zahrun Harani]]
* [[Al-Batani|Abu Adbulah Muhamed ibn Džabir Batani (Albategnius)]]
* [[Abul Vefa|Abul-Vafa Muhamed ibn Muhamed Buzđani]]
* [[Abul-Fath Muhamed ibn Kasim Isfahani]]
* [[Abu Džafer Muhamed ibn Husein Hazin Horasani]]
* [[Sidžzi|Abu Said Ahmed ibn Muhamed ibn Abdul-Dželil Sidžzi]]
* [[Abul-Husein Abdurahman ibn Omer Sufi]]
* [[Kija Abul-Hasan Kušjar ibn Laban ibn Bašahri Gilani]]
* [[Abul-Hasan Ali ibn Ahmed Nasavi]]
* [[Abu-Rajhan Biruni|Abu Rejhan Muhamed ibn Ahmed Biruni]]
* [[Ibn Sina|Abu Ali Husein ibn Abdulah ibn Sina (Avicena)]]
* [[Abul-Fath Abdurahman Hazini]]
* [[Gijasudin Abul-Fath Omer ibn Ibrahim Hajam Nišapuri (Omer Hajam)]]
* [[Abu Hatam Muzafar ibn Ismail Esfezari]]
* [[Hadže Nasirudin Tusi|Abu Džafer Muhamed ibn Muhamed ibn Hasan (Hadže Nasirudin Tusi)]]
* [[Kutbudin Širazi|Mahmud ibn Masud ibn Muslih (Kutbudin Širazi)]]
* [[Nizamudin Hasan Muhamed ibn Husein Komi Nišapuri (Nizamudin Aradž)]]
* [[Mahmud ibn Muhamed ibn Omer Čagmini Horezmi]]
* [[Gijasudin Džamšid ibn Masud ibn Mahmud Tabib Kašani]]
* [[Salahudin-paša Musa ibn Muhameed ibn Mahmud Kazizade Rumi]]
* [[Alaudin Ali ibn Muhamed Samarkandi (Mula Ali Kušći)]]
* [[Nizamudin Abdul-Ali ibn Muhamed Birdžandi]]
* [[Mensur ibn Sadrudin Muhamed Huseini Daštaki Širazi (Gijasul-hukama)]]
* [[Šejh Bahai|Muhamed ibn Izudin Husein (Šejh Bahai)]]&lt;ref&gt; Ali Akbar Velajati (2016). ''Istorija kulture i civilizacije islama i Irana'' (Preveo s persijskog dr Muamer Halilović). Centar za religijske nauke „Kom”. Beograd (стр. 209-250.) &lt;/ref&gt;

}}

== Vidite još ==
{{Columns-list|4|
* [[Analiza]]
* [[Algebra]]
* [[Aritmetika]]
* [[Geometrija]]
* [[Teorija Brojeva]]
* [[Logika]]
* [[Verovatnoća i statistika]]
* [[Numerička analiza|Numerička matematika]]
* [[Veliki matematičari]]
* [[Pitagorina teorema]]
* [[Stereometrija]]
* [[Monotonost funkcije]]
* [[Geometrijska interpretacija izvoda]]
* [[Rolova teorema]]
* [[Lagranžova teorema]]
* [[Fermaova teorema]]
}}

== Reference ==
{{reflist|2|refs=
&lt;ref name=future&gt;Lynn Steen (April 29, 1988). ''The Science of Patterns'' Science, 240: 611–616. And summarized at [http://www.ascd.org/publications/curriculum-handbook/409/chapters/The-Future-of-Mathematics-Education.aspx Association for Supervision and Curriculum Development], www.ascd.org.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=devlin&gt;Keith Devlin, ''Mathematics: The Science of Patterns: The Search for Order in Life, Mind and the Universe'' (Scientific American Paperback Library) 1996, ISBN 978-0-7167-5047-5&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Courant, Richard and Herbert Robbins, ''What Is Mathematics? : An Elementary Approach to Ideas and Methods'', Oxford University Press, USA; 2 edition (July 18, 1996). ISBN 0-19-510519-2.
* {{cite book
|last=Einstein
|first=Albert
|authorlink=
|title=Sidelights on Relativity: I. Ether and relativity. II. Geometry and experience (translated by G.B. Jeffery, D.Sc., and W. Perrett, Ph.D).
|publisher=E.P. Dutton &amp; Co., New York
|url=http://searchworks.stanford.edu/view/1216826
|year=1923}}
* Marcus du Sautoy, ''[http://www.bbc.co.uk/podcasts/series/maths A Brief History of Mathematics]'', BBC Radio 4 (2010).
* Eves, Howard, ''An Introduction to the History of Mathematics'', Sixth Edition, Saunders, 1990, ISBN 0-03-029558-0.
* Morris Kline, ''Mathematical Thought from Ancient to Modern Times'', Oxford University Press, USA; Paperback edition (March 1, 1990). ISBN 0-19-506135-7.
* {{Cite journal |url=http://www.fields.utoronto.ca/aboutus/FieldsMedal_Monastyrsky.pdf |year=2001 |title=Some Trends in Modern Mathematics and the Fields Medal |author=Monastyrsky, Michael |publisher=Canadian Mathematical Society |accessdate=July 28, 2006 |format=PDF |ref=harv}}
* Oxford English Dictionary, second edition, ed. John Simpson and Edmund Weiner, Clarendon Press, 1989, ISBN 0-19-861186-2.
* ''The Oxford Dictionary of English Etymology'', 1983 reprint. ISBN 0-19-861112-9.
* Pappas, Theoni, ''The Joy Of Mathematics'', Wide World Publishing; Revised edition (June 1989). ISBN 0-933174-65-9.
* {{Cite journal |pages=97–229 |title=Linear associative algebra |first=Benjamin |last=Peirce |authorlink= |editor-link= |editor-first=Charles&amp;nbsp;Sanders |editor-last=Peirce |edition=Corrected, expanded, and annotated revision with an 1875 paper by B.&amp;nbsp;Peirce and annotations by his son, C.S. Peirce, of the 1872 lithograph |journal=American Journal of Mathematics |volume=4 |publisher=Johns Hopkins University |year=1881 |url=http://books.google.com/?id=De0GAAAAYAAJ&amp;pg=PA1&amp;dq=Peirce+Benjamin+Linear+Associative+Algebra+&amp;q= |id=Corrected, expanded, and annotated revision with an 1875 paper by B.&amp;nbsp;Peirce and annotations by his son, C.&amp;nbsp;S.&amp;nbsp;Peirce, of the 1872 lithograph ed. ''Google'' [http://books.google.com/books?id=LQgPAAAAIAAJ&amp;pg=PA221 Eprint] and as an extract, D.&amp;nbsp;Van Nostrand, 1882, ''Google'' [http://books.google.com/books?id=De0GAAAAYAAJ&amp;printsec=frontcover Eprint] |issue=1–4 |doi=10.2307/2369153 |ref=harv|jstor=2369153 }}.
* Peterson, Ivars, ''Mathematical Tourist, New and Updated Snapshots of Modern Mathematics'', Owl Books, 2001, ISBN 0-8050-7159-8.
* {{Cite book |first=Karl R. |last=Popper |authorlink= |title=In Search of a Better World: Lectures and Essays from Thirty Years |chapter=On knowledge |publisher=Routledge |year=1995 |isbn=0-415-13548-6}}
* {{cite journal
|last=Riehm
|first=Carl
|title=The Early History of the Fields Medal
|journal=Notices of the AMS
|volume=49
|issue=7
|pages=778–782
|publisher=AMS
|date=August 2002
|url=http://www.ams.org/notices/200207/comm-riehm.pdf
|format=PDF
|ref=harv}}
* {{cite journal |last=Sevryuk |first=Mikhail B. |date=January 2006 |title=Book Reviews |journal=Bulletin of the American Mathematical Society |volume=43 |issue=1 |pages=101–109 |url=http://www.ams.org/bull/2006-43-01/S0273-0979-05-01069-4/S0273-0979-05-01069-4.pdf |format=PDF |accessdate=June 24, 2006 |doi=10.1090/S0273-0979-05-01069-4 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Waltershausen |first=Wolfgang Sartorius von |authorlink= |title=Gauss zum Gedächtniss |year=1965|origyear=first published 1856 |publisher=Sändig Reprint Verlag H. R. Wohlwend |isbn=3-253-01702-8 |asin=B0000BN5SQ|id=  }}
* Benson, Donald C., ''The Moment of Proof: Mathematical Epiphanies'', Oxford University Press, USA; New Ed edition (December 14, 2000). ISBN 0-19-513919-4.
* Carl B. Boyer, ''A History of Mathematics'', Wiley; 2nd edition, revised by Uta C. Merzbach, (March 6, 1991). ISBN 0-471-54397-7.—A concise history of mathematics from the Concept of Number to contemporary Mathematics.
* Philip J. Davis and Reuben Hersh, ''The Mathematical Experience''. Mariner Books; Reprint edition (January 14, 1999). ISBN 0-395-92968-7.
* Jan Gullberg, ''Mathematics – From the Birth of Numbers''. W. W. Norton &amp; Company; 1st edition (October 1997). ISBN 0-393-04002-X.
* Hazewinkel, Michiel (ed.), ''Encyclopaedia of Mathematics''. Kluwer Academic Publishers 2000. – A translated and expanded version of a Soviet mathematics encyclopedia, in ten (expensive) volumes, the most complete and authoritative work available. Also in paperback and on CD-ROM, and [http://www.encyclopediaofmath.org/ online].
* Jourdain, Philip E. B., ''The Nature of Mathematics'', in ''The World of Mathematics'', James R. Newman, editor, Dover Publications, 2003, ISBN 0-486-43268-8.
* Maier, Annaliese, ''At the Threshold of Exact Science: Selected Writings of Annaliese Maier on Late Medieval Natural Philosophy'', edited by Steven Sargent, Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1982.
* Ali Akbar Velajati (2016). ''Istorija kulture i civilizacije islama i Irana'' (Preveo s persijskog dr Muamer Halilović). Centar za religijske nauke „Kom”. Beograd (стр. 209-259.)

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mathematics}}
{{Wikicitat|Matematika}}
* [http://www.matematika.ba Matematički web portal]
* [http://www.trmatematik.com Matematički in Turkey]
* [[Matematička gimnazija]]
* Spisak domaćih matematičara

[[Kategorija:Matematika| ]]</text>
      <sha1>161zlo36022zb2axuysegyiy5eodmzg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263656</id>
      <parentid>41263652</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/178.223.102.250|178.223.102.250]] ([[User talk:178.223.102.250|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33495" xml:space="preserve">[[Datoteka:Euclid.jpg|thumb|[[Euklid]] (držeći [[Pomična mjerka|šubler]]), grčki matematičar, 3. vek p.n.e., po zamisli [[Rafael]]a na slici ''Atenska škola''.&lt;ref&gt;No likeness or description of Euclid's physical appearance made during his lifetime survived antiquity. Therefore, Euclid's depiction in works of art depends on the artist's imagination (see ''[[Euklid|Euclid]]'').&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.cnrs.fr/en/1402.htm |title=Claire Voisin, Artist of the Abstract |publisher=.cnrs.fr |date= |accessdate=October 13, 2013}}&lt;/ref&gt;]]

'''Matematika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''[ars] mathematica'' &lt; grč. μαϑηματιϰὴ [τέχνη]: matematičko [umijeće], prema μάϑημα: nauk; znanje),&lt;ref&gt;{{cite web |title=mathematic |publisher= Online Etymology Dictionary |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=mathematic&amp;allowed_in_frame=0}}&lt;/ref&gt; je nauka koja izučava prirodu koristeći [[logika|logiku]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Abstract representations of numbers in the animal and human brain |journal=Trends in Neuroscience |volume=21 |issue=8|date=Aug 1998 |pages=355–361 |doi=10.1016/S0166-2236(98)01263-6 |pmid=9720604  |ref=harv |last1=Dehaene |first1=Stanislas |last2=Dehaene-Lambertz |first2=Ghislaine |last3=Cohen |first3=Laurent}}&lt;/ref&gt; Izučavane strukture najčešće potiču iz drugih prirodnih nauka, najčešće [[fizika|fizike]], ali neke od struktura su definisane i izučavane radi internih razloga.&lt;ref name=&quot;LaTorre&quot;&gt;{{cite book |title=Calculus Concepts: An Informal Approach to the Mathematics of Change |publisher=Cengage Learning |author=LaTorre, Donald R., John W. Kenelly, Iris B. Reed, Laurel R. Carpenter, and Cynthia R Harris |year=2011 |pages=[http://books.google.com/books?id=1Ebu2Tij4QsC&amp;pg=PA2 2] |isbn=1-4390-4957-2 |quote=Calculus is the study of change—how things change, and how quickly they change.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ramana&quot;&gt;{{cite book |title=Applied Mathematics |publisher=Tata McGraw–Hill Education |author=Ramana |year=2007 |page=[http://books.google.com/books?id=XCRC6BeKhIIC&amp;pg=SA2–PA10 2.10] |isbn=0-07-066753-5 |quote=The mathematical study of change, motion, growth or decay is calculus.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ziegler&quot;&gt;{{cite book |title=An Invitation to Mathematics: From Competitions to Research |publisher=Springer |author=Ziegler, Günter M. |authorlink= |year=2011 |pages=[http://books.google.com/books?id=9TATfteVeVYC&amp;pg=PR7 7] |isbn=3-642-19532-6 |chapter=What Is Mathematics?}}&lt;/ref&gt;

Istorijski, matematika se razvila iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, vrše mjerenja zemljišta i predviđaju [[astronomija|astronomski]] događaji, i ove tri primjene se mogu dovesti u vezu sa grubom podjelom matematike u izučavanje strukture, prostora i izmjena.&lt;ref&gt;&quot;''[http://books.google.com/books?id=drnY3Vjix3kC&amp;pg=PA1&amp;dq&amp;hl=en#v=onepage&amp;q=&amp;f=false A History of Greek Mathematics: From Thales to Euclid]''&quot;. Thomas Little Heath (1981). ISBN 0-486-24073-8&lt;/ref&gt;

Izučavanje strukture počinje sa [[broj]]evima, u početku sa [[prirodan broj|prirodnim brojevima]] i [[cijeli broj|cijelim brojevima]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=http://oed.com/view/Entry/114974 |title=mathematics, ''n.'' |publisher=Oxford University Press |work=Oxford English Dictionary |year=2012 |accessdate=June 16, 2012 |quote=The science of space, number, quantity, and arrangement, whose methods involve logical reasoning and usually the use of symbolic notation, and which includes geometry, arithmetic, algebra, and analysis.}}&lt;/ref&gt; Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definisana u [[apstraktna algebra|osnovnoj algebri]] a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Izučavanje metoda za rješavanje jednačina je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] koja između ostalog izučava [[prsten (matematika)|prstenove]] i [[polje (matematika)|polja]], strukture koje generalizuju osobine koje posjeduju brojevi.&lt;ref name=&quot;Kneebone&quot;&gt;{{cite book |title=Mathematical Logic and the Foundations of Mathematics: An Introductory Survey |publisher=Dover |author=Kneebone, G.T. |year=1963 |pages=[http://books.google.com/books?id=tCXxf4vbXCcC&amp;pg=PA4 4] |isbn=0-486-41712-3 |quote=Mathematics&amp;nbsp;... is simply the study of abstract structures, or formal patterns of connectedness.}}&lt;/ref&gt; Fizikalno važan koncept [[vektor]]a se izučava u [[linearna algebra|linearnoj algebri]].

Izučavanje prostora je počelo sa [[geometrija|geometrijom]], prvo [[Euklidova geometrija|Euklidovom geometrijom]] i [[trigonometrija|trigonometrijom]] u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije proširila na [[neeuklidske geometrije]] koje imaju centralnu ulogu u [[opšta relativnost|opštoj relativnosti]]. Moderna polja geometrije su [[diferencijalna geometrija]] i [[algebarska geometrija]]. [[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije, i predstavlja vezu u u izučavanju prostora i strukture. [[Topologija]] povezuje izučavanje prostora i izmjene fokusirajući se na koncept [[kontinuitet]]a.

Razumjevanje i opisivanje izmjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih nauka, i [[diferencijalni račun]] je razvijen u te svrhe.&lt;ref name=devlin/&gt; Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je [[funkcija]]. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, i metodi razvijeni pri tome, se izučavaju u [[diferencijalna jednačina|diferencijalnim jednačinama]]. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realan broj|realni brojevi]], i detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[analiza|analize]]. Zbog matematskih razloga, uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] koji se izučavaju u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]. [[Funkcionalna analiza]] je skoncetrisana na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time osnovu za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].&lt;ref name=future/&gt;

Radi pojašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]].

Važna oblast primjenjene matematike je [[vjerovatnoća i statistika]] koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička analiza]] izučava numeričke metode izračunavanja a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za oblasti matematike koje se koriste u [[računarska nauka|računarskim naukama]].

== Oblasti proučavanja ==

=== Nauka o brojevima ===

Matematika se bavi proučavanjem brojeva. Njihovim proučavanjem je započeto i proučavanje struktura. Od svih skupova brojeva, najpre su formirani i proučavani [[prirodan broj|prirodni brojevi]], a zatim [[Ceo broj|celi brojevi]]. Formirani su [[realan broj|realni brojevi]], kao brojeve koji predstavljaju kontinualne veličine. Iz matematičkih razloga uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]].

:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|&lt;math&gt;1, 2, 3,\ldots\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\ldots,-2, -1, 0, 1, 2\,\ldots\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt; -2, \frac{2}{3}, 1.21\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;-e, \sqrt{2}, 3, \pi\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;2, i, -2+3i, 2e^{i\frac{4\pi}{3}}\,\!&lt;/math&gt;
|-
|[[Prirodni brojevi]]|| [[Celi brojevi]] || [[Racionalni brojevi]]|| [[Realni brojevi]] || [[Kompleksni brojevi]]
|}

=== Počela i filozofija ===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|  &lt;math&gt; p \Rightarrow q \,&lt;/math&gt;|| [[Datoteka:Venn A intersect B.svg|128px]]  || [[Datoteka:Commutative diagram for morphism.svg|96px]]  
|-
| [[Matematička logika]] || [[Teorija skupova]] || [[Teorija kategorija]] || 
|}

=== Algebra ===
{{Poseban članak|Algebra}}

Matematika se bavi proučavanjem struktura (matematičkih struktura), koje spadaju u granu matematike - [[algebra|algebru]].

Algebra obuhvata:
:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|&lt;math&gt;\begin{matrix} (1,2,3) &amp; (1,3,2) \\ (2,1,3) &amp; (2,3,1) \\ (3,1,2) &amp; (3,2,1) \end{matrix}&lt;/math&gt; || [[Datoteka:Elliptic curve simple.svg|96px]] || [[Datoteka:Rubik's cube.svg|96px]] || [[Datoteka:Group diagdram D6.svg|96px]] || [[Datoteka:Lattice of the divisibility of 60.svg|96px]] || [[Datoteka:Braid-modular-group-cover.svg|96px]]
|-
|[[kombinatorika]] || [[Teorija brojeva]] || [[Teorija grupa]] || [[Teorija grafova]] || [[Teorija nizova]] || [[Algebra]]
|}

Izučavanje struktura je započeto proučavanjem [[broj]]eva.&lt;ref&gt;[http://math.about.com/cs/algebra/g/algebradef.htm About.com Mathematics, Definicija algebre], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt; Na početku su formirani i proučavani [[prirodan broj|prirodni brojevi]] i [[Ceo broj|celi brojevi]]. Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definisana u [[elementarna algebra|osnovnoj algebri]] a dodatna svojstva celih brojeva se izučavaju u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Izučavanje metoda za rešavanje jednačina je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] koja prvenstveno izučava [[prsten (matematika)|prstenove]] i [[polje (matematika)|polja]], tj. strukture koje generalizuju osobine koje poseduju brojevi. Važan fizički koncept [[vektor]]a izučava se u [[linearna algebra|linearnoj algebri]]. Radi pojašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i teorija modela.

=== Geometrija ===
{{Poseban članak|Geometrija}}

Matematika se bavi proučavanjem prostora, koji spada u granu matematike - [[geometrija|geometriju]].

Geometrija obuhvata:
:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|[[Datoteka:Illustration to Euclid's proof of the Pythagorean theorem.svg|96px]] || [[Datoteka:Sinusvåg 400px.png|96px]] || [[Datoteka:Hyperbolic triangle.svg|96px]] || [[Datoteka:Torus.png|96px]] || [[Datoteka:Mandel zoom 07 satellite.jpg|96px]] || [[Datoteka:Measure illustration.png|70px]]
|-
|[[Geometrija]] || [[Trigonometrija]] || [[Diferencijalna geometrija]] || [[Topologija]] || [[Fraktal|Fraktalna geometrija]] || [[Teorija mera]]
|}

Izučavanje prostora je započelo sa [[geometrija|geometrijom]]. Najpre je nastala [[Euklidova geometrija|Euklidska geometrija]] i [[trigonometrija]] u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, koja se kasnije proširila na neeuklidske geometrije koje imaju centralnu ulogu u [[relativnost|opštoj relativnosti]]. Moderna polja geometrije su diferencijalna geometrija i [[algebarska geometrija]]. [[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije. [[Topologija]] izučava strukture u prostoru i njihove izmene pri [[Neprekidna funkcija|neprekidnim preslikavanjima]].&lt;ref&gt;[http://mathworld.wolfram.com/Geometry.html Wolfram MathWord, O geometriji], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt;

=== Analiza ===
{{Poseban članak|Matematička analiza}}

Matematika se bavi proučavanjem beskonačno malih promena, koje spadaju u granu matematike - [[matematička analiza|matematičku analizu]].

Analiza obuhvata&lt;ref&gt;[http://mathworld.wolfram.com/Analysis.html Wolfram MathWord, Termin i oblasti proučavanja analize], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt;:
:{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|[[Datoteka:Integral as region under curve.svg|96px]] || [[Datoteka:Vector field.svg|96px]] || [[Datoteka:Airflow-Obstructed-Duct.png|96px]] || [[Datoteka:Limitcycle.svg|96px]] || [[Datoteka:Lorenz attractor.svg|96px]] || [[Datoteka:Conformal grid after Möbius transformation.svg|96px]]
|-
|[[Analiza]] || [[Vektorska analiza]]|| [[Diferencijalna analiza]] || [[Dinamički sistemi]] || [[Teorija haosa]] || [[Kompleksna analiza]]
|}

[[Diferencijalna jednačina|Teorija diferencijalnog računa]] je razvijena iz potreba prirodnih nauka za razumevanjem i opisivanjem promena koje se izvrše kod merljivih varijabli. Centralni koncept kojim se opisuje promena varijable je [[funkcija (matematika)|funkcija]]. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrednosti i količine izmene. Metode koje su razvijene za opisivanje i proučavanje ovakvih problema se izučavaju u [[diferencijalna jednačina|teoriji diferencijalnih jednačina]]. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realan broj|realni brojevi]], i detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[Matematička analiza|matematičke analize]].&lt;ref&gt;[http://ocw.mit.edu/courses/mathematics/18-100b-analysis-i-fall-2010/ MIT Open Course, Područje proučavanja Osnovne analize], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt; Zbog matematičkih razloga, uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] koji se izučavaju u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]. Funkcionalna analiza je usmerena na analiziranje ''n''-dimenzionalnih prostora funkcija postavljajući time osnovu za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

=== Primenjena matematika ===

[[Primenjena matematika]] koristi saznanja iz matematike kako bi došla do rešenja stvarnih problema.

Primenjena matematika obuhvata:
{|style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin:0 auto&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|-
|[[Datoteka:Gravitation space source.png|96px]] || [[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.svg|96px]] || [[Datoteka:Composite trapezoidal rule illustration small.svg|96px]] || [[Datoteka:Maximum boxed.png|96px]] || [[Datoteka:Two red dice 01.svg|96px]] || [[Datoteka:Oldfaithful3.png|96px]] || [[Datoteka:Caesar3.svg|96px]]
|-
|[[Matematička fizika]] || [[Dinamika fluida]] || [[Numerička analiza]] || [[Matematička optimizacija|Optimizacija]] || [[Teorija verovatnoće]] || [[Statistika]] || [[Kriptografija]]
|-
|[[Datoteka:Market Data Index NYA on 20050726 202628 UTC.png|96px]] || [[Datoteka:Arbitrary-gametree-solved.svg|96px]] || [[Datoteka:Signal transduction pathways.svg|96px]] || [[Datoteka:Ch4-structure.png|96px]] || [[Datoteka:GDP PPP Per Capita IMF 2008.png|96px]] || [[Datoteka:Simple feedback control loop2.svg|96px]]
|-
|[[Finansijska matematika]] || [[Teorija igara]] || [[Matematička biologija]] || [[Matematička hemija]]|| [[Matematička ekonomija]] ||  [[Teorija kontrole]]
|}

Važna oblast primenjene matematike su [[verovatnoća]] i [[statistika]] koje se bave izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička analiza]] izučava numeričke metode izračunavanja, a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za oblasti matematike koje se koriste u [[Računarstvo|računarskim naukama]].&lt;ref&gt;[http://depts.washington.edu/amath/ Applied Mathematics, University of Washington, O primenjenoj matematici], Pristupljeno 7.11.2013.&lt;/ref&gt;

== Istorija matematike ==
{{Poseban članak|Istorija matematike}}
Matematika se razvila iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, vrše mjerenja zemljišta i predviđaju [[astronomija|astronomski]] događaji, i ove tri primjene se mogu dovesti u vezu sa grubom podjelom matematike u izučavanje strukture, prostora i izmjena.&lt;ref name=Franklin&gt;James Franklin, &quot;Aristotelian Realism&quot; in ''Philosophy of Mathematics&quot;, ed. A.D. Irvine, [http://books.google.com/books?id=mbn35b2ghgkC&amp;pg=PA104#v=onepage&amp;q&amp;f=false p. 104]. Elsevier (2009).&lt;/ref&gt;

Izučavanje strukture počinje sa [[broj]]evima, u početku sa [[prirodan broj|prirodnim brojevima]] i [[cijeli broj|cijelim brojevima]]. Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definisana u [[osnovna algebra|osnovnoj algebri]] a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Izučavanje metoda za rješavanje jednačina je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] koja između ostalog izučava [[prsten]]ove i [[polje|polja]], strukture koje generalizuju osobine koje posjeduju brojevi. Fizikalno važan koncept [[vektor]]a se izučava u [[linearna algebra|linearnoj algebri]].

Izučavanje prostora je počelo sa [[geometrija|geometrijom]], prvo [[Euklidova geometrija|Euklidovom geometrijom]] i [[trigonometrija|trigonometrijom]] u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije proširila na [[ne-Euklidske geometrije]] koje imaju centralnu ulogu u [[opća relativnost|opštoj relativnosti]]. Moderna polja geometrije su [[diferencijalna geometrija]] i [[algebarska geometrija]]. [[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije, i predstavlja vezu u u izučavanju prostora i strukture. [[Topologija]] povezuje izučavanje prostora i izmjene fokusirajući se na koncept [[kontinuitet]]a.

Razumjevanje i opisivanje izmjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih nauka, i [[diferencijalni račun]] je razvijen u te svrhe. Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je [[funkcija]]. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, i metodi razvijeni pri tome, se izučavaju u [[diferencijalna jednačina|diferencijalnim jednačinama]]. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realni broj]]evi, i detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[analiza|analize]]. Zbog matematskih razloga, uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] koji se izučavaju u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]. [[Funkcionalna analiza]] je skoncetrisana na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time osnovu za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

Radi pojašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]].

Važna oblast primjenjene matematike je [[vjerovatnoća]] i [[statistika]] koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička analiza]] izučava numeričke metode izračunavanja a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za oblasti matematike koje se koriste u [[računarska nauka|računarskim naukama]].

&lt;center&gt;'''Skupovi brojeva'''&lt;/center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid #999; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
| &lt;math&gt;1, 2, \ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\ldots, -1, 0, 1, \ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\frac{1}{2}; \frac{2}{3}; 0,125;\ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;\pi, e, \sqrt{2},\ldots \,&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;i, 3i+2, e^{i\pi/3},\ldots \,&lt;/math&gt; 
|-
| [[Prirodan broj|Prirodni brojevi]] (N)|| [[Cijeli broj]]evi (Z) || [[Racionalan broj|Racionalni brojevi]] (Q) || [[Realni broj]]evi (R) || [[Kompleksan broj|Kompleksni brojevi]] (C) 
|}

Sve do kraja [[16. vek]]a glavne grane matematike bile su [[geometrija]], i [[aritmetika]]. U 16. veku počela se razvijati [[algebra]], a u [[17. vek]]u stvaranje diferencijalnog i integralnog računa označilo je početak intenzivnog razvoja analize, koji je svoj vrhunac postigao u [[18. vek]]u.&lt;ref name=ohiostateuniversity&gt;{{cite web |url=https://people.math.osu.edu/easwaran.1/augustine.html |title=St. Augustine v. The Mathematicians |last1=Cipra |first1=Barry |date=1982 |website=osu.edu |publisher=Ohio State University  Mathematics department |accessdate=July 14, 2014 |archivedate=2014-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140716072457/https://people.math.osu.edu/easwaran.1/augustine.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Nastale Teorije diferencijalnih jednačina postale su važno sredstvo u ispitivanju zakona prirode u klasičnoj i nebeskoj [[mehanika|mehanici]].

Pojavom [[neeuklidska geometrija|neeuklidskih geometrija]], [[matematička logika|matematičke logike]] i [[teorija skupova|teorije skupova]] u [[19. vek]]u započeta je kritička revizija do tada izgrađenih matematičkih teorija, što je bitno uticalo na karakter, metode i načine razvoja matematike [[20. vek]]. U 20. veku, postojeće oblasti su se proširile, a razvijene su i nove oblasti, kao što su [[teorija verovatnoće]], [[statistika]], [[topologija]], [[apstraktna algebra]] i druge.

== Primjena matematike ==

Danas se matematika jako razvila i ima primjene u mnogo grana, kako prirodnih, tako i društvenih znanosti. Važna grana primijenjene matematike je [[Statistika]] (stohastička matematika), koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička matematika]] izučava numeričke metode izračunavanja, a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za više grana matematike koja se velikim dijelom koriste kao alati u [[Računarstvo|računarskim znanostima]]. Razvijena je i [[matematička teorija računarstva]], kao i niz drugih interdisciplinarnih grana.

== Matematika i ostale znanosti ==

Također se prilično često pokazalo da razvoj matematike ne mora nužno pratiti razvoj [[fizika|fizike]] ili neke druge &quot;konkretnije&quot; znanosti, to jest matematika se može razvijati &quot;sama za sebe&quot;, a primjena onoga što se dobije već se nađe tokom godina razvoja drugih znanosti
(primjeri za to nisu odviše jednostavni, ali, recimo, [[Riemannov prostor]] je jedan primjer za to - razvio se sam po sebi, a primjenu je našao tek u [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]])

== Matematika u citatima ==

* ''&quot;Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako glazbenik osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo.&quot;'', [[Vladimir Devidé]]

* ''&quot;Matematika nije nipošto dosadna ili bez mašte, već naprotiv, poput plemenite djevojke koja uzvraća ljubav onom tko je voli i razumije&quot;'', [[Vladimir Devidé]]

* ''&quot;Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u općini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može!&quot;'', [[Platon]]

* ''&quot;Matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstva da će se ljudski um uvijek boriti za uzvišene ciljeve&quot;'', [[Danilo Blanuša]]

* ''&quot;Znanje kojem teži geometrija je znanje o vječnome.&quot;'', [[Platon]]

== Poznati matematičari ==
[[Datoteka:Kapitolinischer Pythagoras.jpg|mini|200px|[[Pitagora]]]]
{{Columns-list|6|
* [[Pitagora]]
* [[Eratosten]]
* [[Arhimed]]
* [[Euklid]]
* [[Brahmagupta]] 
* [[Al-Hvarizmi]] 
* [[Fibonacci]] 
* [[Rene Descartes|René Descartes]]
* [[Brahmagupta]] 
* [[Isaac Newton]]
* [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]
* [[Pierre de Fermat]]
* [[Joseph-Louis Lagrange]]
* [[Pierre-Simon Laplace]]
* [[Adrien-Marie Legendre]]
* [[Arthur Cayley]]
* [[Karl Weierstrass]] 
* [[Sofija Kovaljevska]]
* [[Augustin Louis Cauchy]]
* [[Leonhard Euler]]
* [[Charles Fourier]]
* [[Laplace]]
* [[Karl Friedrich Gauss]]
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]]
* [[Niels Henrik Abel]]
* [[Gösta Mittag-Leffler]] 
* [[Jules Henri Poincaré]] 
* [[John von Neumann]] 
* [[Richard Dedekind]] 
* [[Carl Neumann]]
* [[David Hilbert]]&lt;ref&gt;Hilbert, D. (1919–20), Natur und Mathematisches Erkennen: Vorlesungen, gehalten 1919–1920 in Göttingen. Nach der Ausarbeitung von Paul Bernays (Edited and with an English introduction by David E. Rowe), Basel, Birkhäuser (1992).&lt;/ref&gt;
* [[Évariste Galois]]
* [[James Joseph Sylvester]]
* [[Leopold Kronecker]]
* [[Norbert Wiener]]
* [[Bernhard Riemann]]
* [[Srinivasa Ramanujan|Srīnivāsa Aiyangār Rāmānujan]] 
* [[Stanisław Ulam]] 
* [[Liu Hui]] 
* [[David Volfovich]] 
* [[Gregory Volfovich]] 
* [[Charles Babbage]] 
* [[William Hamilton]]
* [[Sophus Lie]] 
* [[Zu Chongzhi]] 
* [[Georg Cantor]] 
* [[Felix Klein]]
* [[Paul Erdös]]
* [[Benoît Mandelbrot]]
* [[Élie Cartan]] 
* [[Emmy Noether]]
* [[Jacques Hadamard]] 
* [[Emil Artin]]
* [[Henri Lebesgue]]
* [[Godfried Harold Hardy]] 
* [[John Littlewood]]
* [[Brower]] 
* [[Felix Hausdorff]] 
* [[Kurt Gödel]] 
* [[Alonzo Church]] 
* [[Alan Turing]]
* [[Alfred Tarski]] 
* [[Thoralf Skolem]] 
* [[Hermann Weyl]] 
* [[Sergej Soboljev]]
* [[Anatolij Ivanovič Maljcev]]
* [[Stefan Banach]]
* [[Andrej Nikolajevič Kolmogorov]]
* [[Lev Pontrjagin]]
* [[William Hodge]]
* [[Izrael Geljfand]] 
* [[André Weil]]
* [[Henri Cartan]]
* [[Diofant]]
* [[Laurent Schwarz]]
* [[Harish-Chandra]]
* [[Wilhelm Magnus]] 
* [[Charles Sanders Peirce]]
* [[Abraham Robinson]]
* [[Nicolas Bourbaki]] 
* [[Friedrich Hirzebruch]]
* [[Samuel Eilenberg]] 
* [[Vladimir Arnoljd]]
* [[Jean-Pierre Serre]]
* [[Saunders MacLane]] 
* [[Norman Steenrod]] 
* [[Alexandre Grothendieck]]
* [[William Lawvere]]
* [[Lars Hörmander]] 
* [[Daniel Quillen]] 
* [[Sergej Novikov]]
* [[John Milnor]]
* [[Michael Artin]] 
* [[John Charles Fields]]
* [[Pierre Deligne]]
* [[Dennis Sullivan]]
* [[Robert Langlands]]
* [[Mihajl Gromov]] 
* [[Jurij Manjin]] 
* [[Nicolaus Copernicus]] 
* [[William Sidis]] 
* [[Jamshīd al-Kāshī]] 
* [[Alexander Beilinson]]
* [[Vladimir Drinfeljd]]
* [[Gerd Faltings]] 
* [[Saharon Shelah]]
* [[Alain Connes]]
* [[Edward Witten]]
* [[Maxim Kontsevich]]
* [[André Joyal]] 
* [[Vladimir Voevodsky]]
* [[Michael Hopkins]] 
* [[Ruđer Josip Bošković|Ruđer Bošković]]
* [[John Forbes Nash, Jr.|John Forbes Nash]]
* [[Ludolph van Ceulen]]
* [[Madhava of Sangamagrama]]
* [[François Viète]]
* [[Andrew Wiles]]
* [[John Wallis]]
* [[John Machin]]
* [[Sasha Eliashberg]]
* [[Grigorij Perelman]] 
* [[Mihailo Petrović]]
* [[Albrecht Beutelspacher]]
* [[Terence Tao]]
* [[Johan Jensen]] 
* [[Maryam Mirzakhani]]
* [[Jacob Lurie]]
}}

=== Poznati muslimanski matematičari ===
{{Columns-list|6|

* [[Ahmed ibn Abdulah Marvazi]]
* [[Al-Hvarizmi|Abu Džafer Muhamed ibn Musa Horezmi]]
* [[Al-Najrizi|Fazl ibn Hatam Neirizi]]
* [[Musa ibn Šakir]]
* [[Abdul-Husein Sabit ibn Kura ibn Zahrun Harani]]
* [[Al-Batani|Abu Adbulah Muhamed ibn Džabir Batani (Albategnius)]]
* [[Abul Vefa|Abul-Vafa Muhamed ibn Muhamed Buzđani]]
* [[Abul-Fath Muhamed ibn Kasim Isfahani]]
* [[Abu Džafer Muhamed ibn Husein Hazin Horasani]]
* [[Sidžzi|Abu Said Ahmed ibn Muhamed ibn Abdul-Dželil Sidžzi]]
* [[Abul-Husein Abdurahman ibn Omer Sufi]]
* [[Kija Abul-Hasan Kušjar ibn Laban ibn Bašahri Gilani]]
* [[Abul-Hasan Ali ibn Ahmed Nasavi]]
* [[Abu-Rajhan Biruni|Abu Rejhan Muhamed ibn Ahmed Biruni]]
* [[Ibn Sina|Abu Ali Husein ibn Abdulah ibn Sina (Avicena)]]
* [[Abul-Fath Abdurahman Hazini]]
* [[Gijasudin Abul-Fath Omer ibn Ibrahim Hajam Nišapuri (Omer Hajam)]]
* [[Abu Hatam Muzafar ibn Ismail Esfezari]]
* [[Hadže Nasirudin Tusi|Abu Džafer Muhamed ibn Muhamed ibn Hasan (Hadže Nasirudin Tusi)]]
* [[Kutbudin Širazi|Mahmud ibn Masud ibn Muslih (Kutbudin Širazi)]]
* [[Nizamudin Hasan Muhamed ibn Husein Komi Nišapuri (Nizamudin Aradž)]]
* [[Mahmud ibn Muhamed ibn Omer Čagmini Horezmi]]
* [[Gijasudin Džamšid ibn Masud ibn Mahmud Tabib Kašani]]
* [[Salahudin-paša Musa ibn Muhameed ibn Mahmud Kazizade Rumi]]
* [[Alaudin Ali ibn Muhamed Samarkandi (Mula Ali Kušći)]]
* [[Nizamudin Abdul-Ali ibn Muhamed Birdžandi]]
* [[Mensur ibn Sadrudin Muhamed Huseini Daštaki Širazi (Gijasul-hukama)]]
* [[Šejh Bahai|Muhamed ibn Izudin Husein (Šejh Bahai)]]&lt;ref&gt; Ali Akbar Velajati (2016). ''Istorija kulture i civilizacije islama i Irana'' (Preveo s persijskog dr Muamer Halilović). Centar za religijske nauke „Kom”. Beograd (стр. 209-250.) &lt;/ref&gt;

}}

== Vidite još ==
{{Columns-list|4|
* [[Analiza]]
* [[Algebra]]
* [[Aritmetika]]
* [[Geometrija]]
* [[Teorija Brojeva]]
* [[Logika]]
* [[Verovatnoća i statistika]]
* [[Numerička analiza|Numerička matematika]]
* [[Veliki matematičari]]
* [[Pitagorina teorema]]
* [[Stereometrija]]
* [[Monotonost funkcije]]
* [[Geometrijska interpretacija izvoda]]
* [[Rolova teorema]]
* [[Lagranžova teorema]]
* [[Fermaova teorema]]
}}

== Reference ==
{{reflist|2|refs=
&lt;ref name=future&gt;Lynn Steen (April 29, 1988). ''The Science of Patterns'' Science, 240: 611–616. And summarized at [http://www.ascd.org/publications/curriculum-handbook/409/chapters/The-Future-of-Mathematics-Education.aspx Association for Supervision and Curriculum Development], www.ascd.org.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=devlin&gt;Keith Devlin, ''Mathematics: The Science of Patterns: The Search for Order in Life, Mind and the Universe'' (Scientific American Paperback Library) 1996, ISBN 978-0-7167-5047-5&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Courant, Richard and Herbert Robbins, ''What Is Mathematics? : An Elementary Approach to Ideas and Methods'', Oxford University Press, USA; 2 edition (July 18, 1996). ISBN 0-19-510519-2.
* {{cite book
|last=Einstein
|first=Albert
|authorlink=
|title=Sidelights on Relativity: I. Ether and relativity. II. Geometry and experience (translated by G.B. Jeffery, D.Sc., and W. Perrett, Ph.D).
|publisher=E.P. Dutton &amp; Co., New York
|url=http://searchworks.stanford.edu/view/1216826
|year=1923}}
* Marcus du Sautoy, ''[http://www.bbc.co.uk/podcasts/series/maths A Brief History of Mathematics]'', BBC Radio 4 (2010).
* Eves, Howard, ''An Introduction to the History of Mathematics'', Sixth Edition, Saunders, 1990, ISBN 0-03-029558-0.
* Morris Kline, ''Mathematical Thought from Ancient to Modern Times'', Oxford University Press, USA; Paperback edition (March 1, 1990). ISBN 0-19-506135-7.
* {{Cite journal |url=http://www.fields.utoronto.ca/aboutus/FieldsMedal_Monastyrsky.pdf |year=2001 |title=Some Trends in Modern Mathematics and the Fields Medal |author=Monastyrsky, Michael |publisher=Canadian Mathematical Society |accessdate=July 28, 2006 |format=PDF |ref=harv}}
* Oxford English Dictionary, second edition, ed. John Simpson and Edmund Weiner, Clarendon Press, 1989, ISBN 0-19-861186-2.
* ''The Oxford Dictionary of English Etymology'', 1983 reprint. ISBN 0-19-861112-9.
* Pappas, Theoni, ''The Joy Of Mathematics'', Wide World Publishing; Revised edition (June 1989). ISBN 0-933174-65-9.
* {{Cite journal |pages=97–229 |title=Linear associative algebra |first=Benjamin |last=Peirce |authorlink= |editor-link= |editor-first=Charles&amp;nbsp;Sanders |editor-last=Peirce |edition=Corrected, expanded, and annotated revision with an 1875 paper by B.&amp;nbsp;Peirce and annotations by his son, C.S. Peirce, of the 1872 lithograph |journal=American Journal of Mathematics |volume=4 |publisher=Johns Hopkins University |year=1881 |url=http://books.google.com/?id=De0GAAAAYAAJ&amp;pg=PA1&amp;dq=Peirce+Benjamin+Linear+Associative+Algebra+&amp;q= |id=Corrected, expanded, and annotated revision with an 1875 paper by B.&amp;nbsp;Peirce and annotations by his son, C.&amp;nbsp;S.&amp;nbsp;Peirce, of the 1872 lithograph ed. ''Google'' [http://books.google.com/books?id=LQgPAAAAIAAJ&amp;pg=PA221 Eprint] and as an extract, D.&amp;nbsp;Van Nostrand, 1882, ''Google'' [http://books.google.com/books?id=De0GAAAAYAAJ&amp;printsec=frontcover Eprint] |issue=1–4 |doi=10.2307/2369153 |ref=harv|jstor=2369153 }}.
* Peterson, Ivars, ''Mathematical Tourist, New and Updated Snapshots of Modern Mathematics'', Owl Books, 2001, ISBN 0-8050-7159-8.
* {{Cite book |first=Karl R. |last=Popper |authorlink= |title=In Search of a Better World: Lectures and Essays from Thirty Years |chapter=On knowledge |publisher=Routledge |year=1995 |isbn=0-415-13548-6}}
* {{cite journal
|last=Riehm
|first=Carl
|title=The Early History of the Fields Medal
|journal=Notices of the AMS
|volume=49
|issue=7
|pages=778–782
|publisher=AMS
|date=August 2002
|url=http://www.ams.org/notices/200207/comm-riehm.pdf
|format=PDF
|ref=harv}}
* {{cite journal |last=Sevryuk |first=Mikhail B. |date=January 2006 |title=Book Reviews |journal=Bulletin of the American Mathematical Society |volume=43 |issue=1 |pages=101–109 |url=http://www.ams.org/bull/2006-43-01/S0273-0979-05-01069-4/S0273-0979-05-01069-4.pdf |format=PDF |accessdate=June 24, 2006 |doi=10.1090/S0273-0979-05-01069-4 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Waltershausen |first=Wolfgang Sartorius von |authorlink= |title=Gauss zum Gedächtniss |year=1965|origyear=first published 1856 |publisher=Sändig Reprint Verlag H. R. Wohlwend |isbn=3-253-01702-8 |asin=B0000BN5SQ|id=  }}
* Benson, Donald C., ''The Moment of Proof: Mathematical Epiphanies'', Oxford University Press, USA; New Ed edition (December 14, 2000). ISBN 0-19-513919-4.
* Carl B. Boyer, ''A History of Mathematics'', Wiley; 2nd edition, revised by Uta C. Merzbach, (March 6, 1991). ISBN 0-471-54397-7.—A concise history of mathematics from the Concept of Number to contemporary Mathematics.
* Philip J. Davis and Reuben Hersh, ''The Mathematical Experience''. Mariner Books; Reprint edition (January 14, 1999). ISBN 0-395-92968-7.
* Jan Gullberg, ''Mathematics – From the Birth of Numbers''. W. W. Norton &amp; Company; 1st edition (October 1997). ISBN 0-393-04002-X.
* Hazewinkel, Michiel (ed.), ''Encyclopaedia of Mathematics''. Kluwer Academic Publishers 2000. – A translated and expanded version of a Soviet mathematics encyclopedia, in ten (expensive) volumes, the most complete and authoritative work available. Also in paperback and on CD-ROM, and [http://www.encyclopediaofmath.org/ online].
* Jourdain, Philip E. B., ''The Nature of Mathematics'', in ''The World of Mathematics'', James R. Newman, editor, Dover Publications, 2003, ISBN 0-486-43268-8.
* Maier, Annaliese, ''At the Threshold of Exact Science: Selected Writings of Annaliese Maier on Late Medieval Natural Philosophy'', edited by Steven Sargent, Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1982.
* Ali Akbar Velajati (2016). ''Istorija kulture i civilizacije islama i Irana'' (Preveo s persijskog dr Muamer Halilović). Centar za religijske nauke „Kom”. Beograd (стр. 209-259.)

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mathematics}}
{{Wikicitat|Matematika}}
* [http://www.matematika.ba Matematički web portal]
* [http://www.trmatematik.com Matematički in Turkey]
* [[Matematička gimnazija]]
* Spisak domaćih matematičara

[[Kategorija:Matematika| ]]</text>
      <sha1>of4vyd3bxebm57zrs3ojprhgtnytaqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charles Darwin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2559</id>
    <revision>
      <id>41263618</id>
      <parentid>41252931</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:29:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40982" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Charles Robert Darwin
| slika                   = Charles Darwin photograph by Julia Margaret Cameron, 1868.jpg
| slika_širina            = 220px
| naslov                  = Slikala Julia Margaret Cameron
| datum_rođenja           = [[12. 2.|12. veljače]] [[1809|1809.]]
| mjesto_rođenja          = [[Shrewsbury]], [[Shopshire]], [[Engleska]]
| datum_smrti             = [[19. 4.|19. travnja]] [[1882|1882.]]
| mjesto_smrti            = [[Downe]], [[Kent]], [[Engleska]]
| prebivalište            = [[Engleska]]
| državljanstvo           = [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Biologija]], [[Evolucija (biologija)|Evolucija]]
| radna_institucija       = [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]] ''(Kraljevsko zemljopisno društvo Velike Britanije)''
| alma_mater              = [[University of Edinburgh]] &lt;/br&gt; [[University of Cambridge]]
| doktorski_mentor        = [[Adam Sedgwick]]&lt;/br&gt;[[John Stevens Henslow]]
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = autor prve moderne teorije o [[evolucija (biologija)|evoluciji]], koja je po njemu dobila i naziv [[darvinizam]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Kraljevska medalja]] (1853.)&lt;/br&gt;[[Medalja Wollaston]] (1859.)&lt;/br&gt;[[Medalja Copley]] (1864.)
| religija                = potječe iz [[Unitarijanizam|unitarijanističkog]] obitelji, štovao je [[Crkva Engleske|Englesku Crkvu]], a od 1851. [[Agnosticizam|agnostik]]
| fusnote                 = 
}}

'''Čarls Robert Darvin''' (Charles Robert Darwin, [[1809]] - [[1882]]) je britanski naučnik koji je udario temelje modernoj teoriji evolucije pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodne selekcije. 

=== Darvinova teorija ===
Prirodnonaučna teorija o poreklu i razvoju životinjskih vrsta uključujući i čoveka nazvana je '''darvinizam'''. Radeći na empirijskom materijalu Darwin je postavio ove osnovne teze svoje teorije: 

a) ''varijabilitet'', a to će reći slučajnu promenjivost u razvoju živih bića; 

b) ''hereditet'', tj. nasleđivanje izvesnih stečenih oznaka; 

c) ''selekcija boljih'', tj. jačih, koja je posledica borbe za održavanje vrsta. 

Darvinizam naročito ukazuje na poreklo čoveka iz primata (čovekolikih majmuna) i imao je uticaja na razvoj drugih nauka (npr. sociologije), ali često sa simplifikacijama (uproštavanjima) pa govorimo o '''''vulgarnom darvinizmu''''' ili '''''[[Biologizam|biologizmu]]'''''. 

==== Biografija ====
Darvin je rođen u mestu Šruzberi (Schrewsbery) [[12. 2.|12. februara]] [[1809]]. godine kao peto dete dobrostojeće engleske porodice. Njegov pradeda s majčine strane bio je uspešni trgovac porculanskom i lončarskom robom Džosija Vedgvud, a pradeda s očeve strane bio je u [[18. vijek|18. veku]] dobro znani psiholog i naučnik Erasmus Darvin. Nakon završetka školovanja u elitnoj školi u rodnom Šrevzburiju (1825) mladi Darvin je upisao medicinu na [[Univerzitet u Edinburghu|Univerzitetu u Edinburgu]]. Godine 1827. izbačen je sa studija medicine i upisao se na univerzitet [[Cambridge|Kembridž]] kako bi postao sveštenik engleske crkve. Tamo je sreo geologa Adama Sedžvika i naturalistu Džona Hensloua. 

Henslou ne samo da je pomogao Darvinu da izgradi samopouzdanje nego je svog učenika podučio kako da bude pažljiv i savestan promatrač prirodnih fenomena i skupljač primeraka. Nakon završenih studija na [[Cambridge|Kembridžu]] 1831. godine u svojoj dvadesetdrugoj godini Darvin se, uglavnom na Henslouov nagovor, ukrcao na brod HMS Bigl i pridružio se ekipi naturalista na naučnom putovanju po svetu. Darvin je na tom putovanju dobio priliku da promatra geološke formacije koje su pronađene na različitim [[kontinenti]]ma i ostrvima kao i velik broj [[fosil]]a i [[organizam]]a. U svojim geološkim opservacijama Darvin je bio najimpresioniraniji učinkom koji su imale prirodne sile na zemljinu površinu. U to doba većina geologa zastupala je teoriju kako su pojedine vrste životinjskog i biljnog sveta nastajale nezavisno jedna od druge, te da je svaka prošla kreacija uništena iznenadnom katastrofom, kao što je npr. potres ili svijanje zemljine površine. Prema toj teoriji poslednja katastrofa bila je ona povezana s Nuhinom arkom koja je izbrisala sve životne oblike osim onih koji su se ukrcali u Nojevu barku. Ostali primerci životnih oblika postali su fosili. Prema tom gledištu vrste, kreirane nezavisno jedna od druge, nisu bile u mogućnosti mutirati što ih je činilo nepromenjivim za sva vremena.

Katastrofičnu tezu (ali ne i nemutaciju vrsta) izmienio je engleski [[geologija|geolog]] sir Čarls Liel u svojoj knjizi u dva sveska &quot;Principi geologije&quot; ( ''Principles of Geology'' ) (1830 - 1833). Liel je utvrdio kako [[zemlja (planet)|zemljina]] površina prolazi kroz stalne promene što je rezultat delovanja prirodnih sila kroz duži vremenski period. Dok je boravio na HSM Biglu Darvin je zaključio kako mnoga Lielova zapažanja odgovaraju onome što je sam uočio. Iako je takođe primetio kako se neki nalazi na koje je naišao kose s jednim delom gledišta koja je Liel zastupao. Tako je, na primer, zapazio da na ostrvu [[Galapagos]] postoji jedinstvena vrsta kornjača, američkog drozda i zeba koje su, unatoč tome što su bliski povezane, različite u strukturi i prehrabenim navikama od ostrva do ostrva. Ta opažanja naterala su Darvina da postavi pitanje da li je moguće da postoje veze između različitih ali i sličnih vrsta.

Nakon što se [[1836]] vratio u Englesku svoje ideje o promenjivosti vrsta objavio je u delu &quot;Beleške o transmutaciji vrsta&quot; (''Notebooks on the Transmutation of Species''). Darvin se u svom stajalištu o razvijanju organizama još više učvrstio nakon što je pročitao &quot;Esej o principima populacije&quot; (''An Essay on the Principle of Population'') iz [[1798]]. godine, delo britanskog ekonomiste [[Thomas Robert Malthus|Thomasa Roberta Malthusa]]. U tom delu Malthus objašnjava kako je ljudska populacija ostala uravnotežena, naime autor je tvrdio kako povećanje izvora hrane nije jednoznačno s geometrijskom rastom broja stanovnika. Kao ključne faktore naveo je oskudice i bolesti te društevna događanja poput rata. Darvin je odmah Malthusove argumente primenio na životinje i biljke i 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcija.

Naredne dve decenije radio je na ovoj teoriji i još nekim prirodno-istorijskim projektima (Darvin je bio prilično bogat i nikada nije imao potrebu za dodatnim prihodima). Godine 1839. oženio se svojom rođakinjom Emom Vedvud, a nešto kasnije preselio se malo imanje Daun Haus izvan [[London]]a. Tamo je sa suprugom podizao desetoro dece, od koje je troje umrlo u ranom detinstvu. Darvin je svoju teoriju prvi put objavio 1858. godine u novinama, istovremeno kada je to učinio i Alfred Rasel Valas, mladi naturalista koji je nezavisno od Darvina došao do istog zaključka. Darvinova teorija je u celosti objavljenja 1859. godine pod naslovom [[O poreklu vrsta]] (On the Origin of Species). Knjiga koju su nazvali &quot;knjigom koja je šokirala svet&quot;, prodala se u potpunosti već prvi dan te je naknadno štampano još šest izdanja (Darvin ju je pripremao pune 22 godine). 

Reakcija na Darvinovu knjigu bila je veoma brza. Neki biolozi prigovarali su Darvinu kako ne može dokazati svoje hipoteze. Drugi su kritikovali Darvinovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Međutim najžešći napadi na Darvinovu teoriju nisu dolazili od naučnika već od strane crkvenih predstavnika. Oni su mu spočitavali da teorija o prirodnoj selekciji poriče uticaj [[Bog]]a na stvaranje [[čovjek|čoveka]] i stavlja čoveka na istu razinu sa [[životinje|životinjama]]. 

Ostatak života Darvin je proveo proširujući različite aspekte problema koji je postavio u svom delu. Stoga je kasnije objavio još nekoliko knjiga u kojima je te probleme nastojao obrazložiti: Promenjivost životinja i biljaka pod domaćim uslovima (1868; The Variation of Animals and Plants Under Domestication), Poreklo čoveka (1871;The Descent of Man ), The Expression of the Emotions in Animals and Man (1872) i The Descent of Man and Selection in Relation to Sex (1872). Važnost Darvinova rada prepoznali su njegovi savremenici te je Darvin izbaran u Kraljevsko društvo (Royal Society) 1839. godine i u Francusku akademiju nauka (1878). Odana mu je počast i mestom pokopa u [[vestminster]]skoj opatiji, nakon što je [[19. 4.|19. aprila]] [[1882]]. preminuo u mestu Daun (Down), grofovija [[Kent]].

== Biografija ==

=== Porijeklo ===

Darwin je rođen kao peto dijete dobrostojeće engleske obitelji, otac mu je bio uspješni i imućni liječnik Robert Waring Darwin. Njegov pradjed s majčine strane bio je uspješni trgovac porculanskom i lončarskom robom Josiah Wedgwood, a pradjed s očeve strane bio je u 18. stoljeću dobro znani [[psihologija|psiholog]] i učenjak [[Erasmus Darwin]]. Njegov je djed, Erasmus Darwin, također liječnik, stekao svjetski ugled svojim poetičnim opisima prirodnog svijeta. Prvi je Erasmus Darwin progovorio o evoluciji u epu u stihovima Zoonomija ili zakoni organskog života
Charlesova je majka bila kći Josie Wedgewooda, osnivača danas poznate tvornice porculana, aktivna sudionika intelektualnog života onog doba koji ga je povezao ne samo s Erasmusom Darwinom nego i sa [[Joseph Priestley|Josephom Priestleyem]], tadašnjim slavnim kemičarom.

=== Na sveučilištu ===

Nakon završetka školovanja u elitnoj školi u rodnom Shrewsburyu (1825.) mladi je [[Darwin]] upisao [[medicina|medicinu]] i teologiju na sveučilištu u [[Edinburgh|Edinburghu]]. Godine [[1827]]. izbačen je sa studija medicine i upisao se na [[sveučilište Cambridge]], s ciljem da postane svećenik Engleske crkve. Tamo je susreo [[geologija|geologa]] [[Adam Sedgwick|Adama Sedgwicka]] i [[naturalizam|prirodoslovca]] [[John Henslow|Johna Henslowa]].

Henslow ne samo da je pomogao Darwinu da izgradi [[samopouzdanje]] nego je svog učenika podučio kako da bude pažljiv i savjestan promatrač prirodnih fenomena i skupljač primjeraka. Nakon završenog studija na Cambridgeu [[1831]]. godine u svojoj dvadesetdrugoj godini Darwin se, uglavnom na Henslow nagovor, ukrcao na brod [[HMS Beagle]] i pridružio se ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu. Darwin je na tom putovanju dobio priliku da promatra geološke formacije koje su pronađene na različitim kontinentima i otocima kao i velik broj [[fosil]]a i organizama. U svojim geološkim opservacijama Darwina je najviše impresionirao učinak koji su imale prirodne sile na zemljinu površinu. U to doba većina geologa zastupala je teoriju kako su pojedine vrste životinjskog i biljnog svijeta nastajale nezavisno jedna od druge, te da je svaka prošla kreacija uništena iznenadnom katastrofom, kao što je npr. potres ili svijanje zemljine površine. Prema toj teoriji posljednja katastrofa bila je ona povezana s [[Noina arka|Noinom arkom]] koja je izbrisala sve životne oblike osim onih koji su se ukrcali u Noinu arku. Ostali primjerci životnih oblika postali su fosili. Prema tom gledištu vrste, kreirane neovisno jedna od druge, nisu bile u mogućnosti mutirati što ih je činilo nepromjenjivim za sva vremena.

Katastrofičnu tezu (ali ne i nemutaciju vrsta) izmijenio je engleski geolog sir [[Charles Lyell]] u svojoj knjizi u dva sveska [[Principi geologije]] (''Principles of Geology'') ([[1830]]. - [[1833]].). Lyell je ustvrdio kako [[Zemlja|zemljina]] površina prolazi kroz stalne promjene što je rezultat djelovanja prirodnih sila kroz duži vremenski period. Dok je boravio na HSM Beagleu Darwin je zaključio kako mnoga Lyellova zapažanja odgovaraju onome što je sam uočio, iako je također zamijetio kako se neki nalazi na koje je naišao kose s jednim dijelom gledišta koja je Lyell zastupao. Tako je, na primjer, zapazio da na otočju [[Otočje Galápagos|Galápagos]] postoji jedinstvena vrsta kornjača, američkog drozda i zeba koje su, unatoč tome što su blisko povezane, različite u strukturi i prehrambenim navikama od otoka do otoka. Ta opažanja natjerala su Darwina da si postavi pitanje da li je moguće da postoje veze između različitih ali i sličnih vrsta.

[[Datoteka:Darwin ape.jpg|lijevo|180px|mini|Karikatura iz 1870. na temu teorije o [[evolucija (biologija)|evoluciji]], spajanjem [[majmun]]ovog tijela sa Darwinovom glavom]]

=== Darwinova teorija ===

Nakon što se [[1836]]. vratio u Englesku svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu [[Bilješke o transmutaciji vrsta]] (''Notebooks on the Transmutation of Species''). Darwin se u svome stajalištu o razvijanju organizama još više učvrstio nakon što je pročitao [[Esej o principima stanovništva]] (''An Essay on the Principle of Population'') iz [[1798]]. godine, djelo britanskog [[ekonomija|ekonomiste]] [[Thomas Robert Malthus|Thomasa Roberta Malthusa]]. U tom djelu Malthus objašnjava kako je ljudska populacija ostala uravnotežena, naime autor je tvrdio kako povećanje izvora hrane nije jednoznačno s geometrijskom rastom broja stanovnika. Kao ključne faktore naveo je oskudice i bolesti te društevna događanja poput rata. Darwin je odmah Malthusove argumente primijenio na životinje i biljke i [[1838]]. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcije.

Naredna dva desetljeća radio je na ovoj teoriji i još nekim prirodno-povijesnim projektima (Darwin je bio prilično bogat i nikada nije imao potrebu za dodatnim prihodima). Godine [[1839]]. oženio se svojom rođakinjom [[Emma Wedgwood|Emmom Wedgwood]], a nešto kasnije preselio se na malo imanje Down House izvan [[London|Londona]]. Tamo je sa suprugom podizao desetoro djece, od kojih je troje umrlo u ranom djetinstvu. Darwin je svoju teoriju prvi puta objavio [[1858]]. godine u novinama, istovremeno kada je to učinio i [[Alfred Russel Wallace]], mladi prirodoslovac koji je nezavisno od Darwina došao do istog zaključka. Darwinova teorija je u cjelosti objavljenja [[1859]]. godine pod naslovom [[Postanak vrsta]] (''The Origin of Species''). Podnaslov knjige se naziva  &quot;The Origin of Species by Means of Natural Selection or the Preservation of Favoured Race in the Struggle for Life - Porijeklo vrsta uz pomoć prirodne selekcije ili preživljavanje povlaštenih rasa u borbi za opstanak&quot;. Bio je to uvod u rasnu teoriju i neizbježnost istrebljenja rasa &lt;ref&gt;Donald de Marco, Benjamin Wiker: &quot;Arhitekti kulture smrti&quot;, Verbum, Split 2007.&lt;/ref&gt; (u eng. izvorniku ''On the Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life'')&lt;ref&gt;V. sliku. Datoteka:Origin_of_Species.jpg&lt;/ref&gt;. Knjiga koju su nazvali knjigom koja je šokirala svijet, prodala se u potpunosti već prvi dan te je naknadno tiskano još šest izdanja (Darwin ju je pripremao pune 22 godine). 

=== Kritika Darwinove knjige &quot;Postanak vrsta&quot; ===

[[Datoteka:Origin of Species.jpg|mini|250px|desno| Naslovna strana knjige ''[[Postanak vrsta]]'']]
Reakcija na Darwinovu knjigu bila je veoma brza. Neki [[biologija|biolozi]] (Adam Sedgwick&lt;ref&gt;[http://www.darwinproject.ac.uk/entry-2548 Pismo Darwinova učitelja biologije Adama Sedgwicka svojem učeniku, povodom primitka njegove knjige &quot;Porijeklo vrsta&quot;, 1859. godine]&lt;/ref&gt; i John Stevens Henslow) spočitavali su Darwinu kako ne može dokazati svoje hipoteze. Drugi su kritizirali Darwinovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Međutim najžešći napadi na Darwinovu teoriju nisu dolazili od znanstvenika već od strane crkvenih predstavnika. Oni su mu spočitavali da teorija o prirodnoj selekciji poriče utjecaj [[Bog|Boga]] na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama.

Ostatak života Darwin je proveo proširujući različite aspekte problema koje je postavio u svom djelu. Stoga je kasnije objavio još nekoliko knjiga u kojima je te probleme nastojao obrazložiti: The Variation of Animals and Plants Under Domestication (1868.; Promjenjivost životinja i biljaka pod domaćim uvjetima), The Descent of Man (1871.; Podrijetlo čovjeka), The Expression of the Emotions in Animals and Man (1872.) i The Descent of Man and Selection in Relation to Sex (1872.). Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi suvremenici te je Darwin izabran u Kraljevsko društvo (Royal Society) 1839. godine i u Francusku akademiju znanosti (1878.). Odana mu je počast i mjestom pokopa u [[Opatija Westminster|Westminster opatiji]], nakon što je 19. travnja 1882. preminuo u mjestu Downe, grofovija Kent.

U biologiji se rabi oblik '''Darwin''' kad se citira botaničko ime.&lt;ref&gt;[http://www.ipni.org/ipni/authorsearchpage.do Tražilica] [[Međunarodni indeks biljnih imena]] &lt;/ref&gt;

==Optužbe o plagijatu==

Prilikom tiskanja prvog izdanja &quot;Postanak vrsta&quot; Charles Darwin je izostavio prvo poglavlje koje je je bilo uobičajeno u tom vremenu, gdje znastvenici davaju prizanje drugim znastvenicima i ostalima koji su utjecali na njihovo dijelo. Ovim izostankom Darwin je primio mnoge kritike, jer time je &quot;posvojio&quot; sve ideje koje je predstavio  svojom djelu. Osobito ljutit bio je britanski fizičar i teolog [[Baden Powell]], u kasnijim izdanjima &quot;Postanka vrsta&quot; Charles Darwin je bio dodao poglavlje u predgovoru, no u mnogim slučajevima je on je izostavio poneke znastvenike ili je naveo znastvenike koji nisu ništa značili. Špekulacije oko kašnjenja prvog izdanja knjige vrtile su se oko kontrovernosti ideja, atribucija ideja drugima i sebi, kao i nesposobnosti Charlesa Darwina da skupi i navede sve prijašnje utjecaje.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/07/15/books/review/darwins-ghosts-by-rebecca-stott.html?pagewanted=2&amp;_r=0 Revolutionary Theory]&lt;/ref&gt;.Postoji i legenda da Charles Darwin je nikada nije vratio posuđeno djelo [[Al-Jahiz]]a &quot;Knjiga o životinjama&quot; iz knjižnice Britanskog muzeja&lt;ref&gt;[http://books.google.com.au/books?id=ML8b6hhdujsC&amp;pg=PA315&amp;lpg=PA315&amp;dq=al-jahiz+darwin+never+returned+the+book&amp;source=bl&amp;ots=SSPsAemJ0F&amp;sig=TFXd1hGAH0Ii7FQo4iwiLOxqFxo&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=MTQDU_jjMMXZkAX634GoDw&amp;ved=0CEwQ6AEwBA#v=onepage&amp;q=al-jahiz%20darwin%20never%20returned%20the%20book&amp;f=false Darwin's Ghosts: In Search of the First Evolutionists]&lt;/ref&gt;. Dugo godina postojale i još postoje opužbe protiv Charlesa Darwina da je ideju o evoluciji &quot;ukrao&quot; od drugih i predstavio kao svoju ideju. Jedna od optužbi protiv Darwina bila je da je ideju o evoluciji &quot;ukrao&quot; od britanskog znastvenika [[Alfred Wallace|Alfreda Wallacea]]. Prema nekim nagađanjima Wallace je 1858. godine poslao svoj esej Darwinu da on taj esej prosljedi britanskom geologu Charlesu Lyellu dok se on nalazio u na nekom indonežanskom otoku. U tom eseju bile su wallacove ideje o evoluciji, i navodno prema nekima Darwin je iskoristio ovu priliku i preradio svoje ideje o evoluciji. U nedavnim istraživanjima ova tvrdnja je pronađena da nije istinita, jer pretragom datuma na pismima, dnevnicima te obradom starih novina i arhiva lučkih kapetanija u Engleskoj datumi se nisu podudarali.&lt;ref&gt;[http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/61974-darwin-cleared-of-plagiarism-at-last Darwin cleared of plagiarism at last]&lt;/ref&gt;. 

== Važnija djela ==

* Bilješke o transmutaciji vrsta (''Notebooks on the Transmutation of Species'' - [[1836]].)
* [[Putovanje jednog prirodoslovca oko svijeta]] (''Journal of Researches into the Natural History and Geology of the Countries Visited during the Voyage of H. M. S. Beagle Round the World'', poznato pod kraćim nazivom kao ''The Voyage of the Beagle'' - [[1839]].), Novo pokoljenje, Zagreb/Beograd 1949.
* [[Postanak vrsta]] putem prirodnog odabira ili očuvanje povlaštenih rasa u borbi za život (''On the Origin of Species by Means of Natural Selection or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life'' - [[1859.]]), Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.
* Mijenjanje životinja i biljaka pri udomaćivanju (''The Variation of Animals and Plants Under Domestication'' - [[1868]].)
* [[Podrijetlo čovjeka]] i odabir ovisan o spolu (''The Descent of Man and Selection in Relation to Sex '' - [[1871]].), Školska knjiga, Zagreb 2007.
* Izražavanje osjećaja u životinja i čovjeka (''The Expression of the Emotions in Animals and Man'' - [[1872]].)

== Vidite još ==
* [[Teorije organske evolucije]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite news
| last =Anonymous
| year =1882
| title =Obituary: Death Of Chas. Darwin
| periodical =The New York Times
| issue =21 April 1882
| url =http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0212.html
| accessdate =30 October 2008
| ref =harv
}}
* {{cite journal
| last = Balfour
| first =J. H.
| authorlink =  
| date = 11 May 1882
| title = Obituary Notice of Charles Robert Darwin
| journal= Transactions &amp; Proceedings of the Botanical Society of Edinburgh 
| issue = 14
| pages = 284–298|ref=harv}}
* {{cite book
| last = Bannister
| first =Robert C.
| year = 1989
| title = Social Darwinism: Science and Myth in Anglo-American Social Thought.
| location = Philadelphia
| publisher=Temple University Press
| isbn =0-87722-566-4|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Bowler
 | first = Peter J.
 | year = 2003
 | title = Evolution: The History of an Idea
 | edition = 3rd
 | publisher=University of California Press
 | isbn = 0-520-23693-9|ref=harv }}
* {{cite book
| last = Browne
| first = E. Janet
| authorlink =  
| year = 1995
| title = Charles Darwin: vol. 1 Voyaging
| publication-place = London
| publisher=Jonathan Cape
| isbn = 1-84413-314-1|ref=harv
}}
* {{cite book
| last = Browne
| first = E. Janet
| year = 2002
| title = Charles Darwin: vol. 2 The Power of Place
| publication-place = London
| publisher=Jonathan Cape
| isbn = 0-7126-6837-3|ref=harv
}}
* {{cite book
| last = Darwin
| first = Charles
| year = 1835
| title = Extracts from letters to Professor Henslow
| publication-place = Cambridge
| publisher = [privately printed]
| url = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
| accessdate = 1 November 2008
| ref = harv
}}
* {{cite book
 |last       = Darwin
 |first      = Charles
 |year       = 1837
 |title      = Notebook B: (Transmutation of species)
 |publisher  = Darwin Online
 |id         = CUL-DAR121
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&amp;itemID=CUL-DAR121.-&amp;pageseq=1
 |accessdate = 20 December 2008
 |ref        = harv
}}
* {{cite book
| last= Darwin
| first= Charles
| year= 1839
| title= Narrative of the surveying voyages of His Majesty's Ships Adventure and Beagle between the years 1826 and 1836, describing their examination of the southern shores of South America, and the Beagle's circumnavigation of the globe. Journal and remarks. 1832–1836.
| location= London
| publisher= Henry Colburn
| volume= III
| url= http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F10.3&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
| accessdate= 24 October 2008
| ref= harv
}}
* {{cite book
| last = Darwin
| first = Charles
| author-link = 
| year = 1842
| publication-date = 1909
| contribution = Pencil Sketch of 1842
| contribution-url = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&amp;itemID=F1556&amp;pageseq=33
| editor-last = Darwin
| editor-first = Francis
| editor-link = 
| title = The foundations of The origin of species: Two essays written in 1842 and 1844.
| publisher = Cambridge University Press
| url = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1556&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
| isbn = 0-548-79998-9
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last= Darwin
| first= Charles
| author-link= 
| year= 1845
| title= Journal of researches into the natural history and geology of the countries visited during the voyage of H.M.S. Beagle round the world, under the Command of Capt. Fitz Roy, R.N. 2d edition
| location= London
| publisher= John Murray
| url= http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F20&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
| accessdate= 24 October 2008
| ref= harv
}}
* {{cite journal
| last = Darwin
| first = Charles
| last2 = Wallace
| first2 = Alfred Russel
| author2-link =  
| year = 1858
| title = On the Tendency of Species to form Varieties; and on the Perpetuation of Varieties and Species by Natural Means of Selection
| edition =
| series = Zoology 3
| publication-place =
| journal=Journal of the Proceedings of the Linnean Society of London
| pages = 46–50
| doi = 10.1111/j.1096-3642.1858.tb02500.x|ref=harv
| volume = 3
| issue = 9}}
* {{cite book
 |last              = Darwin
 |first             = Charles
 |year              = 1859
 |title             = On the Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life
 |edition           = 1st
 |publication-place = London
 |publisher         = John Murray
 |url               = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F373&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
 |accessdate        = 24 October 2008
 |ref               = harv
 |isbn              = 1-4353-9386-4
}}
* {{cite book
 |last              = Darwin
 |first             = Charles
 |author-link       = 
 |year              = 1868
 |title             = The variation of animals and plants under domestication
 |publication-place = London
 |publisher         = John Murray
 |url               = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F880.1&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
 |accessdate        = 1 November 2008
 |ref               = harv
 |isbn              = 1-4191-8660-4
}}
* {{cite book
 |last              = Darwin
 |first             = Charles
 |year              = 1871
 |title             = The Descent of Man, and Selection in Relation to Sex
 |edition           = 1st
 |publication-place = London
 |publisher         = John Murray
 |url               = http://darwin-online.org.uk/EditorialIntroductions/Freeman_TheDescentofMan.html
 |accessdate        = 24 October 2008
 |ref               = harv
 |isbn              = 0-8014-2085-7
}}
* {{cite book
 |last       = Darwin
 |first      = Charles
 |year       = 1872
 |title      = The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life
 |edition    = 6th
 |location   = London
 |publisher  = John Murray
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F391&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
 |accessdate = 1 November 2009
 |ref        = harv
 |isbn       = 1-4353-9386-4
}}
* {{cite book
 |last         = Darwin
 |first        = Charles
 |year         = 1887
 |editor-last  = Darwin
 |editor-first = Francis
 |editor-link  = 
 |title        = The life and letters of Charles Darwin, including an autobiographical chapter
 |location     = London
 |publisher    = John Murray
 |url          = http://darwin-online.org.uk/EditorialIntroductions/Freeman_LifeandLettersandAutobiography.html
 |accessdate   = 4 November 2008
 |ref          = harv
 |isbn         = 0-404-08417-6
}}
* {{cite book
 |last         = Darwin
 |first        = Charles
 |year         = 1958
 |editor-last  = Barlow
 |editor-first = Nora
 |editor-link  = 
 |title        = The Autobiography of Charles Darwin 1809–1882. With the original omissions restored. Edited and with appendix and notes by his granddaughter Nora Barlow
 |url          = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?pageseq=1&amp;itemID=F1497&amp;viewtype=text
 |location     = London
 |publisher    = Collins
 |accessdate   = 28 September 2013
 |ref          = harv
}}
* {{Cite book
 |last             = Darwin
 |first            = Charles
 |year             = 2006
 |contribution     = Journal
 |contribution-url = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&amp;itemID=CUL-DAR158.1-76&amp;pageseq=1
 |editor-last      = van Wyhe
 |editor-first     = John
 |title            = Darwin's personal 'Journal' (1809–1881)
 |publisher        = Darwin Online
 |id               = CUL-DAR158.1–76
 |url              = http://darwin-online.org.uk/EditorialIntroductions/vanWyhe_JournalDAR158.html
 |accessdate       = 20 December 2008
 |ref              = harv
}}
* {{cite book
| last = Desmond
| first = Adrian
| authorlink =  
| last2 = Moore
| first2 = James
| author2-link =  
| year = 1991
| title = Darwin
| location = London
| publisher=Michael Joseph, Penguin Group
| isbn = 0-7181-3430-3|ref=harv}}
* {{cite book
| last = Desmond
| first = Adrian
| author-link =
| last2 = Moore
| first2 = James
| author2-link =  
| last3=Browne
| first3=Janet
| year = 2004
| title = Oxford Dictionary of National Biography
| publication-place = Oxford, England
| publisher=Oxford University Press
| doi = 10.1093/ref:odnb/7176|ref=harv}}
* {{cite journal
| last = Dobzhansky
| first = Theodosius
| author-link =  
| date = March 1973
| title = Nothing in Biology Makes Sense Except in the Light of Evolution
| journal = The American Biology Teacher
| volume = 35
| pages = 125–129
| ref = harv
| doi = 10.2307/4444260
| issue = 3
}}
* {{cite journal
| last = Eldredge
| first = Niles
| author-link = 
| year = 2006
| title = Confessions of a Darwinist
| periodical = The Virginia Quarterly Review
| issue = Spring 2006
| pages = 32–53
| url = http://www.vqronline.org/articles/2006/spring/eldredge-confessions-darwinist/
| accessdate = 4 November 2008
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last = FitzRoy
| first = Robert
| author-link = 
| year = 1839
| title = Voyages of the Adventure and Beagle, Volume II
| publication-place = London
| publisher = Henry Colburn
| url = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F10.2&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
| accessdate = 4 November 2008
| ref = harv
}}
* {{cite book
 |last              = Freeman
 |first             = R. B.
 |author-link       = 
 |year              = 1977
 |title             = The Works of Charles Darwin: An Annotated Bibliographical Handlist
 |publication-place = Folkestone
 |publisher         = Wm Dawson &amp; Sons Ltd
 |url               = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=A1&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
 |accessdate        = 4 November 2008
 |ref               = harv
 |isbn              = 0-208-01658-9
}}
*{{cite book
  | last = Freeman
  | first = R. B.
  | title = Charles Darwin: A companion
  | publisher = The Complete Works of Charles Darwin Online
  | year = 2007
  | edition = 2nd online
  | url = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=A27b&amp;viewtype=text&amp;pageseq=114
  | pp = 107, 109
  | accessdate = 25 December 2014
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
 |last       = Herbert
 |first      = Sandra
 |year       = 1980
 |title      = The red notebook of Charles Darwin
 |journal    = Bulletin of the British Museum (Natural History)
 |series     = Historical Series
 |issue      = 7 (24 April)
 |pages      = 1–164
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&amp;itemID=F1583e&amp;pageseq=1
 |accessdate = 11 January 2009
 |ref        = harv
}}
* {{cite journal
 |last       = Herbert
 |first      = Sandra
 |year       = 1991
 |title      = Charles Darwin as a prospective geological author
 |journal    = British Journal for the History of Science
 |issue      = 24
 |pages      = 159–192
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&amp;itemID=A342&amp;pageseq=1
 |accessdate = 24 October 2008
 |ref        = harv
 |doi        = 10.1017/S0007087400027060
 |volume     = 24
}}
* {{cite book
 |last        = Keynes
 |first       = Richard
 |author-link = 
 |year        = 2000
 |title       = Charles Darwin's zoology notes &amp; specimen lists from H.M.S. Beagle.
 |publisher   = Cambridge University Press
 |url         = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1840&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
 |accessdate  = 22 November 2008
 |ref         = harv
 |isbn        = 0-521-46569-9
}}
* {{cite book
 |last       = Keynes
 |first      = Richard
 |year       = 2001
 |title      = Charles Darwin's Beagle Diary
 |publisher  = Cambridge University Press
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1925&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1
 |accessdate = 24 October 2008
 |ref        = harv
 |isbn       = 0-521-23503-0
}}
* {{cite web
 |last        = Kotzin
 |first       = Daniel
 |year        = 2004
 |title       = Point-Counterpoint: Social Darwinism
 |publisher   = Columbia American History Online
 |url         = http://caho-test.cc.columbia.edu/pcp/14008.html
 |accessdate  = 22 November 2008
 |ref         = harv
 |archivedate = 2011-07-19
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20110719072856/http://caho-test.cc.columbia.edu/pcp/14008.html
 |deadurl     = yes
}}
* {{cite book|last=Larson|first=Edward J.| title=Evolution: The Remarkable History of a Scientific Theory|publisher=Modern Library|year=2004|isbn=0-679-64288-9|ref=harv}}
* {{cite web
| last = Leff
| first = David
| year = 2000
| title = AboutDarwin.com
| url = http://www.aboutdarwin.com/index.html
| edition = 2000–2008
| accessdate = 30 December 2008
| ref = harv
}}
* {{cite journal
 |last       = Leifchild
 |date       = 19 November 1859
 |title      = Review of 'Origin'
 |periodical = Athenaeum
 |issue      = 1673
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=image&amp;itemID=CUL-DAR226.1.8&amp;pageseq=1
 |accessdate = 22 November 2008
 |ref        = harv
}}
* {{cite journal
 |last       = Miles
 |first      = Sara Joan
 |year       = 2001
 |title      = Charles Darwin and Asa Gray Discuss Teleology and Design
 |journal    = ''Perspectives on Science and Christian Faith''
 |volume     = 53
 |pages      = 196–201
 |url        = http://www.asa3.org/ASA/PSCF/2001/PSCF9-01Miles.html
 |accessdate = 22 November 2008
 |ref        = harv
}}
* {{cite news
 |last        = Moore
 |first       = James
 |author-link = 
 |year        = 2005
 |title       = Darwin&amp;nbsp;– A 'Devil's Chaplain'?
 |publisher   = American Public Media
 |url         = http://speakingoffaith.publicradio.org/programs/darwin/moore-devilschaplain.pdf
 |format      = PDF
 |accessdate  = 22 November 2008
 |ref         = harv
}}
* {{cite news
 |last        = Moore
 |first       = James
 |year        = 2006
 |title       = Evolution and Wonder&amp;nbsp;– Understanding Charles Darwin
 |series      = Speaking of Faith (Radio Program)
 |publisher   = American Public Media
 |url         = http://speakingoffaith.publicradio.org/programs/darwin/transcript.shtml
 |accessdate  = 22 November 2008
 |ref         = harv
 |archivedate = 2008-12-22
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20081222020720/http://speakingoffaith.publicradio.org/programs/darwin/transcript.shtml
 |deadurl     = yes
}}
* {{cite book
| last = Owen
| first = Richard
| author-link =  
| year = 1840
| editor-last = Darwin
| editor-first = C. R.
| title = Fossil Mammalia Part 1
| series =The zoology of the voyage of H.M.S. Beagle
| location = London
| publisher=Smith Elder and Co|ref=harv}}
* {{cite book
| last = Paul
| first =Diane B.
| year = 2003
| contribution =Darwin, social Darwinism and eugenics
| editor-last = Hodge
| editor-first = Jonathan
| editor2-last = Radick
| editor2-first = Gregory
| title =The Cambridge Companion to Darwin
| publisher=Cambridge University Press
| pages =214–239
| isbn = 0-521-77730-5|ref=harv}}
* {{cite web
| last = Smith
| first = Charles H.
| title = Alfred Russel Wallace on Spiritualism, Man, and Evolution: An Analytical Essay
| year = 1999
| url = http://www.wku.edu/~smithch/essays/ARWPAMPH.htm
| accessdate = 7 December 2008
| ref = harv
}}
* {{cite journal
 |last        = Sulloway
 |first       = Frank J.
 |author-link = 
 |year        = 1982
 |title       = Darwin and His Finches: The Evolution of a Legend
 |journal     = Journal of the History of Biology
 |volume      = 15
 |issue       = 1
 |pages       = 1–53
 |format      = PDF
 |url         = http://www.sulloway.org/Finches.pdf
 |accessdate  = 9 December 2008
 |doi         = 10.1007/BF00132004
 |ref         = harv
}}
* {{cite web
| last = Sweet
| first = William
| title = Herbert Spencer
| publisher = Internet Encyclopedia of Philosophy
| year = 2004
| url = http://www.iep.utm.edu/spencer/
| accessdate = 16 December 2008
| ref = harv
}}
* {{cite web
 |last       = Wilkins
 |first      = John S.
 |year       = 1997
 |title      = Evolution and Philosophy: Does evolution make might right?
 |publisher  = TalkOrigins Archive
 |url        = http://www.talkorigins.org/faqs/evolphil/social.html
 |accessdate = 22 November 2008
 |ref        = harv
}}
* {{cite book
| last = Wilkins
| first = John S.
| year = 2008
| contribution =Darwin
| editor-last = Tucker
| editor-first = Aviezer
| title =A Companion to the Philosophy of History and Historiography
| series =Blackwell Companions to Philosophy
| pages =405–415
| publication-place =Chichester
| publisher=Wiley-Blackwell
| isbn =1-4051-4908-6|ref=harv}}
* {{cite journal
 |last       = van Wyhe
 |first      = John
 |title      = Mind the gap: Did Darwin avoid publishing his theory for many years?
 |journal    = Notes and Records of the Royal Society
 |volume     = 61
 |issue      = 2
 |pages      = 177–205
 |date       = 27 March 2007
 |doi        = 10.1098/rsnr.2006.0171
 |url        = http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&amp;itemID=A544&amp;pageseq=1
 |accessdate = 7 February 2008
 |ref        = harv
}}
* {{cite web
 |last       = van Wyhe
 |first      = John
 |year       = 2008
 |title      = Charles Darwin: gentleman naturalist: A biographical sketch
 |publisher  = Darwin Online
 |url        = http://darwin-online.org.uk/darwin.html
 |accessdate = 17 November 2008
 |ref        = harv
}}
* {{cite book
| last =van Wyhe
| first =John
| publication-date =1 September 2008
| year =2008b
| title =Darwin: The Story of the Man and His Theories of Evolution
| publication-place =London
| publisher=Andre Deutsch Ltd
| isbn =0-233-00251-0|ref=harv}}
* {{cite book
 |last             = von Sydow
 |first            = Momme
 |year             = 2005
 |contribution     = Darwin&amp;nbsp;– A Christian Undermining Christianity? On Self-Undermining Dynamics of Ideas Between Belief and Science
 |contribution-url = http://www.psych.uni-goettingen.de/abt/1/sydow/von_Sydow_(2005)_Darwin_A_Christian_Undermining_Christianity.pdf
 |editor-last      = Knight
 |editor-first     = David M.
 |editor2-last     = Eddy
 |editor2-first    = Matthew D.
 |title            = Science and Beliefs: From Natural Philosophy to Natural Science, 1700–1900
 |location         = Burlington
 |publisher        = Ashgate
 |pages            = 141–156
 |isbn             = 0-7546-3996-7
 |accessdate       = 16 December 2008
 |ref              = harv
 |archive-date     = 2009-03-26
 |archive-url      = https://web.archive.org/web/20090326070105/http://www.psych.uni-goettingen.de/abt/1/sydow/von_Sydow_(2005)_Darwin_A_Christian_Undermining_Christianity.pdf
 |deadurl          = 
}}
* {{cite web
 |last       = Yates
 |first      = Simon
 |year       = 2003
 |title      = The Lady Hope Story: A Widespread Falsehood
 |publisher  = TalkOrigins Archive
 |url        = http://www.talkorigins.org/faqs/hope.html
 |accessdate = 15 December 2006
 |ref        = harv
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Charles Darwin}}
* [http://www.darwin-literature.com Darwin Literature], Chapter-indexed, searchable versions of Darwin's works.
* Note: The comprehensive and authoritative web source for Darwin texts (essentially all of them, in a consistent and citable format) is here: http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050206014650/http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin/ |date=2005-02-06 }}
* See also: http://textbook.wikipedia.org/wiki/Charles_Darwin
* [http://charles-darwin.classic-literature.co.uk/ Charles Darwin's Books] in an easy to read format.
* [http://www.aboutdarwin.com AboutDarwin.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070829050922/http://www.aboutdarwin.com/ |date=2007-08-29 }}
* [http://www.gruts.com/darwin/index.php The Friends of Charles Darwin]
* [http://www.bankofengland.co.uk/banknotes/newten/darwinport.htm Darwin's Portrait on the £10 Note]
* [http://www.npg.org.uk/live/search/person.asp?search=ss&amp;sText=Charles+Darwin&amp;LinkID=mp01196 12 different portraits of Charles Darwin at the National Portrait Gallery, UK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427125029/http://www.npg.org.uk/live/search/person.asp?search=ss&amp;sText=Charles+Darwin&amp;LinkID=mp01196 |date=2006-04-27 }}
* [http://www.ecuadors.org/galapagos/activities.htm Galapagos Ostrva]
* [http://www.darwinadventure.com/galapagos-charles-darwin.htm Čarls Darvin]
* [http://www.darwinproject.ac.uk/entry-2548 Pismo Darwinova učitelja biologije Adama Sedgwicka svojem učeniku, povodom primitka njegove knjige &quot;Porijeklo vrsta&quot;, 1859. godine]

{{Lifetime|1809|1882|Darwin, Charles}}

[[Kategorija:Britanski biolozi]]
[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Authority control]]</text>
      <sha1>mrerg73xhmps6r348a09iqonm3owpn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Claude Monet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2660</id>
    <revision>
      <id>41263645</id>
      <parentid>5622359</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T04:01:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9674" xml:space="preserve">{{Umetnik  (SR)
| ime              = Klod Mone
| slika            = Claude Monet 1899 Nadar.jpg
| opis_slike       =
| regija           =  Francusko slikarstvo 
| epoha            = Slikarstvo impresionizma 
| datum_rođenja     = [[14. 11.|14. novembar]] [[1840]].
| mesto_rođenja     = [[Pariz]]
| država_rođenja    = [[Francuska]]
| datum_smrti      = [[5. 12.|5. decembar]] [[1926]].
| mesto_smrti      = [[Živerni]]
| država_smrti     = [[Francuska]]
| pravac_tradicija = [[Impresionizam]]
| uticaji_od       = Ežena Budena 
| uticao_na        =  Žorža Sera 
| značajna_dela    = [[Impresija, rađanje sunca]]&lt;br /&gt;[[Ruanska katedrala (Klod Mone)|Ruanska katedrala]]&lt;br /&gt;[[Zgrada parlamenta, London (Klod Mone)|Zgrada parlamenta, London]]&lt;br /&gt;[[Lokvanji u Živerniju]]
| boja             = #CC9966 
}}
'''Klod Mone''' ({{jez-fr|Claude Monet}}; [[14. 11.|14. novembar]] [[1840]] — [[5. 12.|5. decembar]] [[1926]])&lt;ref name=&quot;RR&quot;&gt;Kristof, Hajnrih. Mone. Tašen, Keln, [[2006]].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RP&quot;&gt;Enciklopedija Britanika. Politika, Beograd, [[2005]].&lt;/ref&gt; je bio najdosledniji [[impresionizam|impresionistički]] slikar. [[Impresionizam]] je dobio ime po njegovoj slici „Impresija, rađanje sunca“, [[1874]].&lt;ref name=&quot;RR&quot;/&gt;

== Biografija ==
Mone se rodio [[14. 11.|14. novembra]] [[1840]]. Bio je drugi sin Kloda Adolfa i Luis Žastin Mone.&lt;ref name=&quot;Tucker5&quot;&gt;P. Tucker ''Claude Monet: Life and Art''&lt;/ref&gt; [[20. 5.|20. maja]] [[1841]], kršten je u lokalnoj crkvi, kao Klod Oskar.&lt;ref name=&quot;Tucker5&quot; /&gt; Godine 1845. njegova porodica se preselila u [[Avr]] u [[Normandija|Normandiji]]. Tu je kao mladić počeo da radi karikature koje je izlagao po izlozima dućana. Ubrzo ih je zapazio lokalni slikar [[Ežen Buden]], zainteresovao se za mladog Monea i počeo da ga vodi sa sobom kad god bi išao da slika pejzaže. Mone je smatrao da mnogo duguje ovom majstoru, i uvek je govorio: {{citat|Ako sam postao slikar, za to treba da zahvalim Budenu.}} U Avru je upoznao i [[Johan Bartold Jongkind|Žonkena]], koji je takođe dosta uticao na Monea (i Buden i Žonken se ubrajaju u preteče impresionizma). Posle ove dvojice, pao je pod uticaj [[Jean-Baptiste-Camille Corot|Koroa]] i [[Gustave Courbet|Kurbea]]. 
Na početku svoje slikarske karijere bavio se figuralnom kompozicijom, ali je po odlasku u [[London]], videvši [[Vilijam Tarner|Tarnerovo]] slikarstvo, shvatio da su divizionistička tehnika i pejzaž njegova prava inspiracija.

Mone nije stvorio teoriju, ali je na putu likovnog istraživanja sebi postavio cilj da ne predstavlja materiju samih predmeta, već promenljivu igru svetlosti. Sa svoje palete je odstranio teške i neprozirne boje i koristio samo čiste i svetle. Stavljajući takve tonove jedan kraj drugog, postigao je treperenje svetlosti, odsjaj raznobojnih nestalnih odsjaja koji stalno menjaju i sam izgled stvari. Prirodno, oko [[1890]]. počeo je da slika cikluse slika, sa istim motivom ali u različitim fazama dana.

[[Datoteka:Claude Monet, Impression, soleil levant, 1872.jpg|mini|250p|''Impresija, rađanje sunca''. Slika po kojoj je [[impresionizam]] dobio ime.]]

Od [[1870]]. do [[1889]]. stalno se selio. Od [[Por Vijez]]a do [[Aržantej]]a, od [[Bordigera|Bordigere]] do [[Bel Il]]a, na [[Ept]]u ili [[Krez]]u on ostaje veran svojim obrascima. Ovaj period znači prelaz sa istraživanja motiva ka čisto slikarskim problemima — istraživanju svetlosti nezavisno od predmeta i forme. Svešće svoj svet na vrt i jezero [[Živerni]]. Na kraju će sanjati da ostvari „nešto što je nemoguće naslikati — vodu sa travom koja se talasa u dubini.“ Najveća vrednost ovog umetnika je kvalitet njegove moći opažanja tonova i analize istih. Mone je doneo revoluciju u umetnosti slikanja.

[[Édouard Manet|Eduar Mane]] ga je smatrao „Rafaelom vode“, a po [[Paul Cézanne|Sezanovim]] rečima, Mone je bio „samo oko“.
Tek u poznim godinama života je dočekao ugled zvaničnog Salona i Službenih krugova. Ali, jedino nije doživeo da mu zvanični krugovi odaju priznanje. Za života Francuska nije od njega kupila ni jednu sliku. Moneove slike koje se danas nalaze u francuskim državnim muzejima bili su pokloni ili ih je država kupila od privatnih lica.

Svojim načinom slikanja — divizionističkim, razlaganjem svetlosti na osnovne boje — uticao je na mladog [[Georges Seurat|Žorža Sera]], koji će ubrzo stvoriti čitav sistem, [[poentilizam]], ali koji će vratiti slici skelet i „spasiti“ je od potpune dezintegracije forme.

== Dela ==


Počeo je kao ''figuralni slikar''. Tri godine posle Manea, i Mone je naslikao jedan „Doručak na travi“, samo što Moneova slika ima daleko više svetlosti. „Žene u vrtu“, pokazuju još veći napredak iako je bila odbijena na Salonu [[1866]]&lt;ref name=&quot;RR&quot;/&gt;. Po ovim i još nekim Figuralnim kompozicijama, kao što su „Dama u zelenoj haljini“, „Japanka sa lepezom“, „Gospođa Mone na sofi“, „Ručak“,„ Žene u vrtu“, vidi se da je Mone mogao postati vrstan slikar figura, kao što su to bili [[Mane]], [[Renoar]] ili [[Dega]], ali se on odao isključivo ''pejzažu''.

Na početku istraživanja pejzaža, kao „Trg sen Žermen“, senke rešava onako kako bi to uradio Mane. 
Odlazak u [[Engleska|Englesku]] i [[Holandija|Holandiju]] je umnogome promenio njegov odnos prema slikarstvu. Počeo je da izučava igru svetlosti na vodi slikajući ''londonske pejzaže sa Temzom'', u kojima teški lukovi mosta lebde kao u izmaglici nad rekom koja svetluca. u Veneciji je naslikao „pejzaže sa kanalom Grande“. 

Tek je sa serijama slika Mone zaokružio svoje stvaralaštvo, i sa njima stekao slavu: „Stogovi sena“, „Aleja jablanova“, „Ruanska katedrala“ i „Lokvanji“.

== Galerija ranijih radova ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=5&gt;
Datoteka:Claude Monet - Camille.JPG|''Dama u zelenoj haljini'', [[1866]].
Datoteka:Claude Monet - Le dejeuner sur l’herbe.JPG|''Doručak na travi'', [[1865]].
Datoteka:Monet dejeunersurlherbe.jpg|''Doručak na travi (desni deo)'', [[1865]].
Datoteka:Claude Monet 007.jpg|''Vrt u Sent Adresu'', [[1866]].
Datoteka:Claude Monet 022.jpg|''Gospođa u vrtu'', [[1867]].
Datoteka:Claude Monet - Jardin à Sainte-Adresse.jpg|''Terasa u Sent Adresu'', [[1867]].
Datoteka:Claude Monet La Grenouillére.jpg|''Grenujer'', [[1869]].
Datoteka:Claude Monet 048.jpg|''Regata u Aržanteju'', [[1872]].
Datoteka:Claude Monet 037.jpg|''Polje maka u Aržanteju'', [[1873]].
Datoteka:Claude Monet - The Artist's House at Argenteuil.jpg|''Umetnikova kuća u Aržanteju'', [[1873]].
Datoteka:Claude Monet-Madame Monet en costume japonais.jpg|''Japanka'', [[1875]].
Datoteka:Claude Monet 011.jpg|''Šetnja. Dama sa suncobranom'', [[1875]].
Datoteka:Claude Monet Camille au métier.jpg|''Kamij Mone na poslu'', [[1875]].
Datoteka:Claude Monet - Argenteuil.jpg|''Aržantej'', [[1875]].
Datoteka:Claude Monet 003.jpg|''Stanica Sen Lazar. Dolazak voza'', [[1877]].
Datoteka:Monet-montorgueil.JPG|''Svečanost u ulici Sen Deni 30. juna 1878'', [[1878]].
Datoteka:Claude Monet - Camille Monet sur son lit de mort.JPG|''Kamij Mone na odru'', [[1879]].
Datoteka:Vétheuil dans le brouillard.jpg|''Vetej u magli'', [[1879]].
Datoteka:Claude Monet 053.jpg|''Ulica blizu Veteja, u zimu'', [[1879]],
Datoteka:Claude Monet - Poplars (Autumn) II.JPG|''Topole, tri ružičasta drveta u jesen'', [[1891]].
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Galerija kasnijih radova ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=5&gt;
Datoteka:Claude Monet 029.jpg|''Obalska postaja u Varenževilu'', [[1882]].
Datoteka:Claude Monet The Cliffs at Etretat.jpg|''Maneport u Etrtu'', [[1886]].
Datoteka:Claude Monet - On the Boat - Google Art Project.jpg|''Devojke u čamcu'', [[1887]].
Datoteka:Bordighera.jpg|''Bordigera'', [[1874]].
Datoteka:Claude Monet Pyramides Port Coton.jpg|''„Piramide“ u Port Kotonu'', [[1886]].
Datoteka:Claude Monet - Graystaks I.JPG|''Stogovi'', [[1890]] — [[1891]].
Datoteka:Claude Monet - Rouen Cathedral, Facade (Sunset).JPG|''Ruanska katedrala'', [[1892]] — [[1894]].
Datoteka:Claude Monet, Saint-Georges majeur au crépuscule.jpg ‎|''Veče u Veneciji'', [[1908]].
Datoteka:Bridge Over a Pond of Water Lilies, Claude Monet 1899.jpg|''Japanski most'', [[1899]].
Datoteka:Claude Monet 040.jpg|''Topole na obalama reke Ept'', [[1900]].
Datoteka:Claude Monet 025.jpg|''Staza u umetnikovom vrtu'', [[1902]].
Datoteka:Claude Monet Houses of Parliament.jpg|''Zgrade parlamenta, London'', [[1899]] — [[1901]].
Datoteka:Claude Monet - Water-Lilies (Bridgestone Museum).jpg|''Lokvanji'', [[1907]].
Datoteka:Claude Monet 039.jpg|''Palata Kontarini'', [[1908]].
Datoteka:Claude Monet Water Lilies Toledo.jpg|''Irisi'', [[1914]] — [[1917]].
Datoteka:Claude Monet Nympheas Marmottan.jpg|''Lokvanji'', [[1916]].
Datoteka:Monet Water Lilies 1916.jpg|''Lokvanji'', [[1916]]. 
Datoteka:Claude Monet, Water-Lily Pond and Weeping Willow.JPG|''Lokvanji i žalosna vrba'', [[1916]] — [[1919]].
Datoteka:Claude Monet Weeping Willow.jpg|''Žalosna vrba'', [[1918]] — [[1919]].
Datoteka:Claude Monet 044.jpg|''Lokvanji'', [[1920]].
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Literatura ==
* {{Cite book |last= Hajnrih|first= Kristof|authorlink= |coauthors= |title= Mone|year= [[2006]]|publisher= Tašen|location= Keln|id= ISBN 86-7274-022-X|ref=harv}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Claude Monet|Klod Mone}}
* [http://www.monetalia.com/ Biografija i galerija Moneovih slika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201109031226/http://www.monetalia.com/ |date=2020-11-09 }} {{en}}

{{Lifetime|1840|1926|Monet, Claude}}

[[Kategorija:Francuski slikari]]
[[Kategorija:Impresionizam]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]</text>
      <sha1>gikyihw1e1fv0ylmlw2ev1e2ibtrgcg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3186</id>
    <revision>
      <id>41263403</id>
      <parentid>41196739</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:33:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39779" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Europe-Bosnia and Herzegovina.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Srpski jezik|srpski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 Lična karta BiH]&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Valentin Inzko]]
| ime vladara2 = [[Šefik Džaferović]], [[Milorad Dodik]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Zoran Tegeltija]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 68,97/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]].Nastaje spajanje Bosne i Hercegovine. Ubrzo islam prihvataju slavenski stanovnici Bosne različitih vjera: pripadnici crkve bosanske, pravoslavci, rimokatolici. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu tzv. [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od [[1945]]. do [[1992]]. je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. 1992-[[1995]]. Nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini počinje rat jer etnički Srbi ne priznaju rezultate referenduma na kojem je većinom glasova Hrvata i Bošnjaka BiH izglasana neovisnost. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja obuhvata 49% teritorije, [[Republika Srpska]] koja obuhvata 47% teritorije BiH. [[2005]] i distrikt Brčko (oko 4% teritorije BiH)

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

[[Evropski parlament]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Miroslav Lajčak]] iz [[Slovačka|Slovačke]].
[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon [[Država|državne]] [[Vlada|vlade]]. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po [[biće|entitetima]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995|1995.]] godine, zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog nasilnog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije političkim izborom lokalnog srpskog stanovništva.

Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[opština|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Gradovi Bosne i Hercegovine|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih sedam tzv. [[Gradovi Bosne i Hercegovine|službenih gradova]]. To su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj). U procesu je i prerastanje grada [[Tuzla]] u osmi sluzbeni grad Bosne i Hercegovine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
=== Kantoni ===
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa (biljka)|lipa]], [[javor]], [[grab (Trebinje)|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana (Jemen)|Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

== Povijesno-zemljopisne regije ==
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila [[1996|1996.]]-[[1998|'98.]], ali rast se znatno usporio [[1999|1999.]] godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990|1990.]] godine.

Nezaposlenost je [[2002|2002.]] godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Stanovništvo ==
{{main|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveću etničku zajednicu čine [[Bošnjaci]], koji sa 50,11 % stanovništva čine i apsolutnu većinu.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. Prosječna starost iznosi 39 godina. Gustoća je 78 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Glavne vjere su islam (45-50%) i kršćanstvo (ukupno 45% - pravoslavci 30%, katolici 15%). Ireligioznost iznosi 29%.

Prirodni priraštaj iznosi oko 5% te stanovništvo raste otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se pojačano budi i otprve donosi fantastične rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Ogromnu popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, sjajno je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija]]]]
Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH [[1992]]-[[1995]]. Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].
[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|left|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banja Luci. ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, ''[[Sloboda|Oslobođenje]]'' baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banajlučke ''[[Nezavisne novine]]'' jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su Abas Arslanagić, Asim Ferhatović, Ivan &quot;Ivica&quot; Osim, Mirza Delibašić, Safet Sušić, Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević, Dušan &quot;Duško&quot; Bajević, Sergej Barbarez, Jasna Merdan-Kolar, Blaž Slišković, Zvonimir &quot;Noka&quot; Serdarušić, Vahid Halilhodžić, Boro Primorac, Meho Kodro, Edin Džeko, Elvir Bolić, Mirsad Hibić, Ivan Ćurković, Zoran Savić, Muhamed Konjić, Savo Milošević, Amel Mekić, Enver Marić, Larisa Cerić, Muhamed Toromanović, Elvir Baljić, Vedad Ibišević, Mehmed Baždarević, Kemal Mešić, Enid Tahirović, Miralem Pjanić, Emir Spahić, Refik Šabanadžović, Sabahudin Delalić, Senjanin Maglajlija, Jasmin Mrkonja, Denijal Pirić, Enver Koso, Fahrudin Omerović, Muhamed Mujić, Milorad Karalić, Markica Dodig, Slađana Golić, Radmilo Mihajlović, Zlatan Arnautović, Mirsad Terzić, Ljupko Petrović, Elvir Krehmić, Ognjen Koroman, Vlatko Marković, Tomislav Piplica, Irfan Smajlagić, Josip Katalinski, Mensur Peljto, Eldin Jelašković, Anel Hidić, Zijad &quot;Zijo&quot; Poljo, Mario Stanić, Halid Demirović, Ajdin Pašović, Dragomir &quot;Dragan &quot;Okuka, dr.Nebojša Popović, Marjan Beneš, Anton Josipović, Damir Mulaomerović, Sanda Dubravčić-Šimunjak, Damir Mršić, Josip Glavaš, Boris Živković, Haris Brkić, Kasim Kamenica, Predrag Pašić, Kenan Bajramović, Husnija Fazlić, Predrag Nikolić, Edhem Šljivo, Đorđe Lavrnić, Zlatan Bajramović, Faruk Hadžibegić, Dragan Perić, Nikola Nikić, Sejo Bukva, Dževad Alihodžić, Vladimir Petković, Bibija Kerla, Damir Doborac, Zdravko Govedarica, Drago &quot;Mišo&quot; Smajlović, Borki Predojević, Zlatan Saračević, Vedin Musić, Hamza Alić, Danijel Šarić, Hasan Salihamidžić, Sabahudin Bilalović, Islam Đugum, Tima Džebo, Slobodan Janjuš, Vesna Bajkuša, Zdenko Kožul, Mladen Bojinović, Mirza Varešanović, Bojan Bogdanović, Adnan Harmandić, Vukašin Višnjevac, Ivan Ivančić, Jasmin Hukić, Dževad Šećerbegović, Izet Hajrović, Gordan Firić, Ivan Ljubičić, Damir Radončić, Đuro Kodžo, Kenan Hasagić, Velimir Petković, Nedžad Fazlija, Saša Starović, Adnan Ćatić, Zoran Planinić, Josip Bukal, Bilal Šuman, Predrag Danilović, Aleksandar Đurić, Bariša Krasić, Draženko Ninić, Bakir Beširević, Haris Mujezinović, Boris Živković, Edin Bašić, Stanko Barać, Rade Bogdanović, Lejla Hrelja, Behudin Bašović, Ivan Sokolov, Silvana Mirvić, Zoran Martinović, Sejad Salihović, Almira Brkić, Ena Zeković, Marin Čilić, Emir Mutapčić, Radoje Đerić, Nenad Marković, Edhem Sirćo, Alen Škoro, Mirza Teletović, Svetlana Kitić, Almir Turković, Henry Domercant, Dželaludin Muharemović, Darko Martinović, Željko Petrović, Sabit Hadžić, Ivana Ninković, Dževad Poturak, Vlatko Glavaš, Mara Lakić, Vukašin Stojanović, Razija Mujanović, Risto Vidaković, Adnan Jaškić, Ivica Grlić, Nermin Bašović, Mehmed Skender, Mirza Mešić, Nihad Đedović i Sead Hasanefendić .

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Vidi takođe ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>60chksj0ahqnwykg9yvuludvrpb2bjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4521</id>
    <revision>
      <id>41263434</id>
      <parentid>41198804</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:24:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46438" xml:space="preserve">{{Budizam}}
[[Datoteka:Kamakura Budda Daibutsu front 1885.jpg|thumb|205px|Statua Bude u [[Kamakura|Kamakuri]], [[Japan]]]]

'''Budizam''' ({{IPAc-en|ˈ|b|u|d|ɪ|z|əm}}{{sfn|Wells|2008|p=}}{{sfn|Roach|2011|p=}}) je [[religija]] i [[filozofija]] nastala u [[Indija|Indiji]] oko [[520-e pne.|527. godine pne]]. Osnivač budizma je [[Gautama Buddha|Siddhartha Gautama]] ([[pali]]: Siddhattha Gotama), po čijoj duhovnoj tituli, ''[[Gautama Buddha|Buda]]'' (''Budni, Probuđeni'', odnosno, ''onaj koji zna''), je ova religija i dobila ime.

Cilj budizma je dostizanje ''prosvetljenja'', ili, tačnije rečeno, ''[[Probuđenje (budizam)|probuđenja]]'' (pali i [[sanskrit]]: ''bodhi''). Probuđenje se može odrediti kao uviđanje istine (sanskrit: ''[[darma|dharma]]'', pali: ''dhamma'') koja se krije iza pojavne strane [[pojava|fenomena]], napuštanje i prevazilaženje pohlepe, mržnje i neznanja, te dostizanje oslobođenja od svekolike [[patnja|patnje]], odnosno dostizanje stanja blaženstva i unutrašnjeg mira, ''[[Nirvana (budizam)|nirvane]]'' (pali: ''nibbana'' — utrnuće, gašenje), a time i prekidanja ciklusa preporođenja (''[[samsara]]''). Način za dostizanje probuđenja Buda je izložio u ''[[plemeniti osmostruki put|osmostrukom plemenitom putu]]''.

Budizam se danas može podeliti u tri velike grane: [[theravada]] (kao jedina preostala škola nikaja budizma), [[mahajana]] i [[vajrayana|vađrajana]] budizam.

Budizam se tokom 45 godina [[Gautama Buddha|Budinog]] podučavanja i u prvih nekoliko [[vijek|vekova]] posle njegove [[smrt]]i brzo proširio indijskim [[kontinent|podkontinentom]], a potom i centralnom, južnom, istočnom i jugoistočnom [[Azija|Azijom]]. Početkom dvadesetog veka budizam stiže u [[Evropa|Evropu]] i [[Amerike|Ameriku]]. Zemlje sa najviše [[budista]] (približni [[broj]]evi u [[milion]]ima) su [[Narodna Republika Kina|Kina]] (102), [[Japan]] (89,5), [[Tajland]] (55,5), [[Vijetnam]] (49,7), [[Mianmar|Mijanmar]] (41,6), [[Šri Lanka|Sri Lanka]] (12,5), [[Južna Koreja]] (10,9), [[Tajvan]] (9,2), [[Kambodža]] (9,1) i [[Indija]] (7) [http://adherents.com/largecom/com_buddhist.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110101072205/http://www.adherents.com/largecom/com_buddhist.html |date=2011-01-01 }}. Procenjuje se da u svetu trenutno postoji od 230 do 500 miliona budista, sa najpouzdanijom procenom na oko 350 miliona [http://adherents.com/Religions_By_Adherents.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100811013003/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html |date=2010-08-11 }}, što budizam čini jednom od velikih [[svijet|svetskih]] religija.

== Osnovni pojmovi budizma ==
=== Četiri plemenite istine ===
'''''Četiri plemenite istine''''' predstavljaju fundamentalni koncept budizma. Upravo njihovim uviđanjem [[Šakja]]muni Buda (kako se često naziva istorijski Buda, Siddhartha Gautama) je doživeo probuđenje i nirvanu. U tom smislu težnja i napor da se četiri plemenite istine shvate, ne samo na [[intelekt]]ualnom nivou već, pre svega, na [[intuicija|intuitivnom]] nivou, tzv. direktnim uvidom, predstavljaju suštinu budističkog učenja i [[praksa|prakse]].

[[Datoteka:Chaukhandi-Stupa.jpg| thumb|305px |''Čaukandi [[stupa]]'' u ''Parku jelena'' (Sarnat, Indija), blizu mesta na kom je Šakjamuni Buda održao prvu propoved o ''četiri plemenite istine'']]

Upravo je ovo bila tema prve [[propoved]] nazvane Dhammacakkappavattana sutta, koju je Buda održao nakon što je doživeo probuđenje.

Četiri plemenite istine su:
# '''''Plemenita istina o patnji''''' (pali: ''dukkha'') — postoji patnja u životu svih bića. 
&quot;A ovo je, monasi, plemenita istina o patnji: rođenje je patnja, starost je patnja, bolest je patnja, smrt je patnja, biti sa onim što nam je mrsko jeste patnja, biti razdvojen od onoga što nam je drago jeste patnja, ne dobiti ono za čim žudimo jeste patnja. Ukratko, pet osnova prijanjanja su patnja.&quot;
# '''''Plemenita istina o nastanku patnje''''' (pali: ''samudaja'') — postoji uzrok patnje, a to su vezanost i žudnja(pali: ''tanha'' - žeđ) koji nastaju iz neznanja (''avidja''): 
&quot;A ovo je, monasi, plemenita istina o nastanku patnje: to je ona žudnja koja vodi do novog rođenja, što združena sa ushićenjem i strašću, uvek nalazi novo uživanje, sad tu, sad tamo -- dakle, to je žeđ za čulnim užicima, žeđ za postojanjem i žeđ za nepostojanjem.&quot;
# '''''Plemenita istina o prestanku patnje''''' (pali: ''nirodha'') — postoji način da se patnja prevaziđe, a to je iščezavanje i iskorenjivanje vezanosti i žudnje: 
&quot;A ovo je, monasi, plemenita istina o prestanku patnje: to je potpuno iščezavanje i iskorenjivanje upravo te žudnje, odustajanje od nje i odbacivanje, oslobađanje i okretanje od nje.&quot;
# '''''Plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje''''' (sanskrit: ''marga'', pali: ''magga'') — postoji način da se eliminišu vezanost i žudnja, a to je ''Plemeniti osmostruki put'':
&quot;A ovo je, monasi, plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje: to je upravo onaj Plemeniti osmostruki put sačinjen od ispravnog razumevanja, ispravne namere, ispravnog govora, ispravnog delovanja, ispravnog načina života, ispravnog napora, ispravne svesnosti i ispravne koncentracije.&quot;

Kada se govori o četiri plemenite istine Buda se često upoređuje sa [[ljekar|lekarom]] jer su istine izložene prema drevnom indijskom [[medicina|medicinskom]] [[model]]u:

# postoji [[bolest]] (postavljanje [[dijagnoza|dijagnoze]])
# postoji uzrok bolesti (analiza faktora koji do bolesti dovode)
# postoji način da se bolest izleči (konstatovanje prognoze i postojanja ili nepostojanja načina za otklanjanje uzroka bolesti)
# propisivanje [[lijek|leka]] odnosno načina da se bolest izleči

Ovakav pristup problemu predstavlja jednu od ključnih karakteristika u diskusiji budizma u odnosu na druge religije. Naime, ovime se izbegava [[Metafizika|metafizička]] [[špekulacija|spekulacija]] i potreba za [[vjera|verom]] u ono što se izlaže. U svakoj od četiri plemenite istine se referira na pojave i pojmove koji su u potpunosti u domenu [[Iskustvo|iskustva]] svake osobe što joj omogućava da na osnovu tog iskustva da sud o [[istina|istinitosti]] ili neistinitosti predmeta rasprave. Štaviše, u budističkim spisima Buda upravo insistira na ovakvom, [[empirija|empirijskom]], pristupu i neoslanjanju na slepo verovanje njegovim rečima. Od budiste se očekuje da sve izloženo ne prihvata samo na osnovu vere u istinitost, već se insistira na aktivnom preispitivanju učenja kroz lično iskustvo i analizu tog iskustva jer je, prema Budi, to jedini način da se dođe do istinskog znanja i samim time do oslobođenja od patnje.

Treba, međutim, istaći da bi bilo pogrešno reći da vera nema nikakvu ulogu u budizmu. Naprotiv, termin '''''šrada''''' (pali: ''sada'') je bitan konstituent budističkog učenja. Ovaj termin se približno prevodi kao ''vera'', mada on obuhvata samopouzdanje, upornost, skromnost i istrajan napor. Iako se Buda protivi slepom verovanju baziranom na [[autoritet]]u, [[tradicija|tradiciji]] i sl. ostaje potreba za određenom dozom vere u budističko učenje. U principu, srada je rezultat dubokog promišljanja i akumuliranog iskustva.

U kontekstu četiri plemenite istine ovo se pre svega odnosi na četvrtu — poverenje u to da osmostruki plemeniti put zaista vodi ka uništenju vezanosti i želje. Jedini dokaz delotvornosti osmostrukog plemenitog puta i budističkog učenja u celini je dostizanje nirvane od strane Šakjamuni Bude i, kasnije, ''[[arhat]]a'' (pali: ''arahat'' ili ''arahant'' — ''onaj koji je vredan''; osoba koja je dostigla probuđenje i nirvanu ali ne samostalno, kao što je slučaj sa budama, već sledeći budino učenje). No, pošto ne postoji način da se objektivno i direktno proveri da li su ove osobe zaista postigle oslobođenje od patnje ostaje nam da tu mogućnost prihvatimo kao istinitu na osnovu poverenja. Iako se u različitim budističkim školama stepen i objekti vere, odnosno poverenja, razlikuju, možemo reći da je vera u istinitost osmostrukog plemenitog puta zajednička svim školama. Na taj način vera u budizmu igra ulogu pokretača osobe na putu dostizanja probuđenja i nirvane.

=== Plemeniti osmostruki put ===
'''Plemeniti osmostruki put''' (pali: ''Ariyo aṭṭhaṅgiko maggo''; sanskrit: ''Ārya 'ṣṭāṅga mārgaḥ'') jeste prema učenju Gotame Bude put koji vodi do prestanka patnje (''[[dukkha]]'') u čovekovom životu. U suštini praktičan vodič za življenje, zasnovan na etičkoj i meditativnoj disciplini, plemeniti osmostruki put je četvrti član grupe od [[četiri plemenite istine]], koje su oblikovale i pokretale razvoj kasnije budističke tradicije.

Kao što samo ime govori, postoji osam elemenata plemenitog osmostrukog puta i oni su podeljeni u tri osnovne kategorije:
* mudrost (sanskrit: ''prajñā'', pali: ''paññā'')
:'''1.''' ispravno razumevanje
:'''2.''' ispravna namera
* moralno ponašanje (sanskrit: ''śīla'', pali: ''sīla'')
:'''3.''' ispravan govor
:'''4.''' ispravno delovanje
:'''5.''' ispravno življenje
* usavršavanje uma (sanskrit i pali: ''samādhi'')
:'''6.''' ispravan napor
:'''7.''' ispravna svesnost
:'''8.''' ispravna koncentracija

U svakom od ovih delova plemenitog osmostrukog puta reč &quot;ispravan&quot; jeste prevod reči ''samyañc'' (sanskrit) ili ''sammā'' (pali), koja označava potpunost, skladnost, a isto tako nosi u sebi značenje &quot;savršeno&quot; ili &quot;idealno&quot;.

Iako su delovi puta numerisani, to ne znači da su oni linearna serija koraka koje neko mora jedan po jedan da načini kako bi napredovao ka prosvetljenju; umesto toga, njih bi trebalo razvijati više ili manje simultano, onoliko koliko to dopuštaju individualne sposobnosti, jer napredak u jednom pravcu olakšava razvoj i drugih kvaliteta, tako da se oni međusobno dopunjuju i potpomažu.

U budstičkoj simbolici plemeniti osmostruki put se često predstavlja [[Dharmacakra|Točkom darmel]] (sanskrit: ''dharmacakra'', pali: ''dhammacakka''), čijih osam paoka predstavljaju osam elemenata puta.

== Budistička praksa ==
=== Uzimanje utočišta ===
Tri drаguljа (sаnskrit: त्रिरत्न tri-rаtnа, páli: तिरतन tirаtаnа) su tri glаvnа obeležjа budizmа, odnosno tri stvаri u kojimа svаki budistа može nаći utočište. Stogа su poznаte i kаo tri utočištа. To su:
*	Budа (probuđeni)
*	Dhаrmа (učenje)
*	Sаnghа (zаjednicа)

=== Šest recepata življenja ===

* Ne ubiti ili povrediti nijedno živo biće &gt;&gt; To znači biti blagonaklon.

* Ne uzeti bilo šta što ti nije dato (ne krasti) &gt;&gt; To znači biti pošten.

* Ne biti neveran u vezi sa drugom osobom &gt;&gt; To znači biti iskren.

* Ne koristiti pogrešan govor &gt;&gt; To znači biti istinoljubiv i ne lagati.

* Ne uzimati alkohol i droge. &gt;&gt; To znači imati bistar um
* Postovati stvaraoca. &gt;&gt; To znači verovati u boga Suhy-ja

=== Meditacija ===
Budističkа meditаcijа predstаvljа niz tehnikа kojimа se rаzvijаju svesnost, koncentrаcijа, mirnoćа i uvid. Budisti uprаžnjаvаju meditаciju kаo deo putа premа prosvetljenju i nirvаni. 
Po budističkom shvаtаnju, meditаcijа predstаvijа delаtnost u kojoj čovek nаstoji dа prevаziđe diskurzivno rаzmišljаnje, dа uništi ili spreči nepovoljnа duševnа stаnjа, te zаčne ili utvrdi povoljnа duševnа stаnjа. Suštinа budističke meditаcije je u sаbrаnosti pаžnje i svesnosti, pаžljivosti i posmаtrаnju.

== Grane i škole budizma ==
=== Nikaja ===
==== Theravada ====
Theravada je najstarija do danas sačuvana budistička škola, te se smatra najbližom izvornom Budinom učenju. Kroz mnogo vekova, a i danas, bila je dominantna religija na [[Šri Lanka|Sri Lanki]] (70 % populacije) i kontinentalnim delovima Jugoistočne Azije (Kambodža, Laos, Mijanmar, Tajland).

Takođe se praktikuje, ali u manjem obimu među manjinama, u oblastima jugoistične [[Narodna Republika Kina|Kine]], [[Vijetnam]]a, [[Bangladeš]]a, [[Malezija|Malezije]] i [[Indonezija|Indonezije]]. Od početka XX veka theravada postaje popularna i na Zapadu, pre svega u SAD, Velikoj Britaniji i Nemačkoj, a potom i u [[Australija|Australiji]] i Novom Zelandu.

Danas theravada budista ima oko 100 miliona širom sveta.

=== Mahajana ===
U Mahajani, Buda tezi da ne bude posmatran samo kao ljudsko bice , vec kao zemaljska projekcija nezacetog i beskrajnog,sveprisutno bice iza opsega i domasaja misli. Stavise , u nekim Mahajana sutrama , Buda , Dharma i Sangha su u sustini posmatrani kao jedan : svo troje se posmatraju kao sam Buda.

== Budistički spisi ==
=== Tripitaka ===
Pаli kаnon je zbirkа spisа therаvаdа budizmа, koji su sаčuvаni nа pаli jeziku. Kаnonskа književnost nа pаli jeziku sаstoji se od &quot;tri košаre&quot;, zbog čegа se tаkođe nаzivа tipitаkа (sаnskrit: tripitаkа).

Tipitаkа uključuje tri zbirke:

* Vinаjа pitаkа Zbirkа tekstovа koji se odnose nа prаvilа ponаšаnjа unutаr monаške zаjednice (sаnghа) - zаjednice monаhа (bhikkhuа) i monаhinjа (bhikkhuni). Dаleko više od puke liste prаvilа, Vinаjа pitаkа sаdrži tаkođe priče kojimа se opisuje nаstаnаk svаkog prаvilа, pа tаko dobijаmo detаljаn opis nа koji nаčin je Budа rešаvаo problem održаvаnjа hаrmoničnih odnosа unutаr mnogobrojne i rаznorodne duhovne zаjednice.
* Suttа pitаkа, Zbirkа govorа (suttа) koje su u rаznim prilikаmа i povodimа izgovorili Budа i nekolicinа njegovih nаjbližih učenikа. Sаdrži suštinu učenjа therаvаdа budizmа.
* Abhidhаmmа pitаkа Zbirkа tekstovа u kojimа su osnovni doktrinirаni principi izloženi u Suttа pitаki, prerаđeni i reorgаnizovаni u konzistentаn sistem pogodаn zа istrаživаnje fenomenа umа i mаterije. Sаdrži sedаm filozofskih rаsprаvа koje detаljno, sistemаtično i uz obilje tehničkih terminа rаzmаtrаju Budino učenje.

Vinаjа pitаkа je dаleko više od puke liste prаvilа. Sаdrži tаkođe priče kojimа se opisuje nаstаnаk svаkog prаvilа, pа tаko dobijаmo detаljаn opis nа koji nаčin je Budа rešаvаo problem održаvаnjа hаrmoničnih odnosа unutаr mnogobrojne i rаznorodne duhovne zаjednice. Sаstoji se iz četiri delа:
* Suttаvibhаngа - Ovаj deo sаdrži kompletаn skup prаvilа zа monаšku zаjednicu. Prаvilа su sаžetа u Pаtimokkhu i imа ih 227 zа monаhe i 311 zа monаhinje.
* Khаndhаkа (Mаhаvаggа) - Uključuje nekoliko tekstovа nаlik nа sutte, između ostаlog Budin opis periodа neposredno posle probuđenjа, njegove prve govore grupi od pet monаhа i priče o tome kаko su se neki od njegovih nаjpoznаtijih učenikа priključili monаškoj zаjednici i potom i sаmi dostigli probuđenje.
* Khаndhаkа (Ćulаvаggа) - Ovаj deo sаdrži dаlju rаzrаdu monаške etikecije i dužnosti, kаo i prаvilа i postupke zа rаzmаtrаnje prekršаjа koji se dogode unutаr monаške zаjednice. Tаkođe tu je i pričа o tome kаko je ustаnovljen red monаhinjа i detаljаn opis prvog i drugog sаborа.
* Pаrivаrа - Rekаpitulаcijа prethodnih poglаvljа, sа sаžetkom prаvilа klаsifikovаnih i preklаsifikovаnih zа rаzličite svrhe upućivаnjа u njih.

Suttа pitаkа, drugi deo Tipitаke, sаstoji se od preko 10.000 suttа ili govorа, koje je izgovorio Budа ili neko od njegovih nаjbližih učenikа, tokom 45-godišnjeg širenjа učenjа. U njoj su tаkođe sаbrаni i stihovi drugih člаnovа monаške zаjednice.

Sute su grupisаne u pet zbirki (nikаuа):

* Dighа nikаjа - Zbirkа dugih govorа
* Mаđđhimа nikаjа - Zbirkа govorа srednje dužine
* Sаmjuttа nikаjа - Zbirkа po temi grupisаnih govorа
* Anguttаrа nikаjа - Zbirkа brojčаno grupisаnih govorа
* Khuddаkа nikаjа - Zbirkа krаtkih knjigа

Abhidhаmmа pitаkа je treći deo Tipitаke, budističkog Kаnonа, а ostаlа dvа delа su Suttа pitаkа i Vinаjа pitаkа. Čini je sedаm knjigа - Dhаmmаsаngаni, Vibhаngа, Dhаtukаthа, Puggаlаpаnnаtti, Kаthаvаtthu, Jаmаkа i Pаtthаnа. Knjige Abhidhаmmа pitаke su nаstаle uglаvnom kаsnije i od Suttа i od Vinаuа pitаke i verovаtno su svoj konаčni oblik dobile tek nekoliko vekovа posle Budine smrti. Trаdicijа ih međutim sve pripisuje Budi, iаko potvrde zа to ne postoje u sаmoj Abhidhаmmа pitаki, niti se onа pominje u ostаle dve Pitаke. Međutim, u Abhidhаmmа pitаki nemа bilo čegа što bi protivrečilo Budinom učenju, rаzlikа je u pristupu, а ne u sаdržаju. Videti Abhidhаmmа.

* Dhаmmаsаngаni (Nаbrаjаnje fenomenа)- Ovа knjigа pobrojаvа sve krаjnje reаlitete (pаrаmаtthа dhаmmа)koje je moguće nаći.
* Vibhаngа (Knjigа rаsprаvа)- Nаstаvljа аnаlizu iz Dhаmmаsаgаni, ovde u formi kаtehizmа.
* Dhаtukаthа (Diskusijа u pogledu elemenаtа)- Ponаvljаnje prethodnog u formi pitаnjа i odgovorа.
* Puggаlаpаnnаtti (Opis ličnosti)- Pomаlo vаn kontekstа Abhidhаmmа pitаke, ovа knjigа sаdrži opise velikog brojа tipovа ličnosti.
* Kаthаvаtthu (Tаčke Nesporаzumа) - Ovа knjigа sаdrži pitаnjа i odgovore koje je sаkupio Moggаliputtа Tissа u 3. veku pre n. e., kаko bi pomogаo dа se rаzjаsne nesporаzumi između rаzličitih budističkih školа togа vremenа.
* Jаmаkа (knjigа pаrovа)- Logičkа аnаlizа mnogih pojmovа izloženih u prethodnim knjigаmа.
* Pаtthаnа (Knjigа o odnosimа) - Dаleko nаjobimnijа knjigа u Tipitаki, opisuje 24 zаkonа uzročnosti nа osnovu kojih dhаmme utiču jednа nа drugu. Ti zаkoni, kаdа se kroz sve moguće permutаcije ukrste sа dhаmmаmа opisаnim u Dhаmmаsаngаni, pokrivаju аpsolutno svаko moguće iskustvo koje nаm je dostupno.

== Videti takođe ==
* [[Gautama Buddha|Buda]]
* [[Budističke priče]]
* [[Zen|Zen budizam]]

== Napomene ==
&lt;small&gt;'''Napomena:''' ''Za pozajmljenice čija se sanskritska i pali forma razlikuju, prvo je navedena sanskritska forma, a pali forma se daje u zagradi. Razlog za ovakvu konvenciju je veća rasprostranjenost sanskritskih varijanti u javnosti. Ukoliko imate zamerku na ovakvu konvenciju izložite svoje mišljenje na [[Razgovor:Budizam|stranici za razgovor]].''&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* [http://adherents.com/largecom/com_buddhist.html Najveće budističke zajednice - Adherents.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110101072205/http://www.adherents.com/largecom/com_buddhist.html |date=2011-01-01 }}
* [http://adherents.com/Religions_By_Adherents.html Najveće svetske religije po broju vernika - Adherents.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100811013003/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html |date=2010-08-11 }}
* {{Citation|last=Ajahn Sucitto| year=2010|title=Turning the Wheel of Truth: Commentary on the Buddha's First Teaching|publisher=Shambhala|postscript=}}
* {{Citation |last=Armstrong|first=Karen |authorlink=Karen Armstrong|title=Buddha|date=2004|publisher= Penguin Press |isbn=0-14-303436-7|page=}}
* {{Citation|author=Bareau, André|title='Les Sectes bouddhiques du Petit Véhicule|publisher=École Française d'Extrême-Orient|location=Saigon|year=1955|isbn=}}
* {{Citation | author=Bechert, Heinz;  Gombrich, Richard, ed. | year =1984| title =The World of Buddhism | publisher =Motilal Banarsidass Publ.Thames &amp; Hudson|isbn=0500250898}}
* {{Citation |last=Bodhi|first=Bhikkhu |title=The Connected Discourses of the Buddha. A Translation of the Samyutta Nikaya|date=2000|publisher=Wisdom Publications|isbn=0861713311|page=}}
* {{Citation | last =Bronkhorst | first =Johannes | year =1993 | title =The Two Traditions Of Meditation In Ancient India | publisher =Motilal Banarsidass Publ.}}
* {{Citation | last =Bronkhorst | first =Johannes | year =1998 | title =Did the Buddha Believe in Karma and Rebirth? | journal =Journal of the International Association of Buddhist Studies 21 (1), 1-20 | url =https://journals.ub.uni-heidelberg.de/index.php/jiabs/article/download/8869/2776}}
* {{Citation | last =Bronkhorst | first =Johannes | year =2007| title =Greater Magadha, Studies the Culture of Early India. Series: Handbook of Oriental Studies, Section 2 South Asia Series | publisher =Brill Academic Publishers Inc|ISBN= 978-90-04-11519-4}}
* {{Citation | author =Buddhaghosa  | title =The Dispeller of delusion (Sammohavinodani), Vol.2 |publisher=Pali Text Society 1991|year=1991|isbn=978-0-02-865718-9}}
* {{Citation | author =Buswell, Robert E. (ed.) | title =Encyclopedia of Buddhism|publisher=MacMillan Reference Books|year=2004|isbn=978-0-02-865718-9}}
* {{Citation | author =Carrithers, Michael | title =The Buddha|publisher=Oxford [England]; New York: Oxford University Press,|year=1983|isbn=}}
* {{Citation | author =Carrithers, Michael | title =Founders of faith|publisher=Oxford [England]; New York: Oxford University Press,|year=1986|isbn=019283066X}}
* {{Citation |author=Chodron, Pema|page=37|title=The Places that Scare You: A Guide to Fearlessness in Difficult Times|url=|year=2002|isbn=1-57062-921-8|publisher=Shambhala}}
* {{Citation | author = Clarke, Peter B.; Beyer, Peter ; (ed.) | title=The World's Religions: continuities and transformations|publisher=Routledge|year=2009|isbn=9780415397254}}
* {{Citation | author = Collins, Randall| title=The Sociology of Philosophies: A Global Theory of Intellectual Change|publisher=Harvard University Press|year=2000|isbn=0674001877|url=http://books.google.com/books?id=2HS1DOZ35EgC&amp;pg=PA177&amp;source=gbs_toc_r&amp;cad=0_0#PPA199}}
* {{Citation | author =Conze, Edward.| title=The Illustrated Guide to World ReligionsThe Perfection of Wisdom in Eight Thousand Lines and its Verse Summary|publisher=Grey Fox Press|year=2001|isbn=}}
* {{Citation | author =Coogan, Michael D. (ed.) | title=The Illustrated Guide to World Religions|publisher=Oxford University Press|year=2003|isbn=1-84483-125-6}}
* {{Citation | last=Cousins | first=L. S.|title=The Dating of the Historical Buddha: A Review Article|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=Series 3|issue=6.1|pages=57–63|year=1996|url=http://indology.info/papers/cousins/|accessdate=2007-07-11|doi=10.1017/S1356186300014760}}; reprinted in Williams, ''Buddhism'', volume I; NB in the online transcript a little text has been accidentally omitted: in section 4, between &quot;... none of the other contributions in this section envisage a date before 420 B.C.&quot; and &quot;to 350 B.C.&quot; insert &quot;Akira Hirakawa defends the short chronology and Heinz Bechert himself sets a range from 400 B.C.&quot;
* {{Citation |title=Review: Brahmanism, Buddhism and Hinduism by Lal Mani Joshi|journal=Philosophy East and West|year=1972|first=S. Cromwell|last=Crawford|volume=22|issue=1|pages=114–116}}
* {{Citation | last =Davidson | first =Ronald M. | year =2003 | title =Indian Esoteric Buddhism: A Social History of the Tantric Movement | publisher =Columbia University Press | location =New York | isbn =0-231-12619-0}}
* {{Citation | author =de Give, Bernard | title=Les rapports de l'Inde et de l'Occident des origines au règne d'Asoka| publisher =Les Indes savants|year=2006|isbn=2-84654-036-5}}
* {{Citation | author =Donath, Dorothy C.|title=Buddhism for the West: Theravāda, Mahāyāna and Vajrayāna; a comprehensive review of Buddhist history, philosophy, and teachings from the time of the Buddha to the present day|publisher=Julian Press | year =1971 | isbn =0-07-017533-0}}
* {{Citation | author =Dumoulin, Heinrich; Heisig, James W.; Knitter, Paul F.|title=Zen Buddhism: A History (India and China)|publisher=London: Collier Macmillan | year =1988| isbn =}}
* {{Citation | last =Dzongsar Jamyang Khyentse|year=2011|title=What Makes You Not a Buddhist|publisher=Shambhala, Kindle Edition|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{Citation | author =Eliade, Mircea; Adams, Charles J.|title=The Encyclopedia of religion|publisher=New York: Macmillan| year =1987| isbn =}}
* Eliot, Japanese Buddhism, Edward Arnold, London, 1935
* {{Citation | author = Embree, Ainslie T. (ed.), Stephen N. Hay (ed.), Wm. Theodore de Bary (ed.)|title=Sources of Indian Tradition: From the Beginning to 1800, vol. 1|publisher=NY: Columbia University Press| year =1988| isbn =0-231-06651-1}}
* {{citation|last=Flood |first=Gavin D.|title=An Introduction to Hinduism|publisher=Cambridge University Press|year=1996|isbn=0-521-43878-0}}
* {{cite book | last =Gethin | first =Rupert | title =Foundations of Buddhism|publisher=Oxford University Press|year=1998|isbn=0-19-289223-1|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{cite book | last =Gethin | first =Rupert | title =Sayings of the Buddha|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=}}
* {{cite journal | last =Goldstein | first =Joseph | year =2002|title=One Dharma: The Emerging Western Buddhism|publisher=HarperCollins|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* Goleman, Daniel (2008). ''Destructive Emotions: A Scientific Dialogue with the Dalai Lama''. Bantam. Kindle Edition.
* {{Citation|last=Gombrich |first=Richard F. |title=Theravāda Buddhism: A Social History from Ancient Benares to Modern Colombo|publisher=London: Routledge|year=1988|isbn=0-415-07585-8}}
* {{Citation | last =Gombrich | first =Richard F. | year =1997 | title =How Buddhism Began | publisher =Munshiram Manoharlal}}
* {{Citation |last=Gombrich |first=Richard F. | title =in Williams, Paul, ed., Buddhism: Critical Concepts in Religious Studies, 8 volumes | publisher =Routledge | location =London|year=2006|isbn=}}
* {{Citation | author = Gunaratana, Bhante Henepola |title=Mindfulness in Plain English|publisher=Wisdom Publications|year=2002|isbn=0-86171-321-4}} Also available on this websites: [http://www.saigon.com/~anson/ebud/mfneng/mind0.htm saigon.com] [http://www.urbandharma.org/udharma4/mpe.html urbandharma.org] [http://www.vipassana.com/meditation/mindfulness_in_plain_english.php vipassana.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201217022341/http://www.vipassana.com/meditation/mindfulness_in_plain_english.php |date=2020-12-17 }}
* {{citation|last=Gyatso|first=Geshe Kelsang|title=Introduction to Buddhism: An Explanation of the Buddhist Way of Life|publisher= Tharpa Publications |year=2008|isbn=978-0-9789067-7-1}}
* {{citation|last=Hāṇḍā|first=Omacanda |title=Buddhist art &amp; antiquities of Himachal Pradesh, upto 8th century A.D.|publisher=New Delhi: Indus Pub. Co.|year=1984|isbn=818518299X}}
* {{citation|last=Hardy|first=Robert Spence|title=The sacred books of the Buddhists compared with history and modern science|publisher=Colombo, printed at the Wesleyan mission Press|year=1863|isbn=}} 
* {{citation|last=Hardy|first=Robert Spence|title=The legends and theories of the Buddhists, compared with history and science|publisher=London, Edinburgh: Williams and Norgate|year=1866|isbn=}} 
* {{Citation|author=Harvey, Peter|title=An Introduction to Buddhism: Teachings, History and Practices|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=0-521-31333-3}}
* {{cite book |last=Harvey |first=Peter |title=An Introduction to Buddhism: Teachings, History and Practices |url=http://books.google.com/books?id=u0sg9LV_rEgC&amp;lpg=PP1&amp;dq=buddhism%20introduction&amp;pg=PA5#v=onepage&amp;q&amp;f=false |year=2013 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |edition=2nd |isbn=9780521676748 |page=}}
* {{Citation|author=Harvey, Peter|title=The Selfless Mind|publisher=Curzon Press|year=1995|isbn=}}
* {{Citation|author=Hawkins, Bradley K.|title=The Pocket Idiots Guide: Buddhism|publisher=Laurence King (Penguin, Alpha)|year=1999|isbn=0-02-864459-X}}
* {{citation|last=Henderson|first=Carol E.|title=Culture and Customs of India|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2002|isbn=}} 
* {{citation|last=Hill|first=John E.|title=Through the Jade Gate to Rome: A Study of the Silk Routes during the Later Han Dynasty, 1st to 2nd Centuries CE|publisher=Charleston, South Carolina: BookSurge|year=2009|isbn=978-1-4392-2134-1}}
* {{cite book|last1=Hirakawa|first1=Akira|last2=Groner|first2=Paul  (trans.; ed.)|title=A History of Indian Buddhism|date=1993|publisher=Motilal Banarsidass|location=Delhi|isbn=8120809556}}
* {{citation|last=Hisamatsu |first=Shin'ichi|title=Critical Sermons on the Zen Tradition|publisher=Palgrave Macmillan|year=2002|isbn=0824823834}}
* {{citation|last=Hodge|first=Stephen|title=Zen Masterclass|publisher=Godsfield Press|year=2002|isbn=}}
* {{citation|last=Jaini |first=Padmanabh S.|title=Collected Paper on Buddhist Studies|publisher=Motilal Banarsidass|year=2001|isbn=81-208-1776-1}}
* {{cite book |last1=Johnson |first1=Todd M. |last2=Grim |first2=Brian J. |title=The World's Religions in Figures: An Introduction to International Religious Demography |url=http://media.johnwiley.com.au/product_data/excerpt/47/04706745/0470674547-196.pdf |year=2013 |publisher=Wiley-Blackwell |location=Hoboken, NJ |isbn= |pages=34–37 |access-date=2015-04-16 |archive-date=2013-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131020100448/http://media.johnwiley.com.au/product_data/excerpt/47/04706745/0470674547-196.pdf |deadurl= }}
* {{Citation | last =Jong | first =J.W. de | year =1993 | title =The Beginnings of Buddhism | journal =The Eastern Buddhist, vol. 26, no. 2}}
* {{citation|last=Kalupahana|first=David |title=Sarvastivada and its theory of sarvam asti|journal=University of Ceylon Review 24, 94-105|year=1966}}
* {{cite journal|author=Kanno, Hiroshi |title=Huisi's Perspective on the Lotus Sutra as Seen Through the Meaning of the Course of Ease and Bliss in the Lotus Sutra|url=http://www.iop.or.jp/0414/kanno2.pdf|journal=Journal of the institute of Oriental philosophy 14, 146-166| year =2004|publisher=|accessdate=February 5, 2010}}
* {{Citation| last =Kasulis| first =T. P.| year =2006| title =Zen as a Social Ethics of Responsiveness| journal =Journal of Buddhist Ethics 13, 1-12| url =http://www.buddhistethics.org/13/zse1-kasulis.pdf| access-date =2015-04-16| archive-date =2009-03-25| archive-url =https://web.archive.org/web/20090325011050/http://www.buddhistethics.org/13/zse1-kasulis.pdf| dead-url =}} 
* {{Citation | last =Keown | first =Damien|year=2000 |origyear=1996|title=Buddhism: A Very Short Introduction|publisher=Oxford University Press, Kindle Edition|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{citation|last=Keown|first=Damien|title=Dictionary of Buddhism|publisher= Oxford University Press |year=2003|isbn=0-19-860560-9}}
* {{citation|author=Keown, Damien; Prebish, Charles S. |title=Encyclopedia of Buddhism|publisher=London: Routledge|year=2004|isbn=978-0-415-31414-5}}
* {{citation|author=Keown, Damien; Prebish, Charles S. |title=Encyclopedia of Buddhism|publisher=London: Routledge|year=2007|isbn=}}
* {{Citation | author =Kohn, Michael H. (trans.) | title=The Shambhala Dictionary of Buddhism and Zen|publisher=Shambhala|year=1991|isbn=0-87773-520-4}}
* {{Citation | last=Lama Surya Das|year=1997|title=Awakening the Buddha Within|publisher=Broadway Books, Kindle Edition|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{Citation | author =Lamotte, Étienne (trans. from French)|others=trans. Sara Boin|title=Teaching of Vimalakirti|publisher=Pali Text Society|location=London|year=1976|isbn=0-7100-8540-0|nopp=true|page=XCIII}}
* {{Citation | author =Lindtner, Christian | title=Master of Wisdom|publisher=Dharma Publishing|year=1997|isbn=}}
* {{Citation | last =Lopez | first =Donald S. | year =1995 | title =Buddhism in Practice | publisher =Princeton University Press | isbn=0-691-04442-2 | url =http://isites.harvard.edu/fs/docs/icb.topic787480.files/Lopez-Buddhism%20in%20Practice.pdf}}
* {{Citation | last =Lopez | first =Donald S.| year =2001 | title =The Story of Buddhism | publisher =HarperCollins | postscript =&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{Citation | author =Lowenstein, Tom|title=The Vision of the Buddha|publisher=Duncan Baird Publishers|year=1996|isbn=1-903296-91-9}}
* {{Citation | author =Lusthaus, Dan |title=Buddhist Phenomenology|publisher=Routledge|year=2002|isbn=}}
* {{Citation | last =Mall| first =Linnart| year =2005 | title =Studies in the Astasahasrika Prajnaparamita and Other Essays| publisher =Delhi: Motilal Banarsidass}}
* {{Citation | last =Masih| first =Yakub| year =2000 | title =A Comparative Study of Religions | publisher =Delhi: Motilal Banarsidass |isbn=81-208-0815-0}}
* {{Citation | last =Matthews | first =Bruce | year =1986 | title =Post-Classical Developments In The Concepts of Karma and Rebirth in Theravada Buddhism. In: Ronald W. Neufeldt (ed.), &quot;Karma and rebirth: Post-classical developments&quot; | publisher =SUNY}}
* {{Citation | last =McFarlane| first =Stewart  | year =2001 | title =in Peter Harvey, ed., Buddhism| publisher =Continuum}}
* {{cite book |last=Métraux |first=Daniel A. |date=2010 |title=How Soka Gakkai Became a Global Buddhist Movement |publisher=The Edwin Mellen Press |location= Lewiston, NY |isbn=9780773437586 |page=vi}}
* {{Citation | last =Miller| first =Barbara Stoler| year =1996| title =Yoga: Discipline of Freedom: the Yoga Sutra Attributed to Patanjali; a Translation of the Text, with Commentary, Introduction, and Glossary of Keywords| publisher =University of California Press}}
* {{Citation | last =Mitchell| first =| year =2002| title =Buddhism: introducing the Buddhist experience| publisher =Oxford University Press|isbn=0195139518}}
* {{citation|last=Mizuno|first=Kogen|title=Essentials of Buddhism : basic terminology and concepts of Buddhist philosophy and practice|publisher=Tokyo: Kosei|year=1996|isbn=4333016835}}
* {{citation|title=Ethical Issues in Six Religious Traditions|edition=2nd|editor1-first=Peggy|editor1-last=Morgan|editor2-first=Clive A.|editor2-last=Lawton|year=2007|publisher=Edinburgh University Press|location=Edinburgh|isbn=978-0-7486-2330-3|pages=}}
* {{citation|last=Morganll|first=Kenneth W. (ed)|title=The Path of the Buddha: Buddhism Interpreted by Buddhists|publisher= New York:Ronald Press|year=1956|isbn=}}
* {{cite book|last1=Ñāṇamoli|first1=Bhikkhu|last2=Bodhi|first2=Bhikkhu|title=The middle length discourses of the Buddha : a new translation of the Majjhima Nikaya|date=1995|publisher=Wisdom Pub.}}
*{{Citation | author =Nattier, Jan | title =A Few Good Men: The Bodhisattva Path according to The Inquiry of Ugra (Ugrapariprccha)|publisher=University of Hawai'i Press|year=2003|isbn=0-8248-2607-8}}
*{{Citation | author =Nattier, Jan; Prebish, Charles S. | title =Mahāsāṅghika Origins: the beginnings of Buddhist sectarianism in History of Religions|journal=History of Religions 16, 237–272|year=1977}}
* {{Citation | last =Norman | first =K.R. | year =1997 | title =A Philological Approach to Buddhism. The Bukkyo Dendo Kybkai Lectures 1994 | publisher =School ofOriental and African Studies (University of London) | url =http://ahandfulofleaves.files.wordpress.com/2011/11/a-philological-approach-to-buddhism_norman_tbf_1997.pdf}}
* {{Citation|url=http://books.google.com/?id=qjbBKG06To0C&amp;pg=PA111#v=onepage&amp;q=|title=Light of Wisdom|publisher=Rangjung Yeshe Publications|year=2004|accessdate=2010-08-25|isbn=978-962-7341-37-6|author=Padmasambhava, Jamgon Kongtrul, Erik Pema Kunsang}}
* {{citation | author =Oldenberg, Hermann | title=The Doctrine of the Upanishads and Early Buddhism|publisher=Delhi: Motilal Banarsidass(reprint)|year=1991 |isbn=}}
* {{citation|last=Onians|first=Isabelle |title=&quot;Tantric Buddhist Apologetics, or Antinomianism as a Norm,&quot; PhD dissertation|publisher=Oxford, Trinity Term|year=2001|isbn=}} 
* {{citation | author =Pande, Govind Chandra| title=Life and Thought of Sankaracarya|publisher=Delhi: Motilal Banarsidass)|year=1994|isbn=81-208-1104-6}}
* {{citation|author=A. C. Paranjpe|title=Self and identity in modern psychology and Indian thought|url=http://books.google.com/books?id=7Eqa6eoerDAC&amp;pg=PA351|accessdate=10 March 2012|date=30 September 1998|publisher=Springer|isbn=978-0-306-45844-6|page=}}
* {{citation|author=Urmilā Pavāra|title=The weave of my life: a Dalit woman's memoirs|url=http://books.google.com/books?id=5EELAQAAMAAJ|accessdate=10 March 2012|date=2009|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-14900-6|pages=}}
* {{citation|last=Payne|first=Richard K.|title=Tantric Buddhism in East Asia|publisher=Boston: Wisdom Publications|year=2006|isbn=0861714873}}
* {{citation | last =Pinburn | first=Sidney|year=2001|title=The Dalai Lama: Policy of Kindness|publisher=Snow Lion|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{citation|last=Prebish|first=Charles|title=Historical Dictionary of Buddhism|publisher=The Scarecrow Press|year=1993|isbn=0-8108-2698-4}}
* {{cite book|last1=Prebish|first1=Charles S|last2=Keown|first2=Damien|title=Introducing Buddhism|date=2006|publisher=Routledge}}
* {{citation|title=Buddhism, Religion, and the Concept of &quot;God&quot;|journal=Man|year=2003|first=Ilkka|last=Pyysiäinen|volume=50|issue=2|pages=147–171|jstor=3270517|doi=10.1163/156852703321506141}}
* {{citation | author =Ranjini | title=Jewels of the Doctrine|work=Buddhist Stories of the Thirteenth Century|publisher=Sri Satguru Publications|isbn=0-7914-0490-0}}
* {{citation|last=Roach|first=Peter|year=2011|title=Cambridge English Pronouncing Dictionary|edition=18th|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521152532}}
* {{citation|last=Robinson|first=Richard H.|year=1982|title=The Buddhist Religion: A Historical Introduction|edition=3rd|place=Belmont, California|publisher=Wadsworth Publishing|isbn=0-534-01027-X}}
* {{citation|last=Ito | first= Shinjo|title=Shinjo:Reflections|publisher=Somerset Hall Press|year=2009|isbn=1-935244-00-0}}
* {{citation | ref =Rahula_74|last=Rahula | first=Walpola |title=What the Buddha Taught|publisher=Grove Press|year=1974|isbn=955-9219-19-7}}
* {{citation | author=Rhys Davids, T.W. Stede, William |title=The Pali Text Society's Pali-English dictionary|publisher=Chipstead, London: Pali Text Society|year=1921|url=http://dsal.uchicago.edu/dictionaries/pali/}}
* {{citation|last1=Robinson|first1=Richard H.|last2=Johnson|first2=Willard L .|title=The Buddhist Religion|date=1977|publisher=Dickenson Publ.|location=Belmont, Calif.}}
* {{Citation | last =Schmithausen | first =Lambert | year =1981 | title =On some Aspects of Descriptions or Theories of 'Liberating Insight' and 'Enlightenment' in Early Buddhism&quot;. In: Studien zum Jainismus und Buddhismus (Gedenkschrift für Ludwig Alsdorf), hrsg. von Klaus Bruhn und Albrecht Wezler, Wiesbaden 1981, 199-250}}
* {{Citation | last =Schmithausen | first =Lambert | year =1986 | title =Critical Response. In: Ronald W. Neufeldt (ed.), &quot;Karma and rebirth: Post-classical developments&quot; | publisher =SUNY}}
* {{Citation | last =Schopen| first =Gregory | year =2002 | title =Bones, Stones, and Buddhist Monks| publisher =University of Hawai'i Press}}
* {{Citation | last =Sebastian| first =C.D.| year =2005| title =Metaphysics and Mysticism in Mahayana Buddhism | publisher =Delhi: Sri Satguru Publications}}
* {{citation | author =Shaw, Sarah |title=Buddhist Meditation: An Anthology of Texts from the Pāli Canon|publisher=Routledge|year=2006|isbn=}}
* {{Citation | last =Silk| first =Jonathan A.| year =2002| title =What, if anything, is Mahayana Buddhism?| journal=Numen 49:4, 335-405| url=}}
* {{citation | author =Sinha, H.P.|title=Bhāratīya Darshan kī rūprekhā (Features of Indian Philosophy)|publisher=Motilal Banarasidas Publ.|year=1993|isbn=81-208-2144-0}}
* {{citation| title =A Concise History of Buddhism|author=Skilton, Andrew|year=1997|publisher=Windhorse Publications|url=http://books.google.com/?id=GEKd4iqH3C0C&amp;dq=history+of+buddhism|isbn=0-904766-92-6}}
* {{citation | author =Smith, Huston|title=Buddhism: A Concise Introduction|author2=Phillip Novak|publisher=SanFrancisco: Harper|year=2003|isbn=978-0-06-073067-3}}
* {{Citation | author =Smith | title=&quot;Buddhism&quot;. In Juergensmeyer, Mark, The Oxford Handbook of Global Religions|series=Oxford Handbooks in Religion and Theology|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-513798-9}}
* {{citation | author =Swearer, Donald|title=Becoming the Buddha: the ritual of image consecration in Thailand|author2=|publisher=Princeton, N.J.: Princeton University Press|year=2004|isbn=0691114358}}
* {{citation|author= Thanissaro Bhikkhu |title=Refuge: An Introduction to the Buddha, Dhamma, &amp; Sangha (3rd ed., rev.)|url=http://www.accesstoinsight.org/lib/authors/thanissaro/refuge.html#goi|year=2001}}
* {{Citation | last =Skilling| first =Peter | year =1992| title =The Raksā Literature of the Śrāvakayāna| journal=Journal of the Pali Text Society 16, 109-182| url=http://www.palitext.com/JPTS_scans/JPTS_1992_XVI.pdf}}
* {{Citation | last =Skorupski| first = Tadeusz, ed. | year =1990| title =Buddhist Forum, vol I | publisher =Routledge| isbn=0728601621}}
* {{cite journal|title=Buddhism and The Definition of Religion|journal=Man|date=1978|first=Martin|last=Southwold|volume=13|issue=3|pages=362–379|jstor=2801935|doi=10.2307/2801935}}
* {{Citation | last =Tamney | first = Joseph B. | year =1998| title =in William H. Swatos, editor, Encyclopedia of Religion and Society | publisher =Rowman Altamira| isbn=}}
* {{citation| ref =Hanh_74|author= Thich Nhat Hanh |title=The Heart of the Buddha's Teaching|publisher=Broadway Books|year=1974|isbn=0-7679-0369-2}}
* {{citation | author = Robert A. F. Thurman (translator)|title=Holy Teaching of Vimalakirti: Mahayana Scripture|publisher=Pennsylvania State University Press|year=1976|isbn=0-271-00601-3}}
* {{Citation | last =Uchiyama| first =Kosho | year =1993| title =Opening the Hand of Thought: Approach to Zen | publisher =New York: Penguin Books}}
* {{Citation | last =Upadhyaya| first =Kashi Nath| year =1998| title =Early Buddhism and the Bhagavadgita | publisher =Motilal Banarsidass Publ.}}
* {{Citation | last =Vetter | first =Tilmann | year =1988 | title =The Ideas and Meditative Practices of Early Buddhism | publisher =BRILL}}
* {{Citation | last =Wallace| first =B. Alan| year =2007| title =Contemplative Science | publisher =Columbia University Press}}
* {{Citation | last =Walpola Rahula | year =2007 | title =What the Buddha Taught | publisher =Grove Press. Kindle Edition | postscript =&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
* {{Citation | last =Warder | first =A.K. | year =2000 | title=Indian Buddhism | place=Delhi | publisher =Motilal Banarsidass Publishers | postscript =&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}} 
* {{Citation | last =Welch| first =B. Alan| year =1967| title =The practice of Chinese Buddhism, 1900-1950 | publisher =Cambridge: Harvard University Press}}
* {{citation|last=Wells|first=John C.|year=2008|title=Longman Pronunciation Dictionary|edition= 3rd|publisher=Longman|isbn=9781405881180}}
* {{Citation | last =Werner| first =Karel, ed. | year =1989| title =The Longhaired Sage in The Yogi and the Mystic | publisher =Curzon Press}}
* {{Citation | ref =White_74 | author =White, Kenneth | title=The Role of Bodhicitta in Buddhist Enlightenment Including a Translation into English of Bodhicitta-sastra, Benkemmitsu-nikyoron, and Sammaya-kaijo|publisher=The Edwin Mellen Press|year=2005}} ISBN 0-7734-5985-5.
* {{Citation | author =Williams, Paul | title =Mahayana Buddhism: the doctrinal foundations | publisher =Routledge | location =London|year=1989|isbn=0-415-02537-0}}
* {{Citation | author =Williams, Paul, ed. | title =Buddhism: Critical Concepts in Religious Studies, 8 volumes | publisher =Routledge | location =London|year=2005|isbn=}}
* {{Citation | author =Williams, Paul; Tribe, Anthony | title =Buddhist Thought | publisher =Routledge | location =London|year=2000|isbn=0-415-20701-0|url=http://books.google.com/books?id=v0Rpvycf1t0C}}
* {{Citation | author =Williams, Paul | title =Mahayana Buddhism: the doctrinal foundations | publisher =Routledge | location =London|year=2008|isbn=}}
* {{Citation | author =Wynne, Alexander  | title =The Origin of Buddhist Meditation | publisher =Routledge | location =London|year=2007|isbn=9780415423878}}
* {{Citation|author=Yamamoto, Kosho, trans.; Page, Tony , ed.|title=The Mahayana Mahaparinirvana Sutra |publisher=Nirvana Publications|year=1999}}
* {{Citation|ref=Yin_98|author= Yin Shun, Yeung H. Wing (translator)|title=The Way to Buddhahood: Instructions from a Modern Chinese Master|publisher=Wisdom Publications|year=1998|ISBN =0-86171-133-5}} 
* {{Citation|ref=Yin_98|author=Zürcher, Erik|title=The Buddhist Conquest of China|publisher=Leiden E. J. Brill|year=1972|ISBN =}} 
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Buddhism}}
* [http://www.yu-budizam.com Budizam] Najveća domaća kolekcija prevoda iz Pali kanona i tumačenja savremenih theravada učitelja.
* [http://groups.yahoo.com/group/budizam/ Budizam grupa] - Mejl-grupa ljudi zainteresovanih za razmenu informacija o budizmu
* [http://www.yu-budizam.com/srednjiput/ Theravada budističko društvo &quot;Srednji put&quot;] - Društvo posvećeno proučavanju i popularizaciji Budinog učenja kao proverenog metoda ličnog duhovnog usavršavanja i postizanja harmoničnih međuljudskih odnosa
* [http://www.budizam.info Будизам] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130825063654/http://www.budizam.info/ |date=2013-08-25 }} Domaći sajt o budizmu - vodič kroz theravada budizam.
* [http://www.budizam.net Dijamantski put] Domaća veb stranica posvećena Dijamantskom putu, jednoj od škola vadžrajana budizma.
* [http://www.accesstoinsight.org/ Access to Insight] Čuvena veb stranica posvećena theravadi na engleskom jeziku.

[[Kategorija:Budizam| ]]
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]</text>
      <sha1>j2cac48i2ev76c9tb7oim3lg62yuxmx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouvet (otok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5405</id>
    <revision>
      <id>41263408</id>
      <parentid>41107470</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:55:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6276" xml:space="preserve">[[Datoteka:Orthographic projection centered over Bouvet Island.png|250px|thumb|Ortografska projekcija sa središtem u Otoku Bouvet]]
[[Datoteka:Bouvet Map.png|250px|right|thumb|Karta Otoka Bouvet]]
'''Bouvet''' ([[Norveški jezik|norveški]]: ''Bouvetøya'') je nenastanjeni sub-[[antarktik|antarktički]] vulkanski [[otok]] u Južnom [[Atlantik]]u, jugo-jugozapadno od [[Rt Dobre Nade|Rta Dobre Nade]] u ([[Južna Afrika|Južnoj Africi]]). Suverenitet nad njim je proglasila [[Norveška]].

== Geografija ==
Otok Bouvet se nalazi na {{coor dm|54|26|S|3|24|E|}}. Površina mu iznosi 58.5&amp;nbsp;[[kvadratni kilometar|km²]] (22.6&amp;nbsp;[[kvadratna milja|kvadartnih miljas]]), 93% od čega pokrivaju [[ledenjak|ledenjaci]] koji blokiraju prilaz sa južne i istočne obale. 

Ne postoje nikakve luke, te se može pristajati jedino čamcima uz velike poteškoće. Ledenjaci su stvorili debeli sloj leda koji pada s visokih stijena u more ili crne plaže od [[vulkan]]skog pijeska. Obala od 29.6&amp;nbsp;[[Kilometar|km]] (18.4&amp;nbsp;[[milja]]) je često pokrivena slojem leda. Najviši vrh na otoku se zove ''Olavtoppen'', a visina mu iznosi 780&amp;nbsp;[[metar|m]] (2,600&amp;nbsp;[[stopa (dužina)|ft]]) iznad morske razine. Naslage [[lava|lave]] na zapadnoj obali, koje su se stvorile između [[1955]] i [[1958]], čine gnijezdilište za morske ptice.

Otok Bouvet se smatra jednim od najudaljenijih otoka na svijetu, zajedno s drugim malim izoliranim otocima kao što su [[Tristan da Cunha]], [[Uskršnji otok]] i [[Pitcairn]]. Najbliže kopno je [[Zemlja Kraljice Maud]] na Antarktici, preko 1,600 km (1,000 milja) na jugu, i sama nenastanjena.

== Historija ==
[[Datoteka:Bouvet aerial photo.jpg|250px|right|thumb|Zračna fotografija]]
Otok Bouvet je otkriven [[1. 1.]], [[1739]]. od [[Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier|Jean-Baptiste Charlesa Bouveta de Loziera]], koji je zapovijedao [[Francuska|francuskim]] brodovima ''Aigle'' and ''Marie''. No, položaj otoka nije bio fiksiran niti ga je Bouvet oplovio sa svake strane pa nije bilo jasno je li riječ o otoku ili dijelu kontinenta.

Otok se nije vidio sve do godine [[1808]]. kada ga je primijetio izvjesni Lindsay, kapetan kitolovca ''Swan'' u vlasništvu Enderby Company. Iako nije pristao, bio je prvi moreplovac koji je ispravno zabilježio položaj otoka.

Prvo uspješno iskrcavanje datira iz decembra [[1822]], kada je kapetan Benjamin Morrell s tuljanolovca ''Wasp'' došao na otok loveći [[tuljan]]e. U tome je bio uspješan i otok napustio s nekoliko tuljanovih koža. 

[[10. 12.]] [[1825]]. izvjestan kapetan Norris, zapovjednik kitolovaca ''Sprightly'' i ''Lively'' u vlasništvu Enderby Company, iskrcao se na otok, imenovao ga ''Otok Liverpool'' i preuzeo ga za račun [[Britanska kruna|britanske krune]].

Godine [[1898]]. [[njemačka]] ekspedicija ''Valdivia'' na čelu [[Carl Chun|Carlom Cuhnom]] posjetila je otok ali nije pristala. Prvi duži boravak na otoku zbio se godine [[1927]]. kada je [[norveška]] posada ostala tamo oko mjesec dana; to je osnov za teritorijalno prisizanje od strane [[Norveška|Norveške]], koja je otok imenovala Bouvetøya (Otok Bouvet na norveškom). [[Ujedinjeno kraljevstvo]] se svog prisizanja odreklo u korist Norveške slijedeće godine.

Godine [[1964]]. napušteni [[čamac za spašavanje]] je otkriven na otoku, zajedno s raznim zalihama; međutim, putnici s čamca nisu nikad pronađeni.

Godine [[1971]]. Otok Bouvet i njegove teritorijalne vode su proglašene prirodnim rezervatom. Otok je ostao nenastanjen, iako je godine [[1977]]. od strane Norvežana postavljena automatska [[meteorološka stanica]].

Dana [[22. 9.]] [[1979]]. [[satelit]] je zabilježio svjetlosni bljesak (koji se kasnije tumačio kao eksplozija [[nuklearna bomba|nuklearne bombe]] ili prirodni događaj kao udar [[meteor]]a) u pojasu južnog [[Indijski Ocean|Indijskog Oceana]] između Otoka Bouvet i [[Otoka Princa Edwarda|Otok Princa Edwarda]]. Ova detonacija, koja se otada naziva [[Incident Vela]], razbacala je radioaktivni otpad po širokom području (detektirali su je naučnici u [[Australska antarktička teritorija|Australskoj antarktičkoj teritorji]]). Nijedna zemlja nije preuzela odgovornost za događaj za eventualni nuklearni pokus, a sumnja se na [[Južna Afrika|Južnu Afriku]], [[Izrael]] i [[Tajvan]].

Iako je nenastanjen, Otok Bouvet ima vlastiti [[Internet]]ski [[Internetski nastavak|nastavak]] [[.bv]], mada se [http://www.norid.no/domenenavnbaser/bv-sj.html ne koristi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207215311/http://www.norid.no/domenenavnbaser/bv-sj.html |date=2009-02-07 }}. Nekoliko [[radio-amaterizam|radio-amaterskih]] ekspedicija koje su otišle na ovo udaljeno mjesto su koristili ([[radio-amaterski znak]]ove koji počinju s ''3Y''. Otok Bouvet spada u UTC Z [[vremenska zona|vremensku zonu]]. ''Atlantic/St_Helena'' je naziv koja koristi u bazi podataka za vremenske zone.

== Otok Bouvet u popularnoj kulturi ==
[[Datoteka:Bouvet island 0.jpg|250px|thumb|right|Jugoistočna obala Otoka Bouvet godine 1898.]]
Bouvet, bespotrebno nazvan &quot;Otok Bouvetøya&quot;, bio je mjesto radnje u filmu ''[[Alien vs. Predator]]'' iz [[2004]]. godine. Također ima važnu ulogu u knjizi ''Ostaci leda'' [[Geoffrey Jenkins|Geoffreya Jenkinsa]].

== Povezano ==
* [[Subantarktički otoci]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bouvet Island}}
* {{cite web|url=http://www.btinternet.com/~sa_sa/bouvetoya/bouvetoya.html|title=Information on Bouvet Island|archiveurl=https://archive.today/20120722070720/http://www.btinternet.com/~sa_sa/bouvetoya/bouvetoya.html|archivedate=2012-07-22|access-date=2005-11-18|dead-url=no}}
* [http://www.70south.com/resources/islands/bouvet Bouvet Island - Bouvetøya] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051028013151/http://www.70south.com/resources/islands/bouvet |date=2005-10-28 }}

{{Norveške prekomorske teritorije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Administrativna podjela Norveške]]
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji]]
[[Kategorija:Otoci u Norveškoj|Bouvet]]
[[Kategorija:Otoci na Antarktiku|Bouvet]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana|Bouvet]]
[[Kategorija:Vulkani u Norveškoj]]
[[Kategorija:Vulkani na Antarktiku]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Norveškoj]]
[[Kategorija:Prirodni rezervati]]</text>
      <sha1>bnd1rdi2zev2bznp524hwet3477iisr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bura (narod)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5774</id>
    <revision>
      <id>41263442</id>
      <parentid>41108217</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="682" xml:space="preserve">'''Bura''' je naziv za etničku grupu koja živi u sjeveroistočnoj [[Nigerija|Nigeriji]] te dijelovima [[Kamerun]]a i [[Čad]]a. Uglavnom su naseljeni u istočnom dijelu države Borno u sjevernoj Nigeriji, te Kamerunu gdje su u njegovom sastavu srodni Bada i Mangri. Ukupno ih je 2,883.000, od toga u Nigeriji 2,604.000, u Kamerunu oko 280.000. Prevladavajuća vjera je [[islam]] ([[sunizam]]).

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20091027003059/http://geocities.com/Athens/6060/ Bura Tribe of Borno State, Nigeria Home Page]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Etničke grupe Nigerije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kameruna]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-B|ura]]</text>
      <sha1>ad0uv57tz3x1h1omql4l1g54k8lwe4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brazil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5819</id>
    <revision>
      <id>41263418</id>
      <parentid>41255398</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:21:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 18 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149295" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Savezna Republika Brazil
| ime                     = 
| izvorno_ime             = República Federativa do Brasil
| ime_genitiv             = Brazila
| status             = 
| zastava            = Flag of Brazil.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Coat of arms of Brazil.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = ''[[Ordem e Progresso]]''
| geslo_prijevod     = Red i napredak
| državna_himna      = [[Hino Nacional Brasileiro]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = [[Pečat|Nacionalni pečat]]
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = [[File:National Seal of Brazil (color).svg|100px]]
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = BRA orthographic.svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Brasília]]
| latd  = | latm  = | latNS  = 
| longd = | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = [[São Paulo]]
| tip_najvećeg_naselja = grad
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[Portugalski jezik|portugalski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Federalizam|federalna]] [[Predsjednički sustav|predsjednička]] [[Republika|ustavna republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Brazila|Predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Jair Bolsonaro]]
| vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Brazila|Potpredsjednik]]
| vođa_ime2    = [[Hamilton Mourão]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = ''[[Congresso Nacional]]''
| gornji_dom   = ''[[Senado Federal]]''
| donji_dom    = {{nowrap|''[[Câmara dos Deputados]]''}}
| suverenitet_tip      = Nezavisnost
| suverenitet_napomena = od [[Portugal]]a
| uspostava_događaj1   = [[Nezavisnost Brazila|Proglašenje]]
| uspostava_datum1     = [[7. rujna]] [[1822.]]
| uspostava_događaj2   = [[Sporazum iz Rio de Janeira (1825)|Priznanje]]
| uspostava_datum2     = [[29. kolovoza]] [[1825.]]
| uspostava_događaj3   = [[Proglašenje Republike (Brazil)|Republika]]
| uspostava_datum3     = [[15. studenog]] [[1889.]]
| uspostava_događaj4   = [[Ustav Brazila|Aktualni ustav]]
| uspostava_datum4     = [[5. listopada]] [[1988.]]
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    =  
| površina_km2     = 8515767
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 5
| vode             = 0.65
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 990,768,562
| stanovništvo_proc_godina  = [[2014.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 5
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 23.8
| stanovništvo_gustina_rang = 190.
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $3.259 trilijuna
| GDP_PPP_rang                = 7
| GDP_PPP_godina              = [[2015.]]
| GDP_PPP_per_capita          = $15,941
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 77
| GDP_nominal                 = $1.904 trilijuna
| GDP_nominal_rang            = 8
| GDP_nominal_godina          = [[2015.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $9,312
| GDP_nominal_per_capita_rang = 70
| Gini          = 51.9
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 2012
| Gini_promjena = decrease
| HDI           = 0.744
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 79
| HDI_godina    = 2013
| HDI_promjena  = increase
| valuta     = [[brazilski real|real]]
| valuta_kod = BRL
| vremenska_zona     = [[BRT]]
| utc_nadom          = -2 do -5
| vremenska_zona_DST = [[BRST]]
| utc_nadom_DST      = -2 do -5
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = dd/mm/gggg
| pozivni_broj       = +55
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.br]]
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Brazil''' ([[portugalski jezik|port.]] '''Brasil''' [[Međunarodna fonetska abeceda|[bɾaˈziw]]]; službeno '''Savezna Republika Brazil''', port. '''República Federativa do Brasil'''),&lt;ref&gt;[http://www.brasil.gov.br/?set_language=en national website].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mugnier&quot;&gt;{{cite journal|last=Mugnier|first=Clifford|date=January 2009|title=Grids &amp; Datums – Federative Republic of Brazil|url=http://www.asprs.org/resources/GRIDS/01-2009-brazil.pdf}}&lt;/ref&gt; najveća država u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Prema [[Dodatak:Popis država po površini|površini]] i [[Dodatak:Popis država po stanovništvu|broju stanovnika]] od preko 990 milijuna, peta je najveća zemlja na svijetu.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CIA People&quot;&gt;{{cite web | title = People of Brazil | booktitle = The World Factbook | publisher = Central Intelligence Agency | year = 2008 | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | accessdate = 2008-06-03 | archive-date = 2015-12-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222121846/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Jedina je država [[luzofonija|portugalskog govornog područja]] u [[Amerika|Americi]] i najveća luzofonska zemlja na svijetu.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;&gt;{{cite web | title = Geography of Brazil | booktitle = The World Factbook | publisher = Central Intelligence Agency | year = 2008 | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | accessdate = 2008-06-03 | archive-date = 2015-12-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222121846/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; 

Graniči sa svim južnoameričkim zemljama osim [[Ekvador]]om i [[Čile]]om. Na sjeveru s [[Venezuela|Venezuelom]], [[Gvajana|Gvajanom]], [[Surinam|Surinamom]] i [[Francuska|francuskim]] prekomorskim departmanom [[Francuska Gvajana|Francuskom Gvajanom]], na sjeverozapadu s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na zapadu s [[Bolivija|Bolivijom]] i [[Peru]]om, na jugozapadu s [[Argentina|Argentinom]] i [[Paragvaj]]om i na jugu s [[Urugvaj]]om. Morska obala Brazila, s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] na istoku, dugačka je preko 7491&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt; Veliki dio Brazila pripada slivu rijeke [[Amazona|Amazone]] i prekriven je [[tropska kišna šuma|kišnim šumama]]. Brazilski teritorij čine i brojni [[Arhipelag|arhipelazi]] kao [[Fernando de Noronha]], atol Rocas, São Pedro e São Paulo i [[Trindade i Martim Vaz]].&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt; 

Brazil je bio [[portugal]]ska [[Kolonijalizam|kolonija]] od iskrcavanja [[Pedro Álvares Cabral|Pedra Álvaresa Cabrala]] godine 1500. do 1815., kada je uzdignut na ujedinjenu kraljevinu
s Portugalom i Algarveom. Kolonijalna povezanost bila je u stvari prekinuta već 1808. kada je nakon Napoleonovog upada u Portugal prijestolnica portugalskog kraljevstva preseljena iz [[Lisabon]]a u Rio de Janeiro.&lt;ref name=&quot;CIA Intro&quot;&gt;{{cite web | title = Introduction of Brazil | booktitle = The World Factbook | publisher = Central Intelligence Agency | year = 2008 | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | accessdate = 2008-06-03 | archive-date = 2015-12-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222121846/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Nezavisnost od Portugala ostvarena je 1822. Isprva nezavisan kao [[Brazilsko carstvo]], Brazil je od 1889. [[republika]], premda dvodomni parlament, danas zvan kongres, datira iz 1824. kada je usvojen prvi ustav.&lt;ref name=&quot;CIA Intro&quot;/&gt; Današnji ustav, Brazil definira kao saveznu republiku&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;&gt;{{cite web | title = Brazilian Federal Constitution | publisher = Presidency of the Republic | year = 1988 | url = http://www.planalto.gov.br/ccivil_03/Constituicao/Constituiçao.htm | language = Portuguese | accessdate = 2008-06-03 }} {{cite web | title = Brazilian Federal Constitution | publisher = v-brazil.com | year = 2007 | url = http://www.v-brazil.com/government/laws/titleI.html | quote = Unofficial translate | accessdate = 2008-06-03 }}&lt;/ref&gt; [[Brazilski federalni distrikt|federalnog distrikta]], 26 [[Države Brazila|država]] i 5564 gradova.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = Territorial units of the municipality level | publisher = Brazilian Institute of Geography and Statistics | year = 2008 | url = http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/territorio/tabunit.asp?n=6&amp;t=2&amp;z=t&amp;o=4 | language = Portuguese | accessdate = 2008-06-03 }}&lt;/ref&gt;

Prema [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u, brazilska je ekonomija osma najveća na svijetu,&lt;ref name=&quot;siteresources.worldbank.org&quot;&gt;&quot;[http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf World Development Indicators database]&quot; (PDF file), World Bank, 7 October 2009.&lt;/ref&gt; dok je prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] sedma najveća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html |title=CIA – The World Factbook – Country Comparisons – GDP (purchasing power parity) |publisher=Cia.gov |date= |accessdate=25 January 2011 |archive-date=2011-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Brazil je jedna od [[Ekonomski rast|najbrže rastućih]] velikih svjetskih ekonomija i novih svjetskih gospodarskih sila.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Clendenning | first = Alan | title = Booming Brazil could be world power soon | page = 2 | publisher = USA Today – The Associated Press | date = 2008-04-17 | url = http://www.usatoday.com/money/economy/2008-04-17-310212789_x.htm | accessdate = 2008-12-12 }}&lt;/ref&gt; Brazil je jedan od osnivača [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i organizacija [[G-20]], [[CPLP]], [[Latinska unija|Latinske Unije]], Organizazije Ibero-američkih država, [[Mercosur|Mercosul]]a, [[Unija južnoameričkih država|Unije južnoameričkih država]] i također jedna od zemalja [[BRIC]]-a. Brazil je također dom raznovrsnim [[Divlje životinje|divljim životinjama]], [[Prirodni okoliš|prirodnim okolišima]] i velikim prirodnim resursima u raznim zaštićenim područjima.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt;

==Etimologija==
[[Etimologija]] naziva &quot;Brazil&quot; je nejasna. Tradicionalno, riječ &quot;Brazil&quot; potječe od [[Brazil (drvo)|brazila]], [[Drvo (materijal)|drva]] kojim su iz brazilskih regija u [[Europa|Europu]]  tijekom 16. stoljeća trgovali mnogi pomorci.&lt;ref name=&quot;BuenoTrintaSeis&quot;&gt;{{Pt}} Eduardo Bueno, ''Brasil: uma História'' (São Paulo: Ática, 2003; ISBN 8508082134), p.36.&lt;/ref&gt; Na portugalskom,  drvo brazil naziva se ''pau-brasil'', te se riječi ''brasil'' obično pripisuje značenje &quot;crven poput žeravice&quot;, nastalo iz [[Latinski jezik|latinskog]] ''brasa'' (&quot;žeravica&quot;) i sufiksa ''-il'' (od''-iculum'' ili ''-ilium'').&lt;ref&gt;[http://www.cnrtl.fr/etymologie/brésil CNRTL] - Centre National de Ressources Textuelles et Lexicales {{fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://michaelis.uol.com.br/moderno/portugues/index.php?lingua=portugues-portugues&amp;palavra=brasil Michaelis] - Moderno Dicionário da Língua Portuguesa {{pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://aulete.uol.com.br/site.php?mdl=aulete_digital&amp;op=loadVerbete&amp;pesquisa=1&amp;palavra=brasil iDicionário Aulete] {{pt}}&lt;/ref&gt; Ova teorija uči se kao službena u školama Brazila i [[Portugal]]a. Ipak, brazilski učenjak José Adelino da Silva Azevedo pretpostavlja da je riječ mnogo starija, [[Kelti|keltskog]] ili [[Feničani|feničkoga]] porijekla. Feničani su trgovali crvenom bojom dobivenom iz [[mineral|minerala]] u keltskim zemljama, od [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] do [[Irska|Irske]].&lt;ref&gt;{{Pt}} &quot;[http://www.enciclopedia.com.pt/articles.php?article_id=486 República Federativa do Brasil]&quot;. Consulted on October 9, 2010.&lt;/ref&gt; U [[Irska mitologija|irskoj mitologiji]] postoji zapadna zemlja zvana ''Hy-Brazil'', te neki u tome prepoznaju, uključujući [[John Ronald Reuel Tolkien|Tolkiena]],&lt;ref name=&quot;On Fairy Stories&quot;&gt;[Tolkien, J. R. R., ''On Fairy Stories'', (London: George Allen &amp; Unwin, 1964) p. 13. ],- Tolkien refers to the theory as well established in his 1947 essay.&lt;/ref&gt; jedan od najvjerovatnijih etimoloških izvora naziva &quot;Brazil&quot;. Istu teoriju također su predložili znanstvenici iz 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;BuenoTrintaSeis&quot; /&gt; Na jeziku [[Guarani jezik|Guarani]], službenom jeziku [[Paragvaj]]a, Brazil se zove ''&quot;Pindorama&quot;'', indijanski naziv za regiju koji znači &quot;zemlja palmi&quot;.

== Historija ==
:''Glavni članak: [[Historija Brazila]]''
===Portugalska kolonizacija===
:''Glavni članak: [[Kolonijalni Brazil]]''
Među povjesničarima vlada mišljenje da su područje današnjeg Brazila polunomadski narodi naselili 10&amp;nbsp;000 godina prije prvog iskrcavanja [[Portugal|portugalskih]] istraživača 22. travnja 1500. godine, predvođenog [[Pedro Álvares Cabral|Pedrom Álvaresom Cabralom]].&lt;ref name=&quot;Boxer, p. 98&quot;&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;98.&lt;/ref&gt; Portugalci su naišli na domoroce na razini [[Kameno doba|kamenog doba]] podijeljene na nekoliko plemena i u međusobnim sukobima, od kojih je većina bila iz iste jezične grupe [[Tupí-Guaraní]].&lt;ref name=&quot;Boxer, p.&amp;nbsp;100&quot;&gt;Boxer, p. 100.&lt;/ref&gt;

Premda je prvo naselje osnovano 1532., stvarna je kolonizacija započela 1534. kada je kralj [[João III. Portugalski|João III]]. teritorij podijelio na 12 nasljednih kapetanija,&lt;ref&gt;Boxer, pp.&amp;nbsp;100–101.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skidmore, p.&amp;nbsp;27&quot;&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;27.&lt;/ref&gt; ali takav se aranžman pokazao problematičnim te je 1549. upravi cijele kolonije dodijelio generalnog guvernera.&lt;ref name=&quot;Skidmore, p.&amp;nbsp;27&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;101.&lt;/ref&gt; Portugalci su asimilirali neka od domorodačkih plemena&lt;ref&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;108&lt;/ref&gt; dok su druga bila podjarmljena, porobljena ili istrijebljena tijekom dugih ratova ili europskim bolestima na koje nisu imala imunitet.&lt;ref name=&quot;Boxer, p.&amp;nbsp;102&quot;&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;102.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;30, 32.&lt;/ref&gt; Kolonizatori su iskorištavali prirodna dobra, u početku većinom drvo pernambuco (drvo brazil ili Pau-Brasil), dok je do sredine 16. stoljeća [[šećer]] je postao najznačajniji brazilski izvozni proizvod&lt;ref name=&quot;Boxer, p.&amp;nbsp;100&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;36.&lt;/ref&gt; te su Portugalci radi povećane međunarodne [[Potražnja|potražnje]]&lt;ref name=&quot;Boxer, p.&amp;nbsp;102&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;32–33.&lt;/ref&gt; uvozili afričke robove.&lt;ref&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;34.&lt;/ref&gt; 

[[File:Meirelles-primeiramissa2.jpg|thumb|left|180px|Prva kršćanska misa u Brazilu, (1500.) ''A Primeira Missa no Brasil''. Victor Meirelles, 1860.]]
Ratovima protiv Francuza, Portugalci su postepeno širili svoj teritorij na jugoistok, zauzevši [[Rio de Janeiro]] 1567., i na sjeverozapad, osvojivši [[São Luís, Maranhão|São Luís]] 1615.&lt;ref&gt;Bueno, pp.&amp;nbsp;80–81.&lt;/ref&gt; Poslali su također i vojne ekspedicije u prašumu Amazone i osvojili [[UK|britanska]] i [[nizozemska]] uporišta,&lt;ref&gt;[http://www.s4ulanguages.com/wic.html Facsimiles of multiple original documents] relating about the events in Brazil in the 17th century that led to a Dutch influence and their final defeat&lt;/ref&gt; i u tom području od 1669. osnivali naselja i utvrde.&lt;ref&gt;Calmon, p.&amp;nbsp;294.&lt;/ref&gt; Godine 1680. dosegli su daleki jug i osnovali [[Colonia del Sacramento|Sacramento]] na obali [[Río de la Plata|Ría de la Plate]] u regiji Banda Oriental (u današnjem [[Urugvaj]]u).&lt;ref&gt;Bueno, p.&amp;nbsp;86.&lt;/ref&gt;

Krajem 17. stoljeća, izvoz šećera počeo je opadati&lt;ref&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;164.&lt;/ref&gt; ali počevši od 1690-ih, otkriće [[zlato|zlata]] od strane [[Bandeirantes|istraživača]] u regiji koja će kasnije biti nazvana [[Minas Gerais]] (opći rudnici) u današnjim [[Mato Grosso|Mato Grossu]] i Goiásu, spasilo je koloniju od propasti.&lt;ref&gt;Boxer, pp.&amp;nbsp;168, 170.&lt;/ref&gt; [[Rudnik|Rudnici]] su iz cijelog Brazila, ali i iz Portugala, privukli mnoštva imigranata.&lt;ref&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;169.&lt;/ref&gt; Španjolci su pokušali spriječiti portugalsku ekspanziju u teritorij koji im je pripadao prema sporazumu iz Tordesillasa iz 1494., i uspjeli osvojiti [[Banda Oriental|Bandu Oriental]] 1777. Ipak, to je bilo uzalud jer je ugovor u San Ildefonsu, potpisan iste godine, potvrdio portugalski suverenitet na cjelokupnom teritoriju kolonijalne ekspanzije, utvrđujući većinu aktualnih brazilskih granica.&lt;ref&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;207.&lt;/ref&gt;

Godine 1808., kraljica [[Maria I. od Portugala|Maria I.]] i njezin sin i regent, budući kralj [[João VI. od Portugala|João VI.]], bježeći pred [[Napoleon]]ovom vojskom, zajedno sa kraljevskom obitelji plemstvom i vladom preselili su se u Rio de Janeiro. To je jedini zabilježeni prekokontinentalni premještaj jedne kraljevske obitelji. Rio de Janeiro postao je sjedištem cijelog [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalskog kolonijalnog carstva]].&lt;ref name=&quot;Boxer, p.&amp;nbsp;213&quot;&gt;Boxer, p.&amp;nbsp;213.&lt;/ref&gt; Godine 1815. Ivan VI., tada regent u ime svoje majke, uzdigao je Brazil od kolonije na suvereno [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvesa|kraljevstvo ujedinjeno s Portugalom]].&lt;ref name=&quot;Boxer, p.&amp;nbsp;213&quot;/&gt; Godine 1809. Portugalci su upali u [[Francuska Gvajana|Francusku Gvajanu]] (koja je Francuskoj vraćena 1817.)&lt;ref&gt;Bueno, p.&amp;nbsp;145.&lt;/ref&gt; i 1816. u Bandu Oriental, kasnije preimenovanu kao Cisplatina&lt;ref&gt;Calmon (2002), p.&amp;nbsp;191.&lt;/ref&gt; (ali nakon [[Argentinsko-brazilski rat|rata 1828.]] postala je nezavisna država poznata kao [[Urugvaj]]).&lt;ref&gt;Barman (1999), pp.18, 27&lt;/ref&gt;

===Nezavisnost i carstvo===
:''Glavni članak: [[Brazilsko Carstvo]]''
Kralj Ivan VI. vratio se u Europu 26. travnja 1821., ostavivši svog starijeg sina, princa [[Pedro I. od Brazila|Pedra de Alcântaru]] kao regenta Brazila.&lt;ref&gt;Lustosa, pp.&amp;nbsp;109–110&lt;/ref&gt; Portugalska je vlada pokušala Brazilu vratiti status kolonije, lišavajući ga svih postignuća ostvarenih od 1808. nadalje.&lt;ref&gt;Lustosa, pp.&amp;nbsp;117–119&lt;/ref&gt;
Brazilci se tome nisu htjeli pokoriti te ih je princ Pedro u tome podržao proglasivši nezavisnost od Portugala 7. rujna 1822., čime je osnovao Brazilsko Carstvo.&lt;ref&gt;Lustosa, pp.&amp;nbsp;150–153&lt;/ref&gt; 12. listopada iste godine Pedro je proglašen prvim carem Brazila i 1. prosinca okrunjen kao [[Petar I. od Brazila|Pedro I.]]&lt;ref&gt;Vianna, p.&amp;nbsp;418&lt;/ref&gt;

[[File:Independence of Brazil 1888.jpg|thumb|left|180px|Proglašenje brazilske nezavisnosti 7. rujna 1822. Pedro Américo, 1888.]]
U to doba, većina je Brazilaca bila za [[Monarhija|monarhiju]] te je [[republikanizam]] imao vrlo malu podršku.&lt;ref&gt;Hendrik Kraay ''apud'' Lorenzo Aldé, ''Revista de História da Biblioteca Nacional,'' issue 50, year 5 (Rio de Janeiro: SABIN, 2009), p.&amp;nbsp;20&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sérgio Buarque de Holanda, ''O Brasil Monárquico: o processo de emancipação'', 4th ed. (São Paulo: Difusão Européia do Livro, 1976), p.&amp;nbsp;403&lt;/ref&gt; Prateći brazilski rat za nezavisnost proširio se skoro cijelim teritorijem zemlje, s bitkama u sjevernim, sjeveroistočnim i južnim regijama.&lt;ref&gt;Diégues 2004, pp.&amp;nbsp;168, 164, 178&lt;/ref&gt; Posljednji portugalski vojnici predali su se 8. ožujka 1824.&lt;ref&gt;Diégues 2004, pp.&amp;nbsp;179–180&lt;/ref&gt; te je Portugal nezavisnost Brazila priznao 29. kolovoza 1825.&lt;ref&gt;Lustosa, p.&amp;nbsp;208&lt;/ref&gt;  

Nakon što je prihvaćen u gradskim savjetima diljem zemlje, prvi brazilski ustav proglašen je 25. ožujka 1824.&lt;ref&gt;Vianna, p.&amp;nbsp;140&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;José Murilo de Carvalho, ''A Monarquia brasileira'' (Rio de Janeiro: Ao Livro Técnico, 1993), p.&amp;nbsp;23&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Calmon (2002), p.&amp;nbsp;189&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vainfas, p.&amp;nbsp;170&quot;&gt;Vainfas, p.&amp;nbsp;170&lt;/ref&gt; Pedro I. abdicirao je 7. travnja 1831. i otišao u Europu [[Liberalni ratovi|vratiti svoju kćer na vlast]], ostavivši svog petogodišnjeg sina i nasljednika koji će postati [[Petar II. Brazilski|car Pedro II]].&lt;ref&gt;Lyra (v.1), p.&amp;nbsp;17&lt;/ref&gt; Kako novi car nije mogao vršiti svoje ustavne ovlasti dok nije dostigao punoljetnost, uspostavljeno je [[regent]]stvo.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, p.&amp;nbsp;21&lt;/ref&gt; Sporovi između političkih frakcija doveli su do pobuna i do nestabilnog, skoro anarhičnog, regentstva.&lt;ref&gt;Miriam Dohlnikoff, ''Pacto imperial: origens do federalismo no Brasil do século XIX'' (São Paulo: Globo, 2005), p.&amp;nbsp;206&lt;/ref&gt; Buntovne frakcije nisu se bunile protiv monarhije,&lt;ref name=&quot;Carvalho 2007, p.&amp;nbsp;43&quot;&gt;Carvalho (2007), p.&amp;nbsp;43&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Souza, p.&amp;nbsp;326&lt;/ref&gt; iako su neke proglasile otcjepljenje provincija kao nezavisnih republika, ali samo dok je Pedro II. bio maloljetan.&lt;ref&gt;Janotti, pp.&amp;nbsp;171–172&lt;/ref&gt; Radi toga, Pedro II. je prije vremena proglašen punoljetnim te je &quot;Brazil uživao gotovo pola stoljeća unutarnjeg mira i brzog materijalnog napretka.&quot;&lt;ref&gt;Munro, p.&amp;nbsp;273&lt;/ref&gt;

[[File:Americo-avaí.jpg|thumb|180px|Brazilske snage (u plavoj uniformi) i paragvajska vosjka (većinom u crvenoj uniformi) u bitci kod Avaía, tijekom [[Rat trojnog saveza|rata trojnog saveza]]. ''Batalha do Avaí'', [[Pedro Américo]], 1877.]]
Brazil je tijekom 58-godišnje vladavine PedraII. pobijedio u tri međunarodna rata (rat la Plate, urugvajski rat i [[rat trojnog saveza]])&lt;ref&gt;Lyra (v.1), pp.&amp;nbsp;164, 225, 272&lt;/ref&gt; i radi uspješnih [[Izbori|izbora]] i neograničene [[Sloboda tiska|slobode govora]] učvrstio  predstavničku demokraciju.&lt;ref&gt;Carvalho (2007), pp.&amp;nbsp;9, 222&lt;/ref&gt; Najbitnije, ropstvo je ukinuto nakon sporog, ali stalnog procesa koji je započeo krajem međunarodne trgovine robljem 1850.&lt;ref&gt;Lyra (v.1), p.&amp;nbsp;166&lt;/ref&gt; i dovršen potpunim ukidanjem ropstva 1888., &quot;Zlatnim zakonom&quot; kojeg je stvorila princeza Isabel.&lt;ref&gt;Lyra (v.3), p.&amp;nbsp;62&lt;/ref&gt; Robovsko je stanovništvo bilo u opadanju od brazilske nezavisnosti nadalje, 1823., 29% brazilske populacije bili su robovi ali do 1887. taj je postotak pao na 5%.&lt;ref&gt;Vainfas, p.&amp;nbsp;18&lt;/ref&gt;

Kada je 15. studenoga 1889. zbačena monarhija,&lt;ref name=&quot;Munro, p.&amp;nbsp;280&quot;/&gt; u Brazilu nije bilo mnogo podrške promjeni [[Političko uređenje|političkog uređenja]]&lt;ref&gt;George Ermakoff, ''Rio de Janeiro – 1840–1900 – Uma crônica fotográfica'' (Rio de Janeiro: G. Ermakoff Casa Editorial, 2006), p.&amp;nbsp;189&lt;/ref&gt; te je Pedro II. bio na vrhuncu popularnosti.&lt;ref&gt;Schwarcz, p.&amp;nbsp;444&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vainfas, p.&amp;nbsp;201&lt;/ref&gt; Ipak, &quot;snosio je glavnu, i vjerojatno jedinu odgovornost za svoje vlastito uklanjanje.&quot;&lt;ref&gt;Barman (1999), p.&amp;nbsp;399&lt;/ref&gt; Nakon smrti svoja dva sina, Pedro je vjerovao &quot;da je carskom režimu bilo suđeno da završi s njime.&quot;&lt;ref&gt;Barman (1999), p.&amp;nbsp;130&lt;/ref&gt; Nije se mnogo brinuo za sudbinu režima&lt;ref&gt;Lyra (v.3), p.&amp;nbsp;126&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Barman (1999), p.&amp;nbsp;361&lt;/ref&gt; te nije učinio ništa, niti je dozvolio da se išta učini radi spriječavanja vojnog udara, podržanog od strane bivših robovlasnika koji su se protivili ukidanju ropstva.&lt;ref&gt;Ricardo Salles, ''Nostalgia Imperial'' (Rio de Janeiro: Topbooks, 1996), p.&amp;nbsp;194 – However, the monarchist reaction after the fall of the empire and the subsequent exile of the Imperial Family &quot;was not small and even less was its repression&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lyra (v.3), p.&amp;nbsp;99&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schwarcz, pp.&amp;nbsp;450, 457&lt;/ref&gt; Time je stvorena federalna republika, službenog naziva [[Republika Sjedinjenih Brazilskih Država]], koju je proglasio feldmaršal [[Deodoro da Fonseca]], 15. studenoga 1889.

===Počeci republike===
[[File:Revolução de 1930.jpg|thumb|180px|Državni udar 1930. doveo je [[Getúlio Vargas|Getúlia Vargasa]] na vlast (u sredini). Ostati će na vlasti 15 godina.]]
&quot;Rana republikanska vlada bila je manje-više vojna diktatura&quot;.&lt;ref name=&quot;Munro, p.&amp;nbsp;280&quot;&gt;Munro, p.&amp;nbsp;280&lt;/ref&gt; Iako su nastojanja vlade da nastavi vanjsku politiku carstva&lt;ref name=&quot;Barman 1999, p.&amp;nbsp;403 2nd paragraph&quot; /&gt; bila relativno uspješna, posebno za vrijeme [[Baron Rio Branca|Barona Rio Branca]],&lt;ref&gt;Barman 1999, Ibidem Page404 1st  paragraph”&lt;/ref&gt; dosegavši ravnotežu koja je bila poremećena samo tijekom početne faze pripajanja [[Acre (federalna brazilska država)|Acre]]a i [[prvi svjetski rat|prvim svjetskim ratom]],&lt;ref&gt;Barman 1999, Ibidem Page405 2nd paragraph&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Woodward; James P. ”A Place in Politics: São Paulo, Brazil, from Seigneurial Republicanism to Regionalist Revolt” Duke University Press Books 2009 ISBN 0822343290 '''Chapter 3'''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Scheina, Robert L. Latin America's Wars Vol.II: The Age of the Professional Soldier, 1900-2001. Potomac Books, 2003 ISBN 1574884522 '''Part 4; Chapter 5 - World War I and Brazil, 1917-18'''&lt;/ref&gt; na unutrašnjem planu, od mornaričke pobune rujna 1893. otvoren je dugotrajni začarani krug&lt;ref name=&quot;Barman 1999, p.&amp;nbsp;403 2nd paragraph&quot;&gt;Barman (1999), p.&amp;nbsp;403&lt;/ref&gt; koji je do 1920-ih Brazil izmučio s nekoliko civilnih&lt;ref&gt;Levine; Robert M. ”Vale of Tears: Revisiting the Canudos' Massacre in Northeastern Brazil, 1893-1897” University of California Press 1995  ISBN 0520203437&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sevcenko; Nicolau ”A Revolta da Vacina” {{pt}} Cosac Naify 2010 ISBN 9788575038680&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Barman, Roderick J. ”Millenarian Vision, Capitalist Reality: Brazil's Contestado Rebellion, 1912-1916” Canadian Journal of History December 1, 1995 University of Saskatchewan Vol30 Nr3 Pg542&lt;/ref&gt; i vojnih&lt;ref&gt;E. Bradford Burns; “A History of Brazil” Columbia University Press 1993 ISBN 9780231079556 ''from 2nd paragraph of p242 to p245''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Roland, Maria Inês; “A Revolta da Chibata” {{pt}} Saraiva 2000 ISBN 8502030957&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Woodward 2009, Ibidem '''Chapter 4'''&lt;/ref&gt; pobuna koje su postepeno do te mjere potkopale režim da je 1930. poraženom predsjedničkom kandidatu [[Getúlio Vargas|Getúliu Vargasu]] bilo moguće državnim udarom preuzeti vlast.&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;154&lt;/ref&gt; 

Vargas, koji je u svjetlu tada nedavnog vojnog pokreta mladih oficira vlast trebao preuzeti samo privremeno radi provođenja demokratskih reformi, raspustio je kongres, ukinuo ustav, te je vladao izvanrednim ovlastima, dok je guvernere država zamijenio svojim pristašama.&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;155–156&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bueno, pp.&amp;nbsp;328 and 331&lt;/ref&gt; Radi neispunjenih obećanja o promjenama, 1932. oligarhija [[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paula]] pokušala se vratiti na vlast&lt;ref&gt;Bradford Burns 1993, Ibidem p352&lt;/ref&gt; dok su se 1935. pobunili [[Komunisti]],&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;249&lt;/ref&gt; ali obije su pobune bile poražene. Ipak, komunistička prijetnja poslužila je Vargasu kao izgovor za otkazivanje izbora i još jedan ''coup d'état'' kojim je 1937. uvedena [[Estado Novo (Brazil)|potpuna diktatura]],&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;267&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;162&lt;/ref&gt; i u skladu s time brutalna represija opozicije s [[sabirni logor|logorima]] za političke zatvorenike u udaljenim područjima zemlje, 
opće raširena tortura od strane vladinih snaga i cenzura tiska.&lt;ref&gt;Bueno, p.&amp;nbsp;336&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;164&lt;/ref&gt;

Brazil je ostao neutralan tijekom prvih godina [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], dok vlada nije 1942. objavila rat [[Sile Osovine|silama Osovine]].&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;272&lt;/ref&gt; Vargas je tada njemačke, japanske i talijanske imigrante prisilno smjestio u [[Konclogor|koncentracione logore]],&lt;ref&gt;Dietrich, Ana Maria in ''História Viva'' magazine, issue 67, year VI, 2009, p.&amp;nbsp;61&lt;/ref&gt; i 1944. poslao trupe na ratište u Italiji.&lt;ref&gt;Bueno, pp.&amp;nbsp;343–344&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;173&lt;/ref&gt; Sa savezničkom pobjedom 1945. i krajem nacističko-fašističkih režima u Europi, Vargasova je pozicija postala neodrživa te je ubrzo bio svrgnut u vojnim udarom.&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;281&lt;/ref&gt; Ponovo je [[Druga Brazilska republika|uspostavljena demokracija]] i general [[Eurico Gaspar Dutra]] izabran je 1946. za predsjednika.&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;182–183&lt;/ref&gt; Vargas se, demokratski izabran, na vlast vratio 1951., ali nije bio sposoban vladati demokratski, niti se nositi s aktivnom opozicijom, te je 1954. izvršio samoubojstvo.&lt;ref&gt;Bueno, pp.&amp;nbsp;346–347&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;188–194&lt;/ref&gt;

===Suvremeno doba===
[[File:06-07-2017 - Transmissão de Cargo de Presidente da República (34921333804) (cropped).jpg|thumb|180px|Michel Temer.]]
Nekoliko kratkih privremenih vlada uslijedilo je nakon Vargasovog samoubojstva.&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;201&lt;/ref&gt; [[Juscelino Kubitschek]] postao je predsjednik 1956., te je zauzeo pomirljivi stav prema političkoj opoziciji koji mu je omogućio da vlada bez većih kriza.&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;202–203&lt;/ref&gt; Ekonomija i industrijski sektor znatno su porasli,&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;204&lt;/ref&gt; ali najveće je postignuće bila izgradnja novog glavnog grada [[Brasília|Brasílije]], inaugurirane 1960.&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;204–205&lt;/ref&gt; Njegov nasljednik bio je [[Jânio Quadros]], koji je ostavku podnio 1961., manje od godinu dana po preuzimanju dužnosti.&lt;ref&gt;Skidmore, pp.&amp;nbsp;209–210&lt;/ref&gt; Njegov potpredsjednik [[João Goulart]], preuzeo je vlast ali je izazvao snažni politički otpor&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;210&lt;/ref&gt; te je [[Brazilski državni udar 1964.|zbačen travnja 1964.]], državnim udarom koji je rezultirao vojnim režimom.&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;397&lt;/ref&gt;

To je trebao biti samo prelazni režim&lt;ref&gt;Gaspari, ''A Ditadura Envergonhada'', pp.&amp;nbsp;141–142.&lt;/ref&gt; ali postupno je evolvirao u potpunu diktaturu s proglašenjem petog institucionalnog zakona 1968.&lt;ref name=&quot;Gaspari p.35&quot;&gt;Gaspari, ''A Ditadura Envergonhada'', p.&amp;nbsp;35.&lt;/ref&gt; Represija nad protivnicima diktature, uključujući urbane [[Gerila|gerile]],&lt;ref&gt;Elio Gaspari, ''A ditadura escancarada'' (São Paulo: Companhia das Letras, 2002), p.&amp;nbsp;193.&lt;/ref&gt; bila je oštra, ali ne i brutalna kao u drugim zemljama Latinske Amerike.&lt;ref&gt;Skidmore, p.&amp;nbsp;239&lt;/ref&gt; Radi izvanrednog ekonomskog rasta, poznatog kao &quot;ekonomsko čudo&quot;, režim je dosegao najvišu razinu popularnosti u godinama represije.&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;422&lt;/ref&gt;

General [[Ernesto Geisel]] postao je predsjednik 1974., te je započeo svoj projekt redemokratizacije procesom za kojeg je rekao da će biti &quot;spor, postepen i siguran.&quot;&lt;ref&gt;Bueno, p.&amp;nbsp;379.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;455.&lt;/ref&gt; Geisel je okončao vojnu nedisciplinu,&lt;ref&gt;Gaspari, ''A Ditadura Envergonhada'', pp.&amp;nbsp;34–35.&lt;/ref&gt; torturu političkih zatvorenika, cenzuru tiska,&lt;ref&gt;Gaspari, ''A Ditadura Envergonhada'', pp.&amp;nbsp;35–36.&lt;/ref&gt; i nakon ukidanja petog institucionalnog zakona, konačno i samu diktaturu.&lt;ref name=&quot;Gaspari p.35&quot;/&gt; Ipak, vojni je režim nastavljen pod njegovim izabranim nasljednikom generalom [[João Baptista de Oliveira Figueiredo|Joãom Figueiredom]] radi dovršenja tranzicije u potpunu demokraciju.&lt;ref&gt;Bueno, p.&amp;nbsp;382.&lt;/ref&gt; Puna civilna vlast uspostavljena je 1985. kada je  predsjednik postao [[José Sarney]],&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;460.&lt;/ref&gt; ali pri kraju svog mandata postao je izuzetno nepopularan radi neobuzdane ekonomske krize i neobično visoke inflacije.&lt;ref&gt;Fausto (2005), pp.&amp;nbsp;464–465.&lt;/ref&gt; Sarneyeva neuspješna vladavina omogućila je 1989. izbor skoro nepoznatog [[Fernando Collor de Mello|Fernanda Collora]], koji je 1992. smijenjen od strane Nacionalnog kongresa.&lt;ref&gt;Fausto (2005), pp.&amp;nbsp;465, 475.&lt;/ref&gt; Collora je naslijedio njegov potpredsjenik [[Itamar Franco]], koji je [[Fernando Henrique Cardoso|Fernanda Henriquea Cardosa]] imenovao ministrom financija. 

Cardoso je izradio vrlo uspješni ''[[Plano Real]]'' (&quot;kraljevski&quot; ili &quot;realni&quot; plan)&lt;ref&gt;Naziv aktualne brazilske valute (real) dolazi od Realne jedinice vrijednosti (prijelazna valuta) kao i od starije valute koja je korištena do 1942. Na portugalskom &quot;real&quot; znači &quot;kraljevski&quot;, jer je bila izvorno portugalska valuta, tada monarhija. (Skidmore, p.&amp;nbsp;311).&lt;/ref&gt; koji je brazilskoj ekonomiji donio stabilnost, &lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;482.&lt;/ref&gt; te je izabran za predsjednika 1994. i ponovo 1998.&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;474.&lt;/ref&gt; Mirni prijenos vlasti na [[Luiz Inácio Lula da Silva|Luiza Inácia Lulu da Silvu]], izabranog 2002. i ponovo 2006., označio je konačno ostvarenje dugoočekivane brazilske političke stabilnosti.&lt;ref&gt;Fausto (2005), p.&amp;nbsp;502.&lt;/ref&gt; Za vrijeme mandata Inácia Lule, Brazil je postao jedna od novih svjetskih ekonomskih sila i najbrže rastućih gospodarstava. Godine 2011., vlast je preuzela aktualna predsjednica [[Dilma Rousseff]].&lt;ref&gt;http://articles.cnn.com/2010-10-31/world/brazil.elections_1_voting-machines-president-luiz-inacio-manaus?_s=PM:WORLD&lt;/ref&gt;

==Geografija==
:''Glavni članak: [[Geografija Brazila]]''
:''Vidi još: [[Dodatak:Popis otoka u Brazilu|Popis otoka u Brazilu]], [[Dodatak:Popis država po površini|Popis država po površini]]''
[[File:Brazil topo.jpg|thumb|180px|Topografska karta Brazila]]
Brazil zauzima veliko područje duž istočne obale Južne Amerike i uključuje većinu unutrašnjosti kontinenta,  graničeći s [[Urugvaj]]em na jugu, [[Argentina|Argentinom]] i [[Paragvaj]]em na jugozapadu, [[Bolivija|Bolivijom]] i [[Peru]]om za zapadu, [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeverozapadu, i [[Venezuela|Venezuelom]], [[Surinam]]om, [[Gvajana|Gvajanom]] i [[Francuska|francuskim]] prekomorskim departmanom [[Francuska Gvajana|Francuskom Gvajanom]] na sjeveru. Graniči sa svim južnoameričkim zemljama osim [[Ekvador]]a i [[Čile]]a. Obuhvaća također i nekoliko oceanskih [[arhipelag]]a, kao [[Fernando de Noronha]], atol Rocas,  São Pedro e São Paulo i [[Trindade i Martim Vaz]].&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt; Veličina teritorija, reljef, klima i prirodni resursi Brazil čine zemljopisno raznolikim. Uključujući svoje [[Atlantski ocean|atlantske]] otoke, Brazil je smješten između širina 6°N i 34°S, i dužina 28°W i 74°W.

Brazil je nakon [[Rusija|Rusije]], [[Kanada|Kanade]], [[Kina|Kine]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] [[Dodatak:Popis država po površini|peta najveća]] zemlja na svijetu, i treća najveća u obije Amerike, s ukupnom površinom 8&amp;nbsp;514&amp;nbsp;876,599&amp;nbsp;km²,&lt;ref name = &quot;Official Area&quot;&gt;[http://www.ibge.gov.br/home/geociencias/cartografia/default_territ_area.shtm Official Area (In Portuguese)] IBGE: Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística. Retrieved 2010-01-08.&lt;/ref&gt; uključujući i 55&amp;nbsp;455&amp;nbsp;km² vodenih površina.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt; Obuhvaća tri [[vremenska zona|vremenske zone]], od [[UTC-4]] u zapadnim državama, do [[UTC-3]] u istočnim državama (službeno vrijeme Brazila) i [[UTC-2]] na [[Dodatak:Popis otoka u Brazilu|atlantskim otocima]].&lt;ref name=&quot;timezones&quot;&gt;{{cite web | title = Hora Legal Brasileira | publisher = Observatório Nacional | url = http://pcdsh01.on.br/Fusbr.htm | accessdate = 2009-02-21 }}&lt;/ref&gt;

Brazilska topografija također je raznovrsna i uključuje [[brdo|brda]], [[planine]], [[ravnice]] i [[visočje|visočja]]. Većina terena leži između 200&amp;nbsp;m i 800&amp;nbsp;m nadmorske visine. Glavno brdovito područje obuhvaća većinu južne polovice zemlje. Sjeverozapadni dijelovi visoravni sastoje se od širokog, valovitog terena isprekidanog niskim, zaobljenim brdima. Jugoistočni dio više je neravan, sa složenim masama grebena i planinskih lanaca s vrhuncima do 1200&amp;nbsp;m. Lanci uključuju planine [[Serra da Mantiqueira|Mantiqueira]], [[Serra do Espinhaço|Espinhaço]] i [[Serra do Mar]]. Na sjeveru, [[Gvajanski štit|Gvajansko visočje]] stvara veću [[Razvodnica|razvodnicu]] koja razdvaja rijeke amazonskog [[slijev]]a od rijeka koje utječu u sustav [[Orinoco|Orinoca]] na sjeveru prema Venezueli. Najviša točka u Brazilu je [[Pico da Neblina]] s 2994&amp;nbsp;m, dok je najniža u Atlantskom oceanu.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt;

Brazil ima gusti i složeni riječni sustav, jedan od najvećih u svijetu, s osam većih slijeva koji svi utječu u Atlantik. Veće rijeke uključuju [[Amazona|Amazonu]] (druga najduža na svijetu i prva po [[Istjek (hidrologija)|volumenu vode]]), [[Paraná (rijeka)|Paranu]] i njen veći pritok [[Rijeka Iguazu|Iguaçu]] (koja uključuje i [[Vodopadi Iguazú|vodopade Iguazú]]), [[Rio Negro (Amazona)|Rio Negro]], [[São Francisco (rijeka)|São Francisco]], [[Xingu River|Xingu]], [[Madeira (rijeka)|Madeiru]] i [[Tapajós]]. Amazona izvire u peruanskim Andama pod imenom ''[[Marañón (rijeka)|Marañón]]'', a kao rijeka ''[[Ucayali (rijeka)|Ucayali]]'' teče prema istoku. Prima veliki broj pritoka (duže su [[Madeira (rijeka)|Madeira]] i [[Purus]]), te se daljni tok odvija estuarijem i završava ulijevanjem u [[Atlantski ocean]]. Istjek iznosi 180&amp;nbsp;000 [[m³]] u sekundi, dužina toka sa izvornim rijekama je 6180 [[km]], a plovna dužina je od 4100 km. Slijev Amazone obuhvaća površinu od oko 7 milijuna [[km²]].

===Klima===
{{Multiple image|direction=horizontal|align=left|image1=Neve na SC-438 em São Joaquim.JPG|image2=Tambaba W-9167 03.jpg|width1=190|width2=190|caption1=[[Snijeg]] u São Joaquimu, [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarina]] 2010. (jug) |caption2=[[Tropska klima]] u na plaži Tambaba.}} 
Klima Brazila obuhvaća širok raspon vremenskih prilika na velikom području i raznolikoj topografiji, ali većina zemlje ima tropsku klimu.&lt;ref name=&quot;CIA Geo&quot;/&gt; Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Brazil karakterizira pet glavnih klimatskih podvrsta: [[ekvatorska klima|ekvatorska]], [[Tropska klima|tropska]], [[polusuha klima|polusuha]], [[Tropska klima|brdska tropska]], [[Umjereni pojas|umjerena]], i [[Suptropi|suptropska]] klima. Različiti klimatski uvjeti uzrokuju prirodne okoliše u rasponu od 
ekvatorskih [[Kišna šuma|kišnih šuma]] na sjeveru i polusuhih [[pustinja]] na sjeveroistoku do [[Crnogorična šuma|crnogoričnih šuma]] na jugu i tropskih [[savana]] u središnjem Brazilu.&lt;ref name=&quot;BBC Weather&quot;&gt;{{cite web | title = Brazil | work = Country Guide | publisher = BBC Weather | url = http://www.bbc.co.uk/weather/world/country_guides/results.shtml?tt=TT005220 | accessdate = 2008-06-11 }}&lt;/ref&gt; Mnoge regije imaju vrlo različite [[Mikroklima|mikroklime]].&lt;ref name=&quot;BT&quot;&gt;{{cite web | title = Temperature in Brazil | publisher = Brazil Travel | url = http://www.v-brazil.com/information/geography/temperature-graphs.html | accessdate = 2008-06-11 }}&lt;/ref&gt;

Ekvatorska klima karakterizira većinu sjevernog Brazila. Ne postoji prava suha sezona, ali postoje neke varijacije u obimu padalina tijekom godine.&lt;ref name=&quot;BBC Weather&quot;/&gt; Prosječna je temperatura 25&amp;nbsp;°C,&lt;ref name=&quot;BT&quot;/&gt; s većim temperaturnim varijacijama između dana i noći u odnosu na varijacije između sezona. U središnjem Brazilu oborine su više sezonski raspoređene, što je karakteristično za klimu savane. Ta je regija velika kao i bazen Amazone ali s vrlo različitom klimom jer se nalazi južnije i na većoj nadmorskoj visini.&lt;ref name=&quot;BBC Weather&quot;/&gt; U unutrašnjosti sjeveroistoka, sezonske su oborine još ekstremnije. Polusuha klimatska regija uglavnom prima manje od 800&amp;nbsp;mm [[Kiša|kiše]],&lt;ref name=&quot;BRAS10&quot;&gt;{{cite web
|publisher=Empresa Brasileira de Pesquisa Agropecuária
|url=http://www.cpatsa.embrapa.br/servicos/dadosmet/cem-anual.html
|title=Annual averages of Mandacaru Agro-meteorological station {{pt}}
|access-date=2015-05-07
|archive-date=2007-08-20
|archive-url=https://web.archive.org/web/20070820215606/http://www.cpatsa.embrapa.br/servicos/dadosmet/cem-anual.html
|dead-url=
}}&lt;/ref&gt; koja većinom pada tijekom perioda od tri do pet mjeseci godišnje&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://botany.si.edu/projects/cpd/sa/sa19.htm |title=CPD: South America, Site SA19, Caatinga of North-eastern Brazil, Brazil |publisher=Botany.si.edu |date= |accessdate=2009-10-29}}&lt;/ref&gt; a povremeno i manje, stvarajući duge periode [[Suša|suše]]. ''Grande Seca'' (velika suša) 1877.–1878., najgora suša ikada zabilježena u Brazilu,&lt;ref&gt;&quot;[http://origin.cdc.gov/eid/content/15/6/916.htm Drought, Smallpox, and Emergence of Leishmania braziliensis in Northeastern Brazil]&quot;. Centers for Disease Control and Prevention (CDC).&lt;/ref&gt; prouzročila je približno pola milijuna umrlih.&lt;ref&gt;&quot;[http://press.princeton.edu/chapters/s8857.html Ó Gráda, C.: Famine: A Short History]&quot;. Princeton University Press.&lt;/ref&gt; Razorna je bila i suša iz 1915.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.fao.org/DOCREP/005/W8514E/W8514E29.htm Inland fishery enhancements]&quot;. FAO.&lt;/ref&gt; Južno od Bahie, kraj São Paula, mijenja se sezonska raspodjela oborina, s kišom koja pada tijekom cijele godine.&lt;ref name=&quot;BBC Weather&quot;/&gt; Jug uživa [[Umjereni pojas|umjerene uvjete]], s hladnim zimama i prosječnim godišnjim temperaturama ne iznad 18&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;BT&quot;/&gt; Zimski su [[mraz]]evi uobičajeni, s povremenim [[snijeg]]om u višim područjima.&lt;ref name=&quot;BBC Weather&quot;/&gt;

===Bioraznolikost i okoliš===
{{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=Ara ararauna -Blue-and-gold Macaw -head and neck.jpg|image2=Amazonie.jpg|width1=200|width2=200|caption1=Plavo-žuta ara, [[endem]]ska vrsta Brazila, zemlje s jednom od najraznolikijih fauna [[ptica]] i [[vodozemac]]a u svijetu&lt;ref&gt;{{cite web|autor=SILVANO, Débora L.; SEGALLA, Magno V.|title=Conservação de anfíbios no Brasil|url=http://www.conservacao.org/publicacoes/files/12_Silvano_Segalla.pdf|periódico=Megadiversidade|publicado=[[Conservação Internacional]]|numero=1|data=Julho 2005|acessodata=25 fev. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|autor=MARINI, Miguel A.; GARCIA, Frederico I.|title=Conservação de aves no Brasil|url=http://www.conservacao.org/publicacoes/files/14_Marini_Garcia.pdf|periódico=Megadiversidade|publicado=Conservação Internacional|numero=1|data=Julho 2005|acessodata=25 fev. 2010}}&lt;/ref&gt; |caption2=Amazonska [[prašuma]], najveća [[Tropske šume|tropska šuma]] na svijetu.}} 
Veliki teritorij Brazila obuvaća nekoliko različitih ekosistema, kao [[Amazonska prašuma|Amazonsku prašumu]], područje s najvećom [[Bioraznolikost|bioraznolikošću]] na svijetu,&lt;ref name=&quot;WWF&quot;&gt;{{cite web | title = One fifth of the world's freshwater | work = Amazon | publisher = World Wide Fund for Nature | date = 2007-08-06 | url = http://www.panda.org/about_our_earth/about_freshwater/rivers/amazon/ | accessdate = 2008-06-12 }}&lt;/ref&gt; [[Atlantska šuma|atlantsku šumu]] i [[Cerrado]]. Na jugu, [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] [[Araucaria|Araucarije]] rastu u umjerenim uvjetima.

Bogati svijet divljih životinja Brazila odražava raznovrsnost prirodnih staništa. Međutim, većina ostaje uvelike nedokumentirana te se redovno otkrivaju nove vrste. Znanstvenici procjenjuju da je ukupan broj biljnih i životinjskih vrsta u Brazilu blizu 4 milijuna. Veći sisavci uključuju [[puma|pume]], [[jaguar]]e, [[ozelot]]e, rijetke kolumbijske divlje pse, [[lisica|lisice]], [[Pekariji|pekarije]], [[Tapiri|tapire]], [[Mravojedi|mravojede]], [[Ljenivci|ljenivce]], [[oposum]]e, i [[Pasanci|pasance]]. [[Jeleni]] su česti na jugu, dok se mnoge vrste [[Majmuni Novog svijeta|majmuna novog svijeta]] mogu naći u sjevernim [[Kišna šuma|kišnim šumama]]&lt;ref&gt;{{cite news | title = Atlantic Forest, Brazil | work = Map: Biodiversity hotspots | publisher = BBC News | date = 2004-10-01 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3707888.stm#brazil | accessdate = 2008-06-12 }}&lt;/ref&gt; 

Prirodno nasljeđe Brazila ozbiljno je ugroženo [[stočarstvo|stočarstvom]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], sječom drveta, [[Rudarstvo|rudarstvom]], naseljavanjem, iskorištavanjem nafte i plina, prevelikim izlovom ribe, trgovinom divljih životinja, branama i infrastrukturom, zagađenjem vode, [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]], požarima i invazivnim vrstama.&lt;ref name=&quot;WWF&quot;/&gt; U mnogim područjima zemlje, prirodni je okoliš ugrožen razvojem.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Under threat | publisher = Greenpeace | url = http://www.greenpeace.org/international/campaigns/forests/south-america/under-threat | accessdate = 2008-06-12 }}&lt;/ref&gt; Izgradnja cesta otvorila je prethodno udaljene krajeve poljoprivredi i naseljavanju, brane su potopile doline i staništa divljih životinja, dok su rudnici nagdrili i zagadili pejzaže.&lt;ref name=&quot;BRAS11&quot;&gt;{{cite web
|publisher=Greenpeace|url=http://www.greenpeace.org/international/news/amazon-destruction
|title=Amazon destruction}}&lt;/ref&gt; Za amazonsku regiju, planira se najmanje 70 brana, uključujući i kontroverznu hidroelektranu Belo Monte.&lt;ref&gt;&quot;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8492577.stm Brazil grants environmental licence for Belo Monte dam]&quot;. ''BBC News''. February 2, 2010.&lt;/ref&gt; Briga za okoliš porasla je kao odgovor na globalni interes za probleme okoliša.

==Demografija==
:''Glavni članak: [[Demografija Brazila]]''
:''Vidi još: [[Brazilci]], [[Razvoj stanovništva u Brazilu]], [[Etničke grupe Brazila]]''
Stanovništvo Brazila 2008., prema Brazilskom institutu za zemljopis i statistiku (''Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística''), bilo je oko 190 milijuna stanovnika&lt;ref&gt;2008 PNAD, IBGE. &quot;[http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/protabl.asp?c=261&amp;i=P&amp;nome=on&amp;notarodape=on&amp;tab=261&amp;unit=0&amp;pov=1&amp;opc1=1&amp;poc2=1&amp;OpcTipoNivt=1&amp;opn1=2&amp;nivt=0&amp;poc1=1&amp;sec58=0&amp;orp=6&amp;qtu3=27&amp;opv=1&amp;sec1=0&amp;opc2=1&amp;pop=1&amp;opn2=2&amp;orv=2&amp;orc2=4&amp;opc58=1&amp;qtu2=5&amp;sev=93&amp;sec2=0&amp;opp=1&amp;opn3=0&amp;orc1=3&amp;poc58=1&amp;qtu1=1&amp;cabec=on&amp;orc58=5&amp;opn7=0&amp;decm=99&amp;ascendente=on&amp;sep=43343&amp;orn=1&amp;qtu7=9&amp;pon=2&amp;OpcCara=44&amp;proc=1 População residente por situação, sexo e grupos de idade]&quot;&lt;/ref&gt; (22,31 na kvadratni kilometar), s omjerom muškarci-žene od 0,95:1&lt;ref&gt;2008 PNAD, IBGE. &quot;[http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/protabl.asp?c=261&amp;i=P&amp;nome=on&amp;notarodape=on&amp;tab=261&amp;unit=0&amp;pov=1&amp;opc1=1&amp;poc2=3&amp;OpcTipoNivt=1&amp;opn1=2&amp;nivt=0&amp;poc1=1&amp;sec58=0&amp;orp=6&amp;qtu3=27&amp;opv=1&amp;sec1=0&amp;opc2=1&amp;pop=1&amp;opn2=2&amp;orv=2&amp;orc2=4&amp;opc58=1&amp;qtu2=5&amp;sev=93&amp;sec2=0&amp;sec2=92956&amp;sec2=92957&amp;opp=1&amp;opn3=0&amp;orc1=3&amp;poc58=1&amp;qtu1=1&amp;cabec=on&amp;orc58=5&amp;opn7=0&amp;decm=99&amp;ascendente=on&amp;sep=43343&amp;orn=1&amp;qtu7=9&amp;pon=2&amp;OpcCara=44&amp;proc=1 População residente por situação, sexo e grupos de idade]&quot;&lt;/ref&gt; i 83,75% gradskog stanovništva.&lt;ref&gt;2008 PNAD, IBGE. &quot;[http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/protabl.asp?c=261&amp;i=P&amp;nome=on&amp;notarodape=on&amp;tab=261&amp;unit=0&amp;pov=3&amp;opc1=1&amp;poc2=1&amp;OpcTipoNivt=1&amp;opn1=2&amp;nivt=0&amp;poc1=2&amp;sec58=0&amp;orp=6&amp;qtu3=27&amp;opv=1&amp;sec1=0&amp;sec1=1&amp;sec1=2&amp;opc2=1&amp;pop=1&amp;opn2=2&amp;orv=2&amp;orc2=4&amp;opc58=1&amp;qtu2=5&amp;sev=93&amp;sev=1000093&amp;sec2=0&amp;opp=1&amp;opn3=0&amp;orc1=3&amp;poc58=1&amp;qtu1=1&amp;cabec=on&amp;orc58=5&amp;opn7=0&amp;decm=99&amp;ascendente=on&amp;sep=43343&amp;orn=1&amp;qtu7=9&amp;pon=2&amp;OpcCara=44&amp;proc=1 População residente por situação, sexo e grupos de idade].&quot;&lt;/ref&gt; Populacija je veoma koncentrirana u jugoistočnoj (79,8 milijuna stanovnika) i sjeveroistočnoj (53,5 milijuna stanovnika) regiji, dok dvije najveće regije, srednjezapadna i sjeverna, koje obuhvaćaju 64,12% ukupnog nacionalnog teritorija, ukupno imaju samo 29,1 milijun stanovnika. Iako je [[natalitet]] doživio blagi pad, radi pada [[mortalitet]]a stanovništvo je znatno poraslo između 1940. i 1970.  Godišnji [[prirast stanovništva]] 1940-ih bio je 2,4%, 3,0% 1950-ih i 2,9% 1960-ih, dok se očekivani životni vijek povećao s 44 na 54 godine&lt;ref&gt;José Alberto Magno de Carvalho, &quot;[http://www.observasaude.sp.gov.br/BibliotecaPortal/Acervo/Estrutura_Demogr%C3%A1fica_Brasil.pdf Crescimento populacional e estrutura demográfica no Brasil]&quot; Belo Horizonte: UFMG/Cedeplar, 2004 (PDF file), p.&amp;nbsp; 5.&lt;/ref&gt; i na 72,6 godine 2007.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ibge.gov.br/home/presidencia/noticias/noticia_visualiza.php?id_noticia=1275&amp;id_pagina=1 |title=Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística |publisher=IBGE |date=1999-11-29 |accessdate=2010-01-25}}&lt;/ref&gt; Prirast je stalno opadao od 1960-ih, s 3,04% godišnje između 1950. i 1960. na 1,05% 2008., te se kao zaokruženje [[Demografska tranzicija|demografske tranzicije]] očekuje pad na negatvnu vrijednost od&amp;nbsp;–0,29% do 2050.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ibge.gov.br/home/presidencia/noticias/noticia_impressao.php?id_noticia=1272 |title=Projeусo da Populaусo do Brasil |publisher=IBGE |date= |accessdate=2010-01-25}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Magno de Carvalho, &quot;[http://www.observasaude.sp.gov.br/BibliotecaPortal/Acervo/Estrutura_Demogr%C3%A1fica_Brasil.pdf Crescimento populacional e estrutura demográfica no Brasil]&quot;, pp.&amp;nbsp;7–8.&lt;/ref&gt;

===Urbanizacija===
:''Vidi još: [[Dodatak:Popis gradova u Brazilu|Popis gradova u Brazilu]]''
Najveća su metropolitanska područja São Paulo, Rio de Janeiro, i Belo Horizonte&amp;nbsp;—
sva u jugoistočnoj regiji&amp;nbsp;— s 19,5, 11,5, i 5,1&amp;nbsp;milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;2008 PNAD, IBGE. &quot;[http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/protabl.asp?c=261&amp;i=P&amp;nome=on&amp;notarodape=on&amp;tab=261&amp;unit=0&amp;pov=1&amp;opc1=1&amp;poc2=1&amp;opn1=2&amp;OpcTipoNivt=2&amp;nivt=0&amp;poc1=1&amp;sec58=0&amp;orp=6&amp;qtu3=27&amp;opv=1&amp;sec1=0&amp;opc2=1&amp;pop=1&amp;opn2=0&amp;orv=2&amp;orc2=4&amp;opc58=1&amp;qtu2=5&amp;sev=93&amp;sec2=0&amp;opp=1&amp;opn3=0&amp;orc1=3&amp;poc58=1&amp;qtu1=1&amp;cabec=on&amp;orc58=5&amp;opn7=0&amp;decm=99&amp;ascendente=on&amp;sep=43343&amp;orn=1&amp;qtu7=9&amp;pon=2&amp;OpcCara=43&amp;proc=1 População residente por situação, sexo e grupos de idade]&quot;.&lt;/ref&gt; Skoro svi glavni gradovi država najveći su gradovi u svojoj državi, osim [[Vitória, Brazil|Vitórie]], glavnog grada države [[Espírito Santo]], i [[Florianópolis]]a, glavnog grada Santa Catarine. Postoje također i druge metropolitanske zone u državama São Paulo ([[Campinas]], [[Santos]] i [[Vale do Paraíba]]), [[Minas Gerais]] ([[Metropolitanska regija Vale do Aço|Vale do Aço]]), Rio Grande do Sul ([[Porto Alegre]]), i Santa Catarina ([[Vale do Itajaí]]).
 
====Najveći gradovi====
#[[File:Centro SP2.jpg|desno|thumb|180px|São Paulo]] '''[[São Paulo]]''' (''[[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paulo]]''), 11&amp;nbsp;244&amp;nbsp;369 stanovnika, 19&amp;nbsp;672&amp;nbsp;582 metropolitanska zona, 760 m [[Nadmorska visina|nm]]. Najveći grad na [[Južna hemisfera|južnoj hemisferi]] i 6. najveći grad na svijetu. Metropolitanska zona druga je najmnogoljudnija u obije Amerike i među 5 najvećih metropolitanskih zona na svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.estadao.com.br/noticias/economia,rmsp-supera-20-milhoes-de-habitantes-calcula-seade,503095,0.html Sao Paulo beats more than 20 million inhabitants]&lt;/ref&gt; Smješten je na rijeci [[Tietê]] 70 km od lučkog grada [[Santos]]a, na visoravni u sklopu Serre do Mar. Osnovali su ga 1554. [[Jezuit]]i. Tijekom 17. i 18. stoljeća bio je polazna točka kolonijalne ekspanzije u unutrašnjost zemlje. Stjecanjem nezavisnosti São Paulo je 1823. dobio naslov carskog grada (''Imperial Cidade'') kojeg je dodijelio Pedro I. Nagli razvoj krajem 19. stoljeća privukao je brojne imigrante. U novije vrijeme grad napušta industriju i okreće se trgovini, tehnologiji i uslugama. Urbanistički izvanredno moderan grad, São Paulo jedno je od najvažnijih financijskih i trgovačkih središta u Latinskoj Americi. Smatra se 10. najbogatijim gradom na svijetu,&lt;ref name=&quot;Estadão&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.estadao.com.br/noticias/geral,sp-sera-6-cidade-mais-rica-do-mundo-ate-2025-diz-ranking,463359,0.htm|title=Richest cities 2009|publisher=PricewaterhouseCoopers|accessdate=2009-11-09}}&lt;/ref&gt; obuhvaća 12,26% brazilskog BDP-a i 36% ukupne proizvodnje i usluga države São Paulo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ibge.gov.br/home/presidencia/noticias/noticia_impressao.php?id_noticia=1288 |title=Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística |publisher=IBGE |year= 2006|accessdate=2009-07-21}}&lt;/ref&gt; Među brojnim kulturnim i znanstevnim institucijama ističu se muzej ''Museu de Arte de São Paulo'' i sveučilište ''Universidade de São Paulo''.
#[[File:Rio de Janeiro Helicoptero 47 Feb 2006.jpg|thumb|180px|Rio de Janeiro]] '''[[Rio de Janeiro]]''' (''[[Rio de Janeiro (federalna brazilska država)|Rio de Janeiro]]''), 6&amp;nbsp;323&amp;nbsp;037 stanovnika, 14&amp;nbsp;387&amp;nbsp;000 metropolitanska zona, 0 m [[Nadmorska visina|nm]]. Treća najveća metropolitanska zona i aglomeracija Južne Amerike,&lt;ref&gt;R.L. Forstall, R.P. Greene, and J.B. Pick, [http://www.uic.edu/cuppa/cityfutures/papers/webpapers/cityfuturespapers/session3_4/3_4whicharethe.pdf &quot;Which are the largest? Why published populations for major world urban areas vary so greatly&quot;], City Futures Conference, (University of Illinois at Chicago, July 2004)&amp;nbsp;– Table 5 (p.34)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/world/Agglomerations.html City Population agglomeration list]. City Population. Retrieved 30 July 2009.&lt;/ref&gt; 6. najveći grad u obije Amerike, i 26. najveći grad na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rio2016.org.br/en/Noticias/Noticia.aspx?idConteudo=1118 |title=Rio 2016 |publisher=Rio 2016 |date= |accessdate=2010-03-14}}&lt;/ref&gt; Glavni grad Brazila od 1822. do 1960. Osnovali su ga 1555. francuski kolonisti na mjestu koje je [[Ferdinand Magellan]] posjetio već 1519., ali nakon nekoliko godina Francuze su protjerali Portugalci i ponovo osnovali grad pod  nazivom ''São Sebastião do Rio de Janeiro''. Do početka 18. stoljeća grad su često napadali pirati. U 17. stoljeću izvozna luka za [[zlato]] i dijamante iz unutrašnjosti. Od 1763. sjedište kolonijalne uprave, od 1808. glavni grad portugalskog imperija. Početkom 20. stoljeća započinje veliko širenje grada na okolna područja. Financijsko, industrijsko, trgovačko i turističko središte, sjedište nekoliko većih brazilskih tvrtki, kao naftne kompanije ''[[Petrobras]]'' i medijskog koglomerata ''[[Organizações Globo]]''. Niz znamenitosti, među najznačajnijima [[Kip Krista Iskupitelja]] na brdu [[Corcovado]], stadion ''[[Maracanã]]'', plaža [[Copacabana]] i [[Brazilski nacionalni muzej]].
#[[File:Salvador-CCBY-4.jpg|thumb|180px|Salvador]] '''[[Salvador (Bahia, Brazil)|Salvador]]''' (''[[Bahia]]''), 2&amp;nbsp;676&amp;nbsp;606 stanovnika, 3&amp;nbsp;866&amp;nbsp;004 metropolitanska zona, 8 m [[Nadmorska visina|nm]]. Najveći grad na sjeveroistočnoj obali Brazila, nalazi se na malom poluotoku koje odvaja zaljev ''[[Baía de Todos os Santos]]'' od Atlantskog oceana. Osnovan 1549., jedan je od najstarijih gradova u novom svijetu, posebno istaknut svojom očuvanom kolonijalnom arhitekturom. Salvador, radi svog geografskog položaja, postao je glavna brazilska luka i glavni grad kolonijalnog Brazila, centar šećerne industrije i trgovine robljem. Bio je 1624. i u rukama Nizozemaca, međutim, već sljedeće godine, dolazi opet pod portugalsku vlast. U 18. stoljeću jedan od najvećih gradova u obije Amerike. Glavni grad kolonijanog Brazila do 1763. Ekonomija se većinom bazira na turizmu, izvoznoj luci za proizvode iz unutrašnjosti i petrokemiji, te iskorištavanju naftnih izvora. Značajno kulturno središte.
#[[File:Esplanada dos Ministérios, Brasília DF 04 2006 (modificada).jpg|thumb|180px|Brasília]] '''[[Brasília]]''' (''[[Distrito federal]]''), 2&amp;nbsp;606&amp;nbsp;885 stanovnika, 2&amp;nbsp;851&amp;nbsp;549 metropolitanska zona, 1172 m [[Nadmorska visina|nm]]. [[Glavni grad]] Brazila. Smješten je u saveznom distriktu ''Distrito federal'' na središnjoj, 1000 metara visokoj visoravni ''Planalto cental'', unutar savezne države Goias. Udaljen je 207 km od Goianie, 1531 km od Salvadora i 930 km od Rio de Janeira. Iako je ideja o preseljenju prijestolnice u unutrašnjost postojala već od [[1891]]., Brasilia je osnovana [[1956]]. na poticaj tadašnjeg brazilskog predsjednika [[Juscelino Kubitschek|Juscelina Kubitscheka]] koji je htio rasteretiti prenapučene obalne krajeve zemlje, i stanovništvo privući u unutrašnjost. Grad je izgrađen do [[1960]]., te je [[21. travnja]] iste godine inauguriran kao nova prijestolnica. Grad su prema tadašnjim najmodernijim estetskim i konstrukcijskim dostignućima projektirali urbanist [[Lucio Costa]], arhitekt [[Oscar Niemeyer]], i pejzažni arhitekt [[Roberto Burle Marx]]. Među znamenitostima, uglavnom Niemeyerovim projektima, ističu se Palača nacionalnog kongresa, Katedrala, te predsjednička palača ''[[Palacio Alvorada]]''. [[UNESCO]] je Brasiliju proglasio mjestom [[Svjetsko kulturno nasljeđe|svjetskog nasljeđa]].
#'''[[Fortaleza]]''' (''[[Ceará]]''), 2&amp;nbsp;447&amp;nbsp;409 stanovnika, 3&amp;nbsp;602&amp;nbsp;319 metropolitanska zona, 21 m [[Nadmorska visina|nm]]. Tekstilna, kožna, prehrambena i petrokemijska industija, sjedište nekoliko [[Banka|banaka]]. Kupališni i turistički centar. Dva državna sveučilišta, Federalno (''UFC'') i Državno (''UECE''), te niz drugih obrazovnih unstitucija. Među znamenitostima: Statua Iraceme, katedrala, svjetionik Mucuripe i dr.
#'''[[Belo Horizonte]]''' (''[[Minas Gerais]]''), 2&amp;nbsp;375&amp;nbsp;444 stanovnika, 5&amp;nbsp;397&amp;nbsp;438 metropolitanska zona, 852 m [[Nadmorska visina|nm]]. Središte bogate poljoprivredne i rudarske regije, [[Metalurgija|metalurška]] industrija, željezare i čeličane, prerada minerala, razvijeni uslužni, informatički i [[Biotehnologija|biotehnološki]] sektori, [[kongresni turizam]]. Sedam instituta visokog obrazovanja, uključujući Savezni univerzitet Minas Geraisa (''UFMG'') i Katoličko sveučilište (''PUC-MG''). Stadion ''[[Mineirão]]'', jedan od najvećih na svijetu.
#'''[[Manaus]]''' (''[[Amazonas (federalna brazilska država)|Amazonas]]''), 1&amp;nbsp;738&amp;nbsp;641 stanovnika, 2&amp;nbsp;042&amp;nbsp;185 metropolitanska zona, 92 m [[Nadmorska visina|nm]]. Smješten  rijeci Rio Negro, glavni komercijalni i kulturni centar gornje Amazone i važna riječna luka. Industija [[kaučuk]]a, drvna i drvoprerađivačka, petrokemijska, elektronička industrija, [[Pivovara|pivovare]], slobodna ekonomska zona. Sjedište nekoliko sveučilišta, Saveznog univerziteta Amazone, Državnog univerziteta Amazone i dr. Čuveno kazalište ''[[Teatro Amazonas]]''. 
#'''[[Curitiba]]''' (''[[Paraná (federalna brazilska država)|Paraná]]''), 1&amp;nbsp;746&amp;nbsp;896 stanovnika, 3&amp;nbsp;168&amp;nbsp;980 metropolitanska zona, 934 m [[Nadmorska visina|nm]]. Automobilska , informatička i petrokemijska industrija. Turističko središte. Više univerziteta, Savezno sveučilište Parane (''UFPR''), Tehnološko savezno sveučilište Parane (''UTFPR'') i dr. Poznat u cijelom svijetu po naprednom [[Urbanističko planiranje|urbanističkom planiranju]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ekonominyheter.se/pressmeddelanden/globe-award-2010-the-brazilian-city-curitiba-awarded-the-globe-sustainable-city-award-2010,16486 |title=Globe Award 2010: The Brazilian city Curitiba awarded the Globe Sustainable City Award 2010 - Globe Forum |publisher=Ekonominyheter.se |date= |accessdate=7 March 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://noticias.terra.com.br/ciencia/interna/0,,OI1926962-EI299,00.html |title=Curitiba busca recuperação de biodiversidade local Terra - Ambiente |publisher=Noticias.terra.com.br |date= |accessdate=22 July 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Irazábal, Clara Elena (2002) ''Curitiba and Portland: Architecture, City Making, and Urban Governance in the Era of Globalization'', PhD Dissertation in Architecture, University of California, Berkeley, p.112&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BRAS8&quot;&gt;{{cite web
|publisher=SciELO, Scientific Electronic Library Online
|url=http://www.scielo.br/scielo.php?pid=S0104-44782001000100007&amp;script=sci_arttext
|title=A TRAJETÓRIA DO DISCURSO AMBIENTAL EM CURITIBA (1960-2000)
}}&lt;/ref&gt; i vrhunskoj organzaciji gradskog prijevoza.&lt;ref&gt;Jonas Rabinovitch and Josef Leitman, &quot;Urban Planning in Curitiba,&quot; ''Scientific American'', vol. 274, no. 3 (March 1996), pp. 46-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0012/24/se.01.html |title=CNN Transcript - Special Event: The People's Planet - December&amp;nbsp;24, 2000 |publisher=Transcripts.cnn.com |date=24 December 2000 |accessdate=22 July 2009}}&lt;/ref&gt;
#'''[[Recife]]''' (''[[Pernambuco]]''), 1&amp;nbsp;536&amp;nbsp;934 stanovnika, 4&amp;nbsp;136&amp;nbsp;506 metropolitanska zona,  10 m [[Nadmorska visina|nm]]. Jedan od najstarijih gradova u Brazilu, smješten na ušću rijeka Rio Beberibe i Rio Capibaribe u Atlantski ocean. Važna trgovačka luka i prometno središte, pivovare, prehrambena, elektronska, tekstilna i informatička  industrija, [[sajam]]sko i kongresno središte, turizam. Brojni instituti visokog obrazovanja, dva državna univerziteta, poljoprivredno sveučilište, katoličko sveučilište i dr. Crkve i povijesni spomenici iz 17. i 18. stoljeća.
#'''[[Porto Alegre]]''' (''[[Rio Grande do Sul]]''), 1&amp;nbsp;436&amp;nbsp;123 stanovnika, 4&amp;nbsp;063&amp;nbsp;886 metropolitanska zona, 10 m [[Nadmorska visina|nm]]. Trgovačko središte, izvozna luka za proizvode iz unutrašnjosti, petrokemijska, automobilska, informatička,  prerađivačka i [[tekstilna industrija]], [[brodogradnja]]. Brojni javni i privatni univerziteti, savezno (''UFRGS'') i državno (''UERGS'') sveučilište države Rio Grande do Sul, katoličko sveučilište (''PUCRS'') i dr. 
#'''[[Belém]]''' (''[[Pará]]''), 1&amp;nbsp;437&amp;nbsp;600 stanovnika, 2&amp;nbsp;249&amp;nbsp;405 metropolitanska zona, 10 m [[Nadmorska visina|nm]]. Smješten na delti [[Amazona|Amazone]]. Trgovačka luka, turizam, prehrambena, metalurška, riboprerađivačka, drvoprerađivačka i kemijska industrija. Državni (''UEPA'') i savezni (''UFPA'') univerzitet države Pará, i druge obrazovne institucije.
#'''[[Goiânia]]''' (''[[Goiás]]''), 1&amp;nbsp;301&amp;nbsp;892 stanovnika, 2&amp;nbsp;102&amp;nbsp;097 metropolitanska zona, 749 m [[Nadmorska visina|nm]]. Administrativno središte, agroindustrija, razvijeni uslužni i prodajni sektori. Sjedište nekoliko sveučilišta. Istaknuta [[Art deco]] arhitektura iz 1940-ih i 1950-ih.
#'''[[Guarulhos]]''' (''[[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paulo]]''), 1&amp;nbsp;222&amp;nbsp;357 stanovnika, 759 m [[Nadmorska visina|nm]]. Smješten u metropolitanskoj zoni grada São Paula. Trgovačko i industrijsko središte.
#'''[[Campinas]]''' (''[[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paulo]]''), 1&amp;nbsp;080&amp;nbsp;999 stanovnika, 2&amp;nbsp;633&amp;nbsp;523 metropolitanska zona, 685 m [[Nadmorska visina|nm]]. 10. najbogatiji grad u Brazilu, središte poljoprivredne regije, visokotehnološka industrija, petrokemijski kompleks, tekstilna, automobilska, [[Telekomunikacije|telekomunikacijska]], informatičko-elektronička i [[Farmaceutika|farmaceutska]] industrija. Više istraživačkih centara i [[laboratorij]]a, Istaknuti istraživački univerzitet (''Unicamp'') i brojne druge obrazovne institucije. Kulturno središte.
#'''[[São Luís, Maranhão|São Luís]]''' (''[[Maranhão]]''), 1&amp;nbsp;011&amp;nbsp;943 stanovnika, 1&amp;nbsp;227&amp;nbsp;659 metropolitanska zona, 4 m [[Nadmorska visina|nm]]. Turističko središte.
#'''[[São Gonçalo, Rio de Janeiro|São Gonçalo]]''' (''[[Rio de Janeiro (federalna brazilska država)|Rio de Janeiro]]''), 991&amp;nbsp;382 stanovnika, 19 m [[Nadmorska visina|nm]]. Grad u metropolitanskoj regiji Rio de Janeira. Učiteljski koledž, industrijsko središte.
#'''[[Maceió]]''' (''[[Alagoas]]''), 922&amp;nbsp;458 stanovnika, 7 m [[Nadmorska visina|nm]]. Kemijska industrija, proizvodnja [[etanol]]a, šećerane, turističko središte. Mnoge obrazovne institucije. 
#'''[[Duque de Caxias]]''' (''[[Rio de Janeiro (federalna brazilska država)|Rio de Janeiro]]''), 864&amp;nbsp;392 stanovnika, 7 m [[Nadmorska visina|nm]]. Smješten 20 km sjeverno od Rio de Janeira, dio šireg gradskog područja. Kemijska, petrokemijska, metalurška i tekstilna industrija, proizvodnja odjeće, namještaja i plastike. Federalni univerzitet Rio de Janeira i druge obrazovne institucije. Barokna crkva iz 1720.
#'''[[Teresina]]''' (''[[Piauí]]''), 893&amp;nbsp;246 stanovnika. Tekstilna, farmaceutska i  kemijska  industrija, proizvodnja namještaja. Dva sveučilišta i druge obrazovne institucije.
#'''[[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]]''' (''[[Rio Grande do Norte]]''), 806&amp;nbsp;203 stanovnika, 1&amp;nbsp;263&amp;nbsp;547 metropolitanska zona, 30 m [[Nadmorska visina|nm]]. Turističko središte, naftna industrija, [[ribarstvo]].

===Stanovništvo===
&lt;div style=&quot;font-size: 90%&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border:1px black; float:right; margin-left:1em;&quot;
|-
! style=&quot;background:#f99;&quot; colspan=&quot;2&quot;|boja/rasa (2008.)
|-
|bijela||48,43%
|-
|smeđa (miješana)||43,80%
|-
|crna||6,84%
|-
|azijska||0,58%
|-
|američko indijanska||0,28%
|}
&lt;/div&gt;
[[Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística|Prema nacionalnom istraživanju po uzorku kućanstava]] (''PNAD'') iz 2008., 48,43% stanovništva (oko 92 milijuna) izjasnilo se kao bijelo, 43,80% (oko 83 milijuna) kao smeđe (miješano), 6,84% (oko 13 milijuna) kao crno, 0,58% (oko 1,1 milijun) kao azijsko i 0,28% (oko 536&amp;nbsp;000) kao američki indijanci, dok se 0,07% (oko 130&amp;nbsp;000) nije izjasnilo o rasi.&lt;ref name=&quot;PNADIBGE&quot;&gt;2008 PNAD, IBGE.&quot;[http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/protabl.asp?c=262&amp;i=P&amp;nome=on&amp;notarodape=on&amp;tab=262&amp;unit=0&amp;pov=3&amp;opc1=1&amp;poc2=1&amp;OpcTipoNivt=1&amp;opn1=2&amp;nivt=0&amp;orc86=3&amp;poc1=1&amp;orp=6&amp;qtu3=27&amp;opv=1&amp;poc86=2&amp;sec1=0&amp;opc2=1&amp;pop=1&amp;opn2=0&amp;orv=2&amp;orc2=5&amp;qtu2=5&amp;sev=93&amp;sev=1000093&amp;opc86=1&amp;sec2=0&amp;opp=1&amp;opn3=0&amp;sec86=0&amp;sec86=2776&amp;sec86=2777&amp;sec86=2779&amp;sec86=2778&amp;sec86=2780&amp;sec86=2781&amp;ascendente=on&amp;sep=43344&amp;orn=1&amp;qtu7=9&amp;orc1=4&amp;qtu1=1&amp;cabec=on&amp;pon=1&amp;OpcCara=44&amp;proc=1&amp;opn7=0&amp;decm=99 População residente por cor ou raça, situação e sexo]&quot;.&lt;/ref&gt;  Godine 2007., [[FUNAI|Nacionalna indijanska fondacija]] izvjestila je o postojanju 67 različitih nekontaktiranih plemena, više u odnosu na 40 iz 2005. Vjeruje se da Brazil ima najveći broj [[Nekontaktirani narodi|nekontaktiranih naroda]] u svijetu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/07/07/AR2007070701312.html In Amazonia, Defending the Hidden Tribes]&quot;, ''The Washington Post,'' 8 July 2007.&lt;/ref&gt;
[[File:Guajajaras (mãe e filho).jpg|thumb|left|Guajajara Indijanci, majka i dijete.]]
Većina Brazilaca potječe od indijanaca, portugalskih naseljenika i afričkih robova.&lt;ref name=&quot;Enciclopédia Barsa v.4, p.&amp;nbsp;230&quot;&gt;''Enciclopédia Barsa'' vol. 4, p.&amp;nbsp;230.&lt;/ref&gt; Od dolaska Portugalaca 1500., bilo je znatnog miješanja između te tri grupe. Smeđe stanovništvo (miješani Brazilci službeno se nazivaju ''[[pardo]]'')&lt;ref name=&quot;Coelho 1996, p.&amp;nbsp;268&quot;&gt;Coelho (1996), p.&amp;nbsp;268.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vesentini 1988, p.&amp;nbsp;117&quot;&gt;Vesentini (1988), p.&amp;nbsp;117.&lt;/ref&gt; je široka kategorija koja uključuje [[Caboclo|Cabolcoe]] (potomke bijelaca i indijanaca), [[Mulati|Mulate]] (potomke bijelaca i crnaca) i [[Zambo|Cafuze]] (potomke crnaca i indijanaca).&lt;ref name=&quot;Enciclopédia Barsa v.4, p.&amp;nbsp;230&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coelho 1996, p.&amp;nbsp;268&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vesentini 1988, p.&amp;nbsp;117&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Adas, Melhem. ''Panorama geográfico do Brasil'', 4th ed (São Paulo: Moderna, 2004), p.&amp;nbsp;268&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Azevedo (1971), pp.&amp;nbsp;2–3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Moreira 1981, p.&amp;nbsp;108&quot;&gt;Moreira (1981), p.&amp;nbsp;108.&lt;/ref&gt; Cabocloi čine većinu stanovništva u sjevernoj, sjeveroistočnoj i srednjezapadnoj regiji.&lt;ref&gt;''Enciclopédia Barsa,'' vol. 4, pp.&amp;nbsp;254–55, 258, 265.&lt;/ref&gt; Veće stanovništo Mulata živi na istočnoj obali sjeveroistočne regije od Bahie do Paraíbe&lt;ref name=&quot;Moreira 1981, p.&amp;nbsp;108&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Azevedo (1971), pp.&amp;nbsp;74–75.&lt;/ref&gt; i također u sjevernom Maranhãou,&lt;ref&gt;''Enciclopédia Barsa'', vol. 10 (Rio de Janeiro: Encyclopaedia Britannica do Brasil, 1987), p.&amp;nbsp;355.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Azevedo (1971), p.&amp;nbsp;74.&lt;/ref&gt; južnom Minas Geraisu&lt;ref name=&quot;Azevedo 1971, p.&amp;nbsp;161&quot;&gt;Azevedo (1971), p.&amp;nbsp;161.&lt;/ref&gt; i istočnom Rio de  Janeiru.&lt;ref name=&quot;Moreira 1981, p.&amp;nbsp;108&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Azevedo 1971, p.&amp;nbsp;161&quot;/&gt; Od 19. stoljeća, Brazil je svoje granice otvorio imigraciji. Oko pet milijuna ljudi iz preko 60 zemalja 
uselilo se u Brazil između 1808. i 1972., najviše iz [[Portugal]]a, [[Italija|Italije]], [[Španjolska|Španjolske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Japan]]a i [[Srednji istok|Srednjeg istoka]].&lt;ref&gt;Maria Stella Ferreira-Levy, &quot;O papel da migração internacional na evolução da população brasileira (1872 a 1972), ''Revista de Saúde Pública'' Volume 8, suplemento. June 1974.) (1974). Table 2, p.&amp;nbsp; 74. {{pt}} Available here [http://www.scielo.br/pdf/rsp/v8s0/03.pdf] at scielo.br as a PDF file.&lt;/ref&gt;
==== [[Indijanci|Brazilski indijanci]] ====
Pogledajte: [[Brazilski indijanci - popis po državama]]. Na području Brazila nalaze se brojni rezervati za Indijance.

===Jezici===
:''Glavni članci: [[Jezici Brazila]], [[Portugalski jezik]], [[Brazilski portugalski]]''
[[File:Museu da Língua Portuguesa.jpg|thumb|left|180px|Muzej portugalskog jezika u São Paulu.]]
[[Portugalski jezik|Portugalski]] je službeni jezik, dok jezik kojim [[Brazilci]] govore je dijalekt/vernakular kojeg lingvisti nazivaju [[brazilski portugalski]].&lt;ref name=&quot;CIA People&quot;/&gt; 
Portugalski je u stvarnosti jedini jezik korišten u medijima, za poslovne i administrativne svrhe. Iznimke su [[São Gabriel da Cachoeira]], gdje zajedno s Portugalskim  status službenog jezika ima i indijanski jezik [[Nheengatu]],&lt;ref name=&quot;nyt-language&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/08/28/international/americas/28amazon.html?ex=1282881600&amp;en=2dbb31357d010164&amp;ei=5090|title=Language Born of Colonialism Thrives Again in Amazon|publisher=New York Times|accessdate=2008-07-14 | first=Larry | last=Rohter | date=2005-08-28}}&lt;/ref&gt; i Pomerode, gdje [[njemački]] također ima status službenog jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.leismunicipais.com.br/twitter/222/legislacao/lei-2251-2010-pomerode-sc.html|title=Pomerode institui língua alemã como co-oficial no Município.|formato=html|lingua=português|acessodata=05/09/2010}}&lt;/ref&gt; Brazil je jedina zemlja portugalskog govornog područja u [[Amerika|Americi]], što jezik čini važnim dijelom 
brazilskog nacionalnog identiteta i naglašava različitost nacionalne kulture u odnosu na hispanofonske susjede.&lt;ref name=&quot;language2&quot;&gt;{{cite web|url=http://countrystudies.us/brazil/39.htm|title=Portuguese language and the Brazilian singularity}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Indijanski jezici|indijanskih]] i [[Afrički jezici|afričkih jezika]], [[brazilski portugalski]] imao je svoj vlastiti razvoj.&lt;ref name=&quot;Portuguese&quot;/&gt; Radi toga, ponešto je različit, posebno u u fonologiji, u odnosu na jezik [[Portugal]]a i drugih luzofonskih zemalja, usporedivo s razlikama između američkog i britanskog [[Engleski|engleskog]] jezika.&lt;ref name=&quot;Portuguese&quot;&gt;{{cite web | title = Languages of Brazil | publisher = Ethnologue | url = http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=br | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt; Godine 2008., [[Zajednica zemalja portugalskog jezika]] (''CPLP''), koja uključuje predstavnike svih zemalja s portugalskim kao službenim jezikom, postigla je sporazum o reformi portugalskog u jedan međunarodni jezik, umjesto aktualna dva različita dijalekta istog jezika. Sve države CPLP-a moraju primjeniti potrebne promjene do 2014.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Nash | first = Elizabeth | title = Portugal pays lip service to Brazil's supremacy | publisher = The Independent | date = 2008-05-02 | url = http://www.independent.co.uk/news/world/europe/portugal-pays-lip-service-to-brazils-supremacy-819728.html | accessdate = 2008-06-09 | location=London}}&lt;/ref&gt;

Lokalni indijanski jezici većinom se koriste u sjevernom dijelu zemlje, iako je i tamo portugalski vrlo zastupljen. 71 550 brazilskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su [[nhengatu jezik|nheengatu]] (19 000), kaingang (18 000) i terena (16 000). Razni imigrantski jezici uglavnom se koriste u južnom dijelu Brazila, a njihovi su govornici najčešće dvojezično ruralno stanovništvo. Od ovih jezika su najvažniji [[Brazilski-njemački]] dijalekti, kao [[Riograndenser Hunsrückisch]] i [[Pomoranski jezik]], i varijanta [[talijanski|talijanskog jezika]], koja se temelji na [[Venecijanski|venecijanskom jeziku]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw-world.de/dw/article/0,,1174391,00.html|title=O alemão lusitano do Sul do Brasil|publisher=DW-World.de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.labeurb.unicamp.br/elb/europeias/talian.htm|title=O talian}}&lt;/ref&gt; U [[São Paulo|São Paulu]] se u imigrantskim četvrtima (kao [[Liberdade]]) često može čuti i [[japanski jezik]]. Brazil je prva zemlja Južne Amerike koja je u srednje škole uvela mogućnost učenja [[Esperanto|Esperanta]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pagef30.com/2009/09/15-september-2009-esperanto-approved-by.html |title=Esperanto approved by Brazilian government as optional high school subject, mandatory if justified by demand |publisher=Page F30 |date=2009-09-19 |accessdate=2010-10-30}}&lt;/ref&gt;

===Religija===
{{bar box
|title=Religija u Brazilu &lt;small&gt;(popis 2000.)&lt;ref name=&quot;Censo2000Religiao&quot;/&gt;&lt;small&gt;
|width=285px
|titlebar=#ddd
|left1=religija
|right1=postotak
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Katolicizam]]|blue|73.8}}
{{bar percent|[[Protestantizam]]|lightblue|15.4}}
{{bar percent|bez religije|gray|7.4}}
{{bar percent|[[Spiritizam]]|yellow|1.3}}
{{bar percent|ostalo|black|2.1}}
}}
Ustav iz 1988. garantira [[Sloboda vjeroispovjesti|slobodu vjeroispovjesti]], odvojenost crkve i države i službeno sekularnu državu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://jus2.uol.com.br/doutrina/texto.asp?id=8519|title=Brasil: Estado laico e a inconstitucionalidade da existência de símbolos religiosos em prédios públicos|ultimo=Fernando Fonseca de Queiroz|data=Outubro de 2005|publicado=Jus Navigandi|acessodata=30/11/2009}}&lt;/ref&gt; Zakon zabranjuje bilo kakve vjerske netrpeljivosti, međutim, [[Rimokatolička Crkva]] uživa povlašteni status i tretman.&lt;ref&gt;[http://oglobo.globo.com/economia/mat/2009/10/08/senado-aprova-acordo-com-vaticano-767959739.asp Senado aprova acordo com o Vaticano]&lt;/ref&gt; 

[[Katolicizam]] je prevladavajuća vjera. Brazil ima najveće katoličko stanovništvo u svijetu.&lt;ref name=&quot;USDS&quot;&gt;{{cite web | title = Brazil | booktitle = International Religious Freedom Report | publisher = U.S. Department of State | date = 2005-11-08 | url = http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2005/51629.htm | accessdate = 2008-06-08 }}&lt;/ref&gt; 
Prema popisu iz 2000. (nacionalno istraživanje po uzorku kućanstava nije istraživalo religiju), u Brazilu je 73,57% Rimokatolika, 5,41% Protestanata, 1,33% Spiritista, 1,22% ostalih Kršćana, 0,31% afro-brazilskih religija, 0,13% [[Budizam|Budista]], 0,05% [[Judaizam|Judaista]], 0,02% [[Islam|Muslimana]], 0,01% indijanskih religija, 0,59% ostalih religija, neizjašnjenih ili neodređenih, dok 7,35% nema religije.&lt;ref name=&quot;Censo2000Religiao&quot;&gt;IBGE, ''[http://www.ibge.gov.br/home/estatistica/populacao/censo2000/populacao/religiao_Censo2000.pdf População residente, por sexo e situação do domicílio, segundo a religião]'', Censo Demográfico 2000. Acessado em 13 de dezembro de 2007&lt;/ref&gt; 

==Politika==
:''Glavni članak: [[Politika Brazila]]''
[[File:Congresso Nacional.jpg|thumb|180px|Nacionalni kongres u glavnom gradu Brasíliji]]
Brazilska federacija &quot;nerazdvojna je unija&quot; tri različita politička entiteta: država, gradova i saveznog distrikta.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Unija države, saveznog distrikta i gradova, &quot;sfere su vlasti&quot;. Federacija je postavljena na pet temeljnih načela:&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; [[suverenitet]], [[državljanstvo]], dostojanstvo ljudskih bića, socijalne vrijednosti rada i slobode poduzetništva, i [[Pluralizam (politička filozofija)|politički pluralizam]]. Klasična  trodioba vlasti ([[Izvršna vlast|izvršna]], [[Zakonodavna vlast|zakonodavna]], i [[Sudbena vlast|sudska]] prema sustavu [[Podjela vlasti|provjera i ravnoteže]]), formalno je ustanovljena ustavom.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Izvršna i zakonodavna organizirane su samostalno u sve tri sfere vlasti, dok je sudstvo organizirano samo u sferama ferderacije i država/saveznog distrikta.

Svi članovi izvršne i zakonodavne vlasti izravno su izabrani.&lt;ref name=embassy&gt;{{cite web |url=http://www.brasembottawa.org/en/brazil_in_brief/political_institution.html |title=Embassy of Brazil&amp;nbsp;— Ottawa |date= |quote=Political Institutions&amp;nbsp;— The Executive |accessdate=2007-07-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citymayors.com/government/brazil_government.html |title=City Mayors |date= |quote=Brazil federal, state and local government |accessdate=2007-07-19}}&lt;/ref&gt; Suci i drugi sudski službenici imenovani su nakon prolaska pristupnih ispita.&lt;ref name=embassy/&gt; Glasanje je obavezno za pismene osobe između 18 i 70 godina starosti i prepušteno slobodnom izboru za nepismene i osobe između 16 i 18 godina starosti ili starije od 70.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Zajedno s nekoliko manjih stranaka, ističu se 4 glavne stranke: [[Radnička stranka (Brazil)|Radnička stranka]] (''PT''), [[Brazilska socijaldemokratska stranka]] (''PSDB''), [[Stranka Brazilskog demokratskog pokreta]] (''PMDB'') i [[Demokrati (Brazil)|Demokrati]] (''DEM''). Ostale su značajne parlamentarne stranke Napredna stranka (''PP''), Brazilska radnička stranka (''PTB''), Liberalna stranka (''PL''), Brazilska socijalistička stranka (''PSB''), Narodna socijalistička stranka (''PPS''), Demokratska radnička stranka (''PDT'') i Koministička partija Brazila (''PCdoB'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.southtravels.com/america/brazil/government.html |title=Government – Brazil |publisher=Southtravels.com |date=1988-10-05 |accessdate=2010-03-17}}&lt;/ref&gt; U kongresu je zastupljeno 15 političkih stranaka. Promjena stranke uobičajena je među političarima, te se radi toga broj mjesta u kongresu redovno mjenja. Skoro sve vladine i admnistrativne funkcije vrše tijela i agencije povezana s izvršnom vlasti.
[[File:Palacio do Planalto.jpeg|thumb|180px|''Palácio do Planalto'', sjedište izvršne vlasti]]
Oblik vlasti je [[Demokracija|demokratska]] republika s [[Predsjednički sustav|predsjedničkim sustavom]].&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Predsjednik je [[šef države]] i [[šef vlade]] federacije, te se [[izbori|bira]] na mandat od 4 godine,&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; s mogućnošću reizbora za drugi uzastopni mandat. Predsjednik imenuje [[Ministar|državne ministre]].&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Zakonodavni domovi svakog političkog entiteta glavni su izvor zakonodavstva u Brazilu. [[Nacionalni kongres Brazila|Nacionalni kongres]] dvodomno savezno zakonodavno tijelo, sastoji se od zastupničkog doma i saveznog senata. Aktualna predsjednica [[Dilma Rousseff]], dužnost je preuzela 1. siječnja
2011.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/2367025.stm &quot;Leftist Lula wins Brazil election&quot;] BBC News. Accessed 17 May 2007&lt;/ref&gt;

===Pravni sustav===
[[File:Supreme Federal Court of Brazil.jpg|thumb|180px|Vrhovni savezni sud na ''Praça dos Três Poderes'' u Brasiliji.]]
Brazilsko je pravo temeljeno na [[Rimsko pravo|rimsko]]-germanskim tradicijima&lt;ref&gt;[http://www.oas.org/juridico/mla/en/bra/en_bra-int-des-ordrjur.html &quot;The Brazilian Legal System&quot;], Organization of American States. Accessed 17 May 2007.&lt;/ref&gt; te koncepti [[Civilno pravo|civilnog prava]] prevladavaju na praksom [[Običajno pravo|običajnog prava]]. Većina brazilskih zakona je kodificirana, iako ne-kodificirani statuti također predstavljaju značajan komplementarni dio. Sudske odluke donesene na osnovu interpretativnih smjernica rijetko se primjenjuju na druge specifične slučajeve. Doktrinarni radovi i radovi akademskih pravnika imaju snažan utjecaj u stvaranju prava i zakonskim slučajevima.

Pravni sustav temeljen je na saveznom ustavu, donesenom 5. listopada 1988., koji je temeljni zakon Brazila. Sve ostalo zakonodavstvo i sudske odluke moraju biti u skladu s pravilima ustava.&lt;ref&gt;José Afonso da Silva, ''Curso de Direito Constitucional Positivo'' (Malheiros, 2004; ISBN 85-7420-559-1), p.&amp;nbsp; 46.&lt;/ref&gt; Do travnja 2007., usvojena su 53 amandmana. Savezne države imaju svoje ustave koji nesmiju biti u suprotnosti sa saveznim ustavom.&lt;ref&gt;Silva, ''Curso de Direito Constitucional Positivo'', p.&amp;nbsp; 592.&lt;/ref&gt; Gradovi i savezni distrikt imaju &quot;formalne zakone&quot; (''leis orgânicas'') koji djeluju na sličan način kao i ustavi. Zakonodavni entiteti glavni su izvor statuta, iako u određenim slučajevima pravosudna i izvršna tijela mogu donijeti [[Pravna norma|pravne norme]].&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Nadležnošću upravljaju pravosudni entiteti, iako u rijetkim situacijama savezni ustav omogućava saveznom senatu donošenje pravnih presuda.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Postoje i specijalizirani vojni sudovi, sudovi rada i izborni sudovi.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Najviši sud je Vrhovni savezni sud.

Sustav je posljednjih desetljeća bio kritiziran radi sporih donošenja konačnih presuda. Žalbeni postupci mogu potrajati i nekoliko godina, i u nekim slučajevima prije konačne presude protekne i više od desetljeća.&lt;ref&gt;Miguel Glugoski and Odete Medauar, &quot;[http://www.usp.br/jorusp/arquivo/2003/jusp667/pag0304.htm Nossos direitos nas suas mãos]&quot;, University of São Paulo Journal, 24–30 November 2003. Retrieved 17 May 2007.&lt;/ref&gt; Ipak, Vrhovni savezni sud bio je prvi [[sud]] koji je svoja zasjedanja prenosio na [[Televizija|televiziji]] i objavio na [[YouTube|YouTubeu]].&lt;ref&gt;Diego Abreu, &quot;[http://g1.globo.com/Noticias/Brasil/0,,MUL1326475-5598,00.html Primeira Corte do mundo a ter canal de vídeo no YouTube é o STF]&quot;, [http://g1.globo.com/ G1]. {{pt}} Accessed October 12, 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://esma.tjpb.jus.br/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=109:stf-primeira-corte-no-mundo-no-youtube&amp;catid=1:noticias&amp;Itemid=20 STF: Primeira corte do mundo no Youtube]&quot;. [http://esma.tjpb.jus.br/ ESMA-PB]. {{pt}} Accessed October 12, 2009.&lt;/ref&gt; U novije vrijeme, od prosinca 2009., Vrhovni je sud objavio na [[Twitter]]u dnevni raspored ministara, informacije o dnevnim aktivnostima suda i najznačajnijim presudama.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.stf.jus.br/portal/cms/verNoticiaDetalhe.asp?idConteudo=117153 Página do STF no Twitter está no ar]&quot; (12/01/009). [http://www.stf.jus.br/ STF Official Website]. {{pt}} Consulted on December 5, 2009.&lt;/ref&gt; 

Unatoč recentnim poboljšanjima, Brazil i dalje ima visoku stopu kriminala u raznim statistikama.
Prema novom izvještaju [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], više od 500&amp;nbsp;000 ljudi ubijeno je u Brazilu vatrenim oružjem između 1979. i 2003.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/4628813.stm | work=BBC News | title=UN highlights Brazil gun crisis | date=2005-06-27 | accessdate=2010-04-30 | first=Steve | last=Kingstone}}&lt;/ref&gt; Godine 2010, u brazilskim zatvorima bilo je 473&amp;nbsp;600 ljudi.&lt;ref&gt;[http://g1.globo.com/Noticias/Brasil/0,,MUL1500012-5598,00-GOVERNO+LANCA+ESTRATEGIA+PARA+DESARTICULAR+ORGANIZACOES+CRIMINOSAS.html Number of people incarcerated in Brazil - 2010]&lt;/ref&gt;

===Međunarodni odnosi===
[[File:Itamaraty.jpg|thumb|180px|Palača ''Itamaraty'', sjedište ministarstva vanjskih poslova]]
Iako ga neki socijalni i ekonomski problemi sprečavaju u dostizanju statusa djelotvorne svjetske sile,&lt;ref&gt;Zibechi, Raúl [http://www.fntg.org/fntg/docs/BrazilMultilateralism.pdf &quot;Difficult Path&quot;] Funder's Network on Trade and Globalization. Acessado em 22 June 2007.&lt;/ref&gt; Brazil je politički i ekonomski lider u Latinskoj Americi.&lt;ref&gt;Lima, Maria Regina Soares; Hirst, Mônica. [http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2346.2006.00513.x &quot;Brazil as a regional power&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120224025952/http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2346.2006.00513.x |date=2012-02-24 }} Blackwell Synergy Journal. Acessado em 22 June 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bandeira, Luiz Alberto Moniz. [http://lap.sagepub.com/cgi/content/abstract/33/3/12 &quot;Brazil as a regional power&quot;] Sage Journals Online. Acessado em 22 de junho de 2007.&lt;/ref&gt; Taj status, međutim, djelomično je osporavan od strane drugih zemalja, kao [[Argentina]] i [[Meksiko]], koji se protive brazilskom cilju stalnog mjesta, kao predstavnika regije, u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. Između [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] i 1990-ih, demokratske i vojne vlade nastojale su provođenjem nezavisne vanjske i industrijske politike proširiti utjecaj Brazil u svijetu. Trenutno, država ima cilj jačanja veza s drugim zemljama u Južnoj Americi i nastavak multilateralne diplomacije kroz Ujedinjene narode i [[Organizacija američkih država|Organizaciju američkih država]].&lt;ref&gt;Universia Knowledge at Wharton website, [http://www.wharton.universia.net/index.cfm?fa=viewfeature&amp;id=1087&amp;language=english &quot;Can Brazil Play a Leadership Role in the Current Round of Global Trade Talks?&quot;]. Wharton School, Pennsylvania. Acessado em 22 June 2007.&lt;/ref&gt;

Aktualna brazilska vanjska politika temeljena je na poziciji [[Regionalna sila|regionalne sile]]
u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], lidera među [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]], i [[Velesila|velesile]] u nastajanju.&lt;ref&gt;{{cite web|autor=RIBANDO, Clare|url=http://www.wilsoncenter.org/news/docs/RL33456.pdf|title=US-Brazil relations|publicado=''Congressional Research Service''|acessodata=16 ago. 2007}}&lt;/ref&gt; Općenito, trenutna brazilska vanjska politika odražava [[multilateralizam]], mirno rješavanje sukoba, i nemješanje u poslove drugih zemalja.&lt;ref&gt;Georges D. Landau, &quot;The Decisionmaking Process in Foreign Policy: The Case of Brazil,&quot; [[Center for Strategic and International Studies]]: Washington DC: March 2003&lt;/ref&gt; Brazilski ustav također određuje da zemlja mora težiti [[Ekonomija|ekonomskoj]], [[Politika|političkoj]], socijalnoj i [[Kultura|kulturnoj]] integraciji nacija Latinske Amerike.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Raúl Zibechi, &quot;[http://www.fntg.org/fntg/docs/BrazilMultilateralism.pdf Brazil and the Difficult Path to Multilateralism]&quot;. IRC Americas. Retrieved on August 16, 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Maria Regina Soares De Lima and Monica Hirst, &quot;[http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2346.2006.00513.x Brazil as an intermediate state and regional power: action, choice and responsibilities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120224025952/http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2346.2006.00513.x |date=2012-02-24 }}&quot;, ''International Affairs'' 82 (1), 21–40. Retrieved on August 16, 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Luiz Alberto Moniz Bandeira, &quot;[http://lap.sagepub.com/cgi/content/abstract/33/3/12 Brazil as a Regional Power and Its Relations with the United States]&quot;, Universidade de Brasília. Retrieved on August 16, 2007.&lt;/ref&gt;

===Oružane snage===
:''Glavni članak: [[Oružane snage Brazila]]''
[[File:Sao Paulo carrier.jpg|thumb|180px|Nosač aviona ''[[São Paulo (A12)|São Paulo]]'']]
Oružane snage Brazila sastoje se od [[Brazilska kopnena vojska|vojske]], [[Brazilska ratna mornarica|ratne mornarice]] i [[Brazilsko ratno zrakoplovstvo|ratnog zrakoplovstva]].&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Oružane snage Brazila najveća su vojna snaga u Latinskoj Americi, druga najveća u obije Amerike, i jedna od deset najjačih vojski u svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.globalfirepower.com/ &quot;GlobalFirepower&quot;] Acessado em 23/12/2010.&lt;/ref&gt; Vojna policija i vojne vatrogasne jedinice, ustavom su definirani kao rezervne i pomoćne vojne snage,&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; ali pod kontrolom guvernera svake pojedine države.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; 

Ratno zrakoplovstvo, zrakoplovni je ogranak brazilskih oružanih snaga. S oko 700 zrakoplova&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fab.mil.br/portal/imprensa/fab_numeros.php|title=Sala de imprensa – FAB em números|publisher= Força Aérea Brasileira|language=Portuguese|accessdate=2007-12-12}}&lt;/ref&gt; i oko 67&amp;nbsp;000 aktivnog osoblja u službi,&lt;ref&gt;[http://www.fab.mil.br/portal/imprensa/fab_numeros.php Sala de imprensa - FAB em números]. Força Aérea Brasileira. Acessado em 16 de agosto de 2007.&lt;/ref&gt; najveće je ratno zrakoplovstvo u Latinskoj Americi. Ratna mornarica odgovorna je za mornaričke operacije i čuvanje brazilskih [[Teritorijalne vode|teritorijalnih voda]]. Najstariji je rod brazilskih oružanih snaga i raspolaže najvećom mornaričkom pješadijom u Latinskoj Americi, oko 15&amp;nbsp;000 ljudi,&lt;ref&gt;[https://www.mar.mil.br/cgcfn/] Comando Geral do Corpo de Fuzileiros Navais - Sítio Acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt; s ''Comandos Anfíbios'' (''COMANF'') kao glavnom jedinicom.&lt;ref&gt;[http://www.mar.mil.br/ffe/organizacao.htm] Comando da Força de Fuzileiros da Esquadra - Sítio acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt; Mornarica također raspolaže elitnom grupom specijaliziranom za preotimanje brodova i mornaričkih instalacija, Grupacijom borbenih ronilaca (''GRUMEC''), jedinicom posebno obučenom za zaštitu naftnih platformi duž brazilske obale.&lt;ref&gt;[http://tropaselite.t35.com/BRASIL_GRUMEC.htm] Sítio Tropas elite - Acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt; Jedina je ratna mornarica u Latinskoj Americi koja raspolaže s [[Nosač aviona|nosačem aviona]], [[São Paulo (A12)|NAe ''São Paulo'']],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.mar.mil.br/menu_v/ccsm/perguntas/perguntas_mais_frequentes.htm#44.44|title=Perguntas|publisher=Marinha do Brasil|language=Portuguese|accessdate=2007-08-16}}&lt;/ref&gt; i jedna od deset svjetskih mornarica s takvim brodom u službi.&lt;ref name=&quot;militarypower1&quot;&gt;[http://www.militarypower.com.br/mundo.htm] Milytary Power - Sítio acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt;

Brazilska vojska odgovorna je za [[Kopno|kopnene]] vojne operacije. Uz snagu od 290&amp;nbsp;000 vojnika, najveća je vojska Latinske Amerike. Također, raspolaže najvećim brojem [[Borbeno oklopno vozilo|oklopnih vozila]] u Južnoj Americi, uz oklopna vozila za transport vojnika i glavne borbene [[tenk]]ove.&lt;ref name=&quot;militarypower1&quot;/&gt; Raspolaže i velikom elitnom jedinicom specijaliziranom za nekonvencionalne zadatke, Brigadom za specijalne operacije (''Brigada de Operações Especiais - Bda Op Esp''), jedinstvenom u Latinskoj Americi,&lt;ref&gt;[http://www.bdaopesp.eb.mil.br/] Sítio oficial da Brigada de Operações Especiais&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.defesanet.com.br/sof/cb_bda_opesp_1.htm] Defesanet - Sítio acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tropaselite.t35.com/BRASIL_Brigada_de_Operacoes_Especiais_Parte-1.htm] Sítio Tropas Elite - Acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt; snagom brze strateške akcije (''Força de Ação Rápida Estratégica'', ''FAR''), formirane od vrhunskih elitnih jedinica, elitnim jedinicama specijaliziranim za borbu u karakterističnim [[biom]]ima brazilskog teritorija kao [[Pantanal]],&lt;ref&gt;[http://www.17bfron.eb.mil.br/] Sítio oficial do 17º Batalhão de Fronteira&lt;/ref&gt; caatinga,&lt;ref&gt;[http://www.72bimtz.eb.mil.br/] Sítio oficial do 72º Batalhão de Infantaria Motorizado&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;militarypower2&quot;&gt;[http://www.militarypower.com.br/tropas.htm] Military Power - Sítio acessado em 27/06/2010&lt;/ref&gt; [[planine]]&lt;ref name=&quot;militarypower2&quot;/&gt; i [[džungla]]. Jedinice za borbu u džungli imaju međunarodni renome kao najbolje jedinice na svijetu za borbu u takvom okolišu.&lt;ref name=&quot;militarypower2&quot;/&gt; Brazilska je vojska s ukupno oko 1,6 milijuna vojnika i rezervista jedna od najvećih u svijetu.&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html The World Factbook - CIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222121846/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html |date=2015-12-22 }}. Acessado em 26 Março 2010.&lt;/ref&gt;

== Administrativna podjela ==
:''Glavni članci: [[Države Brazila]], [[Dodatak:Popis gradova u Brazilu|Popis gradova u Brazilu]]'' 
:''Vidi još: [[Regije Brazila]]''
{{Brazil Labelled Map}}
Brazil je federacija sastavljena od 26 država, jednog saveznog distrikta (koji sadrži glavni grad, [[Brasília|Brasíliu]]) i gradova.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Države imaju samostalnu administraciju, ubiru vlastite poreze i primaju udio poreza koji ubire savezna vlada. Unatoč tome, države nemaju veliku autonomiju u donošenju vlastitih zakona. Krivične i civilne zakone može donijeti samo dvodomni savezni kongres i jedinstveni su u cijeloj zemlji.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Izvršnu vlast država provode [[guverner]]i birani na mandat od 4 godine. Sudsku vlast vrše državni sudovi prvog i drugog stupnja.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Federalni distrikt ima iste karakteristike kao i savezne države i gradovi. Za razliku od država članica, ne može biti podijeljen na općine, ali može ubirati poreze kao savezna država i kao grad.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt;

Gradovi, najmajnje federalne jedinice, raspolažu određenom autonomijom. Svaki grad ima svoj temeljni zakon koji definira vlastitu političku organizaciju, ali ograničen je saveznim ustavom.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt; Diljem zemlje postoji oko 5565 gradova, neki sa stanovništvom većim od mnogih zemalja (Sao Paulo s oko 11 milijuna), drugi s manje od 1000 ljudi, neki s površinom većom od mnogih zemalja u svijetu (Altamira, Para, je skoro dva puta veći od Portugala), a drugi s manje od četiri kvadratne milje.

Brazilske su države grupirane u pet geografskih regija: [[Sjeverna regija, Brazil|Sjevernu]], [[Sjeveroistočna regija, Brazil|Sjeveroistočnu]], [[Srednjezapadna regija, Brazil|Srednjezapadnu]], [[Jugoistočna regija, Brazil|Jugoistočnu]] i [[Južna regija, Brazil|Južnu]] regiju. Ova podjela ima pravni karakter i u svom izvornom obliku predložio ju je 1969. [[Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística|Brazilski Institut za geografiju i statistiku (''IBGE'')]]. Osim teritorijalne podjele, ''IBGE'' je uzeo u obzir samo prirodne značajke, kao što su klima, topografija, [[vegetacija]] i [[hidrografija]], te su regije ponekad poznate kao &quot;Prirodne regije Brazila&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.ibge.gov.br/7a12/voce_sabia/curiosidades/curiosidade.php?id_curiosidade=37 IBGE 7 a 12]&lt;/ref&gt; Premda određene zakonom, brazilske regije isključivo su zemljopisna podjela, nemaju političko ili administrativno značenje niti bilo kakav posebni oblik vlade. Korisne su uglavnom za statističke svrhe i određivanje primjene saveznih sredstava za razvojne projekte. 

===Brazilski Antartik===
[[File:Comandante ferraz.jpg|thumb|180px|''Estação Antártica Comandante Ferraz'']]
Brazil ima poluslužbene teritorijalne pretenzije prema dijelu područja [[Antarktika|Antarktike]]. Zahtjev je prva formalizirala geografkinja Therezinha de Castro kroz Teoriju suočavanja&lt;ref&gt;''Defrontação'' - također: kopiranja, ili odražavanja&lt;/ref&gt; (''Teoria da Defrontação'')&lt;ref name=&quot;BRAS2&quot;&gt;{{cite web|publisher=Departamento de Geografia - FFLCH - USP
|url=http://www.geografia.fflch.usp.br/graduacao/apoio/Apoio/Apoio_Conti/Antartida.PDF
|title=Antártida, A Geografia do Continente Gelado e as Operações Brasileiras {{pdf}}
}}&lt;/ref&gt; koja postavlja da države na južnoj hemisferi imaju pravo na dio teritorija antarktičkog kontinenta, u skladu sa usporedvim meridijanima svojih primorja na istoku i zapadu i primorja Antarktike.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.usp.br/prolam/downloads/2006_2_2.pdf |title = O Tratado da Antártica: Perspectivas Territorialista e Internacionalista |data= 30/03/2006 |publicado = Universidade de São Paulo}}&lt;/ref&gt;

Godine 1986. Brazil je osnovao stanicu ''&quot;Comandante Ferraz&quot;'' koja služi kao baza za znastvena istraživanja. Objekti baze mogu primiti 46 ljudi.&lt;ref name=&quot;Estação de Apoio Antártico&quot;&gt;{{cite  web |url = http://www.esantar.furg.br/ferraz.htm |title = A Estação Comandante Ferraz |data= |publicado = Estação de Apoio Antártico}}&lt;/ref&gt;

===Isključivi gospodarski pojas===
Brazilski [[isključivi gospodarski pojas]], također zvan plava Amazona ili brazilske teritorijalne vode, područje je od približno 3,5 milijuna km² koje bi se u skladu s brazilskim zahtjevom pred [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|Komisijom Ujedinjenih naroda za granice]], moglo proširiti na 4,4 milijuna km².&lt;ref&gt;[http://www.senado.gov.br/conleg/artigos/direito/DireitosBrasileirosdeZona.pdf Direitos Brasileiros de Zona Econômica Exclusiva e de Plataforma Continental em Torno do Arquipélago de São Pedro e São Paulo, por Joanisval Brito Gonçalves]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.un.org/Depts/los/clcs_new/submissions_files/bra04/bra_exec_sum.pdf UN Continental Shelf and UNCLOS Article 76: Brazilian Submission]&lt;/ref&gt;

==Ekonomija==
:''Glavni članak: [[Ekonomija Brazila]]''
[[File:Sao Paulo Stock Exchange.jpg|thumb|180px|''BM&amp;FBovespa'' u Sao Paulu, najveća [[burza]] vrijednosnica u obije Amerike i druga najveća na svijetu prema tržišnoj vrijednosti.&lt;ref&gt;http://g1.globo.com/economia-e-negocios/noticia/2010/09/bovespa-se-tornou-2-maior-do-mundo-em-valor-de-mercado.html&lt;/ref&gt;]]
Brazil je prema [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] najveća nacionalna ekonomija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], [[Popis zemalja prema BDP-u (nominalno)|osma najveća svjetska ekonomija]] po tržišnim tečajevima i [[Popis zemalja prema BDP-u (PKM)|sedma najveća]] u [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]].&lt;ref name=&quot;worldbank1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/02/weodata/weorept.aspx?sy=2006&amp;ey=2009&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=223&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr1.x=61&amp;pr1.y=8 |title=Brazil|publicado=Fundo Monetário Internacional|acessodata=2009-10-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title = Report for Selected Countries and Subjects (PPP) | booktitle = World Economic Outlook Database | publicado = Fundo Monetário Internacional |data= 2008-04-17 | url = http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&amp;ey=2007&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=512%2C446%2C914%2C666%2C612%2C668%2C614%2C672%2C311%2C946%2C213%2C137%2C911%2C962%2C193%2C674%2C122%2C676%2C912%2C548%2C313%2C556%2C419%2C678%2C513%2C181%2C316%2C682%2C913%2C684%2C124%2C273%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C624%2C449%2C626%2C564%2C628%2C283%2C228%2C853%2C924%2C288%2C233%2C293%2C632%2C566%2C636%2C964%2C634%2C182%2C238%2C453%2C662%2C968%2C960%2C922%2C423%2C714%2C935%2C862%2C128%2C716%2C611%2C456%2C321%2C722%2C243%2C942%2C248%2C718%2C469%2C724%2C253%2C576%2C642%2C936%2C643%2C961%2C939%2C813%2C644%2C199%2C819%2C184%2C172%2C524%2C132%2C361%2C646%2C362%2C648%2C364%2C915%2C732%2C134%2C366%2C652%2C734%2C174%2C144%2C328%2C146%2C258%2C463%2C656%2C528%2C654%2C923%2C336%2C738%2C263%2C578%2C268%2C537%2C532%2C742%2C944%2C866%2C176%2C369%2C534%2C744%2C536%2C186%2C429%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C443%2C474%2C917%2C754%2C544%2C698%2C941&amp;s=PPPGDP&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=48&amp;pr.y=17 | acessodata = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title = Report for Selected Countries and Subjects  | booktitle = World Economic Outlook Database | publicado = Fundo Monetário Internacional |data= 2008-04-17 | url = http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&amp;ey=2007&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=512%2C446%2C914%2C666%2C612%2C668%2C614%2C672%2C311%2C946%2C213%2C137%2C911%2C962%2C193%2C674%2C122%2C676%2C912%2C548%2C313%2C556%2C419%2C678%2C513%2C181%2C316%2C682%2C913%2C684%2C124%2C273%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C624%2C449%2C626%2C564%2C628%2C283%2C228%2C853%2C924%2C288%2C233%2C293%2C632%2C566%2C636%2C964%2C634%2C182%2C238%2C453%2C662%2C968%2C960%2C922%2C423%2C714%2C935%2C862%2C128%2C716%2C611%2C456%2C321%2C722%2C243%2C942%2C248%2C718%2C469%2C724%2C253%2C576%2C642%2C936%2C643%2C961%2C939%2C813%2C644%2C199%2C819%2C184%2C172%2C524%2C132%2C361%2C646%2C362%2C648%2C364%2C915%2C732%2C134%2C366%2C652%2C734%2C174%2C144%2C328%2C146%2C258%2C463%2C656%2C528%2C654%2C923%2C336%2C738%2C263%2C578%2C268%2C537%2C532%2C742%2C944%2C866%2C176%2C369%2C534%2C744%2C536%2C186%2C429%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C443%2C474%2C917%2C754%2C544%2C698%2C941&amp;s=NGDPD&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=63&amp;pr.y=7 | acessodata = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Aktualni je [[BDP]] (PKM) po glavi stanovnika 10&amp;nbsp;200&amp;nbsp;[[USD|$]], prema podacima svjetske banke 64. najveći BDP na svijetu. Brazil raspolaže velikim i razvijenim [[Poljoprivreda|poljoprivrednim]], [[Rudarstvo|rudarskim]], [[Proizvodnja|proizvodnim]] i [[Usluge|uslužnim]] sektorima, kao i velikom radnom snagom.&lt;ref name=&quot;CIA Econ&quot;&gt;{{cite web | title = Economy of Brazil | booktitle = The World Factbook | publisher = Central Intelligence Agency | year = 2008 | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | accessdate = 2008-06-03 | archive-date = 2015-12-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222121846/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/br.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Izvoz je u velikom porastu i stvara novu generaciju poslovnih magnata.&lt;ref name=&quot;The Guardian&quot;&gt;{{cite news | last = Phillips | first = Tom | title = The country of the future finally arrives | work = The Guardian | date = 2008-05-10 | url = http://www.guardian.co.uk/world/2008/may/10/brazil.oil | accessdate = 2008-06-06 | location=London}}&lt;/ref&gt; Glavni izvozni proizvodi uključuju [[avion]]e, električnu opremu, [[automobil]]e, [[etanol]], [[tekstil]]e, [[obuća|obuću]], [[Željezna ruda|željeznu rudu]], [[čelik]], [[kava|kavu]], [[Naranča|narančin sok]], [[soja|soje]] i usoljenu govedinu.&lt;ref&gt;{{cite news | title = The economy of heat | publisher = The Economist | date = 2007-04-12 | url = http://www.economist.com/surveys/displaystory.cfm?story_id=8952496 | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Brazil pojačava svoju prisutnost na međunarodnim financijskim i robnim tržištima, i ubraja se u grupu četiri nove ekonomske sile nazvane [[BRIC]].&lt;ref&gt;{{cite web | last = O'Neill | first = Jim | title = BRICs | publisher = Goldman Sachs | url = http://www2.goldmansachs.com/ideas/brics/index.html | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Brazil raspolaže velikim mineralnim bogatstvom. Znatna su nalazišta [[boksit]]a, [[Željezo|željeza]], [[mangan]]a, [[Nikal|nikla]], [[Fosfati|fosfata]], [[Platina|platine]], [[uranij]]a, [[grafit]]a, te zlata i dijamanata za industrijske potrebe (brazilski topaz- cijenjeni dragi kamen zlatnožute boje). 

[[File:Oil platform P-51 (Brazil).jpg|thumb|left|180px|Naftna platforma državne kompanije ''Petrobras''. Od 2006. zemlja zadovoljava vlastitu potrošnju nafte.&lt;ref&gt;{{cite news | last =  | first = | title = Lula anuncia auto-suficiência do Brasil em petróleo amanhã | publisher = Folha de S. Paulo | date = 2006-04-20 | url = http://www1.folha.uol.com.br/folha/dinheiro/ult91u107023.shtml | accessdate = 2009-05-26}}&lt;/ref&gt;]]
Brazil je svoju valutu, [[Brazilski real|real]], 1994. vezao za američki dolar. Ipak, nakon istočnoazijske financijske krize, ruske krize 1998.,&lt;ref&gt;{{cite web | first = Taimur | last = Baig | first2 = Ilan | last2 = Goldfajn | title = The Russian default and the contagion to Brazil | booktitle = IMF Working Paper | publisher = International Monetary Fund | year = 2000 | url = http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2000/wp00160.pdf |format=PDF| accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; i niza negativnih financijskih događaja koji su uslijedili, Centralna brazilska banka privremeno je promijenila svoju [[Monetarna politika|monetarnu politiku]] u shemu
upravljanog plivajućeg tečaja za vrijeme [[Valutna kriza|valutne krize]], do definitivne promjene tečajnog režima u slobodno plivajući siječnja 1999.&lt;ref&gt;{{cite web | first = Arminio | last = Fraga | title = Monetary Policy During the Transition to a Floating Exchange Rate: Brazil's Recent Experience | publisher = International Monetary Fund | year = 2000 | url = http://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2000/03/fraga.htm | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Brazil je sredinom 2002. primio paket pomoći [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] od 30,4 milijardi&amp;nbsp;[[USD|$]],&lt;ref&gt;{{cite news | last = Wheatley | first = Jonathan | title = Brazil: When an IMF Bailout Is Not Enough | publisher = Business Week | date = 2002-09-02 | url = http://www.businessweek.com/magazine/content/02_35/b3797071.htm | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; tada rekordan iznos. Brazilska centralna banka dug je MMF-u vratila 2005., iako to nije bilo predviđeno do 2006.&lt;ref&gt;{{cite news | title = Brazil to pay off IMF debts early | publisher = BBC News | date = 2005-12-14 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4527438.stm | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Jedno od pitanja kojim se Centralna banka nedavno bavila bio je višak spekulativnog kratkoročnog priljeva kapitala u zemlju, što je možda u tom razdoblju pridonjelo padu vrijednosti američkog dolara u odnosu na real.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Economic Quarterly | pages = 171 | publisher = Institute of Applied Economic Research | date = 2007-03-01 | url = http://www.ipea.gov.br/sites/000/2/publicacoes/eqb/ieq11.pdf | format = PDF | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Ipak, direktne strane investicije u dugoročne, manje spekulativne investicije u proizvodnji, procjenjuju se na 193,8 milijardi [[USD]] za 2007.&lt;ref name=&quot;BRAS9&quot;&gt;{{cite web |publisher=The Institute of International Finance
|url=http://www.iif.com/press/press+32.php |title=Capital Flows to Emerging Markets Set at Close to Record Levels}}&lt;/ref&gt; Kontrola inflacije trenutno je značajni dio uloge centralne banke u utvrđivanju kratkoročnih [[Kamatna stopa|kamatnih stopa]] kao mjere monetarne politike.&lt;ref&gt;{{cite web | title = IPCA, IPC-FIPE and IPC-BR: Methodological and Empirical Differences | publisher = Central Bank of Brazil | year = 2004 | url = http://www.bcb.gov.br/htms/relinf/ing/2004/06/ri200406b2i.pdf | format = PDF | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; 

Najpoznatije su brazilske kompanije: ''Brazil Foods, Perdigao, Sadia'' i ''JBS'' (prehrambena industrija), ''[[Embraer]]'' (zrakoplovna industrija) ''Havaianas'' i ''Calçados Azaléia'' ([[obuća]]), ''[[Petrobras]]'' (naftna industrija), ''Companhia Vale do Rio Doce'' ([[rudarstvo]]), ''Marcopolo'' i ''Busscar'' (karoserije), ''Gerdau'' (čeličane) i ''Organizações Globo'' (komunikacije i [[masovni mediji]]). Mnogi ekonomisti Brazil smatraju zemljom s ogromnim razvojnim potencijalom. Neki ekonomski analitičari, kao Peter Gutmann, tvrde da će 2050. Brazil postići životni standard zemalja [[Eurozona|Eurozone]] iz 2005.&lt;ref&gt;BBCBrasil.com, [http://www.bbc.co.uk/portuguese/reporterbbc/story/2007/02/070208_bricestudo1ss.shtml ''Brasil terá padrão de vida 'europeu' em 2050, diz estudo''], visitado em 8 de fevereiro de 2007&lt;/ref&gt; Prema podacima Goldman Sachsa, Brazil će 2050. dostići BDP od 11&amp;nbsp;366&amp;nbsp;000 milijuna USD i 
49&amp;nbsp;759 USD po stanovniku, kao četvrta najveća ekonomija na svijetu.&lt;ref&gt;Goldman Sachs, [http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf ''Global Economics Paper No: 153''], visitado em 31 de agosto de 2009&lt;/ref&gt;

===Komponente===
[[File:Agriculture in Brazil.jpg|thumb|180px|Kombajn na jednoj brazilskoj plantaži [[pamuk]]a. Brazil je treći svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda.&lt;ref name=&quot;exportaçãoagrícola&quot;/&gt;]]
Raznovrsna brazilska ekonomija,&lt;ref&gt;{{cite news | title = Brazil's shares at all-time high | publisher = BBC News | date = 2008-04-30 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/7376539.stm | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt; obuhvaća [[poljoprivreda|poljoprivredu]], [[industrija|industriju]], i mnoge usluge.&lt;ref name=&quot;The Guardian&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | last = Alves | first = Fabio | last2 = Caminada | first2 = Carlos | title = Brazilian Debt Raised to Investment Grade by S&amp;P | publisher = Reuters | date = 2008-04-30 | url = http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601086&amp;sid=a86v4f6_W2Jg | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Independent Jeremy&quot;&gt;{{cite news | last = Warner | first = Jeremy | title = Jeremy Warner's Outlook: Brazil secures investment grade | publisher = The Independent | date = 2008-05-02 | url = http://www.independent.co.uk/news/business/comment/jeremy-warner/jeremy-warners-outlook-brazil-secures-investment-grade-819744.html | accessdate = 2008-06-09 | location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reuters 1&quot;&gt;{{cite news | last = Colitt | first = Raymond | title = Sleeping giant Brazil wakes, but could stumble | publisher = Reuters | date = 2008-05-13 | url = http://www.reuters.com/article/managerViews/idUSNOA33289320080513 | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt; Nedavni ekonomski rast djelomično je uvjetovan globalnim rastom cijena roba s [[izvoz]]om u rasponu od govedine do [[soja|soje]].&lt;ref name=&quot;Independent Jeremy&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Reuters 1&quot;/&gt; Kao svjetska sila u poljoprivredi i prirodnim resursima, Brazil je doživio ogroman gospodarski rast u protekla tri desetljeća.&lt;ref&gt;{{cite news | title = Brazil Joins Front Rank Of New Economic Powers | publisher = The Wall Street Journal | url = http://online.wsj.com/article/SB121063846832986909.html | accessdate = 2008-06-09 | first=Matt | last=Moffett | date=2008-05-13}}&lt;/ref&gt; Nedavna otkrića velikih nalazišta nafte, jamče povoljnu perspektivu daljneg razvoja brazilske ekonomije.&lt;ref&gt;{{cite news | title = An economic superpower, and now oil too | publisher = The Economist | date = 2008-04-17 | url = http://www.economist.com/opinion/displaystory.cfm?story_id=11052873 | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | last = Schneyer | first = Joshua | title = Brazil, the New Oil Superpower | publisher = Business Week | date = 2007-11-09 | url = http://www.businessweek.com/bwdaily/dnflash/content/nov2007/db20071115_045316.htm?chan=top+news_top+news+index_businessweek+exclusives | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | title = More bounty | publisher = The Economist | date = 2008-04-17 | url = http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=11049391 | accessdate = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt;

Poljoprivreda i srodni sektori kao [[šumarstvo]] i [[ribarstvo]] činili su 2007. 6,1% [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]],&lt;ref name=&quot;CIA GDP&quot;&gt;{{cite web | title = Field Listing&amp;nbsp;— GDP&amp;nbsp;— composition by sector | booktitle = The World Factbook | publicado = Central Intelligence Agency | ano = 2008 | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html | acessodata = 2008-06-09 | access-date = 2015-05-07 | archive-date = 2014-05-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140522215220/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; rezultat koji agroindustriju postavlja na istaknuto mjesto u brazilskoj [[Trgovinska bilanca|trgovinskoj bilanci]], unatoč [[Trgovačka barijera|trgovačkim barijerama]] i politici subvencija koje primjenjuju [[razvijene zemlje]].&lt;ref&gt;{{cite web| title = Agropecuária   | obra = Economia | publicado = Página oficial do Governo do Brasil | url = http://www.brasil.gov.br/sobre/economia/setores-da-economia | acessodata = 2008-06-09 }}&lt;/ref&gt;

[[File:Continental Embraer 135.jpg|thumb|left|180px|[[ Putnički zrakoplov|Putnički mlažnjak]]  Embraer ERJ-135. Brazil je treći najveći proizvođač aviona u svijetu.]]
Prema izvještaju [[SZO]]-a objavljenom 2010., Brazil je treći najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svijetu, odmah iza Sjedinjenih Država i [[EU|Europske unije]].&lt;ref name=&quot;exportaçãoagrícola&quot;&gt;{{cite news | last =  | first = | title = Brasil supera Canadá e se torna o terceiro maior exportador agrícola | publisher = O Estado de S. Paulo | date = 2010-03-07 | url = http://www.estadao.com.br/estadaodehoje/20100307/not_imp520620,0.php | accessdate = 2010-03-07}}&lt;/ref&gt;

Industrija, od [[automobili|automobilske]], [[čelik|čeličana]] i [[petrokemija|petrokemijske]] do [[Kompjutor|informatičke]], [[zrakoplov]]ne i trajnih proizvoda za široku potrošnju, čini 30,8% BDP-a.&lt;ref name=&quot;CIA GDP&quot;/&gt; Industrija je koncentrirana u metropolitanskim regijama São Paula, Rio de Janeira, Curitibe, Campinasa, Porto Alegrea, Belo Horizontea, Manausa, Salvadora, Recifea i Fortaleze.&lt;ref&gt;[http://www.fpabramo.org.br/conteudo/economia-o-novo-mapa-da-industria-brasileira Economia: O novo mapa da indústria brasileira]&lt;/ref&gt; Zemlja obuhvaća tri petine industrijske proizvodnje Južne Amerike i sudjeluje u raznim ekonomskim organizacijama, kao [[Mercosur|Mercosul]], G-22 i Grupa Cairns.

Brazil redovno trguje s više od stotinu zemalja. Glavni su [[Vanjskotrgovinsko poslovanje|vanjskotrgovinski]] partneri: Europska unija (26%), Mercosur i Latinska Amerika (25%), [[Azija]] (17%) i SAD (15%). Jedan je od najdinamičnijih sektora ove razmjene je agroekonomija, koja Brazil održava među naproduktivnijim zemljama.

===Turizam===
[[Turizam]] je značajan ekonomski sektor u više regija. S pet milijuna stranih posjetitelja 2008.,&lt;ref name=&quot;EMBRATUR09&quot;&gt;{{cite web| ano = 2009 | url=http://200.189.169.141/site/arquivos/dados_fatos/Anuario/anuario_estatistico_2009___ano_base_2008.pdf| title = Anuário Estatístico de Turismo 2009| autor = EMBRATUR|publicado= Ministério de Turismo |acessodata=5 de setembro de 2008}} ''Veja tabelas 1.1 e 3.8''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WTO2009&gt;{{cite web|ano=2009|url=http://www.unwto.org/facts/menu.html|title=UNWTO Tourism Highlights, 2009 Edition|publicado = World Tourism Organization|acessodata=4 de outubro de 2009}} &lt;/ref&gt; Brazil je glavna destinacija na južnoameričkom turističkom tržištu i zauzima drugo mjesto po broju stranih turista u Latinskoj Americi.&lt;ref name=WTO2009/&gt;&lt;ref name=&quot;OMT07&quot;&gt;{{cite web| ano = 2007 |url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights07_sp_HR.pdf|title =UNWTO Datos Esenciales del Turismo, Edición 2007| publicado = UNWTO|autor=Organização Mundial do Turismo|acessodata=20 de junho de 2008|data=2007|língua2=es}}&lt;/ref&gt;

Potrošnja stranih turista u Brazilu dosegla je 5,8 milijardi američkih dolara 2008, 16,8% više nego 2007.&lt;ref name=&quot;CET_UNB_08&quot;&gt;{{cite web|publicado=Centro de Excelência em Turismo, Universidade de Brasília |title=Gasto de turistas estrangeiros registra recorde em 2008 |data=27 de janeiro de 2008|acessodata=1 de fevereiro de 2008 |autor=Adair de Oliveira Júnior |url=http://www.cet.unb.br/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=823&amp;Itemid=1}} Dados do Banco Central&lt;/ref&gt; Zemlja obuhvaća 3,4% međunarodnih turističkih putovanja na američkom kontinentu (2008.).&lt;ref name=WTO2009/&gt; Godine 2005., izvozom dobara i usluga turizam je ostvario  3,2% nacionalnog dohotka, te je zaslužan za 7% izravnih i neizravnih radnih mjesta u brazilskom gospodarstvu.&lt;ref name=&quot;BID2006&quot;&gt;{{cite web| autor = Carmen Altés | ano = 2006 | title = El Turismo en América Latina y el Caribe y la experiencia del BID| page = 9 and 47| publicado = Inter-American Development Bank; Sustainable Development Department, Technical Paper Series ENV-149, Washington, D.C.|língua= |url=http://idbdocs.iadb.org/wsdocs/getdocument.aspx?docnum=984876||acessodata=14 de junho de 2008}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je 2006. u sektoru bilo zaposleno 1,87 milijuna ljudi, sa 768&amp;nbsp;000 formalnih radnih mjesta (41%) i 1,1 milijuna neformalnih zanimanja (59%).&lt;ref name=&quot;IPEA08&quot;&gt;{{cite web| url=http://www.ipea.gov.br/sites/000/2/publicacoes/tds/td_1320.pdf | autor = Margerida Coelho | ano = 2008 | title = Distribução Espacial da Ocupação no Setor de Turismo: Brasil e Regiões |publicado=Instituto de Pesquisa Econômica Aplicada  |acessodata=22 de junho de 2008}}&lt;/ref&gt; Domaći turizam predstavlja temeljni dio sektora, s 51 milijun putovanja u 2005.

[[File:Iguazu Décembre 2007 - Panorama 7.jpg|thumb|center|590px|[[Vodopadi Iguazú]], u Nacionalnom parku Iguaçu, Paraná]]

== Infrastruktura ==
===Obrazovanje===
[[File:Universidade Federal do Parana 4 Curitiba Parana.jpg|thumb|180px|''Universidade Federal do Paraná'', jedna od najstarijih institucija visokog obrazovanja u Brazilu, osnovana 1912.]]
Savezni ustav i zakon o direktivama i osnovama nacionalnog [[Obrazovanje|obrazovanja]] (''LDB'') određuju da savezna vlada, države, savezni distrikt i gradovi moraju organizirati i upravljati svojim sustavima obrazovanja. Svaki od tih javnih obrazovnih sustava odgovoran je za vlastito održavanje i financiranje. Novi ustav namjenjuje obrazovanju 25% državnog budžeta i 18% saveznih i komunalnih poreza.&lt;ref name=&quot;Constituição&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BGOW Edu&quot;&gt;{{cite web| title= Educação | obra = Sistema educacional brasileiro | publicado = Página oficial do Governo do Brasil | url = http://www.brasil.gov.br/sobre/educacao/sistema-educacional-brasileiro | acessodata = 11 de junho de 2008 }}&lt;/ref&gt;

Obrazovanje je podijeljeno na tri razine, s nekoliko stupnjeva u svakom odjelu. Temeljno obrazovanje (prva razina obrazovanja, uključujući i temeljno obrazovanje I i II) je besplatno za sve i obavezno za djecu u dobi od 6-14. Srednje obrazovanje (druga razina obrazovanja) je također besplatno, ali nije obavezno. Visoko obrazovanje (uključujući i diplomske stupnjeve) je besplatno na državnim sveučilištima. U Brazilu djeluje oko 750 instituta visokog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;BRAS3&quot;&gt;{{cite web
|publisher=Wikipedia
|url=http://pt.wikipedia.org/wiki/Anexo:Lista_de_instituições_de_ensino_superior_do_Brasil
|title=Llista de instituições de ensino superior do Brasil
}}&lt;/ref&gt; Najprestižniji su Sveučilište u Sao Paulu, Sveučilište u Campinasu i Federalno sveučilište u Rio de Janeiru.&lt;ref name=&quot;BRAS4&quot;&gt;{{cite web
|publisher=Social Capital Gateway
|url=http://www.socialcapitalgateway.org/eng-rankscimago2009brazil.html
|title=Ranking of the best Brazilian universities and research institutions in 2009
}}&lt;/ref&gt;

===Znanost i tehnologija===
:''Glavni članak: [[Znanost i tehnologija Brazila]]''
[[File:Lnls.jpg|thumb|left|Brazilski nacionalni laboratorij sinhrotronskog zračenja u Campinasu.]]
[[Tehnologija|Tehnološka]] istraživanja u Brazilu uglavnom se provode u javnim sveučilištima i istraživačkim institutima, s više od 73% izdvajanja za temeljna istraživanja iz vladinih izvora.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Skills training for growth |url=http://www.brasil.gov.br/ingles/about_brazil/brasil_topics/science/categoria_view |author=Brazilian Government |accessdate=2007-08-10 }}&lt;/ref&gt; Fondacija ''Oswaldo Cruz'', Institut ''Butantan'', Zrakoplovno-svemirski tehnički centar, Brazilska poljoprivredna istraživačka korporacija i Nacionalni istitut svemirskih istraživanja, neka su od naijstaknutijih brazilskih 
tehnoloških središta.

[[Brazilska svemirska agencija]], raspolaže najnaprednijim svemirskim programom u Latinskoj Americi, s vlastitim lansirnim [[raketa]]ma, kozmodromom i izradom satelita,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-1826.html |title=Brazil&amp;nbsp;— The Space Program |accessdate=2008-05-24 |year=1997 |month=April |work=country-data.com }}&lt;/ref&gt; [[Uranij]] obogaćen u tvornici nuklearnog goriva ''Resende'', zadovoljava energetske potrebe zemlje i tekuće planove izrade prve brazilske nuklearne [[Podmornica|podmornice]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Confirmed: Agreement with France Includes the Brazilian Nuclear Submarine |url=http://npsglobal.org/eng/index.php/highlight/13-news/351-confirmed-agreement-with-france-includes-the-brazilian-nuclear-submarine|work=Nonproliferation for Global Security Foundation|date=2008-12-23 |accessdate=2008-12-23 }}&lt;/ref&gt; Brazil je jedna od tri latinskoameričke zemlje&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-elsa.physik.uni-bonn.de/accelerator_list.html |title=Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität |publisher=Elsa.physik.uni-bonn.de |date=2008-08-18 |accessdate=2010-10-30}}&lt;/ref&gt; s operativnim [[sinhrotron]]skim laboratorijem, istraživačkim postrojenjem za fiziku, kemiju, [[znanost materijala]] i istraživanja živih organizama.&lt;ref&gt;[http://www.lnls.br/lnls/cgi/cgilua.exe/sys/start.htm?sid=60 LNLS Laboratório Nacional de Luz Síncrotron - O que é o LNLS]&lt;/ref&gt;

===Promet===
[[File:BR116 Viaduto em Fortaleza.jpg|thumb|180px|Autocesta BR-116 kraj [[Fortaleza|Fortaleze]].]]
Brazil raspolaže velikom i raznovrsnom prometnom mrežom. [[Cesta|Ceste]], glavni nosač teretnog i putničkog prometa, 2002. godine obuhvaćale su ukupno 1,98 milijuna km. Asfaltiranih cesta 1967. je bilo 35&amp;nbsp;496&amp;nbsp;km, što je do 2002. povećano na 184&amp;nbsp;140&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nationsencyclopedia.com/Americas/Brazil-TRANSPORTATION.html |title=Road system in Brazil |publisher=Nationsencyclopedia.com |date= |accessdate=2010-10-30}}&lt;/ref&gt;

Brazil ima oko 4000 [[aerodrom]]a, (od toga 34 međunarodna i 2464 regionalna&lt;ref&gt;[http://www.infraero.gov.br/aero.php INFRAERO - Aeroportos Brasileiros]&lt;/ref&gt;) drugi najveći broj u svijetu nakon Sjedinjenih Država,&lt;ref&gt;&quot;[http://g1.globo.com/Noticias/Brasil/0,,MUL86760-5598,00.html Ociosidade atinge 70% dos principais aeroportos]&quot;, globo.com, 12 August 2007. {{pt}}&lt;/ref&gt; s 721 asfaltiranom ili betonskom pistom. Međunarodna [[Zračna luka Guarulhos-São Paulo|zračna luka Guarulhos]] kraj São Paula, najveći je i najprometniji aerodrom, s velikom većinom domaćeg komercijalnog prometa i linijama za sve veće gradove širom svijeta.
[[Slika:Aeroporto do recife.jpg|mini|lijevo|180px|Aerodrom Recife]]

Zemlja raspolaže velikom [[Željeznice|željezničkom]] mrežom od 28&amp;nbsp;857&amp;nbsp;km, desetom najvećom u svijetu. Aktualna brazilska vlada, za razliku od prošlosti, nastoji razviti ovaj oblik prijevoza, te je u projektu [[Vlak velikih brzina|željeznica velikih brzina]] Rio-São Paulo. Većina željezničkog sustava pripada Federalnoj željezničkoj korporaciji u većinskom državnom vlasništvu. Postoji i sedam linija koje je vlada privatizirala 1997. [[Saupaulski metro|Metro u Sao Paulu]] bio je prvi podzemni tranzitni sustav u Brazilu. Metro sustave također imaju i Rio de Janeiro, Porto Alegre, Recife, Belo Horizonte, Brasília, Teresina, Fortaleza, i Salvador.

Obalna plovidba povezuje udaljene i izolirane dijelove zemlje. Bolivija i Paragvaj imaju slobodne luke u [[Santos]]u. Od 36 velikih morskih [[luka]], najznačajnije su Santos, Itajaí, Rio Grande, Paranaguá, Rio de Janeiro, Sepetiba, Vitória, Suape, Manaus i São Francisco do Sul.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.mzweb.com.br/santosbrasil/web/conteudo_pt.asp?idioma=0&amp;tipo=3958&amp;conta=28 Mercado Brasileiro Terminais de Contêineres]&lt;/ref&gt;

===Energetika===
[[File:ItaipuAerea2AAL.jpg|thumb|left|180px|[[Hidroelektrana Itaipu|Brana Itaipu]], najveća svjetska [[Hidroelektrane|hidroelektrana]] prema proizvodnji energije i druga najveća po instaliranom kapacitetu (14&amp;nbsp;000 MW)]] 
Brazil je deseta zemlja u svijetu po potrošnji energije, i treća najveća na zapadnoj hemisferi nakon Sjedinjenih Država i [[Kanada|Kanade]].&lt;ref name=&quot;CIA - Energia&quot;&gt;{{cite web
  | title = The World Factbook
  | publicado = CIA
  | data = 2008
  | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2042rank.html
  | acessodata = março de 2006
  | access-date = 2015-05-07
  | archive-date = 2012-01-28
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120128032332/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2042rank.html
  | dead-url = yes
  }}&lt;/ref&gt; Većina energije dolazi iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]], posebno [[Hidroelektrane|hidroelektrana]] i [[etanol]]a, dok su neobnovljivi izvori energije uglavnom nafta i [[prirodni plin]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = REFLEXÕES SOBRE A HISTÓRIA DA MATRIZ ENERGÉTICA BRASILEIRA E SUA IMPORTÂNCIA PARA A DEFINIÇÃO DE NOVAS ESTRATÉGIAS PARA O GÁS | url = http://www.bgfconsultoria.com.br/pag/documents/Rio_Oil_Gas.htm | encyclopedia = | publisher = BGF | accessdate = 9 de junho de 2008 }}&lt;/ref&gt; 

Brazil raspolaže drugim po veličini naftnim rezervama u Južnoj Americi i jedna je od zemalja koje su posljednjih godina najviše povećale proizvodnju.&lt;ref&gt;[http://www.eia.doe.gov/cabs/Brazil/Oil.html Oil reserves in Brazil]&lt;/ref&gt; Brazil je jedna od vodećih zemalja svijeta po proizvodnji [[Hidroelektrane|hidroelektrične energije]]. Od 90&amp;nbsp;000 megavata ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije, hidroenergija obuhvaća 66&amp;nbsp;000 megavata (74%). &lt;ref&gt;[http://www.newton.freitas.nom.br/artigos.asp?cod=322 Hydroelectric power in Brazil]&lt;/ref&gt; [[Hidroelektrana Itaipu]] na rijeci Parani, izgrađena zajedno s Paragvajem, druga je najveća hidroelektrana na svijetu po instaliranom kapacitetu (14&amp;nbsp;000 MW) i prva po proizvodnji energije. Nuklearna energija donosi oko 3% ukupne proizvodnje energije.&lt;ref name=wna&gt;{{cite web| publicado= World Nuclear Association |url= http://www.world-nuclear.org/info/inf95.html | title = Nuclear Power in Brazil |data= | acessodata=26 de março de 2010}}&lt;/ref&gt; [[Reaktor]] Angra I, kapaciteta 657 MW, u funkciji je od 1982., Angra II, kapaceteta 1350 MW od 2000., a planira se i Angra III, kapaciteta 1350 MW.

Ministarstvo rudnika i energije, Nacionalni savjet za energetsku politiku, Nacionalna agencija za 
naftu, prirodni plin i biogoriva i Nacionalna agencija za električnu energiju, vladine su agencije odgovorne za energetsku politiku.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Focus on Brazil | work = World Energy Outlook | publisher = International Energy Agency | year = 2006 | url = http://www.worldenergyoutlook.org/docs/weo2006/brazil.pdf | format = PDF | accessdate = 2008-12-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BRAS12&quot;&gt;{{cite web
|publisher=Centro de Tecnologias do Gás &amp; Energias Renováveis
|url=http://www.ctgas.com.br/conteudo/img_upload/Project_cloling_report_Narrative_Mar_20_05.pdf
|title=Project Closing Report. Natural Gas Centre of Excellence Project. Narrative
|access-date=2015-05-07
|archive-date=2007-09-27
|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927192628/http://www.ctgas.com.br/conteudo/img_upload/Project_cloling_report_Narrative_Mar_20_05.pdf
|dead-url=
}}&lt;/ref&gt;

===Komunikacije===
Osnivanje državne tvrke ''Impressão Régia'', danas ''Imprensa Nacional'', 13. svibnja 1808., označilo je službeni početak [[Masovni mediji|masovnih medija]] u Brazilu. ''Gazeta do Rio de Janeiro'', prvi nacionalni dnevni list,&lt;ref&gt;[http://www.novomilenio.inf.br/idioma/200009u.htm Primeira página da primeira edição da Gazeta do Rio de Janeiro.]&lt;/ref&gt; počeo je izlaziti 10. rujna 1808. Danas su najznačajnijii dnevni listovi ''[[Folha de S. Paulo]]'', ''[[O Globo]]'' i ''[[O Estado de S. Paulo]]'' i magazini izdavačkih kuća ''Abril'' i ''Globo''.&lt;ref&gt;[http://www.anj.org.br/a-industria-jornalistica/jornais-no-brasil/maiores-jornais-do-brasil Maiores jornais do Brasil - Associação Nacional de Jornais]&lt;/ref&gt;

[[Radio]] se prvi puta pojavljuje 7. rujna 1922.&lt;ref&gt;{{cite web| title = História do Rádio no Brasil  | publicado  = Infoescola | url = http://www.infoescola.com/comunicacao/historia-do-radio-no-brasil/  | acessodata = 2 de dezembro de 2008}}&lt;/ref&gt; kada je emitiran govor predsjednika [[Epitácio Pessoa|Pessoe]], ali doba komercijalnog radija započinje 1930-ih. Pojava [[Sapunica|radio-sapunica]] 1940-ih označila je &quot;zlatno doba&quot; brazilskog radija, s utjecajem na društvo sličnim današnjem utjecaju televizije. U Brazilu emitira oko 2600 [[Frekvencijska modulacija|FM]] radio stanica, dok 87,8% kućanstava posjeduje ukupno 71 milijun radio prijemnika.

Dana 18. rujna 1950. osnovana je ''Rede Tupi'', prva [[Televizija|televizijska]] stanica u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web| title= HISTÓRIA DA TELEVISÃO BRASILEIRA | publicado = Microfone | url = http://www.microfone.jor.br/historiadaTV.htm  | acessodata = 2 de dezembro de 2008}}&lt;/ref&gt; Razvoj televizije doveo je do stvaranja velikih televizijskih mreža, kao ''Record, SBT, Bandeirantes'' i posebno ''[[Rede Globo]]'', najveće komercijalne televizijske kompanije u Latinskoj Americi i treće najveće na svijetu, koja je kroz svoju povijest vršila i znatan politički utjecaj.&lt;ref name=&quot;BRAS6&quot;&gt;{{cite web
|publisher=InaGlobal
|url=http://www.inaglobal.fr/en/television/article/organizacoes-globo
|title=Organizações Globo
}}&lt;/ref&gt; Danas, televizija je značajan faktor u brazilskom društvu i suvremenoj [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], s 269 televizijskih kanala (2003.) i televizijskim prijemnicima u 90,3% kućanstava.

Broj [[telefon]]skih aparata u fiksnoj mreži je 39 milijuna (2005.) dok je [[Mobilni telefon|mobilnih telefona]] 200 milijuna (2010.). Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su ''Vivo'' (100% u vlasništvu ''[[Telefónica|Telefónice]]''), ''Claro'' (100% u vlasništvu ''América Móvil'') i ''TIM'' (100% vlasništvo ''Telecom Italia'').&lt;ref name=&quot;BRAS5&quot;&gt;{{cite web
|publisher=ANATEL
|url=http://www.anatel.gov.br/Portal/exibirPortalNoticias.do?acao=carregaNoticia&amp;codigo=19546
|title=Participação das empresas
}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni iz 2010., oko 76 milijuna ljudi ima pristup [[internet]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.internetworldstats.com/ |work=International Telecommunications Unit: World Internet Users |title=Internet Usage Statistics |publisher=ITU |accessdate=2011-01-10}}&lt;/ref&gt;
dok je prema podacima iz 2008. broj [[kompjutor]]a oko 60 milijuna.&lt;ref&gt;[http://g1.globo.com/Noticias/Tecnologia/0,,MUL1167875-6174,00-BRASIL+ATINGE+MARCA+DE+MILHOES+DE+COMPUTADORES+EM+USO.html Broj računala u Brazilu], Globo.com&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
:''Glavni članak: [[Kultura Brazila]]''
Jezgra kulture Brazila radi snažnih kolonijalnih veza s [[Portugalski imperij|Portugalskih imperijem]] porijeklo vuče iz [[Kultura Portugala|portugalske kulture]]. Između ostaloga, Portugalci su uveli [[katolicizam]] i [[Manuelinski stil|kolonijalne arhitektonske stilove]]. Također, kultura je i pod jakim utjecajem afričkih, indijanskih i drugih europskih neportugalskih kultura i tradicija, posebno talijanskih i njemačkih. Indijanske kulture utjecale su na jezik i kulinarstvo, dok su afrikanci utjecali na jezik, kulinarstvo, glazbu, plesove i religiju.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Freyre | first = Gilberto | title = The Afro-Brazilian experiment: African influence on Brazilian culture | publisher = UNESCO | year = 1986 | url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1986_May-June/ai_4375022 | accessdate = 2008-06-08 | archiveurl = https://archive.today/20120530050909/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1986_May-June/ai_4375022/ | archivedate = 2012-05-30 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;
[[File:Machado-450.jpg|thumb|180px|[[Machado de Assis]], pjesnik i romanopisac čiji se rad proteže na gotovo sve književne žanrove, općenito se smatra najvećim brazilskim piscem.&lt;ref&gt;Candido; Antonio. (1970) ''Vários escritos.'' São Paulo: Duas Cidades. p.18&lt;/ref&gt;]]
Brazilska umjetnost od 16. se stoljeća razvila u razne stilove, od [[barok]]a (dominantni stil u Brazilu do početka 19. stoljeća)&lt;ref&gt;Leandro Karnal, ''Teatro da fé: Formas de representação religiosa no Brasil e no México do século XVI'' (São Paulo, Editora Hucitec, 1998; available here [http://www.fflch.usp.br/dh/ceveh/public_html/biblioteca/livros/teatro_fe/index.htm].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;itaucultural.org.br&quot;&gt;&quot;[http://www.itaucultural.org.br/aplicExternas/enciclopedia_IC/index.cfm?fuseaction=termos_texto_ing&amp;cd_verbete=3738&amp;lst_palavras=&amp;cd_idioma=28556&amp;cd_item=8 The Brazilian Baroque]&quot;, ''Encyclopaedia Itaú Cultural''&lt;/ref&gt; do [[Romantizam|romantizma]], [[Modernizam|modernizma]], [[Ekspresionizam|ekspresionizma]], [[Kubizam|kubizma]], [[Nadrealizam|nadrealizma]] i [[Apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]]. Počeci brazilske [[Kinematografija|kinematografije]] datiraju u doba rađanja medija krajem 19. stoljeća, te je u posljednjih nekoliko godina stekla novu razinu međunarodnog priznanja.

===Glazba===
[[Brazilska glazba]] obuhvaća različite regionalne stilove pod utjecajem afričkih, europskih i indijanskih izraza. Razvila se u originalne stilove, uključujući [[samba|sambu]], brazilsku pop glazbu, choro, sertanejo, brega, forró, frevo, maracatu, brazilski rock i axé. [[Bossa nova]] je vrsta popularne glazbe nastale u Brazilu krajem 1950-ih koja je kasnije zahvaljujući američkim (uglavnom [[Jazz]]) glazbenicima dostigla međunarodnu popularnost. Odlikuje se laganim ritmom, impresionističkim harmonijama i finim melodijama. Osnovali su je brazilski kompozitor [[Antonio Carlos Jobim]] i pjevač-gitarist [[João Gilberto]].
 
===Književnost===
Počeci brazilske [[književnost]]i sežu u 16. stoljeće, sa zapisima prvih portugalskih istraživača, kao što su [[Pêro Vaz de Caminha]], ispunjeni opisima [[Fauna (životinje)|faune]], [[Flora (biljke)|flore]] i domorodaca koji su zadivili europljane pristigle u Brazil. Istaknuta su djela  romanopisaca [[Romantizam|romantizma]] [[Joaquim Manuel de Macedo|Joaquima Manuela de Maceda]] i [[José de Alencar|Joséa de Alencara]]. Tijekom svoje duge karijere, Alencar je indijansko  stanovništvo prikazivao kao junake u romanima ''O Guarany, Iracema'' i ''Ubirajara''.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.brasembottawa.org/en/culture_academic/literature.html Brazilian Literature: An Introduction]&quot;. [http://www.brasembottawa.org/ Embassy of Brasil - Ottawa]. Visited on November 2, 2009.&lt;/ref&gt;

===Folklor===
Brazilski [[karneval]] je godišnji [[festival]] koji se održava 46 dana prije [[Uskrs]]a. Obim manifestacija i kostimi variraju između različitih brazilskih regija. U jugoistočnim gradovima Rio de Janeiru i São Paulu, škole sambe prevode goleme spektakularne organizirane povorke. U sjeveroistočnim gradovima Salvadoru, Porto Seguru i Recifeu organizirane grupe prolaze ulicama u slobodnoj interakciji s publikom. Premda izvorno temeljen na europskoj tradiciji [[Paganizam|paganskih]] [[Saturnalije|saturnalija]] prilagođenih kršćanstvu, karneval je pod velikim utjecajem afričke kulture. Također na sjeveroistoku, kaneval u [[Olinda|Olindi]] ističe jedinstvene karaktreristike, djelomično nadahnute [[venecija]]nskim karnevalom pomješanim s lokalnim [[folklor]]om. Karneval je najpoznatiji [[blagdan]] u Brazilu te je postao događaj golemih proporcija. Zemlja se tijekom intenzivnih, danonoćnih proslava potpuno zaustavlja na tjedan dana, uglavnom u obalnim gradovima. 70% turista Brazil posjeti za vrijeme karnevala.

===Kulinarstvo===
[[File:Feijoada 01.jpg|thumb|left|180px|[[Feijoada]], jelo od crnog graha, svinjetine, riže, kupusa, brašna Manioke i naranče]]
Brazilska se kuhinja znatno razlikuje po regijama, odražavajući mješavinu useljeničkog i autohtonog stanovništva, te je nacionalna kuhinja stvorena u znaku očuvanja regionalnih razlika. Primjeri su [[Feijoada]], koja se smatra nacionalnim jelom,&lt;ref&gt;Roger, &quot;[http://www.braziltravelguide.com/feijoada-the-brazilian-national-dish.html Feijoada: The Brazilian national dish]&quot; braziltravelguide.com.&lt;/ref&gt; i regionalna jela kao [[vatapá]], [[moqueca]], [[polenta]] i [[acarajé]].&lt;ref&gt;CASCUDO, Luis da Câmara. História da Alimentação no Brasil. São Paulo/Belo Horizonte: Editora USP/Itatiaia, l983.&lt;/ref&gt;

Brigadeiro, ([[Čokolada|čokoladne]] kugle), cocada ([[kokos]]ov slatkiš) i beijinho (kokosne kugle s [[Marmelada|marmeladom]] od guave poznate kao goiabada), neki su od brazilskih slatkiša. Od [[kikiriki]]ja se izrađuju paçoca, rapadura i pé-de-moleque. Lokalno voće kao [[acai]], [[cupuacu]], [[mango]], [[papaja]], [[kakaovac]], [[kažuja]], [[guava]], [[naranča]], [[marakuja]], [[ananas comosus]] i  [[spondias]] prerađuju se u voćne sokove i koriste za izradu [[čokolada]] i [[sladoled]]a.&lt;ref&gt;FREYRE, Gilberto. Açúcar. Uma Sociologia do Doce, com Receitas de Bolos e Doces do Nordeste do Brasil. São Paulo, Companhia das Letras, 1997.&lt;/ref&gt; Popularna su jela pastel (tjestenina), coxinha (pileći kroket), pão de queijo (kolač od sira i brašno od manioke / tapioca), pamonha (kukuruz i mliječno tijesto), esfirra (libanonsko tijesto), kibbeh (arapsko jelo), empanada (tjestenina) i empada, male slane pite ispunjene škampima.

Svakodnevna jela sastoje se većinom od [[Riža|riže]] i [[grah]]a s govedinom i [[Salata|salatom]],&lt;ref&gt;BARBOSA, Lívia. Feijão com arroz e arroz com feijão: o Brasil no prato dos brasileiros. Horiz. antropol. [online]. 2007, vol.13, n.28 [cited  2011-03-09], pp. 87-116 . Available from: &lt;http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&amp;pid=S0104-71832007000200005&amp;lng=en&amp;nrm=iso&gt;. ISSN 0104-7183.  doi: 10.1590/S0104-71832007000200005.&lt;/ref&gt; često pomiješano s brašnom manioke (farofa). [[Pomfrit]], pržene manioke, pržene [[banane]], prženo meso i prženi [[sir]] vrlo se često jedu za ručak i poslužuju u većini restorana.&lt;ref&gt;Ferraccioli, Patrícia; Silveira, Eliane Augusta da.(2010) Cultural feeding influence on palative memories in the usual brazilian cuisine. Rev. enferm. UERJ;18(2):198-203, abr.-jun. 2010. [http://bases.bireme.br/cgi-bin/wxislind.exe/iah/online/?IsisScript=iah/iah.xis&amp;src=google&amp;base=BDENF&amp;lang=p&amp;nextAction=lnk&amp;exprSearch=18716&amp;indexSearch=ID]&lt;/ref&gt; Nacionalno je piće [[kava]], dok je [[cachaça]] izvorni brazilski [[liker]] koji se destilira od [[Šećerna trska|šećerne trske]], glavni sastojak nacionalnog koktela [[Caipirinha|caipirinhe]].

=== Sport ===
[[File:Brazil 1970.JPG|thumb|180px|Brazilska nogometna reprezentacija 1970.]]
[[Nogomet]] je najpopularniji sport u Brazilu. [[Brazilska nogometna reprezentacija]] je prema službenom rangiranju [[FIFA]]-e među najboljima u svijetu, i s 5 osvojenih naslova [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvaka]] najtrofejnija.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Football in Brazil | work = Goal Programme | publisher = International Federation of Association Football | date = 2008-04-15 | url = http://www.fifa.com/associations/association=bra/goalprogramme/index.html | accessdate = 2008-06-06 | archive-date = 2018-12-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181212023314/https://www.fifa.com/associations/association=bra/goalprogramme/index.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Košarka]], [[odbojka]], [[automobilizam]], i [[borilačke vještine]] također privlače veliku publiku. Brazilska odbojkaška reprezentacija trenutno drži naslove prvaka [[FIVB Svjetska liga|Svjetske lige]], Svjetskog Grand Champions kupa, [[Svjetsko prvenstvo u odbojci|svjetskog prvenstva]] i [[Svjetski kup u odbojci|Svjetskog kupa]]. Drugi sportovi sa sve  brojnijim poklonicima su [[tenis]], [[rukomet]], plivanje i [[gimnastika]]. 

Varijacije nekih sportova porijeklom su iz Brazila: [[nogomet na pijesku|beach football]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = Beach Soccer | publisher = International Federation of Association Football | url = http://www.fifa.com/aboutfifa/developing/beachsoccer/index.html | accessdate = 2008-06-06 | archive-date = 2015-02-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150219081914/http://www.fifa.com/aboutfifa/developing/beachsoccer/index.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[futsal]] (dvoranski nogomet)&lt;ref&gt;{{cite web | title = Futsal | publisher = International Federation of Association Football | url = http://www.fifa.com/aboutfifa/developing/futsal/index.html | accessdate = 2008-06-06 | archive-date = 2015-03-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150306211744/http://www.fifa.com/aboutfifa/developing/futsal/index.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; i 
[[footvolley]] pojavili su se kao varijacije nogometa. U borilačkim vještinama, brazilci su razvili [[Capoeira|capoeiru]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = The art of capoeira | publisher = BBC | date = 2006-09-20 | url = http://www.bbc.co.uk/northyorkshire/content/articles/2005/09/13/capoeira_feature.shtml | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; [[vale tudo]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = Brazilian Vale Tudo | publisher = I.V.C | url = http://valetudo.com.br/ | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; i [[brazilski džiju-džicu]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = Brazilian Jiu-Jitsu Official Website | publisher = International Brazilian Jiu-Jitsu Federation | url = http://www.ibjjf.org/index.htm | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; Brazil je jedna od najuspješnijih nacija u automobilizmu, te su brazilski vozači do sada osvojili 8 naslova svjetskih prvaka u [[Formula 1|Formuli 1]],&lt;ref&gt;{{cite web | last = Donaldson | first = Gerald | title = Emerson Fittipaldi | work = Hall of Fame | publisher = The Official Formula 1 Website | url = http://www.formula1.com/teams_and_drivers/hall_of_fame/282/ | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | last = Donaldson | first = Gerald | title = Nelson Piquet | work = Hall of Fame | publisher = The Official Formula 1 Website | url = http://www.formula1.com/teams_and_drivers/hall_of_fame/181/ | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | last = Donaldson | first = Gerald | title = Ayrton Senna | work = Hall of Fame | publisher = The Official Formula 1 Website | url = http://www.formula1.com/teams_and_drivers/hall_of_fame/45/ | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; 6 pobjeda na [[500 milja Indianapolisa]]&lt;ref name=&quot;BRAS1&quot;&gt;{{cite web
|publisher=indianapolismotorspeedway.com
|url=http://www.indianapolismotorspeedway.com:8080/var/assets/stats/500/2010-indianapolis-500-race-winners.pdf
|title=INDIANAPOLIS 500 RACE WINNERS {{pdf}}
}}&lt;/ref&gt; te naslove i pobjede u brojnim drugim kategorijama i prvenstvima.

Brazil je bio domaćim mnogim istaknutim međunarodnim sportskim događajima, uključujući [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 1950.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.]]&lt;ref&gt;{{cite web | title = 1950 FIFA World Cup Brazil | work = Previous FIFA World Cups | publisher = International Federation of Association Football | url = http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/index.html | accessdate = 2008-06-06 | archive-date = 2018-11-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181112151004/https://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/index.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; koje će se u Brazilu održati i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 2014.|2014]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = 2014 FIFA World Cup Brazil | publisher = International Federation of Association Football | url = http://www.fifa.com/worldcup/brazil2014/index.html | accessdate = 2008-06-06 | archive-date = 2011-12-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111214181949/http://www.fifa.com/worldcup/brazil2014/index.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Automobilistička staza u São Paulu, ''Autódromo José Carlos Pace'', domaćin je godišnje [[VN  Brazila|Velike nagrade Brazila]].&lt;ref&gt;{{cite web | title = Formula 1 Grande Premio do Brasil 2008 | publisher = The Official Formula 1 Website | url = http://www.formula1.com/races/in_detail/brazil_804/circuit_diagram.html | accessdate = 2008-06-06 }}&lt;/ref&gt; São Paulo je organizirao IV. Pan Američke igre 1963., a Rio de Janeiro XV. Pan Američke igre 2007. Godine 2009., Rio de Janeiro je odabran kao domaćin [[XXXI. Olimpijske igre - Rio de Janeiro 2016.|Olimpijskih igara 2016.]], prvih koje će se održati u Južnoj Americi.&lt;ref name=&quot;guardian_olympics&quot;&gt;&quot;[http://www.guardian.co.uk/sport/2009/oct/02/olympics-2016-games-rio-pele Olympics 2016: Tearful Pele and weeping Lula greet historic win for Rio]&quot;, ''The Guardian,'' 2 October 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BRAS7&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[IOC|International Olympic Committee]]|url=http://www.olympic.org/rio-2016-summer-olympics|title=Rio de Janeiro 2016
}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[:Kategorija:Brazil]]

===Bibliografija===
* Alves, Maria Helena Moreira (1985). State and Opposition in Military Brazil. Austin, TX: University of Texas Press.
* Amann, Edmund (1990). The Illusion of Stability: The Brazilian Economy under Cardoso. World Development (pp. 1805–1819).
* Azevedo, Aroldo. ''O Brasil e suas regiões''. São Paulo: Companhia Editora Nacional, 1971. {{pt}}
* Barman, Roderick J. ''Citizen Emperor: Pedro II and the Making of Brazil, 1825–1891.'' Stanford: Stanford University Press, 1999. ISBN 0-8047-3510-7 {{en}}
* Bellos, Alex (2003). Futebol: The Brazilian Way of Life. London: Bloomsbury Publishing plc.
* Bethell, Leslie (1991). Colonial Brazil. Cambridge: CUP.
* Boxer, Charles R. ''O império marítimo português 1415–1825''. São Paulo: Companhia das Letras, 2002. ISBN 8535902929 {{pt}}
* Bueno, Eduardo. ''Brasil: uma História''. São Paulo: Ática, 2003. {{pt}} ISBN 8508082134
* Calmon, Pedro. ''História da Civilização Brasileira''. Brasília: Senado Federal, 2002. {{pt}}
* Carvalho, José Murilo de. ''D. Pedro II''. São Paulo: Companhia das Letras, 2007. {{pt}}
* Coelho, Marcos Amorim. ''Geografia do Brasil''. 4th ed. São Paulo: Moderna, 1996. {{pt}}
* Costa, João Cruz (1964). A History of Ideas in Brazil. Los Angeles, CA: University of California Press.
* Diégues, Fernando. ''A revolução brasílica''. Rio de Janeiro: Objetiva, 2004. {{pt}}
*''Enciclopédia Barsa''. Volume 4: Batráquio – Camarão, Filipe. Rio de Janeiro: Encyclopædia Britannica do Brasil, 1987. {{pt}}
* Fausto, Boris (1999). A Concise History of Brazil. Cambridge: CUP.
* Fausto, Boris and Devoto, Fernando J. ''Brasil e Argentina: Um ensaio de história comparada (1850–2002)'', 2nd ed. São Paulo: Editoria 34, 2005. ISBN 8573263083{{pt}}
* Furtado, Celso. The Economic Growth of Brazil: A Survey from Colonial to Modern Times. Berkeley, CA: University of California Press.
* Gaspari, Elio. ''A ditadura envergonhada''. São Paulo: Companhia das Letras, 2002. ISBN 8535902775 {{pt}}
* Janotti, Aldo. ''O Marquês de Paraná: inícios de uma carreira política num momento crítico da história da nacionalidade''. Belo Horizonte: Itatiaia, 1990. {{pt}}
* Leal, Victor Nunes (1977). Coronelismo: The Municipality and Representative Government in Brazil. Cambridge: CUP.
* Lyra, Heitor. ''História de Dom Pedro II (1825–1891): Ascenção (1825–1870). v.1''. Belo Horizonte: Itatiaia, 1977. {{pt}}
* Lyra, Heitor. ''História de Dom Pedro II (1825–1891): Declínio (1880–1891). v.3''. Belo Horizonte: Itatiaia, 1977. {{pt}}
* Lustosa, Isabel. ''D. Pedro I: um herói sem nenhum caráter''. São Paulo: Companhia das letras, 2006. ISBN 8535908072 {{pt}}
* Malathronas, John (2003). Brazil: Life, Blood, Soul. Chichester: Summersdale.
* Martinez-Lara, Javier (1995). Building Democracy in Brazil: The Politics of Constitutional Change. Macmillan.
* Moreira, Igor A. G. ''O Espaço Geográfico, geografia geral e do Brasil''. 18. Ed. São Paulo: Ática, 1981. {{pt}}
* Munro, Dana Gardner. ''The Latin American Republics; A History''. New York: D. Appleton, 1942. {{en}
* Prado Júnior, Caio (1967). The Colonial Background of Modern Brazil. Los Angeles, CA: University of California Press.
* Schneider, Ronald (1995). Brazil: Culture and Politics in a New Economic Powerhouse. Boulder Westview.
* Schwarcz, Lilia Moritz. ''As barbas do Imperador: D. Pedro II, um monarca nos trópicos''. 2nd ed. São Paulo: Companhia das Letras, 1998. ISBN 8571648379 {{pt}}
*Skidmore, Thomas E. (1974). Black Into White: Race and Nationality in Brazilian Thought. Oxford: Oxford University Press.
* Skidmore, Thomas E. ''Uma História do Brasil''. 4th ed. São Paulo: Paz e Terra, 2003. {{pt}} ISBN 8521903138
* Souza, Adriana Barreto de. ''Duque de Caxias: o homem por trás do monumento''. Rio de Janeiro: Civilização Brasileira, 2008. {{pt}} ISBN 9788520008645
* Vainfas, Ronaldo. ''Dicionário do Brasil Imperial''. Rio de Janeiro: Objetiva, 2002. ISBN 8573024410 {{pt}}
* Vesentini, José William. ''Brasil, sociedade e espaço – Geografia do Brasil''. 7th Ed. São Paulo: Ática, 1988. {{pt}}
* Vianna, Hélio. ''História do Brasil: período colonial, monarquia e república'', 15th ed. São Paulo: Melhoramentos, 1994. {{pt}}
*Wagley, Charles (1963). An Introduction to Brazil. New York, New York: Columbia University Press.
*&quot;[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/35640.htm Background Note: Brazil]&quot;. US Department of State.
*The World Almanac and Book of Facts: Brazil. New York, NY: World Almanac Books. 2006.

== Izvori ==
{{izvori|4}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Brasil}}
*{{Wikivoyage|Brazil}} {{eng oznaka}} 
*[http://www.brasil.gov.br/ Službena stranica brasil.gov.br] {{pt}}{{eng oznaka}}{{es}}
*[http://www.senado.gov.br/ Savezni senat senado.gov.br] {{pt}}{{eng oznaka}}{{es}}
*[http://www.camara.gov.br/ Zastupnički dom camara.gov.br] {{pt}}{{eng oznaka}}{{es}}
*[http://www.presidencia.gov.br/ Predsjedništvo Savezne Republike Brazila presidencia.gov.br] {{pt}}
*[http://www.stf.gov.br/ Savezni vrhovni sud stf.gov.br] {{pt}}{{eng oznaka}}{{es}}
*[http://www.ibge.gov.br ''Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística''] {{pt}}{{eng oznaka}}{{es}}
*[http://www.dmoz.org/Regional/South_America/Brazil/ Brazil], [[Open Directory Project]]

{{Južna Amerika}}
{{Organizacija američkih država}}
{{Latinska unija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}
{{Države Brazila}}

[[Kategorija:Brazil| ]]
[[Kategorija:Države u Južnoj Americi]]</text>
      <sha1>p8nj5r2y4y1xvt7y6bflrq9d4lv90g4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Pijaca-Пијаца</title>
    <ns>4</ns>
    <id>6344</id>
    <revision>
      <id>41263551</id>
      <parentid>41263077</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>УСТАША</username>
        <id>177175</id>
      </contributor>
      <comment>/* WikiBayer */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="195477" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

*[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–)
*[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021)

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan)
:::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. 
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) 

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)

== [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 ==

Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST)
::Neformalno možemo odužiti, ali se nadam doprinesti ponajviše u periodu u kojem formalno ubrajaju doprinose. Isto onako kako si sa CEE Springom na HBS Wikivodiču. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:18, 25 august 2022 (CEST)

== Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! ==

Pozdrav!&lt;br&gt;

'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''&lt;br&gt;

Pre glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; 
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)&lt;br&gt; 
'''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)

== [[User:WikiBayer|WikiBayer]] ==

Jedi govna majmune jedan. [[Korisnik:УСТАША|УСТАША]] ([[Razgovor sa korisnikom:УСТАША|razgovor]]) 20:07, 26 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>6wlk4b6i3rk05aobo4auzo3qzfhtvmr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263552</id>
      <parentid>41263551</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:08:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WikiBayer</username>
        <id>132490</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/УСТАША|УСТАША]] ([[User talk:УСТАША|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="195295" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

*[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–)
*[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021)

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan)
:::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. 
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) 

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)

== [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 ==

Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST)
::Neformalno možemo odužiti, ali se nadam doprinesti ponajviše u periodu u kojem formalno ubrajaju doprinose. Isto onako kako si sa CEE Springom na HBS Wikivodiču. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:18, 25 august 2022 (CEST)

== Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! ==

Pozdrav!&lt;br&gt;

'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''&lt;br&gt;

Pre glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; 
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)&lt;br&gt; 
'''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>1u53b1u4fqnkr1m10p23gwhmdx26isi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263641</id>
      <parentid>41263552</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vermont</username>
        <id>125864</id>
      </contributor>
      <comment>global ban discussion notification</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196042" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

*[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–)
*[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021)

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan)
:::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. 
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) 

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)

== [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 ==

Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST)
::Neformalno možemo odužiti, ali se nadam doprinesti ponajviše u periodu u kojem formalno ubrajaju doprinose. Isto onako kako si sa CEE Springom na HBS Wikivodiču. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:18, 25 august 2022 (CEST)

== Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! ==

Pozdrav!&lt;br&gt;

'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''&lt;br&gt;

Pre glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; 
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)&lt;br&gt; 
'''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)


==[[:metaRequests for comment/Global ban for Velimir Ivanovic|:Global ban discussion for Velimir Ivanovic/Kolega2357]]==

Hello all,

Please feel free to provide a translation of this message in your language below. In line with the [[:meta:Global bans|global ban policy]], local project communities where the user was active should be informed of the discussion in a prominent public place.

This ban request has been live for about a month now, but proper notification was not made. The ban request will continue for at least a few more weeks, and input is welcome on the RfC page linked in this section heading.

Thank you for your time, [[Korisnik:Vermont|Vermont]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vermont|razgovor]]) 04:30, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>rcwl6yiamh85e6bp715vv5ddcfraxnh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263642</id>
      <parentid>41263641</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:30:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vermont</username>
        <id>125864</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* :Global ban discussion for Velimir Ivanovic/Kolega2357 */ :</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196043" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

*[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–)
*[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021)

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan)
:::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. 
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) 

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)

== [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 ==

Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST)
::Neformalno možemo odužiti, ali se nadam doprinesti ponajviše u periodu u kojem formalno ubrajaju doprinose. Isto onako kako si sa CEE Springom na HBS Wikivodiču. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:18, 25 august 2022 (CEST)

== Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! ==

Pozdrav!&lt;br&gt;

'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''&lt;br&gt;

Pre glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; 
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)&lt;br&gt; 
'''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)


==[[:meta:Requests for comment/Global ban for Velimir Ivanovic|:Global ban discussion for Velimir Ivanovic/Kolega2357]]==

Hello all,

Please feel free to provide a translation of this message in your language below. In line with the [[:meta:Global bans|global ban policy]], local project communities where the user was active should be informed of the discussion in a prominent public place.

This ban request has been live for about a month now, but proper notification was not made. The ban request will continue for at least a few more weeks, and input is welcome on the RfC page linked in this section heading.

Thank you for your time, [[Korisnik:Vermont|Vermont]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vermont|razgovor]]) 04:30, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>erupd0uqkamvik81z93m164igsdgspv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263643</id>
      <parentid>41263642</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:30:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vermont</username>
        <id>125864</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* :Global ban discussion for Velimir Ivanovic/Kolega2357 */ rm</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196042" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

*[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–)
*[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021)

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan)
:::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. 
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) 

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)

== [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 ==

Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST)
::Neformalno možemo odužiti, ali se nadam doprinesti ponajviše u periodu u kojem formalno ubrajaju doprinose. Isto onako kako si sa CEE Springom na HBS Wikivodiču. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:18, 25 august 2022 (CEST)

== Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! ==

Pozdrav!&lt;br&gt;

'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''&lt;br&gt;

Pre glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; 
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)&lt;br&gt; 
'''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)


==[[meta:Requests for comment/Global ban for Velimir Ivanovic|:Global ban discussion for Velimir Ivanovic/Kolega2357]]==

Hello all,

Please feel free to provide a translation of this message in your language below. In line with the [[:meta:Global bans|global ban policy]], local project communities where the user was active should be informed of the discussion in a prominent public place.

This ban request has been live for about a month now, but proper notification was not made. The ban request will continue for at least a few more weeks, and input is welcome on the RfC page linked in this section heading.

Thank you for your time, [[Korisnik:Vermont|Vermont]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vermont|razgovor]]) 04:30, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>mm00gpl559gv5txndfqpvbfi5zd01qy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263649</id>
      <parentid>41263643</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T04:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* WM Chat SH projekata */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196717" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

*[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–)
*[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021)

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan)
:::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. 
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) 

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)

== [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 ==

Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST)
::Neformalno možemo odužiti, ali se nadam doprinesti ponajviše u periodu u kojem formalno ubrajaju doprinose. Isto onako kako si sa CEE Springom na HBS Wikivodiču. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:18, 25 august 2022 (CEST)

== Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! ==

Pozdrav!&lt;br&gt;

'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''&lt;br&gt;

Pre glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; 
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)&lt;br&gt; 
'''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)


==[[meta:Requests for comment/Global ban for Velimir Ivanovic|:Global ban discussion for Velimir Ivanovic/Kolega2357]]==

Hello all,

Please feel free to provide a translation of this message in your language below. In line with the [[:meta:Global bans|global ban policy]], local project communities where the user was active should be informed of the discussion in a prominent public place.

This ban request has been live for about a month now, but proper notification was not made. The ban request will continue for at least a few more weeks, and input is welcome on the RfC page linked in this section heading.

Thank you for your time, [[Korisnik:Vermont|Vermont]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vermont|razgovor]]) 04:30, 27 august 2022 (CEST)

==[[:m:Wikimedia Chat|WM Chat]] SH projekata==
Napravio sam kanal za SH projekte (Wikipediju, Wječnik i ostale buduće projekte) na Wikimedia Chat servisu i stavio link pozivnice na stranicu [[Wikipedia:Kontakt]]. Tko želi neka se učlani ako želi chat u stvarnom vremenu sa ostalim suradnici_ama. Ako se netko slučajno pojavi na postojećem IRC-u, možda se u skorijoj budućnosti kanali i premoste (sve će se poruke pojavljivati između jednog i drugog). Mislim da je pogodna alternativa za Discord (za koji btw treba napraviti trajnu pozivnicu koja ne istječe). Lp! ;) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 06:32, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>1tksoisxvk1u2az94i1d5skqepwa9x2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CIA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10276</id>
    <revision>
      <id>41263514</id>
      <parentid>41199467</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:30:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12132" xml:space="preserve">{{redirect|CIA

[[Datoteka:Seal of the Central Intelligence Agency.svg|desno|200px]]

'''Centralna obavještajna agencija''' SAD, daleko bolje poznatija pod svojom [[Engleski jezik|engleskom]] skraćenicom '''CIA''' (''Central Intelligence Agency'') je [[obavještajna služba]] [[sjedinjene Američke Države|američke]] vlade, u čijoj nadležnosti se nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim [[vlada]]ma, [[korporacija]]ma i pojedincima, odnosno davanje takvih podatak raznim drugim odjelima vlade. Treća funkcija CIA je djelovanje kao &quot;skrivena ruka&quot; SADa u rušenju stranih vlada, ubojstvima, sabotažama, stvaranju &quot;gerilskih&quot; pokreta, po naređenju [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]]. Posljednja funkcija je desetljećima izvor kontroverzi vezanih uz CIA-u.

Sjedište agencije se nalazi u općini [[Langley (Virginia)|Langleyu]] [[Naselje određeno popisom stanovništva SAD|CDP-u]] [[McLean (Virginia)|McLean]] u [[Okrug Fairfax (Virginia)|okrugu Fairfax]] u državi [[Virginia]], nekoliko milja od [[Potomac (rijeka)|Rijeke Potomac]] i središta [[Washington D.C.|Washingtona]]. CIA je dio američke [[Obavještajna zajednica|obavještajne zajednice]], koje danas vodi [[Direktor nacionalnih obavještajnih službi SAD|direktor nacionalnih obavještajnih službi]] (DNI). Uloga i funkcije CIA-e su otprilike ekvivalentne [[MI6]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Izrael|izraelskom]] [[Mossad]]u.

== OSS ==
Tijekom Drugog svjetskog rata SAD osniva OSS kao svoj organ zadužen za špijunske i gerilske akcije na području pod kontrolom neprijatelja kao i za analizu skupljenih podataka. Zapovjednik ove organizacije je bio general William J. Donovan koji 18.11. 1944. godine piše predsjednik Ruzveltu o potrebi osnivanja nakon rata mirnodopske organizacije koja bi raznim načinima dolazila do podataka. Kao odgovor na taj zahtjev osniva se komisija koja ispituje efikasnost OSS u doba rata i ona u svojim zaključcima govori o bezbrojnim debaklima koji su skupo koštali saveznike. Preporuka komisije postaje ukidanje tajnih operacija, dok se s druge strane predlaže održavanje analitičkog odijela koji je po njoj dobro vršio svoje poslove. Odluka te komisije kao i protivljenje predsjednika Trumana i ministra obrane rezultira naredbom o ukidanju organizacije 20.9.1945. Protivno tom naređenju 6 dana kasnije zamjenik ministra obrane [[John J. McCloy|John McCloy]] donosi naređenje da se ostaci OSS uključe u rad raznih ministarstava kako bi se zaustavilo ukidanje. Do kraja godine broj zaposlenih u organizaciji nesigurne budućnosti pada s 10.000 na 1.967.

Kratko vreme nakon Nove 1946 godine situacija se drastično promjenila odlukom o potrebi za obavještajnom agencijom i postavljanjem admirala Souers za prvog zapovjednika onoga što će postati CIA. On će ostati na svom položaju 5 mjeseci, nakon čega ga nasljeđuje general Vandenberg koji počinje voditi prve veće operacije. U Rumunjskoj na &quot;slobodnim&quot; izborima 1946. godine pobjeđuju komunisti, a pripadnici Seljačke stranke povezani s OSSom uz pomoć njega bježe iz države, ali niti mjesec dana od početka operacije špijunska mreža je bila uhvaćena. Sljedeća velika operacija postaje ona u Grčkoj kada London obavještava početkom 1947 Washington da više nije u stanju pomagati tamošnju vladu. Na tu vijest SAD proglašava Trumanovu doktrinu koja govori da je svaki napad od strane neprijatelja SADa na bilo koju državu ujedno napad na SAD i šalje agente OSS s velikom količinom novca u Grčku da preuzmu kontrolu nad situacijom. Tamošnji šef ove špijunske organizacije će o tamošnjom situaciji reći da su svi znali tko je on i da je u Grčkoj bio kao kralj. Prvog maja general Vandenberg je zamijenjen s admiralom Hillenkoetterom, a u zadnjim danima svog mandata izjavljuje kako je potrebno još '''5 godina da organizacija postigne svoj puni potencijal'''. Novi zapovjednik zahtjeva da se buduća CIA bavi samo skupljanjem informacija čemu se protive osobe oko George F. Kennana koje osnivaju takozvani &quot;gerilski korpus&quot;.

== Prve godine ==
Tijekom septembra 1947. godine donosi se odluka o stvaranju, a već 14.12.1947. CIA dobiva naređenje za vođenje propagandnih operacija kako bi se kontriralo onima koje &quot;vodi&quot; SSSR. Na proljeće 1948. prva od tih operacija postaju izbori u Italiji zbog opasnosti da u njoj pobjede komunisti. Na njima talijanski političari i svećenici dobivaju milione dolara i na kraju ona demokršćani pobjeđuju na izborima. Politička sprega stvorena spojem talijanskih političara, korupcije i američke tajne službe od tada vlada na tamošnjoj političkoj sceni.

U sličnim uvjetima na području Francuske CIA se povezuje s tamošnjim sindikatima kako bi &quot;prijateljski&quot; nastrojene osobe koje istovaraju robu s brodova bez suvišnih pitanja.

Američki vojno-ekonomski establišment pokreće svoju mobilizaciju kada 5.3.1948. General Clay zapovjednik američke okupacione zone u Berlinu šalje vijest u Pentagon da se Sovjeti pripremaju za napad. CIA će ispravno tvrditi da to nije istina, ali Pentagon pušta vijest u medije. Rezultat ove kampanje postaje aktiviranje Maršalovog plana u aprilu 1948. godine, s tim da tajnim aneksom 5 % budžeta ovog plana je dano na korištenje američkoj obavještajnoj službi. S tako sređenim pitanjem financiranja National Secutiry Council naređuje 18.6. 1948. godine da CIA vrši tajne operacije i napade na Sovjete. Dokument koji će postati javan 2003. godine poziva na osnivanje gerilskih pokreta, podzemnih armija, ubojstva i sabotaža. Zadatak upravljanja tih &quot;specijalnih&quot; operacija je dobio Frank Wisner.

=== Watergate ===
Izborom Richard NixonRicharda Nixona za predsjednika SADa na vlast dolazi osoba s paranoičnim pogledom prema organizacija. Za svoj izborni poraz 1960. godine on pored ostalih optužuje i njih zbog svog pogleda na pitanje Kube koji je po njemu bio suprotan pogledu koji ima CIA.

Bez obzira na takav pogled u njegovo doba SAD troši 6 milijardi dolara godišnje na &quot;obavještajne&quot; agencije,a on sam zapošljava bivše CIA agente Howarda Hunta mlađeg i John McCorda koji kao predsjedničku jedinicu za specijalne zadatke zapošljavaju grupu Kubanaca s Floride također povezanu s CIA. Kada ta specijalna jedinica bude uhvaćena od policije u aferi Watergate Nixon zahtjeva da CIA preuzme odgovornost i kupi šutnju agenata. Richard Helms je taj zahtjev postavljen u junu/lipnju odbio pa je zbog toga nakon reizbora Nixona dobio otkaz 20.11. 1972. godine. U daljnjem razvoju afere Watergate predsjednik Nixon će biti prisiljen dati otkaz,a CIA i njeni postupci (pored ostalog zakonom zabranjeno špijuniranje američkih državljana) se nalaze pod senatskom istragom zbog čega veliki broj dokumenata o &quot;specijalnim akcijama&quot; postao dostupan javnosti. Rješenje neugodne situacije na kraju nalazi predsjednik Ford kada 16. januara 1975. godine zahtjeva od američkih medijama da ne pišu o CIA akcijama jer će reputacije američkih predsjednika biti uništene zbog brojnih ubojstava koja su naredili. Vlasnici &quot;slobodnih&quot;, &quot;nezavisnih&quot; medija su to prihvatili

== Promjena politike i stvaranje NEDa ==
Specijalne operacija koje se bave rušenjem vlada stranih država i političkim ubojstvima su bile omiljeno oružje američkih predsjednika, ali istovremeno kontroverzno u samoj CIA. Njeni direktori su još od pedesetih godina dvadesetog stoljeća povremeno zahtjevali da se specijalne operacije odvoje od ostatka organizacije zbog negativnog publiciteta koje ona dobiva nakon uspješnih ili neuspješnih političkih promjena. Shvaćanje nužnosti o potrebi promjene politike počinje dolazi do najvažnijih državnih službenika u drugoj polovici sedamdesetih godina kada pored ostalih i sam Henry Kissinger izjavljuje:&quot;Ja ne vidim degradaciju kvalitete obavještajnih analiza, ali imamo drugu situaciju u specijalnim operacijama. Mi ih više ne može raditi&quot;.

Ipak prolazi još gotovo desetak godina do nastanka nove politike osnivanjem National Endowment for Democracy (NED) 1983. godine. NED je osnovana kao paradržavna zadudžbina preko koje se šalje novac civilnim organizacijama. Službeni razlog naveden od Ronalda Reagana za stvaranje organizacije je bio:&quot;jačanje demokratskih institucija u svijetu preko civilnih udruga&quot;. S druge strane Allen Weinstein prvi predsjednik NEDa će otvoreno reći:&quot;Mnogo od onoga što mi danas radimo je rađeno tajno od CIA prije 25 godina&quot;. &lt;ref&gt;[http://www.opendemocracy.net/globalization-institutions_government/colour_revolutions_3196.jsp Democratisation, NGOs and &quot;colour revolutions&quot;]&lt;/ref&gt;. Početkom 21 stoljeća NED,a ne CIA je postao instrument koji stoji iza &quot;revolucija&quot; u Ukrajini, Gruziji, Kirgistanu, Libanonu i tako dalje.

== Vidi ==
* [[Odjel za specijalne aktivnosti (CIA)]]

== Izvori ==
{{reference}}
{{stub}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|{{PAGENAME}}}}

=== Službene stranice i dokumenti ==
=
* [http://www.cia.gov/ CIA official site]
* [http://www.foia.cia.gov/ CIA official Freedom of Information Act (foia) site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527211431/http://www.foia.cia.gov/ |date=2010-05-27 }}
* [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/index.html George Washington University National Security Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081022214500/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/index.html |date=2008-10-22 }}:
** [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/ Documents on CIA involvement with Pinochet]
** [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB4/index.html On CIA involvement in Guatemala]
** [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB146/ On CIA involvement with Nazi War Criminals (especially the Gehlen organization)]
* [http://www.archives.gov/iwg/index.html U.S. National Archive's Nazi War Crimes and Japanese Imperial Government Records Interagency Working Group.]
** [http://www.archives.gov/iwg/declassified_records/rg_263_cia_records/rg_263_report.html Summary of newly acquired CIA name files (including Klaus Barbie)]
* [http://www.parascope.com/articles/0397/kubark06.htm CIA manual on coercive questioning]

=== Ostali ===
* ''ISRIA'', HTML, [http://www.isria.com/en/free/0000026.php The Relations between the CIA and the Executive Power since 2001], February 5, 2006.
* ''ISRIA'', PDF, [http://www.isria.com/en/free/File1_NOMIKOS_15jan06.pdf The Role of Open Sources in Intelligence], December 31, 2005.
* [http://www.thirdworldtraveler.com/CIA/CIA_Diary_Agee.html Book excerpt from a leading whistleblower (Philip Agee)]
* [http://www.rotten.com/library/conspiracy/cia/ CIA information at Rotten.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051203054336/http://www.rotten.com/library/conspiracy/cia/ |date=2005-12-03 }}
* [http://www.libcom.org/history/articles/cultural-cold-war/ The Cultural Cold War by Nathaniel Catchpole]
* [http://www.copvcia.com Cop vs. CIA ] (From the Wilderness)
* [http://www.in-q-tel.com/ In-Q-Tel official site] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160520185002/https%3A//www.iqt.org/ |date=2016-05-20 }}
* [http://www.agencija.rs/ Agencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810182217/http://www.agencija.rs/ |date=2018-08-10 }}
* [https://web.archive.org/web/19990202143730/http://members.aol.com/bblum6/American_holocaust.htm Killing Hope by William Blum]
* [http://www.csun.edu/CommunicationStudies/ben/news/cia/ On alleged CIA drug-smuggling]
* [http://montages.blogspot.com/2005/01/outsourcing-intelligence.html &quot;Outsourcing Intelligence&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20050325013658/http://fpiarticle.blogspot.com/2005/03/meet-first-president-of-world.html Video: &quot;Meet the first President of the World Psychiatric Association&quot; - Free Press international 3.18.2005]
* [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/ National Security Archives]
* [http://www.janes.com/security/international_security/news/jid/jid060511_1_n.shtml Yet more turmoil at the CIA] Implications of Porter Goss' exit
* [http://nobelprize.org/literature/laureates/2005/pinter-lecture-e.html Harold Pinter's Nobel Prize Lecture]

[[Kategorija:CIA]]
[[Kategorija:Kratice-C|IA]]
[[Kategorija:Troslovnik-C|IA]]</text>
      <sha1>shzhsxyseguky7dkxqfqsirwryin7ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mađari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10422</id>
    <revision>
      <id>41263678</id>
      <parentid>41149333</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Markicslatkic</username>
        <id>177189</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Izmene koje doprinose laksem citanju teksta</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14293" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
|grupa      = Mađari&lt;br /&gt;''magyarok''
|slika      = &lt;table cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; borders=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0px;margin-top:-5px;width:100%;padding:0px;background-color:#fee8ab;&quot;&gt;&lt;tr style=&quot;font-size:87%;line-height:1em;&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding-left:0px;width:27%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Sveti Stefan Mađarski|Sveti Stjepan&amp;nbsp;I]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;width:23%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Matija Korvin]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;width:25%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Gábor Bethlen]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding-right:0px;width:25%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Béla Bartók]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;vertical-align:top;&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;4&quot; style=&quot;padding:0px;text-align:center&quot;&gt;[[Datoteka:Hng2 2.jpg|300px]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;font-size:87%;line-height:1em;&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding-left:0px;&quot;&gt;[[Tivadar Csontváry Kosztka|Tivadar Kosztka]]&lt;/td&gt;&lt;td&gt;[[János Bolyai]]&lt;/td&gt;&lt;td&gt;[[Loránd Eötvös]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding-right:0px;&quot;&gt;[[József Eötvös]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;
|populacija = [[cca.]] '''15 miliona''' &lt;!--by adding the numbers below--&gt;
|region1    = '''[[Srednja Evropa|Centralna Evropa]]'''
|pop1       = cca. 10,65 mil.
|ref1       =
|region2    = {{flagcountry|MAĐ}}
|pop2       = 9,967.921{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref2       = {{lower|&lt;ref name=&quot;HunCens&quot;&gt;[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/18/tables/load1_28.html 18. Demographic data – Hungarian Central Statistical Office]&lt;/ref&gt;}}
|region3    = {{flagcountry|SVK}}
|pop3       = 520.528{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref3       = {{lower|&lt;ref name=&quot;SlovH&quot;&gt;2001 Slovakian Census&lt;/ref&gt;}}
|region4    = {{flagcountry|CZE}}
|pop4       = 14.672{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt; 
|ref4 =  {{lower|&lt;ref&gt;[http://web.archive.org/web/20060613165802/http://www.cvvm.cas.cz/upl/nase_spolecnost/100023s_Samanova-narodnost.pdf Národnost ve sčítání lidu v českých zemích]&lt;/ref&gt;}}
|region5    = {{flagcountry|GER}}
|pop5       = 120.000{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2004)&lt;/small&gt;
|ref5       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.buod.de/D/kere-d.htm ''Bund Ungarischer Organisationen in Deutschland'']&lt;/ref&gt;}}
|region6    = {{flagcountry|AUT}}
|pop6       = 40.583{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref6       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://web.archive.org/web/20050512113957/http://www.statistik.at/gz/umgangssprache1.pdf 2001 Austrian census]&lt;/ref&gt;}}
|region7    = {{flagcountry|SLO}}
|pop7       = 6.243{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref7       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/education/policies/lang/languages/langmin/euromosaic/slov_en.pdf Slovenia]&lt;/ref&gt;}}
|region8    = '''[[Jugoistočna Evropa]]'''
|pop8       = cca. 1,75 mil.
|region9    = {{flagcountry|ROU}}
|pop9       = 1,434,377{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref9       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.recensamant.ro/datepr/tbl4.html 2002 Romanian census]&lt;/ref&gt;}}
|region10   = {{flagcountry|SRB}}
|pop10      = 293,299{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref10      = {{lower|&lt;ref name=&quot;SerbiaH&quot;&gt;2002 Serbian Census&lt;/ref&gt;}}
|region11   = {{flagcountry|CRO}}
|pop11      = 16.595{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref11      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.human-rights.hr/dokumenti/polozajnm.htm Položaj Nacionalnih Manjina U Republici Hrvatskoj - Zakonodavstvo I Praska]&lt;/ref&gt;}}
|region12   = {{flagcountry|TUR}}
|pop12      = 6,800{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref12      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}}
|region13   = {{flagcountry|BIH}}
|pop13      = 893{{spaces|2}}&lt;small&gt;(1991)&lt;/small&gt;
|ref13      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/stabilitypact/activities/BiH/RomaAccessEmploymentBosniac_en.asp Pristup Zapošljavanhu Romske Populacije]&lt;/ref&gt;}}
|region12   = {{flagcountry|MKD}}
|pop12      = 2,003{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref12      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 Republic of Macedonia - State Statistical Office&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
|region14   = '''[[Istočna Evropa]]'''
|pop14      = 160.000
|ref14      =
|region15   = {{flagcountry|UKR}}
|pop15      = 156.600{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref15      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ National composition of population]&lt;/ref&gt;}}
|region16   = {{flagcountry|RUS}}
|pop16      = 3.768{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref16      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://web.archive.org/web/20081028221302/http://www.coe.int/t/e/human_rights/minorities/2._FRAMEWORK_CONVENTION_(MONITORING)/2._Monitoring_mechanism/3._State_Reports_and_UNMIK_Kosovo_Report/2._Second_cycle/PDF_2nd_SR_RussianFederation_en.pdf Russia Report to COE]&lt;/ref&gt;}}
|region17   = '''[[Zapadna Evropa]]'''
|pop17      = 120.000
|ref17      =
|region18   = {{flagcountry|UK}}
|pop18      = 80.135{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref18      = 
|region19   = {{flagcountry|IRL}}
|pop19      = 3.328{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2006)&lt;/small&gt;
|ref19      = &lt;ref&gt;[http://www.cso.ie/statistics/placebirthagegroup.htm CSO Ireland - 2006 Census]&lt;/ref&gt;
|region20   = '''[[Severna Amerika|Sjeverna Amerika]]'''
|pop20      = cca. 1,9 miliona
|ref20      =
|region21   = {{flagcountry|USA}}
|pop21      = 1,563.081{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2006)&lt;/small&gt;
|ref21      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;[http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-context=dt&amp;-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001:001|547;&amp;-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&amp;-TABLE_NAMEX=&amp;-ci_type=A&amp;-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&amp;-CONTEXT=dt&amp;-tree_id=4001&amp;-all_geo_types=N&amp;-redoLog=true&amp;-geo_id=01000US&amp;-search_results=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en 2006 community survey]&lt;/ref&gt;}}
|region22   = {{flagcountry|CAN}}
|pop22      = 315.510{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2006)&lt;/small&gt;
|ref22      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www12.statcan.ca/english/census06/data/topics/RetrieveProductTable.cfm?ALEVEL=3&amp;APATH=3&amp;CATNO=&amp;DETAIL=0&amp;DIM=&amp;DS=99&amp;FL=0&amp;FREE=0&amp;GAL=0&amp;GC=99&amp;GK=NA&amp;GRP=1&amp;IPS=&amp;METH=0&amp;ORDER=1&amp;PID=92333&amp;PTYPE=88971&amp;RL=0&amp;S=1&amp;ShowAll=No&amp;StartRow=1&amp;SUB=801&amp;Temporal=2006&amp;Theme=80&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= The 2006 census]&lt;/ref&gt;}}
|region23   = '''[[Južna Amerika]]'''
|pop23      = 100.000
|ref23      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}}
|region24   = {{flagcountry|BRA}}
|pop24      = 80.000
|ref24      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://epoca.globo.com/edic/214/soci1a.htm Revista Época Edição 214 24/06/2002&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;}}
|region25   = {{flagcountry|ARG}}
|pop25      = 40–50.000
|ref25      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.mfa.gov.hu/kulkepviselet/AR/es/ar_magyaro_a_vilagban/ar_moavilagban_arg.htm Hungarian Embassy in Buenos Aires 20/06/2009&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;}}
|region26   = {{flagcountry|CHI}}
|pop26      = 40,000{{Citation needed}}
|region27   = '''[[Azija]]'''
|pop27      =
|ref27      = 
|region28   = {{flagcountry|PHL}}
|pop28      = 1,114
|ref28      =
|region29   = '''[[Australazija]]'''{{spaces|2}}&lt;small&gt;([[Australia|AUS]]&amp;nbsp;/&amp;nbsp;[[New Zealand|NZ]])&lt;/small&gt;
|pop29      = 62,000&lt;/div&gt;
|ref29      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}}
|region30   = {{flagcountry|AUS}}
|pop30      = 55,000{{Citation needed}}
|ref30      = 
|region31   = {{flagcountry|NZL}}
|pop31      = 214
|ref31      = 
|region32   = '''[[Afrika]]'''
|pop32      = 10.000
|ref32      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}} 
|jezici  = [[Mađarski jezik|mađarski]]
|religije  = 
{{{!}} align=&quot;center&quot; style=&quot;background:transparent; text-align:left;&quot;
{{!}}style=&quot;width:30em;&quot;{{!}} Uglavnom [[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]] i [[protestantizam]] {{smaller|(uglavnom [[Reformirana crkva u Mađarskoj|Reformirana]] i [[luteranizam|luteranska]]; također [[Unitarijanska crkva u Transilvaniji|unitarijanci]])}}, a postoje i [[Mađarska grkokatolička crkva|grkokatolici]], [[Neologni judaizam|judaisti]] i [[ireligioznost|nevezani uz religiju]].&lt;/tr&gt;
{{!}}}
|related=&lt;!-- Please don't add anything here. The issue is covered in the text, not in the infobox. --&gt; 
}}

'''Mađari''' su ugrofinski narod, uglavnom rimokatoličke vjere, koji većinom živi u Centralnoj Evropi.

Najviše su naseljeni u matičnoj domovini [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje ih ima 10,5 milijuna. Osim u Mađarskoj, Mađara ima i u [[Rumunija|Rumunjskoj]] (2 milijuna), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (750.000), [[Slovačka|Slovačkoj]] (600.000), [[Srbija|Srbiji]] ([[Vojvodina]]) (300.000) i [[Ukrajina|Ukrajini]] (180.000).

Vuku porijeklo sa [[Ural]]a, a na današnja područja doselili su se u 9. stoljeću. Govore [[Mađarski jezik|mađarskim jezikom]] koji pripada [[Ugrofinski jezici|ugrofinskoj]] skupini jezika. 

== Kratka povijest: Mađarsko porijeklo i ime ==
Mađarski narod na području današnje Mađarske i području susjedne Rumunjske, gdje ih živi znatan dio, razlikuju se po govoru od svih ostalih susjednih naroda. Njihovi najbliži srodnici u [[Evropa|Europi]] su [[Finci]], narod koji živi od njih daleko na sjeveru, i čiji su preci prije nekih 10,000 godina naseljavali područje između današnje [[Finska|Finske]] i [[Ural]]a. Po ova dva naroda, Mađarima ili Ugrima i Fincima prozvana je je ova grupa imenom [[Ugrofinski narodi]], i vodi se kao dio velike [[Uralski narodi|uralske]] porodice naroda i jezika. Unutar same [[Ugarski narodi|ugarske]] grupe postoji podjela na [[Opski Ugri|Opske Ugre]], koji su i danas naseljeni u [[sibir]]skoj pradomovini, na području današnjeg [[Hantijsko-Mansijski autonomni okrug — Jugra|Hanti-mansijskog autonomog okruga]], to su [[Voguli]] i [[Ostjaci]], i onu ugarsku grupu koja do ranog 9. stoljeća prodire u područje između donjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] i ušća Dunava, da bi pod pritiskom [[Pečenezi|Pečenega]], pod vodstvom [[Arpad|Árpáda]], osnivača dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]], prešla [[Karpati|Karpate]] i nastanila se u kasnom 9. stoljeću na područje [[Panonska nizija|Panonske nizine]] u kraj između Dunava i [[Tisa|Tise]]. Ovdje će osnovati državu. Ovi vješti konjanici ipak prodiru čak u središnju Europu, a zaustavlja ih tek [[955]]. [[Oton I|Oton I. Veliki]] u bici kod Lechfelda, blizu današnjeg [[Augsburg]]a. Pod vodstvom [[Sveti Stefan Mađarski|Stjepana I. Svetog]], Mađari osnivaju državu i primaju kršćanstvo. 

'''Podgrupe Mađara'''
Među Mađarima danas se još razlikuje nekoliko posebnih etničkih skupina, to su [[Čango]] u [[Bacău]] i [[Moldaviji]] i [[Sekelji]] u istočnoj [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Nadalje njihovog su porijekla i [[Mađarabi]] naseljeni duž [[Nil]]a u [[Egipat|Egiptu]] i [[Sudan]]u. Narod [[Jasi]] (Jászok) u središnjoj Mađarskoj (Jász-Nagykun-Szolnok), mogli bi biti [[Oseti|osetskog]] porijekla, oni u Mađarsku dolaze sa [[Kumani]]ma u 13. stoljeću. Jasi su izvorno govorili jaškim dijalektom, dok se danas smatraju Mađarima i govore [[mađarski jezik|mađarski]].

== Proto-Mađari i Mađari: povijest i običaji ==
Ime federacija Onogur ili ''deset strijela' ušla je moguće kroz druge jezike u ime kasnije države Mađarske ili Hungarije, pa se još u njemačkom naziva '' 'Ungarn' ''. Mađari su bili konfederacija od 7 plemena, Jenô, Kér, Keszi, Kürt-Gyarmat, Megyer, Nyék i Tarján a sa još neki plemenima (Kumani i Kavari) dolaze u dolinu [[Dunav]]a [[895|895.]] ili [[896|896.]] Sa [[Kavari]]ma i [[Kumani]]ma Mađari su u stepi dugo zajednički koegzistirali. Njihov porijeklo međutim bilo je drugačije, jezično su srodni Opskim Ugroima. [[Arpad|Árpádova]] mađarsko-kavarska konfederacija vjerojatno je bez većih problema asmilirala ostatke [[Huni|Huna]] i [[Avari|Avara]] jer se u kulturi nisu mnogo razlikovali.

Preci današnjih Mađara u stara vremena, negdje u 4. mileniju prije Krista žive sa ostalim ugarskim precima istočno od [[Ural]]a. Tijekom [[brončano doba|brončanog]] i ranog [[željezno doba|željeznog doba]] nalaze se u šumovitim [[stepa]]ma zapadnog [[Sibir]]a gdje sa ostalim ugarskim plemenima žive od [[lov]]a i [[ribolov]]a. U 2. mileniju prije Krista dolazi do velikih promjena u načinu života. Počinju se baviti uzgojem stoke. Na mjestima gdje su se nalazila naselja pronađene su kosti [[ovca|ovaca]], [[domaće govedo|goveda]] o [[domaći konj|konja]], a bave se i uzgojem [[pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[proso|prosa]]. Ovi Ugri imaju već predmete od bronce, prakticiraju se žrtvovanja pića, hrane i životinja, i proizvode kumis. Mrtve sahranjuju sa poputbinom ([[hrana]] i [[piće]]) i i žrtvuju se konji i ovce u njihovu čast. Do separacije dolazi vjerojatno najkasnije u ranom prvom milenijumu prije krista, odnosno između 1000. pne. i 500. pne. ili u željezno doba. Budući Opski Ugri otići će prema [[Ob]]u, a proto-Mađari duž rijeka [[Irtiš]]-[[Isim]]-[[Tobol]], a u 6 stoljeću pne. i 5. stoljeću iza Krista nalaze se u šumovitim stepama [[Sargatka]]. Iz nekog razloga u 5. stoljeću doći će do pokreta koji ih vode prema Europi, negdje u krajeve između Volge i [[Ural]]a, a njega će izvjesni [[Julianus]] barát (dominikanski redovnik) [[1236|1236.]] nazvati [[Magna Hungaria]] ('stara' ili 'velika' Hungarija). Ovi proto-Mađari već imaju predmete od srebra i drugog metala. Od [[700|700.]] do [[750|750.]] Magna Hungaria se polako napušta. Mađari sele na jug, duž Volge, a [[850-e|850-ih]] nalaze se između [[Dnjepar|Dnjepra]] i istočnih Karpata. Godina [[894|894.]] sa Mađarima ulazi u savez bizantski car [[Lav VI Mudri|Leon VI. Mudri]], protiv bugarskog kana [[Simeon]]a. Árpád šalje svoga sina Leventea (Levente) i ovaj ih potuče i pohara gradove [[Pliszka]] i [[Madara]]. Već iduće godine oni prelaze Karpate, a tu će započeti njihova nova povijest.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Hungarian migration.jpg|Seoba Mađara
Datoteka:Hungarians in Hungary (1890).png|Mađari 1890. godine
Datoteka:Magyars in Austro-Hungarian Empire 1911.gif|Mađari 1911. godine
Datoteka:MagyarsOutsideHungary.png|Mađari, 21 vek
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|People of Hungary}}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=198&amp;id_projekta=2 Mađari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050228112652/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=198&amp;id_projekta=2 |date=2005-02-28 }}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&amp;id_projekta=0 Mađari u Transilvaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505130147/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&amp;id_projekta=0 |date=2007-05-05 }}

[[Kategorija:Mađari]]
[[Kategorija:Ugro-finski narodi]]</text>
      <sha1>c907t29ggv4irdjed6sswgkf5k5fmt8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263679</id>
      <parentid>41263678</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:31:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Markicslatkic</username>
        <id>177189</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Izmene koje doprinose laksem citanju teksta</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14355" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
|grupa      = Mađari&lt;br /&gt;''magyarok''
|slika      = &lt;table cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; borders=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0px;margin-top:-5px;width:100%;padding:0px;background-color:#fee8ab;&quot;&gt;&lt;tr style=&quot;font-size:87%;line-height:1em;&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding-left:0px;width:27%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Sveti Stefan Mađarski|Sveti Stjepan&amp;nbsp;I]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;width:23%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Matija Korvin]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;width:25%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Gábor Bethlen]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding-right:0px;width:25%;vertical-align:bottom;&quot;&gt;[[Béla Bartók]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;vertical-align:top;&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;4&quot; style=&quot;padding:0px;text-align:center&quot;&gt;[[Datoteka:Hng2 2.jpg|300px]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;font-size:87%;line-height:1em;&quot;&gt;&lt;td style=&quot;padding-left:0px;&quot;&gt;[[Tivadar Csontváry Kosztka|Tivadar Kosztka]]&lt;/td&gt;&lt;td&gt;[[János Bolyai]]&lt;/td&gt;&lt;td&gt;[[Loránd Eötvös]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;padding-right:0px;&quot;&gt;[[József Eötvös]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;
|populacija = [[cca.]] '''15 miliona''' &lt;!--by adding the numbers below--&gt;
|region1    = '''[[Srednja Evropa|Centralna Evropa]]'''
|pop1       = cca. 10,65 mil.
|ref1       =
|region2    = {{flagcountry|MAĐ}}
|pop2       = 9,967.921{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref2       = {{lower|&lt;ref name=&quot;HunCens&quot;&gt;[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/18/tables/load1_28.html 18. Demographic data – Hungarian Central Statistical Office]&lt;/ref&gt;}}
|region3    = {{flagcountry|SVK}}
|pop3       = 520.528{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref3       = {{lower|&lt;ref name=&quot;SlovH&quot;&gt;2001 Slovakian Census&lt;/ref&gt;}}
|region4    = {{flagcountry|CZE}}
|pop4       = 14.672{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt; 
|ref4 =  {{lower|&lt;ref&gt;[http://web.archive.org/web/20060613165802/http://www.cvvm.cas.cz/upl/nase_spolecnost/100023s_Samanova-narodnost.pdf Národnost ve sčítání lidu v českých zemích]&lt;/ref&gt;}}
|region5    = {{flagcountry|GER}}
|pop5       = 120.000{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2004)&lt;/small&gt;
|ref5       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.buod.de/D/kere-d.htm ''Bund Ungarischer Organisationen in Deutschland'']&lt;/ref&gt;}}
|region6    = {{flagcountry|AUT}}
|pop6       = 40.583{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref6       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://web.archive.org/web/20050512113957/http://www.statistik.at/gz/umgangssprache1.pdf 2001 Austrian census]&lt;/ref&gt;}}
|region7    = {{flagcountry|SLO}}
|pop7       = 6.243{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref7       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/education/policies/lang/languages/langmin/euromosaic/slov_en.pdf Slovenia]&lt;/ref&gt;}}
|region8    = '''[[Jugoistočna Evropa]]'''
|pop8       = cca. 1,75 mil.
|region9    = {{flagcountry|ROU}}
|pop9       = 1,434,377{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref9       = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.recensamant.ro/datepr/tbl4.html 2002 Romanian census]&lt;/ref&gt;}}
|region10   = {{flagcountry|SRB}}
|pop10      = 293,299{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref10      = {{lower|&lt;ref name=&quot;SerbiaH&quot;&gt;2002 Serbian Census&lt;/ref&gt;}}
|region11   = {{flagcountry|CRO}}
|pop11      = 16.595{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref11      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.human-rights.hr/dokumenti/polozajnm.htm Položaj Nacionalnih Manjina U Republici Hrvatskoj - Zakonodavstvo I Praska]&lt;/ref&gt;}}
|region12   = {{flagcountry|TUR}}
|pop12      = 6,800{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref12      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}}
|region13   = {{flagcountry|BIH}}
|pop13      = 893{{spaces|2}}&lt;small&gt;(1991)&lt;/small&gt;
|ref13      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/stabilitypact/activities/BiH/RomaAccessEmploymentBosniac_en.asp Pristup Zapošljavanhu Romske Populacije]&lt;/ref&gt;}}
|region12   = {{flagcountry|MKD}}
|pop12      = 2,003{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref12      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 Republic of Macedonia - State Statistical Office&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
|region14   = '''[[Istočna Evropa]]'''
|pop14      = 160.000
|ref14      =
|region15   = {{flagcountry|UKR}}
|pop15      = 156.600{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref15      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ National composition of population]&lt;/ref&gt;}}
|region16   = {{flagcountry|RUS}}
|pop16      = 3.768{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2002)&lt;/small&gt;
|ref16      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://web.archive.org/web/20081028221302/http://www.coe.int/t/e/human_rights/minorities/2._FRAMEWORK_CONVENTION_(MONITORING)/2._Monitoring_mechanism/3._State_Reports_and_UNMIK_Kosovo_Report/2._Second_cycle/PDF_2nd_SR_RussianFederation_en.pdf Russia Report to COE]&lt;/ref&gt;}}
|region17   = '''[[Zapadna Evropa]]'''
|pop17      = 120.000
|ref17      =
|region18   = {{flagcountry|UK}}
|pop18      = 80.135{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2001)&lt;/small&gt;
|ref18      = 
|region19   = {{flagcountry|IRL}}
|pop19      = 3.328{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2006)&lt;/small&gt;
|ref19      = &lt;ref&gt;[http://www.cso.ie/statistics/placebirthagegroup.htm CSO Ireland - 2006 Census]&lt;/ref&gt;
|region20   = '''[[Severna Amerika|Sjeverna Amerika]]'''
|pop20      = cca. 1,9 miliona
|ref20      =
|region21   = {{flagcountry|USA}}
|pop21      = 1,563.081{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2006)&lt;/small&gt;
|ref21      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;[http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-context=dt&amp;-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001:001|547;&amp;-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&amp;-TABLE_NAMEX=&amp;-ci_type=A&amp;-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&amp;-CONTEXT=dt&amp;-tree_id=4001&amp;-all_geo_types=N&amp;-redoLog=true&amp;-geo_id=01000US&amp;-search_results=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en 2006 community survey]&lt;/ref&gt;}}
|region22   = {{flagcountry|CAN}}
|pop22      = 315.510{{spaces|2}}&lt;small&gt;(2006)&lt;/small&gt;
|ref22      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www12.statcan.ca/english/census06/data/topics/RetrieveProductTable.cfm?ALEVEL=3&amp;APATH=3&amp;CATNO=&amp;DETAIL=0&amp;DIM=&amp;DS=99&amp;FL=0&amp;FREE=0&amp;GAL=0&amp;GC=99&amp;GK=NA&amp;GRP=1&amp;IPS=&amp;METH=0&amp;ORDER=1&amp;PID=92333&amp;PTYPE=88971&amp;RL=0&amp;S=1&amp;ShowAll=No&amp;StartRow=1&amp;SUB=801&amp;Temporal=2006&amp;Theme=80&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= The 2006 census]&lt;/ref&gt;}}
|region23   = '''[[Južna Amerika]]'''
|pop23      = 100.000
|ref23      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}}
|region24   = {{flagcountry|BRA}}
|pop24      = 80.000
|ref24      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://epoca.globo.com/edic/214/soci1a.htm Revista Época Edição 214 24/06/2002&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;}}
|region25   = {{flagcountry|ARG}}
|pop25      = 40–50.000
|ref25      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.mfa.gov.hu/kulkepviselet/AR/es/ar_magyaro_a_vilagban/ar_moavilagban_arg.htm Hungarian Embassy in Buenos Aires 20/06/2009&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;}}
|region26   = {{flagcountry|CHI}}
|pop26      = 40,000{{Citation needed}}
|region27   = '''[[Azija]]'''
|pop27      =
|ref27      = 
|region28   = {{flagcountry|PHL}}
|pop28      = 1,114
|ref28      =
|region29   = '''[[Australazija]]'''{{spaces|2}}&lt;small&gt;([[Australia|AUS]]&amp;nbsp;/&amp;nbsp;[[New Zealand|NZ]])&lt;/small&gt;
|pop29      = 62,000&lt;/div&gt;
|ref29      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}}
|region30   = {{flagcountry|AUS}}
|pop30      = 55,000{{Citation needed}}
|ref30      = 
|region31   = {{flagcountry|NZL}}
|pop31      = 214
|ref31      = 
|region32   = '''[[Afrika]]'''
|pop32      = 10.000
|ref32      = {{lower|&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt;}} 
|jezici  = [[Mađarski jezik|mađarski]]
|religije  = 
{{{!}} align=&quot;center&quot; style=&quot;background:transparent; text-align:left;&quot;
{{!}}style=&quot;width:30em;&quot;{{!}} Uglavnom [[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]] i [[protestantizam]] {{smaller|(uglavnom [[Reformirana crkva u Mađarskoj|Reformirana]] i [[luteranizam|luteranska]]; također [[Unitarijanska crkva u Transilvaniji|unitarijanci]])}}, a postoje i [[Mađarska grkokatolička crkva|grkokatolici]], [[Neologni judaizam|judaisti]] i [[ireligioznost|nevezani uz religiju]].&lt;/tr&gt;
{{!}}}
|related=&lt;!-- Please don't add anything here. The issue is covered in the text, not in the infobox. --&gt; 
}}

'''Mađari''' su [[Ugro-finski narodi|ugrofinski]] narod koji uglavnom živi u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]].

Najviše su naseljeni u matičnoj domovini [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje ih ima 10,5 milijuna. Osim u Mađarskoj, Mađara ima i u [[Rumunija|Rumunjskoj]] (2 milijuna), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (750.000), [[Slovačka|Slovačkoj]] (600.000), [[Srbija|Srbiji]] ([[Vojvodina]]) (300.000) i [[Ukrajina|Ukrajini]] (180.000).

Vuku porijeklo sa [[Ural]]a, a na današnja područja doselili su se u 9. stoljeću. Govore [[Mađarski jezik|mađarskim jezikom]] koji pripada [[Ugrofinski jezici|ugrofinskoj]] skupini jezika. 

Mađari su uglavom [[Katoličanstvo|Rimokatolici]]. 

== Kratka povijest: Mađarsko porijeklo i ime ==
Mađarski narod na području današnje Mađarske i području susjedne Rumunjske, gdje ih živi znatan dio, razlikuju se po govoru od svih ostalih susjednih naroda. Njihovi najbliži srodnici u [[Evropa|Europi]] su [[Finci]], narod koji živi od njih daleko na sjeveru, i čiji su preci prije nekih 10,000 godina naseljavali područje između današnje [[Finska|Finske]] i [[Ural]]a. Po ova dva naroda, Mađarima ili Ugrima i Fincima prozvana je je ova grupa imenom [[Ugrofinski narodi]], i vodi se kao dio velike [[Uralski narodi|uralske]] porodice naroda i jezika. Unutar same [[Ugarski narodi|ugarske]] grupe postoji podjela na [[Opski Ugri|Opske Ugre]], koji su i danas naseljeni u [[sibir]]skoj pradomovini, na području današnjeg [[Hantijsko-Mansijski autonomni okrug — Jugra|Hanti-mansijskog autonomog okruga]], to su [[Voguli]] i [[Ostjaci]], i onu ugarsku grupu koja do ranog 9. stoljeća prodire u područje između donjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] i ušća Dunava, da bi pod pritiskom [[Pečenezi|Pečenega]], pod vodstvom [[Arpad|Árpáda]], osnivača dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]], prešla [[Karpati|Karpate]] i nastanila se u kasnom 9. stoljeću na područje [[Panonska nizija|Panonske nizine]] u kraj između Dunava i [[Tisa|Tise]]. Ovdje će osnovati državu. Ovi vješti konjanici ipak prodiru čak u središnju Europu, a zaustavlja ih tek [[955]]. [[Oton I|Oton I. Veliki]] u bici kod Lechfelda, blizu današnjeg [[Augsburg]]a. Pod vodstvom [[Sveti Stefan Mađarski|Stjepana I. Svetog]], Mađari osnivaju državu i primaju kršćanstvo. 

'''Podgrupe Mađara'''
Među Mađarima danas se još razlikuje nekoliko posebnih etničkih skupina, to su [[Čango]] u [[Bacău]] i [[Moldaviji]] i [[Sekelji]] u istočnoj [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Nadalje njihovog su porijekla i [[Mađarabi]] naseljeni duž [[Nil]]a u [[Egipat|Egiptu]] i [[Sudan]]u. Narod [[Jasi]] (Jászok) u središnjoj Mađarskoj (Jász-Nagykun-Szolnok), mogli bi biti [[Oseti|osetskog]] porijekla, oni u Mađarsku dolaze sa [[Kumani]]ma u 13. stoljeću. Jasi su izvorno govorili jaškim dijalektom, dok se danas smatraju Mađarima i govore [[mađarski jezik|mađarski]].

== Proto-Mađari i Mađari: povijest i običaji ==
Ime federacija Onogur ili ''deset strijela' ušla je moguće kroz druge jezike u ime kasnije države Mađarske ili Hungarije, pa se još u njemačkom naziva '' 'Ungarn' ''. Mađari su bili konfederacija od 7 plemena, Jenô, Kér, Keszi, Kürt-Gyarmat, Megyer, Nyék i Tarján a sa još neki plemenima (Kumani i Kavari) dolaze u dolinu [[Dunav]]a [[895|895.]] ili [[896|896.]] Sa [[Kavari]]ma i [[Kumani]]ma Mađari su u stepi dugo zajednički koegzistirali. Njihov porijeklo međutim bilo je drugačije, jezično su srodni Opskim Ugroima. [[Arpad|Árpádova]] mađarsko-kavarska konfederacija vjerojatno je bez većih problema asmilirala ostatke [[Huni|Huna]] i [[Avari|Avara]] jer se u kulturi nisu mnogo razlikovali.

Preci današnjih Mađara u stara vremena, negdje u 4. mileniju prije Krista žive sa ostalim ugarskim precima istočno od [[Ural]]a. Tijekom [[brončano doba|brončanog]] i ranog [[željezno doba|željeznog doba]] nalaze se u šumovitim [[stepa]]ma zapadnog [[Sibir]]a gdje sa ostalim ugarskim plemenima žive od [[lov]]a i [[ribolov]]a. U 2. mileniju prije Krista dolazi do velikih promjena u načinu života. Počinju se baviti uzgojem stoke. Na mjestima gdje su se nalazila naselja pronađene su kosti [[ovca|ovaca]], [[domaće govedo|goveda]] o [[domaći konj|konja]], a bave se i uzgojem [[pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[proso|prosa]]. Ovi Ugri imaju već predmete od bronce, prakticiraju se žrtvovanja pića, hrane i životinja, i proizvode kumis. Mrtve sahranjuju sa poputbinom ([[hrana]] i [[piće]]) i i žrtvuju se konji i ovce u njihovu čast. Do separacije dolazi vjerojatno najkasnije u ranom prvom milenijumu prije krista, odnosno između 1000. pne. i 500. pne. ili u željezno doba. Budući Opski Ugri otići će prema [[Ob]]u, a proto-Mađari duž rijeka [[Irtiš]]-[[Isim]]-[[Tobol]], a u 6 stoljeću pne. i 5. stoljeću iza Krista nalaze se u šumovitim stepama [[Sargatka]]. Iz nekog razloga u 5. stoljeću doći će do pokreta koji ih vode prema Europi, negdje u krajeve između Volge i [[Ural]]a, a njega će izvjesni [[Julianus]] barát (dominikanski redovnik) [[1236|1236.]] nazvati [[Magna Hungaria]] ('stara' ili 'velika' Hungarija). Ovi proto-Mađari već imaju predmete od srebra i drugog metala. Od [[700|700.]] do [[750|750.]] Magna Hungaria se polako napušta. Mađari sele na jug, duž Volge, a [[850-e|850-ih]] nalaze se između [[Dnjepar|Dnjepra]] i istočnih Karpata. Godina [[894|894.]] sa Mađarima ulazi u savez bizantski car [[Lav VI Mudri|Leon VI. Mudri]], protiv bugarskog kana [[Simeon]]a. Árpád šalje svoga sina Leventea (Levente) i ovaj ih potuče i pohara gradove [[Pliszka]] i [[Madara]]. Već iduće godine oni prelaze Karpate, a tu će započeti njihova nova povijest.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Hungarian migration.jpg|Seoba Mađara
Datoteka:Hungarians in Hungary (1890).png|Mađari 1890. godine
Datoteka:Magyars in Austro-Hungarian Empire 1911.gif|Mađari 1911. godine
Datoteka:MagyarsOutsideHungary.png|Mađari, 21 vek
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|People of Hungary}}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=198&amp;id_projekta=2 Mađari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050228112652/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=198&amp;id_projekta=2 |date=2005-02-28 }}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&amp;id_projekta=0 Mađari u Transilvaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505130147/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&amp;id_projekta=0 |date=2007-05-05 }}

[[Kategorija:Mađari]]
[[Kategorija:Ugro-finski narodi]]</text>
      <sha1>rc66hjdmazq5u5kel49tvksfiks65ra</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boston Celtics</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11219</id>
    <revision>
      <id>41263404</id>
      <parentid>41253899</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:35:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="181442" xml:space="preserve">{{Infokutija Košarkaški klub
| ime = Boston Celtics
| boja1 = #FFFFFF
| boja2 = #04824c
| boja3 = #BB9753
| grb = Boston Celtics.svg
| nadimci = 
| lige = [[NBA]]
| konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]]
| osnivanje = [[1946.]]
| ukidanje = &lt;!-- ili | odustajanje = --&gt;
| historija = '''Boston Celtics'''&lt;br&gt;1946. – ''danas''
| dvorana = [[TD Garden]]
| kapacitet = 19,156
| lokacija = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| boje = {{color box|#008348}} {{color box|#BB9753}} {{color box|#000000}} {{color box|#A73832}} {{color box|#FFFFFF}}
| aktualno = 
| sponzor = [[General Electric]]
| povezani = [[Maine Red Claws]]
| ceo =
| predsjednik = [[Rich Gotham]]
| potpredsjednici =
| gm = [[Brad Stevens]]
| trener = {{flagicon|Nigerija}} {{flagicon|SAD}} [[Ime Udoka]]
| kapetan =
| vlasništvo = [[Boston Basketball Partners]]&lt;br /&gt;([[Wyc Grousbeck]], CEO)&lt;ref&gt;{{cite news|title=Boston Basketball Partners Assume Ownership of Celtics Franchise|url=https://www.nba.com/celtics/news/Partners_123102.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=December 31, 2002|access-date=May 31, 2019}}&lt;/ref&gt;
| prvenstva = '''17''' ([[NBA finale 1957.|1957.]], [[NBA finale 1959.|1959.]], [[NBA finale 1960.|1960.]], [[NBA finale 1961.|1961.]], [[NBA finale 1962.|1962.]], [[NBA finale 1963.|1963.]], [[NBA finale 1964.|1964.]], [[NBA finale 1965.|1965.]], [[NBA finale 1966.|1966.]], [[NBA finale 1968.|1968.]], [[NBA finale 1969.|1969.]], [[NBA finale 1974.|1974.]], [[NBA finale 1976.|1976.]], [[NBA finale 1981.|1981.]], [[NBA finale 1984.|1984.]], [[NBA finale 1986.|1986.]], [[NBA finale 2008.|2008.]])
| konferencija_prvaci = '''22''' ([[NBA Playoff 1957.|1957.]], [[NBA Playoff 1958.|1958.]], [[NBA Playoff 1959.|1959.]], [[NBA Playoff 1960.|1960.]], [[NBA Playoff 1961.|1961.]], [[NBA Playoffs 1962.|1962.]], [[NBA Playoff 1963.|1963]], [[NBA Playoff 1964.|1964.]], [[NBA Playoff 1965.|1965.]], [[NBA Playoff 1966.|1966.]], [[NBA Playoff 1968.|1968.]], [[NBA Playoff 1969.|1969]], [[NBA Playoff 1974.|1974.]], [[NBA Playoff 1976.|1976.]], [[NBA Playoff 1981.|1981.]], [[NBA Playoff 1984.|1984.]], [[NBA Playoff 1985.|1985]], [[NBA Playoff 1986.|1986.]], [[NBA Playoff 1987.|1987.]], [[NBA Playoff 2008.|2008.]], [[NBA Playoff 2010.|2010.]], [[NBA Playoff 2022.|2022.]])
| divizije_titule = '''23''' ([[NBA sezona 1971./1972.|1972.]], [[NBA sezona 1972./1973.|1973.]], [[NBA sezona 1973./1974.|1974.]], [[NBA sezona 1974./1975.|1975.]], [[NBA sezona 1975./1976.|1976.]], [[NBA sezona 1979./1980.|1980.]], [[NBA sezona 1980./1981.|1981.]], [[NBA sezona 1981./1982.|1982.]], [[NBA sezona 1983./1984.|1984.]], [[NBA sezona 1984./1985.|1985.]], [[NBA sezona 1985./1986.|1986.]], [[NBA sezona 1986./1987.|1987.]], [[NBA sezona 1987./1988.|1988.]], [[NBA sezona 1990./1991.|1991.]], [[NBA sezona 199./1992.|1992.]], [[NBA sezona 2004./2005.|2005.]], [[NBA sezona 2007./2008.|2008.]], [[NBA sezona 2008./2009.|2009.]], [[NBA sezona 2009./2010.|2010.]], [[NBA sezona 2010./2011.|2011.]], [[NBA sezona 2011./2012.|2012.]], [[NBA sezona 2016./2017.|2017.]], [[NBA sezona 2021./2022.|2022.]])
| umirovljeni_brojevi = '''23''' ([[Robert Parish|00]], [[Walter A. Brown|1]], [[Red Auerbach|2]], [[Dennis Johnson|3]], [[Kevin Garnett|5]], [[Bill Russell|6]], [[Jo Jo White|10]], [[Bob Cousy|14]], [[Tom Heinsohn|15]], [[Satch Sanders|16]], [[John Havlicek|17]], [[Dave Cowens|18]], [[Don Nelson|19]], [[Bill Sharman|21]], [[Ed Macauley|22]], [[Frank Ramsey (košarkaš)|23]], [[Sam Jones (košarkaš)|24]], [[K. C. Jones|25]], [[Cedric Maxwell|31]], [[Kevin McHale (košarkaš)|32]], [[Larry Bird|33]], [[Paul Pierce|34]], [[Reggie Lewis|35]], [[Jim Loscutoff|LOSCY]])
| sezona =
| pozicija =
| website = [https://www.nba.com/celtics/ nba.com/celtics]
| 1_pattern_b = _2018-19_BOS_association
| 1_pattern_s = _2018-19_BOS_association
| 2_pattern_b = _2018-19_BOS_icon
| 2_pattern_s = _2018-19_BOS_icon
| 3_pattern_b = _2018-19_BOS_statement
| 3_pattern_s = _2018-19_BOS_statement
}}
'''Boston Celtics''' ({{small|izgovor:}} {{IPAc-en|ˈ|b|ɔː|s|t|ə|n|ˈ|s|ɛ|l|t|ɪ|k|s}}) su [[SAD|američki]] profesionalni [[košarka]]ški klub iz [[Boston]]a. Celticsi se natječu u [[NBA]] ligi te igraju u [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantskoj diviziji]] [[Istočna konferencija (NBA)|Istočne konferencije]]. Momčad je osnovana [[1946.]] godine te je bila jedna od osam originalnih [[NBA]] momčadi, a svoje utakmice igra u [[TD Garden]]u, dvorani koju dijeli s [[NHL|hokejaškom]] momčadi [[Boston Bruins]]a. Celticsi se smatraju najboljom momčadu u historiji [[NBA]] lige; prvaci su bili čak 17 puta (što je 23.9% svih prvenstava od osnivanja lige) te su, zajedno sa svojim najvećim rivalima [[Los Angeles Lakers]]ima, trenutni rekorderi po ukupnom broju pobjeda ostvarenih u historiji lige.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Championships|url=https://www.nba.com/celtics/history/championships|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|access-date=April 28, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA Season Recaps: 1946-2018|url=https://www.nba.com/history/season-recap-index|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=August 24, 2017|access-date=April 28, 2019}}&lt;/ref&gt; Celticsi su jedna od samo dvije originalne potpisnice povelje BAA (druga su [[New York Knicks]]i) koja i danas igra u gradu u kojem je osnovana.

Boston Celticsi imaju značajno [[Rivalstvo Boston Celticsa i Los Angeles Lakersa|rivalstvo]] s [[Los Angeles Lakers]]ima, koji imaju ukupno 17 naslova prvaka te dijele prvo mjesto na vječnoj ljestvici sa Celticsima. To je rivalstvo posebno bilo izraženo u [[1960e|1960-im]] i [[1980e|1980-im]] godinama. Ove dvije momčadi su igrale rekordnih 12 puta u [[NBA finale|NBA finalima]], a Celticsi su uspješniji s devet pobjeda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nbcsports.com/nba/celtics-vs-lakers-epic-nba-finals-rivalry|title=Celtics vs. Lakers: An epic NBA finals rivalry|date=June 1, 2010|website=NBC Sports|access-date=February 14, 2019}}&lt;/ref&gt; Četiri igrača Celticsa ([[Bob Cousy]], [[Bill Russell]], [[Dave Cowens]] i [[Larry Bird]]) osvajali su [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|Nagradu za najkorisnijeg igrača lige (MVP)]], a to su ukupno ostvarili 10 puta, što je također rekord lige.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/awards/mvp.html &quot;Most Valuable Player Award Winners&quot;] basketball-reference.com. Retrieved July 16, 2009.&lt;/ref&gt; Sam naziv kluba (&quot;Celtics&quot;; sh. &quot;Kelti&quot;), kao i klupska maskota [[leprechaun]] Lucky, odaju počast tradicionalno visokoj populaciji [[Irci|Iraca]] u [[Boston]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=What's in a Name?|url=http://www.nba.com/celtics/history/Name.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=August 24, 2012|accessdate=July 26, 2015}}&lt;/ref&gt;

Uspon Boston Celticsa započeo je krajem 50-ih godina, kada su razmjenom na dan [[NBA draft|drafta]] [[1956.]] godine dobili [[Centar (košarka)|centra]] [[Bill Russell|Billa Russella]], koji će postati temelj dinastije Celticsa. Predvođeni Russellom i [[Organizator igre|playmakerom]] [[Bob Cousy|Bobom Cousyjem]], Celticsi su [[1957.]] godine osvojili prvi naslov [[NBA]] prvaka. Russell je, uz pomoć talentiranih suigrača i kasnijih članova [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih]] među kojima su bili [[John Havlicek]], [[Tom Heinsohn]], [[K. C. Jones]], [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]], [[Satch Sanders]] i [[Bill Sharman]], otvorio put za najuspješniji period u historiji kluba, kada su Celticsi tokom [[1960e|60-ih]] godina osam puta za redom osvajali naslov prvaka. Nakon Russellova umirovljenja [[1969.]] godine, klub je ušao u period obnove. Predvođeni centrom [[Dave Cowens|Daveom Cowensom]] i playmakerom [[Jo Jo White|Jo Jom Whiteom]], Celticsi su se vratili na pobjedničke staze, osvojivši naslove prvaka [[1974.]] i [[1976.]] godine. Dominacija Celticsa ponovo je uslijedila tokom [[1980e|80-ih]] godina. Predvođeni prvom &quot;Velikom trojkom&quot;, koju su činili [[Larry Bird]], [[Robert Parish]] i [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]], Celticsi su osvajali naslove prvaka [[1981.]], [[1984.]] i [[1986.]] godine. Nakon osvajanja čak 16 naslova u [[20. vijek|XX. vijeku]], Celticsi su, nakon problematičnih 90-ih godina, ponovo došli do titule prvaka [[2008.]] godine, ovoga puta predvođeni drugom &quot;Velikom trojkom&quot;, koju su činili [[Kevin Garnett]], [[Paul Pierce]] i [[Ray Allen]]. Dvije godine kasnije, ponovo su igrali finale, ali su izgubili od Lakersa u sedam utakmica.

Do početka [[2013.]] godine, Celticsi su ostali bez &quot;Velike trojke&quot; i ušli su u novi period u historiji kluba. Uz pomoć novog trenera [[Brad Stevens|Brada Stevensa]], Celticsi su postepeno obnavljali momčad. Stevens je već u svojoj drugoj sezoni vratio Celticse u [[NBA playoff|playoff]], a naredne su sezone čak bili prvi na Istoku, ali su izgubili konferencijsko finale. Agresivna obnova iz [[2017.]] godine donijela im je zvijezde poput [[Kyrie Irving|Kyriea Irvinga]] i [[Gordon Hayward|Gordona Haywarda]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hoopsrumors.com/2017/10/2017-offseason-in-review-boston-celtics.html|title=2017 Offseason In Review: Boston Celtics|website=Hoops Rumors|language=en-US|access-date=October 19, 2018}}&lt;/ref&gt; uz jačanje mladih igrača, koji su iz sezone u sezonu postajali sve bolji. Irving i Hayward su se tokom cijele sezone mučili s ozljedama, a Celticsi su ponovo izgubili konferencijsko finale, iako su s [[Cleveland Cavaliers|Cavaliersima]] igrali sedam utakmica.

== Historija ==
{{main|Historija Boston Celticsa}}
=== Rane godine (1946. – 1950.) ===

Boston Celticsi su osnovani [[6. lipnja]] [[1946.]] godine u [[Boston]]u, od strane [[Walter A. Brown|Waltera A. Browna]], predsjednika korporacije [[Boston Garden-Arena (korporacija)|Boston Garden-Arena]], kao jedna od 11 momčadi lige koju je organizirao [[Košarkaški savez Amerike]] (BAA). Kada je BAA na jesen [[1949.]] godine postao dio [[NBA]]-a, a [[Nacionalna košarkaška liga]] dio [[NBA]] lige, Celticsi su se priključili novom natjecanju u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnoj diviziji]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Celtics Related Books|url=http://www.nba.com/celtics/history/publications.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|accessdate=October 21, 2018}}&lt;/ref&gt; Godine [[1950.]], Celticsi su na [[NBA draft|draftu]] izabrali [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chucka Coopera]], postavši tako prva NBA franšiza u historiji koja je potpisala tamnoputog igrača.&lt;ref&gt;[http://sports.jrank.org/pages/2874/Lloyd-Earl-First-Black-Coach.html Earl Lloyd&amp;nbsp;— First Black Coach], sports.jrank.org accessed 2008&amp;nbsp;– February 1, 2009.&lt;/ref&gt;

=== Dolazak Boba Cousyja i Reda Auerbacha (1950. – 1957.) ===
[[File:Bob Cousy NYWTS.jpg|thumb|right|200px|[[Bob Cousy]] igrao je za Celticse punih 13 godina, šest od kojih je okrunio naslovom [[NBA]] prvaka.]]
Celticsi su se mučili u svojim prvim sezonama, sve dok za trenera nije imenovan [[Red Auerbach]].&lt;ref&gt;Hilton, Lisette [http://espn.go.com/classic/biography/s/auerbach_red.html Auerbach's Celtics played as a team], espn.go.com/classic. Retrieved August 28, 2009.&lt;/ref&gt; U ranim danima franšize, Auerbach nije imao pomoćnika, sam je vodio sve treninge i obavljao skautiranje — kako protivnika, tako i potencijalnih novih igrača na sveučilištima — te organizirao sve gostujuće utakmice. Jedan od prvih velikih igrača koji se pridružio Celticsima bio je [[Bob Cousy]], kog je Auerbach inicijalno odbio potpisati iz [[Holy Cross Crusaders|momčadi]] obližnjeg [[Koledž Svetog križa|Svetog križa]] jer je bio &quot;previše napadan&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Schwartz|first=Larry|title=Celtics triedltimate passer|url=https://espn.go.com/sportscentury/features/00014144.html|publisher=ESPN|accessdate=January 8, 2017}}&lt;/ref&gt; Cousyjev je ugovor inicijalno postao vlasništvo momčadi [[Chicago Stags]],&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/history/players/cousy_bio.html Bob Cousy Biography], nba.com/history, accessed February 1, 2008|&lt;/ref&gt; ali je nakon njezina bankrota mladi igrač otišao u Boston u sklopu disperznog drafta. Nakon [[NBA sezona 1955./1956.|sezone 1955./1956.]], Auerbach je napravio šokantnu razmjenu, poslavši All-Star igrača [[Ed Macauley|Eda Macauleyja]] u momčad [[St. Louis Hawks]]a zajedno s pravima na draft [[Cliff Hagan|Cliffa Hagana]], sve za drugi sveukupni izbor na sljedećem draftu.&lt;ref name=&quot;Hall of Fame&quot;&gt;[http://www.hoophall.com/halloffamers/bhof-ed-macauley.html Ed Macauley], hoophall.com, accessed May 26, 2008. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071003101707/http://www.hoophall.com/halloffamers/bhof-ed-macauley.html |date=October 3, 2007 }}&lt;/ref&gt; Nakon pregovora s [[Rochester Royals]]ima — koji su uključivali obećanje vlasnika Celticsa da će traženu plesnu skupinu [[Ice Capades]] poslati u [[Rochester]] ako Royalsi pristanu pustiti Russella na drugo mjesto u draftu — Aurebach je dobiveni izbor iskorisio na akviziciju centra [[Univerzitet u San Franciscu|Univerziteta u San Franciscu]], [[Bill Russell|Billa Russella]].&lt;ref&gt;[http://davidkamp.com/2006/09/only_the_ball_was_brown_2.php Only the Ball Was Brown] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320130826/http://davidkamp.com/2006/09/only_the_ball_was_brown_2.php |date=2012-03-20 }}, daviskamp.com. Retrieved August 15, 2008.&lt;/ref&gt; Iste godine doveo je i [[Tommy Heinsohn|Tommyja Heinsohna]], novaka godine iz [[1957.]] godine i još jednog produkta Svetog križa.&lt;ref name=&quot;recap1950s&quot;&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Recap_1950s.html Season Recap&amp;nbsp;– 1950s], nba.com. Retrieved February 17, 2008.&lt;/ref&gt; Russel i Heinsohn su izvanredno surađivali s Cousyjem i njih su trojica postali jezgra momčadi oko koje će Auerbach izgraditi šampionsku momčad koja će trajati cijelo desetljeće.&lt;ref name=&quot;recap1950s&quot; /&gt;

=== Era Billa Russella (1957. – 1969.) ===
[[File:Bill russell dribbling.jpg|thumb|left|200px|[[Bill Russell]] je u svojih 13 godina igranja za Celticse čak 11 puta bio [[NBA]] prvak.]]
Predvođeni [[Bill Russell|Billom Russellom]], Celticsi su došli do [[NBA finale 1957.|finala]] [[1957.]] godine, gdje su u sedam utakmica pobijedili [[St. Louis Hawks]]e i osvojili svoj prvi naslov prvaka. Russell će sa Celticsima doći do ukupno 11 naslova, čime je postao najodlikovaniji igrač u historiji [[NBA]] lige.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/history/players/pettit_bio.html Bob Pettit Bio], nba.com/history. Retrieved February 28, 2007.&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, Celticsi su ponovo igrali finale protiv Hawksa, ali su ovoga puta izgubili u šest utakmica.&lt;ref&gt;[http://www.sportsecyclopedia.com/nba/stlhawks/stlhawks.html St. Louis Hawks (1955–1968)], sportsecyclopedia.com. Retrieved February 28, 2007.&lt;/ref&gt; Međutim, dolazak [[K.C. Jones]]a te iste godine označio je početak dinastije Celticsa koja će dominirati američkom košarkom više od desetljeća.&lt;ref&gt;[http://www.sportsecyclopedia.com/nba/boston/celtics.html Boston Celtics (1946&amp;nbsp;– present)], sportsecyclopedia.com. Retrieved October 9, 2008.&lt;/ref&gt; Već sljedeće godine, Celticsi su ponovo postali prvaci nakon što su pomeli [[Minneapolis Lakers]]e u četiri utakmice i tako osvojili svoj prvi u nizu od osam uzastopnih naslova prvaka.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/lakers/history/lakers_history_new.html Los Angeles Lakers History], nba.com/lakers. Retrieved January 13, 2005. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110628184021/http://www.nba.com/lakers/history/lakers_history_new.html |date=June 28, 2011 }}&lt;/ref&gt; U tih su osam godina Celticsi čak pet puta igrali finale protiv Lakersa, što je bio početak velikog rivalstva koje će trajati generacijama. 
[[File:Bill Russell and Red Auerbach 1966.jpeg|thumb|Umirovljenje legendarnog trenera [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]] (desno) iz [[1966.]] godine pokazalo se kao pametno odigran potez da bi se Bill Russell (lijevo) zadržao u klubu kao trener-igrač. Russell je tako postao prvi afroamerički trener u bilo kojem sportu u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].]]
Godine [[1964.]], Boston Celticsi su postali prva [[NBA]] momčad koja je imala startnu petorku sastavljenu od tamnoputih igrača. Dana [[26. prosinca]] [[1964.]], [[Willie Naulls]] je zamijenio ozlijeđenog [[Tom Heinsohn|Tommyja Heinsohna]], pridruživši se tako [[Satch Sanders|Tomu &quot;Satchu&quot; Sandersu]], K.C. Jonesu, [[Sam Jones (košarkaš)|Samu Jonesu]] i Billu Russellu u startnoj postavi, koja je pobijedila Hawkse 97:84. Celticsi su pobijedili 11 sljedećih utakmica u kojima je Naulls mijenjao ozlijeđenog Heinsohna.&lt;ref&gt;[http://www.sportshistorytoday.com/celtics-start-black-team-december-26-1964/]., Retrieved November 2, 2014.&lt;/ref&gt; Danas se momčad Celticsa s kraja 50-ih i 60-ih godina smatra jednom od najdominantnijih sportskih momčadi u historiji svih sportova.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Berube|first=Reagan|title=High Five|url=http://www.nba.com/celtics/news/BHM2004_HighFive.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|accessdate=October 21, 2018}}&lt;/ref&gt;

Auerbach se umirovio nakon [[NBA sezona 1965./1966.|sezone 1965./1966.]], a zamijenio ga je Russell, koji je Celticse vodio kao trener-igrač; ispostavilo se kako je to bio Auerbachov plan da zadrži interes za ostankom u klubu kod Russella.&lt;ref&gt;[http://www.massmoments.org/moment.cfm?mid=127 Celtics Coach Red Auerbach Retires], massmoments.org. Retrieved October 28, 2010.&lt;/ref&gt; Ovim imenovanjem, Russell je postao prvi tamnoputi trener u Sjedinjenim Državama u bilo kojem sportu. Sam Auerbach je ostao u klubu kao generalni menadžer, što je pozicija koju je držao gotovo do kraja 80-ih godina. Međutim, serija Celticsa došla je do kraja upravo [[1966.]] godine, kada su izgubili u konferencijskom finalu od [[Philadelphia 76ers]]a. Tada već ostarjela momčad uspjela je, ipak, doći do još dva naslova prvaka ([[1968.]] i [[1969.]] godine), pobijedivši [[Los Angeles Lakers]]e u oba navrata.&lt;ref&gt;[http://www.blinkbits.com/blinks/boston_celtics Discover the Wisdom of Mankind on Boston Celtics] blinkbits.com. Retrieved July 16, 2005. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20060903042217/http://www.blinkbits.com/blinks/boston_celtics |date=September 3, 2006 }}&lt;/ref&gt; Russell se službeno umirovio [[1969.]] godine, označivši tako kraj dinastije Celticsa koja je osvojila rekordnih 11 naslova u 13 sezona.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/heritageweek2007/powerrankings6970.html Heritage Week: Power Rankings, 1969–70] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628184050/http://www.nba.com/heritageweek2007/powerrankings6970.html |date=June 28, 2011 }} nba.com. Retrieved December 8, 2007.&lt;/ref&gt; Serija od osam uzastopnih naslova Celticsa i danas je najduži uzastopni niz u historiji američkog profesionalnog sporta.&lt;ref&gt;[http://www.worldalmanac.com/blog/2007/01/unbreakable_sports_records.html &quot;Unbreakable&quot; Sports Records (The World Almanac)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090802071249/http://www.worldalmanac.com/blog/2007/01/unbreakable_sports_records.html |date=August 2, 2009 }} worldalmanac.com. Retrieved April 13, 2007.&lt;/ref&gt;

=== Era Cowensa, Havliceka i Whitea (1970. – 1978.) ===
[[File:John Havlicek 1960s.jpeg|thumb|left|[[John Havlicek]]]]
Sezona [[1970.]] godine bila je svojevrsna obnova za Celticse, koji su upali u svoj prvi gubitnički niz nakon [[NBA sezona 1949./1950.|sezone 1949./1950.]] Međutim, akvizicije [[Paul Silas|Paula Silasa]] kao i budućih članova [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih]] [[Dave Cowens|Davea Cowensa]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hoophall.com/hall-of-famers/dave-cowens/|title=The Naismith Memorial Basketball Hall of Fame :: Dave Cowens|website=www.hoophall.com}}&lt;/ref&gt; i [[Jo Jo White|Jo Joa Whitea]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hoophall.com/hall-of-famers/jo-jo-white/ |title=Archived copy |access-date=October 4, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161006160802/http://www.hoophall.com/hall-of-famers/jo-jo-white/ |archive-date=October 6, 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; omogućile su Celticsima da ponovo postanu dominantni. Nakon gubitka u konferencijskom finalu [[1972.]] godine, Celticsi su sljedeće sezone izgledali odlučnije te su završili regularnu sezonu s odličnim omjerom 68:14. Međutim, ta je sezona također završila razočarenjem nakon što su ih [[New York Knicks]]i iznenadili u konferencijskom finalu nakon sedam odigranih utakmica. [[John Havlicek]] se ozlijedio u šestoj utakmici te je odlučujuću, sedmu utakmicu bio prisiljen pucati lijevom rukom.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Recap_1970s.html Season Recaps&amp;nbsp;– 1970s], nba.com. Retrieved August 2, 2003.&lt;/ref&gt; Celticsi su sljedeće sezone konačno došli do finala, u kojem su pobijedili [[Milwaukee Bucks]]e za svoj 12. naslov prvaka.&lt;ref&gt;[http://www2.jsonline.com/sports/buck/other/may01/bucks-finals2.asp Bucks NBA] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216071455/http://www2.jsonline.com/sports/buck/other/may01/bucks-finals2.asp |date=December 16, 2008 }}, jsonline.com. Retrieved April 16, 2005.&lt;/ref&gt; Celticsi su poveli 3:2 u finalu te su imali priliku zaključiti seriju na domaćem terenu. Ipak, Bucksi su šokantno odnijeli pobjedu u [[Boston]]u nakon što je [[Kareem Abdul-Jabbar]] pogodio [[horog]] tri sekunde prije kraja drugog produžetka, tako da je posljednja utakmica igrana u [[Milwaukee]]ju. Tamo je junak bio Cowens, koji je postigao čak 28 poena u pobjedi Celticsa za prvi naslov prvaka u pet godina.

Novi naslov prvaka stigao je [[1976.]] godine, kada su Celticsi porazili [[Phoenix Suns]]e u šest utakmica. Ovo [[NBA finale 1976.|finale]] donijelo je jednu od najboljih utakmica u historiji [[NBA]] lige. U petoj utakmici, kada je serija bila izjednačena na 2:2, Celticsi su rano poveli, međutim Sunsi su se vratili i uspjeli odvesti utakmicu u produžetke. Igrao se drugi produžetak kada je [[Gar Heard]] skok-šutom izjednačio i odveo utakmicu u treći produžetak, u kojem su Celticsi konačno pobijedili 128:126.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/suns/history/greatestgame_index.html Greatest Game Ever], nba.com/suns. Retrieved March 2, 2002.&lt;/ref&gt; Nakon ovog naslova i još jednog nastupa u [[NBA playoff|playoff]]u [[1977.]] godine, Celticsi su ušli u još jedan period obnove. Na [[NBA draft 1977.|draftu 1977.]] godine, Celticsi su odabrali mlado krilo iz [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Charlotteu|UNC Charlotte]]a, [[Cedric Maxwell|Cedrica Maxwella]].&lt;ref&gt;[http://www.sportsfilter.com/cat.cfm/sports/Basketball.html Boston Drafts Cedric Mexwell], sportsfilter.com. Retrieved December 2, 2001. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20020408231011/http://www.sportsfilter.com/cat.cfm/sports/Basketball.html |date=April 8, 2002 }}&lt;/ref&gt; &quot;Cornbread&quot; Maxwell nije dao veliki doprinos u svojoj debitantskoj sezoni, ali je obećavao. Auerbachov posao kao generalnog menadžera postao je još teži tokom [[1978.]] godine, kada se legendarni [[John Havlicek]] umirovio, a klub je dvije sezone zaredom imao omjere 32:50 i 29:53. 
[[File:Dave Cowens.jpeg|thumb|upright|[[Dave Cowens]]]]
Na [[NBA draft 1978.|draftu 1978.]], Celticsi su imali dva od prvih osam izbora na draftu.&lt;ref&gt;[http://www.soonersports.com/sports/m-baskbl/spec-rel/okla-thousand-point.html Oklahoma Sooners Official Athletic Site&amp;nbsp;— Men's Basketball] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080215113145/http://www.soonersports.com/sports/m-baskbl/spec-rel/okla-thousand-point.html |date=February 15, 2008 }}, soonersports.com. Retrieved February 17, 2008.&lt;/ref&gt; Auerbach se kockao i odabrao juniora [[Larry Bird|Larryja Birda]] iz [[Indiana State University|Indiane]], znajući da će Bird još jednu sezonu provesti na sveučilištu, ali vjerujući kako će mu se taj rizik isplatiti. Celticsi su zadržali pravo na Birda još jednu godinu te su ga preuzeli odmah po završetku studija, kojeg je zaključio tako što je Indianu odveo do naslova sveučilišnog prvaka.

Tokom [[1978.]], vlasnik Celticsa [[Irv Levin]] napravio je razmjenu franšiza sa [[John Y. Brown Jr.|Johnom Y. Brownom Jr.]], vlasnikom [[Buffalo Braves]]a.&lt;ref&gt;Distel, Dave (July 20, 1978). &quot;Celtics for Braves: It's Not Chopped Liver for Levin&quot;. The Modesto Bee.&lt;/ref&gt; Dva tjedna prije nego je zamjena postala službenom, u javnost su izašli detalji o razmjeni šestorice igrača između dva kluba. Boston je u Buffalo poslao [[Freeman Williams|Freemana Williamsa]], [[Kevin Kunnert|Kevina Kunnerta]] i [[Kermit Washington|Kermita Washingtona]] u zamjenu za &quot;Tiny&quot; Archibalda, Billyja Knighta i [[Marvin Barnes|Marvina Barnesa]].&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.si.com/vault/1978/07/17/822808/will-red-and-brown-harmonize-the-celtics-smoothly-changed-hands-but-the-new-owner-and-old-gm-have-yet-to-shake-on-it|title=WILL RED AND BROWN HARMONIZE?|first=Ron|last=Reid|website=Vault}}&lt;/ref&gt; Ovaj potez okrenuo je navijače Bostona protiv Browna, podjednako zato što su Kunnert i Washington smatrani ključnim igračima u momčadi, ali i zato što je Auerbach javno izjavio kako nije bio konzultiran oko ove razmjene.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;

=== Era Larryja Birda (1979. – 1992.) ===

Odnos između Browna i Auerbacha postao je još gori nakon što je Brown odlučio potpisati [[Bob McAdoo|Boba McAdooa]] u veljači [[1979.]] godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1979/02/12/archives/knicks-send-mcadoo-to-celtics-for-3-picks-came-here-in-1976-mcadoo.html|title=Knicks Send McAdoo To Celtics for 3 Picks|first=Sam|last=Goldaper|date=February 12, 1979|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt; u zamjenu za izbore u prvom krugu drafta, koje je Auerbach planirao iskoristiti kako bi obnovio momčad.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;Golden, Daniel (May 10, 1987). &quot;Brown Yearns for Old Kentucky Home; He'd Love to Return to the Governor's Mansion – And So Far, He's the Frontrunner&quot;. The Boston Globe.&lt;/ref&gt; Kao i ranije, Brown je napravio razmjenu bez prethodnih konzultacija s Auerbachom.&lt;ref&gt;May, Peter (May 24, 2000). &quot;Vindicated McAdoo Happily Heading for the Hall&quot;. The Boston Globe.&lt;/ref&gt; Posljedica toga bila je da je Auerbach gotovo otišao iz Bostona na isto mjestu u [[New York Knicks]]ima.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;/&gt; Svjestan podrške javnosti koju je Auerbach uživao, Brown je iste godine prodao franšizu [[Harry Mangurian|Harryju Mangurianu]], ne želeći riskirati gubitak klupske legende.&lt;ref&gt;Pluto, Terry (1990). Loose Balls: The Short, Wild Life of the American Basketball Association. Simon and Schuster. {{ISBN|0-671-67390-4}} at 347.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.nba.com/history/players/mcadoo_bio.html Bob McAdoo Bio], nba.com. Retrieved August 9, 2001.&lt;/ref&gt; Interni konflikti odrazili su se na igre kluba, koji je sezonu završio s omjerom 29:53.&lt;ref&gt;[http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/timeline/ CNN/SI&amp;nbsp;– 33: Timeline], sportsillustrated.cnn.com. Retrieved April 2, 2002.&lt;/ref&gt; Novopridošlice [[Chris Ford]], [[Rick Robey]], [[Cedric Maxwell]] i [[Nate Archibald]] nisu uspjeli pomoći Celticsima da preokrenu loš niz.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/playoffs2004/challenge_celtics1981.html All-Time Finals Challenge: 1981 Celtics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628184156/http://www.nba.com/playoffs2004/challenge_celtics1981.html |date=2011-06-28 }}, nba.com. Retrieved June 4, 2000.&lt;/ref&gt;

[[Larry Bird]] debitirao je za Celticse u [[NBA sezona 1979./1980.|sezoni 1979./1980.]]&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/celtics_history.html Boston Celtics History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026022832/http://www.nba.com/celtics/celtics_history.html |date=October 26, 2012 }}, nba.com. Retrieved February 10, 2008.&lt;/ref&gt; S novim vlasnikom na čelu kluba, Auerbach je povukao nekoliko poteza koji će vratiti Celticse na pobjedničke staze. Gotovo je odmah poslao McAdooa,&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/history/players/mcadoo_summary.html Bob McAdoo Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100321145107/http://www.nba.com/history/players/mcadoo_summary.html |date=March 21, 2010 }}, nba.com/history. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; bivšeg NBA prvaka, u [[Detroit Pistons]]e u zamjenu za beka [[M. L. Carr]]a, obrambenog specijalista, i dva izbora u prvom krugu drafta [[1980.]] godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; Također je doveo [[plejmejker]]a [[Gerald Henderson|Geralda Hendersona]] iz [[CBA]] lige. Carr, Archibald, Henderson i Ford formirali su, tako, velo efikasnu zadnju liniju i vrlo dobro su funkcionirali s prednjom linijom koju su činili Cowens, Maxwell i Bird. Uz Birdovu [[Nagrada za novaka godine NBA lige|Nagradu za novaka godine]],&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/awards/roy.html Rookie of the Year Award Winners], basketball-reference. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; Celticsi su sezonu završili s omjerom 61:21, što je značilo poboljšanje od 32 utakmice u odnosu na prethodnu sezonu. Nakon snažnog starta u playoffu, izgubili su u konferencijskom finalu od [[Philadelphia 76ers]]a.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1980.html 1980 NBA Playoff Summary], basketball-reference. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt;  
[[File:Larry Bird Lipofsky.jpg|thumb|left|[[Larry Bird]] je cijelu karijeru proveo u Celticsima, a danas ga se smatra jednim od najboljih košarkaša svih vremena.]]
Po završetku te sezone, Auerbach je kompletirao jednu od najneujednačenijih razmjena u historiji NBA lige, dobivši dva buduća člana [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih]] za dva izbora u prvom krugu drafta. Želeći odmah pojačati momčad, Auerbach je oba izbora prepustio [[Golden State Warriors]]ima u zamjenu za jedan njihov izbor i [[Centar (košarka)|centra]] [[Robert Parish|Roberta Parisha]].&lt;ref name=&quot;parish&quot; /&gt; Nakon toga je iskoristio dobiveni izbor na draftu kako bi izabrao [[Krilni centar|krilnog centra]] [[Univerzitet u Minnesoti|Univerziteta u Minnesoti]], [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevina McHalea]].&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/history/draft_round1_1980s.html#1980 Complete First R&lt;!-- article title --&gt;ound Results&amp;nbsp;– 1980–89] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100321192607/http://www.nba.com/history/draft_round1_1980s.html#1980 |date=March 21, 2010 }}, nba.com/history/draft. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; Tako je formirana prva &quot;Velika trojka&quot; u historiji Celticsa – Bird, Parish i McHale – koja je zajedno igrala sve do [[1992.]] godine i osvojila tri naslova prvaka,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.realclearsports.com/lists/top_trios_in_sports/bird_mchale_parish.html|title=RealClearSports - 1. Bird/McHale/Parish|first=Posted on 10 26 10 2:05 AM|last=UTC|website=www.realclearsports.com|access-date=2020-03-01|archivedate=2018-12-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181206145633/http://www.realclearsports.com/lists/top_trios_in_sports/bird_mchale_parish.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; a kasnije je opisana kao najbolja napadačka linija u historiji NBA lige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.si.com/vault/2004/07/12/376468/wheres-the-chief-robert-parish-left-the-game-vowing-never-to-return-but-like-his-old-teammates-from-boston-hes-no-longer-content-to-be-on-the-sideline|title=Where's the Chief? Robert Parish left the game vowing never to return. But like his old teammates from Boston, he's no longer content to be on the sideline|first=Leigh|last=Montville|website=Vault}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=SPRj9R73tA0C&amp;pg=PA83&amp;lpg=PA83&amp;dq=bird+mchale+parish+best+frontcourt&amp;source=bl&amp;ots=rvxNiLSuxI&amp;sig=ACfU3U1sVMKNp8kZ4aAkkMY2lrJ580oSVA&amp;hl=en&amp;ppis=_e&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjDgLe97YHlAhWxnOAKHWn-Be84KBDoATAEegQICRAB#v=onepage&amp;q=bird+mchale+parish+best+frontcourt&amp;f=false|title=Rivals: Legendary Matchups That Made Sports History|first1=David K.|last1=Wiggins|first2=R. Pierre|last2=Rodgers|date=October 4, 2012|publisher=University of Arkansas Press|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=birdbio&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/history/players/bird_bio.html|title=Larry Bird Bio|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|work=NBA.com|accessdate=August 17, 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.courant.com/news/connecticut/hc-xpm-1998-01-19-9801190125-story.html|title=FANS JUST SEE THAT NUMBER|first=JEFF JACOBS; Courant Sports|last=Columnist|website=courant.com}}&lt;/ref&gt;

Iako su te sezone izgubili [[Dave Cowens|Davea Cowensa]], koji se umirovio, Celticsi su [[NBA sezona 1980./1981.|sezonu 1980./1981.]] pod trenerom [[Bill Fitch|Billom Fitchom]] završili s omjerom 62:20.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Stats_YearlyWinLoss.html Yearly Win/Loss Record], nba.com. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; U konferencijskom su finalu ponovo igrali protiv 76ersa, koji su ih vodili 3:1, samo da bi se Celticsi vratili i osvojili konferenciju pobjedom 91:90 u sedmoj utakmici serije. Celticsi su u finalu pobijedili [[Houston Rockets]]e i osvojili naslov,&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1981.html 1981 NBA Playoff Summary], basketball-reference. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; a Maxwell je imenovan [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA finala|najkorisnijeg igrača finalne serije]].&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/history/finalsmvps.html Finals MVP], nba.com/history. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt;

Po završetku [[NBA sezona 1981./1982.|sezone 1981./1982.]], Celticsi su ponovo igrali protiv 76ersa u finalu, ali su ovoga puta izgubili u sedam utakmica.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1982.html 1982 NBA Playoff Summary], basketball-reference. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone su u drugom krugu playoffa izgubili 4:0 od [[Milwaukee Bucks]]a (prvi puta u historiji kluba su izgubili 4:0),&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1983.html 1983 NBA Playoff Summary], basketball-reference. Retrieved December 7, 2010.&lt;/ref&gt; nakon čega je trener Fitch podnio osvaku, a uprava kluba prodala je franšizu novim vlasnicima na čelu s [[Don Gaston|Donom Gastonom]].&lt;ref name=&quot;gaston&quot; /&gt;

Novi trener [[K. C. Jones]] završio je [[NBA sezona 1983./1984.|sezonu 1983./1984.]] s omjerom 62:20 i vratio Celticse u [[NBA finale|finale]] nakon tri godine stanke.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/teams/BOS/1984.html Boston Celtics Roster and Statistics], basketball-reference. Retrieved December 11, 2010.&lt;/ref&gt; Celticsi su gubili 2:1 u finalu, ali su se vratili i pobijedili [[Los Angeles Lakers]]e za svoj 15. naslov prvaka.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/The1984NBAFinals_121203.html The 1984 NBA Finals], nba.com. Retrieved December 11, 2010.&lt;/ref&gt; U ovoj je seriji Bird obnovio svoje sveučilišno rivalstvo s [[Magic Johnson|Magicom Johnsonom]]. Po završetku ove sezone, Auerbach je formalno podnio ostavku kao generalni menadžer kluba, ali je ostao u klubu kao predsjednik momčadi.&lt;ref name=&quot;red&quot;/&gt; Naslijedio ga je [[Jan Volk]].&lt;ref name=&quot;red&quot;/&gt;

Sljedeće sezone, Lakersi i Celticsi su ponovo igrali finale, ali su Lakersi ovoga puta bili uspješniji.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1985.html 1985 NBA Playoff Summary], basketball-reference.com. Retrieved December 11, 2010.&lt;/ref&gt; Bio je to prvi puta u historiji da su Lakersi pobijedili Celticse u finalu i jedini put da je druga momčad osvojila naslov prvaka u [[Boston Garden]]u. Naredne sezone, Celticsi su dobili [[Bill Walton|Billa Waltona]] iz [[Los Angeles Clippers]]a u zamjenu za Maxwella.&lt;ref&gt;[http://lexnihilnovi.blogspot.com/2007/11/postscript-on-walton-maxwell-trade.html Postscript on the Walton-Maxwell Trade], lexnihilnovi.blogspot.com September 7, 1985. Retrieved December 11, 2010.&lt;/ref&gt; Walton je bio All-Star igrač i MVP lige kada je [[1977.]] godine predvodio [[Portlan Trail Blazers]]e do naslova prvaka, ali su ga ozljede značajno ograničile u narednim godinama. Smatran najboljim dodavačem među centrima, Walton je uspio ostati zdrav i biti značajna karika u uspjehu Celticsa [[1986.]] godine.

Na [[NBA draft 1986.|draftu 1986.]] godine, Celticsi su dobili drugi izbor te su potpisali [[Len Bias|Lena Biasa]], zvijezdu [[Univerzitet u Marylandu|Univerziteta u Marylandu]] i jednog od najvećih talenata svog doba.&lt;ref&gt;Jackson, Scoop [http://sports.espn.go.com/espn/page2/story?page=jackson/060619_bias The legend of Len Bias], sports.espn.go.com. Retrieved December 17, 2010.&lt;/ref&gt; Bias je umro 48 sati nakon drafta od slučajnog predoziranja [[kokain]]om.&lt;ref&gt;[https://www.washingtonpost.com/wp-srv/sports/longterm/memories/bias/launch/biasfrnt.htm The Len Bias Tragedy], washingtonpost.com. Retrieved December 17, 2010.&lt;/ref&gt; Unatoč tragediji, Celticsi su ostali kompetitivni tokom [[NBA sezona 1986./1987.|sezone 1986./1987.]] i došli su do finala,&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1987.html 1987 NBA Playoff Summary], basketball-reference.com. Retrieved December 17, 2010.&lt;/ref&gt; gdje su izgubili od Lakersa u šest utakmica.

Sljedeće su godine izgubili u šest utamica od kasnijeg prvaka, [[Detroit Pistons]]a, u konferencijskom finalu.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1988.html 1988 NBA Playoff Summary], basketball-reference.com. Retrieved December 17, 2010.&lt;/ref&gt; Po završetku sezone, trener [[K.C. Jones]] otišao je u mirovinu, a zamijenio ga je njegov pomoćnik, [[Jimmy Rodgers (košarkaš)|Jimmy Rodgers]]. Nade za [[NBA sezona 1988./1989.|sezonu 1988./1989.]] raspršile su se kada je Bird rano u sezoni morao na operaciju uklanjanja koštanih izraslina u stopalu. Bird nije igrao sve do All-Star pauze, a Celticsi su sezonu završili s 42 pobjede i porazom od Pistonsa u prvom krugu playoffa. Bird se vratio sljedeće sezone i pomogao Celticsima do omjera 52:30. U playoffu, Celticsi su se raspali nakon dvije pobjede u seriji od pet utakmica, izgubivši tri utakmice za redom od [[New York Knicks]]a. Rodgers je dobio otkaz nakon playoffa, a zamijenio ga je njegov pomoćnik i bivši igrač Celticsa, [[Chris Ford]].

Pod Fordovim vodstvom, Celticsi su poboljšali svoj omjer na 56:26 tokom [[NBA sezona 1990./1991.|sezone 1990./1991.]], osvojivši Atlantsku diviziju unatoč činjenici da Bird nije igrao 22 utakmice zbog ozljeda. U playoffu su ponovo izgubili od Pistonsa. Naredne sezone, serija na samom kraju regularnog dijela dovela je Celticse do omjera 51:31 i novog naslova divizijskog prvaka ispred Knicksa. Nakon što su pomeli [[Indiana Pacers]]e u prvom krugu, Celticsi su izgubili u sedam utakmica od [[Cleveland Cavaliers]]a u konferencijskom polufinalu. Problemi s leđima ograničili su Birda na samo 45 utakmica u regularnom dijelu te četiri od ukupno deset utakmica u playoff. Nakon trinaest NBA sezona sa Celticsima i zlatne medalje na [[Olimpijada 1992|Olimpijskim igrama 1992.]] godine s [[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1992.|Dream Teamom]], problemi s leđima prisilili su Birda na umirovljenje [[1992.]] godine.

=== Obnova (1993. – 1998.) ===

Odlazak Birda u mirovinu kao i starenje drugih klupskih legendi prisilili su trenera Forda na obnovu momčadi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Villanova to Retire Former Celtic Player, Coach Chris Ford's Jersey|url=http://www.nba.com/celtics/news/press-ford013006.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=January 30, 2006|accessdate=October 21, 2018}}&lt;/ref&gt; Nade su bile usmjerene na dvadesetšestogodišnjeg [[Reggie Lewis|Reggieja Lewisa]], [[nisko krilo]] iz bostonskog [[Sjeveroistočni univerzitet|Sjeveroistočnog univerziteta]]. U prvoj utakmici prvog kruga [[NBA playoff 1993.|playoffa 1993.]] godine, Lewis se srušio na terenu tokom utakmice sa [[Charlotte Hornets]]ima.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1993.html 1993 NBA Playoff Summary], basketball-reference.com. Retrieved November 22, 2010.&lt;/ref&gt; Više nije igrao te sezone, s obzirom da su Celticsi izgubili naredne tri utakmice, a liječnici su mu dijagnosticirali srčanu manu.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1993/09/13/sports/pro-basketball-reggie-lewis-s-family-had-history-heart-problems-report-asserts.html PRO BASKETBALL; Reggie Lewis's Family Had a History of Heart Problems, Report Asserts&amp;nbsp;– New York Times] nytimes.com September 13, 1993. Retrieved November 22, 2010.&lt;/ref&gt; Iako je Lewis uspio dobiti odobrenje liječnika za povratak na teren, to se nikada nije dogodilo jer je iznenada preminuo od srčanog udara dok je vježbao na terenu Univerziteta Brandeis tokom pauze između sezona.&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101930809-162165,00.html Did Reggie Lewis Have to Die?&amp;nbsp;– TIME] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120218081831/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101930809-162165,00.html |date=2012-02-18 }}, time.com June 21, 2001. Retrieved November 22, 2010.&lt;/ref&gt; Celticsi su mu odali počast tako što su umirovili njegov dres s brojem 35.&lt;ref name=&quot;lewis&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/celtics/news/070203_RememberingReggie.html|title=Remembering Reggie... – The Official Site of the BOSTON CELTICS|publisher=|accessdate=June 30, 2015}}&lt;/ref&gt; Kevin McHale se umirovio nakon poraza od Hornetsa [[1993.]] godine, a kraj &quot;Velike trojke&quot; uslijedio je [[1994.]] godine kada je Parish potpisao za Hornetse.&lt;ref name=&quot;parish&quot;&gt;Editors of Publication International, Ltd. [http://entertainment.howstuffworks.com/robert-parish-at.htm Robert Parish] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607223152/http://entertainment.howstuffworks.com/robert-parish-at.htm |date=2013-06-07 }}, entertainment.howstuffworks.com. Retrieved November 22, 2010.&lt;/ref&gt; Momčad se potpuno raspala i završila je sezonu s omjerom 32:50, bez nastupa na playoffu. 
[[File:Lipofskydotcom Pitino-31817.jpg|thumb|Sveučilišni trener [[Rick Pitino]] (lijevo, pored [[Bill Russell|Billa Russella]]) trebao je preporoditi Celticse nakon odlaska &quot;Velike trojke&quot;, ali nije imao uspjeha u tom pothvatu.]]
Godine [[1994.]], Celticsi su u klub vratili bivšeg igrača, poznat po svom navijanju s ručnikom, [[M. L. Carr]]a i to na mjesto potpredsjednika košarkaških operacija. U suradnji s generalnim menadžerom Volkom, Carr je u prvom krugu [[NBA draft 1994.|drafta 1994.]] godine odabrao [[Eric Montross|Erica Montrossa]], zvijezdu [[Univerzitet Sjeverne Karoline|Univerziteta Sjeverne Karoline]]. Montross je trebao biti prvi nasljednik nove moćne generacije Celticsa, ali nije napredovao te je u konačnici poslan na razmjenu. [[NBA sezona 1994./1995.|Sezona 1994./1995.]] bila je posljednja sezona Celticsa u [[Boston Garden]]u. Te su godine potpisali već starog [[Dominique Wilkins|Dominiquea Wilkinsa]], tada slobodnog igrača, koji je sa 17.8 poena po utakmici bio momčadski rekorder te sezone. [[Hrvatska|Hrvatski]] centar [[Dino Rađa]] ojačao je obrambenu liniju momčadi, što joj je značajno nedostajalo prethodne sezone. Celticsi su izborili doigravanje, ali su izgubili od velikih favorita, [[Orlando Magic]]a, u četiri utakmice. Po završetku sezone, momčad se preselila u tadašnji Fleet Center, koji danas nosi ime [[TD Garden]]. Carr je dao otkaz Fordu i sam je preuzeo momčad. Na draftu su izabrali sveučilišnu zvijezdu Erica Williamsa, a sezonu su završili s omjerom 33:49.

Naredna sezona bila je još gora. Celticsi su izgubili rekordnih 67 utakmica i postavili neslavni rekord sa samo jednom pobjedom protiv ostalih momčadi Atlantske divizije te samo 15 pobjeda cijele sezone. Iako se [[Antoine Walker]], kog su Celticsi draftali u prvom krugu te godine, istaknuo, Carrov trenerski mandat smatran je neuspjehom te je on preuzeo drugu poziciju u upravi kluba nakon što je vlasnik Paul Gaston uspio uvjeriti slavnog sveučilišnog trenera [[Rick Pitino|Ricka Pitina]] da preuzme prvu momčad, ali i druge pozicije u upravi, uključujući i onu predsjednika momčadi. Imenovanje na potonju funkciju bilo je izrazito kontroverzno s obzirom da je [[Red Auerbach]], koji je još uvijek držao tu poziciju, tu vijest čuo preko lokalnih medija. Nažalost po franšizu, Pitino se nije pokazao spasiteljem koji je trebao biti, a Auerbach je časno podnio doživljeno izgurivanje, iako momčad nije napredovala.

Na [[NBA draft 1997.|draftu 1997.]] godine, Celticsi su dobili treći i šesti izbor,&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/history/draft_round1_1990s.html#1997 Complete First round Results&amp;nbsp;– 1990–99] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120124032549/http://www.nba.com/history/draft_round1_1990s.html#1997 |date=2012-01-24 }} nba.com/history. Retrieved November 5, 2010.&lt;/ref&gt; koje su iskoristili da potpišu [[Chauncey Billups|Chaunceyja Billupsa]] i [[Ron Mercer|Rona Mercera]]. Mlada momčad koja je sezonu prije izgubila 67 utakmica raspuštena je - [[David Wesley]], [[Dino Rađa]] i [[Rick Fox]] su pušteni iz kluba, a Williams je poslan u [[Denver Nuggets]]e za dva izbora u drugom krugu narednog drafta (Williams će se kasnije vratiti u klub i provesti u njemu četiri godine). U razmjeni s Knicksima, u klub je došao i [[Walter McCarty]]. Celtisci su snažno startali u novoj sezoni, iznenadivši prvake [[Chicago Bulls]]e na otvaranju sezone,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1997/11/02/sports/on-basketball-pitino-s-young-guns-overrun-the-bulls.html|title=ON BASKETBALL; Pitino's Young Guns Overrun The Bulls|first=Ira|last=Berkow|date=November 2, 1997|publisher=|accessdate=October 18, 2017|via=www.nytimes.com}}&lt;/ref&gt; a dobre igre mladih igrača dovele su do povećanja broja pobjeda s 15 na 36, unatoč nekoliko serija poraza tokom sezone.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/celtics/celtics_history.html#33|title=Boston Celtics History – Celtics.com – The official website of the Boston Celtics|first=Boston|last=Celtics|website=www.nba.com|accessdate=October 18, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20121026022832/http://www.nba.com/celtics/celtics_history.html#33|archive-date=October 26, 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/news/boston-wins-without-pitino/|title=Boston Wins Without Pitino|publisher=|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt;  Billups je ubrzo poslan u [[Toronto Raptors]]e,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1998/02/19/sports/basketball-kenny-anderson-is-traded-to-celtics-in-7-player-deal.html|title=BASKETBALL; Kenny Anderson Is Traded To Celtics in 7-Player Deal|first=Mike|last=Wise|date=February 19, 1998|publisher=|accessdate=October 18, 2017|via=www.nytimes.com}}&lt;/ref&gt; dok je Mercer otišao u Nuggetse tokom svoje treće sezone u klubu.&lt;ref&gt;[http://www.celticslife.com/2012/05/what-hell-happened-toron-mercer.html What the Hell Happened to&amp;nbsp;... Ron Mercer?], celticslife.com May 25, 2012. Retrieved June 13, 2012.&lt;/ref&gt;

=== Era Paula Piercea (1998. – 2013.) ===

Tokom [[NBA draft 1998.|drafta 1998.]] godine, Celticsi su izabrali [[Paul Pierce|Paula Piercea]],&lt;ref&gt;[http://www.mynbadraft.com/1998 1998 NBA Draft History&amp;nbsp;– Round 1], mynbadraft.com. Retrieved June 4, 2004.&lt;/ref&gt; sveučilišnu zvijezdu za koju se vjerovalo da će biti draftana puno prije nego su ju Celticsi izabrali kao 10. ukupni izbor. Pierce je imao gotovo trenutan učinak na igru Celticsa u [[NBA sezona 1998./1999.|sezoni 1998./1999.]], inače skraćenoj zbog ''lockouta'', postižući prosječno 19.5 poena po utakmici, a dobio je i nagradu za Novaka mjeseca u veljači nakon što je imao najviše ukradenih lopti u ligi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2479&amp;dat=20000828&amp;id=c1M1AAAAIBAJ&amp;sjid=ZyUMAAAAIBAJ&amp;pg=1222,27991407|title=Philippine Daily Inquirer – Google News Archive Search|website=news.google.com|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt; Međutim, unatoč Pierceu, Celticsi su se i dalje mučili jer trener Pitino naprosto nije znao posložiti igru. Nakon što su Celticsi [[1. ožujka]] [[2000.]] godine izgubili od [[Toronto Raptors]]a košom [[Vince Carter|Vincea Cartera]] sa zvukom sirene, Pitino je održao slavni govor nazvan &quot;Navijači, [[Larry Bird]] neće ući kroz ta vrata&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=There's something about Pitino and the Celtics|magazine=[[Sporting News|The Sporting News]]|date=March 13, 2000|author=D'Alessandro, Dave|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1208/is_11_224/ai_60498918/|archive-url=https://archive.today/20120708184710/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1208/is_11_224/ai_60498918/|url-status=dead|archive-date=July 8, 2012|accessdate=June 11, 2009}}&lt;/ref&gt; U siječnju [[2001.]] godine podnio je ostavku.&lt;ref&gt;[http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/news/2001/01/08/pitino_ap/ Pitino's resignation doesn't mean an end to his career], sportsillustrated.cnn.com January 8, 2001. Retrieved January 9, 2001.&lt;/ref&gt; 
[[File:Paul Pierce 2008-01-13.jpg|thumb|left|Draftan od strane Celticsa [[1998.]] godine, [[Paul Pierce]] će postati zvijezda momčadi, a dobit će i nagradu za MVP-ja NBA finala [[2008.]] godine, kada je s momčadi postao NBA prvak.]]
Nakon Pitinove ostavke, Celticsi su doživjeli umjerni pomak pod trenerom [[Jim O'Brien (košarkaš, rođen 1952.|Jimom O'Brienom]]. Pierce je u međuvremenu sazrio u pravu NBA zvijezdu, a dobro su ga komplementirali [[Antoine Walker]] i drugi igrači što su ih Celticsi potpisali tokom godina. U trenutku Pitinova odlaska, Celticsi su imali omjer 12:21, što je O'Brien uspio poboljšati na 24:24.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/teams/BOS/ Franchise Index], basketball-reference.com. Retrieved January 3, 2005.&lt;/ref&gt; Nakon [[NBA sezona 2000./20001.|sezone 2000./2001.]], O'Brien je dobio stalni posao kao glavni trener. Klub je na [[NBA draft 2001.|draftu 2001.]] godine imao čak tri izbora, što je bila posljedica brojnih razmjena iz prethodnih perioda. Igrači koje su potpisali bili su [[Joe Johnson (košarkaš)|Joe Johnson]], [[Joseph Forte|Joe Forte]] i [[Kedrick Brown]]. Od sve trojice, jedino je Johnson uspio izgraditi karijeru te je, nakon odlaska iz Celticsa, postao All-Star igrač.

Celticsi su u [[NBA sezona 2001./2002.|sezonu 2001./2002.]] ušli s niskim očekivanjima. Uspjeh momčadi s kraja prethodne sezone mahom je zaboravljen, tako da su komentatori bili prilično iznenađeni kada su Celticsi i [[New Jersey Nets]]i zasjeli na vrh Atlantske divizije ispred 76ersa, koji su sezonu ranije igrali [[NBA finale]]. U prvom krugu [[NBA playoff 2002.|playoffa]], Celticsi su pobijedili upravo 76erse u teškoj seriji (3:2). Pierce je u posljednjoj utakmici postigao 46 poena za visoku pobjedu Celticsa u [[FleetCenter]]u. U konferencijskom su polufinalu pobijedili favorizirane [[Detroit Pistons]]e rezultatom 4:1, da bi u svom prvom konferencijskom finalu još od [[1988.]] godine pali od Netsa ukupno 4:2, iako su vodili 2:1 na početku serije.&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_2002.html 2002 NBA Playoffs] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922012146/http://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_2002.html |date=September 22, 2013 }}, basketball-reference.com. Retrieved August 4, 2003.&lt;/ref&gt;

[[Paul Gaston]] je naredne sezone prodao momčad kompaniji [[Boston Basketball Partners L.L.C.]],&lt;ref name=&quot;nba.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nba.com/celtics/news/Partners_123102.html |title=Boston Basketball Partners Assume Ownership of Celtics Franchise |work=NBA.com |date=December 31, 2002 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628184526/http://www.nba.com/celtics/news/Partners_123102.html |archivedate=June 28, 2011}}&lt;/ref&gt; koju su vodili [[H. Irving Grousbeck]], [[Wycliffe Grousbeck]]i [[Steve Pagliuca]]. Momčad je ponovo igrala playoff, ali su u drugom krugu izgubili 4:0 od Netsa, iako su četvrtu utakmicu odveli do čak dva produžetka. Prije eliminacije, Celticsi su svog bivšeg beka, [[Danny Ainge|Dannyja Aingea]], doveli na poziciju generalnog menadžera, dok je njegov prethodnik Chris Wallace premješten na drugo radno mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/playoffs2003/ 2003 NBA Playoffs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181107233033/http://www.nba.com/playoffs2003/ |date=November 7, 2018 }}, nba.com, accessed May 2, 2003.&lt;/ref&gt; Ainge je vjerovao kako je tadašnja momčad došla do svog vrhunca te je promptno poslao Antoinea Walkera u [[Dallas Mavericks]]e, zajedno s [[Tony Delk|Tonyjem Delkom]].&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/mavericks/news/mavs_aquire_antoine_walker_boston.html Mavs Acquire &amp;#91;sic&amp;#93; Antoine Walker and Tony Delk from Boston], nba.com/mavericks. Retrieved April 6, 2006.&lt;/ref&gt; U smjeru Bostona otišli su često ozlijeđeni [[Raef LaFrentz]], [[Chris Mills (košarkaš)|Chris Mills]] i [[Jiří Welsch]]&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/roster/102003_CelticsAcquireLafrentz.html Celtics Acquire LaFrentz, Mills &amp; Welsch From Mavericks], nba.com. Retrieved April 6, 2005.&lt;/ref&gt; te izbor u prvom krugu drafta [[2004.]] godine. Celticsi su naredne sezone uspjeli izboriti playoff, ali su pometeni od strane [[Indiana Pacers]]a, koji su sve četiri utakmice pobijedili s velikom razlikom.&lt;ref&gt;[http://sports.espn.go.com/nba/playoffs2004/series?series=indbos 2004 NBA Playoffs], sports.espn.go.com. Retrieved June 14, 2004.&lt;/ref&gt;

==== Dolazi &quot;Doc&quot; (2004. – 2007.) ====
[[File:Doc Rivers.JPG|thumb|right|Glavni trener [[Doc Rivers]] odveo je Celticse do naslova prvaka [[2008.]] godine.]]
Kada je [[Doc Rivers]] preuzeo Celticse [[2004.]] godine,&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120708065626/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1355/is_20_105/ai_n6160431/ Doc Rivers goes back to the bench, hired to coach Boston Celtics], findarticles.com May 17, 2004, accessed May 20, 2004.&lt;/ref&gt; bili su mlada momčad koja je na prethodnom draftu dovela [[Al Jefferson|Ala Jeffersona]], [[Delonte West|Delontea Westa]] i [[Tony Allen (košarkaš)|Tonyja Allena]]. Ipak, činilo se kako imaju dobru mladu jezgru, predvođenu Pierceom i Jeffersonom, koja je dobro funkcionirala s klupskim veteranima. Celticsi su ostvarili omjer 45:37 i po prvi puta nakon [[1992.]] godine osvojili Atlantsku diviziju, dobivši veliku pomoć od Antoinea Walkera, koji se vratio u klub usred sezone. U prvom krugu playoffa ponovo su izgubili od Pacersa, a serija je završila sramotnim porazom od 27 razlike u sedmoj utakmici, koja se igrala u [[Boston]]u. Po završetku sezone, klub je ponovo razmijenio Walkera, ovoga puta s [[Miami Heat]]om. Unatoč Pierceovoj sezoni karijere, u kojoj je postavio osobni rekord od 26.8 poena po utakmici, Celticsi su izostali s playoffa nakon omjera 33:49, što je bila posljedica mladosti momčadi, ali i čestih promjena u sastavu tokom sezone. Među promjenama su bile razmjene mladih igrača [[Marcus Banks|Marcusa Banksa]], [[Ricky Davis|Rickyja Davisa]] i  [[Mark Blount|Marka Blounta]] za bivšeg prvog izbora drafta, [[Michael Olowokandi|Michaela Olowokandija]], koji nikada nije realizirao svoj potencijal, i bivšeg All-Star igrača, [[Wally Szczerbiak|Wallyja Szczerbiaka]].

Obnova momčadi nastavljena je tokom [[NBA draft 2006.|drafta 2006.]] godine. Celticsi su odabrali plejmejkera [[Rajon Rondo|Rajona Ronda]] iz [[Kentucky]]ja, što se pokazao kao važan potez jer će Rondo biti jedan od ključnih igrača u obnovi momčadi narednih sezona. U drugom su krugu potpisali [[Leon Powe|Leona Powea]].&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/news/draft-central/press062806-draft-rights-powe.html Celtics Acquire Draft Rights to Leon Powe], nba.com, accessed April 7, 2008.&lt;/ref&gt; [[NBA sezona 2006./2007.|Sezona 2006./2007.]] bila je vrlo tmurna za franšizu. Prvo je, u listopadu [[2006.]] godine, preminuo [[Red Auerbach]], jedna od rijetkih živućih osoba koja je bila dio [[NBA]] lige od osnivanja [[1946.]] godine;&lt;ref&gt;[http://sports.espn.go.com/nba/news/story?id=2642131 Legendary Celtics coach Auerbach dead at age 89], sports.espn.go.com October 29, 2006. Retrieved October 31, 2006.&lt;/ref&gt; imao je 89 godina. Nakon ozljede Piercea, Celticsi su od kraja prosinca [[2006.]] godine do početka veljače [[2007.]] godine ostvarili katastrofalan omjer od 2:22. Iako im je bek [[Tony Allen (košarkaš)|Tony Allen]] dao određenu podršku i on se ubrzo ozlijedio nakon nepotrebnog zakucavanja na kraju jedne utakmice.&lt;ref&gt;Gil, Gideon [https://www.boston.com/news/health/blog/2008/09/recovery_from_a.html Recovery from ACL tear took 6–9 months], boston.com September 8, 2008. Retrieved September 18, 2008.&lt;/ref&gt; Sezona je zaključena s omjerom 24:58, drugim najgorim u ligi te uz neslavni klupski rekord od 18 poraza u nizu.&lt;ref&gt;[http://sports.espn.go.com/nba/news/story?id=2866831 Celtics finished with second-worst record last season], sports.espn.go.com May 10, 2007, accessed May 14, 2008.&lt;/ref&gt; Nakon ovako loše sezone, Celticsi su samo mogli nadati visokom izboru na sljedećem draftu, na kojem bi mogli potpisati ili [[Greg Oden|Grega Odena]] ili [[Kevin Durant|Kevina Duranta]], međutim lutrija drafta dala im je tek peti ukupni izbor u prvom krugu.

==== Nova &quot;Velika trojka&quot;: Pierce, Allen i Garnett (2007. – 2012.) ====
[[File:Ray Allen 2008-01-13.jpg|thumb|left|[[Ray Allen]] je drugi član nove &quot;Velike trojke&quot; koji se pridružio Celticsima.]]
Tokom ljeta [[2007.]] godine, generalni menadžer [[Danny Ainge]] napravio je seriju poteza koji su Celticse vratili u sam vrh. Tokom draft večeri, Ainge je razmijenio peti izbor drafta, [[Jeff Green (košarkaš)|Jeffa Greena]], [[Wally Szczerbiak|Wallyja Szczerbiak]] i [[Delonte West|Delontea Westa]] za budućeg All-Star igrača [[Ray Allen|Raya Allena]] iz [[Seattle SuperSonics|Seattlea]], kao i za Seattleov izbor u drugom krugu drafta, kog su Celticsi iskoristili za potpisivanje [[Glen Davis (košarkaš)|Glena &quot;Big Baby&quot; Davisa]].&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/draft/press062807-ray-allen-trade.html Celtics Acquire Seven-Time All-Star Ray Allen from Sonics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120606003414/http://www.nba.com/celtics/draft/press062807-ray-allen-trade.html |date=June 6, 2012 }}, nba.com. Retrieved July 12, 2007.&lt;/ref&gt; Celticsi su tada poslali [[Ryan Gomes|Ryana Gomesa]], [[Gerald Green|Geralda Greena]], [[Al Jefferson|Ala Jeffersona]], [[Theo Ratliff|Thea Ratliffa]], [[Sebastian Telfair|Sebastiana Telfaira]] i izbor u prvom krugu drafta [[Minnesota Timberwolves]]ima za krilnog centra [[Kevin Garnett|Kevina Garnetta]], koji je već tada uživao status zvijezde.&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/news/press073107-garnett.html Celtics Acquire 10-Time All-Star Kevin Garnett], nba.com. Retrieved July 31, 2007.&lt;/ref&gt; Ovi potezi stvorili su novu &quot;Veliku trojku&quot; Boston Celticsa, ovoga puta sastavljanu od Piercea, Allena i Garnetta.

[[NBA sezona 2007./2008.|Sezona 2007./2008.]] bila je jedna od najboljih u historiji kluba. U regularnoj sezoni, Celticsi su uspjeli ostvariti najbolje poboljšanje omjera u odnosu na prethodnu sezonu u historiji lige, ostvarivši omjer od 66:16, odnosno poboljšanje od čak 42 utakmice u odnosu na [[NBA sezona 2006./2007.|sezonu 2006./2007.]] Međutim, unatoč dobroj sezoni, Celticsi su se mučili u prvom dijelu playoffa, igravši čak sedam utakmica s [[Atlanta Hawks]]ima i [[Cleveland Cavaliers]]a prije nego su u konferencijskom finalu pobijedili [[Detroit Pistons]]e u šest utakmica, uz dvije pobjede u gostima.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://espn.go.com/nba/recap?gameId=280530008|title=Pierce shoots Celtics to first Finals appearance since '87|work=ESPN.com|agency=Associated Press|date=May 30, 2008|accessdate=May 30, 2008}}&lt;/ref&gt;

Finale je bio novi historijski okršaj s [[Los Angeles Lakers]]ima, ukupno 11. u historiji lige i prvi od [[1987.]] godine. Celticsi su pobijedili u prvoj utakmici (98:88), mahom zahvaljujući odličnoj igri Kevina Garnetta i dramatičnom povratku Paula Piercea u drugom poluvremenu, nakon ozljede koljena. Drugu su utakmicu pobijedili 108:102, iako su gotovo prosuli prednost od 24 poena u četvrtoj četvrtini. Kako se serija preselila u [[Los Angeles]], Lakersi su uspjeli zaustaviti Garnetta i Piercea u trećoj utakmici, pobijedivši 87:81. Međutim, Celticsi su u četvrtoj utakmici nadoknadili deficit od 24 poena i pobijedili 97:91, postavivši tako rekord za najveći povratak u regularnom vremenu u historiji NBA finala. Iako su ponovo prosuli veliko vodstvo, Lakersi su uspjeli održati prednost i pobijedili petu utakmicu 103:98, nakon čega se serija vratila u [[Boston]]. U šestoj su utakmici Celticsi potpuno dominirali i pobijedili s visokih 131:92, osvojivši tako svoj 17. naslov NBA prvaka. [[Paul Pierce]] je proglašen [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA finala|MVP]]-jem finalne serije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sports.espn.go.com/nba/recap?gameId=280617002|title=Celtics smash Lakers, bring home 17th NBA championship|publisher=ESPN |agency=Associated Press|date=June 17, 2008|accessdate=June 17, 2008}}&lt;/ref&gt; Ovom pobjedom, Celticsi su postavili rekord za najviše odigranih utakmica u postsezoni, odigravši 26 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2008/06/17/sports/basketball/17nba.html?pagewanted=print|title=Celtics Remain Mindful Of a Missed Opportunity|date=June 17, 2008|first=Howard|last=Beck|newspaper=The New York Times|page=D2}}&lt;/ref&gt;
[[File:Kevin Garnett 2008-01-13.jpg|thumb|[[Kevin Garnett]] je stigao malo poslije Allena te je tako kompletirao novu &quot;Veliku trojku&quot;.]]
Celticsi su [[NBA sezona 2008./2009.|sezonu 2008./2009.]] startali s omjerom 27:2, što je tada bilo najbolje otvaranje lige u historiji.&lt;ref&gt;[https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gKyAf4srenZECaWOsfizcspJ2x3Q NBA Celtics win 19th straight to set franchise record], news.google.com December 23, 2008. Retrieved December 24, 2008.&lt;/ref&gt; Također su postavili novi klupski rekord od 19 pobjeda u nizu.&lt;ref&gt;[http://sports.outsidethebeltway.com/2008/12/lakers-snap-celtics-19-game-winning-streak/ Lakers snap Celtics 19 game winning streak], outsidethebeltway.com December 25, 2008. Retrieved December 26, 2008.&lt;/ref&gt; Nakon All-Star vikenda, [[Kevin Garnett]] se ozlijedio u porazu od [[Utah Jazz]]a i propustio posljednjih 25 utakmica sezone te je, na koncu, otpisan i za doigravanje. Klub je, unatoč hendikepu, završio sezonu sa 62 pobjede, ali je u doigravanju ispao već u drugom kolu od [[Orlando Magic]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nypost.com/f/print/sports/more_sports/ewing_prophetic_as_magic_beat_celtics_sBpcbCKFHHZ5hLwVFnnQ2H|title=EWING PROPHETIC AS MAGIC BEAT CELTICS IN GAME 7|first=Marc|last=Berman|date=May 18, 2009|work=New York Post|accessdate=September 17, 2009}}&lt;/ref&gt;

Početak sljedeće sezone obilježio je povratak Kevina Garnetta, ali i dolasci [[Rasheed Wallace|Rasheeda Wallacea]] i [[Marquis Daniels|Marquisa Danielsa]]; Celticsi su imali odličan omjer 23:5 te su u jednom trenutku imali najbolji omjer lige. Međutim, Doc Rivers je tada odlučio smanjiti minutažu zvijezdama u godinama kako bi bili spremniji za doigravanje. Posljedica toga bio je omjer od 27:27 do kraja sezone, koju su Celticsi zaključili s omjerom 50:32.&lt;ref&gt;Lowe, Zach [http://celticshub.com/2010/03/03/home-court-records-and-champions/ Home Court Records and Champions], celticshub.com March 3, 2010. Retrieved March 14, 2010.&lt;/ref&gt; Iako su bili tek četvrti nositelji, Celticsi su došli do [[NBA finale|NBA finala]]. U postsezoni, plejmejker [[Rajon Rondo]] stekao je status zvijezde.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.usatoday.com/sports/basketball/nba/2010-05-28-celtics-magic-game-5_N.htm|title=Celtics finally finish off Magic in Game 6 to head back to Finals|date=May 28, 2010|work=USA Today|accessdate=May 29, 2010 | first=Jeff | last=Zillgitt}}&lt;/ref&gt; Finale je donijelo 12. međusobni okršaj s Lakersima. Nakon vodstva od 3:2 prije šeste utakmice u [[Los Angeles]]u, činilo se kako će Celticsi osvojiti svoj 18. naslov. Međutim, početni centar Celticsa, [[Kendrick Perkins]], doživio je tešku ozljedu koljena u šestoj utakmici&lt;ref&gt;{{cite news|last=Beacham|first=Greg|url=https://sports.yahoo.com/nba/recap?gid=2010061713&amp;print=1|title=Lakers edge Celtics in Game 7, win 16th title|agency=Associated Press|date=June 18, 2010|accessdate=June 18, 2010|work=Yahoo! Sports}}&lt;/ref&gt; i Celticsi su, na koncu, izgubili seriju u sedmoj utakmici.

U pauzi među sezonama, Celticsi su potpisali dva bivša All-Star centra, [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]] i [[Jermaine O'Neal|Jermainea O'Neala]], s obzirom da se Perkinsov oporavak očekivao tek u veljači [[2011.]] godine. Shaquov dolazak će, kako se ispostavilo, dovesti do Perkinsova odlaska - Celticsi su imali omjer 33:10 u utakmicama koje je Perkins propustio zbog ozljede,&lt;ref name=&quot;may&quot;&gt;{{cite news|last=May |first=Peter |title=Celtics Creak Toward Postseason, Hoping They Have Legs for a Run |date=April 11, 2011 |newspaper=[[The New York Times]] |page=D7 |url=https://www.nytimes.com/2011/04/11/sports/basketball/11celtics.html |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xtqIQUpk?url=http://www.nytimes.com/2011/04/11/sports/basketball/11celtics.html?_r=1 |archivedate=April 12, 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; odnosno omjer 19:3 u utakmicama u kojima je Shaq igrao više od 20 minuta.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Payne |first=Greg |title=Doc Rivers: Timing of trade was off |date=May 16, 2011 |work=ESPNBoston.com |url=http://sports.espn.go.com/boston/nba/news/story?id=6555870 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518152756/http://sports.espn.go.com/boston/nba/news/story?id=6555870 |archivedate=May 18, 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Perkins je, tako, poslan u [[Oklahoma City Thunder]] u veljači, kada su Celticsi s omjerom 41:14 bili na vrhu Istočne konferencije, unatoč novoj seriji ozljeda. Nakon razmjene su, doduše, pobijedili samo 15 od posljednjih 27 utakmica. Regularnu sezonu završili su s omjerom 56:26 i pali na treće mjesto.&lt;ref name=may/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Amare Stoudemire back as Celts' reserves top Knicks' second string |date=April 13, 2011 |agency=[[Associated Press]] |publisher=ESPN |url=http://scores.espn.go.com/nba/recap?gameId=310413002 |accessdate=April 14, 2011 |quote=Shaquille O'Neal, who has played 5&amp;nbsp;minutes, 29&amp;nbsp;seconds since February 1, also sat out.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[NBA sezona 2010./2011.|sezona 2010./2011.]] ipak se pokazala važnom - Celticsi su postali tek druga momčad s 3,000 pobjeda u ligi, [[Paul Pierce]] je postao treći igrač kluba s preko 20,000 poena (uz [[Larry Bird|Larryja Birda]] i [[John Havlicek|Johna Havliceka]]), a [[Ray Allen]] je postavio novi rekord lige u pogođenim tricama. Doigravanje su započeli serijom od 4:0 protiv [[New York Knicks]]a, ali su izgubili u drugom krugu u pet utakmica od kasnijih konferencijskih prvaka, [[Miami Heat]]a. Shaquille O'Neal, koji je u drugom krugu odigrao samo 12 minuta u dvije utakmice, umirovio se na kraju sezone.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chris |title=Report card: Shaquille O'Neal |date=May 18, 2011 |work=ESPNBoston.com |url=http://espn.go.com/blog/boston/celtics/post/_/id/4684171/report-card-shaquille-oneal |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110520011654/http://espn.go.com/blog/boston/celtics/post/_/id/4684171/report-card-shaquille-oneal |archivedate=May 20, 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Celticsi su skraćenu sezonu zbog [[NBA lockout 2011.|zabrane rada]] startali s omjerom 0:3 i bez Piercea, koji je imao ozljedu pete. Dolazak All-Star vikenda Celticsi su dočekali s omjerom 15:17, odnosno ispod .500. Međutim, nakon pauze su postali jedna od najboljih momčadi lige ostvarivši omjer 24:10 i osvojivši peti divizijski naslov u nizu te su izborili doigravanje kao četvrtoplasirana momčad. U prvom su krugu igrali protiv Hawksa te su ih, predvođeni Pierceom i Garnettom, pobijedili u šest utakmica. U polufinalu su porazili 76erse u sedam utakmica, ali su u konferencijskom finalu izgubili u sedam utakmica od kasnijih prvaka, [[Miami Heat]]a.

Međusezonu [[2012.]] godine Celticsi su startali sa samo šestoricom igrača pod ugovorom. I dok je Garnett potpisao novi ugovor, Allen je otišao u Miami za manje novca nego što su mu ponudili Celticsi, što je petogodišnji period &quot;Velike trojke&quot; zaključilo s priličnim ogorčenjem. Klub je sezonu završio s 41 pobjedom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nba.si.com/2013/04/15/boston-marathon-bombing-terror-attack-celtics-pacers-game-cancelled-nba |title=NBA cancels game between Celtics and Pacers after Boston Marathon blasts |author=Ben Golliver |work=SI.com |accessdate=June 30, 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222005012/http://nba.si.com/2013/04/15/boston-marathon-bombing-terror-attack-celtics-pacers-game-cancelled-nba/ |archivedate=February 22, 2014 }}&lt;/ref&gt; Doigravanje su startali s 0:3 serijom protiv Knicksa, a iako su uspjeli smanjti na 2:3, na koncu su pali u šestoj utakmici, već u prvom krugu. Celticsi su gotovo izveli čudo u šestoj utakmici kada su serijom 20:0 smanjili vodstvo Knicksa na samo 4 poena, ali nisu imali snage za potpuni preokret.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/recap?gameId=400459963|title=Knicks vs. Celtics – Game Recap – May 3, 2013 – ESPN|website=ESPN.com|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt;

Trener Doc Rivers je u međusezoni dobio dopuštenje kluba za raskid ugovora. Napustio je klub i preuzeo [[Los Angeles Clippers]]e, a Celticsi su dobili nezaštićeni izbor u prvom krugu drafta [[2015.]] godine. Par dana kasnije, Pierce, Garnett (koji se odrekao klauzule o zabrani razmjene), [[Jason Terry]] i [[D. J. White]] poslani su u [[Brooklyn Nets]]e u zamjenu za [[Keith Bogans|Keitha Bogansa]], [[MarShon Brooks|MarShona Brooksa]], [[Kris Humphries|Krisa Humphriesa]], [[Kris Joseph|Krisa Josepha]], [[Gerald Wallace|Geralda Wallacea]] i tri buduća izbora u prvom krugu drafta ([[2014.]], [[2016.]] i [[2018.]]), kao i pravo na razmjenu izbora u prvom krugu drafta [[2017.]] s Netsima.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/9429958/sources-boston-celts-brooklyn-nets-agree-kevin-garnett-paul-pierce-deal|title=Nets, Celtics work out blockbuster|publisher=ESPN|date=June 28, 2013|accessdate=June 28, 2013}}&lt;/ref&gt; Ova je transakcija označila početak pomlađivanja momčadi koje će uslijediti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/celtics/news/press_release/celtics-complete-trade-brooklyn-nets|title=Celtics Complete Trade With Brooklyn Nets|work=[[NBA.com]]|date=July 12, 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Era Browna i Tatuma (2013. – ''danas'') ===
[[File:Brad Stevens on Butler sideline.jpg|thumb|Mladi trener [[Brad Stevens]], koji je imao dobre rezultate s momčadi [[Butler Bulldogs]]a, preuzeo je klupu Celticsa nakon odlaska Doca Riversa i &quot;Velike trojke&quot;.]]
Dana [[3. srpnja]] [[2013.]] godine, Celticsi su objavili kako će [[Brad Stevens]], tadašnji glavni trener sveučilišne ekipe [[Butler Bulldogs]]a, zamijeniti Riversa na mjestu glavnog trenera momčadi.&lt;ref name=&quot;Stevens2013&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/celtics/news/press_release/070313-celtics-hire-brad-stevens-head-coach|title=Celtics Hire Brad Stevens as Head Coach|publisher=|accessdate=June 30, 2015}}&lt;/ref&gt; Ozlijeđeni Rondo vratio se u siječnju, otprilike na polovici sezone, te je imenovan 15. kapetanom u historiji Celticsa, a klub je nastavio s pomlađivanjem tako što je dobio dva izbora na draftu u razmjeni u kojoj su sudjelovala tri kluba; Celticsi su poslali [[Jordan Crawford|Jordana Crawforda]] i [[MarShon Brooks|MarShona Brooksa]] u [[Golden State Warriors]]e, a osim izbora na draftu dobili su i [[Joel Anthony|Joela Anthonyja]] iz [[Miami Heat]]a. Ipak, [[NBA sezona 2013./2014.|sezonu 2013./2014.]] završili su bez playoffa, što je bio prvi put od formiranja druge &quot;Velike trojke&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.usatoday.com/story/sports/nba/2014/04/12/new-york-knicks-los-angeles-lakers-boston-celtics-miss-nba-playoffs-for-first-time/7660189/|title=NBA's big three miss playoffs in same year for first time|publisher=|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt;

U međusezoni, Celticsi su na draftu izabrali [[Marcus Smart|Marcusa Smarta]], kao 6. ukupni izbor, i [[James Young (košarkaš)|Jamesa Younga]], kao 17. ukupni izbor,&lt;ref&gt;{{cite web|title=What can the Celtics do with the sixth pick?|url=http://www.cbssports.com/nba/eye-on-basketball/24584575/draft-options-what-can-the-celtics-do-with-the-sixth-pick|website=CBS Sports|publisher=CBS|accessdate=June 10, 2014|archivedate=2016-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304111729/http://www.cbssports.com/nba/eye-on-basketball/24584575/draft-options-what-can-the-celtics-do-with-the-sixth-pick|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te potpisali [[Evan Turner|Evana Turnera]]. [[NBA sezona 2014./2015.|Sezona 2014./2015.]] donijela je nove značajne promjene u sastavu Celticsa, najveća od kojih je bio odlazak Ronda i novaka [[Dwight Powell|Dwighta Powella]] u [[Dallas Mavericks]]e u zamjenu za centra [[Brandan Wright|Brandana Wrighta]], krilo [[Jae Crowder|Jaea Crowdera]], plejmejkera veterana [[Jameer Nelson|Jameera Nelsona]] i buduće izbore na draftu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/boston-celtics-complete-trade-dallas-mavericks|title=Boston Celtics Complete Trade With Dallas Mavericks|work=Boston Celtics|accessdate=June 30, 2015}}&lt;/ref&gt; Ukupnu su 22 igrača igrala za Celticse te sezone,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/blog/boston/celtics/post/_/id/4718052/roster-overhaul-hasnt-changed-cs-goals|title=Roster overhaul hasn't changed C's goals|publisher=|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt; najbolji strijelac i skakač sezone, [[Jared Sullinger]], ozlijedio se i propustio cijelu sezonu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/boston/nba/story/_/id/12363599/jared-sullinger-boston-celtics-miss-rest-season-due-foot-injury|title=Jared Sullinger of Boston Celtics will miss rest of season due to foot injury|work=ESPN.com|accessdate=June 30, 2015}}&lt;/ref&gt; a momčad je bila tek deseta na Istoku 28 utakmica prije kraja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.boston.com/blogs/sports/columnists/kaufman/2015/02/the_celtics_will_probably_miss_the_playoffs_and_th.html|title=The Celtics Will Probably Miss the Playoffs, and That's Okay|publisher=|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt; Međutim, novi igrač u momčadi, [[Isaiah Thomas (košarkaš)|Isaiah Thomas]], pomogao je momčadi da pobijedi u 22 od posljednje 34 utakmice i završi sezonu s omjerom 40:42, što je bilo dovoljno za sedmo mjesto na tablici i nastup u doigravanju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.masslive.com/celtics/index.ssf/2015/04/on_verge_of_playoffs_isaiah_th.html|title=Now in playoffs, Isaiah Thomas has discovered the Boston Celtics are not one of the NBA's worst teams|publisher=|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt; Međutim, Celticsi su već u prvom krugu pometeni od strane [[Cleveland Cavaliers]]a.

Na sljedećem draftu, Celticsima su se pridružili [[Terry Rozier]], [[R.J. Hunter]], [[Jordan Mickey]] i [[Marcus Thornton (košarkaš, rođen 1993.)|Marcus Thornton]], koji su stigli kao 16., 28., 33. i 45. izbor te godine. U međusezoni, za klub je potpisao i [[Amir Johnson]], dok su [[Gerald Wallace]] i [[Chris Babb]] poslani u Warriorse u zamjenu za krilo [[David Lee (košarkaš)|Davida Leeja]]. Celticsi su narednu sezonu završili omjerom 48:34, što im je donijelo peto mjesto na Istoku. U doigravanju su igrali s [[Atlanta Hawks]]ima. Nakon što su imali tri poena prednosti u posljednjoj četvrtini prve utakmice, [[Avery Bradley]] se ozlijedio i propustio ostatak serije, koju su Celticsi izgubili 4:2 i tako završili svoju sezonu.
{{multiple image
|align=left
|direction=horizontal
|image1 = Jaylen Brown 2017.jpg
|caption1 = [[Jaylen Brown]] 
|width1=190
|image2 = Jayson Tatum (2018).jpg
|caption2 = [[Jayson Tatum]] 
|width2=256
}}
Dana [[8. srpnja]] [[2016.]] godine, Celticsi su potpisali četverostrukog All-Star igrača [[Al Horford|Ala Horforda]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Boston Celtics Sign Al Horford|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/boston-celtics-sign-al-horford|website=NBA.com|accessdate=August 3, 2017|date=July 8, 2016}}&lt;/ref&gt; Tu su sezonu završili s omjerom 53:29 i to kao prvi na Istoku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://boston.cbslocal.com/2017/04/12/celtics-clinch-1-seed-will-face-bulls-in-first-round/|title=Celtics Clinch #1 Seed; Will Face Bulls In First Round|access-date=April 20, 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon što je ozljeda kuka završila impresivnu Thomasovu seriju u doigravanju u drugoj utakmici finala Istoka,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/2710816-isaiah-thomas-out-for-rest-of-2017-nba-postseason-with-hip-injury|title=Isaiah Thomas out for Rest of 2017 NBA Postseason with Hip Injury|first=Scott|last=Polacek|publisher=|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt; Celticsi su na kraju izgubili od Cavaliersa u pet utakmica.

Celticsi su na [[NBA draft 2017.|draftu 2017.]] godine dobili prvi izbor, što je bila posljedica ranijeg izbora osiguranog u razmjeni s Netsima, kada su Pierce i Garnett poslani u [[Brooklyn]], a Celticsi dobili njihov izbor na draftu; kako su Netsi prethodnu sezonu imali najlošiji omjer, Celticsi su na lutriji imali visoke šanse za prvi izbor. Vjerovalo se kako će Celticsi odabrati beka [[Markelle Fultz|Markelleja Fultza]], ali Celticsi su svoj izbor dali [[Philadelphia 76ers|76ersima]] u zamjenu za njihov treći izbor i izbore na budućim draftovima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nba.com/article/2017/06/19/boston-celtics-philadelphia-76ers-trade-draft-picks-0#/ |title=Boston Celtics trade No. 1 overall draft pick to Philadelphia 76ers |last=Reynolds |first=Tim |date=June 19, 2017 |website=NBA.com |access-date=October 8, 2017}}&lt;/ref&gt; Philadelphia je na kraju izabrala Fultza, dok su Celticsi kao treći izbor potpisali [[Jayson Tatum|Jaysona Tatuma]]. [[Semi Ojeleye]], [[Kadeem Allen]] i [[Jabari Bird]] su kasnije odabrani kao 37., 53. 56. u drugom krugu drafta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.cbssports.com/nba/news/2017-nba-draft-picks-complete-results-full-list-of-players-selected-highlights-grades/ |title=2017 NBA Draft picks: Complete results, full list of players selected, highlights, grades |date=June 23, 2017 |website=[[CBS Sports]] |access-date=October 8, 2017}}&lt;/ref&gt; Na početku međusezone, Celticsi su službeno potpisali Tatuma i [[Ante Žižić|Antu Žižića]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Celtics Sign Jayson Tatum, Ante Zizic|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/celtics-sign-jayson-tatum-ante-zizic|website=NBA.com|accessdate=August 3, 2017|date=July 1, 2017}}&lt;/ref&gt; među ostalima, ali najveće pojačanje svakako je bio [[Gordon Hayward]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Boston Celtics Sign Gordon Hayward|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/boston-celtics-sign-gordon-hayward|website=NBA.com|accessdate=August 3, 2017|date=July 14, 2017}}&lt;/ref&gt; Dana [[22. kolovoza]] [[2017.]] godine, Celticsi su dogovorili razmjenu u sklopu koje su Thomas, Crowder i Žižić poslani Cavaliersima, zajedno s izborom na draftu [[2018.]] godine što su ga Celticsi ranije dobili od Netsa, a u Boston je stigla superzvijezda [[Kyrie Irving]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Celtics Acquire Four-Time All-Star Kyrie Irving|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/celtics-acquire-four-time-all-star-kyrie-irving|work=NBA.com|date=August 22, 2017|accessdate=August 22, 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon što se otkrilo kako je Thomasova ozljeda teža nego što se inicijalno mislilo, Celticsi su paketu dodali i svoj izbor u drugom krugu drafta [[2020.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nba.com/article/2017/08/30/report-boston-celtics-include-second-round-pick-complete-trade-cleveland|title=Boston Celtics include second-round pick to complete trade with Cleveland Cavaliers|first=Tom Withers &amp;#124; The Associated|last=Press|website=NBA.com}}&lt;/ref&gt;

Do kraja međusezone, Celticsi su imali samo četiri igrača iz prethodne sezone,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/sports/celtics/2017/08/22/celtics-turn-over-roster-time/RsW2CQloAYAye2DSSq3JFK/story.html|title=Suddenly, only four Celtics remain from 2016-17 team - The Boston Globe|website=BostonGlobe.com}}&lt;/ref&gt; a najveći staž imao je Smart, koji je u momčadi bio od [[2014.]] godine. Celticsi su doživjeli veliki udarac na samom početku sezone, kada se Gordon Hayward teško ozlijedio na otvaranju protiv Cavaliersa&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.si.com/nba/2017/10/17/gordon-haywayd-injury-news-update-serious-leg-injury |title=Gordon Hayward Suffers Dislocated Ankle, Fractured Tibia in First Quarter of Season Opener |last=Rapaport |first=Daniel |date=October 17, 2017 |website=[[Sports Illustrated]] |access-date=November 15, 2017}}&lt;/ref&gt; te je odmah objavljeno kako neće igrati do kraja regularne sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.espn.com/nba/story/_/id/21196166/boston-celtics-granted-84m-disabled-player-exception-gordon-hayward |title=Celtics granted $8.4M player exception for Gordon Hayward |date=October 28, 2017 |website=ESPN.com |access-date=November 15, 2017}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome, Celticsi su pobjedom protiv 76ersa (102:92) započeli niz od 16 pobjeda u nizu, koji je zaključen porazom od [[Miami Heat]]a (98:104); bio je to četvrti najduži niz uzastopnih pobjeda u historiji kluba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nba.com/article/2017/11/18/boston-celtics-longest-winning-streaks|title=Boston Celtics' winning streak ends at 16|first=From staff|last=reports|website=NBA.com}}&lt;/ref&gt; Sezonu su završili s omjerom 55:27, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na Istoku. U doigravanju su svladali [[Milwaukee Bucks]]e u prvom krugu u sedam utakmica, a nastavili su pobjedom protiv [[Philadelphia 76ers]]a u pet utakmica, samo da bi u finalu izgubili od Cavaliersa u sedam utakmica.

Celticsi su [[NBA sezona 2018./2019.|sezonu 2018./2019.]] završili s omjerom 49:33. Analitičari su preispitivali igre momčadi te njihove šanse za naslov nakon što su Celticsi startali sezonu s omjerom 10:10.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Goss |first= Nick |title=Paul Pierce gives honest take on Celtics' disappointing start to season |url=https://www.nbcsports.com/boston/celtics/paul-pierce-gives-honest-take-celtics-disappointing-start-season |date=November 20, 2018 |website=nbcsports.com |access-date=May 11, 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon te serije, Celticsi su upisali osam pobjeda u nizu i poboljšali omjer na 18:10.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Green |first=Dave |title=Celtics putting up unprecedented numbers over 8-game win streak |url=https://www.nbcsports.com/boston/celtics/celtics-putting-unprecedented-numbers-over-8-game-win-streak |date=December 14, 2018 |website=nbcsports.com |access-date= May 11, 2019}}&lt;/ref&gt; U toj su seriji Celticsi pobijedili [[Cleveland Cavaliers]]e (128:95), [[New York Knicks]]e (128:100) i [[Chicago Bulls]]e na gostovanju s čak 56 poena prednosti (133:77), čime su postavili rekord za najveću pobjedu u historiji kluba i izjednačili rekord lige za najveću gostujuću pobjedu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Celtics throttle Bulls by 56 points as both teams set records |url=http://www.espn.com/nba/recap?gameId=401071064 |author=Associated Press |date=December 9, 2018 |website=espn.com |access-date=May 11, 2019}}&lt;/ref&gt; Dana [[9. veljače]] [[2019.]] godine, Celticsi su izgubili od [[Los Angeles Lakers]]a 128:129 nakon što je njihov bivši igrač, [[Rajon Rondo]], pogodio svoj prvi odlučujući koš u karijeri.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rondo's jumper at buzzer lifts Lakers over Celtics 129-128 |url=http://www.espn.com/nba/recap?gameId=401071487 |author=Associated Press |date=February 9, 2019 |website=espn.com |access-date=May 11, 2019}}&lt;/ref&gt; Klub je regularnu sezonu završio na četvrtom mjestu. Prvi krug doigravanja, momčad je igrala bez Marcusa Smarta, koji je bio ozlijeđen i van terena još od travnja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Celtics' Marcus Smart sidelined 4-6 weeks with oblique injury |url=https://www.nba.com/article/2019/04/10/report-marcus-smart-torn-oblique-out-two-rounds |date=April 10, 2019 |website=nba.com |access-date=May 11, 2019 }}&lt;/ref&gt; Celticsi su pomeli [[Indiana Pacers]]e u prvom krugu, ali su onda izgubili od Bucksa u pet utakmica.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Murphy |first=Mark |title=Celtics eliminated in ugly Game 5 loss to Bucks |url=https://www.bostonherald.com/2019/05/08/celtics-season-comes-to-ugly-end/ |date=May 8, 2019 |website=bostonherald.com |access-date=May 11, 2019}}&lt;/ref&gt;

Celticsi su imali čak četiri izbora na [[NBA draft 2019.|draftu 2019.]] godine. Nakon serije transakcija, Celticsi su odabrali [[Romeo Langford|Romea Langforda]] (14. izbora), a kasnije su odabrani i [[Grant Williams (košarkaš)|Grant Williams]], [[Carsen Edwards]] i [[Tremont Waters]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://boston.cbslocal.com/2019/06/21/everything-the-celtics-did-at-the-2019-nba-draft/|title=Everything The Celtics Did At The 2019 NBA Draft|date=June 21, 2019|language=en|access-date=July 10, 2019}}&lt;/ref&gt; U međusezoni, klub su napustili Irving i Horford. Krajem lipnja, Celticsi su dogovorili maksimalni četverogodišnji ugovor s [[Kemba Walker|Kembom Walkerom]]. Dogovor je kompletiran u srpnju, kada su Celticsi službeno obavili razmjenu s [[Charlotte Hornets]]ima, koji su u zamjenu za Walkera i izbor na sljedećem draftu dobili izbor Celticsa na istom draftu i [[Terry Rozier|Terryja Roziera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nba.com/hornets/charlotte-hornets-acquire-terry-rozier-boston-celtics-sign-and-trade-deal-kemba-walker|title=Charlotte Hornets Acquire Terry Rozier From Boston Celtics In Sign-And-Trade Deal For Kemba Walker|website=Charlotte Hornets|language=en|access-date=July 10, 2019}}&lt;/ref&gt; U srpnju, klubu se pridružio i turski centar [[Enes Kanter]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/27098241|title=Celtics pick up Kanter on 2-year, $10M contract|date=July 10, 2019|website=ESPN.com|language=en|access-date=July 10, 2019}}&lt;/ref&gt; koji je potpisao dvogodišnji ugovor, a krajem mjeseca doveden je i [[Tacko Fall]], novak iz [[Senegal]]a koji je također igrao na poziciji centra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/2847092-celtics-news-undrafted-free-agent-tacko-fall-signs-rookie-contract|title=Celtics News: Undrafted Free Agent Tacko Fall Signs Rookie Contract|website=bleacherreport.com|language=en|access-date=February 24, 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stats.nba.com/draft/combine/|title=Draft Combine|website=NBA Stats}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.masslive.com/celtics/2019/10/boston-celtics-rookie-tacko-fall-doesnt-believe-he-is-only-7-foot-5-i-wouldnt-call-it-exact.html|title=Tacko Fall doesn’t believe he is only 7-foot-5: ‘I wouldn’t call it exact’|date=October 6, 2019|website=masslive}}&lt;/ref&gt;

Nakon prekida [[NBA]] sezone [[2019.]]/[[2020.]] zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], Celticsi su bili među 22 pozvane momčadi u NBA Balonu, gdje se odigralo osam posljednih utakmica regularnog dijela sezone.&lt;ref&gt;{{cite web |title=NBA Board of Governors approves competitive format to restart 2019-20 season with 22 teams returning to play |url=https://www.nba.com/news/board-of-governors-approves-nba-return-official-release |website=NBA.com |access-date=December 10, 2020 |date=June 4, 2020}}&lt;/ref&gt; U doigravanju te sezone, Celticsu su pomeli 76erse u prvom krugu, pobijedili [[Toronto Raptors]]e u sedam utakmica, ali su izgubili od [[Miami Heat]]a u finalu Konferencije u šest utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-09-28|title=Celtics eliminated in Game 6 loss to Miami|url=https://www.bostonherald.com/2020/09/27/celtics-eliminated-in-game-6-loss-to-miami/|access-date=2020-11-23|website=Boston Herald}}&lt;/ref&gt; U lipnju [[2021.]] godine, nakon ispadanja od [[Brooklyn Nets]]a u prvom krugu doigravanja (4:1), [[Danny Ainge]] objavio je kako odlazi u mirovinu te napušta sve pozicije u klubu. Na mjestu predsjednika košarkaških operacija zamijenio ga je trener [[Brad Stevens]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danny Ainge Announces Retirement; Brad Stevens Promoted to President of Basketball Operations |url=https://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/danny-ainge-announces-retirement-brad-stevens-promoted-president-basketball |website=NBA.com |access-date=June 2, 2021 |date=June 2, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rivalstva ==

=== Los Angeles Lakers ===
{{main|Rivalstvo Boston Celticsa i Los Angeles Lakersa}}
Rivalstvo između Boston Celticsa i [[Los Angeles Lakers]]a najveće je i najepskije rivalstvo u historiji [[NBA lige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsillustrated.cnn.com/multimedia/photo_gallery/1003/nba.best.rivalries/content.1.html|title=NBA;s Best Rivalries|accessdate=June 3, 2011|date=|work=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt; Ove dvije momčadi su rekordnih 12 puta igrale u [[NBA finale|finalima]] jedna protiv druge, a prvi okršaj dogodio se još [[1959.]] godine. Obje momčadi dominirale su ligom tokom 60-ih i 80-ih godina, a tom su periodu šest puta igrale finala tokom 60-ih godina, tri puta tokom 80-ih godina te kasnije još [[2008.]] i [[2010.]] godine. Celticsi imaju čak devet pobjeda u 12 susreta, dok su Lakersi slavili tri puta u finalima.

Početke rivalstva obilježile su igračke karijere [[Bill Russell|Billa Russella]], na strani Celticsa, i [[Wilt Chamberlain|Wilta Chamberlaina]], na strani Lakersa, koji su svojedobno bili najveće zvijezde NBA lige. Slično se ponovilo i tokom 80-ih godina, kada su u glavnim ulogama bili Bostonov [[Larry Bird]] i Los Angelesov [[Magic Johnson]]. Nakon umirovljenja potonje dvojice, rivalstvo je tokom 90-ih oslabilo, ali je revitalizirano ponovo [[2008.]] godine, kada su Celticsi osvojili naslov prvaka pobijedivši Lakerse u finalu, dok su Lakersi pobijedili Celticse dvije godine kasnije. Ove dvije momčadi među sobom imaju čak 33 naslova NBA prvaka, što je gotovo polovica od ukupno 73 održana prvenstva.

=== Atlanta Hawks ===

Rivalstvo između Boston Celticsa i današnjih [[Atlanta Hawks]]a traje više od pola stoljeća i jedno je od izraženijih rivalstava Istočne konferencije. Ovo rivalstvo započelo je još tokom [[1949.]] godine, kada su tadašnji [[Tri-Cities Blackhawks]]i postali dio [[NBA]] lige u sklopu spajanja [[Nacionalna košarkaška liga|NBL-a]] i [[Košarkaški savez Amerike|BAA-a]]. Međutim, Blackhawksi nisu imali kompetitivnu momčad sve do preseljenja u [[St. Louis]], nakon četverogodišnjeg boravka u [[Milwaukee]]ju, kada su postali [[St. Louis Hawks]]i. Dvije su momčadi igrale 12 puta u doigravanju i četiri puta u finalu, a Celticsi imaju deset pobjeda u doigravanju i tri u finalu.&lt;ref name=&quot;celticsrecap1950s&quot;&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Recap_1950s.html Boston Celtics Franchise History], nba.com. Retrieved November 8, 2012.&lt;/ref&gt; Iako su Celticsi znatno uspješniji u međusobnim okršajima, dvije su momčadi svejedno uspjele odigrati nekoliko velikih utakmica. Rivalstvo se dodatno intenziviralo [[2016.]] godine, kada je legendarni centar Hawksa, [[Al Horford]], prešao u Celticse.

=== Brooklyn Nets ===

Iako nije jedno od tradicionalnih rivalstava, Celticsi su početkom [[2000e|2000-ih]] godina razvili rivalstvo s tadašnjim [[New Jersey Nets]]ima, što zbog blizine dvaju klubova, što zbog zvijezda u usponu koje su se pojavile u oba kluba. Netse su u tom periodu predvodili [[Jason Kidd]] i [[Kenyon Martin]], dok su se Celticsi polagano vraćali na pobjedničke staze na krilima [[Paul Pierce|Paula Piercea]] i [[Antoine Walker|Antoinea Walkera]]. Rivalstvo se intenziviralo pred finale Istoka [[2002.]] godine, kojemu su prethodile uvrede i provokacije igrača Celticsa, koji su govorili da je Martin &quot;lažni frajer&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://articles.nydailynews.com/2002-05-20/sports/18200319_1_antoine-walker-kenyon-martin-paul-pierce | location=New York | work=Daily News | title=Celtics Talk A Good Game&amp;nbsp;– New York Daily News | first1=Ohm | last1=Youngmisuk | first2=Darren | last2=Everson | date=May 20, 2002}}&lt;/ref&gt; Tenzije su se nastavile razvijati, a kada je serija započela, činilo su se kako su se tenzije s terena prenijele i na tribine. Navijači Celticsa vrijeđali su Kidda vičući mu da je nasilan prema supruzi, što je bila reakcija na napise iz [[2001.]] godine, koji su Kidda optuživali za obiteljsko nasilje.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Steve WilsteinAP Sports Writer |url=http://amarillo.com/stories/053102/spo_jasonkidd.shtml |title=Celtics fans' taunts hurt Jason Kidd's wife &amp;#124; Amarillo.com &amp;#124; Amarillo Globe-News |publisher=Amarillo.com |date=May 31, 2002 |accessdate=October 16, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019040927/http://amarillo.com/stories/053102/spo_jasonkidd.shtml |archive-date=October 19, 2013 |url-status=dead |archivedate=2013-10-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019040927/http://amarillo.com/stories/053102/spo_jasonkidd.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Kada su ga upitali za međusobne uvrede navijača, [[Kenyon Martin]] je izjavio: &quot;Naši navijači mrze njih, njihovi navijači mrze nas&quot;. [[Bill Walton]] je u tom periodu izjavio kako su dvoboji Celticsa i Netsa &quot;početak sljedećeg velikog NBA rivalstva&quot; i to nakon što su Netsi preko Celticsa prošli u [[NBA finale 2002.]] godine, a naredne godine u drugom krugu doigravanja pomeli Celticse 4:0. Međutim, priče o rivalstvu stale su te godine.

Kada su se [[2012.]] godine Netsi vratili u [[New York (grad)|New York]] kao [[Brooklyn Nets]]i, činilo se kako bi se rivalstvo moglo revitalizirati nakon što je na utakmici odigranoj [[28. studenog]] došlo do sukoba igrača na terenu, a koji je rezultirao isključenjem [[Rajon Rondo|Rajona Ronda]], [[Gerald Wallace|Geralda Wallacea]] i [[Kris Humphries|Krisa Humphriesa]]. Rondo je suspendiran na dvije utakmice, dok su Wallace i [[Kevin Garnett]] dobili novčane kazne.&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2012/11/30/sports/basketball/celtics-rajon-rondo-suspended-2-games-for-melee.html?_r=0 | work=The New York Times | title=Suspension and 2 Fines After Brawl | first1=May | last1=Peter | date=November 30, 2012}}&lt;/ref&gt; Situacija je ponovo eskalirala [[25. prosinca]] kada je Wallace uhvatio Garnetta za hlače tokom utakmice, nakon čega su ih suci i drugi igrači morali razdvajati. Međutim, činilo se kako je rivalstvo ponovo palo u zaborav do lipnja [[2013.]] godine, kada su Celticsi u velikoj razmjeni poslali Piercea i Garnetta u Netse u zamjenu za Wallacea, Humphriesa i druge igrače. Neki su komentatori ovu razmjenu interpretirali kao spajanje dvaju momčadi Atlantske divizije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nydailynews.com/sports/basketball/nets/bondy-prokhorov-mentality-reminiscent-boss-article-1.1403107 |title=Nets owner Mikhail Prokhorov's win-at-all-costs mentality is reminiscent of late George Steinbrenner |newspaper=NY Daily News |date=July 18, 2013 |accessdate=October 16, 2013 |location=New York}}&lt;/ref&gt; Komentator Celticsa, [[Sean Grande]], izjavio je: &quot;Činilo se kao da ste pronašli dobar dom za ove momke. Niste mogli naći bolje mjesto. Ti će momci biti na njujorškom tržištu, bit će u kompetitivnoj momčadi, ostat će na nacionalnoj televiziji. Zapravo je smiješno, jer neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj. I tako, kada navijači Celticsa imaju takve osjećaje prema Heatu, imaju takve osjećaje prema Knicksima, Netsi će gotovo pa postati kao druga [bostonska] momčad&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.csnne.com/sportsnetNewEngland/search/v/78406570/grande-celtics-found-good-home-for-kg-pierce.htm |title=Grande: Celtics found 'good home' for KG, Pierce |publisher=Csnne.com |date=July 19, 2013 |accessdate=October 16, 2013 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130928035207/http://www.csnne.com/sportsnetNewEngland/search/v/78406570/grande-celtics-found-good-home-for-kg-pierce.htm |archivedate=September 28, 2013 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ova je razmjena značajno unazadila Netse koji su u trogodišnjem periodu ostvarili ukupni omjer od 151:259 te čak tri uzastopne sezone s manje od 30 pobjeda u regularnoj sezoni. Netsi su na kraju pobijedili samo jednu seriju u doigravanju s Pierceom i Garnettom u momčadi, međutim njih su dvojica do kraja [[2015.]] godine već bili van momčadi. Celticsi su iskoristili izbore na draftu što su ih dobili od Netsa da potpišu mlade talente [[Jaylen Brown|Jaylena Browna]] i [[Jayson Tatum|Jaysona Tatuma]] [[2016.]] i [[2017.]] godine te [[Kyrie Irving|Kyriea Irvinga]] preko razmjene, što im je osiguralo dva uzastopna nastupa u finalima Istoka [[2017.]] i [[2018.]] godine. Irving će, nakon odlaska iz Celticsa kao slobodni igrač, potpisati upravo za Netse [[2019.]] godine.

=== Detroit Pistons ===
{{main|Rivalstvo Boston Celticsa i Detroit Pistonsa}}
Rivalstvo između Celticsa i [[Detroit Pistons]]a kulminiralo je 80-ih godina, a posebno su se istakli igrači kao što su [[Larry Bird]], [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]], [[Robert Parish]], [[Isiah Thomas]], [[Bill Laimbeer]], [[Dennis Rodman]] i [[Joe Dumars]]. U periodu od [[1985.]] do [[1991.]] godine, Celticsi i Pistonsi su se susreli pet puta u sedam sezona u doigravanju; Celticsi su pobjeđivali [[1985.]] i [[1987.]], dok su Pistonsi bili bolji [[1988.]] godine i u šampionskim sezonama [[1989.]] i [[1990.]] godine. U finalu Istoka [[2008.]] godine, [[Paul Pierce]], [[Kevin Garnett]] i [[Ray Allen]] odveli su Celticse do pobjede u šest utakmica, nakon čega su Celticsi u finalu pobijedili Lakerse i osvojili novi naslov prvaka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espn.com/nba/playoffs2008/news/story?page=CelticsPistonsRivalry-080528|title=Celtics-Pistons Top 10 games|date=May 28, 2008|website=ESPN.com|accessdate=October 18, 2017}}&lt;/ref&gt;

=== New York Knicks ===
{{main|Rivalstvo Boston Celticsa i New York Knicksa}}
Rivalstvo između Celticsa i [[New York Knicks]]a potječe iz činjenice da oba kluba igraju u istoj, Atlantskoj diviziji. Ovo je samo jedno od mnogih rivalstava između sportskim momčadi iz [[Boston]]a i [[New York (grad)|New Yorka]]. Celticsi i Knicksi su također jedine dvije [[NBA]] momčadi koje su ostale u istom gradu od osnivanja kluba. Momčadi su u regularnoj sezoni igrale ukupno 512 puta, od kojih su Celticsi pobijedili 276 puta. U doigravanju su igrale 61 put, a Celticsi imaju 34 pobjede ukupno.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Abrams|first=Jonathan|title=Knicks and Celtics Renew Playoff Rivalry|url=https://www.nytimes.com/2011/04/13/sports/basketball/13rivalry.html?_r=0|newspaper=The New York Times|date=April 13, 2011|accessdate=June 17, 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Philadelphia 76ers ===
{{main|Rivalstvo Philadelphia 76ersa i Boston Celticsa}}
[[File:Wilt Chamberlain Bill Russell 2.jpg|thumb|[[Wilt Chamberlain]] iz Philadelphia 76ersa u napadu protiv centra Celticsa, [[Bill Russell|Billa Russella]].]]
Boston Celticsi i [[Philadelphia 76ers]]i su momčadi koje imaju najviše međusobnih dvoboja u doigravanju; igrali su čak 19 puta, a Celticsi su bili uspješniji u njih 12.&lt;ref name=&quot;Most frequent playoff matchups&quot;&gt;{{cite web|url=http://mcubed.net/nba/mfpm.shtml|work=McCubed.net|title=NBA: Most frequent playoff matchups}}&lt;/ref&gt; Momčad Philadelphije smatra se najvećim rivalom Celticsa u Istočnoj konferenciji te drugim najvećim rivalima, iza Lakersa. Rivalstvo je doseglo svoj vrhunac kada su [[Bill Russell]], na strani Celticsa, i [[Wilt Chamberlain]], na strani 76ersa, igrali jedan protiv drugoga od [[1965.]] do [[1968.]] godine. Upravo je ovo rivalstvo osujetilo pothvat Celticsa da osvoje sva prvenstva tokom 60-ih godina, s obzirom da su ih upravo 76ersi pobijedili [[1967.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Ryan|first=Bob|title=Celtics-76ers has been a playoff tradition|url=https://www.bostonglobe.com/sports/1985/05/12/celtics-ers-has-been-playoff-tradition/Up6aa8FI6WUKsLqkRl1GVL/story.html|newspaper=The Boston Globe|date=May 12, 1985|accessdate=June 17, 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Washington Wizards ===

Jedno od najrecentnijih i najmanje očekivanih rivalstava NBA lige je ono koje se razvilo između Boston Celticsa i [[Washington Wizards]]a. Iako se pamti tučnjava među igračima još iz [[1984.]] godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.celticslife.com/2017/04/the-last-time-celtics-played-washington.html|title=The last time the Celtics played Washington in the playoffs was 33 years ago (and it ended in a brawl)}}&lt;/ref&gt; situacija je eskalirala tokom [[NBA sezona 2015./2016.|sezone 2015./2016.]], kada je [[Jae Crowder]] dobio tehnički faul u siječanjskoj utakmici regularnog dijela sezone. Crowder se tada počeo svađati s tadašnjim trenerom Wizardsa, [[Randy Wittman|Randyjem Wittmanom]]. Situacija je dodatno eskalirala u narednoj međusezoni, dok su Celticsi pokušali potpisati Ala Horforda. Mediji su izvjestili kako je Jae Crowder izjavio da su Celticsi pobijedili Wizardse u svim prošlosezonskim dvobojima te kako bi Horford trebao potpisati za njih, a ne za Wizardse. U prvom dvoboju [[NBA sezona 2016./2017.|sezone 2016./2017.]], [[John Wall (košarkaš)|John Wall]] je namjerno udario [[Marcus Smart|Marcusa Smarta]] tokom utakmice dok su Wizardsi imali prednost od 20 poena na samom kraju posljednje četvrtine. Wallu je dosuđen grubi namjerni prekršaj te je odmah izbačen iz igre. Smart se odmah ustao i krenuo se obračunati s Wallom; igrači su ih rastavili, ali se verbalni okršaj nastavio, a Wall je rekao Smartu da ga sačeka iza dvorane nakon utakmice. Srećom, nije bilo vijesti o daljnjoj eskalaciji sukoba među igračima. U sljedećem susretu, Celticsi su pobijedili 117:108. Međutim, nakon te utakmice, Wall i Crowder su se verbalno sukobili pred klupom Wizardsa. Crowder je u konačnici pokušao ubosti Walla prstom u nos, dok je Wall pokušao uzvratiti šamarom. Igrači i treneri obaju momčadi morali su ih razdvajati, međutim verbalni okršaj nastavio se i tokom ulaska u svlačionicu. Policajci su morali stajati ispred dviju svlačionica kako bi spriječili daljnju konfrontaciju. [[Otto Porter]] je naknadno izjavio da su Celticsi prljava momčad, na što mu je [[Isaiah Thomas (košarkaš)|Isaiah Thomas]] odgovorio: &quot;Ako je čvrsta igra prljava igra, onda smo, izgleda, prljava momčad&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.espn.com/blog/boston/celtics/post/_/id/4725574/how-the-celtics-and-wizards-became-the-nbas-most-unexpected-rivalry|title=How Celtics-Wizards became the NBA's most unexpected rivalry|work=ESPN.com|access-date=April 2, 2018}}&lt;/ref&gt;

U sljedećoj utakmici u siječnju, Wizardsi su na utakmicu došli u potpuno crnim dresovima. Komentatori su prokomentirali kako podsjećaju na odjeću za sprovod. Ipak, odluka se isplatila s obzirom da su pobijedili Celticse 123:108. Wizardsi i Celticsi ponovo su se susreli u polufinalu doigravanja [[2017.]] godine. U prvoj utakmici, [[Markieff Morris]] je naskočio na Horfordov gležanj nakon skok-šuta. Morris je izvrnuo vlastiti gležanj i propustio ostatak utakmice, koju su Wizardsi izgubili 123:111. Morris je vjerovao kako je Horford ovaj manevar izveo namjerno. Morris se osvetio u drugoj utakmici tako što je zgrabio Horforda oko struka i gurnuo ga u publiku.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/news/wizards-insider/wp/2017/12/22/things-change-but-nba-hopes-wizards-celtics-rivalry-still-brings-christmas-magic/|title=Things change, but NBA hopes Wizards-Celtics rivalry still brings Christmas magic|last=Buckner|first=Candace|date=December 24, 2017|work=Washington Post|access-date=April 2, 2018|language=en-US|issn=0190-8286}}&lt;/ref&gt; U trećoj utakmici došlo je do novog sukoba, nakon što je [[Kelly Olynyk]] prečvrsto branio [[Kelly Oubre Jr.|Kellyja Oubrea]]. Olynykovo rame udarilo je Oubrea u bradu i on se srušio na pod, ali se ubrzo bijesno ustao i gurnuo [[Kelly Olynyk|Olynyka]] na pod. Oubreu je dosuđen namjerni grubi prekršaj te je odmah izbačen iz igre, ali i suspendiran za četvrtu utakmicu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://theundefeated.com/features/kelly-oubre-jr-vs-kelly-olynyk/|title=Kelly Oubre Jr. vs. Kelly Olynyk: In the battle of the Kellys, Twitter stood by Oubre Jr.|last=Dodson|first=Aaron|date=May 5, 2017|work=The Undefeated|access-date=April 2, 2018|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Do kraja serije od sedam utakmica, koju su Celticsi na koncu pobijedili, više nije bilo novih sukoba. Rivalstvo je u međuvremenu prestalo, s obzirom na promjene u momčadi Celticsa u narednom periodu, iako su međusobni susreti ovih momčadi i dalje značajni.

== Rekordi, umirovljeni brojevi i nagrade ==

Boston Celticsi imaju rekordnih 17 naslova [[NBA]] prvaka, uključujući i osam u nizu te čak 11 naslova u 13 sezona. Također imaju i 56 nastupa u [[NBA playoff|playoff fazi]]. Ukupni su 22 puta bili prvaci [[Atlantska divizija (NBA)|divizije]], a imaju i 21 naslov [[Istočna konferencija (NBA)|konferencijskog prvaka]]. Uz to, igrači Celticsa osvajali su brojna individualna odlikovanja tokom regularne sezone i postsezone.

=== Umirovljeni brojevi ===
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Bob Cousy (1).jpeg|image2=Ed Macauley 1953.jpeg|width=180|caption1=|caption2=[[Bob Cousy]] (gore) i [[Ed Macauley]] (dolje) prvi su igrači Celticsa čiji su brojevi umirovljeni. Ta im je počast odana [[16. listopada]] [[1963.]] godine.}} 
Boston Celticsi imaju, zaključno s [[2020.]] godinom, ukupno 23 umirovljena broja,&lt;ref name=&quot;KG5&quot;&gt;{{cite web|title=Kevin Garnett's Number Will Be Retired|url=https://www.nba.com/celtics/kg5|website=NBA.com|accessdate=February 13, 2020}}&lt;/ref&gt; po čemu su rekorderi među američkim momčadima u svim sportovima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bostonherald.com/sports/celtics/celtics_insider/2017/08/celtics_will_retire_paul_pierces_number_on_feb_11_vs_cavs |access-date=2020-02-27 |archivedate=2017-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170819020221/http://www.bostonherald.com/sports/celtics/celtics_insider/2017/08/celtics_will_retire_paul_pierces_number_on_feb_11_vs_cavs |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Umirovljeni brojevi su:

* '''00''' – [[Robert Parish]] ([[Centar (košarka)|centar]]), igrao za Celticse od [[1980.]] do [[1994.]] godine
* '''1''' – [[Walter A. Brown]], osnivač i vlasnik Celticsa od [[1946.]] do [[1964.]] godine
* '''2''' – [[Red Auerbach]], glavni trener i član uprave Celticsa od [[1950.]] do [[2006.]] godine
* '''3''' – [[Dennis Johnson]] ([[Organizator igre|playmaker]]), igrao za Celticse od [[1983.]] do [[1990.]] godine
* '''5''' – [[Kevin Garnett]] ([[krilni centar]]), igrao za Celticse od [[2007.]] do [[2013.]] godine&lt;ref name=&quot;KG5&quot;/&gt;
* '''6''' – [[Bill Russell]] ([[Centar (košarka)|centar]]), igrao za Celticse od [[1956.]] do [[1969.]] godine
* '''10''' – [[Jo Jo White]] ([[Organizator igre|playmaker]]), igrao za Celticse od [[1969.]] do [[1979.]] godine
* '''14''' – [[Bob Cousy]] ([[Organizator igre|playmaker]]), igrao za Celticse od [[1950.]] do [[1963.]] godine
* '''15''' – [[Tom Heinsohn]] ([[krilni centar]]), igrao za Celticse od [[1956.]] do [[1965.]] godine
* '''16''' – [[Satch Sanders]] ([[krilni centar]]), igrao za Celticse od [[1960.]] do [[1973.]] godine
* '''17''' – [[John Havlicek]] ([[nisko krilo]]), igrao za Celticse od [[1962.]] do [[1978.]] godine
* '''18''' – [[Dave Cowens]] ([[Centar (košarka)|centar]]), igrao za Celticse od [[1970.]] do [[1980.]] godine
* '''19''' – [[Don Nelson]] ([[nisko krilo]]), igrao za Celticse od [[1965.]] do [[1976.]] godine
* '''21''' – [[Bill Sharman]] ([[bek šuter]]), igrao za Celticse od [[1951.]] do [[1961.]] godine
* '''22''' – [[Ed Macauley]] ([[Centar (košarka)|centar]]), igrao za Celticse od [[1950.]] do [[1956.]] godine
* '''23''' – [[Frank Ramsey (košarkaš)|Frank Ramsey]] ([[nisko krilo]]/[[bek šuter]]), igrao za Celticse od [[1954.]] do [[1964.]] godine
* '''24''' – [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]] ([[bek šuter]]), igrao za Celticse od [[1957.]] do [[1969.]] godine
* '''25''' – [[K. C. Jones]] ([[Organizator igre|playmaker]]), igrao za Celticse od [[1958.]] do [[1967.]] godine
* '''31''' – [[Cedric Maxwell]] ([[nisko krilo]]), igrao za Celticse od [[1977.]] do [[1985.]] godine
* '''32''' – [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] ([[krilni centar]]), igrao za Celticse od [[1980.]] do [[1993.]] godine
* '''33''' – [[Larry Bird]] ([[nisko krilo]]/[[krilni centar]]), igrao za Celticse od [[1979.]] do [[1992.]] godine
* '''34''' – [[Paul Pierce]] ([[nisko krilo]]), igrao za Celticse od [[1998.]] do [[2013.]] godine
* '''35''' – [[Reggie Lewis]] ([[nisko krilo]]), igrao za Celticse od [[1987.]] do [[1993.]] godine

Posebne počasti u vidu umirovljenja su:

* '''LOSCY''' – [[Jim Loscutoff]] ([[krilni centar]]), igrao za Celticse od [[1955.]] do [[1964.]] godine (nosio broj 18 tokom karijere, ali je želio da mu broj ostane dostupan i nakon umirovljenja, tako da je komemoriran preko svog nadimka, Loscy)
* [[Johnny Most]], dugogodišnji radijski voditelj Boston Celticsa, komemoriran je trajnom instalacijom njegovog osobnog mikrofona u klupskoj dvorani

=== Članovi Kuće slavnih ===

Kao jedna od najuspješnijih franšiza u historiji [[NBA]] lige, Celtisci imaju čak 45 članova [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] (35 igrača i 10 dužnosnika) te dva člana [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine Kuće slavnih]], koja prima članove sukladno doprinosu međunarodnoj košarci. Članovi su sljedeći:

==== Naismith Memorial ====
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Larry Bird layup.jpg|image2=Bill russell usf.jpg|width=180|caption1=Uz [[Tom Heinsohn|Tommyja Heinsohna]], [[Larry Bird]] je jedini igrač Celticsa primljen u Naismith Memorial čak dva puta - jednom kao samostalni igrač, drugi put kao član [[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|&quot;Dream Teama&quot; iz 1992.]] godine. Heinsohn je primljen kao igrač i kao trener.|caption2=[[Bill Russell]] je postao prvi igrač Celticsa koji je istovremeno član i Kuće slavnih Naismith Memorial i [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine Kuće slavnih]]. Kasnije je to pošlo za rukom još i [[Shaquille O'Neal|Shaquilleu O'Nealu]].}} 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;10&quot; style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Igrači Celticsa u Kući slavnih Naismith Memorial
|-
! colspan=&quot;10&quot; style=&quot;color:white; background:#BB9753;;&quot;|Igrači
|-
! Br. !! Ime !! Pozicija !! Karijera !! Primanje !! Br. !! Ime !! Pozicija !! Karijera !! Primanje
|-
| '''22''' || [[Ed Macauley]] || [[Krilo-centar|F/C]] || [[1950.]] – [[1956.]] || [[1960.]] || '''17''' || [[Andy Phillip]] || [[Organizator igre|G]] || [[1956.]] – [[1958.]] || [[1961.]]
|-
| '''14''' || [[Bob Cousy]] || [[Organizator igre|G]] || [[1950.]] – [[1963.]] || [[1971.]] || '''6''' || [[Bill Russell]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || [[Centar (košarka)|C]] || [[1956.]] – [[1969.]] || [[1975.]]
|-
| '''21''' || [[Bill Sharman]] || [[Bek šuter|G]] || [[1951.]] – [[1961.]] || [[1976.]] || '''23''' || [[Frank Ramsey (košarkaš)|Frank Ramsey]] || [[Svingman|G/F]] || [[1954.]] – [[1964.]] || [[1982.]]
|-
| '''24''' || [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]] || [[Svingman|G/F]] || [[1957.]] – [[1969.]] || [[1984.]] || '''17''' || [[John Havlicek]] || [[Svingman|G/F]] || [[1962.]] – [[1978.]] || [[1984.]]
|-
| '''15''' || [[Tom Heinsohn]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || [[Krilni centar|F]] || [[1956.]] – [[1965.]] || [[1986.]] || '''20''' || [[Bob Houbregs]] || [[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|F]] || [[1954.]] – [[1955.]] || [[1987.]]
|-
| '''44''' || [[Pete Maravich]] || [[Bek šuter|G]] || [[1980.]] || [[1987.]] || '''4'''&lt;br /&gt;'''34''' || [[Clyde Lovellette]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1962.]] – [[1964.]] || [[1988.]]
|-
| '''25'''&lt;br /&gt;'''27''' || [[K. C. Jones]] || [[Organizator igre|G]] || [[1958.]] – [[1967.]] || [[1989.]] || '''44''' || [[Dave Bing]] || [[Organizator igre|G]] || [[1977.]] – [[1978.]] || [[1990.]]
|-
| '''18''' || [[Dave Cowens]] || [[Krilo-centar|F/C]] || [[1970.]] – [[1980.]] || [[1991.]] || '''7''' || [[Nate Archibald]] || [[Organizator igre|G]] || [[1978.]] – [[1983.]] || [[1991.]]
|-
| '''5''' || [[Bill Walton]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1985.]] – [[1987.]] || [[1993.]] || '''18''' || [[Bailey Howell]] || [[Nisko krilo|F]] || [[1966.]] – [[1970.]] || [[1997.]]
|-
| '''19''' || [[Arnie Risen]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1955.]] – [[1958.]] || [[1998.]] || '''33''' || [[Larry Bird]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || [[Nisko krilo|F]] || [[1979.]] – [[1992.]] || [[1998.]]
|-
| '''32''' || [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] || [[Krilni centar|F]] || [[1980.]] – [[1993.]] || [[1999.]] || '''11''' || [[Bob McAdoo]] || [[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|F]] || [[1979.]] || [[2000.]]
|-
| '''00''' || [[Robert Parish]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1980.]] – [[1994.]] || [[2003.]] || '''12''' || [[Dominique Wilkins]] || [[Nisko krilo|F]] || [[1994.]] – [[1995.]] || [[2006.]]
|-
| '''3''' || [[Dennis Johnson]] || [[Organizator igre|G]] || [[1983.]] – [[1990.]] || [[2010.]] || '''53''' || [[Artis Gilmore]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1988.]] || [[2011.]]
|-
| '''20''' || [[Gary Payton]] || [[Organizator igre|G]] || [[2004.]] – [[2005.]] || [[2013.]] || '''10''' || [[Jo Jo White]] || [[Organizator igre|G]] || [[1969.]] – [[1979.]] || [[2015.]]
|-
| '''36''' || [[Shaquille O'Neal]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[2010.]] – [[2011.]] || [[2016.]] || '''11''' || [[Charlie Scott]] || [[Organizator igre|G]] || [[1975.]] – [[1977.]] || [[2018.]]
|-
| '''40''' || [[Dino Rađa]] || [[Krilo-centar|F/C]] || [[1994.]] – [[1997.]] || [[2018.]] || '''20''' || [[Ray Allen]] || [[Bek šuter|G]] || [[2007.]] – [[2012.]] || [[2018.]]
|-
| '''11''' || [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]] || [[Nisko krilo|F]] || [[1950.]] – [[1954.]] || [[2019.]] || '''4''' || [[Carl Braun (košarkaš)|Carl Braun]] || [[Bek šuter|G]] || [[1961.]] – [[1962.]] || [[2019.]]
|-
| '''44''' || [[Paul Westphal]] || [[Organizator igre|G]] || [[1972.]] – [[1975.]] || [[2019.]] || '''5''' || [[Kevin Garnett]] || [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]] || [[2007.]] – [[2013.]] || [[2020.]]
|-
| '''34''' || [[Paul Pierce]] || [[Nisko krilo|SF]] || [[1998.]] – [[2013.]] || [[2021.]] 
|-
! colspan=&quot;10&quot; style=&quot;color:white; background:#BB9753;;&quot;|Treneri
|-
! colspan=&quot;2&quot;| Ime !! Pozicija !! Karijera !! Članstvo !! colspan=&quot;2&quot;| Ime !! Pozicija !! Karijera !! Članstvo
|-
| colspan=&quot;2&quot;|[[Doggie Julian]] || Glavni trener || [[1948.]] – [[1950.]] || [[1968.]] || '''2''' || [[Red Auerbach]] || Glavni trener&lt;br /&gt;Službenik || [[1950.]] – [[1966.]]&lt;br /&gt;[[1966.]] – [[2006.]] || [[1969.]]
|-
| colspan=&quot;2&quot;|[[Rick Pitino]] || Glavni trener || [[1997.]] – [[2001.]] || [[2013.]] || colspan=&quot;2&quot;|[[Tom Heinsohn]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || Glavni trener || [[1969.]] – [[1978.]] || [[2015.]]
|-
| colspan=&quot;2&quot;|[[Bill Fitch]] || Glavni trener || [[1979.]] – [[1983.]] || [[2019.]] ||  colspan=&quot;2&quot;|[[Bill Russell]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || Glavni trener || [[1966.]] – [[1969.]] || [[2021.]]
|-
! colspan=&quot;10&quot; style=&quot;color:white; background:#BB9753;;&quot;|Službenici
|-
! colspan=&quot;2&quot;| Ime !! Pozicija !! Karijera !! Članstvo !! colspan=&quot;2&quot;| Ime !! Pozicija !! Karijera !! Članstvo
|-
| '''1''' || [[Walter A. Brown]] || Vlasnik || [[1945.]] – [[1964.]] || [[1965.]] || colspan=&quot;2&quot;|[[Bill Mokray]] || Službenik || [[1946.]] – [[1969.]] || [[1965.]]
|-
| '''28''' || [[Wayne Embry]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1966.]] – [[1968.]] || [[1999.]] || colspan=&quot;2&quot;|[[Dave Gavitt]] || Službenik || [[1990.]] – [[1994.]] || [[2006.]]
|-
| '''16''' || [[Satch Sanders]] || [[Krilni centar|F]]&lt;br /&gt;Glavni trener || [[1960.]] – [[1973.]]&lt;br /&gt;[[1978.]] || [[2011.]] || '''17''' || [[Don Barksdale]] || [[Krilni centar|F]] || [[1953.]] – [[1955.]] || [[2012.]]
|}

Uz ovo, [[Johnny Most]], dugogodišnji radijski komentator Celticsa, dobio je od Kuće [[Medijska nagrada Curt Gowdy|Medijsku nagradu Curt Gowdy]] [[1993.]] godine.

'''Bilješke:'''
* &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Russell i Heinsohn su u Kuću slavnih primljeni ukupno dva puta – kao igrači i kao treneri.
* &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Bird je u Kuću slavnih primljen ukupno dva puta – kao igrač i kao član [[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|&quot;Dream Teama&quot; iz 1992.]] godine.

==== FIBA-ina Kuća slavnih ====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics|3}};&quot;|Igrači Celticsa u FIBA-inoj Kući slavnih
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Igrači
|-
! Br. || Ime || Pozicija || Karijera || Primanje
|-
| '''6''' || [[Bill Russell]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[1956.]] – [[1969.]] || [[2007.]]
|-
| '''36''' || [[Shaquille O'Neal]] || [[Centar (košarka)|C]] || [[2010.]] – [[2011.]] || [[2017.]]
|}

== Dvorane ==

Od osnivanja [[1946.]] godine, Celticsi su, uz [[New York Knicks]]e, jedina originalna [[NBA]] momčad koja nikada nije mijenjala lokaciju franšize. Međutim, iako su od osnivanja u [[Boston]]u, Celticsi su tri puta mijenjali domaću dvoranu. Od osnivanja [[1946.]] godine pa do [[1955.]] godine, Celticsi su domaće utakmice igrali u [[Bostonska arena|Bostonskoj areni]] (danas se zove [[Matthews Arena]]). Arena je inicijalno bila dvorana za [[hokej na ledu]], a kasnije je prilagođena i za košarkaške utakmice. Danas se arena primarno koristi za [[hokej na ledu]] te je najstarija dvorana za taj sport i najstarija višenamjenska sportska dvorana još uvijek u upotrebi na svijetu.

Franšiza se [[1955.]] godine preselila u [[Boston Garden]], gdje su boravili sve do [[1995.]] godine. I ta je dvorana primarno bila izgrađena za manifestacije na ledu, a izgrađena je kao treća iteracija slavnog [[Madison Square Garden]]a u [[New York (grad)|New Yorku]] te je jedno vrijeme bila poznata pod nazivom Boston Madison Square Garden. Celticsi su dvoranu dijelili s hokejaškom momčadi [[Boston Bruins]]a, koja je bila vlasnik dvorane. Sama dvorana počela je propadati tokom 70-ih godina, a došlo je i do problema na relaciji Celticsi-Bruinsi oko visine najma. Iako su postojali planovi za potpunu renovaciju dvorane, odlučeno je da će se ići u izgradnju nove dvorane. Boston Garden je formalno zatvoren [[1995.]] godine, a Celticsi su se preselili u novoizgrađeni [[TD Garden]].

TD Garden je izgrađen namjenski, kao zamjena za dotrajali Boston Garden i službeno je otvoren [[1995.]] godine. Kapaciteta od oko 19,000 gledatelja, TD Garden je postao nova dvorana Boston Celticsa, koji su ju, kao i ranije, dijelili s hokejašima [[Boston Bruins]]a. Dvorana je prošla kroz nekoliko manjih renovacijskih zahvata, a osim za sport, koristi se i za druge manifestacije poput koncerata.

{| border=0 cellspacing=1 cellpadding=0 style=&quot;font-size: 90%;&quot; width=75%; align=center
|-
! colspan=3 style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics|border=2}};&quot; | Dvorane Boston Celticsa
|-
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|- align=&quot;center&quot;
| [[File:MatthewsArena2.jpg|200px|center]]
| [[File:Lipofsky-Boston-Garden.jpg|x150px|center]]
| [[File:TD Garden (crop).JPG|x150px|center]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#04824c&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
| '''[[Matthews Arena|{{color|white|Bostonska arena}}]]'''
| '''[[Boston Garden|{{color|white|Boston Garden}}]]'''
| '''[[TD Garden|{{color|white|TD Garden}}]]'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;white&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
| [[1946.]] – [[1955.]]
| [[1955.]] – [[1995.]]
| [[1995.]] – ''danas''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#BB9753&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
| '''Kapacitet:''' 5,066
| '''Kapacitet:''' 13,909 – 15,320
| '''Kapacitet:''' 19,156
|}

== Igrači ==

=== Aktualni sastav ===

{{NBA sastav početak|momčad=Boston Celtics}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{košarkaš2 | broj = 7 | nac = SAD | nac = SAD | ime =  Jaylen | prezime = Brown | poz = GF | ft = 6 | in = 6 | lbs = 223 | dolazak =  California Golden Bears | datum_rođenja = [[24. listopada]] [[1996.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 55 | nac = ANG | ime =  Bruno | prezime = Fernando | poz = FC | ft = 6 | in = 9 | lbs = 240 | dolazak =  Atlanta Hawks | datum_rođenja= [[15. kolovoza]] [[1998.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 38| nac = SAD | ime =  Sam | prezime = Hauser | poz = F | ft = 6 | in = 8 | lbs = 218 | dolazak =  Virginia Cavaliers | datum_rođenja= [[8. prosinca]] [[1997.]] | bilješka = DS }}
{{košarkaš2 | broj = — | nac = ŠPA | ime =  Juancho | prezime = Hernangómez | poz = F | ft = 6 | in = 9 | lbs = 214 | dolazak =  Minnesota Timberwolves | datum_rođenja= [[28. rujna]] [[1995.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 42 | nac = DOM | ime =  Al | prezime = Horford | poz = FC | ft = 6 | in = 9 | lbs = 240 | dolazak =  Oklahoma City Thunder | datum_rođenja= [[3. lipnja]] [[1986.]] }}
{{košarkaš2 | broj = — | nac = TUR | ime =  Enes | prezime = Kanter | poz = C | ft = 6 | in = 10 | lbs = 250 | dolazak =  Portland Trail Blazers | datum_rođenja= [[20. svibnja]] [[1992.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 45 | nac = SAD | ime =  Romeo | prezime = Langford | poz = G | ft = 6 | in = 4 | lbs = 216 | dolazak =  Indiana Hoosiers | datum_rođenja= [[25. listopada]] [[1999.]] | }}
{{košarkaš2 | broj = 26 | nac = SAD | ime =  Aaron | prezime = Nesmith| poz = GF | ft = 6 | in = 5 | lbs = 213 | dolazak = Vanderbilt Commodores | datum_rođenja= [[16. listopada]] [[1999.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 20 | nac = SAD | ime =  Jabari | prezime = Parker | poz = F | ft = 6 | in = 8 | lbs = 245 | dolazak = Sacramento Kings| datum_rođenja= [[15. svibnja]] [[1995.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 11 | nac = SAD | ime =  Payton | prezime = Pritchard | poz = G | ft = 6 | in = 1 | lbs = 195 | dolazak = Oregon Ducks | datum_rođenja = [[28. siječnja]] [[1998.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 30 | nac = SAD | ime =  Josh | prezime = Richardson | poz = G | ft = 6 | in = 5 | lbs = 200 | dolazak =  Dallas Mavericks | datum_rođenja= [[15. rujna]] [[1993.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 71 | nac = NJE | ime =  Dennis | prezime = Schröder | poz = G | ft = 6 | in = 3 | lbs = 172 | dolazak =  Los Angeles Lakers | datum_rođenja= [[15. rujna]] [[1993.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 36 | nac = SAD | ime =  Marcus | prezime = Smart | poz = G | ft = 6 | in = 3 | lbs = 220 | dolazak =  Oklahoma State Cowboys | datum_rođenja= [[6. ožujka]] [[1994.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 0 | nac = SAD | ime =  Jayson | prezime = Tatum | poz = F | ft = 6 | in = 8 | lbs = 210 | dolazak =  Duke Blue Devils | datum_rođenja= [[3. ožujka]] [[1998.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 12 | nac = SAD | ime =  Grant | prezime = Williams | dab= košarkaš| poz = F | ft = 6 | in = 6 | lbs = 236 | dolazak =  Tennessee Volunteers | datum_rođenja= [[30. studenog]] [[1998.]] }}
{{košarkaš2 | broj = 44 | nac = SAD | ime =  Robert | prezime = Williams | dab= košarkaš| poz = FC | ft = 6 | in = 8 | lbs = 237 | dolazak =  Texas A&amp;M Aggies | datum_rođenja= [[17. listopada]] [[1997.]] | ozlj = }}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{NBA sastav kraj
| trener =
* {{flagicon|SAD}}{{flagicon|Nigerija}} [[Ime Udoka]]
| pomoćnici =
* {{flagicon|SAD}} Will Hardy
* {{flagicon|SAD}} [[Garrett Jackson]]
* {{flagicon|SAD}} [[Joe Mazzulla]]
* {{flagicon|SAD}} [[Aaron Miles (košarkaš)|Aaron Miles]]
* {{flagicon|SAD}} [[Damon Stoudamire]]
* {{flagicon|SAD}} [[Ben Sullivan (košarkaš)|Ben Sullivan]]
| legenda1 = '''(GL)''' na posudbi u [[NBA G liga|G ligi]]
| legenda1  = '''(DS)''' dvosmjerni igrač u povezanom klubu
| sastav_url = http://www.nba.com/celtics/roster/
| transaction_url = https://stats.nba.com/transactions/
| datum = [[15. rujna]] [[2021.]]
}}

=== Klupski rekorderi ===

*'''Boldirana''' imena označavaju igrače koji još uvijek igraju za Celticse.
*''Italik'' označava igrača koji je još uvijek aktivan, ali ne igra za Celticse.
*'''Napomena:''' Statistike se ažururaju na kraju svake sezone (stanje nakon sezone 2020./21.)

'''Broj koševa u regularnoj sezoni'''&lt;ref name=&quot;basketball-reference1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.basketball-reference.com/teams/BOS/players.html |title=Boston Celtics: Players |publisher=Basketball Reference |date=April 18, 2017 |accessdate=April 18, 2017}}&lt;/ref&gt;
{{div col|5}}
* 1. [[John Havlicek]] (26,395)
* 2. [[Paul Pierce]] (24,021)
* 3. [[Larry Bird]] (21,791)
* 4. [[Robert Parish]] (18,245)
* 5. [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] (17,335)
* 6. [[Bob Cousy]] (16,955)
* 7. [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]] (15,411)
* 8. [[Bill Russell]] (14,522)
* 9. [[Dave Cowens]] (13,192)
* 10. [[Jo Jo White]] (13,188)
* 11. [[Bill Sharman]] (12,287)
* 12. [[Tom Heinsohn]] (12,194)
* 13. [[Antoine Walker]] (11,386)
* 14. [[Don Nelson]] (9,968)
* 15. [[Satch Sanders]] (8,766)
* 16. [[Frank Ramsey (košarkaš)|Frank Ramsey]] (8,378)
* 17. [[Cedric Maxwell]] (8,311)
* 18. [[Reggie Lewis]] (7,902)
* 19. [[Ed Macauley]] (7,882)
* 20. [[Dennis Johnson]] (6,805)
* 21. [[Danny Ainge]] (6,257)
* 22. [[Kevin Garnett]] (6,233)
* 23. [[Ray Allen]] (5,987)
* 24. [[Bailey Howell]] (5,812)
* 25. ''[[Rajon Rondo]]'' (5,783)
* 26. [[Don Chaney]] (5,689)
* 27. '''[[Jayson Tatum]]''' (5,594)
* 28. [[Dee Brown (košarkaš, rođen 1968.)|Dee Brown]] (5,512)
* 29. [[Larry Siegfried]] (5,420)
* 30. '''[[Jaylen Brown]]''' (5,085)
* 31. [[K.C. Jones]] (5,011)
* 32. ''[[Avery Bradley]]'' (5,008)
* 33. [[Kevin Gamble]] (4,895)
* 34. [[Rick Fox]] (4,759)
* 35. '''[[Marcus Smart]]''' (4,577) 
* 36. [[Tiny Archibald]] (4,550)
* 37. ''[[Isaiah Thomas (košarkaš)|Isaiah Thomas]]'' (4,422)
* 38. [[Eric Williams (košarkaš, rođen 1972.)|Eric Williams]] (4,248)
* 39. [[Paul Silas]] (3,744)
* 40. [[Dino Rađa]] (3,733)
* 41. [[Gerald Henderson]] (3,521)
* 42. ''[[Jeff Green (košarkaš)|Jeff Green]]'' (3,252)
* 43. [[Brandon Bass]] (3,216)
* 44. [[Chris Ford]] (3,194)
* 45. [[Jim Loscutoff]] (3,156)
* 46. [[Dana Barros]] (3,109)
* 47. ''[[Kyrie Irving]]'' (3,062)
* 48. [[Sherman Douglas]] (2,981)
* 49. [[Ricky Davis]] (2,940)
* 50. [[Steve Kuberski]] (2,929)
{{div col end}}

'''Ostale statistike'''&lt;ref name=&quot;basketball-reference1&quot;/&gt;
{{columns-start|num=3}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Minute u igri
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Igrač
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Minuta
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[John Havlicek]] || 46,471
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Bill Russell]] || 40,726
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Pierce]] || 40,360
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Robert Parish]] || 34,977
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Larry Bird]] || 34,443
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Bob Cousy]] || 30,131
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] || 30,118
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Dave Cowens]] || 28,551
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Jo Jo White]] || 26,770
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]] || 24,285
|}
{{column}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Skokovi
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Igrač
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Skokova
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Bill Russell]] || 21,620
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Robert Parish]] || 11,051
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Dave Cowens]] || 10,170
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Larry Bird]] || 8,974
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[John Havlicek]] || 8,007
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] || 7,122
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Pierce]] || 6,651
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Satch Sanders]] || 5,798
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Tom Heinsohn]] || 5,749
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Antoine Walker]] || 4,782
|}
{{column}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Asistencije
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Igrač
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Asistencija
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Bob Cousy]] || 6,945
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[John Havlicek]] || 6,114
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Larry Bird]] || 5,695
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| ''[[Rajon Rondo]]'' || 4,474
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Pierce]] || 4,305
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Bill Russell]] || 4,100
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Jo Jo White]] || 3,686
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Dennis Johnson]] || 3,486
|- 
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[K.C. Jones]] || 2,908
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Dave Cowens]] || 2,828
|}
{{columns-end}}
{{columns-start|num=3}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Ukradene lopte
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|{{center|Igrač}}
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Ukradenih lopti
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Pierce]] || 1,583
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Larry Bird]] || 1,556
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  ''[[Rajon Rondo]]'' || 990
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Robert Parish]] || 873
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Antoine Walker]] || 828
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  '''[[Marcus Smart]]''' || 702
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Dee Brown (košarkaš, rođen 1968.)|Dee Brown]] || 675
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Danny Ainge]] || 671
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Dennis Johnson]] || 654
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|  [[Dave Cowens]] || 569
|}
{{column}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Blokade
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Igrač
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Blokada
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Robert Parish]] || 1,703
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] || 1,690
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Larry Bird]] || 755
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Pierce]] || 668
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Kendrick Perkins]] || 646
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Dave Cowens]] || 473
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Reggie Lewis]] || 417
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Kevin Garnett]] || 394
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Cedric Maxwell]] || 378
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Tony Battie]] || 369
|}
{{column}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Pogođene trice
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Igrač
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Trica
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Pierce]] || 1,823
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Antoine Walker]] || 937
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Ray Allen]] || 798
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| '''[[Marcus Smart]]''' || 677
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Larry Bird]] || 649
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| '''[[Jayson Tatum]]''' || 597
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| '''[[Jaylen Brown]]''' || 554
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| ''[[Avery Bradley]]'' || 520
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| ''[[Isaiah Thomas (košarkaš)|Isaiah Thomas]]'' || 460
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Walter McCarty]] || 417
|}
{{columns-end}}

== Treneri ==
{{main|Lista glavnih trenera Boston Celticsa}}
Aktualni glavni trener Celticsa je [[Brad Stevens]].&lt;ref name=&quot;Stevens2013&quot; /&gt; Prije njega, šesnaest je osoba vodilo franšizu, među kojima je najuspješniji [[Red Auerbach]], koji je osvojio devet naslova s Celticsima. Legendarni centar, [[Bill Russell]], vodio je momčad nakon Auerbacha kao trener-igrač te je uspio osvojiti dva naslova u svom mandatu. Po dva naslova s Celticsima osvajali su i [[Tom Heinsohn]] te [[K.C. Jones]], obojica bivši igrači Celticsa, dok su po jedan naslov s momčadi osvajali [[Bill Fitch]] i [[Doc Rivers]], koji je najrecentniji trener s titulom prvaka. Popis trenera je sljedeći:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!'''#'''
|Redni broj trenera
!style=&quot;background-color:#ddffdd; width:6em&quot;|*
|Cijelu trenersku karijeru u NBA ligi proveo je u Celticsima
|-
!'''Uta.'''
|Utakmica kao trener
!style=&quot;background-color:#FFE6BD; width:6em&quot;|†
|Primljen za člana [[Spisak trenera u Košarkaškoj kući slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih]] kao trener
|-
!'''Pob.'''
|Pobjeda
!rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:silver&quot;|*†
|rowspan=&quot;3&quot; | Primljen za člana [[Spisak trenera u Košarkaškoj kući slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih]] kao trener i&lt;br&gt;cijelu trenersku karijeru u NBA ligi proveo je u Celticsima
|-
!'''Por.'''
|Poraza
|-
!'''%Pob.'''
|Postotak pobjeda

|}

''Napomena: Statistike su ažirirane zaključno sa sezonom [[NBA sezona 2020./2021.|sezonom 2020./21.]]''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;100%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| #
! rowspan=&quot;2&quot;| Trener
! rowspan=&quot;2&quot;| Mandat
! Uta.
! Pob.
! Por.
! %Pob.
! Uta.
! Pob.
! Por.
! %Pob.
! rowspan=&quot;2&quot; class=unsortable| Postignuća
! rowspan=&quot;2&quot; class=unsortable| Ref.
|-class=&quot;unsortable&quot;
! colspan=&quot;4&quot;|Regularna sezona
! colspan=&quot;4&quot;|Playoff faza
|-
|align=center|1
|bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|{{sortname|John|Russell|John Russell (košarkaš)}}*
|align=center|[[1946.]] – [[1947.]]
|align=center|108
|align=center|42
|align=center|66
|align=center|{{Postotak pobjeda|42|66}}
|align=center|3
|align=center|1
|align=center|2
|align=center|{{Postotak pobjeda|1|2}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/russejo99c.html|title=John Russell|accessdate=May 24, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|2
|style=&quot;background-color:silver&quot;|{{sortname|Alvin|Julian}}*†
|align=center|[[1948.]] – [[1949.]]
|align=center|128
|align=center|47
|align=center|81
|align=center|{{Postotak pobjeda|47|81}}
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|
|align=center|&lt;ref name=&quot;julian&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/juliaal99c.html|title=Alvin Julian|accessdate=May 24, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|3
|bgcolor=&quot;#FFE6BD&quot;|{{sortname|Red|Auerbach}}†
|align=center|[[1950.]] – [[1965.]]
|align=center|1,192
|align=center|795
|align=center|397
|align=center|{{Postotak pobjeda|910|450}}
|align=center|148
|align=center|90
|align=center|58
|align=center|{{Postotak pobjeda|90|58}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot; | &lt;div&gt;
* 9 naslova prvaka ([[NBA finale 1957.|1957.]], [[NBA finale 1959.|1959.]], [[NBA finale 1960.|1960.]], [[NBA finale 1961.|1961.]], &lt;br /&gt;[[NBA finale 1962.|1962.]], [[NBA finale 1963.|1963.]], [[NBA finale 1964.|1964.]], [[NBA finale 1965.|1965.]], [[NBA finale 1966.|1966.]]) 
* Trener godine ([[NBA sezona 1964./1965.|1964./1965.]]) 
* Imenovan među [[50 najvećih igrača u historiji NBA lige|10 najvećih trenera u historiji]]&lt;ref name=&quot;topten&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/history/top_10_coaches.html|title=Top 10 Coaches in NBA History|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|accessdate=May 19, 2008|archive-url=https://www.webcitation.org/65XSWlNgt?url=http://www.nba.com/history/top_10_coaches.html|archive-date=February 18, 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;/div&gt;
|align=center|&lt;ref name=&quot;auerbach&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/auerbre99c.html|title=Red Auerbach|accessdate=May 24, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|4
|bgcolor=&quot;#FFE6BD&quot;|{{sortname|Bill|Russell}}†&lt;br&gt;{{small|(kao trener-igrač)}}
|align=center|[[1966.]] – [[1968.]] 
|align=center|245
|align=center|162
|align=center|83
|align=center|{{Postotak pobjeda|162|83}}
|align=center|18
|align=center|12
|align=center|6
|align=center|{{Postotak pobjeda|12|6}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot; | &lt;div&gt; 
* 2 naslova prvaka ([[NBA finale 1968.|1968.]], [[NBA finale 1969.|1969.]])
&lt;/div&gt;
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/russebi01c.html|title=Bill Russell|accessdate=May 24, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|5
|bgcolor=&quot;#FFE6BD&quot;|{{sortname|Tom|Heinsohn}}†
|align=center|[[1969.]] – [[1977.]]
|align=center|690
|align=center|427
|align=center|263
|align=center|{{Postotak pobjeda|427|263}}
|align=center|80
|align=center|47
|align=center|33
|align=center|{{Postotak pobjeda|47|33}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot; | &lt;div&gt;
* Trener godine ([[NBA sezona 1972./1973.|1972./1973.]])
* 2 naslova prvaka ([[NBA finale 1974.|1974.]], [[NBA finale 1976.|1976.]])
&lt;/div&gt;
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/heinsto01c.html |title=Tom Heinsohn |accessdate=May 24, 2008 |work=basketball-reference.com |publisher=Sports Reference LLC |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517144323/http://www.basketball-reference.com/coaches/heinsto01c.html |archivedate=May 17, 2008 }}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|6
|bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|{{sortname|Tom|Sanders|Satch Sanders}}*
|align=center|[[1977.]]
|align=center|62
|align=center|23
|align=center|39
|align=center|{{Postotak pobjeda|23|39}}
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/sandeto01c.html|title=Tom Sanders|accessdate=May 24, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|7
|{{sortname|Dave|Cowens}}&lt;br&gt;{{small|(kao trener-igrač)}}
|align=center|[[1978.]] 
|align=center|68
|align=center|27
|align=center|41
|align=center|{{Postotak pobjeda|27|41}}
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/cowenda01c.html |title=Dave Cowens |accessdate=May 24, 2008 |work=basketball-reference.com |publisher=Sports Reference LLC |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517143419/http://www.basketball-reference.com/coaches/cowenda01c.html |archivedate=May 17, 2008 }}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|8
|bgcolor=&quot;#FFE6BD&quot;|{{sortname|Bill|Fitch}}†
|align=center|[[1979.]] – [[1982.]]
|align=center|328
|align=center|242
|align=center|86
|align=center|{{Postotak pobjeda|242|86}}
|align=center|45
|align=center|26
|align=center|19
|align=center|{{Postotak pobjeda|26|19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot; | &lt;div&gt;
* 1 naslov prvaka ([[NBA finale 1981.|1981.]])
* Trener godine ([[NBA sezona 1979./1980.|1979./1980.]])
* Imenovan među [[50 najvećih igrača u historiji NBA lige|10 najvećih trenera u historiji]]&lt;ref name=&quot;topten&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/fitchbi99c.html|title=Bill Fitch|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|9
|{{sortname|K. C.|Jones}}
|align=center|[[1983.]] – [[1987.]]
|align=center|410
|align=center|308
|align=center|102
|align=center|{{Postotak pobjeda|308|102}}
|align=center|102
|align=center|56
|align=center|37
|align=center|{{Postotak pobjeda|56|37}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot; | &lt;div&gt;
* 2 naslova prvaka ([[NBA finale 1984.|1984.]], [[NBA finale 1986.|1986.]])
&lt;/div&gt;
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/joneskc01c.html|title=K.C. Jones|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|10
|{{sortname|Jimmy|Rodgers|Jimmy Rodgers (košarkaš)}}
|align=center|[[1988.]] – [[1989.]]
|align=center|164
|align=center|94
|align=center|70
|align=center|{{Postotak pobjeda|94|70}}
|align=center|8
|align=center|2
|align=center|6
|align=center|{{Postotak pobjeda|2|6}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/rodgeji99c.html|title=Jimmy Rodgers|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|11
|{{sortname|Chris|Ford}}
|align=center|[[1990.]] – [[1994.]]
|align=center|410
|align=center|222
|align=center|188
|align=center|{{Postotak pobjeda|222|188}}
|align=center|29
|align=center|13
|align=center|16
|align=center|{{Postotak pobjeda|13|16}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/rodgeji99c.html|title=Chris Ford|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|12
|bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|{{sortname|M. L.|Carr}}*
|align=center|[[1995.]] – [[1996.]]
|align=center|164
|align=center|48
|align=center|116
|align=center|{{Postotak pobjeda|48|116}}
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/carrml01c.html|title=M.L. Carr|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|13
|bgcolor=&quot;#FFE6BD&quot;|{{sortname|Rick|Pitino}}†
|align=center|[[1997.]] – [[2000.]]
|align=center|248
|align=center|102
|align=center|146
|align=center|{{Postotak pobjeda|102|146}}
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|align=center|—
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/pitinri99c.html |title=Rick Pitino |accessdate=June 23, 2008 |work=basketball-reference.com |publisher=Sports Reference LLC |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624045712/http://www.basketball-reference.com/coaches/pitinri99c.html |archivedate=June 24, 2008 }}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|14
|{{sortname|Jim|O'Brien|Jim O'Brien (košarkaš, rođen 1952.)}}
|align=center|[[2000.]] – [[2003.]]
|align=center|258
|align=center|139
|align=center|119
|align=center|{{Postotak pobjeda|139|119}}
|align=center|26
|align=center|13
|align=center|13
|align=center|{{Postotak pobjeda|13|13}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/obrieji99c.html|title=Jim O'Brian|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|15
|bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|{{sortname|John|Carroll|John Carroll (košarkaš)}}*
|align=center|[[2003.]]
|align=center|36
|align=center|14
|align=center|22
|align=center|{{Postotak pobjeda|14|22}}
|align=center|4
|align=center|0
|align=center|4
|align=center|{{Postotak pobjeda|0|4}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/carrojo99c.html|title=John Carroll|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|16
|{{sortname|Doc|Rivers}}
|align=center|[[2004.]] – [[2012.]]
|align=center|721
|align=center|416
|align=center|305
|align=center|{{Postotak pobjeda|416|305}}
|align=center|104
|align=center|58
|align=center|46
|align=center|{{Postotak pobjeda|58|46}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot; | &lt;div&gt;
* 1 naslov prvaka ([[NBA finale 2008.|2008.]])
&lt;/div&gt;
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/riverdo01c.html|title=Doc Rivers|accessdate=June 23, 2008|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|17
|bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|{{sortname|Brad|Stevens}}*
|align=center|[[2013.]] – [[2021.]]
|align=center|636
|align=center|354
|align=center|282
|align=center|{{Postotak pobjeda|354|282}}
|align=center|78
|align=center|38
|align=center|40
|align=center|{{Postotak pobjeda|38|40}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/stevebr99c.html|title=Brad Stevens|accessdate=April 17, 2014|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|18
|bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|{{sortname|Ime|Udoka}}*
|align=center|[[2021.]] – ''danas''
|align=center|
|align=center|
|align=center|
|align=center|{{Postotak pobjeda||}}
|align=center|
|align=center|
|align=center|
|align=center|{{Postotak pobjeda||}}
|
|align=center|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/coaches/udokaim01c.html|title=Ime Udoka Coaching Record|work=basketball-reference.com|publisher=Sports Reference LLC|access-date=June 29, 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Pomoćni treneri ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;50%&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Pomoćni treneri Boston Celticsa
|-
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Ime
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Karijera
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Ime
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Karijera
|-
| [[Danny Silva (bejzbol)|Danny Silva]] || [[1946.]] – [[1948.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Kevin Eastman (košarkaš)|Kevin Eastman]] || [[2004.]] – [[2013.]]
|-
| [[Henry McCarthy]] || [[1948.]] – [[1950.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Armond Hill]] || [[2004.]] – [[2013.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Art Spector]] || [[1949.]] – [[1950.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Paul Pressey]] || [[2004.]] – [[2006.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[John Killilea]] || [[1972.]] – [[1977.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Dave Wohl]] || [[2004.]] – [[2007.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[K. C. Jones]] || [[1977.]] – [[1983.]]&lt;br /&gt;[[1996.]] – [[1997.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Clifford Ray]] || [[2005.]] – [[2010.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Satch Sanders]] || [[1977.]] – [[1978.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Mike Longabardi]] || [[2007.]] – [[2013.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Bob MacKinnon]] || [[1978.]] – [[1979.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Tom Thibodeau]] || [[2007.]] – [[2010.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Jimmy Rodgers (košarkaš)|Jim Rodgers]] || [[1980.]] – [[1988.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Lawrence Frank]] || [[2010.]] – [[2011.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Chris Ford]] || [[1983.]] – [[1990.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Roy Rogers (košarkaš)|Roy Rogers]] || [[2010.]] – [[2011.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Ed Badger]] || [[1984.]] – [[1988.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Tyronn Lue]] || [[2011.]] – [[2013.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Lanny Van Eman]] || [[1988.]] – [[1990.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Jamie Young (košarkaš)|Jamie Young]] || [[2011.]] – [[2021.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
| [[Don Casey]] || [[1990.]] – [[1996.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Jay Larrañaga]] || [[2012.]] – [[2021.]]
|-
| [[Jon P. Jennings]] || [[1990.]] – [[1994.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Ron Adams]] || [[2013.]] – [[2014.]]
|-
| [[Dennis Johnson]] || [[1993.]] – [[1997.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Micah Shrewsberry]] || [[2013.]] – [[2019.]]
|-
| [[John Kuester]] || [[1995.]] – [[1997.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Walter McCarty]] || [[2013.]] – [[2018.]]
|-
| [[Winston Bennett]] || [[1997.]] – [[1998.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Darren Erman]] || [[2014.]] – [[2015.]]
|-
| [[Jim O'Brien (kođarkađ, rođen 1952.)|Jim O'Brien]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[1997.]] – [[2001.]] || [[Jerome Allen (košarkaš)|Jerome Allen]] || [[2015.]] – [[2021.]]
|-
| [[John Carroll (košarkaš)|John Carroll]] || [[1997.]] – [[2004.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Scott Morrison (košarkaški trener)|Scott Morrison]] || [[2017.]] – [[2021.]]
|-
| [[Mark Starns]] || [[1997.]] – [[2001.]] || [[Brandon Bailey (košarkaš)|Brandon Bailey]] || [[2019.]] – [[2021.]]
|-
| [[Kevin Willard]] || [[1997.]] – [[2001.]] || [[Kara Lawson]] || [[2019.]] – [[2020.]]
|-
| [[Lester Conner]] || [[1998.]] – [[2004.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Joe Mazzulla]] || [[2019.]] – ''danas''
|-
| [[Andy Enfield]] || [[1998.]] – [[2000.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Evan Turner]] || [[2020.]] – [[2021.]]
|-
| [[Dick Harter]] || [[2001.]] – [[2004.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Will Hardy]] || [[2021.]] – ''danas''
|-
| [[Frank Vogel]] || [[2001.]] – [[2004.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt; || [[Garrett Jackson]] || [[2021.]] – ''danas''
|-
| [[Dana Barros]] || [[2004.]] || [[Aaron Miles (košarkaš)|Aaron Miles]] || [[2021.]] – ''danas''
|-
| [[Jim Brewer (košarkaš)|Jim Brewer]] || [[2004.]] – [[2006.]] || [[Damon Stoudamire]] || [[2021.]] – ''danas''
|-
| [[Paul Cormier]] || [[2004.]] – [[2005.]] || [[Ben Sullivan (košarkaš)|Ben Sullivan]] || [[2021.]] – ''danas''
|-
| [[Tony Brown (košarkaš)|Tony Brown]] || [[2004.]] – [[2007.]]
|}

== Grbovi i dresovi ==

=== Grb kluba ===
[[File:Boston_Celtics_1974.png|thumb|Grb Boston Celticsa od [[1975.]] do [[1996.]] godine, zapravo varijanta modernog grba bez svih boja.]]
Prvi grb Celticsa, korišten od [[1946.]] pa do kraja sezone [[1949.]]/[[1950.]] bio je jednostavni zeleni krug unutar kojeg se nalazio bijeli [[shamrock]] i bijeli natpis &quot;Celtics&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportslogos.net/logos/view/5862/Boston_Celtics/1947/Primary_Logo|title=Boston Celtics Primary Logo - National Basketball Association (NBA) - Chris Creamer's Sports Logos Page - SportsLogos.Net|website=www.sportslogos.net}}&lt;/ref&gt; Novi grb predstavljen je [[1950.]] godine i tada se po prvi puta u historiji Celticsa na grbu pojavio [[leprechaun]], iako to još uvijek nije bio aktualni Lucky. Prikazan na grbu, leprechaun je bio bijele boje, nosio je krunu i imao je zeleni prsluk te je navijao držeći štap u ruci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportslogos.net/logos/view/5863/Boston_Celtics/1951/Primary_Logo|title=Boston Celtics Primary Logo - National Basketball Association (NBA) - Chris Creamer's Sports Logos Page - SportsLogos.Net|website=www.sportslogos.net}}&lt;/ref&gt; Taj je grb korišten sve do [[1960.]] godine, kada mu je dodana zlatna pozadina, ali bez daljnjih izmjena, a zadržan je sve do [[1968.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportslogos.net/logos/view/5864/Boston_Celtics/1961/Primary_Logo|title=Boston Celtics Primary Logo - National Basketball Association (NBA) - Chris Creamer's Sports Logos Page - SportsLogos.Net|website=www.sportslogos.net}}&lt;/ref&gt; Godine [[1968.]] dolazi do značajnijeg redizajna grba, a na njemu se prvi puta pojavljuje [[leprechaun]] Lucky, aktualna maskota grba, koji je imao štap u jednoj, a košarkašku loptu u drugoj ruci, dok je pozadina bila velika košarkaška lopta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportslogos.net/logos/view/5865/Boston_Celtics/1969/Primary_Logo|title=Boston Celtics Primary Logo - National Basketball Association (NBA) - Chris Creamer's Sports Logos Page - SportsLogos.Net|website=www.sportslogos.net}}&lt;/ref&gt; Inicijalno ga je dizajnirao Zang Auerbach, brat trenera [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]].&lt;ref name=&quot;CreationOfALogo&quot;&gt;{{cite web|title=Creation of a Logo|url=http://www.nba.com/celtics/history/Logo.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|access-date=March 4, 2018}}&lt;/ref&gt; Novi redizajn uslijedio je [[1975.]] godine, kada je Lucky redizajniran, a košarkaška pozadina zamijenjena je krugom u kojem piše ime kluba; radilo se o ranoj varijanti modernog grba, koja je izgledala identično, ali je bila samo u crnoj, bijeloj i zelenoj boji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportslogos.net/logos/view/pphdqx7bfbbbumpehh7telq1h/Boston_Celtics/1975/Primary_Logo|title=Boston Celtics Primary Logo - National Basketball Association (NBA) - Chris Creamer's Sports Logos Page - SportsLogos.Net|website=www.sportslogos.net}}&lt;/ref&gt; Nova i zasad posljednja promjena uslijedila je [[1996.]] godine, kada je grbu, povodom 50. obljetnice kluba, dodana boja.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Efraim |first1=Aviv |title=Boston Celtics Logo |url=https://www.symbols.com/symbol/boston-celtics-logo |website=www.symbols.com |accessdate=October 19, 2018 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Celticsi imaju i seriju alternativnih grbova, najpoznatiji koji je zapravo varijanta prvog klupskog grba iz [[1946.]] godine, a koja se službeno koristi od [[1998.]] godine. Taj alternativni grb temeljen je na grbu korištenom prije Auerbachovog [[leprechaun]]a. Novi sekundarni logo predstavljen je [[2014.]] godine, a prikazuje Luckyja u formi siluete.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Boston Celtics Announce New Alternate Logo|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/boston-celtics-announce-new-alternate-logo|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=July 21, 2014|accessdate=July 26, 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LuckyAlternateLogo&quot;&gt;{{cite web|title=Celtics unveil new alternate logo|url=http://espn.go.com/boston/nba/story/_/id/11241929/boston-celtics-unveil-new-alternate-logo-2014-15|publisher=[[ESPN.com|ESPNBoston.com]]|date=July 21, 2014|accessdate=July 26, 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===

==== Primarni dresovi ====
[[File:Jayson Tatum (43467461730).jpg|thumb|left|[[Jayson Tatum]] u bijelom (&quot;Association&quot;) dresu Celticsa, s logotipovima [[Nike]]a i [[General Electric]]a.]]
Tokom većeg dijela svoje historije, Celticsi su imali domaće dresove bijele boje i gostujuće dresove zelene boje. Temeljni šablon za dresove formaliziran je tokom 50-ih godina, a s vremenom je došlo do sitnih promjena u [[font]]u i dodacima.

Među većim i značajnijim promjenama stila su promjena fonta sa [[serif]]a u [[sans-serif]] iz [[1968.]] godine, dodatak imena igrača na dres iz [[1972.]] godine te inkorporacija [[shamrock]]a na dres iz [[1998.]] godine. I dok su bijeli dresovi uglavnom prolazili bez promjena, zeleni dresovi su sadržavali ili ime grada (1950e – 1965.; 2014. – ''danas'') ili momčadi (1965. – 2014.).

Kada je [[Nike]] [[2017.]] godine postao glavni dizajner dresova, odlučili su eliminirati klasičnu distinkciju između domaćeg i gostujućeg dresa. Tako su bijeli dresovi dobili nadimak &quot;Association&quot;, dok su zeleni dresovi postali &quot;Icon&quot; dresovi. Danas se oba seta dresova podjednako koriste, neovisno o domaćim ili gostujućim utakmicama.&lt;ref name=&quot;CelticsNike&quot;&gt;{{cite news|last=Snow|first=Taylor C.|title=Celtics Showcase New Nike Uniform System|url=http://www.nba.com/celtics/news/sidebar/summer-092117-celtics-showcase-new-nike-uniform-system|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=September 21, 2017|access-date=November 26, 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Celtics x Nike|url=http://www.nba.com/celtics/nike|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=September 21, 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171218023903/http://www.nba.com/celtics/nike|archivedate=December 18, 2017|accessdate=November 10, 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U siječnju [[2017.]] godine, Celticsi su potpisali sponzorski ugovor s kompanijom [[General Electric]], gdje su potonji postali &quot;ekskluzivni partneri za podatke i analitiku&quot; Boston Celticsa. U sklopu ugovora, GE je pristao platiti Celticsima više od $7,000,000&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sutherland|first=Brooke|title=GE's Nickel-and-Diming Included a Payroll Switch|url=https://www.bloomberg.com/gadfly/articles/2018-03-22/ge-s-nickel-and-diming-included-a-payroll-switch|work=[[Bloomberg News]]|date=March 22, 2018|accessdate=March 23, 2018}}&lt;/ref&gt; kako bi logo General Electrica bio trajno postavljen na lijevo rame bijelih i zelenih dresova. To je bio prvi put da je neki korporativni logotip postavljen na dres NBA momčadi.&lt;ref name=&quot;CelticsGE&quot;&gt;{{cite press release|title=Celtics, GE Announce Multi-Year Partnership|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/celtics-ge-announce-multiyear-partnership|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=January 25, 2017|access-date=December 17, 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Martin|first=Dylan|title=GE Just Struck a Major Partnership with the Celtics|url=http://bostinno.streetwise.co/2017/01/25/ge-signs-major-deal-with-boston-celtics-new-jersey-with-ge-logo/|work=[[BostInno]]|date=January 25, 2017|accessdate=January 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Uz logo GE-a, na desnom ramenu nalazi se i logo [[Nike]]a.

==== Alternativni dresovi ====
[[File:Isaiah Thomas (32511863765).jpg|thumb|Sivi &quot;Parquet Pride&quot; dresovi, poput ovoga što ga nosi [[Isaiah Thomas (košarkaš)|Isaiah Thomas]], bili su alternativni dresovi Celticsa s rukavima u periodu od [[2014.]] do [[2017.]] godine.]]
U periodu od [[2005.]] do [[2017.]] godine, Celticsi su imali alternativni zeleni dres s crnim slovima i imenom grada na prednjoj strani dresa. Jedna od istaknutih razlika između primarnog zelenog i alternativnog zelenog dresa bila su crna polja sa zelenim [[shamrock]]om, a koja su podsjećala na originalne dresove Celticsa s kraja 40-ih godina.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Boston Celtics Unveil New Alternate Road Uniforms|url=http://www.nba.com/celtics/news/AlternateUnis.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=November 21, 2005|accessdate=November 19, 2017}}&lt;/ref&gt;

U periodu od [[2014.]] do [[2017.]] godine korišteni su i sivi dresovi, koji su imali nadimak &quot;Parquet Pride&quot;. Ti su dresovi imali rukave (što je bila odlika [[Adidas]]ovih NBA dresova), bijela slova sa zelenim okvirom, siluetu [[leprechaun]]a Luckyja na hlačama, simbol [[shamrock]]a na lijevoj nogavici i uzorak na stranama koji je podsjećao na parket.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Boston Celtics and adidas Unveil Parquet Pride Collection|url=http://www.nba.com/celtics/news/pressrelease/boston-celtics-and-adidas-unveil-parquet-pride-collection|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=November 6, 2014|accessdate=July 26, 2015}}&lt;/ref&gt;

Od [[2017.]] do danas, Celticsi nose crne dresove naziva &quot;Statement&quot;. Dresovi su obilježeni zelenim slovima s bijelim rubom, zelenim poljima s crnim [[shamrock]]om i bijelim imenima igrača. Na prednjoj strani nalazi se ime momčadi.&lt;ref name=&quot;CelticsNike&quot;/&gt;

==== Posebni dresovi ====

Od [[2006.]] do [[2017.]] godine, Celticsi su imali posebne dresove za [[Dan svetog Patrika]]. Inicijalna verzija ovog dresa, nošena od [[2006.]] do [[2013.]], nije bila značajno različita od regularnog zelenog dresa, osim što je imala zlatne i bijele detalje te ime grada na dresu.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Boston Celtics Unveil Special St. Patrick’s Uniforms|url=http://www.nba.com/celtics/promotions/press030606-st-patricks-day-jersey.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Celtics.com|date=March 6, 2006|accessdate=November 19, 2017}}&lt;/ref&gt; Tokom [[2014.]] i [[2015.]] godine, ovi su dresovi dobili rukave, ime grada zamijenjeno je imenom momčadi i od tog su trenutka više sličili alternativnom zeleno-crnom dresu.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Golliver|first=Ben|title=Celtics unveil green, sleeved St. Patrick's Day jerseys by Adidas|url=https://www.si.com/nba/point-forward/2014/03/11/boston-celtics-green-sleeved-jerseys-st-patricks-day|magazine=Sports Illustrated|date=March 11, 2014|accessdate=April 30, 2019}}&lt;/ref&gt; Za [[2016.]] i [[2017.]] godinu su ponovo uklonjeni rukavi te je vraćeno ime grada nauštrb imena momčadi, dok su boje zadržane.

Tokom [[NBA Europe Live turneja 2007.|NBA Europe Live turneje 2007.]] godine, prije početka regularne sezone, Celticsi su nosili alternativne gostujuće dresove u utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a u [[Rim]]u, s tim da su ime grada, kao i simboli [[shamrock]]a na dresu bili prikazani u zelenoj, bijeloj i crvenoj, bojama [[Zastava Italije|talijanske trobojnice]]. U drugoj utakmici, u [[London]]u, primarni gostujući dresovi imali su polje koje je prikazivalo [[Union Jack|britansku zastavu]].

Na samom početku [[NBA sezona 2008./2009.|sezone 2008./2009.]], u otvaranju protiv [[Cleveland Cavaliers]]a, Celticsi su nosili varijantu domaćeg dresa sa zlatnim dodacima, čime su željeli odati počast momčadi prvaka iz prethodne sezone.

Od iste sezone, Celticsi nose i posebne dresove za [[Božićne utakmice NBA lige|božićne utakmice]]. U prve četiri takve utakmice, Celticsi su nosili modificirane zelene dresove s logotipom [[NBA]] lige unutar pahuljice. Tokom [[2012.]] godine su nosili jednobojne dresove sa zelenim slovima i bijelim rubom. Tokom [[2016.]] godine su prezentirali nešto svečanije zelene dresove, ali bez dodatnih linija.

Počevši sa [[NBA sezona 2017./2018.|sezonom 2017./2018.]], Celticsi su nosili posebne &quot;City&quot; dresove što ih je dizajnirao [[Nike]]. Prvi &quot;City&quot; bili su sive boje i imali su uzorak parketa po cijelom dresu, zeleni [[shamrock]] s bijelim rubom na lijevoj nozi, zelena slova s bijelim rubom, potpis [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]] te dio natpisa prvaka iz [[2008.]] godine na struku.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=NIKE NBA CITY EDITION UNIFORM|url=https://news.nike.com/news/nike-nba-city-edition-uniform|publisher=Nike, Inc.|date=December 27, 2017|accessdate=December 27, 2017}}&lt;/ref&gt;

&quot;City&quot; dresovi su naredne sezone modificirani, tako da su shamrock i slova dobili zlatni rub, umjesto bijelog. Auerbachov potpis je ostao, a na struk je dodan i alternativni logo kluba zlatne boje.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=celtics|author=Boston Celtics|number=1060911339529531392|date=November 9, 2018|title=Tradition redefined. Say hello to our 2018-19 City Edition.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=NBA.com Staff|title=City Edition uniforms: Eastern Conference teams in 2018-19|url=http://www.nba.com/article/2018/11/09/city-edition-uniforms-eastern-conference-2018-19|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=November 9, 2018|accessdate=November 10, 2018|quote=The Celtics kept up with their storied tradition in their City Edition uniforms. The new look features as signature from Red Auerbach stitched into the jersey. The jerseys also feature Nike+ Connect, the traditional &quot;BOSTON&quot; wordmark that debuted on road uniforms in the 1940s and colors of green, white and gold that are part of the franchise's roots.}}&lt;/ref&gt; Uz to, Celticsi su nosili i posebne &quot;Earned&quot; dresove, dizajnirane za 16 klubova koji su osigurali doigravanje. Radi se o varijanti &quot;City&quot; dresova sa zelenom bojom te zlatnim slovima s bijelim rubom.&lt;ref&gt;{{cite news|author=NBA.com Staff|title=Teams unveil Earned Edition uniforms for 2018-19 season|url=http://www.nba.com/article/2018/12/12/nba-unveils-earned-edition-uniforms|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=December 12, 2018|accessdate=December 12, 2018}}&lt;/ref&gt;

&quot;City&quot; uniforma je u [[NBA sezona 2019./2020.|sezoni 2019./2020.]] zadržala zelenu boju kao temelj, s tim da su natpis &quot;Boston&quot; te brojevi prikazani zlatnom bojom s crnim rubom. Oko struka je stavljen shamrock dizajniran pomoću [[keltski čvor|keltskog čvora]].&lt;ref&gt;{{cite news|author=NBA.com Staff|title=Celtics unveil City Edition uniforms|url=https://www.nba.com/article/2019/11/21/celtics-unveil-city-edition-uniforms|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=November 21, 2019|accessdate=November 21, 2019}}&lt;/ref&gt;

==== Komemorativni detalji ====

Tokom [[NBA sezona 2006./2007.|sezone 2006./2007.]], Celticsi su na gornjem desnom dijelu dresa imali memorijalni [[shamrock]] crne boje sa zelenim tekstom &quot;Red&quot;, u čast [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]], koji je bio preminuo netom prije početka sezone.&lt;ref name=&quot;jerseyhonors&quot;&gt;{{cite web |title=2007–08 Downloadable Media Guide |page= 223 |work=nba.com |url=http://www.nba.com/media/celtics/media_guide0708_7-Tradition07.pdf |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Celticsi su kroz povijesti komemorirali preminule članove momčadi, uprave kluba ili lige tankim crnim trakama na lijevom gornjem dijelu dresa. Traka je devet puta u historiji bila na dresovima, povodom smrti sljedećih osoba: [[Walter A. Brown|Walter Brown]] ([[1964.]] – [[1965.]]), [[Robert Schmertz|Bob Schmertz]] ([[1975.]] – [[1976.]]), Joan Cohen ([[1989.]] – [[1990.]]), [[Johnny Most]] i [[Reggie Lewis]] ([[1993.]] – [[1994.]]), Dorothy Auerbach ([[2000.]] – [[2001.]]), [[Dennis Johnson]] ([[2006.]] – [[2007.]]),&lt;ref name=&quot;jerseyhonors&quot; /&gt; [[Jim Loscutoff]] ([[2015.]] – [[2016.]]), [[Jo Jo White]] ([[2017.]] – [[2018.]]) i [[John Havlicek]] ([[2018.]] – [[2019.]]), kao i [[Kobe Bryant]] te [[David Stern]] ([[2019.]] – [[2020.]]). Celticsi su znali imati crnu traku i zbog razloga nepovezanih s članovima franšize ili lige, poput komemoracije žrtava [[Bombaški napad na Bostonski maraton|napada na Bostonski maraton]] iz [[2013.]] godine ili povodom smrti mlađe sestre [[Isaiah Thomas (košarkaš)|Isaiaha Thomasa]] tokom doigravanja [[2017.]] godine.

==== Tradicije ====

Momčad Celticsa je dugo godina imala tradiciju kolektivnog nošenja crnih tenisica tokom većine svoje historije, osim tokom 80-ih godina, kada su nosili zelene tenisice. Prema predaji, legendarni trener [[Red Auerbach]] imao je problem s bijelim tenisicama, tvrdeći kako se bijela boja lako zaprlja; tako je počela dugogodišnja tradicija nošenja crnih tenisica. No, prije početka [[NBA sezona 2003./2004.|sezone 2003./2004.]], generalni menadžer [[Danny Ainge]] i igrač [[Paul Pierce]] predložili su ponovno nošenje bijelih tenisica, djelomično i zato što je sve veći broj momčadi u ligi počeo nositi crne tenisice. Auerbach je s veseljem pristao te su bijele tenisice od tog trenutka postale dio domaće uniforme. Crne tenisice nosili su na gostovanjima do [[NBA sezona 2008./2009.|sezone 2008./2009.]], kada su i na gostovanjima počeli nositi bijele tenisice sa zelenim i zlatnim detaljima, u kombinaciji s posebnim dresovima za [[Dan svetog Patrika]].&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.boston.com/yourlife/fashion/articles/2003/11/05/celtics_court_change_with_a_move_to_white_sneakers/ | work=The Boston Globe | title=Celtics court change with a move to white sneakers | first1=Joseph P. | last1=Kahn | date=May 11, 2003}}&lt;/ref&gt; NBA je u narednoj sezoni olabavio svoja pravila o boji obuće, tako da su i igrači Celticsa počeli nositi personalizirane tenisice i na domaćim, i na gostujućim utakmica, mada su im tenisice i dalje predominantno zelene, bijele ili crne. 
 
Celticsi su bili jedina momčad u ligi koja je nosila jakne za zagrijavanje s imenima igrača na leđima. To je bio dominantan stil na svim jaknama tokom 80-ih godina, ali je postepeno nestao tokom 90-ih godina. Celticsi su, ipak, zadržali tu tradiciju i nakon tog perioda, sve do kraja [[NBA sezona 2011./2012.|sezone 2011./2012.]], kada su zamijenjene šablonskim jaknama kakve imaju i ostale momčadi.

== Mediji ==

Glavni televizijski partner momčadi je [[NBC Sports Boston]], koja prenosi utakmice još od [[1981.]] godine, kada je postaja nosila ime PRISM New England. Godine [[1983.]], postaja je promijenila ime u SportsChannel New England. Kao i sve druge filijale SportsChannela, program New England je [[1998.]] godine postao [[Fox Sports]] New England, nakon što su vlasnici spojili kompanije. Comcast je [[2001.]] godine kupio udjele bivšeg [[Cablevision]]a (vlasnici SportsChannela), a onda je [[2007.]] godine kupio i preostale udjele kanala [[FSN]] New England, koji je tada postao Comcast SportsNet New England. Tokom [[2017.]] godine, sve CSN-ove mreže su promijenile ime u [[NBC Sports Regional Networks]], zbog činjenice da je Comcast u vlasništvu kompanije [[NBCUniversal]].

[[Mike Gorman]] je glavni komentator svih utakmica, a društvo mu, kao analitičari, prave bivši trener i igrač [[Tommy Heinsohn]], za domaće utakmice, odnosno bivši igrač [[Brian Scalabrine]], za gostujuće utakmice. Abby Chin je momčadska reporterka s terena. Radijski prijenosi svih utakmica Bostona dostupni su na postaji [[WBZ-FM]] (98.5&amp;nbsp;MHz), a komentira ih [[Sean Grande]], uz pomoć analitičara [[Cedric Maxwell|Cedrica Maxwella]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boston.cbslocal.com/2013/09/26/boston-celtics-98-5-the-sports-hub-announce-multi-year-broadcast-partnership/ |title=Celtics, 98.5 The Sports Hub Announce Multi-Year Broadcast Partnership « CBS Boston |publisher=Boston.cbslocal.com |date=September 26, 2013 |accessdate=October 25, 2013}}&lt;/ref&gt;

== Vlasnička struktura ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;100%&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Historija vlasničke strukture Boston Celticsa
|-
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Vlasnici
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Period
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Napomene
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Ref.
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Boston Garden-Arena Corporation]] || [[6. lipnja]] [[1946.]]&amp;nbsp;– [[31. srpnja]] [[1950.]] || ||
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Walter A. Brown]]&lt;br&gt;[[Lou Pieri]] || [[31. srpnja]] [[1950.]]&amp;nbsp;– [[7. rujna]] [[1964.]] || || {{center|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Brown, Pieri Purchases Celtics Basketball Club|newspaper=The Hartford Courant|date=August 1, 1950}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Lou Pieri]]&lt;br&gt;[[Marjorie Brown]] || [[7. rujna]] [[1964.]]&amp;nbsp;– [[24. lipnja]] [[1965.]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| &lt;div&gt;
* {{small|Marjorie Brown je bila supruga [[Walter A. Brown|Waltera A. Browna]], osnivača Celticsa}}&lt;/div&gt; 
| 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Marvin Kratter]]&lt;br&gt;{{small|(Knickerbocker Brewing Company)}} || [[24. lipnja]] [[1965.]]&amp;nbsp;– [[1968.]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| &lt;div&gt;
* {{small|filijala kompanije National Equities}}&lt;/div&gt; 
| 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Ballantine (pivovara)|Ballantine Brewery]] || [[1968.]] – [[1969.]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| &lt;div&gt;
* {{small|filijala kompanije Investors Funding Corporation}}&lt;/div&gt; 
|
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Trans-National Communications]] || [[1969.]] – [[1971.]] || ||
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Ballantine (pivovara)|Ballantine Brewery]] || [[1971.]] – [[1972.]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| &lt;div&gt;
* {{small|filijala kompanije Investors Funding Corporation}}&lt;/div&gt;
| 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Irv Levin]]&lt;br&gt;[[Harold Lipton]] || [[travanj]]&amp;nbsp;– [[svibanj]] [[1972.]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| &lt;div&gt;
* {{small|[[NBA]] nije odobrila ovu transakciju}}&lt;/div&gt;
| {{center|&lt;ref&gt;{{cite news |title=Celtics' owner dispute is more confused than ever |url=https://news.google.com/newspapers?id=QUYgAAAAIBAJ&amp;sjid=RpwEAAAAIBAJ&amp;pg=7195,4210919&amp;dq |quote= |work=[[The Tuscaloosa News]] |date=July 22, 1974 |accessdate=March 14, 2010 }}&lt;/ref&gt;}}
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Robert Schmertz]]&lt;br&gt;{{small|(Leisure Technology)}} || [[svibanj]] [[1972.]]&amp;nbsp;– [[siječanj]] [[1975.]] || ||
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Robert Schmertz]] {{small|(Leisure Technology)}}&lt;br&gt;[[Irv Levin]]&lt;br&gt;[[Harold Lipton]] || [[siječanj]] [[1975.]]&amp;nbsp;– [[studeni]] [[1975.]] || || {{center|&lt;ref&gt;{{cite news |title=New Owner But Red Is Still Boss of Celts |url=https://news.google.com/newspapers?id=JaMgAAAAIBAJ&amp;sjid=mGgFAAAAIBAJ&amp;pg=5462,1797882&amp;dq |quote= |work=Lewiston Evening Journal |date=January 14, 1975 |accessdate=March 14, 2010 }}&lt;/ref&gt;}}
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Irv Levin]]&lt;br&gt;[[Harold Lipton]] || [[studeni]] [[1975.]]&amp;nbsp;– [[1978.]] || ||
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[John Y. Brown, Jr.]]&lt;br&gt;[[Harry T. Mangurian, Jr.]] || [[1978.]] – [[1979.]] || || 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Harry T. Mangurian, Jr.]] || [[1979.]] – [[1983.]] || || 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Don Gaston]]&lt;br&gt;[[Alan N. Cohen]]&lt;br&gt;[[Paul Dupee]] || [[1983.]] – [[1993.]] || || {{center|&lt;ref name=&quot;gaston&quot;&gt;[http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/news/2002/09/27/celtics_sale_ap/ Investment group buys Celtics for $360&amp;nbsp;million], sportsillustrated.cnn.com September 27, 2002. Retrieved September 12, 2009.&lt;/ref&gt;}}
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Paul Gaston]] || [[1993.]] – [[2002.]] || || {{center|&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130502093523/http://www.highbeam.com/doc/1P2-8243348.html Paul Gaston to run Celtics; Cohen out], highbeam.com September 2, 1993. Retrieved February 2, 2003.&lt;/ref&gt;}}
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Boston Basketball Partners L.L.C.]] || [[2002.]] – ''danas'' || &lt;div&gt; 
* {{small|članovi: [[Wycliffe Grousbeck]], [[Stephen Pagliuca]], [[H. Irving Grousbeck]] i [[The Abbey Group]]}}
* {{small|predstavnik: [[Robert Epstein]]}}&lt;/div&gt; 
| {{center|&lt;ref name=&quot;nba.com&quot;/&gt;}}
|}

{{columns-start|num=3}}
=== Predsjednici momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;75%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Predsjednici momčadi&lt;br&gt;Boston Celticsa
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Predsjednik
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Mandat
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Walter A. Brown]] || [[1946.]] – [[1963.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Stats_ManagementCaptains.html Managements and Captains], nba.com. Retrieved December 16, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Louis Pieri]] || [[1963.]] – [[1965.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Jack Waldron (biznismen)|Jack Waldron]] || [[1965.]] – [[1967.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Clarence H. Adams]] || [[1967.]] – [[1968.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Jack Waldron (biznismen)|Jack Waldron]] || [[1968.]] – [[1970.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; | [[Red Auerbach]] || [[1970.]] – [[1997.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; | [[Red Auerbach]] || rowspan=&quot;2&quot;| [[1997.]] – [[2001.]]&lt;ref name=&quot;red&quot;&gt;[http://www.jockbio.com/Classic/Red/Red_bio.html Red Auerbach Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120202172008/http://www.jockbio.com/Classic/Red/Red_bio.html |date=February 2, 2012 }}, jockbio.com. Retrieved December 10, 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Rick Pitino]] 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; | [[Red Auerbach]] || [[2001.]] – [[2006.]]&lt;ref name=&quot;shouler&quot;&gt;{{cite web |last=Shouler |first=Ken |url=http://sports.espn.go.com/nba/feature/featureVideo?page=auerbach
| title=The Consummate Coach |accessdate=July 10, 2007 |publisher=[[ESPN|ESPN.com]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Rich Gotham]] || [[2007.]] – ''danas''&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Rich_Gotham.html Rich Gotham, Team President], nba.com. Retrieved November 19, 2010.&lt;/ref&gt;
|}
{{column}}
=== Generalni menadžeri === 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=75%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Generalni menadžeri&lt;br&gt;Boston Celticsa
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|{{nowrap|Generalni menadžer}}
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Mandat
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Walter A. Brown]] || [[1946.]] – [[1951.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Red Auerbach]] || [[1951.]] – [[1984.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Jan Volk]] || [[1984.]] – [[1997.]]&lt;ref name=&quot;ManagementsandCaptians&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Chris Wallace (košarkaš)|Chris Wallace]] || [[1997.]] – [[2007.]]&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Chris_Wallace.html Chris Wallace, General Manager], nba.com. Retrieved December 16, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Danny Ainge]] || [[2007.]] – [[2021.]]&lt;ref name=&quot;danny&quot;&gt;[http://www.nba.com/celtics/history/Danny_Ainge.html Danny Ainge, Executive Director of Basketball Operations and General Manager], nba.com. Retrieved December 16, 2010.&lt;/ref&gt;
|}
{{column}}

=== Ostale funkcije === 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; {{NBA color cell|Boston Celtics}};&quot;|Upravljačka struktura&lt;br&gt;Boston Celticsa
|-
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Službenik
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Pozicija
! style=&quot;text-align:center; color:white; background:#BB9753;&quot;|Mandat
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| {{nowrap|[[Dave Gavitt]]}} ||style=&quot;text-align:left&quot;| {{small|{{nowrap|[[CEO|glavni izvršni direktor]]}}}} || [[1990.]] – [[1994.]]
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Larry Bird]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| {{small|{{nowrap|posebni asistent}}}} || [[1992.]] – [[1997.]]
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[M. L. Carr]] ||style=&quot;text-align:left&quot;| {{small|{{nowrap|direktor košaršakih operacija}}}} || [[1994.]] – [[1997.]]
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| {{nowrap|[[Danny Ainge]]}} ||style=&quot;text-align:left&quot;| {{small|{{nowrap|predsjednik košaršakih operacija}}}} || {{nowrap|[[2003.]] – [[2021.]]&lt;ref name=&quot;danny&quot;/&gt;}}
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| {{nowrap|[[Brad Stevens]]}} ||style=&quot;text-align:left&quot;| {{small|{{nowrap|predsjednik košaršakih operacija}}}} || {{nowrap|[[2021.]] – ''danas''}}
|}
{{columns-end}}

== Medicinsko osoblje ==
{{small|'''Ažurirano:''' [[28. veljače]] [[2020.]]}}
{{columns-start|num=2}}
=== Liječnik ekipe ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;50%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics|}};&quot;|Glavni liječnici Boston Celticsa
|-
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Liječnik
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Karijera
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| dr. Robert Steinsieck || [[1956.]] – [[1958.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot;&gt;[http://www.museumstuff.com/learn/topics/Boston_Celtics::sub::Medical_Staff Boston Celtics : Medical Staff], http://www.museumstuff.com. Retrieved November 19, 2010.&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| dr. Jack Longford || [[1958.]] – [[1959.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| dr. John Doherty || [[1959.]] – [[1969.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| dr. Thomas Silva || [[1969.]] – [[1987.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| dr. Arnold Scheller || [[1987.]] – [[2005.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| dr. Brian McKeon || [[2005.]] – ''danas''&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|}
{{column}}

=== Kondicijski treneri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;50%&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;{{NBA color cell|Boston Celtics|}};&quot;|Kondicijski treneri Boston Celticsa
|-
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Trener
! style=&quot;color:white; background:#BB9753;&quot;|Karijera
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| Harry Cohen || [[1946.]] – [[1958.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Buddy LeRoux]] || [[1958.]] – [[1967.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| Joe DeLauri || [[1967.]] – [[1972.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| Frank Challant || [[1972.]] – [[1979.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| Ray Melchiorre || [[1979]] – [[1987.]]&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| Ed Lacerte || [[1987.]] – [[2017.]]&lt;ref&gt;[https://www.bostonglobe.com/sports/celtics/2017/07/15/celtics-and-trainer-lacerte-conditioning-coach-bryan-doo-part-ways/Ph5PT63O7pd9ULxatzKOUO/story.html &quot;Celtics and trainer Ed Lacerte and conditioning coach Bryan Doo part ways&quot;], ''The Boston Globe'', July 15, 2017.&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| Art Horne || [[2017.]] – ''danas''&lt;ref name=&quot;medicalstaff&quot; /&gt;
|}
{{columns-end}}

== Boston Celtics Communications ==
{{main|WEEI (AM)|WFXT}}
Boston Celtics Communications je odjeljenje za emitiranje Boston Celticsa. Momčad je, preko vlasnika [[Don Gaston|Dona Gastona]], [[Alan N. Cohen|Alana N. Cohena]] i [[Paul Dupee|Paula Dupeeja]], kupila radio stanicu WEEI (na frekvenciji 590, danas poznatoj kao [[WEZE]]) od [[CBS Radio|CBS Radija]] u rujnu [[1989.]] godine, kao i stanicu [[WFXT]] od [[Fox Broadcasting Company|Foxa]]. Prodaja je zaključena [[10. svibnja]] [[1990.]] godine.

CBS je te godine raskinuo veze s WEEI-jem te su se pridružili [[ABC News Radio|ABC-ju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/weei-celtics-podcast-danny-leroux-on-nba-finals-kevin/id1142840174?i=1000420060942|title=Boston Celtics: WEEI Celtics Podcast - Danny Leroux on NBA finals + Kevin O’Connor Celtics Draft Preview - 6/1/16 on Apple Podcasts|website=Apple Podcasts}}&lt;/ref&gt; WEEI, koja je još od [[1987.]] godine prenosila utakmice Celticsa, proširila je svoj sportski program na prijenose utakmica [[Boston Bruins]]a, kao i na prijenose nekih programa stanica [[Sports Byline USA]] i [[Westwood One (1976–2011)|CBS Radio Sports]]. Međutim, WEEI je prodan već [[1994.]] godine te će se kasnije ponovo pojaviti kao filijala [[ESPN]]-ovog programa, [[WEEI (AM)|Sportsradio 850 WEEI]].

WFXT je nastavio prenositi Foxov program. Međutim, dok je stanica bila u vlasništvu kluba, uz prijenose utakmica emitirali su i, prema dogovoru, vijesti u dogovoru s lokalnom stanicom [[New England Cable News]] od [[1993.]] godine. Fox je u međuvremenu ponovo kupio WFXT, koja je od [[1995.]] godine ponovo u sustavu i vlasništvu Foxa.

== Vidi i ==
* [[Auerbachov centar]], službena klupska dvorana za trening 
* [[Sportski muzej (Boston)|Sportski muzej]] u TD Gardenu
* [[Reebok Pro ljetna liga]], bivša ljetna liga koju su organizirali Celticsi
* [[Spisak glavnih trenera Boston Celticsa]]
* [[Draft historija Boston Celticsa]]
* [[Spisak igrača Boston Celticsa|Spisak igrača kroz historiju]] 
* [[Boston Garden]] 
* [[TD Garden]]
* [[Radijska mreža Boston Celticsa]]
* [[Sport u Bostonu]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Boston Celtics}}
* [https://www.nba.com/celtics/ Službene stranice]

{{Boston Celtics}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

{{DEFAULTSORT:Celtics, Boston}}
[[Kategorija:Boston Celtics| Celtics, Boston]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi u Sjedinjenim Državama]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:NBA prvaci (klubovi)|Celtics, Boston]]
[[Kategorija:Sport u Bostonu]]
[[Kategorija:Nastanci 1946.]]</text>
      <sha1>cjy5qi40lemly0b6o0b68icldqzttwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bačka Palanka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12097</id>
    <revision>
      <id>41263680</id>
      <parentid>40951945</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Markicslatkic</username>
        <id>177189</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Netacne informacije, nemacki jezik: Backa Palanka</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15796" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Bačka Palanka
|slika=Bačka Palanka-Srbija.JPG
|opis_slike=Centar grada
|grb=Blason de Bačka Palanka.gif 
|pokrajina=Vojvodina
|okrug=Južnobački
|opština=Bačka Palanka
|populacija={{decrease}} 28239
|površina=129,2
|gustina=228
|poštanski kod=21400&lt;br /&gt;21401&lt;br /&gt;21402 
|pozivni broj=021
|registarska oznaka=-{BP}-
|gšir=45.2505
|gduž=19.3885
}}
'''Bačka Palanka''' ([[Srpski jezik|srpski]]: ''Бачка Паланка''; [[Slovački jezik|slovački]]: ''Báčska Palanka''; [[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Bácspalánka'') je grad u [[Srbija|Srbiji]], odnosno Vojvodini, koji se nalazi na lijevoj obali [[Dunav]]a, na 45.15° North, 19.24° East. Prema popisu iz [[2002]]. godine grad je imao 29.449 stanovnika, a [[opština Bačka Palanka]] 60.966 stanovnika.

== Istorija ==
Na osnovu arheoloških nalaza i pisanih dokumenata dokazano je da su na ovim prostorima ljudi živeli neprekidno od praistorije do danas. Prva naselja se podižu u XI veku, a naziv Palanka se pominje [[1593]]. godine. Od XI veka na ovim prostorima živeli su [[Ugari]] i [[Srbi]] (što potvrđuju slovenski srpski toponimi: Veliki i Mali Gajic, Golubnjak, Rajkovo, Ristićev put, Uroška bara itd).

Podaci su uzeti iz mađarskih izvora, koji istražuju borbe Arpadovaca ili Arpadovića u XI veku, te se mogu smatrati pouzdanim. Krajem XVI veka ove prostore zauzimaju [[Turci]], a Karlovačkim mirom [[1699]]. godine ih definitivno napuštaju. Posle toga ovde se naseljava novo srpsko stanovništvo, te nemačko, slovačko i mađarsko. Do [[1916]]. godine ovde postoje tri naselja: Stara, Nova i Nemačka Palanka.

U XVIII veku se u Palanci počinje razvijati privreda (proizvodnja cigle, prerada duvana, proizvodnja svile i prerada kudelje), u XIX veku razvija se prerada drveta i počinje sa radom parni mlin. Pošta je osnovana [[1828]]. godine, pristanište je izgrađeno [[1867]], prvo kreditno društvo i telegraf [[1869]], a sud [[1871]]. godine. Bačka Palanka je prvu štampariju dobila [[1881]]. a prva sijalica je upotrebljena [[1886]], železnička pruga je izgrađena [[1856]], da bi telefon počeo sa radom 1904. godine.

Najstariji arheološki nalazi su sileksi (kameno oruđe) koji se mogu datirati u doba mlađeg mezolita, a najbrojniji su nalazi bronzanog doba i kasnog srednjovekovnog perioda. Na sremskoj strani opštine su brojni nalazi iz rimskog doba. Jedno od najvrednijih nalazišta je &quot;Keltski opidium&quot; (I vek n.e.) - jedno od najbolje očuvanih utvrđenja toga doba, a na području Čelareva pronađeno je rano srednjovekovno naselje i nekropola (od VIII do X veka) - &quot;Menora iz Čelareva&quot;.

U najznačajnije spomenike kulture ubrajaju se barokni dvorac (u kojem se čuva stilski nameštaj iz poslednja tri stoleća) i barokni park porodice Dunđerski iz XIX veka, zatim vodenica i &quot;Sremska kuća&quot; u selu Nestin. Od sakralnih spomenika najznačajniji su ikonostasi Srpske pravoslavne crkve u Bačkoj palanci iz [[1773]], i u selima Despotovu, Silbašu i Nestinu. Crna topola, četiri platana, močvarni čempresi i par belorepih orlova su zaštićeni spomenici prirode.

== Geografija ==
[[Datoteka:Administrativna mapa srbije backa palanka.PNG|thumb|Položaj Bačke Palanke u Srbiji.]]
Bačkopalanačka opština zahvata prostranu površinu jugozapadne [[Bačka|Bačke]] sa dvanaest naselja. Pored toga, njoj pripadaju i dva manja naselja u [[Srem]]u, što znači da [[Dunav]], koji čini granicu između [[Bačka|Bačke]] i [[Srem]]a preseca opštinsku teritoriju.
Pored leve, bačke obale [[Dunav]]a, na području opštine, prostire se 0,5 - 2 kilometra široka niska ritska površina, ugrožena visokim vodama [[Dunav]]a. Zbog toga na samoj obali nema izgrađenih naselja. Najbliža [[Dunav]]u je Bačka Palanka. Periferni južni delovi grada udaljeni su od reke 500 m. Jedino malo sremsko naselje [[Neštin]] leži neposredno uz desnu dunavsku obalu. Iz navedenih razloga, na području opštine nije izgrađeno ni jedno rečno pristanište, tako da [[Dunav]], iako velika međunarodna plovna reka, u saobraćajnom pogledu za opštinu nema većeg značaja. Opštinskom teritorijom trasirana su i dva plovna kanala [[Hidrosistem]]a [[Dunav-Tisa-Dunav]]. Čitavom širinom opštinsko područje preseca kanal [[Bački Petrovac]]-[[Karavukovo]], pravcem istok - zapad, a manji severoistočni deo kod [[Despotovo|Despotova]] preseca kanal [[Novi Sad]]-[[Savino Selo]] pravcem sever-jug. Pomenimo još da pored [[Mladenovo|Mladenova]], uz jugozaadno ivično područje opštine teče kanalisana bačka rečica [[Mostonga]].

=== Saobraćaj ===
Neuporedivo većeg značaja za [[opština Bačka Palanka|opštinu Bačka Palanka]] su kopnene saobraćajnice. Najvećeg značaja su dva automobilska putna pravca. Prvi, koji vodi od Novog Sada preko Bačke Palanke prema [[Bač]]u i [[Sombor]]u, odakle se nastavlja preko [[Bezdan]]a za [[Baranja|Baranju]] i na sever ka [[Mađarska|Mađarskoj]], Kod [[Odžaci|Odžaka]] se od ovog pravca odvaja značajan put ka [[Bogojevo|Bogojevu]] i [[Osijek]]u. Drugi preseca opštinu pravcem sever-jug. On povezuje Bačku Palanku preko [[Vrbas]]a, [[Bačka Topola|Bačke Topole]] i [[Subotica|Subotice]] sa srednjom i severnom Bačkom. Isti put se na jug nastavlja preko mosta na [[Dunav]]u ka [[Ilok]]u, [[Šid]]u i autoputu [[Beograd]]-[[Zagreb]]. Kod [[Ilok]]a ovaj putni pravac preseca značajan Podunavski put koji vodi od [[Petrovaradin]]a preko [[Beočin]]a i [[Ilok]]a prema [[Vukovar]]u i dalje ka [[Osijek]]u u jednom pravcu i od [[Vukovar]]a prema [[Vinkovci]]ma u drugom.
Nešto manjeg značaja je automobilski put [[Novi Sad]]-[[Bački Petrovac]]-[[Odžaci]] koji pravcem jugoistok-severozapad preseca severni deo opštine na linij [[Silbaš]] - [[Parage]].
[[Karađorđevo]] i [[Mladenovo]] se nalaze na lokalnom putu koji se odvaja od puta Bačka Palanka - [[Bač]], između Bačke Palanke i [[Obrovac|Obrovca]] i preko ovih naselja vodi ka putu Bač-[[Bačko Novo Selo]]. Pomenimo još da se 1 kilometar zapadno od Neština odvaja od Podunavskog puta lokalni put za [[Vizić]], tako da su sva opštinska naselja dobrim automobilskim putevima povezana sa opštinskim centrom ili se pak nalaze na važnim regionalnim putnim pravcima, koji ih dalje povezuju sa ostalim delovima zemlje i [[Evropa|Evrope]]. Bačkopalanačko područje preseca i železnička pruga [[Novi Sad]]-[[Odžaci]]-[[Sombor]].

=== Reljef ===
Područje bačkopalanačke opštine prostire se, u reljefnom pogledu, na svim morfološkim jedinicana karakterističnim za [[Vojvodina|Vojvodinu]], sem peščare. Pored [[Dunav]]a je aluvijalna ravan, odnosno rit, a to su upravo najniže površine u reljefu Vojvodine. U našem slučaju nadmorska visina ove površine iznosi oko 80 m. Severno do rita nalazi se 3–5 m viša površina. Nju predstavlja aluvijalna terasa koju je, kao i prethodnu, nataložio [[Dunav]]. Ritovi su ugroženi pri svakom visokom vodostaju, zbog čega je u njima stambena izgradnja zabranjena. Aluvijalnu terasu, na kojoj je izgrađena Bačka Palanka, ugrožavaju samo ekstremno visoki vodostaji. Od aluvijalne terase dalje prema severu prostire se, za još 2–5 m viša stepenica, lesna terasa, koja predstavlja deo prostrane bačke lesne terase.
Pored desne obale Dunava, iza aluvijalne ravni ili neposredno uz obalu nema lesne terase, nego se strmim odsecima ili kosama izdiže 20–30 m viša lesna površina, lesna zaravan. Ona predstavlja deo fruškogorske lesne zaravni. Još južnije, u ataru [[Vizić]]a, prisutni su ogranci planinskog masiva [[Fruška gora|Fruške gore]].

=== Klima ===
Teritorija opštine nalazi se u umerenokontinentanom klimatskom pojasu. U njoj se smenjuju klimatski uticaji sa svih strana, kao u ostalom i na području čitave Vojvodine, budući da predstavlja ravnicu otvorenu u svim pravcima.

=== Naselja ===
Bačka Palanka na teritoriji svoje opštine ima periferni položaj. Ona je, sagledavajući opštinska naselja u Bačkoj, najjužnije i Dunavu najbliže naselje. Istočno od opštinskog sedišta, pored novosadskog puta leži [[Čelarevo]] udaljeno 11 km. U pravcu severozapada, na somborskom putu su [[Obrovac]], udaljen od Bačke Palanke 9 km i [[Tovariševo]], udaljeno 14 km. Nešto zapadnije, na lokalnom putu su [[Karađorđevo]], do kog ima 10 km i [[Mladenovo]], udaljeno od opštinskog središta 14 km. U pravcu severa, na putu za [[Vrbas]] su sledeća naselja: [[Nova Gajdobra]] na 10 km, [[Gajdobra]] na 14 km, [[Silbaš]] na 20 km i [[Despotovo]] udaljeno od opštinskog centra 29 km. Od Despotova put vodi do [[Pivnica]], najudaljenijeg naselja od opštinskog središta do koga ima 34 km, dok od [[Silbaš]]a put vodi do Paraga udaljenih 25 km. Preko Dunava i dela Vukovarske opštine, što je svojevrsni kuriozitet, dolazi se Podunavskim putem do [[Neštin]]a, udaljenog od Bačke Palanke 9 km, a na lokalnom putu je i poslednje opštinsko naselje [[Vizić]], udaljeno od Podunavskog puta 6, a od centra opštine 13 km.
Granice opština Bačka Palanka uglavnog su asministrativne, oivičene lenijama između seoskih atara prema susednim opštinama. Jedino Dunav, prema jugu, čini prirodnu granicu i to ne u potpunosti jer se, kako je već istaknuto, jugoistočni manji delovi opštinske teritorije nalaze u Sremu, sa drugr strane reke. Južno od Dunava je područje opštine [[Vukovar]], zapadno je opština [[Bač]], severozapadno [[Odžaci]], severno i severoistočno je područje opštine [[Vrbas]], a sa istoka opština [[Bački Petrovac]]. [[Srem]]ski deo bačkopalanačke opštine omeđen je sa zapada opštinom [[Vukovar]], sa jugozapada područjem opštine [[Šid]], sa juga je opština [[Sremska Mitrovica]], a sa istoka opština [[Beočin]]. Prema tome, opština Bačka Palanka se graniči sa osam opština od kojih su četiri u Bačkoj i isto toliko u [[Srem]]u.

=== Statistika ===
Površina opština Bačka Palanka iznosi 579 km2. To je za oko 100 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; više od prosečne veličine vojvođanskih opština, što znači da pripada grupi po površini većih opština u Vojvodini. Godine [[1991]]. na teritoriji opštine popisom je registrovano 58 835 stanovnika, što je za oko 14 000 više od vojvođanskog proseka, tako da i u tom pogledu pripada grupi većih opština. Gustina naseljenosti je 101,6 stanovnika po m2, takođe je veća od vojvođanskog proseka (93,6).

Opštinska teritorija je nepravilnog oblika, izdužena u pravcu sever-jug. Njena dužina na liniji Pivnice-Vizić iznosi 40 km, a najveća širina na liniji [[Mladenovo]] - [[Čelarevo]] je 28 km, dok prosečna širina iznosi 14,5 km.

== Stanovništvo ==
U opštini Bačka Palanka živi preko 60 hiljada stanovnika, a u samom gradu gotovo tridesetpet hiljada. No, računa se da je u regionu opštine trajno životno utočište našlo i oko petnaest hiljada ljudi koji su izbegli iz ratom zahvaćenih područja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Među njima je najviše onih iz [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], nekih delova [[Hrvatska|Hrvatske]], a u poslednje vreme i sa [[Kosovo|Kosova]].
Svi dosadašnji popisi stanovništva pokazuju jednu konstantu: Više od dve trećine stanovništva bačkopalanačke opštine čine [[Srbi]]. Ostale veće grupacije naroda su [[Slovaci]] i [[Mađari]]. Nacionalna raznolikost življa se ni u jednom trenutku, za poslednjih pedesetak godina, nije pokazala kao negativni faktor organizovanja i toka životne svakodnevice. Naprotiv, ostvaren je životni ambijent u kojem je lepo živeti i raditi.

== Privreda ==
Opština Bačka Palanka je poznata po proizvodnji i prodaji tepiha Sintelon i Tarkett.

== Slavni ljudi ==
* [[Žarko Šešum]], poznati rukometaš;
* [[Marko Vujin]], poznati rukometaš;
* [[Zdravko Rađenović]], poznati rukometaš;
* [[Milan Janić]], poznati kajakaš svetski prvak;
* [[Dragoslav Grubor]], poznati privrednik iz Bačke Palanke;
* [[Dragan Sudžum]], poznati rukometaš;
* [[Vukašin Stojanović]], poznati rukometaš;
* [[Milan Kuzman]], rukometaš;

== Sport ==
U opštini Bačka Palanka deluje i čuveni fudbalski klub [[FK Bačka Bačka Palanka|FK Bačkа Bačka Palanka]]

== Kolonizacija Bačke Palanke [[1945]]/[[1946]] ==
[[23. 8.|23. avgusta]] [[1945]]. godine usvojen je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Ovim zakonom će 1 647 305 hektara, od toga 668 412 u [[Vojvodina|Vojvodini]], biti podeljeno novim vlasnicima. Ubrzo posle usvajanja Zakona, u Vojvodinu stižu kolonisti iz: [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Banije]], [[Lika|Like]], [[Kordun]]a, [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Sandžak]]a, [[Srbija|Srbije]], [[Republika Makedonija|Makedonije]], [[Slovenija|Slovenije]] i sa [[Kosovo|Kosova]]. Za kratko vreme, na nova ognjišta stiglo je oko 250 000 ljudi, i tako kolonizaciju u socijalističkoj Jugoslaviji pretvorilo u najveću seobu naroda u poslednjih 300 godina na [[Balkan]]u.

Organizovana kolonizacija je izvršena krajem [[1945]]. i tokom [[1946]]. godine, ali je doseljavanje u ove krajeve trajalo sve do [[1948]]. godine. Kolonisti su se naselili u 114 vojvođanskih mesta, a mnogima od njih su dali nova imena, koji su ih podesćali na rodni kraj i heroje koji su ih četiri ratne godine vodili u borbi za slobodu. Čib je postao [[Čelarevo]], Bukin - [[Mladenovo]], Buljkes - [[Bački Maglić]], Šupljaja - [[Krajišnik]], Parabuć - [[Ratkovo]], Torža - [[Savino selo]] itd.

U Bačku Palanku doseljen je živalj iz: [[Drvar]]a, [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Bihać]]a, [[Cazin]]a, [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]; u [[Mladenovo]] iz: [[Bugojno|Bugojna]], [[Glamoč]]a, [[Prozor]]a, [[Kupres]]a, [[Livno|Livna]] i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]; u [[Gajdobra|Gajdobru]] iz: [[Mostar]]a, [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Stolac|Stoca]], [[Trebinje|Trebinja]]; u [[Nova Gajdobra|Novu Gajdobru]] iz: [[Gacko|Gacka]], [[Ljubinje|Ljubinja]], [[Stolac|Stoca]], [[Trebinje|Trebinja]]; u [[Obrovac]] iz: [[Jajce|Jajca]], [[Livno|Livna]], [[Travnik]]a, [[Tomislavgrad|Duvna]] i [[Bugojno|Bugojna]]; u [[Čelarevo]] iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]; u [[Tovariševo]] iz: [[Tomislavgrad|Duvna]], [[Livno|Livna]], [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] i [[Bijeljina|Bijeljine]]. Ukupno je kolonizirano, zajedno sa Bačkom Palankom, sedam naselja u bačkopalanačkom srezu.

Kolonisti su se teško prilagođavali novim uslovima života, a naročito novom podneblju. Mnogima nije odgovarala klima, žalili su se na vodu, mnogi nisu bili navikli na ovakav način poljskih radova, bila je jaka nostalgija za starim krajem. Starosedeoci i nova vlast, međutim, činili su izuzetne napore da se sve te i druge, teškoće, prebrode. Organizovani su brojni kursevi na kojima su doseljenici sticali znanja iz higijene, iz vođenja domaćinstva, iz poljoprivrede, a odmah su počeli da rade i kursvi za opismenjavanje, jer je bilo dosta nepismenih.

Naseljavanje teritorije bačkopalanačkog sreza počelo je već krajem [[1945]]. godine, i to tokom [[novembar|novembra]] i [[decembar|decembra]], ali je većina kolonista došla u [[januar]]u [[1946]]. godine. Na područje [[kotar|sreza]] Bačka Palanka, doselile su se 2594 porodice sa 15747 žitelja.

== Vidi još ==
* [[Južnobački okrug]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bačka Palanka}}
* [http://www.backapalanka.rs Zvanični sajt opštine Bačke Palanke]
* [http://backapalankavesti.com/ Bačka Palanka vesti]
* [http://988.bap.rs/ Bačka Palanka - Poslovni imenik]
* [http://www.toobap.rs/ Turistička organizacija opštine Bačka Palanka]

{{Gradovi u Srbiji}}
{{Opština Bačka Palanka}}
{{Spisak gradova u Srbiji}}
{{Gradovi na Dunavu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bačka Palanka| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Opština Bačka Palanka]]</text>
      <sha1>o38iqy8qxr6hksggfqqsi0xqyqt3thk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Claudio Monteverdi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12102</id>
    <revision>
      <id>41263647</id>
      <parentid>41210148</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T04:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6814" xml:space="preserve">[[Datoteka:Claudio Monteverdi.jpg|thumb|desno|250px|Portret Monteverdija iz 1640. godine]]
'''Claudio Monteverdi''' ([[Cremona]], kršten [[15. 5.]] [[1567]]. – [[Venecija]], [[29. 11.]] [[1643]]) je bio [[italija]]nski kompozitor, orguljaš, violinist i pjevač. Njegovo djelo obilježava prelaz od [[renesansa|renesansne]] ka [[barok]]noj muzici, tako da se njegova djela mogu uvrstiti u oba razdoblja. Bio je jedan od značajnih revolucionara promjene stila u muzici. Posljednji je veliki majstor italijanskog renesansnog [[madrigal]]a i prvi izraziti [[opera|operski]] dramatičar muzičkog baroka. Napisao je jednu od najranijih opera (''[[Orfej]]'') i imao je sreću živjeti u svojoj slavi koja se raširila čitavom Evropom. 

== Život i djelo ==
Rođen je u [[Cremona|Cremoni]] na sjeveru Italije. Prezime Monteverdi znači Zelena planina na italijanskom. U djetinjstvu je studirao kod [[Marc'Antonio Ingegneri|Marc'Antonija Ingegnerija]] koji je bio ''maestro di cappella'' katedrale u Kremoni. Monteverdi je prva djela objavio [[1582]]. i [[1583]]. godine, konkretno neke [[motet]]e i sakralne [[madrigal]]e, tako da je morao biti [[čudo od djeteta]]. U [[1587]]. objavio je svoju prvu knjigu sakralnih madrigala i ubrzo potom gledao je da nađe posao van rodnog grada. Godine [[1590]]. kao vokalist i violinist počinje raditi na dvoru vojvode [[Vincenzo Gonzaga, vojvoda Mantove|Vincenza Gonzage]] u [[Mantova|Mantovi]], a [[1602]]. postao je [[dirigent]] na tom mjestu. Sa vojvodom je išao na putovanja Evropom. Monteverdi se [[20. maja]] [[1599]]. oženio dvorskom pjevačicom Claudijom de Cattaneis koja mu je rodila dva sina, Francesca (1601–1677/78) i Massimiliana (1604–61), te kćer Leonoru (1603). Do četrdesete godine uglavnom je skladao madrigale, ukupno devet knjiga madrigala. Deveta knjiga, objavljena posthumno [[1651]]. sadrži lakše komade odnosno kanconete. Jako je bitno napomenuti da se Monteverdi uvođenjem novog stila u muziku sukobljavao sa pobornicima koji nisu bili za promjene stila. Promjena stila dovela je do stvaranja opere.

Svoju prvu operu ''Orfej'' komponovao je [[1607]]. za prigodu karnevala u [[Mantova|Mantovi]]. Orfej je bio veliki uspjeh i to je najstarija opera koja je u kompletu sačuvana do danas. Ovom operom Monteverdi je stvorio muzičku dramu, potpuno nov stil u muzici. Možda najveće Monteverijevo djelo jest ''[[Vespro della Beata Vergine]]'' (Večernja molitva blažene Djevice) iz [[1610]]. koje je do današnjih dana ostalo kao jedno od najvećih primjera duhovne muzike, a koje odgovara djelima kao što su ''Missa Papae Marcelli'' od [[Giovanni Pierluigi da Palestrina|Palestrine]], ''Mesija'' od [[Georg Friedrich Händel|Händela]], ''Muka po Mateju'' od [[Johann Sebastian Bach|Bacha]] i ''Leçons de ténèbres'' od [[Marc-Antoine Charpentier|Charpentiera]]. ''Vespro'' se pojavio kao istovremeni hit, iz razloga uvođenja novog stila izvođenja.

[[Mantova|Mantovu]] je napustio [[1612]]. nakon smrti vojvode i godinu kasnije postao je glavni muzičar [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], kao i dirigent u [[Bazilika sv. Marka|Bazilici sv. Marka]] u [[Venecija|Veneciji]]. Čim je tamo došao, odmah je uveo red među hor i instrumentaliste koji su bili u raspuštenom stanju iz financijskih razloga. Rukovodioci bazilike bili su zadovoljni što imaju tako izvrsnog muzičara jer je muzika tu bila u opadanju od 1609. kad je preminuo [[Giovanni Croce]]. U Veneciji je završio 6, 7. i 8. knjigu [[madrigal]]a. Monteverdi je u italijansku muziku uveo dotad neviđene novine, kao muzički egzibicionist koji je burno prihvaćen sa svojim šarolikim muzičkim novinama. Svoj novi dramatičan i afektivan stil (tzv. ''stile concitato'') izložio je u predgovoru 8. knjizi madrigala. Monteverdi je nagovjestio pojavu solo kantate najviše u ''Il combattimento di Tancredi e Clorinda'' (1624) koja je minijaturna opera po stilu. Ukupno 12 opera koje je napisao u Mantovi uništile su austrijske trupe [[1630]]. godine. Iste godine kuga je opustošila Veneciju, a ove dvije pojave utjecale su vjerovatno na to da se Monteverdi [[1632]]. zaredi za svećenika. Kada je prva operska kuća (San Cassiano) otvorena u Veneciji [[1637]]. Monteverdijev interes za operu opet se probudio i preostalih šest godina svog života komponirao je niz djela, od kojih samo dva su sačuvana.

Posljednjih godina života razbolio se, što ga nije spriječilo da objavi dva nova velika djela, opere ''Il ritorno d'Ulisse in patria'' (Povratak Odiseja u domovinu, 1641) i historijsku operu ''L'incoronazione di Poppea'' (Krunidba Pompeje, 1642), bazirana na životu rimskog imperatora [[Neron]]a. Potonja se smatra vrhuncem Monteverdijevog rada, kojom je položio temelje italijanskoj baroknoj operi. Sadrži tragične, romantične i komične scene (novine u operi), kao što su i likovi u drami prvi put dobili jasne karakteristike. Od opera sačuvane su ''Orfej'', ''Tužaljka'' iz opere ''Arijana'', ''Povratak Odiseja u domovinu'' i ''Krunidba Popeje''. Utjecaji Monteverdijeva stila protežu se preko venecijanske i rane napuljske operske škole sve do [[Georg Friedrich Händel|Händela]], a naziru se i kod Lullyja, Purcella i mnogih drugih. Preminuo je u Veneciji [[1643]]. godine.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Claudio Monteverdi}}
* English translations of the Fourth Book of Monteverdi's Madrigals (Quarto libro dei madrigali) at http://marshall.charles.googlepages.com
* [https://web.archive.org/web/20001018164729/http://www.geocities.com/vienna/1790/m_works.htm#Book%201 Lista djela Monteverdija]
* [http://www.recmusic.org/lieder/m/monteverdi.html Tekstovi madrigala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060814202609/http://www.recmusic.org/lieder/m/monteverdi.html |date=2006-08-14 }}
* [http://www.cpdl.org/wiki/index.php/Claudio_Monteverdi MIDI djela Monteverdija]
* [http://icking-music-archive.org/ByComposer/Monteverdi.php MIDI b]
;Audio
* [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/5/5a/Monteverdi_Tocatta_de_L_Orfeo.mid ''Ofrej'' – toccata]{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, najpoznatiji zvuk Monteverdija, midi

{{Normativna kontrola}}

{{Životni vijek|1567|1643|Monteverdi, Claudio}}
[[Kategorija:Italijanski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Italijanski dirigenti]]
[[Kategorija:Italijanski pjevači]]
[[Kategorija:Italijanski orguljaši]]
[[Kategorija:Italijanski violinisti]]
[[Kategorija:Italijanski kompozitori]]
[[Kategorija:Italijanski operski kompozitori]]
[[Kategorija:Baletni kompozitori]]
[[Kategorija:Klasični kompozitori]]
[[Kategorija:Renesansni kompozitori]]
[[Kategorija:Barokni kompozitori]]
[[Kategorija:Biografije, Mletačka Republika]]
[[Kategorija:Biografije, Cremona]]
[[Kategorija:Biografije, Mantova]]
[[Kategorija:Biografije, Venecija]]</text>
      <sha1>iadyo8d469b1g50gfvpcq7ro0mp5kws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bogumili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13565</id>
    <revision>
      <id>41263389</id>
      <parentid>41195359</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:40:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34026" xml:space="preserve">[[Image:Razvoj bogumilstva.jpg|thumb|300px|desno|Razvoj bogumilstva od X do XV veka.]]
'''Bogumili''' (stariji oblik: '''bogomili''') su bili pristalice [[hrišćanstvo|hrišćanskog]] učenja koje se razvijalo od X do XV veka među [[Sloveni]]ma na [[Balkan]]u. Pretpostavljeni osnivač učenja, [[pop Bogomil]], je propovedao u [[Makedonija|Makedoniji]] sredinom [[10. vek]]a. Zalagali su se za povratak [[rano hrišćanstvo|izvornom hrišćanstvu]],&lt;ref&gt;Bogomili su sebe smatrali izvornijim hrišćanima od pravoslavaca, kojima su zamerali zbog izmene hrišćanskih predanja i običaja, što se vidi iz njihove argumentacije u Besedi na jeres i Žitiju svetog Ilariona&lt;/ref&gt; odbacujući crkvenu [[hijerarhija|hijerarhiju]], [[vlast]] i [[nasilje]], u ime &quot;evanđeoskog ravenstva&quot;.&lt;ref name=&quot;Branko Bjelajac&quot;/&gt; Glavna politička tendencija bogomilstva je bila otpor vizantijskoj državnoj i crkvenoj vlasti, što je pomoglo da se pokret brzo raširi među balkanskim Slovenima.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt;

'''Bogumilstvo''' se iz [[Makedonija|Makedonije]] i [[Bugarska|Bugarske]] proširilo [[Vizantija|Vizantijskim carstvom]], [[Kijevska Rusija|Kijevskom Rusijom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Bosna|Bosnom]], [[Dalmacija|Dalmacijom]], [[Italija|Italijom]] i [[Francuska|Francuskom]], a u manjoj meri i drugim zemljama zapadne Evrope, stigavši čak do [[Britanska ostrva|Britanskih ostrva]].&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;&gt;Bogumili, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb 1955. I svezak, str. 530-534.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bъlgarskite bogomilski predstavi v Angliя |url=http://slovo.bg/litvestnik/index.php?ar=259 |access-date=2011-08-22 |archivedate=2010-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101221015633/http://slovo.bg/litvestnik/index.php?ar=259 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Početkom [[13. vek]]a, hrišćanske zajednice Evrope, koje su obuhvatale [[pavlićani|pavlićane]] i bogumile na istoku i [[katari|katare]] na zapadu, bile su povezane u mrežu koja se protezala od [[Crno more|Crnog mora]] do [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]].&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/eb/article-9080401/Bogomil Bogomil, Encyclopædia Britannica. 2009.]&lt;/ref&gt; Vladajuća [[hrišćanska crkva|crkva]], kako istočna, tako i zapadna, žestoko je gonila bogomile. U tu svrhu je sazvano više sabora na kojima sa oni proglašeni [[jeretici]]ma, spaljivane su [[knjige]] i ljudi, a pokrenuto je i nekoliko vojnih pohoda.

Danas oko bogumila postoje mnoge kontroverze – od osporavanja njihovog postojanja, do prisvajanja njihovog nasleđa. Neki autori bogumilstvo posmatraju kao reformsku struju unutar [[vizantija|vizantijskog]] [[pravoslavlje|pravoslavlja]]&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt;, a neki ih smatraju čak i prethodnicom velike [[reformacija|reformacije]] zapadne crkve.&lt;ref name=&quot;Brockett&quot;/&gt; Često se smatra da su [[stećci]], srednjovekovni nadgrobni spomenici, ostaci bogumilske kulture. Postoji i teza o masovnom prelasku bogumila na [[islam]], koju uglavnom zastupaju bošnjački autori.&lt;ref&gt;U prilog tome se navode godišnje [[dova|dove]] bosanskih muslimana, koje se održavaju u prirodi, na dovištima, a smatraju se preživelim i prilagođenim bogumilskim običajem. Mnoga dovišta se nalaze na mestu nekadašnjih hiža, a vreme održavanja je tačno utvrđeno, za razliku od pokretnog islamskog kalendara. Ovakav običaj je jedinstven u islamskom svetu.&lt;/ref&gt;

== Imena ==
[[Image:Beseda_naslovna.jpg|thumb|desno|Kozmina [[Beseda na jeres]]]]
Iako su se pristalice ovog učenja nazivale hrišćanima ('''hristijani''', '''krstjani'''), u nauci se obično koristi naziv bogumili&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt;. Etimologija imena bogumili se izvodi od staroslovenskih reči &quot;Bogo miluj&quot; (Bože pomiluj)&lt;ref name=&quot;Brockett&quot;&gt;L. P. Brockett, The Bogomils of Bulgaria and Bosnia: The Early Protestants of the East&lt;/ref&gt;, pa pojedini autori bogomilstvo nazivaju učenjem o [[božja milost|božjoj milosti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ю.K. Begunov, Novoe o bolgarskom bogomilьstve |url=http://acov.m6.net/Publicat%5CBegun3.htm |access-date=2011-08-22 |archivedate=2007-12-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071218053049/http://acov.m6.net/Publicat/Begun3.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Još uvek je sporno je li naziv potekao od pretpostavljenog osnivača učenja, [[pop Bogumil|popa Bogumila]], ili je on to ime uzeo nakon što je postalo naziv pokreta. Neki autori smatraju da reč bogumili odgovara sirijskom [[masalijani]], što znači molitelji.

U grčkim izvorima se nazivaju '''kudugeri''' (što neki smatraju za iskvareno ''kalugeri'') ili '''fundagijagi''' (gr: ''funda'' - torba), u Srbiji [[torbeši]] (jer su vazda nosili torbu uza se) i [[babuni]] (po [[planina Babuna|planini Babuni]] u Makedoniji), dok su u Dalmaciji i Italiji nazivani [[patareni]] (prema siromašnom predgrađu Milana, Pataria).&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt; Najčešći nazivi na zapadu su bili [[albižani]] (po gradu Albi) i [[katari]] (starogrčki: ''καθαροί'' - čisti, povezano sa ''katarza'' - pročišćenje). U Francuskoj se sreće i naziv ''Bougres'' ([[Bugari]]), a u Italiji ''Sclavini'' ([[Sloveni]]), što ukazuje na slovensko poreklo njihovih verovanja.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt;

[[Hrišćanska crkva]] bogomilsko učenje često naziva [[manihejstvo]]m (po persijancu [[Mani]]ju koji je nastojao da učenja [[Zaratustra|Zaratustre]], [[Buda|Bude]] i [[Hrist]]a uključi u jedinstven filocofski sistem), čime se pored [[dualizam|dualizma]], naglašava i [[eklekticizam]].

== Poreklo ==

[[Hrišćanstvo]] je na Balkanu prisutno još od vremena [[apostol]]a [[Apostol Pavle|Pavla]] i [[Apostol Tit|Tita]], koji su propovedali jevanđelje u [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] u [[1. vek]]u.&lt;ref&gt;[[Biblija]], Dela apostolska&lt;/ref&gt; Bogumilstvo, kao verski pokret unutar hrišćanstva, javilo ce među [[Južni Sloveni|Južnim Slovenima]] centralnog [[Balkan]]a u vreme [[pokrštavanje Slovena|njihovog pokrštavanja]] u srednjem veku, kao vid otpora [[helenizacija|helenizaciji]] crkve.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;&gt;Ivo Pilar, Bogomilstvo kao religiozno-povijesni te kao socijalni i politički problem&lt;/ref&gt; Velika središta bogumilstva su se nalazila na mestima starih hrišćanskih središta u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Verska osnova bogomilstva je [[rano hrišćanstvo]], gde čoveku nisu bili potrebni posrednici, niti posebne verske zgrade radi obraćanja [[Bog]]u.&lt;ref&gt;[http://www.blesok.com.mk/tekst.asp?lang=mac&amp;tekst=212 Melanija Šerdenkovska, Bogomilsko dviženje i negovite implikacii]&lt;/ref&gt; Neki autori smatraju da je na razvoj ove specifično slovenske forme hrišćanstva uticala i [[stara slovenska vera]], koja je bila religija prirode.&lt;ref&gt;Milan Budimir, Sa balkanskih istočnika, Srpska književna zadruga, Beograd, 1969.&lt;/ref&gt;

[[Image:Sistavec 1996.jpg|thumb|desno|Ukras izgubljene, navodno bogumilske, knjige.]]
{{citiranje|„Jer, bogumilstvo nije ovde na Balkanu samo manihejska dualistička jeres, nego je ono i stalni bunt protiv Crkve i države, svojine i prava, sve ono, jednom reči, što je u balkanskim narodima anarhično i anarhoidno.“|[[Vladeta Jerotić]]}}

Smatra se da su na pojavu bogumilstva uticali hrišćanski verski pokreti pavlićana i masalijana. [[Masalijanstvo]] je asketski pokret koji se pojavio u [[Sirija|Siriji]] krajem IV veka, odakle se kasnije proširio na Malu Aziju i [[Balkan]]. Nazvani su moliteljima (sirijski: ''m'salijane'' – molitelji) jer su upražnjavali neprestanu molitvu.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt; [[Pavlićani]] su bili antivizantijski pokret koji se pojavio u [[7. vek]]u u [[Jermenija|Jermeniji]] i istočnim provincijama [[Vizantijsko carstvo|Vizantijskog carstva]]. Težili su vraćanju starom dobu ranohrišćanskih opština, pokazujući izrazitu borbenost protiv crkvenog sjaja i bogatsva, jerarhije i učešća u spletkama dvorskog života.&lt;ref name=&quot;Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina&quot;&gt;{{Cite web |title=Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina |url=http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/bih/vcorovic-bih-index.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2009-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090323142551/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/bih/vcorovic-bih-index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Bili su protiv naknadnih svetaca, koji se slave pored Hrista i gotovo ravno njemu, i protiv klanjanja [[ikona]]ma, što smatrahu idolopoklonstvom.&lt;ref name=&quot;Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina&quot;/&gt; Vizantijski car [[Konstantin V Kopronim]] (741-775) je preselio više hiljada pavlićana iz [[Sirija|Sirije]] i [[Jermenija|Jermenije]] na [[Balkan]] kao graničare, a [[970]]. je car [[Jovan I Cimiskije]] prinudno preselio oko 200.000 [[Jermen]]a pavlićana u [[Trakija|Trakiju]] i naselio ih oko [[Filipopolj]]a (današnjeg [[Plovdiv]]a), kao odbranu od nadirućih Bugara. Međutim, oni se ubrzo udružuju sa [[Bugari]]ma u čestim pobunama protiv Vizantije.

Kao osnivač bogumilskog učenja se najčešće navodi [[pop Bogumil]], sveštenik koji je oko [[950]]. godine propovedao u oblasti [[Veles]]a i [[Prilep]]a u Makedoniji&lt;ref&gt;[http://www.soros.org.mk/konkurs/076/angver/drugi_religii.html#bogomilstvo Bogomil as a religious creed that emerged in Macedonia]&lt;/ref&gt;. Bogumilstvo se velikom brzinom proširilo među slovenskim stanovništvom Balkana, što se delom objašnjava političkim razlozima. [[Hijerarhija]] rimske crkve, kako istočne tako i zapadne, koja je podržavala vladajuće slojeve i davala im autoritet vlasti, bila je strana Slovenima.&lt;ref&gt;Nevill Forbes, The Rise and Fall of the First Bulgarian Empire&lt;/ref&gt; Bogumili su težili jednostavnijem obliku hrišćanstva i čišćenju crkve od težnje za svetovnim dobrima, vlašću i bogatstvom.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt;

== Učenje ==

Glavni problem sa rekonstrukcijom bogumilskog učenja je što skoro svi sačuvani podaci dolaze od njihovih progonitelja.

=== Etika ===

Osnov bogumilske etike je poštovanje [[život]]a. Bili su protiv ubijanja, ne samo [[ljudi]] već svega što diše i što se kreće – u ishrani su bili [[vegetarijanstvo|vegetarijanci]], a u političkim pitanjima [[pacifizam|pacifisti]].&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt; Pojedini naučnici običaj sušenja voća u Bosni, radi ishrane preko zime, smatraju ostatkom bogomilske kulture.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt; Bogomilska etika odbacivala je svaku [[laž]], što se vremenom razvilo u odbojnost prema trgovini „koja nužno zavodi na laž, prevaru i krivokletstvo“.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt; Takođe su izbegavali javna zvanja i bavljenje [[politika|politikom]]. Bavili su se uglavnom [[zemljoradnja|zemljoradnjom]], [[zanat]]ima i [[umetnost|umetnošću]] (poznati su kao dobri [[Vajarstvo|skulptor]]i). Smatrali su da svako treba živeti od svojih ruku. Jednaka sramota im je bilo milostinju davati ili primati, tako da kod njih nije bilo prosjačenja.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt; Takođe su prezirali svaki prisilan i suvišan [[rad]], govoreći da se ne valja suviše truditi za zemaljske stvari.&lt;ref name=&quot;Prezviter Kozma&quot;&gt;Prezviter Kozma, Beseda na jeres&lt;/ref&gt;

Pretpostavlja se da je postotak pismenosti među njima bio izrazito visok, odnosno da je „daleko nadilazio tadašnji evropejski nivo“.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt; Svako je ohrabrivan da čita Sveto pismo, a ne samo sveštenstvo, pa su stoga vernici jedni druge učili čitanju i pisanju.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt;

Smatra se da su [[žene]] stekle visok stepen društvene emancipacije u bogumilskom pokretu, što im je omogućilo da se opismene, da propovedaju na maternjem jeziku, da čitaju [[Sveto pismo]] i [[apokrifi|apokrife]].&lt;ref name=&quot;Georgi Vasilev&quot;&gt;{{Cite web |title=Georgi Vasilev, Bogomili, katari, lolardi i visoki društveni položaj žene u srednjem veku |url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0354-46480007325V&amp;lang=sr |access-date=2011-08-22 |archivedate=2011-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111117182319/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0354-46480007325V&amp;lang=sr |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U bogumilskim zajednicama, hižama, su živeli zajedno hrišćani i hrišćanke (''krstjani'' i ''krstjanice''). Žene nisu posmatrane kao stvorenja podređena muškarcu, jer su i one i oni bili duše uhvaćene u zemnom telu. Glavna težnja bogumila - napuštanje materijalnog sveta i povratak u duhovnu [[stvarnost]] – stavljala je muškarce i žene u isti položaj radikalnog poricanja zemaljske egzistencije.&lt;ref name=&quot;Georgi Vasilev&quot;/&gt; Žene su imale pravo da se zaređuju, da ispovedaju, da duhovno napreduju i da postanu savršene, što je posebno gnevilo pravoslavno i katoličko sveštenstvo.&lt;ref name=&quot;Georgi Vasilev&quot;/&gt; Prema nekim procenama, brojčani odnos između sovršitelja i sovršiteljki je bio tri prema jedan.&lt;ref&gt;Richard Abels and Ellen Harrison, The Participation of Women in Languedocian Heresy, Medieval Studies 41 (1979)&lt;/ref&gt; Neki smatraju da su na zapadu katarke prve započele sa osnivanjem dobrotvornih društava koje nalazimo u srednjevekovnim gradovima mnogo kasnije.&lt;ref name=&quot;Georgi Vasilev&quot;/&gt; Kao primer rane ženske emancipacije na Balkanu, treba pomenuti bogumilsku učiteljicu i predvodnicu Irinu iz [[Solun]]a, koja je živela u [[14. vek]]u.&lt;ref&gt;“Prostranno žitie na Teodosiй Tъrnovski ot patriarh Kalist” u “Stara Bъlgarska literatura. Životopisni tvorbi”, Sofija, 1986, str. 452-453&lt;/ref&gt;

=== Versko učenje ===

Bogumili su izvore svoga učenja nalazili, pored [[Sveto pismo|Svetog pisma]], i u [[apokrifi|apokrifnim spisima]], u to vreme rasprostranjenim na staroslovenskom jeziku&lt;ref name=&quot;Branko Bjelajac&quot;&gt;[http://kocic.net/bjelajac/srbi_i_rukopisno_sveto_pismo.htm Branko Bjelajac, Srbi i rukopisno Sveto pismo]&lt;/ref&gt; (vidi: [[slovenski apokrifi]]).

Smatra se da su svet posmatrali kao večnu borbu dobra i zla, u kojoj je svaki čovek pozvan da učestvuje.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt; [[Dobro]], to je [[Bog]] i nepropadljivo u čoveku, [[duša]]. [[Zlo]] je ono propadljivo, [[tvar]], odnosno [[telo]]. Verovali su da Bog nije stvorio ono što će biti uništeno, a pošto će vidljive stvari biti uništene, nisu stvorene od dobrog nego od zlog Boga&lt;ref&gt;&quot;Rasprava između rimskog hrišćanina i bosanskog patarena&quot; iz druge polovine 13. veka&lt;/ref&gt; (vidi: [[demijurg]]). Razlikovali su zlog boga [[Stari zavet|Starog zaveta]] od dobrog Boga [[jevanđelje|jevanđelja]]. Budući da je materijalni svet zao, glavni životni zadatak je oslobođenje duše iz tamnice tela. Oslanjajući se na reči jevanđelja: „''Budite vi, dakle, savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski''“ (Matej 5,48), krstjani i krstjanice nastoje da se duhovno usavrše, odnosno da savladaju telesne strasti, [[asketizam|asketizmom]], [[post]]om i [[molitva|molitvom]]. Prema uspehu u tom nastojanju, među njima se razlikuju sovršitelji (lat: ''perfecti''), koji dobro poznaju jevanđelje, i upražnjavaju post i podvižništvo, odrekavši se svojine, i verujući (lat: ''credentes''), koji učestvuju u [[obred]]ima, ne upražnjavajući strog asketizam. Sovršitelji su poštovani kao duhovne starešine i njihov broj nikad nije bio naročito velik. [[1240]]. godine, kada se dualističko učenje raširilo po Evropi i kada je vernika bilo između 2,5 i 3 miliona, inkvizitor Rajnero Sakoni, bivši pripadnik pokreta, procenio je broj savršenih na oko četiri hiljade.&lt;ref name=&quot;Brockett&quot;/&gt;

{{citiranje|“Bogumili predstavljaju kod nas kontinuum onih primitivnih prasnaga koje nisu htjele da se podrede organiziranom nasilju feudalnih baruna, ni rimskih, ni bizantinskih biskupa.”
|[[Miroslav Krleža]]}}

Sebe su smatrali sledbenicima apostola, a Rimsku crkvu posprdno nazivali crkvom [[idol]]a. Odbacivali su i [[rim]]skog [[papa|papu]] i [[carigrad]]skog [[patrijarh]]a. Prevode [[Biblija|Bibliju]] na [[staroslovenski jezik]] i čuvaju slovenska narodna imena. Žestoko napadaju crkveno ustrojstvo, posebno sveštenstvo na čelu s [[episkop]]ima (biskupima), kojima poriču svaku vlast nad vernicima. Za crkvenu organizaciju su tvrdili da nema ničeg zajedničkog sa istinskom hrišćanskom opštinom. C obzirom da zvaničnu crkvu ne priznaju kao organizaciju istinskih hrišćana, sledstveno tome ne priznaju ni rešenja vaseljenskih crkvenih sabora, koje je sazivao car. Zbog toga su više puta anatemisani od crkve:

{{citiranje|„Da bude proklet onaj, koji ne prima sedam svetih pravoslavnih sabora naših otaca, što nose u sebi Boga i Svetog Duha, i ne poštuje dogme i pravila, no ih huli i izopačava&quot;.&lt;ref&gt;Anatema u poslanici nikejskog patrijarha Germana II&lt;/ref&gt;}}

Nisu imali posebnih verskih građevina namenjenih bogosluženju, već su se zajednički molili u [[priroda|prirodi]] ili u svojim kućama (vidi: [[kućna crkva]]). Učitelje su birali između sebe, i nisu imali posebnih sveštenika.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt; Ispovedali su se međusobno, poput ranih hrišćana, kojima [[ispovest]] beše javna, radi pomirenja sa celom zajednicom. Nisu prihvatali spise [[crkveni oci|crkvenih otaca]], jer su ih smatrali novotarijom i odstupanjem od izvornog hrišćanstva. Odbacivali su službu božju ([[liturgija|liturgiju]]) i [[svete tajne]], jer smatrahu da ih nije predao Isus, nego ih je uvela crkva.&lt;ref name=&quot;Prezviter Kozma&quot;/&gt; Poput ranijih vizantijskih [[ikonoborci|ikonoboraca]], klanjanje ikonama smatrahu idolopoklonstvom. Poštovanje [[kost]]iju ([[mošti]]ju) [[sveci|svetaca]] smatrahu sujeverjem. [[Krštenje]] su vršili samo nad zrelim muškarcima i ženama, i to ne vodom, već duhovno, knjigom. Bili su protiv krštavanja [[deca|dece]], koja ne uviđaju značaj toga čina. [[Krst]] nisu smatrali svetim simbolom, već spravom za mučenje na kojoj je razapet najveći predstavnik dobra. Poricali su [[vaskrsenje]] tela, smatrajući da samo duša može vaskrsnuti. Takođe, nisu verovali u bukvalno pretvaranje vina u krv Hristovu, niti hleba u Hristovo telo. Uglavnom, svode versku simboliku u granice kritike zdravog razuma.&lt;ref name=&quot;Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina&quot;/&gt;

{{citiranje|„Bogumili su odbacivali crkvenu jerarhiju, krštenje, sveto pričešće i sve ostale svete tajne, poštovanje crkvenih zgrada, ikona, krstova, svetih moštiju, liturgije, čuda, crkvene kanone i crkvene zakone.“|[[Nikolaj Velimirović]]}}

Dualističko učenje se često objašnjava kao izraz nezadovoljstva potlačenih, koji ne mogu razjasniti zašto svemogući i pravedni hrišćanski [[Bog]] jednima daje mnogo dobra i malo zla, a drugima mnogo zla i malo dobra (vidi: problem [[teodiceja|teodiceje]]).&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt;

=== Društveno učenje ===

Za razliku od zvaničnog hrišćanstva koje govori da je svaka vlast od Boga, bogumili su tvrdili da je sva vlast od [[Đavo]]la, &quot;kneza ovoga sveta&quot; (Jn. 14,30). Prema njihovom učenju svi su ljudi braća. Odbacivali su crkvenu [[hijerarhija|jerarhiju]], [[vlast]] i [[nasilje]], u ime &quot;evanđeoskog ravenstva&quot; (jednakosti).&lt;ref name=&quot;Branko Bjelajac&quot;/&gt; Bogumilstvo je, tvrdi Stanoje Stanojević, imalo &quot;komunističkih i anarhističkih primesa&quot;, jer su bili protiv porodice, Crkve i države. Nisu priznavali zakletvu ([[feud]]), na kojoj je počivao [[feudalizam|feudalni sistem]]. Odbijaju da plaćaju [[porez]], da [[rat]]uju i da rabotaju (vidi: [[sistem rabota]]) za feudalnog gospodara. Propovedaju siromaštvo i istupaju protiv bogatstva i bogatih.

{{citiranje|&quot;Uče svoje da se ne pokoravaju vlastima, kore boljare&lt;ref&gt;boljar - bogataš, vlastelin&lt;/ref&gt;, rugaju se starešinama, smatraju Bogu mrskim onog koji rabota za cara i robovima govore da ne služe za svoje gospodare.&quot;
|[[Prezviter Kozma]]}}

Glavna [[politika|politička]] tendencija bogomilstva je bila otpor vizantijskoj [[država|državnoj]] i [[crkva|crkvenoj]] vlasti, što je pomoglo da se pokret brzo raširi među balkanskim Slovenima.&lt;ref name=&quot;Ivo Pilar&quot;/&gt; Tome pogoduje otpor slovenskih [[pleme]]na koja ne žele da izgube svoju samostalnost i padnu pod vlast nekog [[car]]a, [[kralj]]a ili vlastelina kojem bi morali plaćati poreze. Do [[Velika šizma|crkvenog raskola]] [[1054]]. su bili protiv hegemonije [[sabornost|saborne]] rimske crkve, a kasnije ne pristaju da se svrstaju ni uz istočnu ni iz zapadnu stranu, protiveći se i [[helenicazicija|helenicaziciji]] i [[latinizacija|latinizaciji]] hrišćanstva.

== Razvoj bogumilstva ==

Bogumilstvo je nastalo među Slovenima Balkana, da bi se ubrzo proširilo i među neslovenskim stanovništvom Vizantije. Istovremeno se širi na slovenski sever, u kijevsku Rusiju, i preko Dalmacije i Italije, ka zapadnoj Evropi, sve do britanskih ostrva.

{{citiranje|„Bogumili nisu bili anarhoidna sekta već državno organizovana laička pastva, koja je u međunarodnim omjerima između Lombardije i Albigenza igrala ulogu vrhovnog arbitra.“
|[[Miroslav Krleža]]}}

=== Bogumili u Makedoniji ===
{{main|Bogumili u srednjovekovnoj Makedoniji}}

U IX i X veku [[Makedonija]], usled delovanja [[Kliment Ohridski|Klimenta Ohridskog]] i njegovih učenika, postaje središte slovenske pismenosti i prosvete. Dva glavna centra su bili [[Ohrid]] i [[Preslav]], gde je za nekoliko godina opismenjeno oko 3500 ljudi&lt;ref&gt;Prema žitiju Klimenta Ohridskog&lt;/ref&gt;. Tu se, osim zvaničnih crkvenih knjiga, izučavaju i [[apokrifi|apokrifni]] spisi koji se sa grčkog prevode na staroslovenski jezik.&lt;ref&gt;[http://www.kroraina.com/knigi/bg_ap/dp_uvod.html Donka Petkanova, Apokrifnata literatura v Bъlgariя]&lt;/ref&gt; Tokom [[10. vek]]a, u Makedoniji propoveda [[pop Bogomil]] te ona postaje središte novog hrišćanskog učenja. U njoj se osnivaju glavne bogumilske opštine, na donjem [[Vardar]]u i oko [[planina Babuna|planine Babune]].&lt;ref&gt;[http://www.soros.org.mk/konkurs/076/angver/drugi_religii.html#bogomilstvo Bogomil as a religious creed that emerged in Macedonia]&lt;/ref&gt;

=== Bogumili u Bugarskoj ===
{{main|Bogumili u srednjovekovnoj Bugarskoj}}
Bogumili u Bugarskoj se pojavljuju sredinom 10. veka. Jovan Egzarh, bugarski sveštenik i teolog, napada dualističke jeretike u Šestodnevu, napisanom oko [[915]]. godine. On naširoko raspravlja o tome da ne postoji zlo načelo (''zъla sila'') u stvaranju. [[Prezviter Kozma]], u traktatu pod naslovom [[Beseda na jeres]], pisanom oko [[972]]. godine navodi da su „bogumrski jeretici“ „''verovali i mislili da stradaju za pravdu i da će dobiti od Boga nekakvu nagradu za okove i tamnicu''”, iz čega se vidi da su još u 10. veku u Bugarskoj bili surovo gonjeni od strane vlasti.&lt;ref name=&quot;Prezviter Kozma&quot;&gt;Prezviter Kozma, Beseda na jeres&lt;/ref&gt; Car Boril je 11. februara [[1211]]. godine u Trnovu sazvao državno-crkveni [[sabor protiv bogumila u Bugarskoj]].

=== Bogumili u Rusiji ===
[[Image:Novgorod Codex.jpg|thumb|desno|Prva strana [[Novgorodski kodeks|Novgorodskog kodeksa]] iz [[11. vek]]a.]]

[[1004]]. godine, oko 25 godina nakon zvaničnog uvođenja hrišćanstva u [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]], sveštenik Adrijan je naučavao sličnu doktrinu kao bogumili, i zbog toga je bio zatvoren od strane Leontija, Kijevskog vladike. [[1125]]. godine je crkva na jugu Rusije osudila kao jeretika propovednika po imenu Dmitri.

[[2000]]. godine je pronađen [[Novgorodski kodeks]], zbirka apokrifnih spisa, prevoda i originalnih slovenskih dela, koji svedoči o prisustvu bogumilskog ili sličnog &quot;nepravovernog&quot; učenja u oblasti Novgoroda na prelazu iz X u XI vek.&lt;ref&gt;http://en.wikipedia.org/wiki/Novgorod_Codex&lt;/ref&gt; Takođe se smatra da je ukrajinska bajka o Pravdi i Krivdi (kazka pro Pravdu й Krivdu) inspirisana bogumilskim dualizmom.&lt;ref&gt;Bogomilьstvo, &quot;Ukraїnsьka Mala Enciklopedія&quot;, prof. Єvgen Onacьkiй&lt;/ref&gt;

=== Bogumili u Vizantiji ===
{{main|Bogumili u Vizantiji}}
Bogumilstvo se u Vizantiji prvo pojavljuje među Slovenima, te se ubrzo širi i među neslovenskim stanovništvom Carigrada i Male Azije. [[1034]]. godine Jevtimije, carigradski monah, rodom iz Akmonije u Maloj Aziji, piše polemički spis protiv maloazijskih bogumila.&lt;ref&gt;Bogomilite, Petъr Teodosiev, Bъlgarska Nauka, broj 8, septembar 2006.&lt;/ref&gt; Car [[Aleksije I Komnin]] (1081-1118) započinje progone bogumila i pavlićana, koji nisu hteli da prihvate zvaničnu pravoslavnu veru i bunili su se protiv vizantijske vlasti. Tokom 1140-ih je u Konstantinopolju održan niz suđenja bogumilima. Jedna od ozbiljnijih provala bogumilstva se zbila početkom 1320-ih, paralelno sa pojavom [[isihazam|isihazma]], na [[Sveta Gora|Svetoj Gori]], monaškom središtu pravoslavnog sveta.&lt;ref&gt;Antonio Rigo, Monaci esicasti e monaci bogomili, Firenze, Olschki, 1989.&lt;/ref&gt;

=== Bogumili u Raškoj ===
{{main|Bogumili u srednjovekovnoj Srbiji}}
[[Image:Poluverci.jpg|thumb|desno|&quot;Poluverci&quot;, [[freska]] u [[crkva svetog Ahilija u Arilju|crkvi svetog Ahilija]] u [[Arilje|Arilju]] (oko [[1290]]. godine)]]

Bogumile su u srednjevekovnoj Srbiji pravoslavna crkva i nemanjićka država progonile kao jeretike, nazivajući ih babunima.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija Jugoslavije&quot;/&gt; Veliki župan [[Stefan Nemanja]] je [[1186]]. godine sazvao crkveno-državni [[sabor protiv bogumila u Raškoj]]. Na saboru je njihovo učenje osuđeno kao [[jeres]] čije je pominjanje zabranjeno, njihovom poglavaru je &quot;urezan jezik u grlu njegovu&quot; i mnoge verske starešine su spaljene na lomači. Nakon toga su usledili progoni bogumila u Raškoj, tokom kojih su mnogi vernici kažnjeni raznim telesnim kaznama i prognani iz zemlje, sva imovina je oduzeta, a njihove knjige spaljene.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03.html Stefan Prvovenčani, Život Svetog Simeona]&lt;/ref&gt; Ipak, i posle 150 godina neprijateljske politike Nemanjića, sa njima se susreo i [[Dušan Silni]], koji donosi odredbe protiv njih u svom zakoniku.

{{citiranje|„I ko rekne babunsku reč, ako je vlastelin, da plati sto perpera, akoli je sebar da plati dvanaest perpera i da se bije štapovima.“
|[[Dušanov zakonik]], član 85.}}

=== Bogumili u Bosni ===
{{main|Crkva bosanska}}
[[Crkva bosanska]] je bila crkvena zajednica bosanskih hrišćana u srednjem veku, koja za vreme [[ban Kulin|bana Kulina]] (1180-1204) dospeva u središte međunarodne pažnje jer pruža utočište prognanim patarenima iz Dalmacije i babunima iz Raške. Kulin prognanicima pruža utočište, i prima ih kao dobre hrišćane, ostavši u narodu upamćen kao „dobri ban Kulin“. Usled dvadesetogodišnjeg [[Katarski krstaški rat|krstaškog rata protiv katara]] u Francuskoj od [[1209]]. do 1229. godine, mnogi prognani takođe beže u Bosnu. [[1223]]. godine, za vreme starešinstva [[djed Rastudije|djeda Rastudija]], papin legat za Francusku piše o postojanju jeresonačelnika kojeg katari nazivaju papom a koji živi na Balkanu.&lt;ref name=&quot;Josip Vrandečić&quot;&gt;Josip Vrandečić, Crkva bosanska i Crkva dalmatinska: Srednjovjekovna hereza u Dalmaciji&lt;/ref&gt; Papa [[Grgur IX]] [[1234]]. godine započinje krstaški rat protiv jeretika u Bosni.

=== Bogumili u Dalmaciji ===
{{main|Patareni u srednjovekovnoj Dalmaciji}}
[[Image:People burned as heretics.jpg|thumb|desno|Spaljivanje ljudi koje je crkva proglasila jerecima.]]

Smatra se da bogumilstvo u Dalmaciji ima preteče u glagoljaškom pokretu (vidi: [[Grgur Ninski]]) i ćirilometodijskoj tradiciji slovenskog bogosluženja. Patarensko, odnosno bogumilsko učenje je u dalmatinske gradove prodrlo tokom [[12. vek]]a, a naročito u [[Zadar]], [[Trogir]] i [[Split]]. Na katarskom [[sabor u Sen Feliksu|saboru u Sen Feliksu]] održanom [[1167]]. godine, pominje se i crkva Dalmacije. [[1185]]. je održan metropolitanski sinod u Splitu koji proklinje sve &quot;sekte heretika&quot; koji &quot;ocrnjuju nauku&quot; rimske crkve i traži od vlasti u dalmatinskim gradovima oduzimanje njihove imovine, njihovo izopštenje i progon. Novi splitski nadbiskup Bernard je ubrzo po preuzimanju dužnosti [[1196]]. godine prognao patarene iz grada, zaplenivši im imanja. Mnogi prognani su tada, početkom [[1200]]. godine, našli utočište pod okriljem crkve bosanske i bana Kulina.

=== Bogumili na Zapadu ===
{{main|Patareni|Katari}}
[[Image:Cathars_expelled.JPG|thumb|desno|Proterivanje golih katara iz [[Karkason]]a [[1209]]. godine]]

Bogumilski pokret se iz Dalmacije širi ka Italiji i Francuskoj gde ih nazivaju [[patareni]]ma, odnosno [[katari]]ma. Mnogi [[slovenski apokrifi]] su prevođeni na latinski i kružili među katarima. Katarstvo se učvrstilo u grofoviji Tuluz u južnoj Francuskoj i u italijanskim gradovima. Na III Lateranskom koncilu (saboru) katoličke crkve, održanom 1179. godine, jeretici su udareni izopštenjem i stavljeni u nadležnost svetovnih vlasti koje su ih dužne goniti.&lt;ref name=&quot;Josip Vrandečić&quot;/&gt; Papa [[Inoćentije III]] je [[1208]]. pokrenuo [[katarski krstaški rat]] u južnoj Francuskoj, tokom kojeg je ubijeno više stotina hiljada ljudi. Smatra se da je ovaj verski pokret služio kao osnova za kasniju evropsku crkvenu [[reformacija|reformaciju]].

== Toponimi ==

Na bogumile danas podsećaju toponimi u Makedoniji, poput [[selo Babuna|sela Babuna]], [[Bogomila]] (kod [[Veles]]a), Torbači, [[Kutugerci]] (u Bugarskoj), Jeremija, [[Babuna (planina)|planina Babuna]] i [[Babuna (reka)|reka Babuna]], dolina Bogomilsko pole i dr. Potok Babun kod [[Mostar]]a i prezime Babunović u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni.

== Poznati bogumili ==
*[[Pop Bogomil]], pretpostavljeni osnivač učenja
*[[Papa Nikita]], poglavar Konstantinopolja
*[[Kiril Bosota]], svetogorski monah optužen za jeres
*[[Djed Rastudije]], poglavar bosanskih hrišćana
*[[Vasilije Doktor]], bogumilski starešina u Vizantiji
*[[Petar Kapadokijski]], dedec [[Sredec]]a (današnja Sofija)

== Bogumili u umetnosti ==
[[Image:Bogomilen-Schrein Travnik.png|thumb|desno|Bogumilsko svetilište u [[Travnik]]u]]

Srednjevekovni balkanski jeretici su inspirisali brojne umetnike:
* Srpska pesnikinja [[Desanka Maksimović]] posvetila im je zbirku pesama &quot;Tražim pomilovanje&quot;, lirsku diskusiju s Dušanovim zakonikom (1964).
* Bosanski pesnik [[Mak Dizdar]] je inspirisan stećcima napisao zbirku pesama [http://www.dalmatiahus.com/MEDIA/kamenispavac.pdf &quot;Kameni spavač&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070317105427/http://www.dalmatiahus.com/MEDIA/kamenispavac.pdf |date=2007-03-17 }} (1966)
* Hrvatski književnik [[Miroslav Krleža]] je u više navrata pisao o bogumilima i stećcima.
* Bugarski mislilac i pesnik [[Stefan Gečev]] im je posvetio zbirku pesama [http://www.geocities.com/bogomil1bg/PropovedBG.html &quot;Iz propovedite na pop Bogomil&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20091026091250/http://www.geocities.com/bogomil1bg/PropovedBG.html |date=2009-10-26 }}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

==Literatura==
* {{hr}} Dr. Franjo Rački, Bogomili i Patareni
* {{hr}} [http://www.geocities.com/Athens/Troy/9892/bhelz.html Bogumili, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb 1955.]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091020103448/http://geocities.com/Athens/Troy/9892/bhelz.html |date=2009-10-20 }}
* {{hr}} [http://www.geocities.com/Athens/Troy/9892/bhpilar1.html Dr. Ivo Pilar, Bogomilstvo kao religiozni problem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091019235920/http://geocities.com/Athens/Troy/9892/bhpilar1.html |date=2009-10-19 }}
* {{hr}} [http://www.geocities.com/Athens/Troy/9892/bhpilar2.html Dr. Ivo Pilar, Bogomilstvo kao socijalni i politički problem]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091019235920/http://geocities.com/Athens/Troy/9892/bhpilar2.html |date=2009-10-19 }}
* {{hr}} [http://www.ifbosna.org.ba/bosanski/dokumenti/historija/129/index.html Josip Vrandečić, Crkva bosanska i Crkva dalmatinska: Srednjovjekovna hereza u Dalmaciji]
* {{bg}} [http://imperia.lirik.ru/index.php/content/view/3/20 Табов Йордан, Богомилството - вяра на първите християни]
* {{bg}} [http://bgnauka.com/view_bg_his.php?id=50 Богомилите] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220103103/http://bgnauka.com/view_bg_his.php?id=50 |date=2007-12-20 }}
* {{en}} [http://www.cl.bas.bg/Balkan-Studies/bogomilism/index.html Bogomilism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070817100902/http://www.cl.bas.bg/Balkan-Studies/bogomilism/index.html |date=2007-08-17 }}
* {{en}} [http://facta.junis.ni.ac.yu/facta/pas/pas2000/pas2000-02.pdf Bogomils, cathars, lollards and the high social position of women during the middle ages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004215842/http://facta.junis.ni.ac.yu/facta/pas/pas2000/pas2000-02.pdf |date=2007-10-04 }}
* {{en}} [http://www.globusz.com/ebooks/Balkans/00000016.htm Nevill Forbes, The Rise and Fall of the First Bulgarian Empire]
* {{en}} [http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia &amp; the Bogomil Heresy]
* {{en}} [http://www.notbored.org/resistance-25.html Raoul Vaneigem, Paulicians and Bogomiles]
* {{en}} [http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/bogumili/lbrockett-bogomils.html L. P. Brockett, The Bogomils of Bulgaria and Bosnia: The Early Protestants of the East] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130309010252/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/bogumili/lbrockett-bogomils.html |date=2013-03-09 }}
* {{en}} M. D. Lambert, Medieval Heresy. Popular Movements from Bogomil to Hus
* {{bg}} Иванов, Й. Богомилски книги и легенди. София. 1925
* {{sr}} Božidar Kovačević, RASCIA MORE EUROPAEO DEMONSTRATA

==Spoljašnje veze==
* {{sr}} [http://www.rastko.org.rs/istorija/bogumili/djcapin-bogumili_c.html Mit o bogumilima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140120154702/http://www.rastko.org.rs/istorija/bogumili/djcapin-bogumili_c.html |date=2014-01-20 }}
* {{hr}} [http://www.hercegbosna.org/ostalo/mitovi.html Mit o Bogumilima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327053725/http://www.hercegbosna.org/ostalo/mitovi.html |date=2009-03-27 }}
* {{bs}} [http://www.zemljabosna.com/srednjovjekovna_bosanska_crkva.html Bogumilstvo srednjovjekovne Bosne]

{{Bogumilstvo}}</text>
      <sha1>amrq5g5tntb40qts98ux768q5gmmx7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buenos Aires</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15900</id>
    <revision>
      <id>41263438</id>
      <parentid>41198823</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:29:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94805" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;1&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;margin-left:1em; background:#e3e3e3;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Buenos Aires
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; align=&quot;center&quot;
| colspan=&quot;2&quot; |
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; align=&quot;center&quot;
| colspan=&quot;2&quot; | '''Nadimak:''' ''Pariz Južne Amerike''
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Osnovni podaci
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Autonomni grad
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Površina: || 203 [[kvadratni kilometar|km²]]
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Broj stanovnika: || 3 050 728 
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Gustoća naseljenosti: || 14 946 stanovnika/km²
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Nadmorska visina: || 0 m n.m.
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Pozivni broj: || 011
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Zemljopisne koordinate: || {{coor dm|34|36|S|58|22|W|}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Podjela: Barrios
| 
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Službene stranice: || [http://www. buenosaires.gov.ar]
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Politika
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| Gradonačelnik || [[Horacio Rodríguez Larreta]]
|}
'''Buenos Aires''' ili ''Ciudad de Buenos Aires'' ili ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires''), je [[glavni grad|glavni]] grad [[Argentina|Argentine]], a ujedno i njen najveći grad i luka, te glavni politički, ekonomski i kulturni centar zemlje. Druga najveća metropolitanska zona u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nakon [[Sao Paulo|Sao Paula]], smješten na južnoj obali [[La Plata (estuarij)|La Plate]], na jugozapadu kontinenta, grad Buenos Aires nije dio, niti je glavni grad [[Provincija Buenos Aires|Provincije Buenos Aires]], već autonomni federalni distrikt. Veliki Buenos Aires (''Gran Buenos Aires, GBA'') četvrta je najveća konurbacija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], s oko 13 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;BSAS1&quot;&gt;{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/estimaciones-serie34.pdf|title=Estimaciones de población total por departamento y año calendario Período 2001-2010|access-date=2010-09-25|archivedate=2014-04-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140409210017/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/estimaciones-serie34.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BSAS37&quot;&gt;{{cite web|publisher=demographia.com|url=http://www.demographia.com/db-worldua2015.pdf|title=DEMOGRAPHIA WORLD URBAN AREAS POPULATION &amp; PROJECTIONS|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060809130022/http://www.demographia.com/db-worldua2015.pdf|archivedate=2006-08-09|access-date=2010-09-25|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Smatra se [[Popis gradova prema BDP-u|najbogatijim gradom]] Južne Amerike i južne hemisfere, i [[w:en:Global city|&quot;Alfa svjetskim gradom&quot;]], prema popisu istraživačke grupe ''GaWC'', univerziteta u Loughboroughu (UK) iz 2008.&lt;ref name=&quot;BSAS2&quot;&gt;{{cite web|publisher=GaWC|url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html|title=The World According to GaWC 2008}}&lt;/ref&gt;

Nakon unutrašnjih sukoba u 19 veku, Buenos Aires je 1880. izdvojen iz provincije Buenos Aires, a njegove granice su proširene radi priključenja bivših gradova Belgrano i Flores, koji su sada [[Barriji u Buenos Airesu|četvrti Buenos Airesa]]. U Skladu s ustavnim reformama iz 1994, grad je postao autonomno područje, te službeni naziv glasi ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires''.

Ubraja se među najljepše gradove svijeta s arhitekturom koja kombinira utjecaje [[Madrid]]a, [[Pariz]]a i [[Barcelona|Barcelone]] ([[neo-barok]], [[eklekticizam]], francuski [[neoklasicizam]], [[Art nouveau|Art Nouveau]]) s geometrijski zacrtanim planom ulica i trgova ukrašenim spomenicima, te prostranim zelenim površinama.

== Etimologija ==
Grad je nazvan po svetilištu ''Nostra Signora di Bonaria'' ([[španski jezik|špa]]. ''Nuestra Señora del Buen Aire'') u [[Cagliari]]ju na [[Sardinija|Sardiniji]]. Svetilište, prvi primjer gotičko-katalonske arhitekture na Sardiniji, uzdiže se na brdu ''Colle di Bonaria'', (tada nazivanom ''Bonarye'', - &quot;dobar zrak&quot;) gdje je kralj [[Alfonso IV. Aragonski]] izgradio utvđeni dvorac.

Kada su 1324. [[Kruna Aragona|Aragonci]] osvojili Cagliari, svoje glavno sjedište postavili su na brdu iznad grada. Brdo je bilo poznato kao ''Buen Ayre'' (&quot;Bonaria&quot; na [[Sardinski jezici|lokalnom jeziku]]), jer je bilo pošteđeno neugodnog mirisa iz starog grada. Za vrijeme opsade Cagliarija, Aragonci su na brdu izgradili svetilište [[Marija (majka Isusova)|Svete Marije]]. 1335, kralj Alfons IV od Aragone, poklonio je crkvu redu Mercedarijevaca, koji su izgradili opatiju koja postoji i danas. Španjolski pomorci, posebno iz [[Andaluzija|Andaluzije]], poštovali su kip Svete Marije koji je izvučen iz mora i postavljen u svetilištu nakon što je navodno pomogao smiriti nevrijeme u [[Sredozemno more|Sredozemlju]].


1536, španjolski pomorac [[Pedro de Mendoza]] izgradio jetvrđavu i luku u današnjoj četvrti San Telmo, i nazvao ih ''Santa María del Buen Aire''. Naziv je odabrao kapelan ekspedicije, posvećenik Djevice s Bonarie. Mendozino naselje ubrzo je napadnuto od urođenika, te je napušteno 1541. Juan de Garay, koji je utvrđenje obnovio 1580, sačuvao je izvorno ime, nazvavši ga ''Ciudad de la Santísima Trinidad y Puerto de Santa María del Buen Aire''. Kraći naziv &quot;Buenos Aires&quot; postao je uobičajen tijekom 17. veka.

Građani Buenos Airesa nazivaju se ''&quot;portenos&quot;'' (&quot;ljudi iz [[Luka|luke]]&quot;), što ističe važnost luke u razvoju grada i nacije. Od federalizacije grada 1880, Buenos Aires uključuje i bivše gradove Belgrano i Flores, te je odvojen od provincije Buenos Aires. Građani provincije nazivaju se ''&quot;bonaerenses&quot;''.

Od reforme ustava 1994, službeni naziv grada glasi ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'' (Autonomni grad Buenos Aires). Prije promjene naziva bio je često korišten i naziv ''Capital Federal'' (Savezni glavni grad). Ponekad se koriste i kratice ''Bs. As.'' i ''Baires'', prva u pisanim tekstovima a druga u svakodnevnom govoru. Od nadimaka ističu se ''La Reina del Plata'' (&quot;Kraljica Plate&quot;) radi svoje pozicije u estuariju La Plate i također kao najveći grad u području, i &quot;Pariz juga&quot;, što je aluzija na [[evropa|europski]] utjecaj.

== Historija ==
=== Prvo naselje ===

[[Datoteka:Buenos Aires shortly after its foundation 1536.png|thumb|180px|Prvo naselje 1536.]]
Pomorac [[Juan Díaz de Solís]], ploveći u ime [[Španija|Španjolske]], bio je 1516. prvi Europljanin koji je dosegao [[La Plata (estuarij)|Río de la Plata]], ali njegova ekspedicija bila je prekinuta kada je ubijen u napadu plemena [[Charrua]] u današnjem [[Urugvaj]]u.

Grad je prvi puta ustanovila kao ''Ciudad de Nuestra Senora Santa María del Buen Ayre'', [[2. 2.|2.2.]] [[1536]]. (prema nekim izvorima 3.2. 1536.) španjolska ekspedicija koju je predvodio [[Pedro de Mendoza]]. Grad, koji je osnovao Mendoza vjerojatno je bio lociran u današnjoj četvrti San Telmo, južno od centra grada. Navodno, osnivačima nije bio cilj ustanoviti grad već samo stratešku utvrdu radi obrane regije.

Napadi domorodačkih naroda, ali i nedostaci hrane, bolesti i unutrašnji sukobi primorali su naseljenike na povlačenje, te je naselje 1541. napušteno, a stanovništvo preseljeno u [[Asuncion]]. Drugo (i trajno) naselje osnovao je 1580. [[Juan de Garay]], koji je stigao plovidbom niz rijeku [[Parana (rijeka)|Parana]] iz Asunciona (danas glavni grad [[Paragvaj]]a). Naselje je nazvao ''&quot;Santísima Trinidad&quot;'' a luku ''&quot;Puerto de Santa María de los Buenos Aires.&quot;''

=== Kolonijalna istorija ===
[[Datoteka:Fuerte de Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Utvrda Buenos Aires, oko 1853.]]
Tijekom prva dva veka nakon ponovnog osnivanja grada, Buenos Aires egzistirao je u vrlo skromnim uvjetima, te je od svojih najranijih dana, ovisio o trgovini. Biskupija je osnovana [[1620.]] godine.&lt;ref&gt;Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 93.&lt;/ref&gt; Većinu 17. i 18. veka, Španjolci su radi skupljanja poreza, svu trgovinu s Europom usmjeravali kroz [[Lima|Limu]], što je znatno frustriralo trgovce u Buenos Airesu i razvilo industriju krijumčarenja. Ta situacija usadila je duboku mržnju ''portenosa'' prema španjolskim vlastima.

Kao odgovor na takvo raspoloženje, španjolski kralj [[Karlo III., španjolski kralj|Karlo III.]] postepeno je ublažavao trgovačke restrikcije do konačnog proglašavanja Buenos Airesa otvorenom lukom kasnog 18. veka. Utjecaj grada porastao je radi svoje geografske pozicije, koja je Buenos Aires činila početnim odredištem za veliku regiju u unutrašnjosti. Osvajanje Porto Bella u [[Panama|Panami]] od strane Britanaca, stvorilo je potrebu za razvijanjem trgovine preko [[atlantik|atlantske]] rute. 1776, kao mjera protiv krijumčarenja i radi aktivnosti [[Portugal]]a i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]] u području, osnovano je [[Potkraljevstvo Rio de la Plata]], s Buenos Airesom kao glavnim gradom. Od tada se Buenos Aires počinje razvijati, postaje važno trgovačko središte. Prosperitet je donio i liberalne ideje, te su ''portenosi'', neki od njih upućeni u ideologiju [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], postajali sve više uvjereni u neophodnost nezavisnosti od Španjolske.

=== Nezavisnost ===
[[Datoteka:Buenos Aires-Jura de la Constitución (1854).jpg|thumb|thumb|180px|1854: Ozakonjenje ustava Buenos Airesa - od 1820. do 1880, Buenos Aires je bio de facto država u državi]]
Za vrijeme britanskih invazija La Plate, Buenos Aires je napadnut 1806. i 1807, ali oba ih je puta odbila lokalna milicija. Konačno, 25.5., 1810. dok je Španjolska bila zauzeta [[Španjolski rat za neovisnost|ratom za neovisnost]] i nakon tjedna većinom mirnih prosvjeda, [[Kreoli|kreolski]] građani Buenos Airesa uspješno su oborili s vlasti španjolskog potkralja i uspostavili privremenu vladu, dok je 1816. službeno proglašena nezavisnost Ujedinjenih provincija Južne Amerike, kasnije Ujedinjenih provincija Río de la Plate, koje su se 1830. razdvojile na Argentinu i [[Urugvaj]], a sjeverni su dijelovi su pripali [[Bolivija|Boliviji]].

Istorijski, Buenos Aires je bio glavni argentinski centar [[Liberalizam|liberalizma]] i ideja o slobodnom tržištu, dok su mnoge provincije, posebno na sjeverozapadu, zagovarale konzervativniji [[katoličanstvo|katolički]] pristup političkim i društvenim pitanjima. Većina unutarnjih tenzija u argentinskoj povijesti, započevši s centralističko-federalističkim konfliktima 19. veka, može se pripisati tim suprostavljenim pogledima. Ubrzo nakon revolucije 25. maja, Buenos Aires poslao je vojne predstavnike u provincije s namjerom stjecanja njihovog priznanja. Mnoge od tih misija završile su nasilnim sukobima, što je pojačalo tenzije između glavnog grada i provincija.

U 19. veku grad je dvaput bio u pomorskoj blokadi; Od strane [[Francuska|Francuza]] između 1838. i 1840, i kasnije od zajedničke anglo-francuske ekspedicije od 1845. do 1848. Obje blokade su kao rezultat imale da je Buenos Aires prihvatio ultimatime velikih sila.

=== Suvremena povijest ===

Većinu 19. veka politički status grada bio je osjetljiva tema. Već je bio glavni grad Provincije Buenos Aires, te je između 1853. i 1860. bio i glavnim gradom otcijepljene Države Buenos Aires. Predmet je više puta bio uzrok vojnih sukoba do 1880, kada je stvar izglađena federalizacijom grada, a grad postao sjedištem vlade s gradonačelnikom kojega postavlja predsjednik. [[Casa Rosada]], postala je sjedištem [[Predsjednik Argentine|predsjednika Argentine]]. Kao dodatak bogatstvu kojeg je stvarala plodna [[pampa]], izgradnja [[željeznica]] u drugoj polovici 19. veka povećala je ekonomsku moć Buenos Airesa. Od kraja 19. veka do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] Buenos Aires doživljava svoj najveći razvoj, te postaje multikulturalnim gradom koji se uspoređivao s najznačajnijim svjetskim prijestolnicama. U to doba su izgrađene glavne gradske avenije i tada najviše zgrade u Južnoj Americi,
prvi sustav [[Metro u Buenos Airesu|podzemne željeznice]] (1913.), Palača Nacionalnog Kongresa, predsjednička palača [[Casa Rosada]], nova luka i kazalište ''Teatro Colón'', koji je postao jedna od vrhunskih svjetskih opernih institucija.

[[Datoteka:Marcha de la Constitución 19-sep-1945.jpg|thumb|thumb|180px|Marš za ustav i slobodu, 19.9., 1945.]]
Do 1920-ih Buenos Aires bio je omiljena destinacija imigranata iz Europe, posebno iz Španjolske i Italije, kao i iz argentinskih provincija i susjednih država. Divlja naselja takozvane vile siromaštva (villas miseria) počela su rasti u okolici gradskih industrijskih zona, što je dovelo do značajnih socijalnih problema u oštrom kontrastu s imidžom Argentine kao bogate zemlje. Drugi nagli razvoj izgradnje od 1945. do 1980, promijenio je izgled centra i većine grada. Također, Buenos Aires je bio kolijevka [[Peronizam|Peronizma]], političkog pokreta nazvanog po argentinskom predsjedniku [[Juan Perón|Juanu Peronu]]. Tvornički radnici iz industrijskih zona velikog Buenos Airesa bili su glavna podrška peronizmu, te je [[Plaza de Mayo]] postala mjesto demonstracija i mnogih političkih skupova. 16.6., 1955, odvojena frakcija ratne mornarice bombardirala je područje oko Plaza de Mayo, s 364 poginulih među civilima. To je bio jedini put da je grad napadnut iz zraka, te je događaj pratio vojni ustanak koji je tri mjeseca kasnije zbacio predsjednika Perona (''[[Revolucion Libertadora]]'').

[[Datoteka:Avenida Corrientes y Esmeralda 1950.jpg|thumb|thumb|180px|Avenija Corrientes 1950-ih]]
1970-ih, grad je bio pozornica borbi između lijevih revolucionarnih pokreta (Montoneros, E.R.P. i F.A.R.) i desne paravojne grupe Alianza Anticomunista Argentina (AAA), podržavane od [[Isabel Martínez de Peron|Isabel Peron]], koja je postala predsjednica Argentine nakon smrti Juana Peróna 1974.

[[Puč|Vojni udar]] 1976, kojeg je predvodio general [[Jorge Rafael Videla]], samo je pojačao taj konflikt; posljedica [[Prljavi rat|Prljavog rata]] koji je slijedio bilo je 30,000 otetih i ubijenih građana za vrijeme vojne hunte (''desaparecidos'').

Diktatura, službeno nazvana '' Proceso de Reorganización Nacional'' (Plan nacionalne reorganizacije) također je započela planove za izgradnju mreže [[autoput|autocesta]] s namjerom ublažavanja akutnih gradskih gužvi. Premda je plan predviđao osam autocesta, izgrađene su samo tri, što je često zahtjevalo rušenje stambenih zona radi nametljivo podignutih cesta koje do danas nagrđuju nekada ugodne četvrti.

Nakon povratak demokracije ranih 1980-ih, za vrijeme mandata predsjednika [[Raoul Alfonsin|Raoula Alfonsina]] kongresu je preložen projekt preseljenja glavnog grada Argentine iz Buenos Airesa u gradove 
Viedma, Carmen de Patagones i Guardia Mitre. Izglasan u zastupničkom domu, prijedlog nije prošao u senatu.

Nakon dogovora 1993. (''Pacto de Olivos''), ustav Argentine dopunjen je amandmanom koji Buenos Airesu daje autonomiju i ukida pravo predsjednika republike da postavlja gradonačelnika (kao što je bio slučaj od 1880.). 30.6., 1996, nakon reforme argentinskog ustava, u gradu su provedeni prvi izbori za gradonačelnika prema novim zakonskim odredbama, s naslovom gradonačelnika službeno promijenjenim u &quot;šef vlade&quot;. Pobjednik je bio [[Fernando de la Rua]], koji će 1999. postati predsjednik Argentine. Nasljednik De la Rúe, Aníbal Ibarra, pobijedio je na izborima za gradonačelnika u dva navrata, ali bio je smijenjen 2006. Jorge Telerman, koji je bio vršitelj dužnosti gradonačelnika, postavljen je za gradonačelnika do izbora 2007, kada je nakon drugog kruga Mauricio Macri&lt;ref name=&quot;BSAS52&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/com_social/jefe_gobierno/trayectoria.php?menu_id=22223|title=Curriculum Vitae|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-02-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100210080901/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/com_social/jefe_gobierno/trayectoria.php?menu_id=22223|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pobijedio Daniela Filmusa, te preuzeo dužnost 9.12., 2007.

== Geografija ==
[[Datoteka:River Plate.jpg|thumb|thumb|180px|Satelitska snimka [[La Plata (estuarij)|Río de la Plate]]]]
[[Datoteka:Situationsplan von Buenos Ayres.jpg|thumb|left|thumb|161px|Nemačka karta Buenos Airesa iz 1888.]]
Buenos Aires leži na južnim obalama estuarija Río de la Plata, te granice samoga grada određuju na istoku i sjeveroistoku [[La Plata (estuarij)|Río de la Plata]], na jugu i jugoistoku rijeka [[El Riachuelo|Riachuelo]], i sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Avenija General Paz. U zaleđu grada prostrane su ravnice u kojima su razvijeni poljoprivreda i stočarstvo.

Grad leži na nekadašnjoj [[Pampa|pampi]], osim nekih područja kao Ekološki rezervat Buenos Airesa (''Reserva Ecológica de Buenos Aires''), sportski grad nogometnog kluba [[Boca Juniors]], aerodrom Jorge Newbery, četvrt [[Puerto Madero]] i sama glavna luka, koja su izgrađena na isušenim zemljištima duž obale Ria de la Plate.

Regija je nekada bila presječena s više riječnih rukavaca i [[laguna]], od kojih su neki ponovo ispunjeni, a drugi usmjereni u cijevi. Među naznačajnijim rukavima su Maldonado, Vega, Medrano, Cildanez i White. 1908. mnogi su rukavci kanalizirani i izravnani, jer su poplave stvarale štetu gradskoj infrastrukturi. Počevši od 1919., većina rukavaca je zatvorena. Maldonado je zatvoren u cijevi 1954., te trenutno teče ispod avenije Juan B. Justo.

=== Klima ===
''Vidi još: [[Klima Argentine]]''

Grad ima [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] (&quot;Cfa&quot; prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]). Prosječna godišnja temperatura je 17.6 °C, dok je prosječna godišnja količina padalina 1,147 mm.&lt;ref name=&quot;BSAS18&quot;&gt;{{cite web|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&amp;id=30&amp;provincia=Capital%20Federal&amp;ciudad=Buenos%20Aires|title=Datos Estadísticos (Período 1981-1990)}}&lt;/ref&gt; [[Kiša]] se može očekivati u bilo koje doba godine.

Buenos Aires ima povoljniju klimu nego ostatak Argentine, najniža ikada zabilježena temperatura u središnjem Buenos Airesu (''Observatorio Central de Buenos Aires'') bila je -5.4 °C, 9.7. 1918.,&lt;ref name=&quot;BSAS19&quot;&gt;{{cite web|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&amp;id=14|title=Informes Mensuales de la Ciudad de Buenos Aires}}&lt;/ref&gt; dok je najviša bila 43.3 °C, 29.1. 1957.&lt;ref name=&quot;BSAS20&quot;&gt;{{cite web|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&amp;id=8|title=Informes Mensuales de la Ciudad de Buenos Aires}}&lt;/ref&gt; Poslijednji puta snijeg je padao 9.7. 2007, kada je utjecaj velikog vala hladnoće doveo do najgore zime u Argentini u posljednih 30 godina. Tadašnje [[snijeg|snježno]] nevrijeme bilo je prvi jači snijeg u gradu nakon 1918.&lt;ref name=&quot;BSAS21&quot;&gt;{{cite web|publisher=BBC|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/6286484.stm|title=Buenos Aires sees rare snowfall}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BSAS22&quot;&gt;{{cite web|publisher=USA TODAY|url=http://www.usatoday.com/news/world/2007-07-09-argentina-snow_N.htm|title=Buenos Aires gets first snow since 1918}}&lt;/ref&gt;

== Gradski pejzaž ==
[[Datoteka:Buenos Aires panoramica.jpg|thumb|center|thumb|590px|Panorama Buenos Airesa sa Rio de la Plata]]
=== Arhitektura ===
''Glavni članak: [[Arhitektura Argentine]]''
[[Datoteka:Buenos Aires-Av. de Mayo-Palacio Barolo-1.jpg|thumb|thumb|180px|''Palacio Barolo'', jedna od najprepoznatljivijih građevina u Buenos Airesu]]
Na arhitekturu Buenos Airesa utječu razni stilovi iz mnogih nacionalnih kultura imigranata, što stvara naglašeni eklekticizam kroz više izraza; od akademizma ili [[Art Deco]]a, preko [[Art nouveau|Art Nouveau]], neo-gotike, neo-baroka, do suvremenih staklenih [[neboder]]a, ili autohtonih stilova kao raznobojna četvrt Boca, što stvara jedinstvenu i vrlo individualiziranu, najčešće bogato ornamentiziranu arhitekturu s elementima koji podsjećaju na više metropola; u prvom redu na [[Barcelona|Barcelonu]], [[Pariz]] i [[Madrid]].

Talijanski i [[Francuska|francuski]] utjecaji pojačali su se nakon argentinske deklaracije nezavisnosti početkom 19. veka, premda je akademski stil opstao do prvih desetljeća 20. stoljeća. Europski utjecaji odražavaju se u više zgrada u Buenos Airesu kao ''Iglesia Santa Felicitas'' Ernesta Bungea; ili Palača pravde, [[Argentinski nacionalni kongres|Nacionalni kongres]] i [[Teatro Colón]], radovi Vittoria Meana.

Arhitektura druge polovice 20. veka nastavila je s reprodukcijama francuskih [[Neoklasicizam#Arhitektura|neoklasičnih]] modela, kao sjedište ''Banco de la Nacion Argentina'', rad Alejandra Bustilla, i ''Museo Hispanoamericano de Buenos Aires'' Martína Noela.
Međutim, od 1930-ih utjecaj [[Le Corbusier]]a i europskog [[Racionalizam|racionalizma]] konsolidirao je grupu mladih arhitekata s Univeziteta Tucumán, među kojima se ističe Amancio Williams.&lt;ref name=&quot;BSAS46&quot;&gt;{{cite web|publisher=café de las ciudades|url=http://www.cafedelasciudades.com.ar/arquitectura_57.htm|title=Le Corbusier y Amancio Willliams en la Casa Curutchet}}&lt;/ref&gt; Izgradnja [[neboder]]a u Buenos Airesu napredovala je do 1950-ih, s zgradom ''Kavanaugh'' kao istaknutim primjerom. Novije suvremene visoko-tehnološke zgrade argentinskih arhitekata s prelaza iz 20. u 21. veku uključuju ''Le Parc Tower'' Marija Álvareza,&lt;ref name=&quot;BSAS47&quot;&gt;{{cite web|publisher=palermonline.com.ar|url=http://www.palermonline.com.ar/noticias/nota170_leparc.htm|title=Le parc del Arquitecto Mario Roberto Alvarez}}&lt;/ref&gt; ''Torre Fortabat'' Sáncheza Elíe i ''Repsol-YPF Tower'' [[César Pelli|Césara Pellija]].

=== Četvrti ===
''Glavni članak: [[Barriji u Buenos Airesu]]''

[[Datoteka:Torres en Belgrano, Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Neboderi u Belgranu]]
[[Datoteka:Caminito Farolito.jpg|thumb|thumb|180px|La Boca]]
[[Datoteka:Puerto Madero DLightning.jpg|thumb|thumb|180px|Puerto Madero]]
[[Datoteka:Retiro room view.jpg|thumb|thumb|180px|Retiro]]
[[Datoteka:PlazaDorrego.JPG|thumb|thumb|180px|San Telmo, Plaza Dorrego]]

Grad je iz administrativnih razloga podijeljen na 48 barija, ili četvrti.&lt;ref name=&quot;BSAS9&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|title=Buscador de Barrios|access-date=2010-09-25|archivedate=2012-05-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504020704/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Podjela se izvorno temeljila na katoličkim župama, ali je od 1940-ih prošla kroz niz promjena. Novija shema podijelila je grad na 15 općina (''comunas'').&lt;ref name=&quot;BSAS10&quot;&gt;{{cite web|publisher=barriada|url=http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|title=Mapa Oficial de las Comunas}}&lt;/ref&gt; Važnije četvrti uključuju: 
* ''Belgrano'' (''Comuna'' C13), nazvan po [[Manuel Belgrano|Manuelu Belgranu]], političaru i vojskovođi koji je kreirao [[Zastava Argentine|argentinsku zastavu]]. Četvrt srednje-više klase, sa starijim zgradama anglo-saksonske arhitekture i suvremenim stambenim neboderima. Glavna je ulica Avenida Cabildo, oko koje se koncentriraju trgovine, kinematografi, knjižare i stambene zone. U Belgranu se nalaze i privatno sveučilište ''Universidad de Belgrano'',&lt;ref name=&quot;BSAS61&quot;&gt;{{cite web|publisher=ub.edu.ar|url=http://www.ub.edu.ar/|title=Univesidad de Belgrano}}&lt;/ref&gt; Kineska četvrt, park ''Barrancas de Belgrano'', muzeji ''Larreta''&lt;ref name=&quot;BSAS62&quot;&gt;{{cite web|publisher=buenosaires.com|url=http://www.buenosaires.com/guia_turistica_argentina/index.php?c=10&amp;id=624&amp;info=MUSEO%20DE%20ARTE%20ESPA%C3%91OL%20ENRIQUE%20LARRETA|title=MUSEO DE ARTE ESPAÑOL ENRIQUE LARRETA|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-07-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718095539/http://www.buenosaires.com/guia_turistica_argentina/index.php?c=10&amp;id=624&amp;info=MUSEO%20DE%20ARTE%20ESPA%C3%91OL%20ENRIQUE%20LARRETA|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; (španjolska umjetnost) i ''Sarmiento''&lt;ref name=&quot;BSAS63&quot;&gt;{{cite web|publisher=enjoy-argentina.org|url=http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|title=SARMIENTO HISTORICAL MUSEUM}}&lt;/ref&gt; (povijest) i stadion ''El Monumental'', dom nogometnog tima [[Club Atlético River Plate|River Plate]].
* ''La Boca'', (''Comuna'' C4), nazvana po ušću rijeke Riachuelo (''&quot;boca&quot;'' - ušće na španjolskom) ili po [[Genova|genoveškoj]] četvrti Boccadasse, od prvih naseljenika većinom iz tog grada. Stara lučka četvrt poznata po raznobojnim kućama i pješačkoj ulici ''Caminito'', koja privlači turiste uličnim plesačima tanga i prodavačima suvenira. Osim više tango klubova i talijanskih taverni, u La Boci se nalazi i stadion La Bombonera (službeno ''Estadio Alberto J. Armando'') nogometnog kluba [[Boca Juniors]].
* ''Palermo'' (''Comuna'' C14), nazvan je po opatiji &quot;San Benito de Palermo&quot;, ili prema alternativnoj teoriji, po imigrantu Juanu Domingu Palermu, koji je ubrzo nakon osnivanja Buenos Airesa, navodno u toj zoni kupio zemlju. Smješten na sjeveroistoku grada. Kao najveći ''barrio'' u Buenos Airesu, dijeli se na nekoliko jasno definiranih potčetvrti: ''Alto Palermo i Villa Freud'', središnji dio kvarta, trgovački i prometni centar oko avenije Santa Fe, ''Palermo Viejo'' (stari Palermo) najstariji dio kvarta oko trga Plaza Palermo Viejo, ''Palermo Soho'', mondena četvrt oko trga Plaza Serrano, poznata po uličnoj i alternativnoj kulturi, ''Palermo Chico i Barrio Parque''. U &quot;Palermo Chico&quot; (&quot;mali&quot; ili &quot;ekskluzivni&quot; Palermo), nalazi se Nacionalni muzej dekorativnih umjetnosti (''Museo Nacional de Arte Decorativo''),&lt;ref name=&quot;BSAS64&quot;&gt;{{cite web|publisher=MNAD|url=http://www.mnad.org/
|title=Museo Nacional de Arte Decorativo}}&lt;/ref&gt; dok je susjedni &quot;Barrio Parque&quot; isključivo stambena zona s raskošnim kućama i parkovima. Muzej latinsko američke umjetnosti (''MALBA'')&lt;ref name=&quot;BSAS65&quot;&gt;{{cite web|publisher=MALBA|url=http://www.malba.org.ar/web/home.php|title=Museo de Arte Latinoamericano de Buenos Aires|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-09-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090910021641/http://www.malba.org.ar/web/home.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; lociran je između &quot;Barrio Parque&quot; i trgovačkog centra Paseo Alcorta. ''Las Cañitas'', poznat je po [[Polo]] terenima ''[[Campo Argentino de Polo]]''.
* ''Puerto Madero'' (''Comuna'' C1), najnovija gradska četvrt, izgrađena na mjestu bivše luke nazvane po poduzetniku Eduardu Maderu koji ju je izgradio krajem 19. veka. Već početkom 20. veka pojava većih brodova Puerto Madero učinila je neadkevatnom lukom, te se sav promet seli u &quot;Puerto Nuevo&quot; (nova luka). Unatoč više pokušaja obnove, napušteni Madero propada do 1989. kada započinje proces obnove.&lt;ref name=&quot;BSAS48&quot;&gt;{{cite web|publisher=puertomadero.com|url=http://www.puertomadero.com/historia6.cfm|title=Reconversión Puerto Madero|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-09-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090904035023/http://www.puertomadero.com/historia6.cfm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U samo 10 godina doživio je potpunu transformaciju od najzapuštenijeg, do najekskluzivnijeg i najsuvremnijeg kvarta u gradu, sa stambenim zonama, uredima, privatnim univerzitetima i luksuznim hotelima. Čuveni arhitekti kao [[Santiago Calatrava]], [[Norman Foster]], [[César Pelli]] i [[Phillippe Starck]], ostvarili su projekte u Puertu Maderu, koji se danas smatra jednim od najuspješnijih projekata obnove u svijetu.
* ''Recoleta'' (''Comuna'' C2), nazvana po samostanu ''Convento de los Recoletos Descalzos'', nalazi se na sjeveroistoku grada. Većinom elitna stambena četvrt, poznata po mnogim spomenicima i francusko-pariškoj arhitekturi mnogih palača i vila, posebno na Avenida Alvear. Ističe se i kao trgovačka četvrt s hotelima i noćnim životom. U četvrti se nalazi i više kulturnih institucija; Nacionalni muzej lijepih umjetnosti (''Museo Nacional de Bellas Artes'' MNBA),&lt;ref name=&quot;BSAS66&quot;&gt;{{cite web|publisher=MNBA|url=http://www.mnba.org.ar/
|title=Museo Nacional de Bellas Artes}}&lt;/ref&gt; Nacionalna Biblioteka (''Biblioteca Nacional de la República Argentina''), kulturni centar Recoleta (''Centro Cultural Recoleta''),&lt;ref name=&quot;BSAS67&quot;&gt;{{cite web|publisher=CCR|url=http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|title=Centro Cultural Recoleta|access-date=2010-09-25|archivedate=2015-07-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702134137/http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pravni, medicinski, odontološki i farmaceutsko-biokemijski fakulteti univerziteta u Buenos Airesu. Kvart je poznat i po čuvenom groblju ''La Recoleta''.
* ''Retiro'' (''Comuna'' C1), nazvan po rezidenciji ''El Retiro'', nekada lociranoj na današnjem trgu Plaza San Martín, jedno je od najvećih prometnih čvorišta u Argentini, s željezničkom stanicom ''Estación Retiro'' i [[autobus]]nim terminalom ''Terminal de Omnibus''. Glavne ulice su Avenida del Libertador, Santa Fe i Florida, te trg Plaza San Martín okružen velikim palačama i hotelima. Među znamenitostima ističu se ''Torre de los Ingleses'' (engleski toranj), neboder ''Kavanagh'', palače ''Paz'' i ''San Martín'', i neboderi ''Pirelli'' i ''Olivetti''.
* ''San Telmo'' (''Comuna'' C1), nazvana po crkvi ''San Pedro Telmo'', jedna je od najstarijih četvrti u Buenos Airesu s dobro očuvanom kolonijalnom arhitekturom 19. veka. Boemski kvart umjetničkog šarma koji gravitira oko trga Plaza Dorrego. U San Telmu nalaze se i park Lezama, Nacionalni povjesni muzej (''Museo Histórico Nacional''),&lt;ref name=&quot;BSAS68&quot;&gt;{{cite web|publisher=Secretaria de Cultura, Presidencia de la Nacion|url=http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&amp;id=14&amp;idd=5|title=Museo Histórico Nacional|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-07-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718201043/http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&amp;id=14&amp;idd=5|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Ruska [[Pravoslavlje|pravoslavna]] crkva, i Muzej moderne umjetnosti (''Museo de Arte Moderno de Buenos Aires'' MAMBA).&lt;ref name=&quot;BSAS69&quot;&gt;{{cite web|publisher=MAMBA|url=http://www.museodeartemoderno.buenosaires.gov.ar/|title=Museo de Arte  Moderno de Buenos Aires}}&lt;/ref&gt;

=== Znamenitosti ===
[[Datoteka:Cabildo de Buenos Aires.JPG|thumb|thumb|180px|Cabildo]]
[[Datoteka:Casa Rosada - The Casa Rosada from Yrigoyen Street.jpg|thumb|thumb|180px|Casa Rosada]]
[[Datoteka:Buenos Aires-Plaza Congreso-Pensador de Rodin.jpg|thumb|thumb|180px|Palača Nacionalnog Kongresa, u pozadini [[Auguste Rodin|Rodinovog]] Mislioca]]
[[Datoteka:Buenos Aires - Obelisco.jpg|thumb|thumb|180px|Obelisk, Avenija 9. de Julio]]
* ''Cabildo'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), javna zgrada korištena kao sjedište vlasti u [[Kolonijalizam|kolonijalna]] vremena. Prvi puta izgrađena 1610, više je puta mijenjana i nadograđivana, i u novije doba rušena radi izgradnje okolnih avenija. Sadašnji oblik potječe iz 1940, kao rezultat rekonstrukcije arhitekta Marija Buschiazza. Danas je to Nacionalni muzej Cabilda i Svibanjske revolucije (''Museo Nacional del Cabildo y la Revolución de Mayo'').&lt;ref name=&quot;BSAS70&quot;&gt;{{cite web|publisher=MUseos Argentinos|url=http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|title=Museo Histórico Nacional del Cabildo de Buenos Aires y de la Revolución de Mayo|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-10-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091006042417/http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* ''Casa Rosada'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), službeno ''Casa de Gobierno'' ili ''Palacio Presidencial'', sjedište je izvršne vlasti. Izgrađena je na mjestu stare tvrđave koje je već od 18. veka bila sjedište lokalne i kolonijalne vlasti. Tvrđava je djelomično srušena polovinom 19. veka i na njenom mjestu je izgrađeno više službenih zgrada koje su 1898. spojene u sadašnje zdanje. Ružičasta boja navodno vuče porijeklo od zamisli predsjednika [[Domingo Faustino Sarmiento|Sarmienta]] (1868. - 1874.) koji je želio simbolično predstaviti sukobljene strane u zemlji kombinacijom njihovih boja, bijele unitariste i crvene federaliste.
* ''Zgrada Kavanagh'' (Plaza San Martín, ''barrio'' Retiro), stambeni [[Art Deco]] neboder, s 29 katova i 120 m visine, izgrađen 1936, kada je Corina Kavanagh svoje nasljedstvo investirala u izgradnju te zgrade. Smatra se jednim od najimpresivnijih arhitektonskih remek-djela u Buenos Airesu. U svoje doba bila je to najviša građevina od [[Armirani beton|armiranog]] betona u svijetu i dugo godina najviši neboder Južne Amerike. 1999. je proglašen nacionalnim povijesnim spomenikom.
* ''Metropolitanska katedrala'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' San Nicolás) glavna katolička crkva u gradu i matična crkva nadbiskupije Buenos Airesa. Osnovana 1580, mnogo je puta nadograđivana i mijenjana. Konačna verzija datira iz 18. ([[barok]]na unutrašnjost) i 19. veka [[Neoklasicizam|neoklasična]] fasada).
* ''Nacionalni kongres'' (Plaza del Congreso, ''barrio'' Balvanera) ili &quot;Palača nacionalnog kongresa&quot;, sjedište je argentinskog parlamenta. Izgrađen je u akademskom grčko-rimskom stilu od 1897. do 1906, kada je inauguriran, premda su se manji radovi izvodili čak do 1946. Zgradu karakterizira ogromna, 80 m visoka i 30.000 tona teška [[kupola]]. 
* ''Nacionalna biblioteka'' (Calle Agüero, ''barrio'' Recoleta) &quot;Biblioteca Nacional de la República Argentina&quot;, osnovana 1810, najveća je knjižnica u Argentini i jedna je od najznačajnijih u Americi. Aktualno suvremeno zdanje projektirano je 1961, radovi su započeli 1971, a otvoreno je 1992.
* ''Nacionalni povijesni muzej''&lt;ref name=&quot;BSAS68&quot;/&gt; (Calle Defensa, ''barrio'' San Telmo), muzej posvećen povijesti Argentine, s eksponatima iz Svibanjske revolucije i Argentinskog rata za nezavisnost. Osnovan je 1889. kao &quot;Povijesni muzej glavnog grada&quot;. Zbirka potječe iz privatnih kolekcija ličnosti vezanih uz značajne povijesne događaje u Argentini, te iz bivšeg &quot;Javnog muzeja&quot; osnovanog 1822.
* ''Obelisk'' (Plaza de la República, ''barrio'' San Nicolás), jedna od najpoznatijih znamenitosti grada, spomenik izgrađen 1936. u čast 400. godišnjice prvog osnivanja grada, na mjestu gdje je prvi puta u Buenos Airesu izvješena argentinska zastava. Visok je 67 metara, s površinom baze od 49 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
* ''Teatro Colón'' (Calle Cerrito ''barrio'' San Nicolás), jedna od najznačajnijih [[Opera|opernih]] kuća u svijetu. Otvoren je, nakon 20 godina izgradnje, 25.5. 1908, operom ''[[Aida]]''. Auditorij raspolaže s 2,487 sjedećih mjesta i 20 m širokom, 15 m visokom i 20 m dubokom pozornicom. Akustika Teatra Colón smatra se jednom od pet najboljih u svijetu. Od 2006. kazalište je zatvoreno radi renoviranja, čije se dovršenje planira za 2010.

=== Ulice i trgovi ===
[[Datoteka:Buenos Aires - Avenida Alvear - 20090104-p.jpg|thumb|thumb|180px|Avenida Alvear]]
[[Datoteka:Buenos Aires - San Nicolás - Corrientes y Esmeralda.jpg|thumb|thumb|180px|Avenida Corrientes]]
[[Datoteka:Buenos Aires - Monserrat - Avenida de Mayo entre Piedras y Chacabuco - 200807a.jpg|thumb|thumb|180px|Avenida de Mayo]]
[[Datoteka:Florida Street BA4.jpg|thumb|thumb|180px|Calle Florida]]
[[Datoteka:9 de julio (Buenos Aires).JPG|thumb|thumb|180px|Avenida 9 de Julio]]
[[Datoteka:Plaza de Mayo2.JPG|thumb|thumb|180px|Plaza de Mayo]]

* ''Avenida Alvear'' (''barrios'' Recoleta i Retiro), važna gradska ulica između ''Plazoleta Carlos Pellegrini'' i ''Plaza Alvear'', poznata po mnogih zgradama francuske akademske arhitekture i trgovinama visoke [[Moda|mode]]. Izgradnja ulice započela je 1885, na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Torcuata de Alveara, koji se inspirirao pariškim urbanizmom [[Georges-Eugene Haussmann|Barona Haussmanna]]. Najznačajnije građevine su palača ''Ortiz Basualdo'' (danas [[francuska]] ambasada) i palača ''Pereda'' ([[brazil]]ska ambasada), palača ''Fernández Anchorena'' ([[Vatikan|apostolska nuncijatura]]), i ''Alvear Palace Hotel'', koji datira iz 1932. Modne marke koje imaju svoje trgovine u Avenida Alvear uključuju [[Armani]], [[Valentino]], [[Hermès]], [[Louis Vuitton]] i [[Ermenegildo Zegna]].
* ''Caminito'' (''barrio'' La Boca), mala pješačka ulica u La Boci velikog kulturnog i [[Turizam|turističkog]] značaja, poznata i po slavnom istoimenom tangu. 1959. proglašena je &quot;ulicom muzejem&quot;. Čuvene raznobojne kuće genoveških imigranata pod državnom su zaštitom kao kulturno nasljeđe.
* ''Avenida Corrientes'' (''barrios'' San Nicolás, Balvanera, Almagro, Villa Crespo i Chacarita), smatra se glavnom i najvažnijom ulicom u Buenos Airesu. Nazvana je 1822. po gradu [[Corrientes]], glavnom gradu [[Provincija Corrientes|istoimene provincije]] na sjeveru Argentine. Tijekom 18. i 19 veka bila je to ulica prosječne dužine i širine, ali krajem 19. veka zajedno s rastom grada započinje rapidno produženje na [[zapad]]. [[Tramvaj]]i s [[domaći konj|konjskom]] zapregom prvi puta su prometovali ulicom 1887. 1910, gradonačelnik Joaquin de Anchorena započeo je projekt proširenja ulice, ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju, pa i nekih intelektualaca, to je provedeno tek 1930-ih, kada je proširena avenija otvorena zajedno s inauguracijom Obeliska na Plaza de la República. Avenija je poznata kao [[teatar|kazališno]] (''Teatro Gran Rex, Teatro Opera, Centro Cultural General San Martín''&lt;ref name=&quot;BSAS71&quot;&gt;{{cite web|publisher=CCGSM|url=http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|title=Centro Cultural San Martín|access-date=2010-09-25|archivedate=2014-07-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140719062723/http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;) i [[banka]]rsko središte, po mnogim knjižarama (''Hernández, Liberarte'') i tradicionalnim i povijesnim lokalima i restoranima (''Los Inmortales'', s fotografijama povijesnih osoba koji su ga posjetili, ''Güerrín, Café La Paz'' povijesno okupljalište ljevičarskih aktivista, ''Bar Ramos, La Giralda Cafeteria''). Također, u Aveniji Corrientes nalaze se i kulturni centar ''Ricardo Rojas''&lt;ref name=&quot;BSAS73&quot;&gt;{{cite web|publisher=rojas.uba.ar|url=http://www.rojas.uba.ar/|title=Centro Cultural Rector Ricardo Rojas}}&lt;/ref&gt; Univerziteta u Buenos Airesu, koji promovira eksperimentalnu umjetnost, čuvena sportsko-koncertna dvorana ''Luna Park'' i bivša tržnica ''Abasto'', danas preuređena u trgovački centar. Avenija Corrientes posebno je vezana uz [[tango]], te su joj posvećene mnoge skladbe.
* ''Avenida del Libertador'' (''barrios'' Retiro, Recoleta, Palermo, Belgrano i Núnez, te ''partidos'' Vicente López, San Isidro i San Fernando), jedna od glavnih ulica Buenos Airesa, dugačka 25 km, proteže se paralelno s Rio de la Plata od četvrti Retiro do sjevernog predgrađa San Fernando. Otvorena 1906, i 1950. nazvana po generalu [[José de San Martín|San Martínu]], oslobodiocu Argentine, [[Čile]]a i [[Peru]]a. 
* ''Avenida de Mayo'' (''barrio'' Monserrat), dugačka 1,5 km, povezuje trgove Plaza de Mayo i Plaza del Congreso. Nazvana je po Svibanjskoj revoluciji 1810, koja je Argentini donijela nezavisnost. Izgrađena između 1885. i 1894. na inicijativu gradonačelnika Torcuata de Alveara, inspirirana je [[madrid]]skom ulicom Gran Vía, i radi svoje arhitekture često se uspoređuje s ulicama europskih metropola. Među zgradama ističe se eklektički ''Palacio Barolo'', svojevremeno najviša zgrada u Buenos Airesu. Također, u Avenida de Mayo otvorene su 1913. prve stanice podzemne željeznice izvan Europe ili Sjedinjenih Država. 1997, ulica je proglašena nacionalnim povijesnim mjestom.
* ''Calle Florida'' (''barrios'' San Nicolás i Retiro), pješačka ulica, i jedna od od glavnih trgovačkih zona u gradu. U trgovačkom centru ''Galerías Pacífico'', ukrašenom [[freska]]ma nekih od najpoznatijih argentinskih umjetnika, svoje trgovine imaju [[Polo Ralph Lauren]], [[Tiffany &amp; Co.]], [[Tommy Hilfiger]], [[Christian Lacroix]], [[Christian Dior]], [[Cacharel]], [[Samsonite]], [[Paul &amp; Shark]] i [[Yves Saint-Laurent]]. U ulici se također nalazi i Galerija ''Di Tella'', važan centar [[pop-art|pop arta]] u Buenos Airesu za vrijeme 1960-ih i 1970-ih.
* ''Avenida 9 de Julio'' (''barrios'' Retiro, San Nicolás, Monserrat i Constitución), nazvana u čast argentinskog dana nezavisnosti (9.7., 1816.), smatra se jednom od najširih ulica na svijetu (oko 110 m). Ima sedam prometnih traka u svakom smjeru, još pet traka u rubnim ulicama i nekoliko pojaseva zelenila. Na Aveniji se između ostaloga nalaze kazalište ''Teatro Colón'', Obelisk, i statua [[Don Quijote de la Mancha|Don Kihota]] na križanju sa Avenida de Mayo. Izgradnja avenije bila je planirana već 1888, ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju radovi su započeli tek 1935. Prvi dio je otvoren 1937, a dovršena je 1960-ih.
* ''Plaza de Mayo'' (''barrio'' Monserrat), središnji gradski trg, izvorno mjesto prvog naselja nakon osnivanja grada u 16. veku. Trg je 25.5., 1810. bio pozornica rezolucije koja je dovela Argentinu do nezavisnosti, i od tada žarna točka političkog života Buenos Airesa i Argentine. Sadašnji oblik trga datira iz 1884, rušenjem kolonada koje su razdvajale Plaza de la Victoria i Plaza del Fuerte, te se na trgu nalaze palače nekih od najvažnijih državnih institucija u zemlji. Osim Majske revolucije iz 1810, historijski značajni politički događaji koji su se odigrali na Plaza de Mayo uključuju: masovne demonstracije sindikata 17.10. 1945. koje su dovele do oslobađanja [[Juan Perón|Juana Peróna]] iz zatvora, koji je kasnije izabran za predsjednika Argentine, vojni napad na politički skup 16.6. 1955., kada je poginulo 364 osoba, skupovi podrške [[foklandski rat|anektiranju]] [[Falklandi|Falklandskih otoka]] 1982, od 1977. do danas, okupljanja rodbine nestalih osoba (''desaparecidos''), za vrijeme [[Prljavi rat|prljavog rata]] 1977. - 1983, i nasilni prosvjedi u prosincu 2001, povodom tadašnje financijske krize. što je dovelo do ostavke predsjednika [[Fernando de la Rúa|De la Rúe]].
* ''Plaza General San Martín'' (''barrio'' Retiro), je velika zelena površina na kraju pješačke ulice ''Calle Florida''. Trg, nazvan 1878. po generalu San Martinu, okružen je ulicama Libertador, Maipú, Santa Fe i Leandro Alem. Na današnjem trgu niz španjolskih guvernera imao je svoju službenu rezidenciju dok zemljište nije 1713. prodano Britanskoj kompaniji južnog mora (''British South Sea Company''). Na tom mjestu, 1807. poražen je general [[John Whitelocke]], za vrijeme drugog pokušaja kralja [[Đuro III.|Đure III.]] da osvoji Buenos Aires. 1883, utvrda, arena za borbu s bikovima i druga zgrade su porušene, te su posađena brojna stabla [[ombú]], [[Lipa|lipe]] i [[Ceiba speciosa|ceibe speciose]]. Početkom 20. veka, u okolici trga, neki od najbogatijih argentinskih zemljoposjednika izgradili su svoje palače, od kojih su najznačajnije; ''Anchorena''&lt;ref name=&quot;BSAS74&quot;&gt;{{cite web|publisher=Diager arte|url=http://diager-arte.blogspot.com/2008/07/palacio-anchorena.html|title=PALACIO ANCHORENA}}&lt;/ref&gt; (danas ceremonijalni aneks ministarstva vanjskih poslova), ''Paz''&lt;ref name=&quot;BSAS75&quot;&gt;{{cite web|publisher=buenosairesantiguo.com.ar|url=http://www.buenosairesantiguo.com.ar/palaciopaz/palaciopaz.html
|title=Casas Históricas / Palacio PAZ}}&lt;/ref&gt; (danas udruženje vojnih oficira) i ''Haedo'' (danas tajništvo ureda za okoliš). Današnji oblik trga datira iz 1936, kada je dovršen prostor oko spomenika San Martinu, te izgrađen obližnji neboder ''Kavanagh''.

=== Parkovi ===
Parkovi u Buenos Airesu većinom su djelo francuskog pejzažnog arhitekta [[Charles Thays|Charlesa Thaysa]] (1849. – 1934.), koji je bio dugogodišnji upravitelj parkova i šetališta u Buenos Airesu.
[[Datoteka:Lago del rosedal palermo chico.jpg|thumb|thumb|180px|Jezero ružinih vrtova, u Parque Tres de Febrero]]
[[Datoteka:Weather device at the Buenos Aires Botanical Gardens.jpg|thumb|thumb|180px|Meteorološki stup u botaničkom vrtu]]
* ''Parque Tres de Febrero'' (''barrio'' Palermo), srp-hrv. &quot;Park 3. veljače&quot;, također i ''Bosques de Palermo'', &quot;Šume Palerma&quot;, je 25 [[hektar]]ski park između avenija Libertador i Figueroa Alcorta, poznat po svojim jezerima i [[Ruža|ružinim]] vrtovima. Uređen je 1874. - 1875. na bivšem imanju Juana Manuela de Rosasa, guvernera Provincije Buenos Aires (''de facto'' diktatora Argentine), zbačenog 1852. Od 1892. do 1912, proširen je i dodatno uređen novim zoološkim i botaničkim vrtovima. 1960-ih izgrađeni su [[planetarij]] i japanski vrtovi, najveći u svijetu izvan [[Japan]]a, kao zamjena za stare japanske vrtove u Retiru.
** ''Botanički vrt'', službeno ''Jardín Botánico Carlos Thays de la Ciudad Autónoma de Buenos Aires'',&lt;ref name=&quot;BSAS76&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/med_ambiente/botanico/|title=Jardín Botánico|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100304140920/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/med_ambiente/botanico/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; otvoren 1898, smješten je uz park ''Tres de Febrero'' i među najstarijima je u Latinskoj Americi. Na površini od 69,772 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, smješteno je oko 5,500 vrta [[biljka|biljaka]], tematski podijeljenih u rimski, francuski i orijentalni vrt, te više skulptura, spomenika i umjetničkih djela. 1996, proglašen je nacionalnim spomenikom.
** ''Japanski vrtovi'', dio su parka ''Tres de Febrero''. Dovršeni su 1967, i otvoreni prilikom državnog posjeta Argentini tada japanskog prijestolonasljednika [[Car Akihito|Akihita]] i princeze [[Michiko]]. Osim kolekcije [[Bonsai]]ja, u vrtovima se nalaze i jezero s otokom na kojem se uzgaja japansko ljekovito bilje, i [[Budizam|Budistički]] hram.
* ''Parque Lezama'' (''barrio'' San Telmo), nazvan po Joséu Gregoriju Lezami, vlasniku parka u 19. veku, kada je 1894. njegova udovica za manji iznos park prodala gradu pod uvjetom da bude pretvoren u javni prostor nazvan po njenom suprugu. Privatna rezidencija obitelji Lezama 1897. pretvorena je u Nacionalni povijesni muzej (''Museo Histórico Nacional'')
* ''Parque Centenario'' (''barrio'' Caballito), otvoren je 1910, u čast stogodišnjice Majske revolucije (špa. ''centenario'' = stogodišnjica). Rubnim dijelovima parka smješten je niz kulturnih i znanstvenih institucija, kao &quot;Institut Louis Pasteur&quot;, &quot;Muzej prirodnih znanosti Bernardino Rivadavia&quot;,&lt;ref name=&quot;BSAS77&quot;&gt;{{cite web|publisher=MACN|url=http://www.macn.secyt.gov.ar/cont_Gral/home.php|title=Museo Argentino de Ciencias Naturales &quot;Bernardino Rivadavia&quot;}}&lt;/ref&gt; i &quot;Udruženje argentinskih prijatelja astronomije&quot; s [[opservatorij]]em.&lt;ref name=&quot;BSAS78&quot;&gt;{{cite web|publisher=amigosdelaastronomia.org|url=http://www.amigosdelaastronomia.org/index.php?archivo=noticias&amp;titulo=Noticias%20Institucionales&amp;num=14|title=Asociación Argentina Amigos de la Astronomía}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Orquesta sinfónica nacional (Argentina).JPG|thumb|thumb|180px|Nacionalni simfonijski orkestar]]
[[Datoteka:El Ateneo Bookstore.jpg|thumb|thumb|180px|Knjižara ''El Ateneo'']]
Buenos Aires je značajan kulturni centar s mnogim kazalištima, muzejima, bibliotekama i kulturnim institucijama. Avenida Corrientes, gdje se početkom i sredinom 20. veka razvio tango, arterija je s nekim od najznačajnijih teatara. Mnoga kazališta pod direktnom su upravom grada, između ostalih, Teatro Colón, Teatro General San Martín, Teatro Alvear, Teatro Regio, Teatro Sarmiento i Teatro de la Ribera. Značajne kulturne institucije su i Teatro Nacional Cervantes, Centro Cultural Recoleta, Centro Cultural General San Martín, Teatro Maipo i veliki broj nezavisnih kazališta po cijelom gradu.

Gradska vlada upravlja s deset muzeja posvećenih raznim temama, od umjetnosti (Muzej lijepih umjestnosti Eduardo Sívori&lt;ref name=&quot;BSAS79&quot;&gt;{{cite web|publisher=museosivori.org.ar|url=http://www.museosivori.org.ar/|title=Museo de Artes Plásticas Eduardo Sívori|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100528144859/http://www.museosivori.org.ar/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;) preko povijesti (Povijesni muzej Buenos Airesa ''Cornelio de Saavedra''), do [[film]]a (Muzej filma ''Pablo Ducros Hicken''&lt;ref name=&quot;BSAS81&quot;&gt;{{cite web|publisher=museodelcine.gov.ar|url=http://www.museodelcine.gov.ar/|title=Museo del Cine - Pablo Ducrós Hicken|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-04-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090422084107/http://www.museodelcine.gov.ar/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;). Također, postoje mnogi muzeji pod državnom upravom (kao muzej Case Rosade) i fundacije (Muzej latinskoameričke umjetnosti u Buenos Airesu, ''MALBA'').

Osim mnogih biblioteka pod upravom raznih državnih institucija, kao čuvena Nacionalna Biblioteka, grad upravlja također i sa 26 javnih biblioteka s 300,000 svezaka.

Buenos Aires je najveći izdavački centar u zemlji, s najznačajnijim izdavačkim kućama i najtiražnijim dnevnim listovima (''Clarín, La Prensa, La Nación'') i časopisima. Izdavačka industrija jedna je od najkonkurentijih u regiji. U gradu djeluju i stotine knjižara, posebno u Avenijama Mayo, Corrientes, Callao i 9 de Julio.

Značajna je tradicija [[karneval]]a koji godišnje okuplja 10,000 ljudi u 103 murge (ulična kazališta, tj. karnevalske grupe) i više od 800,000 posjetitelja.

=== Jezik ===
Poznat kao ''Rioplatense Španjolski'', [[španski jezik|španjolski jezik]] iz Buenos Airesa (također i iz drugih gradova kao [[Rosario]] u [[Santa Fe]] i [[Montevideo]], u [[Urugvaj]]u), pod snažnim je utjecajem španjolskih dijalekata iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Murcia|Murcie]]. Fonetička studija Laboratorija za osjetilna istraživanja Nacionalnog znanstveno tehničkog istraživačkog savjeta (''Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas'', CONICET) i Univerziteta u [[Toronto|Torontu]] pokazala je da je prozodija ''portena'' bliža [[Napulj]]skom jeziku iz Italije od bilo kojeg drugog jezika.

Ranog 20. veka, Argentina je prihvatila milijune imigranata, među kojima mnoge Talijane, koji su većinom govorili svoje lokalne dijalekte (uglavnom Napuljski, [[Sicilijanski jezik|Sicilijanski]] i [[Genova|Genoveški]]). Njihovo prihvaćanje Španjolskog bilo je postepeno, stvarajući [[pidžin]] talijanskih dijalekata i Španjolskog koji se nazivao ''cocoliche'', čija je upotreba opala oko 1950-ih.

Mnogi španjolski imigranti bili su iz [[Galicija, Španjolska|Galicije]], te se Španjolci još uvijek u Argentini nazivaju ''gallegos'' ([[Galisijci]]). [[Galicijski jezik]], kulinarstvo i kultura imali su značajno mjesto u gradu većinu 20. veka. [[Jidiš]] je do 1960-ih bio uobičajen u Buenos Airesu, posebno u četvrtima Balvanera i Villa Crespo. [[Korejski jezik|Korejski]] i [[Kineski jezik]] postali su značajni od 1970-ih. Većina novih imigranata brzo je naučila Španjolski i asimilirala se u život grada.

Sleng ''Lunfardo'' formirao se među zatvorenicima, te se s vremenom raširio na sve ''portenose''. Lunfardo koristi riječi talijanskih dijalekata, [[Brazilski portugalski jezik|Brazilskog portugalskog]], afričkih i karipskih jezika, te čak i engleskog, a upotrebljava i komične osobine kao zamjena slogova u riječi (''vesre''). Danas, Lunfardo se najčešće sreće u tekstovima tanga;&lt;ref name=&quot;BSAS28&quot;&gt;{{cite web|publisher=Economist|url=http://web.ics.purdue.edu/~tango/Articles/2001_Economist.pdf |title=A sense of where you were}}&lt;/ref&gt; sleng mlađih generacija nije ga prihvatio.

=== Glazba ===
''Glavni članak: [[Tango]]''&lt;br /&gt;
''Vidi još: [[Povijest Tanga]]''
[[Datoteka:TangoCouple.jpg|thumb|thumb|150px|Plesači tanga]]
Buenos Aires, jedno je od najznačajnijih središta [[Latinskoamerička glazba|latinskoameričke glazbe]], te je u svijetu najpoznatiji po [[Tango|tangu]], plesu i glazbi stvorenim u bordelima kvartova Junín y Lavalle i Arrabales. Naglašeno [[Erotizam|erotični]], strastveno-senzualni tango, radi svojih pokreta nije smatran pristojnim plesom dok nije 1920-ih prihvaćen u [[Pariz|pariškom]] visokom društvu, te kasnije i posvuda po svijetu.

Tango se sastoji od mnoštva stilova koji su se razvili u različitim regijama i epohama Argentine i [[Urugvaj]]a. Izvodi se u dvočetvrtinskom taktu, s naglaskom na prvom i trećem udarcu, te se većinom pleše otvorenog zagrljaja, gdje se plesač koji vodi s plesačem koji prati spaja na dužini ruku, ili u zatvorenom zagrljaju, gdje se vodeći i prateći spajaju na grudima.

Rani tango bio je poznat kao tango criollo, ili jednostavno tango. Danas postoje mnogi plesni stilovi tanga, uključujući Argentinski tango, Urugvajski tango, tango za plesne dvorane (američki i međunarodni stilovi), Finski tango i starinski tangoi. Među najznačajnijim skladateljima i izvođačima tango glazbe ističu se čuveni [[Carlos Gardel]], orkestri Anibal Troilo, Mariano Mores i Osvaldo Pugliese, kao i veliki tekstopisci Enrique Santos Discepolo i Homero Manzi. U drugoj polovici 20. veka pojavili su se novi trendovi u tangu, nazvani ''Nuevo tango'' ili ''Tango nuevo'', koji su tradicioinalni argentinski tango spajali s elementima [[jazz]]a i klasične glazbe. Najznačajniji predstavnik ''Nuevo tanga'' bio je [[Ástor Piazzolla]], koji je u tango uveo nove instrumente, kao [[saksofon]] i [[električna gitara|električnu gitaru]]. Krajem 20. veka novi uzlet tangu je donio spoj s elektronskom glazbom, te su se pojavile nove grupe u Argentini i drugdje u svijetu, kao [[Bajofondo Tango Club]], [[Tanghetto]] i [[Gotan Project]].

Premda proganjan od tadašnjih autoritarnih režima, krajem 1960-ih u Buenos Airesu i drugim gradovima razvio se argentinski [[rock and Roll|rock]] (''Rock Nacional''). Prva okupljališta tadašnjih rock glazbenika bili su lokali &quot;La Cueva&quot; i &quot;La Perla del Once&quot;. U gradu se također osjeća utjecaj [[Cumbia|Cumbije]] i [[Cuarteto|Cuarteta]], i [[Cumbia villera|Cumbije villere]], stila proizašlog krajem 20. stoljeća iz najsiromašnijih zona velikog Buenos Airesa. U najnovije doba značajan je razvoj [[reggae]]a, s osnivanjem mnogih grupa i festivala.

=== Film ===
''Glavni članak: [[Argentinska kinematografija]]

[[Film]] se u Buenos Airesu prvi puta pojavio 1896. Grad je bio središte argentinske filmske industrije tijekom više od 100 godina od kada je 1897. francuski snimatelj Eugene Py snimio pionirski film ''La Bandera Argentina''. Više od 2,000 filmova snimljeno je u Buenos Airesu, od kojih mnogi s imenom grada u naslovu filma, kao: ''He nacido en Buenos Aires'' (1959.), ''Buenas noches, Buenos Aires'' (1964.) i ''Buenos Aires a la vista'' (1950.). Kultura tango glazbe uključena je u mnoge filmove snimljene u gradu, posebno nakon 1930-ih. U mnogim filmovima nastupali su izvođači tanga kao Hugo del Carril, Tita Merello, Carlos Gardel i Edmundo Rivero.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Tortoni 3 008.jpg|thumb|thumb|180px|Čuveni ''Cafe Tortoni'']]
[[Datoteka:San Telmo Plaza Dorrego.JPG|thumb|thumb|180px|Tango na ''Plaza Dorrego'', u San Telmu]]
Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja (''World Travel &amp; Tourism Council''), turizam je u Buenos Airesu u porastu,&lt;ref name=&quot;BSAS30&quot;&gt;{{cite web|publisher=World Travel &amp; Tourism Council|url=http://www.wttc.org/eng/Tourism_News/Press_Releases/Press_Releases_2007/WTTC_reveals_strong_growth_for_Argentina_Travel__and_Tourism/|title=WTTC reveals strong growth for Argentina Travel and Tourism|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090108132813/http://www.wttc.org/eng/Tourism_News/Press_Releases/Press_Releases_2007/WTTC_reveals_strong_growth_for_Argentina_Travel__and_Tourism/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te je u pregledu vodećeg turističko-putničkog magazina ''Travel + Leisure'' 2008, izglasan kao druga najpoželjnija svjetska destinacija nakon [[Bangkok]]a u [[Tajland]]u.&lt;ref name=&quot;BSAS31&quot;&gt;{{cite web|publisher=Travel + Leisure|url=http://www.travelandleisure.com/worldsbest/2008/results.cfm?cat=cities|title=Top 10 Cities Overall}}&lt;/ref&gt; Također, čitatelji magazina ''Condé Nast Traveler'' smatraju Buenos Aires najboljom turističkom destinacijom u Americi,&lt;ref name=&quot;BSAS38&quot;&gt;{{cite web|publisher=concierge.com|url=http://www.concierge.com/tools/travelawards/readerschoice/cities|title=Condé Nast Traveler: Readers' Choice Awards}}&lt;/ref&gt; dok ga urednici publikacije ''Travel Weekly'' smatraju jednom od najboljih destinacija u Latinskoj Americi.&lt;ref name=&quot;BSAS39&quot;&gt;{{cite web|publisher=Travel Weekly|url=http://www.travelweekly.co.uk/Articles/2008/07/31/28338/latin-america-five-of-the-best-experiences.html|title=Latin America: five of the best experiences|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-05-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100514153834/http://www.travelweekly.co.uk/Articles/2008/07/31/28338/latin-america-five-of-the-best-experiences.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Široka ponuda događaja i festivala međunarodnog renomea, čine Buenos Aires gradom kulturnog turizma. Turistička ekspanzija omogućila je u gradu intenzivnu aktivnost u izvozu usluga, stvaranju novih radnih mjesta, ekspanziju [[hotel]]ske i [[Gastronomija|gastronomske]] industrije i drugih djelatnosti vezanih uz turizam. U skladu s time, novi Međunarodni Tango festival i Turistički sajam Latinske Amerike, dio su tog uzleta. Prema statistikama ureda za turizam Buenos Airesa (''Ente Turismo de la Ciudad de Buenos Aires''), juna-lipnja 2008, najveći broj inozemnih posjetitelja bio je iz susjednih zemalja, dok su Europljani bili na drugom mjestu. Brojni su i domaći gosti, najčešće iz središnjih provincija.&lt;ref name=&quot;BSAS40&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Turismo - ATRACTIVA BUENOS AIRES|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-02-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090209061722/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/industrias_estrategicas/turismo.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Grad raspolaže s preko 200 hotela, s jednom do pet zvjezdica, s ukupno 36,000 ležajeva. 57 hotela smješteno je u centru grada, u blizini najznačajnijih znamentitosti. Također, u gradu je registrirano oko 300 [[hostel]]a, ''[[bed &amp; breakfast]]s'' i drugih ne-hotelskih smještaja. Neki od hotela ističu se povijesno i arhitektonski, kao bivši ''Chacabuco Mansion'', koji je bio smješten u palači ''Drabble'', izgrađenoj 1893. u akademskom stilu, ''Hotel Chile'', jedan od najboljih primjera Art Nouveau u Buenos Airesu, izgrađen 1907. prema projektu arhitekta Louisa Duboisa, i također ''Hotel Castelar'' (bivši ''Hotel Excelsior''), otvoren 1928.

U skladu sa statistikom Turističkog ureda Buenos Airesa (''Ente Turismo''), baziranom na međunarodnom istraživanju turizma (''ETI, Encuesta Internacional de Turismo''), godišnji broj stranih posjetitelja 2007. je premašio 2,300,000,&lt;ref name=&quot;BSAS41&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/ingles/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Tourism - ATTRACTIVE BUENOS AIRES|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-08-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813085409/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/ingles/industrias_estrategicas/turismo.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; tj, 9% više u odnosu na 2006, dok je prihod od turizma 2007. bio preko 2 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]], više od 15% više nego prethodne godine. Procjenjuje se da turizam u Buenos Airesu za period 2004. - 2008. bilježi rast od 57.9%, a prihod od turizma 81.5%.&lt;ref name=&quot;BSAS41&quot;/&gt; Tijekom 2007, u gradu je održano 458 nacionalnih i međunarodnih kongresa i konvencija, i 151 izložba.&lt;ref name=&quot;BSAS42&quot;&gt;{{cite web|publisher=Buenos Aires Buen Día !!!|url=http://www.buenosairesbuendia.com.ar/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=200&amp;Itemid=50|title=Buenos Aires y el turismo extanjero|access-date=2010-09-25|archivedate=2008-06-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080603190310/http://www.buenosairesbuendia.com.ar/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=200&amp;Itemid=50|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Osim najznačajnih znamenitosti, u Buenos Airesu turističku vrijednost imaju i kavane povijesnog značaja, posebno ''Café Tortoni'' i ''36 Billares'' u aveniji ''Corrientes'', i povijesne četvrti, kao San Telmo, gdje se na Plaza Dorrego nedjeljom održavaju sajmovi antikviteta, zajedno s predstavama tanga. Čuvena je i knjižara ''El Ateneo'', koja nakon što se preselila sa svoje originalne lokacije u centru grada danas djeluje u nekadašnjem kazalištu u aveniji Santa Fé.

=== Sport ===
[[Datoteka:Boca juniors and sao paulo - recopa sudamericana of 2006 - 01.jpg|thumb|left|thumb|180px|Stadion ''Alberto J. Armando'' (''La Bombonera'') tima Boca Juniors]]
Premda su argentinci uspješni u raznim sportovima, [[fudbal|nogomet]] je apsolutno dominantan. U Buenos Airesu djeluju 24 profesionalna nogometna tima, od kojih su mnogi [[Primera Division Argentina|prvoligaši]]. Najznačajniji su veliki rivali [[Boca Juniors]] i [[Club Atlético River Plate|River Plate]], dok su ostali važniji timovi San Lorenzo de Almagro, Vélez Sársfield, Argentinos Juniors i Huracán.
U Buenos Airesu 1951. održane su prve [[Pan Američke Igre]], [[Svjetska prvenstva u košarci|Svjetsko prvenstvo u košarci]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1950.|1950.]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1990.|1990.]], Svjetsko prvenstvo u odbojci 2002, i finale [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978.]] U četvrti Villa Riachuelo, krajnjem jugu gradskog područja, nalazi se automobilistička staza ''Autódromo Juan y Oscar Alfredo Gálvez'', gdje je od 1953. do 1998. održano 20 [[Velika nagrada Argentine|Velikih nagrada Argentine]], u sklopu svjetskog prvenstva [[Formula 1|Formule 1]]. 2009. (tada prvi puta održanog izvan Afrike) i 2010, u Buenos Airesu je bio start i cilj [[Reli Dakar|Relija Dakar]]. Niz uspješnih tenisača ([[Guillermo Vilas]], [[Jose Luis Clerc]], [[Guillermo Coria]], [[Gaston Gaudio]], [[David Nalbandian]]) i teniski [[ATP]] turnir (''Abierto de Buenos Aires''), koji se u Buenos Airesu održava od 1968, [[tenis]] čine jednim od popularnijih sportova. U Argentini vrlo su popularni [[konjički sportovi]]: konjske utrke na hipodromu ''Argentino de Palermo'', [[polo]] na ''[[Campo Argentino de Polo]]'', i pato, kombinacija pola i košarke koji je proglašen 1953. nacionalnim sportom. Ostali popularni sportovi su [[golf]], [[košarka]], [[rugby]] i [[hokej na travi]].

== Ekonomija ==
{| style=&quot;width: 20em; font-size: 85%; text-align: center;&quot; class=&quot;infobox&quot;
|- [[Datoteka:Le Parc FA.jpg]]
!align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;lightblue&quot; colspan=&quot;3&quot;|Izgradnja u Buenos Airesu
|-
! style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; | '''Godina'''
! style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; | '''Građevinske dozvole&lt;br /&gt;(m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)'''
! style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; | Postotak stabmene izgradnje
|-
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; | 1994
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|2,228,085
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|70.8
|-
| 1995
|align=right|1,157,746
|align=right|57.3
|-
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; | 1996
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|1,266,305
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|66.5
|-
| 1997
|align=right|2,154,130
|align=right|65.0
|-
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; | 1998
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|2,236,126
| style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|66.7
|-
| 1999
| align=right|1,736,821
| align=right|69.0
|-
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;| 2000
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|1,636,295
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|72.2
|-
| 2001
| align=right|1,027,069
| align=right|59.2
|-
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;| 2002
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|297,867
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|71.8
|-
| 2003
| align=right|1,284,977
| align=right|86.8
|-
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;| 2004
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|1,382,557
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|84.3
|-
| 2005
| align=right|2,160,872
| align=right|83.1
|-
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;| 2006
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|3,103,450
|style=&quot;background:#f0f0f0;&quot; align=right|86.0
|-
| 2007
| align=right|3,088,901
| align=right|80.1
|-
|colspan=3 style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|&lt;small&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;''Izvor: Gradske statistike''&lt;ref name=city&gt;{{Cite web |title=City of Buenos Aires Statistical Annual (2008) |url=http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&amp;subtipopubli=&amp;titulo=&amp;anio=2008&amp;mes= |access-date=2010-09-25 |archivedate=2009-09-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090919193252/http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&amp;subtipopubli=&amp;titulo=&amp;anio=2008&amp;mes= |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
Buenos Aires je financijsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte [[Argentina|Argentine]]. [[Luka]] Buenos Airesa jedna je od najprometnijih u Južnoj Americi; plovne rijeke od Rio de la Plate povezuju luku sa sjeveroistokom Argentine, [[Brazil]]om, [[Urugvaj]]om, i [[Paragvaj]]om, što ju čini distibucijskim središtem za veliko područje jugoistočne regije [[Južna Amerika|kontinenta]].

Ekonomija u samome gradu, prema ''Gross Geographic Product'' (prilagođeno na kupovnu moć) iznosila je 84.7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] (28,200 po glavi stanovnika) 2006,&lt;ref name=&quot;BSAS23&quot;&gt;;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|title=Capítulo 9, Economía|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325001525/http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; što je skoro četvrtina ukupne argentinske ekonomije.&lt;ref name=&quot;BSAS24&quot;&gt;{{cite web|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|title=Distribución del Valor Agregado Bruto  por jurisdicción y actividad económica Conciliación entre el PIB y la suma de los PGB Año 1993 - en miles de pesos a precios corrientes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050407141703/http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|archivedate=2005-04-07|access-date=2010-09-25|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Metropolitanski Buenos Aires, tvori 13. najveću ekonomiju među svjetskim gradovima.&lt;ref name=&quot;BSAS25&quot;&gt;{{cite web|publisher=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005}}&lt;/ref&gt; [[Indeks ljudskog razvoja|Ljudski razvojni indeks]] Buenos Airesa od 0.923 1998, jednako je visok prema međunarodnim standardima.&lt;ref name=&quot;BSAS26&quot;&gt;{{cite web|publisher=desarrollohumano.org.ar|url=http://www.desarrollohumano.org.ar/IDHArgentina/98_nac/98_nac.html|title=INFORME ARGENTINO SOBRE DESARROLLO HUMANO 1998|access-date=2010-09-25|archive-date=2007-10-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009140109/http://www.desarrollohumano.org.ar/IDHArgentina/98_nac/98_nac.html|dead-url=}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Villa adelina ORBIS.jpg|thumb|thumb|180px|Tvornica ''ORBIS'', u Villa Adelina, Provincija Buenos Aires]]
Uslužni sektor je vrlo razvijen, s 76% udjela u gradu (prema 59% za cijelu Argentinu).&lt;ref name=city/&gt; [[Reklama|Reklamna industrija]] igra važnu ulogu u izvozu usluga na domaćem tržištu i u inozemstvu. Međutim, najveći su sektori: financijski, poslovni i tržište nekretnina s udjelom u gradskoj ekonomiji od 31%. Financije su u Buenos Airesu posebno važne za argentinski bankarski sustav, s procijenjenom skoro polovicom nacionalnih bankovnih depozita i kredita.&lt;ref name=city/&gt;

Proizvodnja je međutim još vrlo značajna (16%), i koncentrirana većinom na jugu, te joj pogoduju visoka lokalna kupovna moć i obilje kvalificiranih radnika, kao i suradnja s vrlo razvijenom poljoprivredom i industrijom nedaleko samoga grada. Građevinarstvo je povijesno među najznačajnijim indikatorima stanja nacionalne ekonomije (''Vidi tablicu gore''), te je od 2006, izdano građevinskih dozvola za oko 3 milijuna m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje.&lt;ref name=city/&gt;

Zapadno od Buenos Airesa je ''Pampa Húmeda'' (&quot;vlažna Pampa&quot;), najplodnija poljoprivredna regija Argentine gdje se uzgajaju [[pšenica]], [[soja]] i [[kukuruz]], za razliku od suhe južne Pampe poznate po [[Domaće govedo|govedarstvu]] i od nedavno po proizvodnji cijenjenih [[Vino|vina]]. Meso, mlječni proizvodi, žito, [[duhan]], [[vuna]] i koža prerađuju se ili proizvode u metropolitanskom području. Ostale su vodeće proizvodne aktivnosti automobilska industrija, naftne rafinerije, metaloprerađivačka, strojarska, tekstilna, kemijska industrija, te industrije odjeće i napitaka.

Gradski budžet, na prijedlog gradonačelnika Macrija 2009, uključuje 4.4 milijardi američkih dolara u prihodima i 4.6 milijardi u rashodima.&lt;ref name=&quot;BSAS50&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/presupuesto2009/?menu_id=30948|title=Presupuesto 2009}}&lt;/ref&gt; Grad se oslanja na lokalni dohodak i poreze na kapitalnu dobit za 61% prihoda, dok savezna podjela dohotka doprinosi 11%, porezi na vlasništvo 9% i na vozila 6%. Ostali prihodi uključuju korisničke honorare, globe i pristojbe igara na sreću. Grad odvaja 26% budžeta na obrazovanje, 22% na zdravstvo, 17% za javne službe i infrastrukturu, 16% za socijalne službe i kulturu, 12% za upravne troškove i 4% za provođenje zakona. Buenos Aires održava nisku stopu zaduženosti, te servisiranje duga zahtjeva manje od 3% budžeta.&lt;ref name=&quot;BSAS27&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/pdf/2_mensaje_proy_2009.pdf |title=Mensaje dell Proyecto de Presupuesto General 2009}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
''Vidi još: [[Demografija Argentine]]''

=== Popis stanovništva ===
[[Datoteka:Population of Buenos Aires 1740-2010.png|thumb|thumb|180px|Rast stanovništva od 1740.]]
Prema popisu stanovništva iz 2001, u gradu i 31 susjednom okrugu živjelo je 12,129,819 stanovnika, što znači da svaki treći Argentinac živi u metropolitanskom Buenos Airesu.&lt;ref name=&quot;BSAS5&quot;&gt;{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|title=Población total por sexo, razón de masculinidad y densidad de población, según provincia. Total del país. Año 2001|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-11-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091113154311/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Gustoća stanovništva u Buenos Airesu je 13,680 stanovnika na kvadratni kilometar, ali samo 2,400 na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u predgrađima. Rasna podjela grada je 88.9% [[Bijela rasa|bijelaca]], 7% [[Mestici|mestika]], 2.1% [[azijati|azijaca]] i 2% [[Afro Argentinci|crnaca]].

Stanovništvo Buenos Airesa je, radi niske stope nataliteta i spore migracije prema predgrađima, od 1947. oko 3 milijuna. Okolni distrikti međutim, od tada su se povećali više nego peterostruko (na oko 10 milijuna stanovnika).&lt;ref name=&quot;BSAS5&quot;/&gt;

Popis 2001, prikazao je relativno stariju populaciju: s 17% stanovnika ispod 15 godina starosti, i 22% iznad 60 godina, stanovništvo Buenos Airesa ima dobnu strukturu sličnu mnogim [[evropa|europskim]] gradovima, te je starije je u odnosu na Argentince u cjelini (od koji je 28% ispod 15 godina i 14% iznad 60).&lt;ref name=&quot;BSAS6&quot;&gt;{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|title=INDEC Censo 2001|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-11-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101113144456/http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Dvije trećine gradskih stanovnika živi u stambenim zgradama i 30% u obiteljskim kućama, dok 4% živi u neprikladnim stambenim prostorima. Prema podacima o prihodima, 2007. 8.4% gradskog stanovništa živjelo je ispod stope siromaštva, ili 20.6% uključujući i metropolitansko područje. Međutim, procjene iz 2009. prikazuju da u metropolitanskom Buenos Airesu preko 4 milijuna ljudi živi u siromaštvu.&lt;ref name=&quot;BSAS7&quot;&gt;{{cite web|publisher=MercoPress.|url=http://en.mercopress.com/2009/06/19/four-million-live-in-poverty-in-metropolitan-buenos-aires|title=Four million live in poverty in metropolitan Buenos Aires}}&lt;/ref&gt;

1.2 milijuna zaposlenih gradskih stanovnika 2001.&lt;ref name=&quot;BSAS51&quot;&gt;{{cite web|publisher=Buenos Aires Herald|url=http://www.buenosairesherald.com/PrintedEdition/View/7075|title=The squandered stimulus}}&lt;/ref&gt; bilo je većinom zaposleno u sektoru usluga, posebno u socijalnim službama (25%), trgovini i turizmu (20%) i poslovnim i financijskim uslugama (17%), dok sektor proizvodnje zapošljava 10%. Unatoč ulozi glavnog grada Argentine, javna uprava zapošljava samo 6% zaposlenih.

=== Porijeklo ===
''Vidi još: [[Imigracija u Argentini]]''

[[Datoteka:Hotel Inmigrantes Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Bivši hotel za imigrante u luci Buenos Airesa (''Hotel de los Inmigrantes''), danas muzej imigracije]]
[[Datoteka:Non-native population in Argentina.png|thumb|thumb|180px|Udio alohtone populacije u Argentini, u godinama popisa stanovništva]]
[[Datoteka:Facade BA Metropolitan Church.jpg|thumb|thumb|180px|Metropolitanska katedrala]]
Većina ''portenosa'' ima europsko porijeklo, s [[Italija|talijanskim]] i [[španija|španjolskim]] porijeklom kao najčešćim iz [[Talijanske regije|regija]] [[Kalabrija|Kalabrije]], [[Ligurija|Ligurije]], [[Pijemont]]a, [[Lombardija|Lombardije]] i grada [[Napulj]]a, te [[Španjolske autonomne zajednice|španjolskih regija]] [[Galicija, Španjolska|Galicije]], [[Asturija|Asturije]], i [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]].

Druga europska porijekla uključuju [[Nemačka|nemačko]],&lt;ref name=&quot;BSAS13&quot;&gt;{{cite web|publisher=Dickinson College|url=http://www.dickinson.edu/departments/amos/mosaic01pat/projectsGermansKorell.html|title=German Immigration in Argentina|access-date=2010-09-25|archivedate=2008-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081203152038/http://www.dickinson.edu/departments/amos/mosaic01pat/projectsGermansKorell.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|grčko]], [[Irska|irsko]], [[portugal]]sko, [[Francuska|francusko]], [[Hrvatska|hrvatsko]],&lt;ref name=&quot;BSAS12&quot;&gt;{{cite web|publisher=casahistoria.net|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe}}&lt;/ref&gt; [[Engleska|englesko]] i [[Wales|velško]]. 1990-ih bio je manji val imigracije iz [[Rumunija|Rumunjske]]&lt;ref name=&quot;BSAS12&quot;/&gt; i [[Ukrajina|Ukrajine]].&lt;ref name=&quot;BSAS12&quot;/&gt; Postoji [[Kreoli|Kreolska]] manjina koja datira iz španjolskih kolonijalnih vremena. Populacija Kreola i španjolsko-domorodačkih [[Mestici|Mestika]], porasla je od druge polovice 20. veka većinom kao posljedica imigracija iz [[Bolivija|Bolivije]], [[Peru]]a i [[Paragvaj]]a.

Utjecajne [[Sirija|Sirijsko]]-[[Libanon]]ske i [[Jermenija|Armenske]] zajednice imaju istaknuto mjesto u trgovačkom i javnom životu od početka 20. veka.

[[Jevreji|Jevrejska]] zajednica u Velikom Buenos Airesu broji oko 250,000, te je najveća u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Većinom su sjeverno i istočno europskog Aškenazi porijekla, uglavnom [[Rusi|Ruski]], Njemački i Poljski Jevreji, s znatnim [[Sefardi|Sefardskim]] manjinama, većinom Sirijskih jevreja.&lt;ref name=&quot;BSAS14&quot;&gt;{{cite web|publisher=by Rebecca Weiner|url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/vjw/Argentina.html|title=The Virtual Jewish History Tour Argentina}}&lt;/ref&gt;

Prva veća [[Azija|azijska]] zajednica u Buenos Airesu bila je [[Japan]]ska, većinom s [[Okinava|Okinawe]]. Tradicionalno, Japanci-Argentinci bili su poznati kao uzgajivači [[Cvijet|cvijeća]]; dok je u samome gradu postojao japanski kvazi-monopol na kemijsko čišćenje. Kasnije generacije proširile su aktivnosti na sva polja ekonomskih djelatnosti. Počevši od 1970-ih, postojao je znatan dolazak imigracije iz [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Koreja|Koreje]], s potonjima poznatim većinom po malim obiteljskim supermarketima.

==== Britanski i Američki iseljenici ====
Od 2004. u porastu je broj [[sjedinjene Američke Države|američkih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] državljana koji se iseljavaju u Buenos Aires, vjerojatno radi nižih troškova života, s mnogima koji su započeli poslovne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;BSAS15&quot;&gt;{{cite web|publisher=Smithsonian.com|url=http://www.smithsonianmag.com/travel/Hola-Buenos-Aires.html|title=Buenos Aires: a City's Power and Promise|access-date=2010-09-25|archivedate=2010-04-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100426160233/http://www.smithsonianmag.com/travel/Hola-Buenos-Aires.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
Većina stanovnika je [[Katolička crkva|Rimokatoličke]] vjeroispovjesti, premda je više istraživanja kroz prošla desetljeća izazvalo predodžbu da je manje od 20% aktivnih.&lt;ref name=&quot;BSAS16&quot;&gt;{{cite web|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2008/08/27/um/encuesta1.pdf|title=PRIMERA ENCUESTA SOBRE CREENCIAS Y ACTITUDES RELIGIOSAS EN ARGENTINA}}&lt;/ref&gt; Buenos Aires je sjedište Rimokatoličkog [[Metropolit]]a (katolički ''primat'' Argentine), trenutno kardinal Jorge Bergoglio. Postoje i [[Protestantizam|protestantske]], [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Judaizam|židovske]] i [[Islam|muslimanske]] manjine.

== Uprava ==
=== Struktura vlasti ===
[[Datoteka:Jefatura de Gobierno-Buenos Aires.jpg|thumb|thumb|180px|Sjedište gradske vlasti (''Jefatura de Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires'')]]
Izvšna vlast [[grad]]a je Šef vlade (''&quot;Jefe de Gobierno&quot;''), biran na direktnim izborima na četverogodišnji mandat, koji predsjeda 60-članoj legislaturi.

Svaki član legislature biran je na mandat u trajanju od četiri godine; polovica legislature obnavlja se svake dvije godine. Izbori koriste [[D'Hondtov sistem|D'Hondtov sustav]] proporcionalnog predstavništva. Sudska vlast sastoji se od Vrhovnog suda pravde (''Tribunal Superior de Justicia''),&lt;ref name=&quot;BSAS53&quot;&gt;{{cite web|publisher=TSJ|url=http://www.tsjbaires.gov.ar/tsj/index.asp|title=Tribunal Superior de Justicia}}&lt;/ref&gt; Sudskog savjeta (''Consejo de la Magistratura''),&lt;ref name=&quot;BSAS54&quot;&gt;{{cite web|publisher=CMCABA|url=http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|title=Consejo de la Magistratura|access-date=2010-09-25|archivedate=2008-10-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081015001638/http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Javnog ministarstva i drugih gradskih sudova.

[[Pravo|Pravno]] gledano, grad uživa manju autonomiju od [[Pokrajina|provincija]]. Nacionalno sudstvo određuje autonomiju gradskog sudstva u skladu s [[Običajno pravo|običajnim pravom]], dok nacionalna izvršna vlast kontrolira gradsku [[policija]].

Počevši od 2007, grad se upustio u novu shemu decentralizacije, s kreiranjem novih općina (''comunas'') kojima upravlja sedmeročlana izabrana komisija.

=== Nacionalno predstavništvo ===
Buenos Aires u argentinskom senatu zastupaju tri senatora (prosinca 2007: María Eugenia Estenssoro, Samuel Cabanchik i Daniel Filmus&lt;ref name=&quot;BSAS4&quot;&gt;{{cite web|publisher=Honorable Senado de la Nación Argentina|url=http://www.senado.gov.ar/web/senadores/senadores.php|title=Senadores}}&lt;/ref&gt;). Građani Buenos Airesa također biraju 25 nacionalnih zastupnika u argentinski zastupnički dom.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Delantales blancos 2.jpg|thumb|thumb|180px|Općeprisutne bijele odore učenika u državnim školama nacionalni su simbol obrazovanja]]
''Vidi još: [[Obrazovanje u Argentini]]''
=== Osnovno obrazovanje ===
Osnovno obrazovanje sadrži prva dva kruga Temeljnog generalnog obrazovanja (''Educación General Básica'' EGB), razrede 1-6. Radi sistema koji je bio na snazi do 1995, (7 godina osnovne škole plus 5 ili 6 srednje škole), osnovne škole nudile su razrede 1-7. Premda se većina škola već adaptirala u sustav s 8. i 9. razredom, druge su odabrale ukinuti 7. razred, prisiljavajući učenike da treći krug dovrše u drugoj instituciji.

=== Srednje obrazovanje ===
Srednje obrazovanje u Argentini naziva se ''Polimodal'' (&quot;polymodal&quot;, znači da postoji više načina ili oblika), jer učenicima omogućava da odaberu svoju orijentaciju. ''Polimodal'' još nije obavezna ali je dovršenje neophodno za upis u koledže u cijeloj zemlji. ''Polimodal'' je uobičajeno trogodišnja škola, premda neke škole imaju i četvrtu godinu.

Suprotno promjenama u osnovnim školama, većina je srednjih škola u Argentini sadržila 8. i 9 . razrede, plus ''Polimodal'' (stara srednja), ali tada je započela promjena s prihvaćanjem također i učenika 7. razreda, omogućivši im na taj način da zadrže iste razredne kolege tijekom cijelog trećeg kruga EGB.

[[Datoteka:Facultad de Derecho - Hall central - UBA.jpg|thumb|thumb|180px|Glavni hol pravnog fakulteta na univerzitetu u Buenos Airesu]]
Prosinca 2006, zastupnički dom Argentinskog kongresa izglasao je novi zakon o nacionalnom obrazovanju obnovivši stari sustav osnovne i srednje škole, učinivši srednje obrazovanje obaveznim, što je prinudno obrazovanje produžilo na 13 godina. Vlada se obavezala primjeniti zakon postepeno, počevši od 2007.&lt;ref name=&quot;BSAS29&quot;&gt;{{cite web|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2006/12/14/um/m-01327811.htm|title=Diputados sancionó la nueva Ley de Educación}}&lt;/ref&gt;

=== Koledži ===
Postoje mnogi državni, poreznim sustavom financirani univerziteti u Argentini, kao i privatni univerziteti. [[Univezitet u Buenos Airesu]],&lt;ref name=&quot;BSAS55&quot;&gt;{{cite web|publisher=UBA|url=http://www.uba.ar/homepage.php|title=Univesidad de Buenos Aires|access-date=2010-09-25|archivedate=2019-03-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190319150358/http://www.uba.ar/homepage.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; jedna je od vrhunskih obrazovnih institucija u Južnoj Americi, te je do sada stvorio pet [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] i omogućio besplatno obrazovanje za studente iz cijeloga svijeta. Također, Buenos Aires je istaknuti centar za [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], posebno [[Jacques Lacan|Lacanove]] škole.
===Istaknuti građani Buenos Airesa===
:''Vidi još: [[Popis Argentinaca]]''

'''Poznati Argentinci rođeni u Buenos Airesu'''

*[[Papa Franjo]] - papa Katoličke crkve
*[[Norma Aleandro]] - glumica
*[[Martha Argerich]] - pijanistkinja
*[[Daniel Barenboim]] - pijanist i dirigent
*[[Manuel Belgrano]] - političar i vojskovođa
*[[Jorge Luis Borges]] -  poznati književnik
*[[Alberto Ginastera]] - kompozitor
*[[Ricardo Güiraldes]] - književnik
*[[Juan María Gutiérrez]] - državnik i pjesnik
*[[Helenio Herrera]] - fudbaler i fudbalski trener
*[[Bernardo Alberto Houssay]] - fiziolog
*[[Carlos Saavedra Lamas]] - ekonomist, pravnik i državnik
*[[Vicente López y Planes]] - pjesnik i političar
*[[Benito Quinquela Martín]] - slikar
*[[Francisco Moreno]] - istraživač
*[[Victoria Ocampo]] - književnica
*[[Adolfo Pérez Esquivel]] - politički aktivist
*[[Gustavo Santaolalla]] - kompozitor
*[[Lalo Schifrin]] - pijanist i kompozitor
*[[Guillermo Vilas]] - teniser
*[[Sergio Aguero]]- nogometaš
*[[Gabriela Sabatini]] - teniser
*[[Maxima od Nizozemske]] - kraljica Nizozemska

'''Strani državljani koji su živjeli u Buenos Airesu'''

*[[Lucecita Benítez]] - portorikanska pjevačica
*[[Rosa Chacel]] - španska književnica
*[[Francis Ford Coppola]] - američki filmski reditelj
*[[Rubén Darío]] - nikaragvanski pjesnik
*[[Marcel Duchamp]] - francuski umjetnik
*[[Robert Duvall]] - američki glumac i reditelj
*[[Federico García Lorca]] - španjolski pjesnik
*[[Witold Gombrowicz]] - poljski književnik
*[[René Goscinny]] - francuski strip autor
*[[Viggo Mortensen]] - dansko-američki glumac
*[[Pablo Neruda]] - čileanski pjesnik
*[[Eugene O'Neill]] - američki dramatičar
*[[Aristoteles Onassis]] - grčki brodovlasnik
*[[José Ortega y Gasset]] - španski filozof
*[[Pio XII.]] - kao vatikanski diplomat
*[[Hugo Pratt]] - talijanski strip autor
*[[Antoine de Saint-Exupéry]] - francuski književnik
*[[Oskar Schindler]] - njemački humanitarac
*[[Hermenegildo Sábat]] - urugvajski karikaturist
*[[Fritz Thyssen]] - njemački industrijalac

== Transport ==
[[Datoteka:Buenos Aires - Subte - Emilio Mitre 1.jpg|thumb|thumb|180px|Metro u Buenos Airesu (''Subte'')]]
[[Datoteka:Colectivo de buenos aires.JPG|thumb|thumb|180px|Gradski autobus (''Collectivo'')]]
[[Datoteka:Buenos Aires - Retiro - Retiro Mitre 2.jpg|thumb|thumb|180px|Željeznička stanica ''Retiro'']]
[[Datoteka:Avenida General Paz entre Cabildo y Panamericana.jpg|thumb|thumb|180px|''Avenida General Paz'']]
[[Datoteka:199 - Buenos Aires - Aéroport international Ezeiza - Janvier 2010.jpg|thumb|thumb|zračna luka ''Ministro Pistarini'' (''Ezeiza'')]]
Javni prijevoz u Buenos Airesu temelji se na [[Autobus]]ima, [[metro]]u i [[tramvaj]]u. Autobus je najrašireniji i nakorišteniji oblik javnog transporta, te u gradu djeluje oko 140 linija (''Colectivos''),&lt;ref name=&quot;BSAS56&quot;&gt;{{cite web|publisher=xcolectivo.com.ar|url=http://www.xcolectivo.com.ar/colectivo/|title=Líneas de Colectivos de Capital Federal y Gran Buenos Aires}}&lt;/ref&gt; kojima upravljaju zasebne privatne kompanije. 2009. je uvedena elektronička naplata karata. Na ulicama također, u svako doba vozi 40,000 crno-žutih [[taxi]]ja.&lt;ref name=&quot;BSAS57&quot;&gt;{{cite web|publisher=buenosaires-argentina.com|url=http://www.buenosaires-argentina.com/transportation/taxis.html|title=Buenos Aires Taxis|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-06-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090620034200/http://www.buenosaires-argentina.com/transportation/taxis.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Metro u Buenos Airesu, lokalno poznat kao ''subte'' (od špa. ''&quot;subterráneo&quot;'' - podzemni), otvoren je 1913, te je najstarija podzemna željeznica na [[južna hemisfera|južnoj polutci]] i u hispanofonskim zemljama. Sustav ima šest linija, označenih slovima od A do E i H, s 74 stanica i više od 50 kilometara [[Željeznička pruga|pruge]].&lt;ref name=&quot;BSAS58&quot;&gt;{{cite web|publisher=Subte|url=http://www.subte.com.ar/mapas/subte.asp|title=Mapa subte}}&lt;/ref&gt; Dnevni promet je oko 1.7 milijuna putnika.&lt;ref name=&quot;BSAS59&quot;&gt;{{cite web|publisher=villaurquizacrece.com|url=http://villaurquizacrece.com/component/k2/itemlist/tag/Subte|title=Subte Record Transporta 1.7 millones de Personas a Dia}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U tijeku je program produženja aktualnih linija i izgradnje nove linije na ruti sjever-jug, što će ukupnu dužinu tračnica povećati na 89 km.&lt;ref name=&quot;BSAS44&quot;&gt;{{cite web|publisher=La Foret|url=http://www.f.com.ar/more.html|title=Transportation|access-date=2010-09-25|archivedate=2011-07-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717174729/http://www.f.com.ar/more.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Buenos Aires je imao vrlo veliku mrežu tramvajskih linija s 857 km tračnica, koja je demontirana 1960-ih radi preorjentiranja na autobuse. Ponovo je uveden u promet 1987, te je trenutno je u tijeku proces proširenja linija. 2008, uvedena je linija u Puerto Madero, koja će biti produžena do ''Estación Buenos Aires'' u četvrti Barracas.

[[Željeznica]] se sastoji od linija ''Sarmiento, Miter, Belgrano Norte, Belgrano Sur, Roca, San Martín'' i ''Urquiza'', s ukupno četiri željeznička terminala: ''Retiro'' (FCGSM, FCGBM i FCGMB), ''Constitución'' (FCGR), ''Once'' (FCDFS) i ''Federico Lacroze'' (FCGU). Željeznicu svakodnevno koristi više od 1.3 miliona putnika iz provincije zaposlenih u Buenos Airesu. Na željezničkim stanicama također postoji i veza s metroom, što omogućava brži protok putnika u sve zone Buenos Airesa. U planu je i izgradnja [[Vlak velikih brzina|brze željeznice]] između Buenos Airesa, [[Rosario|Rosaria]] i [[Cordoba (Argentina)|Cordobe]], s brzinama do 320 km/h.&lt;ref name=&quot;BSAS35&quot;&gt;{{cite web|publisher=Railway Gazette|url=http://www.railwaygazette.com/news_view/article/2007/08/7661/argentina_sets_a_new_course.html|title=Argentina sets a new course|access-date=2010-09-25|archive-date=2007-10-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20071023213711/http://www.railwaygazette.com/news_view/article/2007/08/7661/argentina_sets_a_new_course.html|dead-url=}}&lt;/ref&gt; Projekt je trenutno u stanju mirovanja radi financijske krize, ali u francuskom [[Alstom]]u, jednom od glavnih izvođača, izražavaju optimizam u vezi ostvarivanja projekta u budućnosti.&lt;ref name=&quot;BSAS60&quot;&gt;{{cite web|publisher=Railway Gazette|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view//pointers-february-2009.html|title=Pointers February 2009}}&lt;/ref&gt;

Glavni terminal međugradskih autobusa nalazi se pokraj željezničke stanice ''Retiro'', s polascima za sve krajeve Argentine i susjedne zemlje.

Grad ima četiri prilaza [[Autoput|Autocestama]], autocestom Buenos Aires - La Plata, Ricchieri, istočni prilaz i sjeverni prilaz. 1930-ih i 1940-ih izgrađena je, i 1996. modernizirana, kružna autocesta ''Avenida General Paz'', koja prati granice grada na zapadu i jugu. Autoceste s naplatom otvorene kasnih 1970-ih omogućavaju brzi prilaz gradu, te ih dnevno koristi preko milijun vozila.&lt;ref name=&quot;BSAS33&quot;&gt;{{cite web|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|title=Estadísticas de Servicios Públicos 2004=100|access-date=2010-09-25|archivedate=2014-04-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140410031557/http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U Buenos Airesu je registrirano preko 1.8 milijuna vozila, što je skoro petina svih vozila u Argentini.&lt;ref name=&quot;BSAS32&quot;&gt;{{cite web|publisher=DNRPA|url=http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|title=COMPARACION DEL PARQUE REGISTRAL DISPUESTO POR PROVINCIAS AL 31/12/08 Y 31/12/07|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-06-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603095216/http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni aerodrom [[Zračna luka Ministro Pistarini-Buenos Aires|Ministro Pistarini]] (''Aeropuerto Internacional Ministro Pistarini''), poznat i kao ''&quot;Aeropuerto de Ezeiza&quot;'', po mjestu [[Ezeiza]] u zoni Velikog Buenos Airesa gdje se nalazi, sjedište nacionalne avio-kompanije [[Aerolíneas Argentinas]], povezan je s destinacima na pet kontinenata ([[Afrika]], [[Amerika]], [[Azija]], [[Evropa|Europa]] i [[Oceanija]]). Aerodrom ''Jorge Newbery'', lociran u četvrti ''Palermo'', koristi se osim letova za Montevideo i Asunción, samo za domaće linije, dok se manji aerodrom ''San Fernando'' koristi samo za generalno zrakoplovstvo.

[[Luka]] Buenos Airesa, s 470 [[Hektar|ha]] površine i 5,600 m obale, najveća je u zemlji i tradicionalno glavni morski pristup Argentini, kroz koju prolazi 70% uvoza i 40% ukupnog nacionalnog [[izvoz]]a. Pristup brodovima kroz estuarij La Plate održava se stalnim jaružanjem kanala. U sezoni krstarenja (studeni - travanj) kroz putnički terminal ''Terminal de Pasajeros Benito Quinquela Martín'' godišnje prođe oko 100,000 putnika. Također, kompanija ''Buquebus'' održava [[trajekt]]ne linije između Buenos Airesa i većih gradova Urugvaja (Colonia del Sacramento, Montevideo i Punta del Este), s više od 2.2 milijuna putnika godišnje.

== Zdravstvo ==
Sustav javne zdrastvene zaštite pokriva 21.9% stanovništva. U Buenos Airesu nalaze se 34 bolničke ustanove s besplatnom zdrastvenom zaštitom, s 55,6% pacijenata iz Buenos Airesa, 41,2% iz provincije Buenos Aires i 3,2% iz drugih lokacija. Sustav se sastoji od centara primarne zdrastvene zaštite, kvartovskih zdrastvenih centara i obiteljskih [[ljekar|liječnika]]. U zdrastvenim centrima djeluju između ostalih i [[Pedijatrija|pedijatri]], psiholozi i socijalni radnici, radi implementacije raznih preventivnih programa. Kvartovski zdrastveni centri (''Los Centros Médicos Barriales'', CMB) djeluju s istim ciljem njege i prevencije, ali su usmjereni na rizične društvene sektore. Obiteljski liječnici djeluju u svojim privatnim [[ordinacija]]ma.

U gradu također djeluju mnoge privatne [[Klinika|klinike]] i ordinacije, među kojima se između ostalih ističu Talijanska bolnica (''Hospital Italiano''), Švicarsko-Argentinsko rodilište (''Clínica y Maternidad Suizo Argentina''),&lt;ref name=&quot;BSAS45&quot;&gt;{{cite web|publisher=CYMSA|url=http://www.cymsa.com.ar/frontend/|title=Clínica y Maternidad Suizo Argentina|access-date=2010-09-25|archivedate=2009-09-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090907070047/http://www.cymsa.com.ar/frontend/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Univerzitetska bolnica fondacije Favaloro (''Hospital Universitario de la Fundación Favaloro''), Centar zdrastvenog obrazovanja i istraživanja Klinika &quot;Norberto Quirno&quot; (''Centro de Educación Médica e Investigaciones Clínicas &quot;Norberto Quirno&quot;'' CEMIC), Fondacija za borbu protiv neuroloških bolesti djece (''Fundación para la Lucha contra las Enfermedades Neurológicas de la Infancia'' FLENI).

== Međunarodni odnosi ==
Grad Buenos Aires kroz povijest je održavao više bratimljenja s gradovima na raznim kontinentima, zajedno s nekoliko regija i autonomnih zajednica:&lt;ref name=&quot;BSAS36&quot;&gt;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|title=Lista de hermanamientos y convenios|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060627170429/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|archivedate=2006-06-27|access-date=2010-09-25|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Buenos Aires}}
*{{Wikivoyage}}
* [http://www.buenosaires.gov.ar/ Službena stranica] ''Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires''
* [http://www.bue.gov.ar/home/index.php?&amp;lang=en Službena stranica posvećena turizmu u Buenos Airesu] ''Turismo Bs As''
* [http://www.mapabsas.com/ Plan Buenos Airesa - mapabsas.com] 
* [http://www.buenosaires.com/ buenosaires.com]
* [http://www.buenosaires-argentina.com/ buenosaires-argentina.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090913025859/http://www.buenosaires-argentina.com/ |date=2009-09-13 }}

{{Glavni gradovi Južne Amerike}}

[[Kategorija:Buenos Aires| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Argentini]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Argentini]]</text>
      <sha1>fnojrnw5qj1eowvbyxp5k88vi4h447w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brend</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25444</id>
    <revision>
      <id>41263422</id>
      <parentid>41245819</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:29:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2066" xml:space="preserve">'''Brend''' ({{jez-eng|brand}}) predstavlja [[Holistička nauka|holističku]] sumu ([[sinergija|sinergiju]]) svih podataka o [[proizvod]]ima ili grupama [[proizvod]]a radi poboljšanja [[verodostojnost]]i i [[ugled]]a [[organizacija|organizacije]] ili pojedinca&lt;ref&gt;[https://youclick.link/ Popis najpoželjnijih robnih marki na karti svijeta]&lt;/ref&gt;.

Sastavni elementi brenda su '''identitet brenda''', '''vrednost brenda''', '''prepoznaljivost''' i '''svest o brendu'''.

== Identitet brenda ==
'''Identitet brenda''' (en: ''Brand Identity'') jeste vizuelna i verbalna [[manifestacija]] korporativnog, proizvodnog, uslužnog, brenda neke sredine, i individue kao brenda.

== Vrednost brenda ==
'''Vrednost brenda''' (en: ''Brand Equity'') predstavlja meru [[investicija]] koje je organizacija uložila u brend.

== Prepoznatljivost brenda ==
'''Prepoznatljivost brenda''' (en: ''Brand Recognition'') jeste akumulirana masa pozitivnih osećanja o brendu u svesti individue.

== Svest o brendu ==
'''Svest o brendu''' (en: ''Brand Awareness'') odnosi se na to u kojoj meri potencijalni kupci prepoznaju brend i povezuju ga sa odgovarajućim proizvodom.

== Povezano ==
* [[Marketing]]
* [[Odnosi s javnošću]]
* [[Internet marketing]]
* [[Franšizing]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brands}}
* [http://www.forbes.com/free_forbes/2005/0620/115tab.html Lista brendova prema časopisu Forbs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025035543/http://www.forbes.com/free_forbes/2005/0620/115tab.html |date=2005-10-25 }}
* [https://ivanradonjic.me/wp-content/uploads/2013/03/Usmjeravanje-globalnih-brendova-na-lokalna-tr%c5%bei%c5%a1ta-primjer-kompanije-Neregelia.pdf Usmjeravanje globalnih brendova na lokalna tržišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201022115600/https://ivanradonjic.me/wp-content/uploads/2013/03/Usmjeravanje-globalnih-brendova-na-lokalna-tr%C5%BEi%C5%A1ta-primjer-kompanije-Neregelia.pdf |date=2020-10-22 }}

== Reference ==
{{reflist|2}}
[[Kategorija:Brendovi| ]]
[[Kategorija:Marketing]]
[[Kategorija:Grafički dizajn]]</text>
      <sha1>l6k8r60lv3gkkivc5j2lm5g2loskcbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burt Reynolds</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31516</id>
    <revision>
      <id>41263452</id>
      <parentid>41108287</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8469" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour      = 
| ime          = Burt Reynolds
| slika         = Burt Reynolds 1991 cropped.jpg
| širina_slike     = 
| opis       = Burt Reynolds godine 1991.
| ime_po_rođenju     = Burton Leon Reynolds, Jr.
| datum_rođenja    = {{birthdate|1936|2|11|df=y}}
| mjesto_rođenja= [[Lansing, Michigan|Lansing]], [[Michigan]], [[SAD]]
| datum_smrti = {{dda|2018|9|6|1936|2|11|df=y}}
| alias     = [[Buddy]]
| website       = http://www.burtreynolds.com (offline)
| znamenite_uloge  = '''Lewis Medlock''' u ''[[Deliverance]]''&lt;br /&gt;'''Paul Crewe''' u ''[[The Longest Yard (1974 film)|The Longest Yard]]''&lt;br /&gt;'''Bo &quot;Bandit&quot; Darville''' u ''[[Smokey and the Bandit]]''&lt;br /&gt;'''J.J. McClure''' u ''[[The Cannonball Run]]''&lt;br /&gt;'''Jack Horner''' u ''[[Boogie Nights]]''

| nagrade = {{awd|award=[[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Zlatni globus za najboljeg sporednog glumac u filmu]]|year=1997|title=[[Boogie Nights]]}} &lt;br /&gt;{{awd|award=[[Zlatni globus za najboljeg glumca u televizijskoj seriji – komedija ili mjuzikl|Zlatni globus za glumca u TV-komediji ili mjuziklu]]|year=1991|title=[[Evening Shade]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji|Emmy za glumca u komediji]]|year=1991|title=[[Evening Shade]]}}
| zanimanje = glumac, režiser
| period = 1959-2018
| supružnik = [[Judy Carne]] (1963–65)&lt;br /&gt;[[Loni Anderson]] (1988–93)
}}

'''Burt Reynolds''' (rođen kao '''Burton Reynolds Jr.'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hollywood.com/celebrity/Burt_Reynolds/194565|title=Birthname|publisher=Hollywood.com|archiveurl=https://archive.today/20120526211807/http://www.hollywood.com/celebrity/194565/Burt_Reynolds|archivedate=2012-05-26|access-date=2007-08-05|dead-url=no}}&lt;/ref&gt; [[11. 2.|11.februar]] [[1936]] - [[6. septembar]] [[2018]]) bio je za [[Oscar]]a nominiran i [[Emmy Award|Emmyjem]] nagrađen [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[glumci|glumac]]. Neke od njegovih najpoznatijih uloga su Lewis Medlock u ''[[Deliverance]]'', Paul Crewe u originalnoj verziji filma ''[[The Longest Yard]]'', Bo 'Bandit' Darville u ''[[Smokey and the Bandit]]'', J.J. McClure u ''[[The Cannonball Run]]'' i Jack Horner u ''[[Boogie Nights]]''.

Reynolds je bio jedna od najprepoznatljivijih ličnosti američkog filma i televizije. 1970-ih je uživao status jedne od najvećih filmskih zvijezda i njegovao macho image. Kasnije ga je napustio kako bi se etablirao kao hvaljeni karakterni glumac.

== Biografija ==

Iako je od djetinjstva sanjao o profesionalnoj [[sport]]skoj karijeri, ozljeda koljena i automobilska nesreća, natjerale su ga da se okrene nečem drugom na koledžu, kojeg uskoro napušta i odlazi u [[New York]] u potragu za [[teatar|pozorišnim]] angažmanima. Kako su mu bile dostupne samo male televizijske uloge, dvije se godine uzdržavao radeći kao perač posuđa, izbacivač i kaskader.

Sreća mu se osmjehnula nakon predstave &quot;Mister Roberts&quot;. Stizale su povremene uloge u serijama &quot;Riverboat&quot;, &quot;Gunsmoke&quot;, &quot;Hawk&quot; i &quot;Dan August&quot;. [[Film]] &quot;Deliverance&quot; predstavio ga je kao ozbiljnog glumca, a iste godine je postao seks simbol jer je bio prvi muškarac koji se nag slikao za &quot;Cosmopolitan&quot;. Uslijedili su hitovi: &quot;Hustle&quot;, [[Smokey i Bandit]] i &quot;Starting Over&quot;&quot;.

Od 1963-65. bio je oženjen glumicom [[Judy Carne]], a od 1988-93. s [[Loni Anderson]]. Još je bio u vezama s [[Sally Field]] i [[Dinah Shore]].

Preminuo je 6. septembra 2018. od [[srčani udar|srčanog udara]]. 

== Filmografija ==
*''[[Angel Baby (1961 film)|Angel Baby]]'' (1961)
*''[[Armored Command]]'' (1961)
*''[[Operation C.I.A.]]'' (1965)
*''[[Navajo Joe]]'' (1966)
*''[[100 Rifles]]'' (1969)
*''[[Sam Whiskey]]'' (1969)
*''[[Impasse (1969 film)|Impasse]]'' (1969)
*''[[Shark! (film)|Shark!]]'' (1969)
*''[[Skullduggery (1970 film)|Skullduggery]]'' (1970)
*''[[Deliverance]]'' (1972)
*''[[Fuzz (film)|Fuzz]]'' (1972)
*''[[Everything You Always Wanted to Know About Sex* (*But Were Afraid to Ask)]]'' (1972) (cameo)
*''[[Shamus (film)|Shamus]]'' (1973)
*''[[White Lightning (1974 film)|White Lightning]]'' (1973)
*''[[The Man Who Loved Cat Dancing (film)|The Man Who Loved Cat Dancing]]'' (1973)
*''[[The Longest Yard (1974 film)|The Longest Yard]]'' (1974)
*''[[At Long Last Love]]'' (1975)
*''[[W. W. and the Dixie Dancekings]]'' (1975)
*''[[Lucky Lady]]'' (1975)
*''[[Hustle (1975 film)|Hustle]]'' (1975)
*''[[Silent Movie]]'' (1976) (cameo)
*''[[Gator (film)|Gator]]'' (1976) (režiser)
*''[[Nickelodeon (film)|Nickelodeon]]'' (1976)
*''[[Smokey and the Bandit]]'' (1977)
*''[[Semi-Tough]]'' (1977)
*''[[The End (1978 film)|The End]]'' (1978) (režiser)
*''[[Hooper (film)|Hooper]]'' (1978) (producent)
*''[[Starting Over (1979 film)|Starting Over]]'' (1979)
*''[[Rough Cut (1980 film)|Rough Cut]]'' (1980)
*''[[Smokey and the Bandit II]]'' (1980)
*''[[The Cannonball Run]]'' (1981)
*''[[Paternity (film)|Paternity]]'' (1981)
*''[[Sharky's Machine (film)|Sharky's Machine]]'' (1981) (režiser)
*''[[The Best Little Whorehouse in Texas (film)|The Best Little Whorehouse in Texas]]'' (1982)
*''[[Best Friends (1982 film)|Best Friends]]'' (1982)
*''[[Six Pack (film)|Six Pack]]'' (1982)
*''[[Stroker Ace]]'' (1983)
*''[[Smokey and the Bandit Part 3]]'' (1983)
*''[[The Man Who Loved Women (1983 film)|The Man Who Loved Women]]'' (1983)
*''[[Cannonball Run II]]'' (1984)
*''[[City Heat]]'' (1984)
*''[[Stick (film)|Stick]]'' (1985) (režiser)
*''[[Uphill All the Way]]'' (1986) (cameo)
*''[[Heat (1986 film)|Heat]]'' (1986, de [[Dick Richards]])
*''[[Malone (film)|Malone]]'' (1987)
*''[[Rent-a-Cop (film)|Rent-A-Cop]]'' (1988)
*''[[Switching Channels]]'' (1988)
*''[[Physical Evidence]]'' (1989)
*''[[Breaking In]]'' (1989)
*''[[All Dogs Go to Heaven]]'' (1989) (glas)
*''[[The Player (film)|The Player]]'' (1992) (cameo)
*''[[Cop and a Half]]'' (1993)
*''[[The Maddening]]'' (1995)
*''[[Citizen Ruth]]'' (1996)
*''[[Striptease (film)|Striptease]]'' (1996)
*''[[Mad Dog Time]]'' (1996)
*''[[Meet Wally Sparks]]'' (1997)
*''[[Bean (film)|Bean]]'' (1997)
*''[[Boogie Nights]]'' (1997)
*''[[The Hunter's Moon]]'' (1999)
*''[[Pups]]'' (1999)
*''[[Big City Blues]]'' (1999)
*''[[Mystery, Alaska]]'' (1999)
*''[[The Crew]]'' (2000)
*''[[The Last Producer]]'' (2000) (režiser)
*''[[Driven]]'' (2001)
*''[[Tempted (film)|Tempted]]'' (2001)
*''[[Hotel (2001 film)|Hotel]]'' (2001)
*''[[The Hollywood Sign (film)|The Hollywood Sign]]'' (2001)
*''[[Time of the Wolf (2002 film)|Time of the Wolf]]'' (2002)
*''[[The Librarians (film)|The Librarians]]'' (2003)
*''[[Without a Paddle]]'' (2004)
*''[[The Longest Yard (2005 film)|The Longest Yard]]'' (2005)
*''[[The Dukes of Hazzard (film)|The Dukes of Hazzard]]'' (2005)
*''[[Cloud 9 (2006 film)|Cloud 9]]'' (2006)
*''[[End Game (2006 film)|End Game]]'' (2006)
*''[[Forget About It (film)|Forget About It]]'' (2006)
*''[[Grilled (film)|Grilled]]'' (2006)
*''[[Broken Bridges]]'' (2006)
*''[[Randy and The Mob]]'' (2007)
*''[[In the Name of the King]]'' (2007)
*''[[Deal (2008 film)|Deal]]'' (2008)
*''[[Delgo (film)|Delgo]]'' (2008) (glas)
*''[[A Bunch of Amateurs]]'' (2008)
*''[[Pocket Listing (film)|Pocket Listing]]'' (2014)
*[https://www.imdb.com/title/tt5836316/ The Last Movie Star] (2017)

== Bilješke ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Burt Reynolds}}
* {{IMDb name|608}}
* {{Worldcat id|lccn-n79-134867}}
* {{Charlie Rose view|5203}}
* [http://www.brift.org/ Burt Reynolds &amp; Friends Museum]
* [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878005-1,00.html &quot;Show Business: Frog Prince&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130608164155/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878005-1,00.html |date=2013-06-08 }} 'Time' August 21, 1972
* [http://heritage.fsu.edu/photos/burtatfsu.html &quot;Burt Reynolds at Florida State University&quot;]

{{Zlatni globus za glumca u TV komediji}}
{{Zlatni globus za sporednog glumca}}
{{EmmyAward KomedijaGlavniGlumac}}
{{Satellite za sporednog glumca}}

{{normativna kontrola}}

{{Lifetime|1936|2018|Reynolds, Burt}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmy nagrade za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji]]
[[Kategorija:Hollywood Walk of Fame]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca u seriji - komedija ili mjuzikl]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg sporednog glumca]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-B|URT Reynolds]]</text>
      <sha1>gijewfahfgm15sgt4erfxvce1jg865o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska Wikipedija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33353</id>
    <revision>
      <id>41263667</id>
      <parentid>41231875</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:49:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Procjena dezinformacija 2021. */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17306" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wikipedia-logo-v2-hr.svg|right|mini|250px|Logo wikipedije]]
[[Datoteka:T HT konferencija Jimmy Wales i Wikipedisti 1 listopada 2008.jpg|right|mini|250px|[[Jimmy Wales]] i hrvatski wikipedisti 2008.]]
'''Hrvatska Wikipedija''' verzija je [[Wikipedija|Wikipedije]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], započeta [[16.2.]] [[2003]]. [[8.10.]] [[2005]]., na [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dan neovisnosti]] u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Dana [[28.4.]] [[2007]]. prešla je prag od 30.000 članaka, a rujna 2013. prag od 140.000 članaka.

Trenutno ima 7.500 suradnika.

== Zajednica ==
Do 2007. godine, hrvatski suradnici sa Wikipedije su održali dva službena susreta. 
* '''Prvi''' susret održan je 9.9. 2006. u klubu ''Aquarius'' na Jarunu u [[Zagreb]]u. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
* '''Drugi''' susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10.11. 2006., također u Zagrebu. &lt;sub&gt;[[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 2.|(Izvještaj susreta)]]&lt;/sub&gt;
* '''Treći''' susret održan je 10.2. 2007. u klubu ''Aquarius'' u Zagrebu, izvještaj susreta možete naći [[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 3|ovdje]].
* '''Četvrti''' (manji) susret, održan je povodom dolaska [[:hr:Suradnik:Treecko|suradnika Treecka]] u Zagreb. &lt;sub&gt;[[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 4.|(Sve informacije u izvještaju)]]&lt;/sub&gt;

== Sadržaj ==
Zbog sličnosti [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], jedna od odlika ovih Wikipedija je kopiranje i prilagođavanje članaka sa jedne verzije Wikipedije na drugu.

== Kontroverze 2012. i 2013. ==
20. veljače 2012. Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst &quot;Nezavisna Wikipedija hrvatska&quot; u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik [[NDH]] [[Ante Pavelić]] &quot;i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi,&quot; a on je sam između ostalog napisao jedan &quot;prosječan roman&quot;, koji ipak ima &quot;veze s [[Ivo Andrić|Ivom Andrićem]]&quot;.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog &quot;željene osvete za nasilja monarhističkog režima&quot;), ali danas je &quot;demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi&quot;, a sve zbog &quot;starih [[Imperijalizam|imperijalnih]] demokracija poput [[Britanski Imperij|britanske]] i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja&quot;.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Možemo postaviti pitanje &quot;je li ipak Ustaški pokret svijesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan.&quot;&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; [[Logor Jasenovac|Jasenovac]], sabirni logor i logor smrti, &quot;morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je [[orkestar]] i razne priredbe.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Navodno je svaka radionica imala svoju [[Nogometna formacija|nogometnu momčad]] i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako.&quot; [[Maks Luburić]], zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji &quot;nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.&quot;&lt;ref name=&quot;halter&quot;&gt;{{cite web|author=Marko Gregović|publisher=h-alter.org|title=Nezavisna Wikipedija hrvatska|date=20. veljače 2012|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska|archivedate=2013-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203043602/http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

{{citat5|Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.|Marko Gregović&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt;}}

[[Datoteka:HrWiki Jutarnji refutation notice 2013-09-14.jpg|mini|Sitenotice postavljen [[:hr:Special:Diff/4163484|1. rujna 2013]]. Glasi: &quot;Službeno i javno opovrgavanje novinarskog žutila Jutarnjeg lista&quot;. Tekst je dostupan [[:hr:Wikipedija:Kafić/Arhiv 2013 9#Demanti|u arhivama]].]]
Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na hrvatskoj Wikipediji nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je ''[[Jutarnji list]]'' objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na hrvatskoj Wikipediji, koje, prema novinaru Goranu Peniću, &quot;veličaju NDH&quot;. Citirao je neke navode iz članaka: [[Ustaški pokret]] nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su [[masoni]], [[antifašizam]] je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, [[Zločini partizana u Drugom svetskom ratu|partizanskih zločina]] bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori su prozvani zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Goran Penić|publisher=Jutarnji list|title='NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije|date=10. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|archivedate=2016-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325014957/http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja [[Željko Jovanović]] koji je pozvao studente da ne čitaju hrvatsku Wikipediju zbog tendencije &quot;falsifikata&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Goran Penić|publisher=Jutarnji list|title=JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'|date=13. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/|archivedate=2013-11-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131116024017/http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Novinari i kolumnisti ''Jutarnjeg lista'' [[Boris Dežulović]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Boris Dežulović|publisher=Jutarnji list|title='Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'|date=17. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/-neprosvijecena-drustva-i-njihove-wikipedije-ureduju-neobrazovane-budale--dezulovic-o-hrvatskoj-sramoti/1126723/}}&lt;/ref&gt; i [[Jurica Pavičić]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jurica Pavičić|publisher=Jutarnji list|title='Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'|date=14. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045/|archivedate=2013-09-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130917110327/http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; dali su komentar na cijelu situaciju u gdje su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz ''Jutarnjeg lista'', nego i iz drugih izvora, kao što su [[e-novine]],&lt;ref&gt;{{cite web|author=Damjan Pavlica|publisher=e-novine|title=Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji|date=18. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html|archivedate=2013-09-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130922050529/http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma|author=Heni Erceg|url=http://tacno.net/novosti/heni-erceg-enciklopedija-kretenizma/|date=22. rujna 2013}}&lt;/ref&gt; pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.&lt;ref&gt;{{cite web| title=Как с помощью «Википедии» отменить геноцид, концлагеря и нацистов| url=http://slon.ru/world/kak_s_pomoshchyu_vikipedii_otmenit_genotsid_kontslagerya_i_natsistov-996399.xhtml| publisher=slon.ru|date=26.9. 2013| author= Maxim Samorukov}}&lt;/ref&gt;

Jedan članak, &quot;Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. - 2012.&quot; - koji je pregledao stanoviti administrator hrvatske Wikipedije - sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, [[teorija zavjere]] i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.&lt;ref&gt;{{cite web| title=Urnebes na HR Wiki: Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'| url=http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/304455/Sokantan-tekst-o-specijalnom-ratu-protiv-Hrvatske.html| date=13.12. 2013| author=Nenad Jarić Dauenhauer| publisher=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Na Wikipediji članak o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'| url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-wikipediji-clanak-o-specijalnom-ratu-protiv-hrvatske-908986| date=13.12. 2013| author=Bojan Arežina| publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Glazbenici uključeni u 'Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.–2012.'| url=http://www.muzika.hr/clanak/44368/bis/glazbenici-ukljuceni-u-specijalni-rat-protiv-hrvatske-19952012.aspx| date=13.12. 2013| publisher=Muzika.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Na Wikipediji članak o ‘specijalnom ratu protiv Hrvatske’| date=14.1.2 2013| url=http://poskok.info/wp/?p=72652| publisher=poskok.info}}&lt;/ref&gt;

26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za smjenu trojice administratora hrvatske Wikipedije koji su imali najviše prigovora na meta-wikiju (SpeedyGonsales, Kubura i Željko), ali su tijesnom većinom od oko 53-55% glasova dobili povjerenje mjesne zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje|publisher=tportal|url=http://www.tportal.hr/scitech/tehno/296338/Unatoc-optuzbi-za-desnicarenje-admini-Wikipedije-dobili-povjerenje.html|date=3. listopada 2013}}&lt;/ref&gt; 

Ipak, zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju je pokrenut [https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Conduct#Incidents_including_multiple_admins zahtjev za mišljenje Stewarda o ponašanju administratora].

== Procjena dezinformacija 2021. ==
[[Datoteka:Croatian WP Disinformation Assessment - Final Report - HR-HR.pdf|mini|Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji, izvješće objavljeno u lipnju 2021. godine]]
Godine 2021. [[Wikimedia Foundation]] objavila je oglas za radno mjesto &quot;Ocjenjivača dezinformacija&quot;, s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na hrvatskoj Wikipediji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/wikipedija-u-obracunu-s-dezinformacijama-na-hrvatskom-objavili-oglas-za-novo-radno-mjesto-20210113|title=Wikipedija u obračunu s dezinformacijama na hrvatskom: Objavili oglas za novo radno mjesto|website=tportal.hr|access-date=31. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2021. napravljen je niz izmjena kako bi se uklonio administrativni pristup skupini urednika koji se smatraju odgovornima za cijelu aferu, a imena nekih od njih objavljena su i u hrvatskim medijima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-wikipedija-konacno-prestaje-biti-ustasko-ruglo/2262043.aspx |title=Hrvatska Wikipedija konačno prestaje biti ustaško ruglo |first=Nenad |last=Jarić Dauenahuer |date=23 March 2021 |access-date=10 July 2021 |work=[[Index.hr]] |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedan od njih razotkriven je kao urednik poznatog ultradesničarskog web portala.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.portalnovosti.com/pocetak-kraja-endehapedije |date=16 March 2021 |access-date=10 July 2021 |first=Lovro |last=Krnić |title=Početak kraja Endehapedije |newspaper=[[Novosti (Croatia)|Novosti]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;

U lipnju 2021. Wikimedia je objavila svoju [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021/sh|Procjenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji]]. Zaključeno je da je &quot;skupina administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku (Hr.WP) imala nedopuštenu ''de facto'' kontrolu nad projektom najmanje od 2011. do 2020. Tijekom tog vremena, grupa je namjerno iskrivljivala sadržaj prikazan u člancima Wikipedije na hrvatskom jeziku u način koji je odgovarao narativima političkih organizacija i skupina koje se šire mogu definirati kao hrvatska radikalna desnica.&quot; Prema procjeni, administratori su zlorabili svoju ovlast da zabrane disidente i selektivno su provodili i kršili pravila, što je rezultiralo zarobljavanjem projekta.&quot;

==Rang==
2006., Hrvatska Wikipedija bila je po broju članaka na 32. mjestu u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web| title=List of Wikipedias| publisher=Wikimedia| url=http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060204035946/http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias| archivedate=2006-02-04| access-date=2015-10-08| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Do 2015., spala je [https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias na 41. mjesto], čime je izgubila devet mjesta za devet godina.

==== Medijska recepcija i istraživanja ====
Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.&lt;ref&gt;Prilog na emisiji RTL Direkt, voditelj Zoran Šprajc: [https://vijesti.rtl.hr/video/vijesti/248517/17-rodjendan-enciklopedije-koju-mogu-pisati-svi-dokazano-92-hrvatske-wikipedije-je-tocno/ ''17. rođendan enciklopedije koju mogu pisati svi: dokazano - 92% hrvatske Wikipedije je točno''], RTL, 15. siječnja 2018. Pristupljeno 16. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2020. i 2021. započele su prve organizirane edukacijske, zagovaračke i produkcijske akcije umjerene na dopunjavanje manjkavih sadržajâ o rodu i seksualnosti, te civilnom društvu koje je (su)organizirala [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW inicijativa]], a o kojima su povremeno izvještavali mediji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Povezivanje iskustava i dijeljenje znanja|url=https://kulturpunkt.hr/content/povezivanje-iskustava-i-dijeljenje-znanja|access-date=2021-10-02|website=kulturpunkt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wikimedijima za ljudska prava|url=http://arhiva.h-alter.org/vijesti/wikimedijima-za-ljudska-prava|access-date=2021-10-02|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Participacijom protiv diskriminacije|url=https://kulturpunkt.hr/content/participacijom-protiv-diskriminacije|access-date=2021-10-02|website=kulturpunkt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kako je RODA okupila pedesetak žena koje uređuju Wikipediju|url=https://www.nacional.hr/kako-je-roda-okupila-pedesetak-zena-koje-ureduju-wikipediju/|access-date=2021-10-02|website=NACIONAL.HR|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

* [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatska ''Wikipedia'']]
** [[bosanska Wikipedia|bosanska ''Wikipedia'']]
** [[crnogorska Wikipedia|crnogorska ''Wikipedia'']]
** [[srpska Wikipedia|srpska ''Wikipedia'']]

== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Croatian Wikipedia}}
* [http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije Hrvatski junaci Wikipedije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091203082057/http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije |date=2009-12-03 }} [[Nacional]], 2005.
* [[Ante Tomić]]: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Komentatori/AnteTomic/tabid/330/articleType/ArticleView/articleId/191538/Ante-Tomi-Miljenko-pria-o-jednom-narodu.aspx Kolumna o opisu Miljenka Jergovića na hrvatskoj Wikipediji] 
* [http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/ Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021172446/http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/ |date=2012-10-21 }} [[Jutarnji list]], 2007.
===Meta-Wiki===
*[https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Content Popis pristranog i kontroverznog sadržaja na Hrvatskoj Wikipediji] (2013)
*[https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Conduct Popis upitnih postupaka administratora na Hrvatskoj Wikipediji] (2013)

{{interwiki|code=hr}}

{{Wikipedije}}

[[Kategorija:Wikipedije na raznim jezicima]]</text>
      <sha1>47mvf298q7qgp0cuu4ft7bzjhjb5v3m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263668</id>
      <parentid>41263667</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:51:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Procjena dezinformacija 2021. */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17305" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wikipedia-logo-v2-hr.svg|right|mini|250px|Logo wikipedije]]
[[Datoteka:T HT konferencija Jimmy Wales i Wikipedisti 1 listopada 2008.jpg|right|mini|250px|[[Jimmy Wales]] i hrvatski wikipedisti 2008.]]
'''Hrvatska Wikipedija''' verzija je [[Wikipedija|Wikipedije]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], započeta [[16.2.]] [[2003]]. [[8.10.]] [[2005]]., na [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dan neovisnosti]] u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Dana [[28.4.]] [[2007]]. prešla je prag od 30.000 članaka, a rujna 2013. prag od 140.000 članaka.

Trenutno ima 7.500 suradnika.

== Zajednica ==
Do 2007. godine, hrvatski suradnici sa Wikipedije su održali dva službena susreta. 
* '''Prvi''' susret održan je 9.9. 2006. u klubu ''Aquarius'' na Jarunu u [[Zagreb]]u. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
* '''Drugi''' susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10.11. 2006., također u Zagrebu. &lt;sub&gt;[[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 2.|(Izvještaj susreta)]]&lt;/sub&gt;
* '''Treći''' susret održan je 10.2. 2007. u klubu ''Aquarius'' u Zagrebu, izvještaj susreta možete naći [[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 3|ovdje]].
* '''Četvrti''' (manji) susret, održan je povodom dolaska [[:hr:Suradnik:Treecko|suradnika Treecka]] u Zagreb. &lt;sub&gt;[[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 4.|(Sve informacije u izvještaju)]]&lt;/sub&gt;

== Sadržaj ==
Zbog sličnosti [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], jedna od odlika ovih Wikipedija je kopiranje i prilagođavanje članaka sa jedne verzije Wikipedije na drugu.

== Kontroverze 2012. i 2013. ==
20. veljače 2012. Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst &quot;Nezavisna Wikipedija hrvatska&quot; u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik [[NDH]] [[Ante Pavelić]] &quot;i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi,&quot; a on je sam između ostalog napisao jedan &quot;prosječan roman&quot;, koji ipak ima &quot;veze s [[Ivo Andrić|Ivom Andrićem]]&quot;.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog &quot;željene osvete za nasilja monarhističkog režima&quot;), ali danas je &quot;demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi&quot;, a sve zbog &quot;starih [[Imperijalizam|imperijalnih]] demokracija poput [[Britanski Imperij|britanske]] i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja&quot;.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Možemo postaviti pitanje &quot;je li ipak Ustaški pokret svijesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan.&quot;&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; [[Logor Jasenovac|Jasenovac]], sabirni logor i logor smrti, &quot;morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je [[orkestar]] i razne priredbe.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Navodno je svaka radionica imala svoju [[Nogometna formacija|nogometnu momčad]] i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako.&quot; [[Maks Luburić]], zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji &quot;nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.&quot;&lt;ref name=&quot;halter&quot;&gt;{{cite web|author=Marko Gregović|publisher=h-alter.org|title=Nezavisna Wikipedija hrvatska|date=20. veljače 2012|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska|archivedate=2013-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203043602/http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

{{citat5|Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.|Marko Gregović&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt;}}

[[Datoteka:HrWiki Jutarnji refutation notice 2013-09-14.jpg|mini|Sitenotice postavljen [[:hr:Special:Diff/4163484|1. rujna 2013]]. Glasi: &quot;Službeno i javno opovrgavanje novinarskog žutila Jutarnjeg lista&quot;. Tekst je dostupan [[:hr:Wikipedija:Kafić/Arhiv 2013 9#Demanti|u arhivama]].]]
Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na hrvatskoj Wikipediji nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je ''[[Jutarnji list]]'' objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na hrvatskoj Wikipediji, koje, prema novinaru Goranu Peniću, &quot;veličaju NDH&quot;. Citirao je neke navode iz članaka: [[Ustaški pokret]] nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su [[masoni]], [[antifašizam]] je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, [[Zločini partizana u Drugom svetskom ratu|partizanskih zločina]] bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori su prozvani zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Goran Penić|publisher=Jutarnji list|title='NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije|date=10. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|archivedate=2016-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325014957/http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja [[Željko Jovanović]] koji je pozvao studente da ne čitaju hrvatsku Wikipediju zbog tendencije &quot;falsifikata&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Goran Penić|publisher=Jutarnji list|title=JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'|date=13. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/|archivedate=2013-11-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131116024017/http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Novinari i kolumnisti ''Jutarnjeg lista'' [[Boris Dežulović]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Boris Dežulović|publisher=Jutarnji list|title='Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'|date=17. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/-neprosvijecena-drustva-i-njihove-wikipedije-ureduju-neobrazovane-budale--dezulovic-o-hrvatskoj-sramoti/1126723/}}&lt;/ref&gt; i [[Jurica Pavičić]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jurica Pavičić|publisher=Jutarnji list|title='Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'|date=14. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045/|archivedate=2013-09-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130917110327/http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; dali su komentar na cijelu situaciju u gdje su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz ''Jutarnjeg lista'', nego i iz drugih izvora, kao što su [[e-novine]],&lt;ref&gt;{{cite web|author=Damjan Pavlica|publisher=e-novine|title=Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji|date=18. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html|archivedate=2013-09-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130922050529/http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma|author=Heni Erceg|url=http://tacno.net/novosti/heni-erceg-enciklopedija-kretenizma/|date=22. rujna 2013}}&lt;/ref&gt; pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.&lt;ref&gt;{{cite web| title=Как с помощью «Википедии» отменить геноцид, концлагеря и нацистов| url=http://slon.ru/world/kak_s_pomoshchyu_vikipedii_otmenit_genotsid_kontslagerya_i_natsistov-996399.xhtml| publisher=slon.ru|date=26.9. 2013| author= Maxim Samorukov}}&lt;/ref&gt;

Jedan članak, &quot;Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. - 2012.&quot; - koji je pregledao stanoviti administrator hrvatske Wikipedije - sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, [[teorija zavjere]] i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.&lt;ref&gt;{{cite web| title=Urnebes na HR Wiki: Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'| url=http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/304455/Sokantan-tekst-o-specijalnom-ratu-protiv-Hrvatske.html| date=13.12. 2013| author=Nenad Jarić Dauenhauer| publisher=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Na Wikipediji članak o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'| url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-wikipediji-clanak-o-specijalnom-ratu-protiv-hrvatske-908986| date=13.12. 2013| author=Bojan Arežina| publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Glazbenici uključeni u 'Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.–2012.'| url=http://www.muzika.hr/clanak/44368/bis/glazbenici-ukljuceni-u-specijalni-rat-protiv-hrvatske-19952012.aspx| date=13.12. 2013| publisher=Muzika.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Na Wikipediji članak o ‘specijalnom ratu protiv Hrvatske’| date=14.1.2 2013| url=http://poskok.info/wp/?p=72652| publisher=poskok.info}}&lt;/ref&gt;

26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za smjenu trojice administratora hrvatske Wikipedije koji su imali najviše prigovora na meta-wikiju (SpeedyGonsales, Kubura i Željko), ali su tijesnom većinom od oko 53-55% glasova dobili povjerenje mjesne zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje|publisher=tportal|url=http://www.tportal.hr/scitech/tehno/296338/Unatoc-optuzbi-za-desnicarenje-admini-Wikipedije-dobili-povjerenje.html|date=3. listopada 2013}}&lt;/ref&gt; 

Ipak, zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju je pokrenut [https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Conduct#Incidents_including_multiple_admins zahtjev za mišljenje Stewarda o ponašanju administratora].

== Procjena dezinformacija 2021. ==
[[Datoteka:Croatian WP Disinformation Assessment - Final Report - HR-HR.pdf|mini|Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji, izvješće objavljeno u lipnju 2021. godine]]
Godine 2021. [[Wikimedia Foundation]] objavila je oglas za radno mjesto &quot;Ocjenjivača dezinformacija&quot;, s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na hrvatskoj Wikipediji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/wikipedija-u-obracunu-s-dezinformacijama-na-hrvatskom-objavili-oglas-za-novo-radno-mjesto-20210113|title=Wikipedija u obračunu s dezinformacijama na hrvatskom: Objavili oglas za novo radno mjesto|website=tportal.hr|access-date=31. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2021. napravljen je niz izmjena kako bi se uklonio administrativni pristup skupini urednika koji se smatraju odgovornima za cijelu aferu, a imena nekih od njih objavljena su i u hrvatskim medijima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-wikipedija-konacno-prestaje-biti-ustasko-ruglo/2262043.aspx |title=Hrvatska Wikipedija konačno prestaje biti ustaško ruglo |first=Nenad |last=Jarić Dauenahuer |date=23 March 2021 |access-date=10 July 2021 |work=[[Index.hr]] |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedan od njih razotkriven je kao urednik poznatog ultradesničarskog web portala.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.portalnovosti.com/pocetak-kraja-endehapedije |date=16 March 2021 |access-date=10 July 2021 |first=Lovro |last=Krnić |title=Početak kraja Endehapedije |newspaper=[[Novosti (Croatia)|Novosti]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;

U lipnju 2021. Wikimedia je objavila svoju [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021/sh|Procjenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji]]. Zaključeno je da je &quot;skupina administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku (Hr.WP) imala nedopuštenu ''de facto'' kontrolu nad projektom najmanje od 2011. do 2020. Tijekom tog vremena, grupa je namjerno iskrivljivala sadržaj prikazan u člancima Wikipedije na hrvatskom jeziku u način koji je odgovarao narativima političkih organizacija i skupina koje se šire mogu definirati kao hrvatska radikalna desnica.&quot; Prema procjeni, administratori su zlorabili svoju ovlast da zabrane disidente i selektivno su provodili i kršili pravila, što je rezultiralo zarobljavanjem projekta.

==Rang==
2006., Hrvatska Wikipedija bila je po broju članaka na 32. mjestu u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web| title=List of Wikipedias| publisher=Wikimedia| url=http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060204035946/http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias| archivedate=2006-02-04| access-date=2015-10-08| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Do 2015., spala je [https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias na 41. mjesto], čime je izgubila devet mjesta za devet godina.

==== Medijska recepcija i istraživanja ====
Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.&lt;ref&gt;Prilog na emisiji RTL Direkt, voditelj Zoran Šprajc: [https://vijesti.rtl.hr/video/vijesti/248517/17-rodjendan-enciklopedije-koju-mogu-pisati-svi-dokazano-92-hrvatske-wikipedije-je-tocno/ ''17. rođendan enciklopedije koju mogu pisati svi: dokazano - 92% hrvatske Wikipedije je točno''], RTL, 15. siječnja 2018. Pristupljeno 16. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2020. i 2021. započele su prve organizirane edukacijske, zagovaračke i produkcijske akcije umjerene na dopunjavanje manjkavih sadržajâ o rodu i seksualnosti, te civilnom društvu koje je (su)organizirala [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW inicijativa]], a o kojima su povremeno izvještavali mediji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Povezivanje iskustava i dijeljenje znanja|url=https://kulturpunkt.hr/content/povezivanje-iskustava-i-dijeljenje-znanja|access-date=2021-10-02|website=kulturpunkt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wikimedijima za ljudska prava|url=http://arhiva.h-alter.org/vijesti/wikimedijima-za-ljudska-prava|access-date=2021-10-02|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Participacijom protiv diskriminacije|url=https://kulturpunkt.hr/content/participacijom-protiv-diskriminacije|access-date=2021-10-02|website=kulturpunkt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kako je RODA okupila pedesetak žena koje uređuju Wikipediju|url=https://www.nacional.hr/kako-je-roda-okupila-pedesetak-zena-koje-ureduju-wikipediju/|access-date=2021-10-02|website=NACIONAL.HR|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

* [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatska ''Wikipedia'']]
** [[bosanska Wikipedia|bosanska ''Wikipedia'']]
** [[crnogorska Wikipedia|crnogorska ''Wikipedia'']]
** [[srpska Wikipedia|srpska ''Wikipedia'']]

== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Croatian Wikipedia}}
* [http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije Hrvatski junaci Wikipedije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091203082057/http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije |date=2009-12-03 }} [[Nacional]], 2005.
* [[Ante Tomić]]: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Komentatori/AnteTomic/tabid/330/articleType/ArticleView/articleId/191538/Ante-Tomi-Miljenko-pria-o-jednom-narodu.aspx Kolumna o opisu Miljenka Jergovića na hrvatskoj Wikipediji] 
* [http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/ Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021172446/http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/ |date=2012-10-21 }} [[Jutarnji list]], 2007.
===Meta-Wiki===
*[https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Content Popis pristranog i kontroverznog sadržaja na Hrvatskoj Wikipediji] (2013)
*[https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Conduct Popis upitnih postupaka administratora na Hrvatskoj Wikipediji] (2013)

{{interwiki|code=hr}}

{{Wikipedije}}

[[Kategorija:Wikipedije na raznim jezicima]]</text>
      <sha1>2og34mgjougb34umuur82dboequ5la6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263669</id>
      <parentid>41263668</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:55:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Meta-Wiki */ [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021/sh|Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji]] (2021)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17369" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wikipedia-logo-v2-hr.svg|right|mini|250px|Logo wikipedije]]
[[Datoteka:T HT konferencija Jimmy Wales i Wikipedisti 1 listopada 2008.jpg|right|mini|250px|[[Jimmy Wales]] i hrvatski wikipedisti 2008.]]
'''Hrvatska Wikipedija''' verzija je [[Wikipedija|Wikipedije]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], započeta [[16.2.]] [[2003]]. [[8.10.]] [[2005]]., na [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dan neovisnosti]] u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Dana [[28.4.]] [[2007]]. prešla je prag od 30.000 članaka, a rujna 2013. prag od 140.000 članaka.

Trenutno ima 7.500 suradnika.

== Zajednica ==
Do 2007. godine, hrvatski suradnici sa Wikipedije su održali dva službena susreta. 
* '''Prvi''' susret održan je 9.9. 2006. u klubu ''Aquarius'' na Jarunu u [[Zagreb]]u. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
* '''Drugi''' susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10.11. 2006., također u Zagrebu. &lt;sub&gt;[[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 2.|(Izvještaj susreta)]]&lt;/sub&gt;
* '''Treći''' susret održan je 10.2. 2007. u klubu ''Aquarius'' u Zagrebu, izvještaj susreta možete naći [[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 3|ovdje]].
* '''Četvrti''' (manji) susret, održan je povodom dolaska [[:hr:Suradnik:Treecko|suradnika Treecka]] u Zagreb. &lt;sub&gt;[[:hr:Wikipedija:Susreti Wikipedista/Izvještaj 4.|(Sve informacije u izvještaju)]]&lt;/sub&gt;

== Sadržaj ==
Zbog sličnosti [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskih jezika]], jedna od odlika ovih Wikipedija je kopiranje i prilagođavanje članaka sa jedne verzije Wikipedije na drugu.

== Kontroverze 2012. i 2013. ==
20. veljače 2012. Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst &quot;Nezavisna Wikipedija hrvatska&quot; u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik [[NDH]] [[Ante Pavelić]] &quot;i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi,&quot; a on je sam između ostalog napisao jedan &quot;prosječan roman&quot;, koji ipak ima &quot;veze s [[Ivo Andrić|Ivom Andrićem]]&quot;.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog &quot;željene osvete za nasilja monarhističkog režima&quot;), ali danas je &quot;demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi&quot;, a sve zbog &quot;starih [[Imperijalizam|imperijalnih]] demokracija poput [[Britanski Imperij|britanske]] i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja&quot;.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Možemo postaviti pitanje &quot;je li ipak Ustaški pokret svijesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan.&quot;&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; [[Logor Jasenovac|Jasenovac]], sabirni logor i logor smrti, &quot;morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je [[orkestar]] i razne priredbe.&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt; Navodno je svaka radionica imala svoju [[Nogometna formacija|nogometnu momčad]] i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako.&quot; [[Maks Luburić]], zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji &quot;nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.&quot;&lt;ref name=&quot;halter&quot;&gt;{{cite web|author=Marko Gregović|publisher=h-alter.org|title=Nezavisna Wikipedija hrvatska|date=20. veljače 2012|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska|archivedate=2013-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203043602/http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

{{citat5|Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.|Marko Gregović&lt;ref name=&quot;halter&quot;/&gt;}}

[[Datoteka:HrWiki Jutarnji refutation notice 2013-09-14.jpg|mini|Sitenotice postavljen [[:hr:Special:Diff/4163484|1. rujna 2013]]. Glasi: &quot;Službeno i javno opovrgavanje novinarskog žutila Jutarnjeg lista&quot;. Tekst je dostupan [[:hr:Wikipedija:Kafić/Arhiv 2013 9#Demanti|u arhivama]].]]
Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na hrvatskoj Wikipediji nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je ''[[Jutarnji list]]'' objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na hrvatskoj Wikipediji, koje, prema novinaru Goranu Peniću, &quot;veličaju NDH&quot;. Citirao je neke navode iz članaka: [[Ustaški pokret]] nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su [[masoni]], [[antifašizam]] je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, [[Zločini partizana u Drugom svetskom ratu|partizanskih zločina]] bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori su prozvani zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Goran Penić|publisher=Jutarnji list|title='NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije|date=10. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|archivedate=2016-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325014957/http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja [[Željko Jovanović]] koji je pozvao studente da ne čitaju hrvatsku Wikipediju zbog tendencije &quot;falsifikata&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Goran Penić|publisher=Jutarnji list|title=JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'|date=13. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/|archivedate=2013-11-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131116024017/http://www.jutarnji.hr/jovanovic-pozvao-na-bojkot-hrvatske-wikipedije--velik-dio-sadrzaja-znanstveno-dvojben-i-falsificiran-/1125952/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Novinari i kolumnisti ''Jutarnjeg lista'' [[Boris Dežulović]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Boris Dežulović|publisher=Jutarnji list|title='Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'|date=17. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/-neprosvijecena-drustva-i-njihove-wikipedije-ureduju-neobrazovane-budale--dezulovic-o-hrvatskoj-sramoti/1126723/}}&lt;/ref&gt; i [[Jurica Pavičić]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jurica Pavičić|publisher=Jutarnji list|title='Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'|date=14. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045/|archivedate=2013-09-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130917110327/http://www.jutarnji.hr/komentar-jurice-pavicica--tko-se-osim-nas-mlati-na-tenisu-i-i-wikipediji-/1126045|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; dali su komentar na cijelu situaciju u gdje su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz ''Jutarnjeg lista'', nego i iz drugih izvora, kao što su [[e-novine]],&lt;ref&gt;{{cite web|author=Damjan Pavlica|publisher=e-novine|title=Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji|date=18. rujna 2013|accessdate=21. rujna 2013|url=http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html|archivedate=2013-09-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130922050529/http://www.e-novine.com/drustvo/90915-Poricatelji-genocida-hrvatskoj-Wikipediji.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma|author=Heni Erceg|url=http://tacno.net/novosti/heni-erceg-enciklopedija-kretenizma/|date=22. rujna 2013}}&lt;/ref&gt; pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.&lt;ref&gt;{{cite web| title=Как с помощью «Википедии» отменить геноцид, концлагеря и нацистов| url=http://slon.ru/world/kak_s_pomoshchyu_vikipedii_otmenit_genotsid_kontslagerya_i_natsistov-996399.xhtml| publisher=slon.ru|date=26.9. 2013| author= Maxim Samorukov}}&lt;/ref&gt;

Jedan članak, &quot;Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. - 2012.&quot; - koji je pregledao stanoviti administrator hrvatske Wikipedije - sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, [[teorija zavjere]] i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.&lt;ref&gt;{{cite web| title=Urnebes na HR Wiki: Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'| url=http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/304455/Sokantan-tekst-o-specijalnom-ratu-protiv-Hrvatske.html| date=13.12. 2013| author=Nenad Jarić Dauenhauer| publisher=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Na Wikipediji članak o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'| url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-wikipediji-clanak-o-specijalnom-ratu-protiv-hrvatske-908986| date=13.12. 2013| author=Bojan Arežina| publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Glazbenici uključeni u 'Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.–2012.'| url=http://www.muzika.hr/clanak/44368/bis/glazbenici-ukljuceni-u-specijalni-rat-protiv-hrvatske-19952012.aspx| date=13.12. 2013| publisher=Muzika.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title=Na Wikipediji članak o ‘specijalnom ratu protiv Hrvatske’| date=14.1.2 2013| url=http://poskok.info/wp/?p=72652| publisher=poskok.info}}&lt;/ref&gt;

26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za smjenu trojice administratora hrvatske Wikipedije koji su imali najviše prigovora na meta-wikiju (SpeedyGonsales, Kubura i Željko), ali su tijesnom većinom od oko 53-55% glasova dobili povjerenje mjesne zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje|publisher=tportal|url=http://www.tportal.hr/scitech/tehno/296338/Unatoc-optuzbi-za-desnicarenje-admini-Wikipedije-dobili-povjerenje.html|date=3. listopada 2013}}&lt;/ref&gt; 

Ipak, zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju je pokrenut [https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/2013_issues_on_Croatian_Wikipedia/Evidence/Conduct#Incidents_including_multiple_admins zahtjev za mišljenje Stewarda o ponašanju administratora].

== Procjena dezinformacija 2021. ==
[[Datoteka:Croatian WP Disinformation Assessment - Final Report - HR-HR.pdf|mini|Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji, izvješće objavljeno u lipnju 2021. godine]]
Godine 2021. [[Wikimedia Foundation]] objavila je oglas za radno mjesto &quot;Ocjenjivača dezinformacija&quot;, s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na hrvatskoj Wikipediji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/wikipedija-u-obracunu-s-dezinformacijama-na-hrvatskom-objavili-oglas-za-novo-radno-mjesto-20210113|title=Wikipedija u obračunu s dezinformacijama na hrvatskom: Objavili oglas za novo radno mjesto|website=tportal.hr|access-date=31. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2021. napravljen je niz izmjena kako bi se uklonio administrativni pristup skupini urednika koji se smatraju odgovornima za cijelu aferu, a imena nekih od njih objavljena su i u hrvatskim medijima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-wikipedija-konacno-prestaje-biti-ustasko-ruglo/2262043.aspx |title=Hrvatska Wikipedija konačno prestaje biti ustaško ruglo |first=Nenad |last=Jarić Dauenahuer |date=23 March 2021 |access-date=10 July 2021 |work=[[Index.hr]] |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedan od njih razotkriven je kao urednik poznatog ultradesničarskog web portala.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.portalnovosti.com/pocetak-kraja-endehapedije |date=16 March 2021 |access-date=10 July 2021 |first=Lovro |last=Krnić |title=Početak kraja Endehapedije |newspaper=[[Novosti (Croatia)|Novosti]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;

U lipnju 2021. Wikimedia je objavila svoju [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021/sh|Procjenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji]]. Zaključeno je da je &quot;skupina administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku (Hr.WP) imala nedopuštenu ''de facto'' kontrolu nad projektom najmanje od 2011. do 2020. Tijekom tog vremena, grupa je namjerno iskrivljivala sadržaj prikazan u člancima Wikipedije na hrvatskom jeziku u način koji je odgovarao narativima političkih organizacija i skupina koje se šire mogu definirati kao hrvatska radikalna desnica.&quot; Prema procjeni, administratori su zlorabili svoju ovlast da zabrane disidente i selektivno su provodili i kršili pravila, što je rezultiralo zarobljavanjem projekta.

==Rang==
2006., Hrvatska Wikipedija bila je po broju članaka na 32. mjestu u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web| title=List of Wikipedias| publisher=Wikimedia| url=http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060204035946/http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias| archivedate=2006-02-04| access-date=2015-10-08| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Do 2015., spala je [https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias na 41. mjesto], čime je izgubila devet mjesta za devet godina.

==== Medijska recepcija i istraživanja ====
Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.&lt;ref&gt;Prilog na emisiji RTL Direkt, voditelj Zoran Šprajc: [https://vijesti.rtl.hr/video/vijesti/248517/17-rodjendan-enciklopedije-koju-mogu-pisati-svi-dokazano-92-hrvatske-wikipedije-je-tocno/ ''17. rođendan enciklopedije koju mogu pisati svi: dokazano - 92% hrvatske Wikipedije je točno''], RTL, 15. siječnja 2018. Pristupljeno 16. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2020. i 2021. započele su prve organizirane edukacijske, zagovaračke i produkcijske akcije umjerene na dopunjavanje manjkavih sadržajâ o rodu i seksualnosti, te civilnom društvu koje je (su)organizirala [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW inicijativa]], a o kojima su povremeno izvještavali mediji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Povezivanje iskustava i dijeljenje znanja|url=https://kulturpunkt.hr/content/povezivanje-iskustava-i-dijeljenje-znanja|access-date=2021-10-02|website=kulturpunkt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wikimedijima za ljudska prava|url=http://arhiva.h-alter.org/vijesti/wikimedijima-za-ljudska-prava|access-date=2021-10-02|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Participacijom protiv diskriminacije|url=https://kulturpunkt.hr/content/participacijom-protiv-diskriminacije|access-date=2021-10-02|website=kulturpunkt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kako je RODA okupila pedesetak žena koje uređuju Wikipediju|url=https://www.nacional.hr/kako-je-roda-okupila-pedesetak-zena-koje-ureduju-wikipediju/|access-date=2021-10-02|website=NACIONAL.HR|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

* [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatska ''Wikipedia'']]
** [[bosanska Wikipedia|bosanska ''Wikipedia'']]
** [[crnogorska Wikipedia|crnogorska ''Wikipedia'']]
** [[srpska Wikipedia|srpska ''Wikipedia'']]

== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Croatian Wikipedia}}
* [http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije Hrvatski junaci Wikipedije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091203082057/http://www.nacional.hr/clanak/22032/hrvatski-junaci-wikipedije |date=2009-12-03 }} [[Nacional]], 2005.
* [[Ante Tomić]]: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Komentatori/AnteTomic/tabid/330/articleType/ArticleView/articleId/191538/Ante-Tomi-Miljenko-pria-o-jednom-narodu.aspx Kolumna o opisu Miljenka Jergovića na hrvatskoj Wikipediji] 
* [http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/ Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021172446/http://www.jutarnji.hr/hrvati-koji-pisu-najvecu-svjetsku-enciklopediju/213584/ |date=2012-10-21 }} [[Jutarnji list]], 2007.
===Meta-Wiki===
{{interwiki|code=hr}}
* [[:m:Requests for comment/2013 issues on Croatian Wikipedia/Evidence/Content|Popis pristranog i kontroverznog sadržaja na Hrvatskoj Wikipediji]] (2013)
* [[:m:Requests for comment/2013 issues on Croatian Wikipedia/Evidence/Conduct|Popis upitnih postupaka administratora na Hrvatskoj Wikipediji]] (2013)
* [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021/sh|Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji]] (2021)

{{Wikipedije}}

[[Kategorija:Wikipedije na raznim jezicima]]</text>
      <sha1>a2r2n6bkbyraoj7k2eup48fmrcytvp8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carpentarijski zaliv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38654</id>
    <revision>
      <id>41263560</id>
      <parentid>40904774</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:46:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5274" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gulf of Carpentaria map.png|mini|desno|Carpentarijski zaliv na mapi]]
'''Carpentarijski zaliv''' je veliko, plitko more na severu [[Australija|Australije]]. Na severu se graniči sa [[Arafursko more|Arafurskim morem]]. Severna granica se generalno definiše kao linija Slade Point u [[Queensland]]u, na severoistoku, do Cape Arnhema na zapadu.

Uz obalu, zaliv je širok 590 km, i dalje ka jugu, 675 km. Dužina sever-jug prelazi 700 km. Ukupna površina je 300.000 km². Prosečna dubina je između 55 i 66 metara i ne prelazi 82 metra&lt;ref&gt;{{cite web|title=NORTH COAST OF AUSTRALIA—GULF OF CARPENT ARIA|url=https://permanent.access.gpo.gov/websites/pollux/pollux.nss.nima.mil/NAV_PUBS/SD/pub175/175sec01.pdf|accessdate=13. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;. Iznos amplitude morskih doba je u Carpentarijskom zalivu od dva do tri metra. 

Tokom poslednjem [[Ledeno doba|ledenog doba]], pre oko 18.000 godina, Carpentarijski zaliv bio je suv, jer je globalni nivo Svetskog mora bio za 120 metara niži od sadašnjeg. U to vreme veliko i plitko jezero okupiralo je središte basena.

== Evropska istraživanja ==
Prvi poznati Evropljanjin koji je posetio ovaj region je bio holandski istraživač Willem Janszoon tokom [[1605]]. godine&lt;ref&gt;{{cite web|title=Willem Janszoon|url=http://www.nla.gov.au/exhibitions/southland/Char-Willem_Janszoon.html|accessdate=13. 7. 2017|archive-date=2006-09-14|archive-url=http://pandora.nla.gov.au/pan/60542/20060914-0000/www.nla.gov.au/exhibitions/southland/Char-Willem_Janszoon.html|dead-url=}}&lt;/ref&gt;. Njegov zemljak Jan Carstenszoon, tokom obilaska zaliva [[1623]]. godine , nazvao ga je u čast guvernara [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemske istočne Indije]] - Pietera de Carpentiera. [[Abel Tasman|Abel Tasman]] je takođe istraživao obalu [[1644]]. godine. 

Region je posle detaljnijih istraživanja mapiran zahvaljujući Matthewu Flindersu [[1802]]. i [[1803]]. godine. Prva velika ekspedicija do zaliva je bila Burkeova i Willsova ekspedicija koju je vodio Robert O’Hara Burke i William John Wills koji je napustio grad [[Melbourne]] u avgustu 1860. godine i stigao do reke Bynoe u Queenslandu, u februaru [[1861]]. godine&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Burke and Wills Expedition|url=http://www.burkeandwills.net.au/index.php|accessdate=13. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;.

== Geografija ==
[[Datoteka:Bentinck Island 01.jpg|mini|desno|250p|Zaliv iz vazduha]]
Zemlja oko zaliva je uglavnom ravna i niska. Na zapadu je [[Arnhemova zemlja]], Top End (krajnji sever) i ostrvo Groote Eylandt, najveće ostrvo u zalivu. Na istoku je poluostrvo Cape York i [[Torresov prolaz]] koji se nastavlja na [[Koralno more]]. Područje na jugu poznato je pod imenom Zalivska regija.

[[Klima]] je topla i vlažna sa izražena dva godišnja doba. Sušna sezona traje od [[april]]a do [[Novembar|novembra]] i odlikuje se jugoistočnim do istočnim vetrovima što je uzrokovano premeštanjem polja visokog vazdušnog pritiska ka jugu. Vlažna sezona traje od [[Decembar|decembra]] do [[mart]]a. Većina godišnjih padavina je koncentrisana u ovom delu godine. Zaliv je sklon [[Tropski ciklon|tropskim ciklonima]] između novembra i aprila&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Harris|first1=P.T.|last2=Heap|first2=A.|title=Cyclone-induced net sediment transport pathway on the continental shelf of tropical Australia inferred from reef talus deposits|journal=Continental Shelf Research 29|page=2011-2019}}&lt;/ref&gt;. 

Duž najvećeg dela istočne Australije pruđa se venac [[Velike razvodne planine|Velikih razvodnih planina]] koje doprinose da je priobalje pod uticajem velike količine padavina, pobrđe umereno vlažno, a unutrašnjost kontinenta najvećim delo semiaridna do aridna. U severozapadnom delu nema planina te je kolčičina padavina mnogo veća, a klimatske odlike zaliva su tropskog tipa. Karpentarijski zaliv poznat je po meteorološkom fenomenu „kotrljajućih [[oblak]]a“, koji se javljaju tokom jutra u septembru i oktobru mesecu.

== Koralni greben ==
Carpentarijski zaliv je poznat po tome što se na njegovom dnu nalaze potopljene kolonije nekadašnjih koralnih grebena. Istraživanja tokom [[2003]]. i [[2005]]. godine utvrdila su da je njihova površina bila oko 300 km&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, a da su svoj vrhunac imali za vreme kasnog kvartara&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Harris|first1=P.T.|last2=Heap|first2=A.D.|last3=Marshall|first3=J.F.|last4=McCulloch|first4=M.T.|title=A new coral reef province in the Gulf of Carpentaria, Australia: colonisation, growth and submergence during the early Holocene|date=2008|publisher=Marine Geology 251|location=85-97}}&lt;/ref&gt;.

== Velike reke ==
Na krajnjem severu reke Roper, [[Walker (rijeka)|Walker]] i [[Wilton (rijeka)|Wilton]] ulivaju se u zaliv.Reke Cox, Calvert, Leichhardt, [[McArthur (rijeka)|McArthur]], zatim Flinders, [[Norman]] i Gilbert ulivaju se u severozapadnom delu. Kod poluostrva Cape York u zaliv se ulivaju reke Smithburne, [[Mitchell (rijeka)|Mitchell]], [[Alice (rijeka)|Alice]], Staaten, [[Mission (rijeka)|Mission]], Wenlock i [[Archer (rijeka)|Archer]].

== Vidi još ==
* [[Queensland]]
* [[Arafursko more]]
* [[Arnhemova zemlja]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|Gulf of Carpentaria}}
{{Mora}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zaljevi u Australiji]]
[[Kategorija:Zaljevi Tihog oceana]]</text>
      <sha1>6ux8qo7a10fj54fdclrci26clq27xat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bogumili u Raškoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43107</id>
    <revision>
      <id>41263390</id>
      <parentid>41195360</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:40:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32090" xml:space="preserve">[[Datoteka:Poluverci.jpg|thumb|desno|200px|&quot;Poluverci&quot;, detalj [[freske]] iz [[crkva svetog Ahilija u Arilju|crkve svetog Ahilija]] u [[Arilje|Arilju]], oslikane oko [[1290]]. godine.]]
'''Bogumili u srednjovekovnoj Srbiji''' su bili [[slaveni|slovenski]] [[хришћанин|hrišćani]] koje nisu priznavali vlast [[византијско царство|vizantijske]] niti [[rim]]ske [[hrišćanska crkva|crkve]]. Njihovo učenje, [[bogumili|bogumilstvo]], proširilo se [[Raška|Raškom]] iz [[Makedonija (region)|Makedonije]], koja je bila njihovo središte. Nazivani su i '''babunima''', po makedonskoj [[babuna (planina)|planini Babuni]].&lt;ref&gt;[[Enciklopedija Jugoslavije]], Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1955. I svezak, str. 268. &lt;/ref&gt;

[[Pravoslavna crkva]] i [[dinastija Nemanjića|nemanjićka]] [[historija srednjovjekovne Srbije|država]] su ih proglasile za [[hereza|jeretike]], kažnjavajući ih telesnim kaznama, spaljivanjem na lomači, sečenjem jezika, žigosanjem po licu, progonom iz zemlje, oduzimanjem imanja i drugim drakonskim merama.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Simeona&quot;&gt;{{Cite web |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U ovim pogromima su spaljene i [[slovenski apokrifi|slovenske apokrifne knjige]], koje su predstavljale najstarije spomenike raške i makedonske škole&lt;ref name=&quot;Srbi i rukopisno Sveto pismo&quot;&gt;[http://kocic.net/bjelajac/srbi_i_rukopisno_sveto_pismo.htm Branko Bjelajac, Srbi i rukopisno Sveto pismo]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;„Bogumili su u X, XI i XII veku prevodili apokrifne crkvene knjige na ondašnji srpski književni jezik.&quot; Srećković, Slavkov Pantelija: istorija srpskoga naroda, knjiga prva, Beograd, 1884. godine.&lt;/ref&gt;.

== Društvene prilike ==
{{main|Sebri|Istorija Srbije u Srednjem veku}}
Seljaci u srednjevekovnoj Raškoj su morali da plaćaju dve vrste dažbina: soće ili dohodak carski vladaru, i desetak, koji je svaki vlastelin ubirao od seljaka sa svog imanja, najčešće u žitu, mesu, medu, vosku... Pored dažbina, seljak je bio dužan da izvršava i razne rabote i druge obaveze. Zemljoradnici su morali da rade svake nedelje na vlastelinskom imanju, i još vanredno kada su veliki poslovi. Pored svih rabota, seljaci su bili obavezni da na poziv vlastelina učestvuju u vojnim pohodima, uglavnom kao pešadija.&lt;ref&gt;Radivoje Arsić, Život seljaka u srednjovekovnoj Srbiji&lt;/ref&gt; Pored osnovnih obaveza, zavisni stanovnici imaju i obavezu da popravljaju gradske zidine, čuvaju stražu na putevima, da primaju na stan i hranu cara ili vlastelina i njegovu pratnju kada se nalazi na putu. Izvršavanje ovakvih obaveza se nazivalo „rabota”.&lt;ref name=&quot;O Dušanovom Zakoniku&quot;&gt;[http://www.rastko.org.rs/istorija/srednji/dusanov-zakonik/o1.htm Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Celokupno nevlasteosko stanovništvo u srednjovekovnoj Srbiji nosilo je zajedničko ime [[sebri]].&lt;ref name=&quot;O Dušanovom Zakoniku&quot;/&gt;

== Razvoj bogomilstva ==
{{main|Bogumilstvo}}
Krajem [[9. vijek|9. veka]] Srbi su počeli da prihvataju hrišćanstvo. [[Hrišćanstvo]] je iz [[Византијско царство|Vizantije]] najpre primio gornji sloj srpskog društva (vidi: [[Pokrštavanje Slovena]]). Crkvene starešine su uglavnom bili [[Grci]].

[[Datoteka:Razvoj bogumilstva.jpg|thumb|desno|300px|Razvoj bogumilstva od X do XV veka.]]

Bogumilsko učenje se raširilo iz Makedonije krajem [[10. vijek|10. veka]], za vreme [[Samuilovo carstvo|Samuilovog carstva]], koje je obuhvatalo i Rašku.&lt;ref name=&quot;Entry of Slavs Into Christendom&quot;&gt;[http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf Entry of Slavs Into Christendom]&lt;/ref&gt; Smatra se da je [[Samuilo]] bio naklonjen bogumilima, iz razloga što su bili jedina organizovana anti-vizantijska stranka, jasne slovenske orjentacije.&lt;ref&gt;[http://www.unet.com.mk/mian/bogomili.htm Bogomilism in Macedonia]&lt;/ref&gt; Oni su se protivili [[византијско царство|romejskoj]] vlasti i helenizaciji zemlje i crkve. Najčešće se kao osnivač ovog učenja navodi [[pop Bogomil|pop Bogumil]], sveštenik koji je oko [[950]]. godine propovedao među [[Slaveni|Slovenima]] u oblasti [[Veles (grad)|Velesa]] i [[Prilep]]a protiv iskvarenosti crkve i društvenih nepravdi&lt;ref&gt;[http://www.soros.org.mk/konkurs/076/angver/drugi_religii.html#bogomilstvo Bogomil as a religious creed that emerged in Macedonia]&lt;/ref&gt;. Bogumili su svojim jednostavnim hrišćanskim životom, dovodili u pitanje [[hrišćanska crkva|crkvenu]] moć i bogatstvo. Propovedali su slobodu i ravenstvo među ljudima, osnivajući opštine u kojima su živeli. Podstiču narod na nepokornost vlastima i pozivaju [[ropstvo|robove]] da ne rade za svoje gospodare. Učenje bogumila je u [[Raška|Raškoj]] za kratko vreme steklo veoma mnogo pristalica.Velika većina pristalica su bili Srbi.&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html Željko Fajfrić, Sveta loza Stefana Nemanje]&lt;/ref&gt;

Početkom [[12. vijek|12. veka]] u Raškoj počinje rasti moć [[dinastija Nemanjića|dinastije Nemanjića]], koji su išli stopama sv. Save, koji je stajao na stanovištu verskog ekskluzivizma.&lt;ref name=&quot;Manihejstvo i Bogumilstvo&quot;&gt;[http://joldic.blogger.ba Manihejstvo i Bogumilstvo (Maturski rad)]&lt;/ref&gt; Ovo je naročito pogodilo staroverace, poštovaoce [[Perun]]a, i nepravoslavne hrišćane, bogumile.&lt;ref&gt;Slobodan M. Lazić, Žitije Jeromonaha Zahara&lt;/ref&gt; [[Bogumili]] su odbijali da plaćaju [[porez]]e i da učestvuju u javnom životu nemanjićke države.

== Nemanjini progoni ==
{{main|Stefan Nemanja}}
[[Datoteka:Stefan Nemanja.jpg|thumb|desno|[[Veliki župan]] [[Stefan Nemanja]] je otpočeo velike progone [[bogumili|bogumila]] u Raškoj.]]

Stefan Nemanja (1113-1199) je bio veliki župan Raške i začetnik vladarske dinastije Nemanjića. Kršten je kao [[katolička crkva|rimokatolik]]. Između [[1166]].-[[1168]]. iako najmlađi brat, zbacuje starijeg brata Tihomira, preuzima vlast i progoni braću Tihomira, Stacimira i Miroslava iz zemlje. [[1172|1172.]] godine diže pobunu protiv Vizantije, koja se završava porazom. Car [[Manojlo I Komnin]] ga odvodi u ropstvo u [[Istanbul|Carigrad]], i nakon prihvatanja vazalske obaveze, vraća ga u Rašku na presto. Nakon toga, Nemanja je bio caru veran vazal i izvršavao je svoje obaveze, u koje je spadalo i slanje vojnika u vojne pohode. Tako je srpski odred konjice u vizantijskom pohodu na [[Ikonionski sultanat]] u Maloj Aziji, 17. septembra [[1176]]. masakriran u [[Bitka kod Miriokefalona|bici kod Miriokefalona]].&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt;

Nemanjinoj [[politika|politici]] su se suprotstavljali [[bogumili]], koji su odbijali vojnu obavezu i odlazak u Vizantijske [[rat]]ne pohode (vidi [[prigovor savesti]]). Njihovo učenje je već bilo prošireno i među vizantijskom vojskom, kada je nekoliko hiljada vojnika napustilo vojni pohod [[Aleksije I Komnen|Aleksija I Komnina]] protiv Normana. U doba stvaranja srpske feudalne države prilaze im i članovi plemstva, koji se opiru jačanju centralne vlasti. Učenje bogumila je prihvatio veliki deo naroda, vojske i vlastele. U međuvremenu, nakon smrti cara Manojla [[1180]]. godine, Raška se od slabe Vizantije okreće [[inocent III|papi Inoćentiju III]] koji je vodio [[katarski krstaški rat]], proganjajući [[katari|zapadnoevropske bogumile]]. Nemanja nakon učvršćenja vlasti kreće da se obračunava sa bogumilima u Raškoj.

=== Sabor protiv bogumila u Raškoj ===
{{main|Sabor protiv bogumila u Raškoj}}
[[Datoteka:Petrova_crkva.JPG|thumb|desno|[[Petrova crkva]] u [[Stari Ras|Rasu]], mesto održavanja Nemanjinog sabora.]]

Stefan Nemanja je [[1186]]. godine u Rasu, kod stare [[Petrova crkva|Petrove crkve]], sazvao veliki crkveno-državni sabor protiv bogumila. Na tom saboru su, pored crkvenih velikodostojnika, bile prisutne i sve važnije velmože u Raškoj. Prisustvo plemstva je značilo da su bogumili prestali biti samo stvar crkve, koja sa njihovim učenjem više nije mogla da se nosi. Bogumili imaju uporište i među samim velmožama, koji na saboru slobodno iskazuju svoje mišljenje. &quot;''I dok je govorio ovaj Sveti, i dok je bila velika prepirka...''&quot; mnoge velmože se otvoreno protive predloženim merama, pokušavajući da spreče predstojeće Nemanjine progone.

Stefan Nemanja „izobliči krivoverje njihovo, i savetova se sa svetiteljem svojim Jeftimijem i sa časnim črncima, i sa velmožama svojim, i, nimalo ne zadocnev, posla na njih vojsku, naoružanu od slavnih svojih, govoreći: `''Revnujući porevnovah za Gospodom Bogom svedržiocem''`.“ Uskoro je Nemanjina vojska krenula po Raškoj tražeći bogomile. 

{{citiranje|I on izobliči bezboštvo njihovo, i jedne popali, druge raznim kaznama kazni, treće progna iz države svoje a domove njihove, i sve imanje sakupiv, razda prokaženim i ubogim.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Simeona&quot;/&gt;|[[Stefan Nemanjić]], Žitije Svetog Simeona}} 

Uskoro je Nemanji dopao šaka i sam vođa bogumila ([[episkopos|djed]]), koji je surovo mučen: 

{{citiranje|Učitelju i načelniku njihovu jezik ureza u grlu njegovu, što ne ispoveda [[Hristos|Hrista]], sina božjeg.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Simeona&quot;/&gt;|[[Stefan Nemanjić]], Žitije Svetog Simeona}} 

Nemanja je nakon toga zabranio svako pominjanje njihovog imena: &quot;''Izagna ga, zapretiv da se nikako ne ispoveda niti pominje trikleto ime''&quot;.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Simeona&quot;/&gt;

=== Progon bogumila u Raškoj ===
Bogumili su ubijani, spaljivani na lomači, stavljani na muke, kažnjavani najsurovijim kaznama, sečeni su im jezici, odsecani su im delovi tela, žigosani su po licima i surovo progonjeni, imanja su im paljena ili oduzimana. Pored imanja paljene su i njihove knjige („Knjige njegove nečastive spali“), što je posebna šteta jer bi one danas predstavljale najstarije spomenike raške i makedonske škole.&lt;ref name=&quot;Srbi i rukopisno Sveto pismo&quot;/&gt; Tako su stare srpske i [[slovenski apokrifi|slovenske apokrifne knjige]], u plamenu, bile uništene. Ovakav surov progon bogumila i uništavanje njihovih knjiga i jeste razlog što se danas o njima toliko malo zna i što sva znanja dolaze upravo iz knjiga njihovih neprijatelja.&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt; Jedno od uporišta bogumila bio je i [[Soko Grad (banjski)|Soko Grad]] utvrđen na steni, u kanjonu reke [[Sokobanjska Moravica|Moravice]]. Nemanja je nakon opsade zauzeo grad koji je tom prilikom pretrpeo prilična razaranja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sokobanja, Soko Grad |url=http://www.banjica.co.rs/soko-grad.htm |access-date=2011-08-22 |archivedate=2009-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090306174713/http://www.banjica.co.rs/soko-grad.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Prema nekima, Nemanja progoni i svoju kćer koja je bila bogumilka.&lt;ref name=&quot;Nazif Doklje&quot;&gt;[http://www.bosnjaci.net/print.php?id=72&amp;izvor=interview Nazif Doklje, Torbeši posljednji sljedbenici bogumila]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Soko Grad.jpg|thumb|desno|[[Soko Grad (banjski)|Soko Grad]] je bio jedno od uporišta tokom progona.]]

{{citiranje|...i svečasnu veru Hristovu ustanovi da se jasno i velelepno slavi i klanja presvetoj i životvorećoj Trojici … iskorenivši jeretičku i mnogobožačku prevaru po celom svome otačastvu, tako da svi budu hrišćani … I niko se ne nađe da se protivi njegovoj blagočestivoj zapovesti; pa ako se ko i ne sa ljubavlju obraćaše, no ipak od straha prema onome ko je zapovedio, ne zaostajaše. I tako se… svi sabraše u svetu sabornu i apostolsku crkvu, pošto njegova dobra vera beše u sprezi sa vlašću.&lt;ref&gt;Бошко И. Бојовић, Краљевство и светост – политичка филозофија средњовековне Србије, Београд, 1999, стр. 90.&lt;/ref&gt;|[[Domentijan]], ''„Žitije svetog Simeona“''}}

Usled progona bogumila, dolazi do pomeranja stanovništva u različitim pravcima. Smatra se da narod [[Torbeši]] (poznati i kao [[Gorani (Konjic)|Gorani]]) sa [[Gora|Gore]] i [[Šar-planina|Šar Planine]], potiču od potomaka prognanika, a njihovo naseljavanje u Gori se poklapa sa velikim progonima početkom XIII veka. Naziv '''torbeši''' se u Raškoj pogrdno koristio za bogumile, što kasnije ostaje kao etnonim.&lt;ref name=&quot;Nazif Doklje&quot;/&gt; Deo preživelih bogumila odlazi preko Drine, u [[Bosna|Bosnu]] i [[Zahumlje|Hum]], gde nalaze utočište pod okriljem [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i „dobrog [[kulin|bana Kulina]]“, koji ih prima kao dobre hrišćane. Uprkos progonima od strane katoličke i pravoslavne crkve, pokret u Bosni opstaje i širi se zapadnom Evropom, pod imenom [[katari]].

Iako je mnoštvo bogumila stradalo, i mnoštvo proterano, ipak Raška i dalje ostaje njihovo središte. Preostali bogumili bivaju primorani da se sklone u dubinama planina, daleko od nastanjenih centara i progona od strane pravoslavnog klera. Toponimi koji se kod Srba nalaze na planinskim vrhovima pokazuju da se život odvijao u planinama. Na planini Trebavi je Igralište (nadmorske visine 480 m), gde se narod okupljao za Božić, bez sveštenika; na Kopaoniku pored Ibra je Igrište (1088 m); na Javoru severno od Drine vrh je Igrište (1406 m); na planini Ravan pored reke Bosne je vrh Igrišća (1302 m); na Jahorini zapadno od Drine je Igrište (1451 m), a na planini Tari istočno uz Drinu je vrh Zborište (1544 m).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dr Đorđe Janković: Pogreb Srba u ranom srednjem veku |url=http://www.rastko.org.rs/arheologija/djankovic/djankovic-pogreb_srba_c.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304114847/http://www.rastko.org.rs/arheologija/djankovic/djankovic-pogreb_srba_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Bogumili su živeli na prostorima Raške narednih vekova, uglavnom pritajeno, jer im je javno ispovedanje vere bilo zabranjeno, i tako će nadživeti i naredne vladare i srednjevekovnu srpsku državu.

Zaminljivo je da i danas u Raškoj, u selu [[Paljevo|Paljevu]], postoji bogumilska ćelija, u narodu poznata kao lečilište, u koju su ljudi svih veroispovesti dolazili tražeći od Boga izlečenje bolesti.&lt;ref name=&quot;Bogumili Sandžaka&quot;&gt;[http://asuljo.hot.lu/bogumili Aličković Sulejman, Bogumili Sandžaka]&lt;/ref&gt; Prema nekima, selo se zove Paljevo, jer je spaljeno prilikom progona bogumila u Raškoj.&lt;ref name=&quot;Bogumili Sandžaka&quot;/&gt;

== Savini progoni ==
{{main|Sveti Sava}}
[[Sveti Sava|Sava Nemanjić]] je bio najmlađi sin Stefan Nemanje. U to vreme, srpska crkva je bila podređena ohridskoj arhiepiskopiji, i imala je samo tri eparhije ([[Stari Ras|Ras]], [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Sava odlazi u [[İznik|Nikeju]] (jer su [[Istanbul|Carigrad]] tada držali Latini) kod vaseljenskog patrijarha Manojla Sarantena, tražeći [[autokefalna crkva|autokefalnost]] srpske crkve. 6. decembra [[1219]]. godine Raška episkopija postaje arhiepiskopija, a Sava prvi srpski arhiepiskop. Sava potom u Solunu, u manastiru Filokal, prevodi Fotijev [[Zakonopravilo|Nomokanon]] (Zakonopravilo, Krmčiju), zbornik crkvenih i pravnih propisa, sa grčkog na [[staroslavenski jezik|staroslovenski jezik]]. Sava u Nomokanonu navodi i popis kanonskih knjiga, kako bi sprečio upotrebu [[апокриф|apokrifnih rukopisa]].&lt;ref name=&quot;Srbi i rukopisno Sveto pismo&quot;/&gt; Po povrtaku u Rašku osniva osam novih episkopija (zetsku, hvostansku, humsku, topličku, budimljansku, dabarsku, moravičku), među kojima i [[manastir Žiča|žičku]], koja postaje sedište nove srpske arhiepiskopije. Svi novopostavljeni episkopi dobijaju po jedan prepis Krmčije. Novoizgrađeni manastiri su bogato obdareni imanjima, njivama, šumama, vinogradima, pašnjacima, voćnjacima...&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt; Episkopija u Dabru na Limu je postavljena uz bosansku granicu, da suzbija bogumilsko učenje (kasnije bosanska vojska ruši taj manastir).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Vladimir Ćorović, Istorija srpskog naroda (Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine) |url=http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2015-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924111616/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U Srbiji je do nemanjićke epohe ikona, pod uticajem bogumila, bila zapostavljana, i odbacivana. Kada je na čelo srpske crkve došao Sava Nemanjić, on je isticao značaj ikone i zahtevao njihovo poštovanje. One koji &quot;časne ikone odbacuju, ne slikaju ih i ne klanjaju im se&quot;, Sava proklinje kao hulnike i jeretike.

=== Sabor u Žiči ===
[[1221]]. godine je održan opšti državno-crkveni sabor, prvi nakon dobijanja autokefalnosti, u [[Manastir Žiča|manastiru Žiči]], podignutom kao sedište nove arhiepiskopije. Na saboru je arhiepiskop Sava [[Papa|papinom]] krunom (vencem) krunisao svog brata [[Stefan Nemanjić|Stefana Nemanjića]] za kralja, koji postaje Stefan Prvovenčani, a Srbija postaje kraljevina.

[[Datoteka:Žiča Monastery, overview. Near Kraljevo, Serbia.jpg|thumb|[[Manastir Žiča]], sedište [[žičko-pećka arhiepiskopija|tadašnje arhiepiskopije]].]]

Sava je pred ovim saborom održao Žičku [[Beseda o pravoj veri|besedu o pravoj veri]], u kojoj poučava kralja, vlastelu i novoizabrane episkope osnovnim dogmama pravoslavne vere, bez koje su dobra dela uzaludna. „Jer niti koristi ispravnost života bez prave i prosvećene vere u Boga, niti nas pravo ispovedanje bez dobrih dela može izvesti pred Gospoda, nego treba imati oboje, da &quot;''savršen bude čovek Božji''&quot;“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sveti Sava, Žička beseda o pravoj veri |url=http://www.rastko.org.rs/bogoslovlje/svsava-zicka_beseda_c.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304115344/http://www.rastko.org.rs/bogoslovlje/svsava-zicka_beseda_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Tom prilikom, Sinod pravoslavne crkve proklinje bogumile:

{{citiranje|&quot;Zli jeretici, trikleti babuni, koji se lažno nazivaju hrišćanima, i koji se rugaju našoj pravoj veri, izostavljajući iz svetih knjiga reči i preokrećući na zloverje, i koji se otkidaju od svete i pravoslavne crkve, i koji se rugaju svetome i časnome krstu, i koji se rugaju svetim ikonama i ne klanjaju im se - da budu prokleti.&quot;
|Sinod pravoslavne crkve}}

Takođe se proklinju poglavari bosanske crkve koja je primala prognane hrišćane:

{{citiranje|&quot;I razglasiti svima: [[Djed Rastudije|Rastudije bosanski]] i Radomir i Dražilo i Tolko i Tvrdoš i svi koji se nazivaju hrišćani i hrišćanice a ne klanjaju se svetim ikonama i krstu časnomu, da budu prokleti.&quot;
|Sinod pravoslavne crkve&lt;ref&gt;Navedeno prema: Miodrag M. Petrović: Pomen bogumila - babuna u zakonopravilu svetoga Save i &quot;Crkva bosanska&quot;, Beograd, 1995. godine&lt;/ref&gt;}}

Posle sabora su dovedene bogumilske starešine, koje su ispitivane i pokrštavane, a neke je i Sava lično isledovao: &quot;''A one koji su propovedali jeres zadrža sa sobom kod crkve i nasamo ih tačno ispita. Nekrštenima, uz prethodno proklinjanje jeresi koju imađahu, zapovedi da drže dane oglašene u čuvanju čistote, i tako zapovedaše im da se krste.''&quot;&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Save&quot;&gt;{{Cite web |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2016-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Plemićima koji su bili bogumili, Sava i Stefan Nemanjić su nudili mnoge darove i počasti ako pređu u pravoslavlje, a one koji nisu pristajali su, nakon poniženja, proterivali iz zemlje. 

{{citiranje|&quot;A blagorodne koji su bili u jeresima koje nalažaše, mnogo je molio i učio da se vrate sabornoj apostolskoj crkvi, obećavajući im počasti i darove velike, i koji bi ga poslušao bio je priman od njega s ljubavlju velikom, i primao je od samodršca kralja, brata njegova, mnoge darove. A ko se, ne povinujući se, utvrđivaše u bogomrskim jeresima, ovoga proklevši a velikim beščašćem iz cele svoje zemlje izgonjahu&quot;.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Save&quot;/&gt;|[[Teodosije Hilandarac|Teodosije]], Žitije Svetog Save}}

Iako su bogumili u Raškoj potisnuti, smatra se da je njihova težnja ipak našla oduške u [[Sveti Sava|Savinom]] radu: ne prekidajući veze sa središtima hrišćanstva, Sava je ostvario samostalnost [[Srpska pravoslavna crkva|crkve]], uveo narodni jezik u bogosluženje i prilagodio hrišćanstvo domaćim prilikama.

== Progoni Save II ==
{{main|Sveti Sava II}}
[[Sava II Nemanjić]], treći srpski arhiepiskop koji je stolovao u periodu [[1263]]—[[1271]]. godine, za vreme vladavine svog brata [[Uroš I Nemanjić|Uroša I Nemanjića]], ostao je upamćen kao &quot;gonitelj jeretika&quot; i zaslužan za jačanje hrišćanskog pravoverja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=СВЕТОРОДНА ЛОЗА НЕМАЊИЋА |url=http://guskova.ru/~mladich/vera/nemanje |access-date=2013-03-09 |archivedate=2013-03-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130330084912/http://guskova.ru/~mladich/vera/nemanje |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Dragutinovo utvrđivanje prema Bosni ==
[[Dragutin Nemanjić|Stefan Dragutin]] [[1284]]. godine dobija na upravu delove današnje [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]], od ugarskog kralja [[Ladislav IV. Kumanac|Ladislava IV]] i stiče zvanje &quot;sremski kralj&quot;. U dobijenim oblastima se susreće sa bogumilima, nastojeći da spreči njihovo širenje preko Drine u [[Podrinje]]. Srpski arhiepiskop Jakov obnovlja pravoslavni sinodik kojim se [[anatema|anatemišu]] bosanski &quot;lažni hristijani&quot;. Dragutim kao uporišta protiv bogumilskog uticaja iz Bosne s obe strane Drine podiže manastire: [[Manastir Tronoša|Tronoša]], [[Manastir Rača|Rača]], [[Manastir Papraća|Papraća]] i [[Manastir Tavna|Tavna]]. Manastirska sela sa svim ljudima u njima bila su oslobođena svih drugih poreza. [[1291]]. godine Dragutin javlja [[Papa Nikola IV|papi Nikoli IV]] kako po Bosni ima mnogo [[patareni|patarena]] i moli ga da pošalje [[franjevci|franjevce]] koji poznaju slovenski jezik, na šta mu papa šalje dvojicu franjevaca iz slavonske pokrajine.&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt; U narednom periodu Dragutin „''mnoge od jeretika bosanske zemlje obrati u hrišćansku veru i krsti ih''“.&lt;ref&gt;Arhiepiskop Danilo Drugi, Žitije kralja Dragutina&lt;/ref&gt; Tokom 1291. godine i sam prelazi u [[katoličanstvo|katoličku]] veru.&lt;ref name=&quot;Kotromanići&quot;&gt;{{Cite web |title=Željko Fajfrić, Kotromanići |url=http://www.rastko.org.rs/istorija/zfajfric-kotromanici_c.html |access-date=2011-08-22 |archivedate=2009-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090323160138/http://www.rastko.org.rs/istorija/zfajfric-kotromanici_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Kralj Dragutin je oko [[1290]]. podigao [[Crkva svetog Ahilija u Arilju|Crkvu svetog Ahilija]] u [[Arilje|Arilju]]. Dobro očuvana freska iz tog vremena, pokazuje kralja Dragutina i brata mu Milutina ustoličene pored dede Stefana Prvovenčanog. Ispod njih se odvija rasprava između pravoslavnog episkopa i bogomilskog starešine.&lt;ref name=&quot;Entry of Slavs Into Christendom&quot;/&gt;

== Dušanove zakonske kazne ==
{{main|Dušanov zakonik|Stefan Dušan}}

Stefan Dušan Nemanjić (oko [[1308]]-[[1355]]), nazvan Silni, je bio srpski kralj od 1331-1345. i prvi srpski car od 1346-1355. godine. U [[14. vijek|14. veku]] za vreme cara Dušana, i pored svih progona, u Srbiji i dalje žive mnogi [[bogumili]]. U sastav srpske države tada je ulazila i [[Makedonija]], sa Babun planinom koja je bila kolevka bogumilstva. Dušanov zakonik, donet u [[Skoplje|Skoplju]] 21. maja [[1349]]. godine, donosi stroge odredbe protiv njih.

[[Datoteka:Dušan's Code, Prizren manuscript, 15th c.jpg|thumb|desno|[[Dušanov zakonik]] donosi stroge odredbe protiv babuna.]]

{{citiranje|„I ko se nađe kao jeretik, živeći među hrišćanima, da se ožeže po obrazu i da se izagna, a ko bi ga tajio, i taj da se ožeže.“|[[Dušanov zakonik]], član 10.}}

Oni koji su krili prijatelje „jeretike“ od progona, rizikovali su žigosanje na licu.

{{citiranje|„I ko rekne babunsku reč, ako je vlastelin, da plati sto perpera, akoli je sebar da plati dvanaest perpera i da se bije štapovima.“|[[Dušanov zakonik]], član 85.}}

&quot;Babunska reč&quot; je podrazumevala raspravljanje o verskim dogmama, kritikovanje crkve, propovedanje ravenstva, nepokornost vlastima, itd. Činjenica da je Dušan Silni i posle 150 godina neprijateljske politike Nemanjića, imao posla s bogumilima, najbolje pokazuje koliko je ova vera bila duboko ukorenjena kod svih Slovena na Balkanu.&lt;ref name=&quot;Manihejstvo i Bogumilstvo&quot;/&gt;

== Lazarevićevo osvajanje Srebrenice ==
[[Stefan Lazarević]] ([[1374]]-[[1427]]), sin [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]], je u početku svoje vladavine (od [[1393]].) bio turski [[vazal]]ni [[knez]], da bi nakon [[bitka kod Angore|bitke kod Angore]] [[1402|1402. godine]], u kojoj su [[Timuridsko carstvo|Tatari]] porazili tursku i srpsku vojsku, i smrti sultana [[Bajazid I|Bajazita I]], postao ugarski vazal u službi cara Žigmunda. [[Žigmund Luksemburški]] pokreće [[križarski ratovi|krstaški rat]] protiv [[Bosanska Kraljevina|Bosne]], koja je bila središte [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i utočište verskim prognanicima sa raznih strana. [[1411]]. godine je osvojenu [[Srebrenica|Srebrenicu]], poznatu po rudnicima srebra, dao na upravu Stefanu Lazareviću.&lt;ref name=&quot;Kotromanići&quot;/&gt; Stari srpski dokument koji opisuje kako je Srebrenica osvojena od Bosne, za njezine stanovnike kaže: „''Se že vsi jeresi bogomilskie sut''“&lt;ref&gt;Glasnik Srpskog učenog društva, Sv. XX., knj. III. g. 1866., str. 148.&lt;/ref&gt;, odnosno da su svi jeresi bogumilske. Nakon što je [[despot]] Stefan Lazarević preuzeo upravu, u rudniku Srebrenici su se pobunili rudari. Lazarević je na to veoma oštro reagovao, naredivši da se kolovođe kazne stavljanjem usijanih belutaka pod kolena, te su tako zauvek osakaćeni.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/svecovek/ustrojstvo/manastiri/tronosa/szivojinovic-tronosa.html Slobodan Živojinović, Manastir Tronoša]&lt;/ref&gt;

== Savremena tumačenja ==
Savremena tumačenja se uglavnom tiču Nemanjinih progona. Istoričar [[Milorad Tomanić]] Nemanjino istrebljenje bogumila kvalifikuje kao [[genocid]]:
{{citat|Nemanja je odlučio je i da Rašku učini verski jednoobraznom zemljom. Glavni problem na tom putu bili su mu bogumili. Zato je Stefan Nemanja krenuo u veliko istrebljenje (danas bi to nazvali [[genocid]]) svih onih bogumila koji nisu želeli da prihvate pravoslavlje i da se pokrste.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;&gt;[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]&lt;/ref&gt;|[[Milorad Tomanić]]}}

Verski analitičar [[Mirko Đorđević]] smatra da je ovim &quot;[[inkvizicija|inkvizitorskim]] činom&quot; bio pogođen &quot;ogroman deo stanovnika&quot; Raške države:
{{citat|Stari autokrata Nemanja je ognjem i mačem uništio bogumile – a to je bio ogroman deo stanovnika njegove države. [...] Kada se danas u Beogradu o tom Nemanjinom inkvizitorskom činu piše, on u krugovima „elite“ i danas nailazi na odobravanje.&lt;ref name=&quot;Kišobran&quot;&gt;[http://pescanik.net/wp-content/PDF/mirko_djordjevic-kisobran_patrijarha_pavla.pdf Mirko Đorđević, Kišobran patrijarha Pavla]&lt;/ref&gt;|[[Mirko Đorđević]]}}

Pravnik [[Kosta Čavoški]] verske progone u Raškoj poredi sa totalitarizmom XX veka: 
{{citat|„U ovim srednjovekovnim progonima ispoljile su se izvesne karakteristike koje će se u punoj meri razviti tek u [[totalitarizam|totalitarizmu]] XX veka. To je najpre bila potreba za teološkim jedinstvom i ispravnošću, koja se, baš kao i potonja težnja ka ideološkoj monolitnosti, potvrđivala odnosom prema onom negativnom – jeretiku odnosno disidentu kao neprijatelju i otpadniku. Pokazalo se, naime, da se totalitarni tip pravovernosti ne može postići bez onog suprotstavljenog drugog – neprijatelja koga uvek iznova treba ponižavati, gaziti i pobeđivati da bi se ostali, poučeni njegovim stradanjem, držali u zaptu i poslušnosti. Otuda, ako nema neprijatelja, onda ih treba izmisliti, jer bi bez njih unutrašnja čvrstina i monolitnost ovakvih režima bili ugroženi. U osnovi ove težnje za teološkom odnosno ideološkom ispravnošću i jednoobraznošću bila je vera da treba da postoji samo jedna [[istina]] i u skladu sa njom samo jedno hrišćanstvo… Kako se, dakle, u stvarima vere nije dopuštalo da svako ima svoju istinu, crkveni i državni poglavari podvrgli su celokupan duhovni život sledećem načelu netrpeljivosti: u datoj verskoj i državnoj zajednici zaštićeni su samo oni koji veruju i misle kao i mi. Totalitarizam XX veka u celini je preuzeo ovo načelo netrpeljivosti da bi zvaničnu ideologiju, kao jedinu istinitu i na nauci zasnovanu, odbranio od drugih ideologija koje su već po svojoj definiciji morale biti iskrivljene i lažne.“&lt;ref&gt;Kosta Čavoški, O neprijatelju, Beograd, 1989, str. 33.&lt;/ref&gt;|[[Kosta Čavoški]]}} 

Unutar [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] danas neki Nemanjine progone pravdaju. Tako je episkop [[Atanasije Jevtić]] ove masovne [[pogrom]]e ljudi okarakterisao &quot;medicinskim&quot; rečnikom, rekavši da je bogumilstvo zlo &quot;''koga je Stefan Nemanja progonio sa srpskih prostora kao gubu''...&quot;.&lt;ref&gt;Politika 23. jun 1994.&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi ==

[[Desanka Maksimović]] u svojoj zbirci pesama ''[[Tražim pomilovanje]]'' se detaljno bavi Dušanovim zakonikom i prilikama u srednjovekovnoj Srbiji. Njena pesma ''Za naivne'' glasi: &lt;ref&gt;[[Desanka Maksimović]]: [http://www.stantut.com/TRAZIM%20POMILOVANJE%20KONACNO.pdf Tražim pomilovanje: lirske diskusije s Dušanovim zakonikom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306014715/http://www.stantut.com/TRAZIM%20POMILOVANJE%20KONACNO.pdf |date=2016-03-06 }}&lt;/ref&gt;

::Za one kojima se čini
::da su jednaki
::siromah i bogati, 
::slab i jaki, 
::nesuđen i onaj koji se sa robije vrati,
::bezruki i čovek s rukama obema, 
::miropomazani i odlučen od vere, 
::zvani
::i onaj što pred vratima čeka, 
::za njih, za sebe, 
::za svakoga čoveka
::tražim pomilovanje. 

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi još ==
* [[Sabor protiv bogumila u Raškoj]]
* [[Istorija Srpske pravoslavne crkve]]

== Literatura ==
* {{sr}} [http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/fajfric-svloza_1.html Željko Fajfrić, Sveta loza Stefana Nemanje]
* {{sr}} [http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index.html Vladimir Ćorović, Istorija srpskog naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924111616/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index.html |date=2015-09-24 }}
* {{hr}} [https://web.archive.org/web/20091020103448/http://geocities.com/Athens/Troy/9892/bhelz.html Bogumili, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb 1955.]
* {{en}} [http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml The Balkan Slavs: Bosnia &amp; the Bogomil Heresy]

'''Primarni izvori''':
* {{sr}} [http://www.dusanov-zakonik.co.yu Dušanov Zakonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050308112030/http://www.dusanov-zakonik.co.yu/ |date=2005-03-08 }}
* {{sr}} [http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03.html Stefan Prvovenčani, Život Svetog Simeona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141225223443/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03.html |date=2014-12-25 }}
* {{sr}} Konstantin Filozof, Žitije despota Stefana Lazarevića
* {{sr}} Teodosije, Žitije Svetog Save

{{Bogumilstvo}}

[[Kategorija:Istorija Srpske pravoslavne crkve]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u srednjem veku]]</text>
      <sha1>c1ion25j8ja5u7hk03ldyqtmiwezkfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>But I'm a Cheerleader</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45027</id>
    <revision>
      <id>41263502</id>
      <parentid>41108312</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31001" xml:space="preserve">{{Film
| naziv filma      = But I'm a Cheerleader
| drugi nazivi     =
| slika            =
| opis slike       = Poster filma
| tagline          =
| režija           = [[Jamie Babbit]]
| žanr             = [[Romantična komedija]]
| produkcija       =[[Leanna Creel]]&lt;br /&gt;[[Andrea Sperling]]
| scenarij         = [[Jamie Babbit]]&lt;br /&gt;[[Brian Wayne Peterson]]
| naracija         =
| uloge            = [[Natasha Lyonne]]&lt;br /&gt;[[Cathy Moriarty]]&lt;br /&gt;[[RuPaul]]&lt;br /&gt;[[Clea DuVall]]
| glazba           = [[Pat Irwin]]
| distributer      = [[Lions Gate Films]]
| godina           = [[1999]].
| trajanje         = 85 min.
| država           = {{flagicon|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik            = [[Engleski jezik]]
| budžet           =
| prethodni        =
| naredni          =
| web stranica     =
| imdb_id          = 0179116
}}
'''''But I'm a Cheerleader''''' je [[satira|satirična]] [[romantična komedija]] iz [[1999]]. godine, u režiji [[Jamie Babbit]], po scenariju koji je ona radila zajedno sa piscem [[Brian Wayne Peterson|Brianom Wayneom Petersonom]]. [[Natasha Lyonne]] glumi Megan Bloomfield, naizgled srećnu [[heteroseksualnost|heteroseksualnu]] [[navijačica|navijačicu]]. Njeni prijatelji i roditelji, međutim, sumnjaju da je ona [[lezbejka]] i šalju je u kamp na [[reparativna terapija|reparativnu terapiju]]. U kampu Megan shvata da je ona zaista lezbejka i, uprkos terapiji, prihvata svoj novi identitet i zaljubljuje se u Graham, devojku koja je takođe na terapiji. Sporedne uloge u filmu imaju [[Clea DuVall]], [[Cathy Moriarty]], [[RuPaul]], [[Mink Stole]], [[Bud Cort]] i drugi.

''But I'm a Cheerleader'' je prvi [[igrani film]] rediteljke [[Jamie Babbit]]. Inspiraciju za film je dobila iz članka o [[konverzivna terapija|konverzivnoj terapiji]], kao i iz programa za [[rehabilitacija|rehabilitaciju]]. Priču o mladoj devojci koja otkriva svoj [[seksualni identitet]] iskoristila je da bi prikazala [[socijalni konstrukt|socijalu iskonstruisanost]] [[rode uloge|rodnih uloga]] i [[heteronormativnost]]i. Kostimi i scenografija u filmu stavljeni su u korist naglašavanju socijalnih konstrukata, tako da se koriste veštački materijali sa istaknutim roze i plavim bojama.

Film je inicijalno rejtingovan kao [[NC-17]], posle čega je Babbit ponovo montirala film kako bi dobio rejting R. U intervjuu za film ''[[This Film Is Not Yet Rated]]'', Babbit kritikuje diskriminaciju prema filmovima sa [[LGBT]] tematikom. Film je loše prošao kod većine kritičara, koji su ga upoređivali sa filmovima [[John Waters|Johna Watersa]] i kritikovali šareni dizajn. Glumačka ekipa je dobila pohvale za svoje izvođenje, mada je bilo onih koji su smatrali da su mnogi likovi [[stereotipi|stereotipno]] prikazani.

== Radanja ==
{{spoiler}}

Megan ([[Natasha Lyonne]]) je srednoškolka, članica je navijačkog tima i ima vezu sa [[američki fudbal|fudbalerom]], Jaredom. Ona ne voli da se ljubi sa svojim momkom i mašta o svojim drugaricama, navijačicama. Njeni roditelji, prijateljice i momak smatraju da je ona lezbejka. Pored toga što ne voli da se ljubi sa momkom, ona takođe voli da jede [[tofu]], sluša [[Melissa Etheridge|Melissu Etheridge]] i njena jastučnica ima sliku cveta koji podseća na vaginu. Oni pozivaju u pomoć [[eks-gej]]a, Mikae ([[RuPaul]]), koji je saradnik u kampu True Directions (Prava usmeranja) u kome se sprovodi program u pet koraka za &quot;lečenje&quot; od homoseksualnosti.

U kampu Megan sreće Mary Brown ([[Cathy Moriarty]]), upravnicu kampa, njenog sina Rocka ([[Eddie Cibrian]]) i grupu ljudi, koji se, kao i ona, nalaze u postupku &quot;lečenja&quot; od homoseksualnosti. Uz pomoć ljudi u grupi Megan otkriva da je lezebejka. Ova činjenica, koja se ne slaže sa njenim religioznim uzgojem, strašno uznemirava Megan i ona rešava da ozbiljno uloži napor da postane ''straight''. Još na samom početku svog boravka u True Directions ona zatekne dvojicu momaka, Dolpha i Claytona kako se ljube. U panici počinje da vrišti što dozove Mary i dečaci su kažnjeni – Dolph je isteran iz kampa, a Clayton je izolovan u kućicu za pse.

Koraci programa u kampu &quot;True Directions&quot; su: (1) priznavanje sopstvene homoseksualnosti, (2) ponovno otkrivanje [[rodni identitet|rodnog identiteta]] kroz obavljanje stereotipno muških, odnosno ženskih zadataka (popravljanje automobila i igranje fudbala, odnosno čišćenje kuće i čuvanje dece), (3) pronalaženje uzroka za svoju homoseksualnost, (4) demistifikovanje suprotnog pola i (5) simuliranje heteroseksualnog seksualnog odnosa. Tokom trajanja programa Megan se sprijateljuje sa Graham ([[Clea DuVall]]) koja, za razliku od Megan, u potpunosti prihvata svoju homoseksualnost, ali je na programu pod pritiskom roditelja. Grupa na programu se noću iskrada iz kampa i odlazi u lokalni [[gej klub]], uz pomoć dvojice bivših polaznika, [[eks-eks gej]]eva, Larrya i Lloyda. U gej klubu veza između Graham i Megan se razvija u romantični odnos. Kada Mary otkrije da je grupa izlazila u gej klub, ona organizuje napad na kuću Lloyda i Larrya, uz nošenje transparenata i vikanje [[homofobija|homofobičnih]] slogana.

Jedne noći se Megan i Graham iskradu i imaju seks. Kada Mary ovo sazna Megan ne pokazuje da se kaje i Mary je izbacuje iz kampa. Graham, koja ne sme da se suprotstavi ocu, ostaje u kampu. Megan odlazi kod Lloyda i Larryja, kod kojih živi i Dolph i njih dvoje rešavaju da izvuku Graham i Claytona iz True Directions. Odlaze na svečanu dodelu diploma i Megan igrajući i pevajući u stilu navijačice saopštava Graham da je voli. Njih dve, kao i Dolph i Clayton napuštaju kamp. Film se završava senom na sastanku [[PFLAG]]-a, gde roditelji Megan pokušavaju da se pomire sa činjenicom da im je ćerka [[lezbejka]].

== Uloge ==
{{Cast}}
|- align=center
| align=left|[[Natasha Lyonne]] || align=left|Megan Bloomfield || align=left|Glavna junakinja, koju roditelji i prijatelji šalju u kamp za &quot;odvikavanje&quot; od homoseksualnosti, &quot;True Directions&quot;. Tom prilikom ona se suprotstavlja ideji da je lezbejka rečima: &quot;Imam dobre ocene, idem u crkvu, ja sam navijačica.&quot;
|- align=center
| align=left|[[Clea DuVall]] || align=left|Graham Eaton || align=left|Studentkinja i ćerka bogatih roditelja, koji joj prete da će je se odreći ako ne promeni svoju [[seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]]. Ona prihvata to da je lezbejka, ali se plaši od svojih roditelja da tako otvoreno i živi&lt;ref name=&quot;Reel.com&quot; /&gt;.
|- align=center
| align=left|[[Cathy Moriarty]] || align=left|Mary J. Brown || align=left|Osnivačica True Directions i upravnica kampa. Iako to nije pomenuto u filmu rediteljka Babbit je u glavi imala zaplet po kome je njen muž gej i otišao je u [[San Francisco]] &lt;ref name=&quot;Reel.com&quot; /&gt;. Kao posledica toga, ona je sebi zadala misiju da mlade gejeve i lezbejke preobraća u heteroseksualne osobe. Moriarty je svoj lik opisala kao &quot;[[Sandra Dee]] na [[kokain krek|kreku]].&quot; &lt;ref name=&quot;Advocate&quot; /&gt;
|- align=center
| align=left|[[RuPaul]] || align=left|Mike || align=left|[[Eks-gej]] koji radi u kampu kao Maryn pomoćnik. Mike nosi majicu sa natpisom &quot;''Straight is great!''&quot; i u kampu radi sa dečacima, učeći ih kako da budu muževniji.
|- align=center
| align=left|[[Mink Stole]] || align=left|Nancy Bloomfield || align=left|Meganina majka. Meganini roditelji su hrišćani i žele da Megan bude onakva kako je, po njihovom shvatanju, Bog želeo.
|- align=center
| align=left|[[Bud Cort]] || align=left|Peter Bloomfield || align=left|Meganin otac.
|- align=center
| align=left|[[Melanie Lynskey]] || align=left|Hilary Vandermuller || align=left|Devojka koja se čvrsto pridržava pravila kampa i na kraju uspešno završava program. Melanie Lynskey je poznata iz filma ''[[Heavenly Creatures]]'' u kome zajedno sa [[Kate Winslet]] glumi lezbejku.
|- align=center
| align=left|[[Joel Michealy]] || align=left|Joel Goldberg || align=left|Mladi Jevrejin, koji očajnički želi da postane straight i uspešno završava program.
|- align=center
| align=left|[[Kip Pardue]] || align=left|Clayton Dunn || align=left|Tih i povučen mladić, koji je zaljubljen u Dolpha.
|- align=center
| align=left|[[Katharine Towne]] || align=left|Sinead Laren || align=left|[[Goth]] devojka, koja [[SM|voli bol]]. Njoj se sviđa Graham i ljubomorna je na vezu između Graham i Megan, ali uprkos tome ona završava program.
|- align=center
| align=left|[[Douglas Spain]] || align=left|Andre || align=left|On sebe opisuje kao &quot;glumac, igrač i homoseksualac&quot;. On ne uspeva da ubedi Mary da je heteroseksualan i ona ga izbacuje iz kampa pre kraja.
|- align=center
| align=left|[[Eddie Cibrian]] || align=left|Rock Brown || align=left|Sin Mary, koji je [[kemp]] i prilično jasno gej. Rock radi na održavanju u kampu i između njega i Mikea postoji privlačnost.
|- align=center
| align=left|[[Dante Bosco]] || align=left|Dolph || align=left|On je [[rvanje|rvač]] koji je u vezi sa Claytonom. Kada ga Mary izbacuje iz programa, on živi sa Lloydom i Larryem i na kraju se vraća po Claytona.
|- align=center
| align=left|[[Katrina Phillips]] || align=left|Jan || align=left|Igračica [[softbol]]a koja je poslata u True Directions zbog njenog muževnog izgleda. Ipak, ona shvata da je straight i napušta kamp.
|- align=center
| align=left|[[Richard Moll]] || align=left|Larry Morgan-Gordon || align=left|[[Eks-eks-gej]] i bivši polaznik kampa, a sada [[istopolno partnerstvo|partner]] Lloyda. Oni polaznicima i polaznicama kampa nude drugi pogled na njihovu seksualnu orijentaciju i vode ih krišom u gej bar. Rediteljka je njihove likove bazirala na eks-eks-gejevima, Michael Busseeu i Gary Cooperu, koji su bili među osnivačima eks-gej organizacije [[Exodus International]] &lt;ref name=&quot;Rainbow&quot; /&gt;.
|- align=center
| align=left|[[Julie Delpy]] || align=left|[[lipstik lezbejka]] ||align=left| Devojka koju Megan sreće u baru i sa kojom igra.
|- align=center
| align=left|[[Wesley Mann]] || align=left|Lloyd Morgan-Gordon || align=left|Eks-eks-gej, Larryev partner.
|- align=center
| align=left|[[Brandt Wille]] || align=left|Jared || align=left|Meganin momak.
|- align=center
| align=left|[[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]] || align=left|Kimberly || align=left|Meganina prijateljica i glavna navijačica. Ona posumnja da je Megan lezbejka i učestvuje u slanju u kamp, koji organizuju njeni roditelji.
|- align=center
| align=left|[[Ione Skye]] || align=left|Kelly || align=left|Bivša lezbejka iz promotivnog videa za True Directions.
|}

== Informacije o filmu i produkciji ==
''But I'm a Cheerleader'' je prvi dugometražni film [[Jamie Babbit]] &lt;ref name=&quot;AfterEllenInterview&quot;&gt;{{cite web
 | last =Warn
 | first =Sarah
 | authorlink =Sarah Warn
 | title =Interview with Jamie Babbit
 | publisher =[[AfterEllen.com]]
 | date =June 2004
 | url =http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/interviews/62004/jamiebabbit.html
 | accessdate =11. 06. 2008.
 | archiveurl =https://archive.is/20120717195249/http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/interviews/62004/jamiebabbit.html
 | archivedate =2012-07-17
 | dead-url =no
 }}&lt;/ref&gt;. Pre toga je snimila dva kratka filma, ''[[Frog Crossing]]'' (1996) i ''[[Sleeping Beauties]]'' (1999), koji su prikazivani na [[Sundance Film Festival]]u. Kasnije je režirala [[triler]] ''[[The Quiet]]'' (2005), a 2007 godine režirala je komediju ''[[Itty Bitty Titty Committee]]''. Babbit i [[Andrea Sperling]] (producentkinja) su obezbedile pare za film od Michaela Burnsa (potpredsednika [[Prudential Insurance]]a, kada su mu pokazale scenario na Sundanceu&lt;ref name=&quot;AfterEllenInterview&quot; /&gt;. Prema izjavi Babbit, njihova jedina rečenica kojom su objasnile film je bila &quot;Dve srednjoškolke se zaljube jedna u drugu u kampu za reparativnu terapiju.&quot; &lt;ref name=&quot;Out&quot;&gt;{{Citation
 | last =Gideonse
 | first =Ted
 | title =The New Girls Of Summer
 | newspaper =[[Out (magazine)|Out]]
 | pages =56
 | date = July 2000
 | url = }}&lt;/ref&gt;. Burns im je najpre dao budžet od pola miliona, da bi kasnije povećao na milion dolara.

=== Koncepcija ===
Majka Jamie Babbit je vodila kamp pod nazivom &quot;New Directions&quot; za odvikavanje mladih od alkohola i droga. Babbit je dugo želela da napravi film o programima rehabilitacije u 12 koraka&lt;ref name=&quot;Out&quot; /&gt;. Kada je pročitala članak o čoveku koji se vratio sa reparativne terapije mrzeći sebe, odlučila je da poveže ove dve ideje&lt;ref name=&quot;Advocate&quot;&gt;
{{Citation
 | last =Stukin
 | first =Stacie
 | title =But she's serious
 | newspaper =[[The Advocate]]
 | year =2000
 | date = 04. 07. 2000.
 | accessdate = 20. 05. 2007.
 | url =http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_July_4/ai_63059697 }}&lt;/ref&gt;. Sa svojom partnerkom, [[Andrea Sperling|Andreom Sperling]] došla je na ideju da napravi film o nacijačici koja odlazi u kamp za reparativnu terapiju&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot;&gt;{{cite web
 | last =Fuchs
 | first =Cynthia
 | authorlink =
 | coauthors =
 | title =So Many Battles to Fight - Interview with Jamie Babbit
 | publisher =Nitrate Online
 | date = 21. 07. 2000.
 | url =http://www.nitrateonline.com/2000/fcheerleader.html}}&lt;/ref&gt;. Želela je da glavna junakinja bude baš navijačica, jer su navijačice &quot;…vrh američkog sna, i to američkog sna ženstvenosti.&quot; &lt;ref name=&quot;Reel.com&quot;&gt;{{cite web
 | last =Grady
 | first =Pam
 | authorlink =
 | coauthors =
 | title =Rah Rah Rah: Director Jamie Babbit and Company Root for But I'm a Cheerleader
 | publisher =Reel.com
 | date =
 | url =http://www.reel.com/reel.asp?node=features/interviews/cheerleader
 | access-date =2021-08-17
 | archivedate =2007-09-26
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20070926213345/http://www.reel.com/reel.asp?node=features%2Finterviews%2Fcheerleader
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt; Takođe je želela da lezbejsko iskustvo prikaže iz ugla [[femme/butch|femme]] lezbejke, za razliku od filmova koji nastupaju iz [[femme/butch|butch]] ugla&lt;ref name=&quot;FV&quot;&gt;{{cite book
 | last =Dixon
 | first =Wheeler Winston
 | authorlink =Wheeler Winston Dixon
 | coauthors =Gerald Duchovnay (Ed.)
 | title =Film Voices: Interviews from Post Script
 | publisher =State University of New York Press, Albany
 | date =2004
 | pages =pp. 153-165
 | isbn = 0-7914-6156-4 }}
&lt;/ref&gt;. Želela je da napravi satiru kako na [[religiozna desnica|religioznu descniu]], tako i na [[LGBT zajednica|LGBT zajednicu]] &lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;. Pošto je smatrala da nije kvalifikovana da napiše sama scenario, angažovala je scenaristu [[Brian Wayne Peterson|Briana Wayna Petersona]] &lt;ref name=&quot;Reel.com&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;, koji je imao iskustva u reparativnoj terapiji, radeći u zatvoru sa seksualnim prestupnicima&lt;ref name=&quot;Out&quot; /&gt;. On je izjavio da je želeo da napravi film koji neće biti samo zabavan, nego koji će izazvati bes kod ljudi i koji će publiku navesti da diskutuje o tome&lt;ref name=&quot;Out&quot; /&gt;.

=== Kostim i scenografija ===
Babbit je izjavila da je inspiraciju za dizajn filma dobila od [[John Waters]]a, [[David LaChapelle|Davida LaChapelle]], ''[[Edward Scissorhands]]'' i lutke [[Barbie]] &lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;. Želela je da kostimi odražavaju teme filma. U filmu je vidljiva promena od prirodnih boja kod Megan kući, gde dominiraju narandžasta i braon, na veštački svet kampa &quot;True Directions&quot;, gde prevladavaju intenzivne roze i placa (koje treba da prikažu artificijalnost [[rodni konstrukt|rodnog konstrukta]]) &lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;. Prema izjavama Babbit, [[mizofobija|mizofobični]] lik Mary Brown predstavlja [[AIDS paranoja|AIDS paranoju]], a njen čisti, uređeni svet je ispunjen plastičnim cvećem, lažnim nebom i [[PVC]] odećom&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;. Scene sa spoljnim snimcima kuće sa svetlo roze [[taraba]]ma snimljeni su u [[Palmdale, California|Palmdaleu, u Californiji]] &lt;ref name=&quot;Out&quot; /&gt;.

=== Podela uloga ===
Babbit je za ulogu Graham Eaton pridobila Cleau DuVall, koja je već glumila u njenom kratkom filmu ''Sleeping Beauties''. Rediteljka je izjavila da je preko DuVall uspela da pridobije mnoge druge članice glumačke ekipe, uključujući i Natashu Lyonne i Melanie Lynskey&lt;ref name=&quot;AfterEllenInterview&quot; /&gt;.Lyonne je prvo videla scenario u kolima DuVall i onda je kontaktirala agenta&lt;ref name=&quot;Out&quot; /&gt;. Ranije je već gledala ''Sleeping Beauties'' i želela je da sarađuje sa Babbitovom&lt;ref name=&quot;Rainbow&quot;&gt;{{cite web
  | last =Judd
  | first =Daniel
  | title =Interviews - Jamie Babbit
  | publisher =RainbowNetwork.com
  | date = 04. 10. 2000.
  | url =http://www.rainbownetwork.com/Film/detail.asp?iData=9110&amp;iChannel=14&amp;nChannel=Film}}&lt;/ref&gt;. Ipak, ona nije bila prvi izbor za ulogu Megan. Nju je trebalo da igra glumica koja čije ime nije saopšteno u javnosti, ali koja je odustala od uloge zbog toga što potiče iz hrišćanske porodice i nije želela da oni vide njeno lice na posteru&lt;ref name=&quot;AfterEllenInterview&quot; /&gt;. Za ulogu Megan takođe je bila razmatrana glumica [[Rosario Dawson]], ali je producent ubedio Babbitovu da Dawson koja je Latina, ne bi odgovarala ulozi koja treba da predstavlja klasičnu Amerikanku&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;.

Babbit je od početka imala nameru da manje uloge da glumcima različitih rasa, kako bi prikazala ono što je opisala kao &quot;rasizam na svakom nivou u snimanju filmova&quot;&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;. Planirano je da Mike ([[RuPaul]]), Dolph ([[Dante Basco]]) i Andre ([[Douglas Spain]]) budu [[Afro-Amerikanac]], [[Azijat]] i [[Hispanac]]. Najpre je želela da [[Arsenio Hall]] igra ulogu Mikea, ali se on nije hteo da igra gej ulogu&lt;ref name=&quot;Reel.com&quot; /&gt;. RuPaul u ulozi Mikea se pojavljuje kao muškarac i to je jedna od retkih njegovih pojava van [[drag (odeća)|draga]] &lt;ref&gt;{{cite web
  | last =Fine
  | first =Marshall
  | title =Ladies' Man: An Interview with Superdiva RuPaul
  | publisher =DrDrew.com
  | url =http://www.drdrew.com/DrewLive/article.asp?id=908
  | accessdate =07. 10. 2007.
  | archivedate =2007-10-17
  | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071017180115/http://www.drdrew.com/DrewLive/article.asp?id=908
  | deadurl =yes
  }}&lt;/ref&gt;.

=== Teme ===
''But I'm a Cheerleader'' nije film samo o seksualnosti, već i o socijalnim konstruktima rodnih uloga, kako primećuje [[Nikki Sullivan]] u svojoj knjizi ''A Critical Introduction to Queer Theory''. Jedan od načina na koji Babbit upire prstom u konstrukte jeste isticanje neprirodnih boja. Ted Gideonse u magazinu ''[[Out (magazin)|Out]]'' piše da kostimi i boje u filmu pokazuju koliko su pogrešni ciljevi kampa True Directions&lt;ref name=&quot;Out&quot; /&gt;.

Rodne uloge se dalje uvode i kritikuju davanjem zadataka polaznicima i polaznicama kampa u drugom koraku terapije. Neprirodnost i društvena uslovljenost ovih uloga pokazuje se time što polaznici i polaznice kampa svoje zadatke obavljaju uz teškoće i obično neuspešno. Babbit ne samo da pokazuje kako se rod i seksualnost uslovljava, već i ističe da su norme i istine o [[heteronormativnost|heteronormativnom]] svetu čudne, odnosno [[queer]]. Sullivan piše da ispitivanje heteronormativnosti u filmu čini ovaj film primerom za [[queer teorija|queer teoriju]].

=== Sertifikacija ===
Kada je film prvi put bio poslat na [[rejtingovanje filmova|rejtingovanje]] [[MPAA]]-u, ''But I'm a Cheerleader'' je dobio oznaku NC-17. Kako bi film dobio oznaku R, sa kojom bi imao bolju komercijalnu prođu, Babbit je uklonila par scena. U intervjuu sa [[Kirby Dick]]om za njegov film ''[[This Film Is Not Yet Rated]]'' Babbit je izjavila da se oseća diskriminisanom zbog pravljenja filma sa LGBT tematikom&lt;ref name=&quot;GayWired&quot;&gt;{{cite web
  | title ='This Film is Not Yet Rated' Explores Anti-Gay Bias of MPAA Ratings System
  | work =GayWired.com
  | publisher =
  | date =01. 09. 2006.
  | url =http://www.gaywired.com/article.cfm?section=9&amp;id=10452
  | accessdate =02. 06. 2007.
  | archivedate =2007-10-17
  | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071017191223/http://gaywired.com/article.cfm?section=9&amp;id=10452
  | deadurl =yes
  }}&lt;/ref&gt;. U kritici MPAA sistema sertifikacije filmova nagovešteno je da je odbor rigorozniji prema homoseksualnom sadržaju filmova, nego prema heteroseksualnom, kao i da scene sa ženskom seksualnošću izazivaju veće kritike odbora nego scene sa muškom seksualnošću&lt;ref name=&quot;Pajiba&quot;&gt;{{cite web
  | last =Carlson
  | first =Daniel
  | title =Muscles and Boobies and Wieners, Oh No
  | work =Pajiba.com
  | date =2006
  | url =http://www.pajiba.com/this-film-is-not-yet-rated.htm
  | accessdate = 02. 06. 2007. }}&lt;/ref&gt;. Primera radi, film ''[[American Pie]]'', koji je izašao takođe 1999. godine sadrži scenu muške masturbacije i dobio je oznaku R. U drugim državama film je dobio različite oznake: u [[Australija|Australiji]] M (za odraslu publiku), u [[Kanada|Kanadi]] 14A, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]-u 15, a u [[Nemačka|Nemačkoj]] 12.

== Prijem i kritike ==
=== Box office ===
''But I'm a Cheerleader'' je zaradio ukupno 2.595.216[[US$]] u svetu, od čega je oko 2,2 miliona zaradio samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Prema izveštaju sa sajta [[Box Office Mojo]], film se po zaradi nalazi na 174. mestu filmova iz 2000. godine iz SAD, a na 74 mestu filmova sa oznakom R objavljenih te godine. Takođe, film zauzima 68. mesto po zaradi među filmovima sa LGBT tematikom.

Film je imao uspeha kod publike na festivalima i primljen je sa ovacijama na [[San Francisco International Lesbian and Gay Film Festival]] &lt;ref name=&quot;Reel.com&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NYLGFF&quot;&gt;{{cite web
  | last =Mandelberger
  | first =Sandy
  | title =New York Lesbian And Gay Film Festival -- 1 - 11 June
  | publisher =FilmFestivals.com
  | url =http://www.filmfestivals.com/int/overviews/2000/NYgay_00.htm
  | accessdate =13. 10. 2007.
  | archivedate =2007-10-17
  | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071017183722/http://www.filmfestivals.com/int/overviews/2000/NYgay_00.htm
  | deadurl =yes
  }}&lt;/ref&gt;.

=== Kritike ===
Film je dobio uglavnom negativne ocene kritike. Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ocenjen je kao 35% svež na osnovu 43 prikaza&lt;ref name=&quot;Tomatoes&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/but_im_a_cheerleader/ |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |publisher=Rotten Tomatoes}}&lt;/ref&gt;, dok je na sajtu [[Metacritic]] dobio 39% na osnovu 30 kritika&lt;ref name=&quot;MetaCritic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/butimacheerleader?q=but%20i'm%20a%20cheerleader |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |publisher=MetaCritic}}&lt;/ref&gt;. Opšti ton kritike jeste da je film iskren i sa dobrim namerama u kojima nije uspeo&lt;ref name=&quot;Salon&quot;&gt;{{cite web |url=http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/07/07/cheerleader/index.html |title=But I'm a Cheerleader |accessdate=29. 04. 2007. |last=Zacharek |first=Stephanie |date=07. 07. 2000. |publisher=Salon.com |archivedate=2007-10-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071017180934/http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/07/07/cheerleader/index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ebert&quot;&gt;{{Citation
 | last =Ebert
 | first =Roger
 | author-link =Roger Ebert
 | title =But I'm a Cheerleader
 | newspaper =[[Chicago Sun-Times]]
 | year =2000
 | date = 14. 07. 2000.
 | accessdate = 29. 04. 2007.
 | url =http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20000714/REVIEWS/7140302/1023 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;reelviews&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.reelviews.net/movies/b/but_cheerleader.html |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |last=Berardinelli |first=James |authorlink=James Berardinelli|date=2000 |publisher=ReelViews.net}}&lt;/ref&gt;. Neki kritičari su smatrali da je film smešan, da se uživa u njemu i da ima iskren humor&lt;ref name=&quot;LaSalle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Austin&quot;&gt;{{Citation
 | last =Baumgarten
 | first =Marjorie
 | title =But I'm a Cheerleader
 | newspaper =[[The Austin Chronicle]]
 | year =2000
 | date = 28. 07. 2000.
 | url =http://www.austinchronicle.com/gyrobase/Calendar/Film?Film=oid%3a140561
 | accessdate = 29. 04. 2007. }}&lt;/ref&gt;. [[Rogert Ebert]] ga je ocenio kao film sa potencijalom da postane kultni film&lt;ref name=&quot;Ebert&quot; /&gt;. Drugi su ga smatrali naporno dosadnim i nespretnim&lt;ref name=&quot;Salon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{Citation
 | last=Mitchell
 | first=Elvis
 | author-link=Elvis Mitchell
 | year=2000
 | title=Don't Worry. Pink Outfits Will Straighten Her Out.
 | date = 07. 07. 2000.
 | newspaper=[[The New York Times]]
 | accessdate = 29. 04. 2007.
 | url=http://www.nytimes.com/library/film/070700cheer-film-review.html}}&lt;/ref&gt;.

[[Elvis Mitchell]] piše za ''[[The New York Times]]'' da je Megan slatka junakinja, a Lyonne i DuVall hvali da su dale dobru glumu&lt;ref name=&quot;NYT&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Noh&quot; /&gt;. [[Mick LaSalle]] je pisao da je Lyonne dolična i da joj DuVall dobro parira&lt;ref name=&quot;LaSalle&quot;&gt;
{{Citation
 | last =LaSalle
 | first =Mick
 | author-link=Mick LaSalle
 | last2 =Guthmann
 | first2 =Edward
 | title =But I'm a Cheerleader
 | newspaper =[[San Francisco Chronicle]]
 | year =2000
 | date = 07. 07. 2000.
 | accessdate = 29. 04. 2007.
 | url =http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2000/07/07/DD85029.DTL#cheerleader }}&lt;/ref&gt;. Alexandra Mendenhall u svojoj kritici za [[AfterEllen.com]] smatra da je veza između Megan i Graham ima odlučnu hemiju, ali da joj nije posvećeno dovoljno vremena&lt;ref name=&quot;AM&quot;&gt;{{cite web
 | last =Mendenhall
 | first =Alexandra
 | title =Review of &quot;But I'm a Cheerleader&quot;
 | publisher =[[AfterEllen.com]]
 | date = 01. 09. 2006.
 | url =http://www.afterellen.com/Movies/2006/9/cheerleader.html
 | accessdate = 29. 05. 2007. }}&lt;/ref&gt;. Mitchell naziva ljubavne scene &quot;nežnim&quot;&lt;ref name=&quot;NYT&quot; /&gt;. Za druge likove, naročito muške, rečeno je da su iritantni i &quot;ništa osim stereotipa&quot;&lt;ref name=&quot;NYT&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Noh&quot; /&gt;.

Nekoliko kritičara je film uporedilo sa filmovima [[John Waters|Johna Watersa]], ali da mu nedostaje originalnost&lt;ref name=&quot;Noh&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.filmjournal.com/filmjournal/reviews/article_display.jsp?vnu_content_id=1000697322 |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |last=Noh |first=David |publisher=Film Journal International}}&lt;/ref&gt;. Babbit je izjavila da iako joj Waters jeste bio jednim delom inspiracija, da nije želela da njen film ima njegov &quot;ugriz&quot;&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;. Istakla je da Waters ne voli romantične komedije, a da je ona želela da ispriča konvencionalnu ljubavnu priču&lt;ref name=&quot;NitrateInterview&quot; /&gt;.

Cynthia Fuchs piše da &quot;niko ko je fobičan neće moći da se prepozna u filmu&quot; i da &quot;publika koja bi mogla da ima najviše koristi od filma ili neće da pogleda film ili neće shvatiti njegovu poentu&quot;&lt;ref name=&quot;NitrateReview&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nitrateonline.com/2000/rcheerleader.html |title=But I'm a Cheerleader |accessdate = 29. 04. 2007. |last= Fuchs |first= Cynthia |date = 28. 07. 2000.|publisher=Nitrate Online}}&lt;/ref&gt;. LGBT kritika je bila prilično nalik na mainstream kritiku. Jan Stuart pišući za ''[[The Advocate]]'' kaže da film iako pokušava da subvertira LGBT stereotipe, ipak ne uspeva u tome. Dodaje da kič prikazivanje [[Srednje Amerike (SAD)|Srednje Amerike]] nema dodira sa životom mladih gejeva i lezbejki&lt;ref name=&quot;Adv&quot;&gt;{{Citation
  | last = Stuart
  | first =Jan
  | title =But I'm a Cheerleader. - Review
  | newspaper =[[The Advocate]]
  | date = 18. 07. 2000.
  | url =http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_July_18/ai_63398442
  | accessdate = 18. 11. 2007. }}&lt;/ref&gt;. ''[[Curve]]'' film naziva odličnom komedijom i kaže da Babbit ovim i drugim filmovima redefiniše lezbejski film&lt;ref&gt;{{Citation
  | last =
  | first =
  | author-link =
  | last2 =
  | first2 =
  | author2-link =
  | title =Women to watch in film
  | newspaper =[[Curve (magazine)|Curve]]
  | pages =22
  | date =November 2003 }}&lt;/ref&gt;.

=== Nagrade ===
Film je dobio nagradu publike i Graine de Cinéphage Award na [[Créteil International Women's Film Festival]]u, 2000. godine&lt;ref name=&quot;MMI&quot;&gt;{{Citation
 | last =Sullivan
 | first =Monica
 | title = But I'm a Cheerleader-- Jamie Babbit Wins Créteil Films de Femmes 'Prix du Public'
 | newspaper =Movie Magazine International
 | year =2000
 | accessdate = 26. 05. 2007.
 | url =http://www.shoestring.org/mmi_revs/but-im-a-cheerleader.html }}&lt;/ref&gt;. Film je takođe nominovan i za [[Political Film Society Award]] u kategorijama [[Political Film Society Award for Human Rights|Ljudska prava]] i [[Political Film Society Award for Expose|Exposé]], ali je izgubio od filmova ''[[The Green Mile]]'' i ''[[Boy's Don't Cry]]''&lt;ref name=&quot;PFS&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.geocities.com/~polfilms/previous.html |title=Political Film Society - Previous Award Winners |accessdate=13. 05. 2007. |publisher=Political Film Society |archivedate=2007-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071210023705/http://www.geocities.com/~polfilms/previous.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Muzika ==
Kompozitor muzike za film bio je [[Pat Irwin]]. Soundtrack nikada nije objavljen na CD-u. Među izvođačicama i izvođačima su [[indie (muzika)|indie]] muzičarke i muzičari kao ''[[Saint Etienne (grupa)|Saint Etienne]], [[Dressy Bessy]]'' i [[April March]] &lt;ref name=&quot;soundtrack&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.soundtrackcollector.com/catalog/soundtrackdetail.php?movieid=75068 |title=Soundtrack Details: But I'm a Cheerleader |accessdate = 28. 05. 2007. |publisher=SoundtrackCollector}}&lt;/ref&gt;. [[RuPaul]] je imao/la jednu pesmu u filmu, ''Party Train'', uz koju je Eddie Cibrian prikazan kako igra.

=== Spisak pesama ===
# &quot;Chick Habit ([[Laisse tomber les filles]])&quot; ([[Elinor Blake]], [[Serge Gainsbourg]]), izvodi: [[April March]]
# &quot;Just Like Henry&quot; ([[Tammy Ealom]], [[John Hill (musician)|John Hill]], Rob Greene, Darren Albert), izvodi: [[Dressy Bessy]]
# &quot;If You Should Try and Kiss Her&quot; (Ealom, Hill, Greene, Albert), izvodi: Dressy Bessy
# &quot;Trailer Song&quot; (Courtney Holt, Joy Ray), izvodi: [[Sissy Bar]]
# &quot;All or Nothing&quot; ([[Cris Owen]], Miisa), izvodi: Miisa
# &quot;We're in the City&quot; ([[Sarah Cracknell]], [[Bob Stanley (Saint Etienne)|Bob Stanley]], [[Pete Wiggs]]), izvodi: [[Saint Etienne (band)|Saint Etienne]]
# &quot;The Swisher&quot; (Dave Moss, Ian Rich), izvodi: Summer's Eve
# &quot;Funnel of Love&quot; (Kent Westbury, [[Charlie McCoy]]), izvodi: [[Wanda Jackson]]
# &quot;Ray of Sunshine&quot; ([[Go Sailor]]), izvodi: Go Sailor
# &quot;Glass Vase Cello Case&quot; ([[Madigan Shive]], [[Jen Wood]]), izvodi: [[Tattle Tale]]
# &quot;Party Train&quot; ([[RuPaul]]), izvodi: RuPaul
# &quot;Evening in Paris&quot; ([[Lois Maffeo]]), izvodi: Lois Maffeo
# &quot;Together Forever in Love&quot; (Go Sailor), izvodi: Go Sailor

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==

* {{imdb title|0179116}}
* {{rotten-tomatoes|id=but_im_a_cheerleader}}
* {{amg movie|id=1:181371}}
* {{metacritic film|id=butimacheerleader}}

[[Kategorija:Filmovi 1999.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Romantične komedije]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]
[[Kategorija:Filmovi sa lezbejskom tematikom]]
[[Kategorija:Nezavisni filmovi]]
[[Kategorija:Tinejdžerske komedije]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>8lnhb57zzsmk6b49ngstapg1pir134f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruce Willis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45689</id>
    <revision>
      <id>41263429</id>
      <parentid>41198464</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:05:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32221" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| slika = Bruce Willis by Gage Skidmore.jpg
| opis = Willis na konvenciji [[San Diego Comic-Con International]]
| ime_po_rođenju    = Walter Bruce Willis
| datum_rođenja    = {{birth date and age|1955|3|19|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Baumholder|Američki vojni garnizon u Baumholderu]], [[Idar-Oberstein]], [[Zapadna Njemačka]]
| period = 1980 - 
| supružnik       = [[Demi Moore]] (1987-2000)&lt;br /&gt;[[Emma Heming]] (2009-)
| djeca = 4 (među kojima i kćer [[Rummer Willis]])
| znamenite_uloge = {{ubl|[[John McClane]] u [[Die Hard (franšiza)|''Die Hard'']]|David Addison Jr. u [[moonlighting|''Moonlighting'']]}}
| nagrade = {{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u dramskoj seriji|Emmy za glumca u dramskoj seriji]]|year=1987|title=[[Moonlighting]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Popis nagrada Zlatni globus: Televizija, najbolji glumac, komedija ili mjuzikl|Zlatni globus za glumca u TV-komediji ili mjuziklu]]|year=1987|title=[[Moonlighting (TV series)|Moonlighting]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Zlatne maline 1998|Najgori glumac]]|year=1998|title=[[Armageddon (1998 film)|Armageddon]]|title2=[[Mercury Rising]]|title3=[[The Siege]]}}
}}

'''Walter Bruce Willis''' (rođen [[19. 3.|19. ožujka]] [[1955]]. u [[Idar-Oberstein]]u, [[Njemačka]]), [[sjedinjene Američke Države|američki]] glumac i pjevač. Pod svjetlima reflektora se pojavio krajem osamdesetih kao holivudski glavni, ali i sporedni glumac, osobito poznat po ulozi Johna McClanea u serijalu ''[[Die Hard|Umri muški]]''. Willis je bio u braku s [[Demi Moore]], a prije razvoda [[2000]]. su dobiil tri kćeri. Objavio je nekoliko albuma te se pojavio u nekoliko televizijskih serija. Nastupio je u preko šezdeset filmova, uključujući ''[[Pulp Fiction|Pakleni šund]]'', ''[[Sin City]]'', ''[[The Untouchables|Neslomljivi]]'', ''[[Armageddon]]'' i ''[[The Sixth Sense|Šesto čulo]]''.

Filmovi u kojima je nastupio zaradili su između 2,55 i 3,04 milijardi dolara samo na sjevernoameričkim box officeima, što ga uvrštava na šesto mjesto najuspješnijih glavnih glumaca, odnosno na osmo uključujući sporedne uloge.&lt;ref name=&quot;BOMlist&quot;&gt;{{cite web | title=Box Office Mojo | work=PEOPLE INDEX | url=http://www.boxofficemojo.com/people/?view=Actor&amp;sort=sumgross&amp;p=.htm | accessdate = 15. 01. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Numbers&quot;&gt;{{cite web | title=The Numbers | work=All Time Top 100 Stars at the Box Office | url=http://www.the-numbers.com/people/records/ | accessdate = 15. 01. 2008.}}&lt;/ref&gt; Tijekom karijere je osvojio mnoga priznanja te javno izrazio potporu vojnim snagama [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]].

== Rani život ==
Willis je rođen u Idar-Obersteinu u [[Njemačka|Njemačkoj]] u obitelji Nijemice Marlene, koja je radila u banci, i Davida Willisa, američkog vojnika.&lt;ref name=&quot;bbcnews&quot;&gt;{{cite news | title=Surprise German visit from Willis | work=BBC News | date=[[2005-08-08]] | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4132632.stm | accessdate = 10. 12. 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;&gt;{{cite web | title=Daily Mail | work=Die Another Day: Bruce Willis | url=http://www.dailymail.co.uk/pages/live/articles/live/live.html?in_article_id=462215&amp;in_page_id=1889 | accessdate = 20. 06. 2007.}}&lt;/ref&gt; Willis je bio najstarije od četvero djece (Florence, David i Robert). Nakon što je otpušten iz vojske [[1957]]., Willisov otac je preselio obitelj u Penns Grove u [[New Jersey]], gdje je radio kao varilac i tvornički radnik.&lt;ref name=&quot;AskMen&quot;&gt;{{cite web | title=AskMen.com | work=Bruce Willis | url=http://www.askmen.com/men/entertainment/45c_bruce_willis.html | accessdate=21. 06. 2007. | archivedate=2008-02-26 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226055032/http://www.askmen.com/men/entertainment/45c_bruce_willis.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Roditelji su mu se rastali [[1972]]. dok je Willis bio u pubertetu.&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;/&gt; Uvijek se izdvajao od vršnjaka, iako je mucao tijekom djetinjstva.&lt;ref name=&quot;BWillisUncut&quot;&gt;{{cite news | work=Reader's Digest | title=Bruce Willis: The Uncut Interview | url=http://www.rd.com/slikas/content/021102/bruce_willis_interview.pdf | accessdate = 23. 06. 2007.}} &lt;small&gt;'''Note''': See also [[List of stutterers]]&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt; Pohađao je Penns Grove High School u svojem rodnom gradu.&lt;ref&gt;Petersen, Melody. [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A02E6DF1439F93AA35756C0A961958260 &quot;Bruce Willis Drops Project, Leaving Town More Troubled&quot;], ''[[The New York Times]]'', [[May 9]], [[1997]]. Accessed [[December 2]], [[2007]]. &quot;Mr. Willis grew up in Carneys Point, attended Penns Grove High School and even worked in one of the Du Pont factories before he found fame on the television series ''Moonlighting'' and through his ''Die Hard'' films.&quot;&lt;/ref&gt; Kako se mogao bolje izraziti na pozornici gdje je prestao mucati, Willis je počeo nastupati u kazalištu, a u srednjoj školi je nastupao u dramskoj sekciji te bio predsjednik učeničkog vijeća.&lt;ref name=&quot;DigitalH&quot;&gt;{{cite web | title=Digital Hit| work=Bruce Willis | url=http://www.digitalhit.com/cr/brucewillis | accessdate = 17. 03. 2008.}}&lt;/ref&gt;

Po završetku srednje škole, počeo je raditi kao zaštitar, a kasnije i kao prijevoznik za tvornicu u Deepwateru, New Jersey.&lt;ref name=&quot;WashPostTragic&quot;&gt;{{cite news|last=Segal|first=David|title=Bruce Willis's Tragic Mask|publisher=The Washington Post|date=[[2005-03-10]]|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A22175-2005Mar9.html|accessdate = 28. 02. 2008.}}&lt;/ref&gt; Dao je otkaz nakon mu je kolega ubijen na poslu te postao poznat po kafićima.&lt;ref name=&quot;AOLBio&quot;&gt;{{cite web | title=Moviefone | work=Bruce Willis Biography | url=http://movies.aol.com/celebrity/bruce-willis/76618/biography | accessdate=28. 02. 2008. | archivedate=2007-02-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070218102012/http://movies.aol.com/celebrity/bruce-willis/76618/biography | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Naučio je svirati harmoniku i pridružio se R&amp;B bendu zvanom Loose Goose.&lt;ref name=&quot;DigitalH&quot;/&gt; Nakon neuspješnog pokušaja da postane privatni istražitelj (uloga koju će igrati u televizijskoj seriji ''[[Moonlighting|Slučajni partneri]]'' kao i u filmu iz [[1991]]., ''[[Prljavi igraju prljavo]]''), Willis se vratio glumi. Upisao se u dramski program na Sveučilištu Monteclair State, gdje je dobio u ulogu u produkciji ''Mačke na vrućem limenom krovu''. Napustio je školu na prvoj godini i preselio se u [[New York]].&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;/&gt;

Willis se vratio u kafiće, no ovaj put u potrazi za honorarnim poslom.&lt;ref name=&quot;WashPostTragic&quot;/&gt; Nakon bezbroj audicija, ostvario je debi u broadwayskoj produkciji ''Neba i zemlje''. Nakon toga se pojavio u produkciji ''Fool For Love'', televizijskoj seriji ''Poroci Miamija'' i reklami za Levis'.&lt;ref name=&quot;YahooM&quot;/&gt;&lt;!--&lt;ref&gt;Commercial is shown at the end of the clip http://www.youtube.com/watch?v=e8bytZyUNyE&lt;/ref&gt; --&gt;

== Karijera ==
Willis je napustio New York i zaputio se u [[Kalifornija|Kaliforniju]] kako bi nastupio na nekoliko audicija za razne televizijske serije.&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;/&gt; Prijavio se za seriju ''[[Moonlighting|Slučajni partneri]]'' (1985.-'89.), i u konkurenciji tri tisuće drugih glumaca dobio ulogu Davida Addisona Jr.&lt;ref name=&quot;YahooM&quot;&gt;{{cite web | title=Yahoo! Movies|work= Bruce Willis Biography|url=http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800018749/bio | accessmonthday=June 21 |accessyear=2007}}&lt;/ref&gt; Glavna uloga pomogla mu je da stekne status komičara, a serija se snimala pet sezona. Na vrhuncu popularnosti serije, proizvođač napitaka Seagram je unajmio Willisa kao promotora njihovih proizvoda Golden Wine Cooler; u dvije godine su mu isplatili između pet i sedam milijuna dolara. Unatoč tome, Willis je odlučio da neće obnavljati ugovor nakon što je [[1988]]. odlučio da više neće konzumirati alkohol. Jedna od njegovih prvih većih uloga bila je u filmu [[Blake Edwards|Blakea Edwardsa]] iz [[1987]]., ''[[Spoj na slijepo]]'' zajedno s [[Kim Basinger]] i [[John Larroquette|Johnom Laroquetteom]]. No, tada ga je neočekivani preokret u obliku filma ''[[Die Hard|Umri muški]]'' lansirao u zvijezde. Izveo je većinu vratolomija u filmu,&lt;ref name=&quot;People1&quot;&gt;{{cite web | title=People.com | work=Bruce Willis: Biography
| url=http://www.people.com/people/bruce_willis/biography | accessmonthday=June 20 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt; a film je zaradio 138,708,852 dolara.&lt;ref name=&quot;BOM1&quot;&gt;{{cite web | title=Box Office Mojo|work=Die Hard|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=diehard.htm | accessmonthday=June 20 |accessyear=2007}}&lt;/ref&gt; Kako je polučio veliki komercijalni uspjeh, kasnije su snimljena tri nastavka. Osim toga, posudio je glas bebi koja govori u filmu ''[[Gle tko to govori]]'' i njegovom nastavku.

Krajem osamdesetih, Willis je ostvario osrednji uspjeh kao pjevač, snimivši pop-blues album nazvan ''The Return of Bruno'', koji je uključivao hit singl &quot;Respect Yourself&quot;.&lt;ref name=&quot;TopSongs&quot;&gt;{{cite web|title=The Eighties Club|work=Top 100 Songs of 1987|url=http://eightiesclub.tripod.com/id224.htm|accessmonthday=June 23|accessyear=2007|access-date=2008-07-04|archivedate=2011-05-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110514123505/http://eightiesclub.tripod.com/id224.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Kako snimanja nisu bila uspješna, Willis se nekoliko puta vraćao u studio za snimanje. Početkom devedesetih, karijera mu je krenula nizbrdo nakon nastupa u nekoliko promašaja kao što su, između ostalih, ''[[Vatromet taštine]]'', ''[[Smrtonosna zona]]'' i film u kojem je bio jedan od scenarista, ''[[Hudson Hawk]]''. Nastupio je u glavnoj ulozi u seksualnom trileru ''[[Color of Night|Boja noći]]'' ([[1994]].) za koji kritika nije imala riječi hvale, dok je ipak postao popularan na videu. No, novi poticaj njegovoj karijeri dala je sporedna uloga u ''[[Pulp Fiction|Paklenom šundu]]'' [[Quentin Tarantino|Quentina Tarantina]]. [[1996]]. je bio izvršni producent crtića ''Bruno the Kid'' u kojem se pojavila njegova digitalizirana verzija.&lt;ref name=&quot;FilmRef&quot;&gt;{{cite web | title=Film Reference|work=Bruce Willis Biography (1955-)| url=http://www.filmreference.com/film/99/Bruce-Willis.html | accessmonthday=June 23 |accessyear=2007}}&lt;/ref&gt; Osim toga, pojavio se u glavnim ulogama u ''[[Dvanaest majmuna]]'' i ''[[The Fifth Element|Petom elementu]]''. No, krajem devedesetih, karijera mu je opet pošla krivim smjerom nakon nastupa u ''[[Šakal (1997)|Šakalu]]'', ''[[Opasna šifra|Opasnoj šifri]]'' i ''[[Doručak šampiona|Doručku šampiona]]''. Međutim, sve je nadomjestio hit [[Michael Bay|Michaela Baya]] ''[[Armageddon]]'', najuspješniji film [[1998]].&lt;ref name=&quot;BOM2&quot;&gt;{{cite web | title=Box Office Mojo|work=1998 WORLDWIDE GROSSES| url=http://boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&amp;yr=1998&amp;p=.htm | accessmonthday=June 21 |accessyear=2007}}&lt;/ref&gt; Iste godine se u [[PlayStation]] igri ''Apocalypse'' pojavio njegov glas i lik.&lt;ref name=&quot;EWeekly&quot;&gt;{{cite web | title=Entertainment Weekly|work=&quot;Apocalypse&quot; Now| url=http://www.ew.com/ew/article/0,,286028,00.html | accessmonthday=June 21 |accessyear=2007}}&lt;/ref&gt;

[[1999]]. je nastupio u ''[[The Sixth Sense|Šestom čulu]]'' [[M. Night Shyamalan|M. Nighta Shyamalana]]. Film je ostvario i kritički i komercijalni uspjeh te pomogao u podizanju zanimanja za njegovu karijeru. Jednom se morao pojaviti u ''[[Prijatelji]]ma'' bez honorara jer je izgubio okladu od [[Matthew Perry|Matthewa Perryja]], kolege iz filmova ''[[Ubojica mekog srca]]'' i ''[[Povratak ubojice mekog srca]]''. [[2000]]. je za svoj nastup u ''Prijateljima'' osvojio [[Emmy Award|Emmy]] za najboljeg gostujućeg glumca u humorističnoj seriji (glumio je oca mnogo mlađe djevojke Rossa Gellera). Willis je dobio ulogu Terryja Benedicta u ''[[Ocean's Eleven (2001 film)|Oceanovih jedanaest]]'' ([[2001]].), ali je odustao zbog rada na novom albumu. U ''[[Oceanovih dvanaest]]'' ([[2003]].) se pojavio u [[cameo]] ulozi kao on sam. Nedavno je nastupio u ''[[Planet terora|Planetu terora]]'', polovici ''[[Grindhouse]]a'' kao zlikovac, vojnik mutant. Bila je to njegova druga suradnja s [[Robert Rodriguez|Robertom Rodriguezom]] nakon ''[[Sin City]]ja''.

[[Datoteka:Bruce willis cinedom.jpg|thumb|right|200px|Willis na njemačkoj premijeri filma ''[[Preko ograde]]'', [[28. 6.|28. lipnja]] [[2006]].]]

== Privatni život ==
Na premijeri filma ''[[Zasjeda]]'', Willis je upoznao glumicu [[Demi Moore]] koja je bila u vezi s [[Emilio Estevez|Emiliom Estevezom]]. Vjenčali su se [[21. 11.|21. studenog]] [[1987]]. i dobili tri kćeri (Rumer Glenn Willis (rođena [[1988]].), Scout LaRue Willis ([[1991]].) i Tallulah Belle Willis ([[1994]].). Razveli su se [[18. 10.|18. listopada]] [[2000]]. Nisu se javno očitovali o razlozima rastanka. Willis je rekao &quot;Osjećao sam da sam podbacio kao otac i muž time što nisam uspio učiniti sve da brak funkcionira&quot; i zahvalio [[Will Smith|Willu Smithu]] za pomoć da prebrodi razvod.&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;/&gt; Willis i Moore trenutno dijele skrbništvo nad tri kćeri koje su dobili tijekom trinaestogodišnjeg braka.&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;/&gt; Od prekida su se javile glasine kako će se par ponovno vjenčati, ali Moore se kasnije udala za mlađeg glumca [[Ashton Kutcher|Ashtona Kutchera]]. Willis je ostao u dobrim odnosima i s Moore i s Kutcherom te čak prisustvovao njihovu vjenčanju. Od razvoda je bio u vezi s modelima Mariom Bravo Rosado i Emily Sandberg, a bio je povezivan i s Brooke Burns, sve dok nisu prekinuli [[2004]]. nakon deset mjeseci.&lt;ref name=&quot;YahooM&quot;/&gt;

Willis je u jednom trenutku bio luteran, ali sudeći prema izjavi iz srpnja [[1998]]. za časopis ''George'', više ne prakticira vjeru:

: Organizirane religije su općenito, po mom mišljenju, vrste pred nestankom. One su bile vrlo važne kad nismo znali zašto se sunce miče, zašto se vrijeme mijenja, zašto se pojavljuju [[orkan|uragani]] ili [[vulkan]]i. Moderna religija je kraj moderne mitologije. Ali ima još ljudi koji [[Biblija|Bibliju]] interpretiraju doslovno. Doslovno! Mislim da to nije pravi način. I to čini Ameriku super, znate?&quot;&lt;ref name=&quot;CelebAth&quot;&gt;{{cite web | title=Celeb Atheist| work=Bruce Willis| url=http://www.celebatheists.com/?title=Bruce_Willis| accessmonthday=June 24 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt;

Willis posjeduje vlastitu filmsku produkcijsku kompaniju zvanu Cheyenne Enterprises koju je 2000. osnovao sa svojim poslovnim partnerom Arnoldom Rifkinom.&lt;ref name=&quot;Holly2&quot;&gt;{{cite web | title=Hollywood.com | work=Bruce Willis: Movie Mogul | url=http://www.hollywood.com/news/Bruce_Willis_Movie_Mogul/313136 | accessmonthday=June 23 | accessyear=2007 | archiveurl=https://archive.today/20130103092332/http://www.hollywood.com/news/Bruce_Willis_Movie_Mogul/313136 | archivedate=2013-01-03 | access-date=2008-07-04 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

=== Politički pogledi ===
Willis je [[2007]]. izjavio kako ne podržava [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]], ali da voli &quot;podržati mlade muškarce i žene koji su tamo i sudjeluju u ratu&quot;.&lt;ref name=&quot;HindustanT&quot;&gt;{{cite web | title=Hindustan Times | work=I am not in favour of Iraq war, says Bruce Willis | url=http://www.hindustantimes.com/StoryPage/StoryPage.aspx?id=ae0b148d-5f5b-44d2-8391-7a610e988da1&amp;ParentID=7e24c85b-2ae1-4e55-9503-a411339de817&amp;&amp;Headline=I+don't+suppoprt+Iraq+war%3a+Bruce+Willis | accessdate=21. 12. 2007. | archivedate=2007-09-30 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930033354/http://www.hindustantimes.com/StoryPage/StoryPage.aspx?id=ae0b148d-5f5b-44d2-8391-7a610e988da1&amp;ParentID=7e24c85b-2ae1-4e55-9503-a411339de817&amp;&amp;Headline=I+don't+suppoprt+Iraq+war%3a+Bruce+Willis | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Podržao je svakog republikanskog predsjedničkog kandidata osim Boba Dolea [[1996]]. jer je Dole kritizirao Moore zbog njene uloge u filmu ''[[Striptease (film)|Striptiz]]''.&lt;ref name=&quot;ipaki&quot;/&gt; 2000. je pozvan da održi govor na Nacionalnoj republikanskoj konvenciji,&lt;ref name=&quot;CNNarchives&quot;&gt;{{cite web | title=CNN | work=Bush and Cheney head toward Philadelphia as party vanguard makes preparations | url=http://archives.cnn.com/2000/ALLPOLITICS/stories/07/28/convention.wrap/index.html | accessdate=24. 06. 2007. | archivedate=2009-02-10 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090210132929/http://archives.cnn.com/2000/ALLPOLITICS/stories/07/28/convention.wrap/index.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a i dalje javno podržava pravo na posjedovanje oružja. Kritizirao je religijsko pravo i njegov utjecaj na republikansku stranku. U veljači [[2006]]. se pojavio na [[Manhattan]]u kako bi promovirao film ''[[16 blokova]]''. Jedan novinar je pokušao upitati Willisa što misli o trenutnim događajima, ali ga je glumac prekinuo u pola rečenice:

: &quot;Dosta mi je odgovoranja na ovo jebeno pitanje. Ja sam republikanac tek toliko što želim manju vladu i njeno upletanje. Želim ih zaustaviti u tome da seru po mojem i tvojem novcu i novcu od poreza od kojeg dajemo 50 posto... svake godine. Želim da budu fiskalno odgovorni i želim da ti prokleti lobisti napuste Washington. Neka učine to i reći ću ja sam republikanac... Mrzim vladu, OK? Ja sam apolitičan. Zapiši to. Ja nisam republikanac.&quot;&lt;ref name=&quot;MSN Movies&quot;&gt;{{cite web | title=MSN Movies | work=Willis Is Mad As Hell... | url=http://movies.msn.com/movies/hitlist/2-24-06?GT1=100 | accessdate=20. 06. 2007. | archivedate=2006-04-25 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060425123801/http://movies.msn.com/movies/hitlist/2-24-06?GT1=100 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U nekoliko intervjua iz lipnja 2007. je izjavio kako je zadržao neke republikanske vrijednosti, ali je trenutno neovisan.&lt;ref name=&quot;DailyM&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Time.com&quot;&gt;{{cite web | title=Time.com | work=How Bruce Willis Keeps His Cool | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1635812-2,00.html | accessdate=23. 06. 2007. | archivedate=2008-04-30 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430175031/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1635812-2,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U intervjuu za lipanjsko izdanje ''Vanity Faira'', Willis je rekao kako sumnja kako je [[Lee Harvey Oswald]] sam ubio [[JFK|Johna Kennedyja]] te izrazio uvjerenje kako su neki ljudi povezani s atentatom i danas i danas moćni.&lt;ref name=&quot;NYPost&quot;&gt;{{cite web | title=New York Post | work=HUMBLE SKEPTIC | url=http://www.nypost.com/seven/05052007/gossip/pagesix/humble_skeptic_pagesix_.htm | accessdate=20. 06. 2007. | archiveurl=https://archive.today/20120910022041/http://www.nypost.com/p/pagesix/item_0O9gSdhgGvI7kcZNd6pddN;jsessionid=82D29F59CE4B47A8E8626F8F1FE47D26 | archivedate=2012-09-10 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

2006. je predložio kako bi SAD trebao izvesti invaziju na [[Kolumbija|Kolumbiju]] kako bi se spriječila trgovina drogom.&lt;ref name=&quot;MSNBC1&quot;&gt;{{cite web | title=MSNBC | work=Bruce Willis blasts Colombian drug trade|url=http://www.msnbc.msn.com/id/11701188 | accessmonthday=June 20 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt; U nekoliko intervjua za ''USA Weekend'', Willis je rekao kako podržava velike plaće nastavnicima, te kako je razočaran američkim sustavom posvajanja i odnosom prema [[Indijanci]]ma.&lt;ref name=&quot;USAWeek1&quot;&gt;{{cite web | title=USA Weekend | work=A Big Ride of a Life | url=http://www.usaweekend.com/07_issues/070624/070624bruce_willis.html | accessdate=23. 06. 2007. | archivedate=2010-01-18 | archiveurl=https://www.webcitation.org/5msOk4Dax?url=http://www.usaweekend.com/07_issues/070624/070624bruce_willis.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Dodao je kako podržava pravo na posjedovanje oružja:

: &quot;Svatko ima pravo nositi oružje. Ako oduzmete oružje ilegalnim vlasnicima, tada su samo ljudi koji imaju oružje negativci. Čak će i pacifist postati nasilan ako ga netko pokuša ubiti. Borio bi se za svoj život.&quot;&lt;ref name=&quot;USAWeek2&quot;&gt;{{cite web | title=USA Weekend | work=Being Bruce Willis | url=http://www.usaweekend.com/00_issues/000213/000213willis.html | accessdate=20. 06. 2007. | archivedate=2010-01-18 | archiveurl=https://www.webcitation.org/5msOk5618?url=http://www.usaweekend.com/00_issues/000213/000213willis.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Zanimanje za vojsku ===
[[Datoteka:Bruce Willis 1.jpg|thumb|right|Willis s članovima američke mornarice, [[25. srpnja]] [[2002]].]]
Tokom svoje filmske karijere, Willis je tumačio nekoliko vojnih ličnosti u filmovima kao što su ''[[Izvanredno stanje|Opsadno stanje]]'', ''[[Hartov rat]]'', ''[[Tears of the Sun|Suze boga sunca]]'' i ''[[Grindhouse]]''. Odrastavši u vojnoj obitelji, Willis je javno podržavao američke oružane snage. [[2003]]. je posjetio [[Irak]] u sklopu turneje United Service Organization, pjevajući s vojnicima sa svojim bendom, The Accelerators.&lt;ref name=&quot;CBSnews&quot;&gt;{{cite web | title=CBS News | work=Bruce Willis Sings For The Troops | url=http://www.cbsnews.com/stories/2003/09/26/entertainment/main575209.shtml | accessmonthday=June 24 | accessyear=2007 | access-date=2008-07-04 | archivedate=2011-05-11 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511142609/http://www.cbsnews.com/stories/2003/09/26/entertainment/main575209.shtml | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Neki vojni izvori sugeriraju kako se Willis pokušao unovačiti u vojsku kako bi se borio u [[Rat u Iraku 2003.|Drugom iračkom ratu]], ali je odbijen zbog dobi.&lt;ref name=&quot;MYon&quot;&gt;{{cite web | title=Michael Yon: Online | work=The Punishers’ Ball | url=http://www.michaelyon-online.com/wp/the-punishers-ball.htm/ | accessdate=20. 06. 2007. | archivedate=2008-03-15 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080315212146/http://www.michaelyon-online.com/wp/the-punishers-ball.htm | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Vjerovalo se da je ponudio milijun dolara bilo kojem civilu koji pronađe terorističke vođe [[Osama bin Laden|Osamu bin Ladena]], [[Ayman al-Zawahiri|Aymana al-Zawahirija]] ili [[Abu Musab al-Zarkavi|Abu Musab al-Zarqawija]]; međutim, u lipanjskom izdanju ''Vanity Faira'' iz 2007. je izjavio kako je izjava bila hipotetska te nije trebala biti shvaćena doslovno. Willis je kritizirao i medije zbog praćenja rata, prigovarajući kako se tisak fokusira na negativne aspekte rata:

: &quot;Otišao sam u Irak zbog onoga što sam vidio kad sam bio tamo s vojnicima - većinom mladi klinci - pomažu ljudima u Iraku; pomažu im da ponovno dobiju struju, pomažu im da otvore bolnice, pomažu im da dobiju vodu, ali to ne čujete na vijestima. Čujete, 'X ljudi je ubijeno danas,' što je, mislim, loša usluga. To je kao pljuvanje na te mlade muškarce i žene koji se tamo bore da pomognu toj zemlji.&quot;&lt;ref name=&quot;Holly&quot;&gt;{{cite web | title=Hollywood.com | work=Willis Fights for Iraqi Troops | url=http://www.hollywood.com/news/Bruce_Willis_Fights_for_Iraqi_Troops_/2436202 | accessdate=23. 06. 2007. | archiveurl=https://archive.today/20120628224543/http://www.hollywood.com/news/Bruce_Willis_Fights_for_Iraqi_Troops_/2436202 | archivedate=2012-06-28 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

Willis je izjavio kako želi &quot;snimiti pro-ratni film u kojem će američki vojnici bii prikazani kao hrabri ratnici za slobodu i demokraciju.&quot;&lt;ref name=&quot;TimesOnline&quot;&gt;{{cite web | title=Times Online | work=Bruce Willis comes out fighting for Iraq's forgotten GI heroes | url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article597133.ece | accessdate = 20. 06. 2007.}}&lt;/ref&gt; Film će pratiti članove 24. pješadijske postrojbe koja je provela dosta vremena boreći se u Mosulu, za što su primili mnoga odličja. Film bi se temeljio na zapisima blogera Michaela Yona, bivšeg člana američkih specijalnih postrojbi. Willis je opisao radnju filma kao &quot;momci koji čine to što čine za vrlo malo novca kako bi obranili i borili se za ono što smatraju slobodom.&quot;&lt;ref name=&quot;Holly3&quot;&gt;{{cite web | title=Hollywood.com | work=Willis to Make Movie Honoring U.S. Troops in Iraq | url=http://www.hollywood.com/news/Willis_to_Make_Movie_Honoring_US_Troops_in_Iraq/3469589 | accessdate=23. 06. 2007. | archiveurl=https://archive.today/20120628224556/http://www.hollywood.com/news/Willis_to_Make_Movie_Honoring_US_Troops_in_Iraq/3469589 | archivedate=2012-06-28 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Film ===
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; 
|- bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina || Film || Uloga || Bilješke
|-
| [[1980]]. || ''[[Prvi smrtni grijeh]]'' || Čovjek koji dolazi na večeru dok Delaney odlazi || statist
|-
| [[1982]]. || ''[[Presuda (film)|Presuda]]'' || Promatrač u sudnici || statist
|-
| [[1985]]. || ''[[A Guru Comes]]'' || Nepoznata uloga || statist
|-
| [[1987]]. || ''[[Spoj na slijepo]]'' || Walter Davis ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[1988]]. || ''[[Brunin povratak]]'' || Bruno Radolini ||
|-
| ''[[Sunset]]'' || Tom Mix ||
|-
| ''[[Die Hard|Umri muški]]'' || John McClane || Honorar $5,000,000 &lt;ref name=&quot;EW0607&quot;&gt;{{cite web | title=Entertainment Weekly | work=Bruce Willis on &quot;Die Hard&quot; | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20035285_20035331_20042575_2,00.html | accessmonthday=June 20 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[1989]]. || ''[[That's Adequate]]'' || On sam || cameo
|-
| ''[[In Country]]'' || Emmett Smith ||
|-
| ''[[Gle tko to govori]]'' || Mikey || glas
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[1990]]. || ''[[Die Hard 2|Umri muški 2]]'' || John McClane || Honorar $7,500,000 &lt;ref name=&quot;IMDBSal&quot;&gt;{{cite web | title=Internet Movie Database | work=Biography for
Bruce Willis: Salary | url=http://www.imdb.com/ime/nm0000246/bio | accessmonthday=June 20 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Gle tko to govori 2]]'' || Mikey || glas
|-
| ''[[Vatromet taštine]]'' || Peter Fallow || Honorar $5,000,000 &lt;ref&gt;http://www.slate.com/id/2067792/entry/2067859&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | [[1991]]. || ''[[Ubojite misli]]'' || James Urbanski ||
|-
| ''[[Hudson Hawk]]'' || Eddie 'Hudson Hawk' Hawkins || 
|-
| ''[[Billy Bathgate]]'' || Bo Weinberg ||
|-
| ''[[Prljavi igraju prljavo]]'' || Joseph Cornelius 'Joe' Hallenbeck ||
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1992]]. || ''[[Igrač (film)|Igrač]]'' || On sam || cameo
|-
| ''[[Death Becomes Her|Smrt joj dobro pristaje]]'' || Dr. Ernest Menville ||
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1993]]. || ''[[Besmrtno oružje]]'' || John McClane || cameo
|-
| ''[[Smrtonosna zona]]'' || Tom Hardy ||
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | [[1994]]. || ''[[Sjever (film)|Sjever]]'' || Pripovjedač ||
|-
| ''[[Color of Night|Boja noći]]'' || Dr. Bill Capa ||
|-
| ''[[Pulp Fiction|Pakleni šund]]'' || Butch Coolidge || Honorar $1,685 tjedno i postotak od profita od 200 milijuna dolara&lt;ref name=&quot;WashPostTragic&quot;/&gt;
|-
| ''[[Ničija budala]]'' || Carl Roebuck ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[1995]]. || ''[[Die Hard with a Vengeance|Umri muški 3]]'' || John McClane ||
|-
| ''[[Četiri sobe]]'' || Leo || nepotpisan
|-
| ''[[Dvanaest majmuna]]'' || James Cole ||
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1996]]. || ''[[Posljedni preživjeli]]'' || John Smith ||
|-
| ''[[Beavis and Butt-head Do America]]'' || Muddy Grimes || glas
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1997]]. || ''[[The Fifth Element|Peti element]]'' || Korben Dallas||
|-
| ''[[Šakal (1997)|Šakal]]'' || Šakal ||
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | [[1998]]. || ''[[Opasna šifra]]'' || Art Jeffries ||
|-
| ''[[Armageddon]]'' || Harry S. Stamper || Honorar $20,000,000 plus postotak od profita&lt;ref name=&quot;TisCali&quot;&gt;{{cite web | title=tiscali.film&amp;tv | work=BRUCE WILLIS BIOGRAPHY | url=http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/bruce_willis_biog/4 | accessmonthday=June 21 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[The Siege|Opsadno stanje]]'' || General bojnik William Devereaux || Honorar $5,000,000&lt;ref name=&quot;ipaki&quot;&gt;{{cite web | title=ipaki | work=Bruce Willis | url=http://ipaki.com/content/html/107/700.html | accessmonthday=June 24 | accessyear=2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Apocalypse]]'' || Trey Kincaid || Glas i lik u videoigri
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | [[1999]]. || ''[[Franky Goes to Hollywood]]'' || On sam || Kratki film
|-
| ''[[Doručak šampiona]]'' || Dwayne Hoover ||
|-
| ''[[The Sixth Sense|Šesto čulo]]'' || Dr. Malcolm Crowe || Plaća $100,000,000 (uključujući honorar, zaradu i prihod od videa); najveća zarada jednog glumca do tada&lt;ref name=&quot;IMDBSal&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TisCali&quot;/&gt;
|-
| ''[[Priča o nama]]'' || Ben Jordan ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[2000]]. || ''[[Ubojica mekog srca]]'' || Jimmy 'The Tulip' Tudeski ||
|-
| ''[[Odrastanje]]'' || Russell Duritz || Honorar $20,000,000&lt;ref name=&quot;IMDBSal&quot;/&gt;
|-
| ''[[The Untouchables|Neslomljivi]]'' || David Dunn || Honorar $20,000,000&lt;ref name=&quot;IMDBSal&quot;/&gt;
|-
| [[2001]]. || ''[[Banditi]]'' || Joe Blake ||
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[2002]]. || ''[[Hartov rat]]'' || Pukovnik William A. McNamara || Honorar $22,500,000&lt;ref name=&quot;IMDBSal&quot;/&gt;
|-
| ''[[Grand Champion]]'' ||  || cameo
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[2003]]. || ''[[Tears of the Sun|Suze boga sunca]]'' || Poručnik A.K. Waters ||
|-
| ''[[Rugratovi u divljini]]'' || Spike || glas
|-
| ''[[Charlie's Angels|Charliejevi anđeli]]'' || William Rose Bailey || cameo
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[2004]]. || ''[[Povratak ubojice mekog srca]]'' || Jimmy 'The Tulip' Tudeski||
|-
| ''[[Oceanovih dvanaest]]'' || On sam || cameo
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[2005]]. || ''[[Talac (film)|Talac]]'' || Jeff Talley ||Honorar $25,000,000, koproducent
|-
| ''[[Sin City]]'' || John Hartigan || Honorar $5,000,000
|-
|rowspan=&quot;5&quot; | [[2006]]. || ''[[Alpha Dog]]'' || Sonny Truelove ||
|-
| ''[[16 blokova]]'' || Jack Mosley || Producent, honorar $20,000,000 
|-
| ''[[Fast food nacija]]'' || Harry Rydell ||
|-
| ''[[Opaki igrači]]'' || Mr. Goodkat ||Honorar $7,000,000
|-
| ''[[Preko ograde]]'' || RJ || glas; honorar $10,000,000
|-
|rowspan=&quot;5&quot; | [[2007]]. || ''[[Astronaut Farmer]]'' || Pukovnik || nepotpisan
|-
| ''[[Savršeni stranac]]'' || Harrison Hill ||Honorar $15,000,000 
|-
| ''[[Planet terora]]''|| Poručnik Muldoon ||Honorar $1,000,000
|-
| ''[[Nancy Drew]]''|| On sam || cameo
|-
| ''[[Umri muški 4.0]]'' || John McClane || Honorar $25,000,000+20% ukupne zarade
|-
|rowspan=&quot;5&quot; | [[2012]]. || ''[[Moonrise Kingdom]]'' || Sharp || 
|-
|}

=== Televizija ===
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; 
|- bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina !! Naslov !! Uloga !! Bilješke
|-
|[[1984]]. || ''[[Poroci Miamija (serija)|Poroci Miamija]]'' || Tony Amato || epizoda &quot;No Exit&quot;
|-
|[[1985]]. || ''[[The Twilight Zone|Zona sumraka]]'' || Peter Jay Novins || epizoda &quot;Shatterday&quot;
|-
|[[1985]].-[[1989]]. || ''[[Moonlighting|Slučajni partneri]]'' || David Addison Jr. || 67 epizoda
|-
|[[1996]].-[[1997]]. || ''[[Bruno the Kid]]'' || Bruno the Kid || glas
|-
|[[1997]]. || ''[[Lud za tobom]]'' || Pacijent s amnezijom || epizoda &quot;The birth part 2&quot;
|-
|[[1999]]. || ''[[Ally McBeal]]'' || Dr. Nickle || epizoda &quot;Love Unlimited&quot;
|-
|[[2000]]. || ''[[Prijatelji]]'' || Paul Stevens || tri epizode
|-
|[[2002]]. || ''[[True West]]'' || Lee || TV film
|-
|[[2005]]. || ''[[Lude 70-te]]'' || Vic || epizoda &quot;Misfire&quot;
|-
|}

=== Producent ===
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; 
|- bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina !! Naslov !! Bilješke
|-
|[[1988]]. || ''[[Sunset]]'' || ko-izvršni producent
|-
|[[2002]]. || ''[[The Crocodile Hunter: Collision Course]]'' || producent
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[2007]]. || ''[[The Hip Hop Project]]'' || izvršni producent
|-
|''[[Umri muški 4.0]]'' || producent
|-
|}

== Diskografija ==
* ''Return of Bruno'', [[1987]]., Razor &amp; Tie
* ''If It Don't Kill You, It Just Makes You Stronger'', [[1989]]., Motown / Pgd
* ''Classic Bruce Willis: The Universal Masters Collection'', [[2001]]., Polygram Int'l

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bruce Willis}}
* {{imdb ime|id=0000246|ime=Bruce Willis}}
* [http://www.pbs.org/kcet/tavissmiley/archive/200407/20040709.html Intervju] u emisiji ''The Tavis Smiley Show''

{{Zlatni globus za glumca u TV komediji}}
{{Emmy za gostujućeg glumca u komediji}}

{{Lifetime|1955| |Willis, Bruce}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca u seriji - komedija ili mjuzikl]]</text>
      <sha1>3xr8p3gpw1rxp95kl7ii560wj61gq3v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chuck Norris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48854</id>
    <revision>
      <id>41263632</id>
      <parentid>40768242</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4074" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| ime = Chuck Norris
| slika = Chuck Norris.jpg &lt;!--Chuck Norris cropped.jpg--&gt;
| slikasize = 220px
| opis = Norris prima nagradu Veterana godine od [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država|Zrakoplovstva SAD]] godine 2001.
| ime_po_rođenju = Carlos Ray Norris
| datum_rođenja = {{birth date and age|1940|3|10|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Ryan (Oklahoma)|Ryan]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| alias =
| website = http://www.chucknorris.com/
| nagrade =
| supružnik  =
}}

'''Carlos Ray &quot;Chuck&quot; Norris''' ([[10. 3.|10.3.]] [[1940]]) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] majstor [[borilačke vještine|borilačkih vještina]] i [[film]]ski glumac poznat po [[akcijski film|akcijskim filmovima]] i ulozi Cordella &quot;Corda&quot; Walkera u popularnoj TV-seriji ''[[Walker, Texas Ranger|Walker, teksaški rendžer]]''.

== Filmografija ==
* ''[[The Green Berets (film)|The Green Berets]]'' ([[1968]]), kao ''majstor borilačkih vještina''.
* ''[[The Wrecking Crew (1969 film)|The Wrecking Crew]]'' ([[1969]])
* ''[[Way of the Dragon]]'' ([[1972]])
* ''The Student Teachers'' ([[1973]])
* ''Slaughter in San Francisco'' ([[1974]])
* ''The Warrior Within'' ([[1976]]) (dokumentarni)
* ''Bruce Lee, the Legend'' ([[1977]]) (dokumentarni)
* ''[[Breaker! Breaker!]]'' (1977)
* ''[[Good Guys Wear Black]]'' ([[1978]])
* ''[[A Force of One]]'' ([[1979]])
* ''[[The Octagon (film)|The Octagon]]'' ([[1980]])
* ''[[An Eye for an Eye (film)|An Eye for an Eye]]'' ([[1981]])
* ''[[Silent Rage]]'' ([[1982]])
* ''[[Forced Vengeance]]'' (1982)
* ''[[Lone Wolf McQuade]]'' ([[1983]])
* ''[[Missing in Action (film)|Missing in Action]]'' ([[1984]])
* ''[[Missing in Action 2: The Beginning]]'' ([[1985]])
* ''[[Code of Silence (film)|Code of Silence]]'' (1985)
* ''[[Invasion U.S.A. (1985 film)|Invasion U.S.A.]]'' (1985)
* ''[[The Delta Force (film)|The Delta Force]]'' ([[1986]])
* ''[[Firewalker (film)|Firewalker]]'' (1986)
* ''[[The Karate Kommandos]]'' (1986), animirana serija za djecu u kojoj se Chuck Norris pojavljuje na kraju svake epizode kako bi dao moralnu poduku.
* ''[[Braddock: Missing in Action III]]'' ([[1988]])
* ''Hero and the Terror'' (1988)
* ''[[Delta Force 2: The Colombian Connection]]'' ([[1990]])
* ''[[The Hitman (film)|The Hitman]]'' ([[1991]])
* ''[[Sidekicks]]'' ([[1992]])
* ''Hellbound'' ([[1994]])
* ''[[Top Dog (film)|Top Dog]]'' ([[1995]])
* ''[[Forest Warrior]]'' ([[1996]])
* ''The President's Man'' ([[2000]])
* ''The President's Man 2: A Line in the Sand'' ([[2002]])
* ''[[Bells of Innocence]]'' ([[2003]])
* ''[[Dodgeball: A True Underdog Story]]'' ([[2004]])
* ''The Contender'' ([[2005]])
* ''[[The Cutter]]'' (2005)
* ''[[The Expendables 2]](2012)

== Bibliografija ==
* ''The Secret Power Within: Zen Solutions to Real Problems'', Zen Buddhism and martial arts. Little, Brown and Company (1996). ISBN 0-316-58350-2.
* ''Against All Odds: My Story'', an autobiography. Broadman &amp; Holman Publishers (2004). ISBN 0-8054-3161-6.
* ''The Justice Riders'', [[Wild West]] novels. Broadman &amp; Holman Publishers (2006). ISBN 0-8054-4032-1.

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Chuck Norris}}
* [http://www.ChuckNorris.com/ Official web site]
* {{imdb ime|id=0001569|ime=Chuck Norris}}
* [http://www.ChunKukDo.com/ Official Chun Kuk Do Website]
* [http://www.WND.com/news/archives.asp?AUTHOR_ID=274 Archive of Chuck Norris columns at WorldNetDaily]
* [http://www.PerfectPeople.net/celebrity-star/1296/chuck-norris.htm Perfect People Celebrity Site - a few Chuck Norris Videos]
* [http://www.maxim.com/2007Sdudeliestdudesoftheyear/articles/1/8176.aspx?src=MK3982:MD Chuck is named to Maxim.com's Top Dudeliest Dudes list of 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122115253/http://www.maxim.com/2007Sdudeliestdudesoftheyear/articles/1/8176.aspx?src=MK3982:MD |date=2009-01-22 }}

{{Lifetime|1940|ŽIVO|Norris, Chuck}}

[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Karatisti]]
[[Kategorija:Majstori borilačkih vještina]]
[[Kategorija:Hollywood Walk of Fame]]
[[Kategorija:Authority control]]</text>
      <sha1>28vq9ycg8kdau3pk6dfpxggtlijrift</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gubin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>52172</id>
    <revision>
      <id>41263409</id>
      <parentid>40687629</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:58:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="148" xml:space="preserve">'''Gubin''' može biti:

* [[Gubin (Livno)]], naselje u BiH, u Federaciji BiH, u gradu Livno
* [[Gubin (Poljska), grad u Poljskoj

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>hicjlcqy5onmqzppofakzvl8jz9g9mw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263410</id>
      <parentid>41263409</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:59:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150" xml:space="preserve">'''Gubin''' može biti:

* [[Gubin (Livno)]], naselje u BiH, u Federaciji BiH, u gradu Livno
* [[Gubin (Poljska)]], grad u Poljskoj

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>57q1266t1tds0g6hjywyhpawvyirw9s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263411</id>
      <parentid>41263410</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="183" xml:space="preserve">'''Gubin''' može biti:

* [[Gubin (Livno)]], naselje u BiH, u Federaciji BiH, u gradu Livnu
* {{ill|sr|Gubin (Poljska)|Губин (Пољска)}}, grad u Poljskoj

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>g6q8rugkjfe91h0bmfyuh0d0gfa3xya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263414</id>
      <parentid>41263411</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:03:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="215" xml:space="preserve">'''Gubin''' može biti:

* [[Gubin (Livno)]], naselje u Bosni i Hercegovini, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u gradu Livnu
* {{ill|sr|Gubin (Poljska)|Губин (Пољска)}}, grad u Poljskoj

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>4gnw45abgo7fe6a6iylkgjnvq571ive</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Commodore 64</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66281</id>
    <revision>
      <id>41263658</id>
      <parentid>41211621</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:17:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9092" xml:space="preserve">[[Datoteka:Commodore64.jpg|thumb|350px|Commodore 64 (1982)]]
[[Datoteka:C64_startup_animiert.gif|right]]
[[Datoteka:C64_Interfaces.jpg|thumb|desno|Commodore 64, pogled na međuspojnike]]

'''Commodore 64''' (ili '''C64''') je jedno od dva najpopularnija 8-bitna računala osamdesetih godina [[20. vijek|20. stoljeća]]. Prodan je u 17 milijuna primjeraka. Kod nas su ga od milja nazivali i &quot;debeljko&quot; zbog njegova simpatičnoga, zaobljenoga izgleda.

C64 je proizvela tvrtka [[Commodore International|Commodore]]. Sa 64 KB memorije (38911 bajtova slobodnih za programe u [[BASIC|BASIC-u]]), te zvučnim čipom [[MOS 6581]] ''(SID)'' i [[procesor]]om [[MOS 6502]] bio je prodavaniji od takmaca [[ZX Spectrum]]a 48, [[Apple II|Applea II]] te [[Atari 8-bit obitelj|Atarija 400 i 800]]. 

Zahvaljujući čipu SID C64 se isticao kao kućno računalo izvrsnog zvuka. Bila je to jedna od njegovih glavnih prednosti pred konkurentima, posebice Spectrumom. Imao je vrlo dobru tipkovnicu. Rani modeli iz 1982. godine imali su nešto drugačiju boju (i danas imaju najveću kolekcionarsku vrijednost), kasnije su modeli postali poznato &quot;smećkasti&quot;, a pri kraju proizvodnje pojavio se model C64C ili C64 II, (kako je nazvan u Njemačkoj) koji je imao kućište poput snažnijega [[C128]] (ujedno danas ima najmanju kolekcionarsku vrijednost). Zadnji model C64 zvao se C64G, na tržištu se pojavio krajem 80-ih i trajao do 1990. i izvana je nalikovao prethodniku, dok je unutarnja arhitektura bila znato drugačija, kako bi se pojeftinila proizvodnja (kompatibilnost je sačuvana). Takav jefitni model bio je prvenstveno namijenjen kao jeftina [[igraća konzola]] za zemlje koju se netom izlazile iz socijalističkoga bloka, ali je poslužila i mnogim entuzijastima u njima koji jednostavo do tada nisu imali pristup zapadnom tržištu, a bili su željni programiranja na kućnim računalima. 

Također, sredinom 80-tih dobar broj korisnika C64 zamijenio je originalni [[kazetofon]] vanjskim [[disketni pogon|disketnim pogonom]] za diskete veličine 5,25&quot; (model 1541). Bila je to velika jedinica, gotovo poput računala, a i slične cijene. Kasnije se pojavio elegantniji model diska 1541II, a na kraju i model 1571 prvenstveno napravljen za C128. U vrijeme uporabe RAM-a od 1 do 128 KB, bez unutarnjeg [[tvrdi disk|tvrdoga diska]], taj korak je predstavljao revoluciju. Uglavnom svi kasniji modeli kućnih računala zamijenili su kazetofon s mekim (engl. &quot;floppy&quot;) diskom.

Zanimljiv je model Commodore SX64 koji je predstavljao prijenosni C64, naravno u dosezima tadašnje tehnologije. I danas je najveći raritet, velike kolekcionarske vrijednosti C65 ili (Commodore DX64), kojih je proizvedeno i prodano 1990.-1991. tek nekoliko stotina (?) primjeraka u obliku prototipa, s novim [[BASIC]]-om, ugrađenim 3,5&quot; mekim diskom i drugim poboljšanjima.

U drugoj polovici 1980.-tih tvrtka Commodore je nastavila uspješan niz Commodore računala, prvo uvodeći [[GEOS]], grafički [[operativni sistem|operativni sustav]] prve te vrste uopće, koji je u potpunosti zaživio na nasljedniku C64 računala - [[Amiga 500|Amigi 500]] i [[Amiga 1000|1000]]. Slično grafičko sučelje razvio je i Apple za [[Macintosh]]e, te [[Microsoft]] za [[Osobni kompjuter|PC]]-je ([[Microsoft Windows|Windows]]).

== Tehnički podaci ==
Računalo C64
* [[Procesor|Mikroprocesor]] - [[MOS Technology]] 6510/8500, inačica [[MOS 6502]] sa ugrađenim 6-bitnim U/I portom
** Takt: 1,023 [[Herc|MHz]] (NTSC) ili 0,985 MHz (PAL)
* [[RAM]] - 64Kb
* [[ROM]] - 20Kb (9Kb [[BASIC]] 2.0, 7Kb Kernel ([[operativni sistem|operacijski sustav]]), 4Kb znakovi (2 niza od 2Kb))
* Grafika: posebni integrirani krug VIC II 6567/8567 (NTSC), 6569/8569 (PAL)
** Tekst: 40x25 u 16 boja
** Bitmapna grafika: 320x200 (2 boje u svakom 8x8 bloku točkica), 160x200, u 3 boje + pozadina
** 8 hardverskih likova (sprajtovi)
** hardversko pomicanje ekrana, i rasterski interrupti
* Zvuk: MOS Technology 6581/8580 SID
** 3 kanala
** 8 oktava
** Generator valova i šuma
** 4 programbilna filtera
* Ulazno/Izlazne jedinice
** Rubni spojnik za proširenje
** Ulaz za memorijsku kasetu
** DIN-8 izlaz za zaslon
** DIN-6 serijski ulaz/izlaz za disk jedince i pisać
** rubni spojnik za kasetofon PET Datassete od 300 bauda
** 2 x Atari ulaza za igraću palicu
** Izlaz za televiziju

== Cena 1987. godine ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right; width:60%;&quot;
!Kompjuteri 8-bit
! class=&quot;background: red; color: purple&quot; | [[Atari 130XE]]
! class=&quot;background: red; color: white&quot; | [[Amstrad CPC|CPC 464]]
! class=&quot;background: red; color: white&quot; | [[Amstrad CPC|CPC 6128]]
! class=&quot;background: red; color: white&quot; | [[Commodore 64]]
! class=&quot;background: red; color: white&quot; | [[Commodore 128]]
! class=&quot;background: red; color: white&quot; | [[ZX Spectrum]]
|-
|class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;| '''Količina memorije'''
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 128 kilobajta
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 64 kilobajta
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 128 kilobajta
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 64 kilobajta
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 128 kilobajta
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 48 kilobajta
|-
|class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;| '''dodaci'''
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| Ništa
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| Ništa
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| crnobeli monitor
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| Ništa
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| Ništa
|  style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| Ništa
|-
|class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | '''Cena u Nemačkoj XII 1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 295 DM
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 295 DM
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 798 DM
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 295 DM
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 598 DM
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 295 DM
|}

== Vanjske veze ==
''Napomena:'' Većina poveznica vodi na internet stranice na engleskom jeziku.

=== Emulatori ===
* [http://vice-emu.sourceforge.net VICE emulator] &amp;ndash; Emulator C64 za operacijske sustave (UNIX, BeOS, Windows)
* [http://www.computerbrains.com/ccs64/ CCS64] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080211102119/http://www.computerbrains.com/ccs64/ |date=2008-02-11 }} &amp;ndash; By Håkan Sundell
* [https://web.archive.org/web/20091026194217/http://www.geocities.com/SiliconValley/Park/6558/win64.htm Win64] &amp;ndash; Emulator C64 za [[Microsoft Windows|Windows]]
* [http://www.infinite-loop.at/Power64/index.html Power 64] &amp;ndash; Emualtor C64 za Mac [[OS X]] i [[Mac OS 9]]
* [http://www.students.uni-mainz.de/bauec002/FRMain.html Frodo - Besplatni prijenosni emulator C64] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619212534/http://www.students.uni-mainz.de/bauec002/FRMain.html |date=2006-06-19 }}

=== Arhive ===
* [ftp://ftp.scs-trc.net The Digital Dungeon (TDD)] &amp;ndash; FTP poslužitelj s mnogo softvera za C64
* [http://www.c64.ch/ www.c64.ch] &amp;ndash; Arhiva demo programa za C64
* [http://www.gamebase64.com/ GameBase 64] &amp;ndash; Podaci o igrama za C64
* [http://www.lemon64.com/ Lemon 64] &amp;ndash; Poslužitelj sa mnogo općih podataka o C64
* [http://www.c64hq.com C64HQ] &amp;ndash; Poslužitelj s mnogo razgovora sa raznim stvaraoicma za računalo Commodore 64
* [http://c64.tin.at/ C64 Walkthrough Site] &amp;ndash; Prohodi i solucijske arhive za C64 avanturističke igre sa diskusijskim forumom
* [http://project64.c64.org/ Project 64] &amp;ndash; Priručnici za C64/128 igre i software
* [http://tapes.c64.no/ The Ultimate C64 Tape Page] &amp;ndash; Veliki preservaciski preservation arhiv C64 kazeta. Također sadrži skenirane korice kazeta i priručnika
* [http://www.the-commodore-zone.com/ The-Commodore-Zone] &amp;ndash; Arhiva C64 igara, speech box, legends of the 64, diskusijski forum, online baze podataka, linkovi

=== Povijest ===
* [http://www.islandnet.com/~kpolsson/c64hist/ Kronologija o Commodoru 64] &amp;ndash; autor Ken Polsson
* [http://www.doyouremember.co.uk/memory.asp?memID=4023 Commodore 64 memories and memorabilia] &amp;ndash; Fond memories written by Commodore 64 users
* [http://www.pc-history.org/comm.htm The History of the Commodore 64] &amp;ndash; From Stan Veit's PC history website
* [http://www.dicecca.net/english/c64/ Commodore 64 Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080305004002/http://www.dicecca.net/english/c64/ |date=2008-03-05 }} &amp;ndash; An Italian photo collection of C64s and peripherals
* http://www.commodore.ca/products/c64/commodore_64.htm - Commodore 64 history, manuals, and photos
* [http://www.youtube.com/watch?v=rdGIaIimK-Y commodore 64 nostalgia video tribute]

=== Razno ===
* [http://www.protovision-online.com PROTOVISION - Creating the Future] &amp;ndash; A crew of enthusiasts who still produce &amp; distribute new games and hardware for the C64
* [http://rittwage.com/c64pp/ Commodore 64 Preservation Project] &amp;ndash; Goal of archiving pristine versions of original Commodore 64 software, including copy protection

=== SID ===
* [http://c64music.blogspot.com/ SID muzika] 

{{Računala CBM}}


{{Commonscat}}

[[Kategorija:Kompjuteri]]
[[Kategorija:Commodore International]]</text>
      <sha1>moc9t7xrdhmlylwbgpm3q6pg9ldaxxv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brian Kinney</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78797</id>
    <revision>
      <id>41263423</id>
      <parentid>41197983</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:38:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10936" xml:space="preserve">{{Infokutija lik
|serija=[[Queer as Folk (US)|Queer as Folk]]
|slika=
|caption=Brian Kinney, promotivna fotografija serije
|prvo= sezona 1, epizoda 1
|zadnje=sezona 5, epizoda 13
|kreator=[[Ron Cowen]]&lt;br /&gt;[[Daniel Lipman]]
|portretirao=[[Gale Harold]]
|lbl1=[[Queer as Folk (UK)|UK]] parnjak
|data1=Stuart Alan Jones ([[Aidan Gillen]])
|rod=Muški
|dob=
|zanimanje=Marketinški direktor
|porodica=Joan Kinney (majka)&lt;br /&gt;Jack Kinney (otac)&lt;br /&gt;Claire Kinney (sestra)
|partneri=[[Justin Taylor]]
|djeca=Gus Peterson-Marcus
}}
'''Brian Kinney''' je [[izmišljeni lik]] iz [[sjedinjene Američke Države|američko]]-[[kanada|kanadske]] serije ''[[Queer as Folk (US)|Queer as Folk]]'', drame o životu grupe [[gej]]eva i [[lezbejka|lezbejki]] u [[Pittsburgh]]u, [[Pennsylvania]]. Lik je tumačio američki glumac [[Gale Harold]]. Brian je zasnovan na liku Stuarta Alana Jonesa iz [[Queer as Folk (UK)|istoimene britanske serije]] [[Russell T. Davies|Russella T. Daviesa]].&lt;ref name=EW&gt;{{cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,90017,00.html|title=Queer as Folk Review|publisher=[[Entertainment Weekly]]|date=1.12.2000|accessdate=19.4.2010.|archivedate=2009-04-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090427201627/http://www.ew.com/ew/article/0,,90017,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zgodan i muževan Brian radi kao uspešni marketinški direktor, živi u raskošnom [[loft]]u i vodi glamurozan i samodovoljan život. Brian je opisivan kao seksualno [[promiskuitet]]an,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2000/11/20/arts/cable-tv-shatters-another-taboo-new-showtime-series-will-focus-gay-sexuality.html?sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=1|title=Cable TV Shatters Another Taboo; A New Showtime Series Will Focus on Gay Sexuality|publisher=[[The New York Times|New York Times]]|date=20.11.2000.|accessdate=19.4.2010.|author=Bernard Weinraub}}&lt;/ref&gt; [[narcizam|narcisoidan]],&lt;ref name=NYT&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2001/01/14/arts/television-radio-looking-for-a-breakthrough-you-ll-have-to-wait.html?scp=44&amp;sq=queer%20as%20folk&amp;st=cse|title=Looking for a Breakthrough? You'll Have to Wait|publisher=New York Times|author=[[Anthony Tommasini]]|date=14.1.2001|accessdate=19.4.2010.}}&lt;/ref&gt;, [[arogancija|arogantan]],&lt;ref name=AfterElton&gt;{{cite web|url=http://www.afterelton.com/people/2007/11/top25gayTVcharacters?page=0%2C11|title=Readers' Choice: The Top 25 Gay TV Characters Revealed!|publisher=[[AfterElton.com]]|date=29.11.2007|accessdate=19.4.2010.|author=Michael Jensen}}&lt;/ref&gt; [[amoralnost|amoralan]]&lt;ref name=EW/&gt; i emocionalno odsutan&lt;ref name=EW/&gt; i u potpunosti odbacuje [[heteronormativnost|heteronormativne]] društvene norme, u koje on ubraja i ljubav i veze. Uprkos njegovim osobinama, Briana obožavaju gejevi u fiktivnom [[gej kvart]]u Liberty Avenue i on služi u seriji kao [[antiheroj]].&lt;ref name=NYT/&gt; Brianov ljubavni odnos sa mladim umetnikom, [[Justin Taylor|Justinom Taylorom]] se nalazi u centru njegovog sazrevanja tokom serije, kao i njegov odnos sa najboljim prijateljem, [[Michael Novotny|Michaelom Novotnyem]].

Kritika se različito odnosila prema Brianu. Opisan je kao &quot;najveći gej heroj&quot;, ali je pobudio i velike kontroverze u [[LGBT zajednica|LGBT zajednici]], jer su ga mnogi smatrali da njegov lik produbljuje &quot;negativne stereotipe o gej muškarcima&quot;. Novembra, 2007. Brian je izglasan kao &quot;najpopularniji gej televizijski lik&quot; na sajtu [[AfterElton]].&lt;ref name=AfterElton/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.afterelton.com/TV/encyclopedia/gaytvcharacters/queerasfolk/briankinney|title=Queer as Folk (US) – Brian Kinney|publisher=AfterElton|accessdate=19.4.2010.|archiveurl=https://archive.today/20120717032449/http://www.afterelton.com/TV/encyclopedia/gaytvcharacters/queerasfolk/briankinney|archivedate=2012-07-17|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;

== Premise ==
Brian kroz seriju redefiniše promiskuitet i može se često videti u [[dark room]]u popularnog [[gej klub]]a Babylon. Brianov [[Dorian Gray sindrom|najveći strah je gubitak mladosti i lepote]]. Njegov najbolji prijatelj, Michael, koji je zaljubljen u njega, često govori: &quot;''Uvek ćeš biti mlad i uvek ćeš biti let. Ti si Brian Kinney.''&quot; Lindsay, najbolja prijateljica sa kojom ima sestrinski odnos, često ga naziva ''Peter'', misleći na [[Petar Pan|Petra Pana]]. On je, za uzvrat, zove ''Wendy''. Brian potiče iz rasturene porodice sa ocem [[alkoholizam|alkoholičarem]], koji ih je maltretirao, i majkom koja je fanatično religiozna. Za posledicu, Brian je razvio hladnu ličnost i plaši se da će biti &quot;sranje otac&quot; svom sinu. U jednoj epizodi stariji momak [[Emmett Honeycutt|Emmetta Honeycutta]], George Shickle opisuje Briana kao &quot;dete ljubavi između [[James Dean|Jamesa Deana]] i [[Ayn Rand]].&quot;

Uprkos njegovoj naizgled neobazrivoj i amoralnoj prirodi, Brian je prikazan kao odan prijatelj, koji će često napraviti velike žrtve da bi pomogao svojim prijateljima, iako to ne želi da prizna. On organizuje venčanje za Lindsay i [[Melanie Marcus|Melanie]], kada njihovi planovi propadnu i odriče se svojih roditeljskih prava da bi spasio njihovu vezu. Odbija svog najboljeg prijatelja od sebe, kako bi ga spojio sa njegovim momkom. Pomaže Justinu da se oporavi posle premlaćivanja na maturskoj večeri, na koju i sam dolazi da bi udovoljio Jusitnu. Uništava svoj posao i daje svoje pare kako bi osigurao da anti-gej kandidat za gradonačelnika, Jim Stockwell ne dobije izbore. Spreman je da se odrekne svog kluba i stana da bi bio sa Justinom u poslednjoj epizodi.
== Pregled ==
U [[pilot epizoda|pilot epizodi]], Brian odvodi sedamnaestogodišnjeg mladića, Justina kući nakon što ga je spazio ispred Babylona. U istoj epizodi rađa se njegov biološki sin, Gus, koji je dete [[lezbejka|lezbejskog]] para, [[Lindsay Peterson|Lindsay]] i Melanie. Tokom prve sezone njegov odnos sa Justinom nije razjašnjen. Brian mrzi ideju ljubavnih parova, ali krši svoje pravilo sa Justinom. On se brine o njemu na više načina: dozvoljava mu da se useli kod njega, nakon što je Justin izbačen iz svoje kuće, odlazi za njim u New York, kada ovaj pobegne, savetuje ga u vezi sa školovanjem i slično još u brojim primerima, opovrgavajući svoje reči da ne želi da ima bilo šta sa njim.

Nakon prisustvovanja prebijanja Justina Brian je traumatizovan. Niko, osim Jusitnove majke, Jennifer Taylor, ne zna da je Brian provodio nedeljama svaku noć ispred Justinove bolničke sobe. Nakon što je Jusitn otpušten iz bolnice, Jennifer brani Brianu da se viđa sa Justinom, ali kasnije moli Briana da &quot;uzme&quot; Justina, jer je on jedina osoba kojoj Justin veruje. Tokom druge sezone Brian pomaže Justinu da se fizički i psihički oporavi. Justin pita Briana da li je osećaj krivice razlog zašto njih dvojica žive zajedno, na šta mu Brian odgovara da je to razlog zašto ga je pitao da se useli, ali da to nije razlog zašto želi da ostane. Da bi zaštitio sebe i organičio Brianov promiskuitet, Justin postavlja neka pravila koja sam kasnije krši sa Ethanom. Brian postavlja izbor Justinu, on ili Ethan i biva povređen kada Justin izabere Ethana, mada to ne želi da prizna. Uprkos njegovoj nezavisnoj prirodi, njegov osećaj samoće postaje očigledan u trećoj sezoni.

Tokom treće sezone Brianov poslovni uspeh biva ugrožen kada dobije posao u kampanji konzervativnog, anti-gej kandidata za gradonačelnika. Premda u početku pomaže da kandidat dobije veće izgleda za pobedu, kasnije, zajedno sa Justinom, uspeva da uništi njegovu kampanju, dajući svoj novac za antikampanju. Zbog ovoga Brian ostaje bez posla. U četvrtoj sezoni, Brian osniva svoju kompaniju, Kinnetik. Suočava se sa [[rak testisa|rakom testisa]], koji mu teško pada posebno zbog njegovog narcizma. Nakon savladavanja krize i završetka Liberty Ride, biciklističke vožnje od Toronta do Pittsburgha, Briana reevaluira svoj život i odlučuje da uzme aktivnu ulogu u životu njegovog sina i pita Justina da se ponovo useli kod njega.

U petoj sezoni Justin napušta Briana, ljut jer Brian ne može da bude posvećen u vezi. Nakon bačene bombe na Babylon, čini je Brian vlasnik u petoj sezoni, Brian priznaje da voli Justina i obnavlja prijateljsku vezu sa Michaelom. Brian zaprosi Justina, ali kasnije odluče da Justin ode u New York da bi se bavio svojom obećavajućom umetničkom karijerom. Provode poslednju noć zajedno, znajući da se razilaze,a li da će se i dalje voleti. Brian pokazuje Justinu da je sačuvao njihove burme kao simbol nade da će imati prilike ponovo da budu zajedno. Serija se završava tako što Michael i Brian igraju u ruinama Babylona, koji se transformiše i pokazuje sve prijatelje, osim Justina, na okupu.

== Kritike ==

Seksualno neodoljiv, lep i uspešan, Brian je,svejedno, veoma kontroverzan lik u [[LGBT zajednica|LGBT zajednici]]. Neki su smatrali da njegov lik loše predstavlja zajednicu, otelotvorujući promiskuitet i odbijanje odrastanja, koji su glavni stereotipi u široj zajednici. Ovaj konflikt je prikazan i u samoj seriji, u sukobu koji Brian ima sa lokalnim Gej i lezbejskim centrom. Drugi smatraju Briana najmoralnijim likom u seriji, jednim od moralno najbeskompromisnijim likom na televiziji.

Heteroseksualne žene i lezbejke su češće prihvatale lik Briana, nego gej muškarci. Brianovi obožavaoci i obožavateljke vide njegov lika kao veoma snažnu ikonu. Kritičarka, profesorka [[Camille Paglia]] je u svojom tekstu na Salon.com-u napisala: &quot;Uživala sam u dvočasovnoj premijeri prošlog vikenda gej sapunice [[Showtime]]-a, &quot;Queer as Folk&quot;, prvenstveno zbog glamuroznog nastupa Gale Harolda kao okrutkog-kao-led Briana, koji liči na odraslog [[Donatello]]vog [[David (Donatello)|Davida]]…&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.salon.com/people/col/pagl/2000/12/06/year_end|title=The peevish porcupine beats the shrill rooster|publisher=Salon.com|date=6.12.2000 |accessdate=19.4.2010.|author=[[Camille Paglia]]}}&lt;/ref&gt;

Brianov lik je takođe naišao na pohvale profesora Paula Robinsona sa [[Stanford]]a, koji je u knjizi ''Queer Wars'' opisuje Briana kao &quot;neko ko se potpuno oslobodio represivnih konvencija heteroseksualnosti i čiji ogroman prezir prema straight društvu ga čini najvećim gej herojem&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.com/books?id=Rk4UyNkzgocC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Queer+Wars&amp;hl=en&amp;ei=QbbMS86wBIaj_Aaz55XxBQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CDMQ6AEwAA#v=snippet&amp;q=%22someone%20who%20has%20completely&amp;f=false|title=Queer Wars|publisher=University of Chicago Press|year=2005.|author=Paul Robinson}} na google-books&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi i drugim medijima ==
Brianova popularnost je bila tolika da je &quot;Brianova narukvica&quot;, jednostavna narukvica od školjki, postala totem u gej zajednici. Jedan od učesnika reality showa ''[[Boy Meets Boy]]'' je nosio ovu narkvicu.

== Izvori ==
{{reflist}}
{{Queer as Folk}}

{{DEFAULTSORT:Kinney, Brian}}
[[Kategorija:Fiktivni LGBT likovi]]
[[Kategorija:Likovi iz serije Queer as Folk]]</text>
      <sha1>40ogetvt4zb24yoohtmsabgyai4v1d0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Vukovar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86713</id>
    <revision>
      <id>41263375</id>
      <parentid>41254902</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:02:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119253" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob = Bitka za Vukovar
|deo = [[Rat u Hrvatskoj]]
|slika= Vukovar-watertower-after-war.jpg
|opis_slike =  Vodotoranj u Vukovaru - simbol patnje grada
|mesto = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|datum = [[25. 8.|25.8.]] - [[18. 11.|18.11.]] [[1991|1991.]]
|rezultat = [[pirova pobjeda]] srpskih snaga&lt;ref name=&quot;Battlegrounds99&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Woodward|1995|loc=str. 258}}&lt;/ref&gt;

|strana1 = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]]&lt;br /&gt; [[Datoteka:JTO-logo.svg|22px]] [[Teritorijalna odbrana]]&lt;br&gt;
{{ZD|Srpska Krajina}} [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem|SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Serbian Volunteer Guard.jpg|22px|border]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]&lt;br&gt;[[File:White eagles.svg|22px]] [[Beli orlovi]]

|strana2 ={{flag|Hrvatska}} &lt;br /&gt; {{flagicon|Hrvatska}} [[Zbor narodne garde]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Zastava HOS-a.png|22px|border]] [[Hrvatske obrambene snage]]

|komandant1 = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] Aleksandar Spirovski &lt;small&gt; (do 25.9.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] [[Života Panić]]&lt;br /&gt; [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] [[Mladen Bratić]] †&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] [[Mile Mrkšić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] [[Veselin Šljivančanin]]&lt;br /&gt; [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px|sredina]] [[Andrija Biorčević]]&lt;br /&gt;{{ZD|Srpska Krajina}} [[Goran Hadžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Serbian Volunteer Guard.jpg|22px|border]] [[Željko Ražnatović]]&lt;br /&gt; [[File:White eagles.svg|22px]] [[Vojislav Šešelj]]

|komandant2 = {{flagicon|Hrvatska|22px}} [[Blago Zadro]] †&lt;br /&gt;{{flagicon|Hrvatska|22px}} [[Mile Dedaković]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Hrvatska|22px}} [[Marko Babić (branitelj)|Marko Babić]] &lt;br /&gt;{{flagicon|Hrvatska|22px}} [[Anton Tus]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Hrvatska|22px}} Branko Borković&lt;br&gt; {{flagicon|Hrvatska|22px}} Marko Živković† &lt;br&gt;[[Datoteka:Zastava HOS-a.png|22px|border]]&lt;/small&gt; [[Robert Šilić]] †

|snaga1 = ~ 36.000&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot; /&gt; 
|snaga2= ~ 1.800&lt;ref name=&quot;Šebetovsky11&quot; /&gt;
|snaga3=
|gubici1 = 1.103 poginulih vojnika&lt;br /&gt;2 oborena borbena zrakoplova, 110 uništenih oklopnih vozila
|gubici2 = 879 poginulih vojnika
|gubici3= 1.131 poginuo civil&lt;ref name=&quot;Battlegrounds205&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 205}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;550 nestalih civila&lt;ref name=&quot;Kardov64&quot; /&gt;
|napomene=
}}
'''Bitka za Vukovar''' bila je 87-dnevna [[opsada]] [[Vukovar]]a na istoku [[Hrvatska|Hrvatske]] koju je provodila [[JNA]], uz potporu [[Paravojna formacija|paravojnih formacija]] [[Srbija|Srbije]], između 25.8. i 18.11. 1991. Prije [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] ovaj [[barok]]ni grad je bila prosperitetna, multi-etnička zajednica [[Hrvat]]a, [[Srbi|Srba]] i ostalih. Prilikom [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], jugoslavenski predsjednik [[Slobodan Milošević]] i hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] su počeli slijediti [[Nacionalizam|nacionalističku]] politiku. 1990. izbila je oružana pobuna militanata [[Srbi u Hrvatskoj|Srba Hrvatske]] uz potporu [[Savezna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] vlade i [[Republika Srpska Krajina|srpskih paravojnih snaga]], koji su postepeno preuzimali sve više teritorija Hrvatske. JNA je počela intervenirati na strani pobune, te je izbio sukob u [[Slavonija|Slavoniji]] pred kraj proljeća 1991. Potkraj 8. mjeseca, JNA je započela potpuni napad na istoku Hrvatske, uključujući i Vukovar.

Vukovar je branilo oko 1.800 lagano naoružanih vojnika [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] (ZNG) i dobrovoljaca, nasuprot 36.000 vojnika JNA i srpskih paravojnika koji su imali teško naoružanje i oklopna vozila. Tijekom bitke, topovski metci i čahure su ispaljene na grad stopom koja je znala doseći i do 12.000 čahura dnevno.&lt;ref name=&quot;Horton132&quot; /&gt; U tom razdoblju, to je bila najžešća bitka u Europi od 1945., a Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Notholt|2008|loc=str. 7.28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#Borger03-08-2011|Borger, 2011]]&lt;/ref&gt; Kada je Vukovar pao 18.11., stotine hrvatskih vojnika i civila je masakrirano a 31.000 civila je [[Deportacija|deportirano]] iz grada i okolice.&lt;ref name=&quot;Turkovic&quot;&gt;{{harvnb|Turković|Hovens|Gregurek|2004|loc=str. 222}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Milosevic-Indictment&quot;&gt;[[#ICTY-Milosevic|''Tužitelj protiv Miloševića'', 23. 10. 2002.]]&lt;/ref&gt; Većina Vukovara je &quot;[[etničko čišćenje|etnički očišćena]]&quot; od nesrpskih stanovnika te je potom grad priključen samoproglašenoj [[Republika Srpska Krajina|Republici Srpskoj Krajini]] (RSK). Nekoliko srpskih vojnih i političkih službenika, među njima i Milošević, je kasnije optuženo a u nekoliko slučajeva i osuđeno za [[ratni zločin|ratne zločine]] tijekom i nakon bitke.

Usprkos taktičkoj pobjedi, bitka je iscrpila JNA te je dugoročno postala prijelomna točka rata. Primirje je proglašeno nekoliko tjedana kasnije. Vukovar je ostao dijelom RSK sve do 1998. kada je mirno reintegriran natrag pod hrvatsku vlast. U međuvremenu je dobrim dijelom obnovljen, ali njegovo stanovništvo i razne zgrade i dalje nose ožiljke rata. Njegove dvije narodne zajednice su podijeljene te nije vratio natrag predratni prosperitet.

== Uvod ==
{{glavni|Raspad SFRJ|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Greetings from Vukovar - View of the Danube (front).jpg|left|thumb|Razglednica Vukovara iz 1917.]]
[[Vukovar]] je značajan regionalni centar na istoku hrvatske granice, na zapadnoj obali [[Dunav]]a. To područje je imalo raznoliko narodno stanovništvo, među njima i Hrvati, Srbi, [[Mađari]], [[Slovaci]], [[Slovenci]] i razne druge nacionalnosti, koje su živjele zajedno u relativnoj slozi stoljećima. Vukovar je bio jedan od najbogatijih regija [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] prije rata.&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict8&quot;&gt;[[#ICTY-Mrksic|''Tužitelj protiv Mrkšića, Radića i Šljivančanina – Presuda'', 27. 9. 2007.]], str. 8.&lt;/ref&gt; Vukovar je također bio ogledni primjer [[Barokna arhitektura|barokne arhitekture]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Ivančević|1986|loc=str. 157}}&lt;/ref&gt;

Regija je pretrpjela velike demografske promjene nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su autothoni [[Nijemci]] protjerani i zamijenjeni srpskim i crnogorskim doseljenicama iz drugih dijelova Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Gow159&quot;&gt;{{harvnb|Gow|2003|loc=str. 159–60}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1991., općina Vukovar imala je 84.189 stanovnika, od kojih su 43,8% bili Hrvati, 37,5% Srbi, a preostali druge nacionalne skupine. Etnički sastav samog grada bio je sljedeći: 47% Hrvati, 32,3% Srbi i drugi.&lt;ref name=&quot;Bjelajac249&quot;&gt;{{harvnb|Bjelajac|Žunec|2009|loc=str. 249}}&lt;/ref&gt;

Jugoslavija je bila [[multietnička država]] sastavljena od šest ravnopravnih republika.&lt;ref&gt;[[#BBC28-01-2003|BBC News, 28. 1. 2003.]]&lt;/ref&gt; Trenutna granica Srbije i Hrvatske je 1945. definirala jugoslavenska federalna komisija koja je većinsko srpsko stanovništvo (istočni [[Srijem]]) dala Srbiji, a većinsko hrvatsko ([[Baranja]]) Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cvitanic|2011|loc=str. 107}}&lt;/ref&gt; Ipak, značajna srpska manjina je ostala u Hrvatskoj.

Kada je [[Josip Broz Tito]] umro 1980., dugo potisnuti nacionalizam je oživio a neke republike su tražile veći autoritet kako je slabio isti federalne vlade. [[Slovenija]] i Hrvatska su krenule prema [[Višestranački sustav|višestranačkoj demokraciji]] i ekonomskim reformama, ali je srbijanski autoritativni vođa [[Slobodan Milošević]] odbijao reforme i htio povećati moć jugoslavenske vlade.&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldman|1997|loc=str. 310}}&lt;/ref&gt; 1990., Slovenija i Hrvatska su održale izbore kojima je završena vladavina komunizma i socijalizma, a dovela do pobjede nacionalističkih vlada koje su tražile nezavisnost republika. [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), na čijem je čelu bio [[Franjo Tuđman]], je došla na vlast u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;Boduszynski79-80&quot;&gt;{{harvnb|Boduszyński|2010|loc=str. 79–80}}&lt;/ref&gt;

Tuđmanov program naišao je na otpor velikog dijela hrvatskih Srba, prema kojima je imao razmjerno antagonistički odnos.&lt;ref name=&quot;Boduszynski79-80&quot; /&gt; [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) u Hrvatskoj, uz potporu Miloševića, je odbacila HDZ kao reinkarnaciju fašističkog pokreta ''[[ustaša]]'' koji je pobio stotine tisuća Srba u Drugom svjetskom ratu.&lt;ref name=&quot;Bassiouni&quot;&gt;[[#Bassiouni-AnnexIV|Bassiouni, Annex IV., 28. 12. 1994.]]&lt;/ref&gt; Od sredine 1990., SDS je pokrenuo oružanu pobunu u srpski većinskim dijelovima Hrvatske te proglasio [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] uz pritajenu potporu srbijanske vlade i paravojnih formacija. Hrvatska vlada je gubila kontrolu nad sve većim dijelom države, na kojim se širio teritorij SAO Krajine.&lt;ref name=&quot;Bassiouni&quot; /&gt; U proljeće 1991., Krajina je proglasila nezavisnost od Hrvatske i najavila ujedinjenje sa Srbijom. I druge srpske zajednice u Hrvatskoj su objavile otcijepljenje i uspostavljanje vlastitih milicija.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bell|2003|loc=str. 180}}&lt;/ref&gt;

== Preludij bitci ==
Sukob se proširio po istočnoj Slavoniji u prvoj polovici 1991. Srpska sela oko Vukovara i drugih slavonskih gradova su 1. 4. započeli postavljati barikade po glavnim cestama.&lt;ref name=&quot;O'Shea11&quot;&gt;{{harvnb|O'Shea|2005|loc=str. 11}}&lt;/ref&gt; [[Beli orlovi]], srbijanska paravojna formacija koju je vodio [[Vojislav Šešelj]], se smjestila u obližnje [[Borovo Selo]] sjeverno od Vukovara.&lt;ref name=&quot;Annex III&quot;&gt;[[#Bassiouni-AnnexIII|Bassiouni, Annex III. 28. 12. 1994.]]&lt;/ref&gt; Sredinom travnja 1991., [[Gojko Šušak]], hrvatski ministar i nacionalist, je osobno ispalio tri projektila na Borovo Selo. Nije bilo žrtava, ali je napad pogoršao međunacionalne odnose.&lt;ref name=&quot;Hockenos58-59&quot;&gt;{{harvnb|Hockenos|2003|loc=str. 58–59}}&lt;/ref&gt; 2.5., srpska paravojna je iz zasjede napala dva autobusa sa hrvatskim policajcima u središtu Borova Sela te ubila 12 policajca a ranila još 22. Ubijeno je i tri Srba.&lt;ref name=&quot;O'Shea11&quot; /&gt; [[Sukob u Borovom Selu]] je bio najgori čin nasilja koji se dogodio između Srba i Hrvata od Drugog svjetskog rata.&lt;ref&gt;[[#Stefanovic|Stefanovic, 4. svibnja 1991.]]&lt;/ref&gt; To je dovelo do bijesa u raznim hrvatskim gradovima.&lt;ref name=&quot;Nigel46&quot;&gt;{{harvnb|Thomas|Mikulan|2006|loc=str. 46}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Croatian War 1991 foot patrol.jpg|right|thumb|alt=A young man wearing battledress and a beret with a Serbian flag badge stands on a road, smoking a cigarette and holding an AK-47 rifle in the crook of his arm.|Srpski pripadnik paravojne formacije kraj [[Erdut]]a, 1991.]]

Nedugo nakon toga, jedinice JNA su ušle u Borovo Selo. Intervenciju je pohvalio hrvatski vrh, ali je zamjenik hrvatskog ministra unutrašnjih poslova, Milan Brezak, optužio JNA za sprječavanje hrvatske policije od obračuna sa paravojnim formacijama.&lt;ref&gt;[[#Tanner03-05-1991|Tanner, 3. 5. 1991.]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sudetic-27Aug1991&quot;&gt;[[#Sudetic27-08-1991|Sudetic, 27. 8. 1991.]]&lt;/ref&gt; Izbili su okršaji između dvije skupine u toj regiji.&lt;ref name=&quot;Nigel46&quot; /&gt; U Vukovaru, hrvatski stanovnici su zlostavljali srpske stanovnike, katkad i nasilno. Hrvatska policija je preuzela mjesnu radio stanicu, Radio Vukovar, dok su srpski zaposlenici otpušteni i zamijenjeni Hrvatima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sremac|1999|loc=str. 47}}&lt;/ref&gt; Srpske su paravojske sustavno sve više blokirale ceste oko Vukovara, te je za par dana grad bio dostupan jedino kroz rutu uzduž hrvatskih sela. Atmosfera u Vukovaru je opisana kao &quot;smrtonosna&quot;.&lt;ref&gt;[[#Tanner06-05-1991|Tanner, 6. 5. 1991.]]&lt;/ref&gt;

19.5. 1991., hrvatska vlada je održala [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendum u državi u svezi nezavisnosti]]. U Vukovaru, srpski nacionalisti su nagovarali Srbe da bojkotiraju referendum, dok su umjereni zagovarali sudjelovanje kako bi se zaokružio negativan odgovor. Mnogi mjesni Srbi su glasovali,&lt;ref&gt;[[#Tanner20-05-1991|Tanner, 20. 5. 1991.]]&lt;/ref&gt; ali referendum je prošao sa 94% potvrdnih glasova po pitanju razdruživanja iz Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;NYTimes-Referendum-20May1991&quot;&gt;[[#Sudetic20-05-1991|Sudetic, 20. 5. 1991.]]&lt;/ref&gt;

Nakon referenduma o neovisnosti, nasilje se pogoršalo po Vukovaru. Zabilježene su pucnjave i napadi bombama.&lt;ref&gt;[[#StankovicMirko|Stankovic, 20. 6. 1991.]]&lt;/ref&gt; Srpske paravojske su protjerale tisuće nesrpskih stanovnike u toj općini.&lt;ref&gt;[[#BBCMon09-07-1991|BBC Summary of World Broadcasts, 9. 7. 1991.]]&lt;/ref&gt; Hrvatska paravojska, koju je vodio [[Tomislav Merčep]], napadala je Srbe u Vukovaru i okolici; između trideset&lt;ref&gt;[[#Jelinic31-07-2006|Jelinić, 31. srpnja 2006.]]&lt;/ref&gt; i osamdeset šest Srba je navodno nestalo ili je ubijeno, a tisuće ostalih je pobjeglo iz domova.&lt;ref name=&quot;Stover146&quot;&gt;{{harvnb|Stover|2007|loc=str. 146}}&lt;/ref&gt; Predstavnik hrvatske vlade u Vukovaru rekao je vlastima u Zagrebu da je &quot;grad ponovno žrtva terora, oružanih okršaja i provokacija sa nesagledivim posljedicama. Dosadašnja politika je stvorila atmosferu terora između hrvatske i srpske populacije.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Woodward|1995|loc=str. 492}}&lt;/ref&gt; Borci sa obje strane su zapalili i opljačkali stotine kuća i farmi u području.&lt;ref name=&quot;Lekic24Jul91&quot;&gt;[[#Lekic24-07-1991|Lekic, 24. 7. 1991.]]&lt;/ref&gt;

Sukob je doveo i do brisanja granica oko nacionalne pripadnosti. Mnogi Srbi koji su živjeli u Vukovaru nekoliko generacija – ''starosedioci'' – su se opirali propagandi iz Beograda i [[Knin]]a te nastavili živjeti mirno sa hrvatskim susjedima. ''Došljaci'', koji su se doselili iz Srbije ili Crne Gore nakon 1945., su pak reagirali na nacionalističke ispade. Paolo Rumiz je opisao kako su oni &quot;pokušali prisvojiti svoje srpske sunarodnjake u patriotsku mobilizaciju, a kada nisu imali uspjeha, ubili su ih, opljačkali im imovinu ili ih protjerali. Starosedioci nisu htjeli dignuti ruku protiv susjeda drugih narodnosti.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Ramet|2005|loc=str. 230–231}}&lt;/ref&gt; Kada su Hrvati bježali od borbi, često bi ostavili ključeve kuća svojim srpskim susjedima na čuvanje, kojima su vjerovali, a ne hrvatskoj policiji. [[Sabrina P. Ramet]] komentira kako je taj dio regije vidio &quot;mobilizaciju onih koji nisu integrirani u multikulturni život gradova nasuprot urbanom multikulturom.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Ramet|2006|loc=str. 391}}&lt;/ref&gt; Bivši gradonačelnik Beograda, [[Bogdan Bogdanović]], kasnije će opisati napad JNA na Vukovar kao &quot;[[urbicid]]&quot;, tj. namjerno uništavanje grada.&lt;ref&gt;{{harvnb|Coward|2009|loc=str. 37}}&lt;/ref&gt;

== Sukobljene strane ==
[[Datoteka:Vukovar-croatia-serbia-50k-2885i-1995.jpg|right|thumb|Karta Vukovara i okolice]]
Do ljeta 1991., improvizirane hrvatske obrambene snage u Vukovaru su bile opkoljene od srpskih snaga u susjednim selima. Paravojne formacije, JNA i [[Teritorijalna obrana]] (TO) su bile prisutne u srpskim naseljima. JNA je imala i malu vojarnu u četvrti Sajmište u Vukovaru, koja je bila opkoljena hrvatskim snagama.&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict14&quot;&gt;[[#ICTY-Mrksic|''Tužitelj protiv Mrkšića, Radića i Šljivančanina – Presuda'', 27. 9. 2007.]], str. 14.&lt;/ref&gt; Na obje strane bilo je i drugih nacionalnosti. Prvi zapovjednik napadačke sile JNA tijekom prvog mjeseca kampanje bio je Makedonac,&lt;ref name=&quot;Battlegrounds195&quot; /&gt; a velik dio hrvatskih snaga sadržavao je i Srbe i pripadnike drugih nacionalnosti.&lt;ref name=&quot;Thompson300&quot;/&gt;

=== Hrvatske snage ===
Hrvatske snage su brojale 1.800 boraca sastavljenih od pripadnika [[Zbor narodne garde|ZNG-a]]. Bilo je i 300 policajaca i 1.100 civilnih dobrovoljaca iz Vukovara i okolice.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky11&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 11}}&lt;/ref&gt; Većina snaga bilo je organizirano improviziranjem,&lt;ref name=&quot;Marijan-370&quot;&gt;{{harvnb|Marijan|2002|loc=str. 370}}&lt;/ref&gt; ali je formalno preimenovana u rujnu 1991 u 204. Vukovarsku brigadu, poznatu i kao 124. brigadu.&lt;ref name=&quot;Marijan-370&quot;/&gt;

Dobrovoljci su stizali i iz drugih dijelova države, među njima i krajne desničarske [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS) koje je podupirao [[Dobroslav Paraga]] i njegova nacionalistička stranka [[Hrvatska stranka prava]] (HSP).&lt;ref name=&quot;Sikavica144&quot;&gt;{{harvnb|Sikavica|2000|loc=str. 144}}&lt;/ref&gt; Branitelji su bili odraz vukovarskog društva; trećina njih bili su nehrvati (Srbi, [[Rusini]], [[Mađari]] i drugi narodi).&lt;ref name=&quot;Thompson300&quot;&gt;{{harvnb|Thompson|1992|loc=str. 300}}&lt;/ref&gt; Stotinjak branitelja bili su Srbi. [[Zoran Šangut]], jedan od branitelja Vukovara, jer izjavio: &quot;Imamo potpuno povjerenje u njih. Oni brane Vukovar zajedno s nama.&quot;&lt;ref name=&quot;SD26-09-2009&quot;&gt;[[#SD26-09-2009|''Slobodna Dalmacija'', 26. 9. 2009.]]&lt;/ref&gt;

Snagama je zapovijedao [[Mile Dedaković]], bivši oficir JNA koji se pridružio ZNG-u.&lt;ref name=&quot;MandS132&quot;&gt;{{harvnb|Malović|Selnow|2001|loc=str. 132}}&lt;/ref&gt; Imao je nadimak &quot;Jastreb&quot;.&lt;ref name=&quot;Gow239&quot;&gt;{{harvnb|Gow|2003|loc=str. 239}}&lt;/ref&gt; Ministar obrane RH, Šušak, javno je tvrdio da je Dedaković Srbin,&lt;ref name=&quot;Butković-Jutarnji-2010&quot;&gt;[[#Butković-Jutarnji-2010|Butković, 2010.]]&lt;/ref&gt; kao i razni drugi izvori,&lt;ref name=&quot;Gow239&quot;/&gt; ali ta informacija nije bila točna.&lt;ref name=&quot;Butković-Jutarnji-2010&quot;/&gt;
Druga osoba u zapovjednom lancu bio je Branko Borković, također bivši oficir JNA.&lt;ref name=&quot;Merrill119&quot;&gt;{{harvnb|Merrill|1999|loc=str. 119}}&lt;/ref&gt; Oni su zajedno stvorili integrirani sustav obrane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Nation|2003|loc=str. 117}}&lt;/ref&gt; Sastavljen je obrambeni prsten od šest područja, a svaka jedinica je dobila jednu kao zonu odgovornosti.&lt;ref name=&quot;Tus54&quot; /&gt; Branitelji su koristili mrežu podruma, kanala i rovova kako bi se razmjestili po sektoru po potrebi.&lt;ref name=&quot;Tus60&quot;&gt;{{harvnb|Tus|2001|loc=str. 60}}&lt;/ref&gt;

Na početku, imali su slabu naoružanje sastavljeno uglavnom od lovačkih pušaka. Oslanjali su se na lagana oružja, ali su priskrbili i par [[protuzračna obrana|protuzračnih oružja]] i improviziranih [[Nagazna mina|nagaznih mina]].&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict16&quot;&gt;[[#ICTY-Mrksic|''Tužitelj protiv Mrkšića, Radića i Šljivančanina – Presuda'', 27. 9. 2007]], str. 16.&lt;/ref&gt; Dobili su i protutenkovsko oružje, ali im je municija bila na kritično niskoj razini tijekom cijele bitke.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky11&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Šebetovsky12&quot;/&gt; Iako je hrvatska vlada poslala dio pojačanja (oružje i municija) u ranijoj fazi bitke, branitelji su primili tek malu količinu iste. Dijelom stoga zbog teške prohodnosti do Vukovara, ali je tome možda bio i rezultat politike hrvatske vlade koja je htjela veći dio municije poslati [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima Bosne i Hercegovine]] zbog opasnosti od [[Rat u BiH|Rata u Bosni]]. Tim potezom je izgladnjivala svoje vlastite snage.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky12&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 12}}&lt;/ref&gt;

=== Srpske snage ===
[[Datoteka:G-4 SOKO Super Galeb 1991.jpg|left|thumb|JNA je imala bolje oružje i opremu. Koristila je i borbene zrakoplove]]

Napadačka snaga sastojala se od vojnika JNA unovačenih širom Jugoslavije, članova TO-a, ali i [[četnici|četnika]].&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict16&quot; /&gt; Na vrhuncu snage, srpske snage su brojale 36.000 vojnika u okolici.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 100}}&lt;/ref&gt; Imali su teško naoružanje, rakete i tenkove, kao i borbene zrakoplove i vojne brodove po [[Dunav]]u.&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict16&quot; /&gt;

Iako se bitka odvijala uglavnom preko vojske federalne vlade, vlada Srbije bila je izravno umiješana. Srbijanska tajna policija, [[Služba državne bezbednosti]] (SDB), se uključila u nekoliko vojnih operacija, a dio njenih službenika je zapovijedao srbijanskim TO jedinicama tijekom bitke.&lt;ref&gt;{{harvnb|Armatta|2010|loc=str. 193}}&lt;/ref&gt; Srbijansko ministarstvo unutrašnjih poslova je usmjeravalo aktivnosti paravojnika,&lt;ref name=&quot;Kelly106&quot;&gt;{{harvnb|Kelly|2005|loc=str. 106}}&lt;/ref&gt; naoružavalo ih i obučavalo.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds92&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 92}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević je kasnije optužen za izravno sujdelovanje. [[Veselin Šljivančanin]], kasnije osuđeni ratni zločinac, je izjavio da je naredba za bombardiranje Vukovara &quot;stigla iz [[Dedinje|Dedinja]]&quot; – elitnog beogradskog kvarta u kojem je živio Milošević.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sell|2002|loc=str. 334}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:JNA offensive plan 1991.jpg|right|thumb|Strateški ofenzivni plan JNA po Hrvatskoj 1991. Plan je napušten nakon što je bitka za Vukovar iscrpila sposobnost JNA da napreduje dalje po Hrvatskoj.]]
Na početku [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]], JNA je i dalje na sebe gledala kao na branitelja federativne, komunističke Jugoslavije, a ne kao na instrument srpskog nacionalizma. Njen vrhovni zapovjednik, general [[Veljko Kadijević]], ministar obrane i uvjereni unitarist, je isprva htio silom održati Jugoslaviju na okupu te je proglasio neutralnost armije u srpsko-hrvatskom sukobu.&lt;ref name=&quot;Gibbs88-89&quot;&gt;{{harvnb|Gibbs|2009|loc=str. 88–89}}&lt;/ref&gt; Vodstvo JNA htjelo je presjeći Hrvatsku na dva dijela zauzimanjem srpskog zaleđa u unutrašnjosti, [[Dalmacija|dalmatinske]] obale te većinu istoka republike. Htjelo je prisiliti hrvatsku vladu na kapitulaciju i pregovore o članstvu u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds97-98&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 97–98}}&lt;/ref&gt; Vojni vrh JNA još nije bio dominiran Srbima, te su ti ciljevi odražavali &quot;jugoslavenski&quot; pogled na njeno multietničko vodstvo. Kadijević je bio polu-Hrvat, polu-Srbin, njegov zamjenik je bio Slovenac, zapovjednik prve faze opsade Vukovara bio je Makedonac, a glava [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] bio je Hrvat.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds195&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Gibbs|2009|loc=str. 252}}&lt;/ref&gt;

Međutim, gubitak Slovenije onemogućilo je održavanja prvotne ideje o Jugoslaviji na okupu. Mnogi srpski članovi armije nisu se više htjeli boriti za multietničku Jugoslaviju. Armije je sve više dobivala srpski predznak a nesrbi su dezertirali ili su odbili boriti se.&lt;ref name=&quot;Gibbs88-89&quot; /&gt; Neki zapovjednici JNA otvoreno su podržavali srpske pobunjenike u Hrvatskoj te im davali oružja.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds92&quot; /&gt; Iako su Kadijević i drugi isprva smatrali da &quot;JNA mora braniti sve narode Jugoslavije&quot;,&lt;ref name=&quot;Battlegrounds92&quot; /&gt; s vremenom su priznali da nemaju šansi ostvariti cilj te su stoga dali svoju podršku pobunjeničkim Srbima u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;Gibbs88-89&quot; /&gt;

Propaganda Jugoslavije i Srbije je opisivale Hrvate kao &quot;genocidne ustaše&quot; koji su nezakonito preuzeli teritorij i prijetili srpskim civilima reprizom progona iz Drugog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict14&quot; /&gt; Kadijević je kasnije opravdavao ofenzivu protiv Vukovara time da se radi o &quot;kičmi hrvatske vojske&quot; i da mora biti &quot;oslobođen&quot;. ''Narodna Armija'' je tvrdila da je bitka za Vukovar bila &quot;pripremana desetljećima kako bi se dala potpora njemačkoj vojnoj penetraciji uzduž Dunava.&quot;&lt;ref name=&quot;Sikavica144&quot; /&gt; Vojislav Šešelj je izjavio: &quot;Mi smo svi jedna armija. Ovaj rat je veliki test za Srbe. Oni koja ga prođu biti će pobjednici. Dezerteri ne smiju proći nekažnjeno. Nijedan ustaša ne smije napustiti Vukovar živ.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Armatta|2010|loc=str. 192}}&lt;/ref&gt;

== Prva faza, kolovoz-rujan 1991. ==
[[Datoteka:Map 3 - Croatia - Eastern Slavonia, September 1991-January 1992.jpg|thumb|left|Karta koja pokazuje vojni pohod JNA po istočnoj Slavoniji, Srijemu i Baranji 1991.-1992.]]
Bitka se odvijala u dvije faze: od kolovoza do rujna 1991., prije nego je grad potpuno okružen, i od listopada do studenog, kada je grad okružen i zauzet od JNA.&lt;ref name=&quot;Tus54&quot;&gt;{{harvnb|Tus|2001|loc=str. 54}}&lt;/ref&gt; Od lipnja, srpske snage su stavile Vukovar i susjedna sela pod skoro svakodnevnu paljbu topništvom ili [[minobacač]]ima.&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict14&quot;/&gt; Tijekom srpnja, JNA i TO su počele premještati velike skupine boraca širom istočne Slavonije, čime su okružili Vukovar sa tri strane.&lt;ref name=&quot;Tus54&quot; /&gt; Teške bitke započele su krajem kolovoza. 23.8. [[Borovo Naselje]], sjeverno predgrađe Vukovara, se našlo pod teškom paljbom. Hrvatske snage su oborile dva [[Soko G-2 Galeb|G-2 Galeb]] borbena zrakoplova. Idućeg dana, [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] i mornarica su pokrenuli veliki napad uz pomoć borbenih zrakoplova, ratnih brodova na Dunavu, tenkova i topništva. Napad je uzrokovao opširnu štetu i velik broj civilnih žrtava.&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict14&quot;/&gt;

Hrvatska vlada je pokrenula napad na vojarne JNA i skladišta oružja od 14.9., poznat kao [[bitka za vojarne]]. Vukovarska vojarna JNA je bila jedna od napadnutih tog dana, ali je hrvatske snage nisu uspjele zauzeti. Zauzvrat, srpske paravojne formacije su napale područja jugozapadno od Vukovara iz smjera [[Negoslavci|Negoslavaca]], te su natjerali 2.000 ljudi na bijeg. Zabilježeni su izvještaji o masovnim ubojstvima i civilnim smaknućima.&lt;ref name=&quot;LandS176&quot;&gt;{{harvnb|Little|Silber|1997|loc=str. 176}}&lt;/ref&gt; Hrvatske snage dobile su velike količine municije i oružja od vojarni zauzetih u drugim dijelovima, te su time uspjeli zadržati liniju obrane.&lt;ref name=&quot;Tus54&quot; /&gt;

JNA je planirala napredovati zapadno prema [[Vinkovci]]ma i [[Osijek]]u sve do Zagreba. Armija nije zaobišla Vukovar, jer su htjeli olakšati vojarne pod opsadom i eliminirati moguću prijetnju njihovim rutama opskrbe. Vodstvo JNA nije htjelo da Vukovar bude glavno žarište ofenzive, ali, kao i kod [[Bitka za Staljingrad|bitke za Staljingrad]], prvotno nebitan vojni angažman je postao neophodni politički simbol za obje strane.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds99&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 99}}&lt;/ref&gt;

19. 9., jedinica JNA sastavljena od najmanje stotinu [[T-55]] i [[M-84]] tenkova sa teškim topništvom napustila je Beograd te ušla u Hrvatsku kraj [[Šid]]a 20.9.&lt;ref&gt;{{harvnb|Little|Silber|1997|loc=str. 175}}&lt;/ref&gt; Prva mehanizirana brigada JNA stigla je do vojarni u Vukovaru te obustavila opsadu istih. Krenuli su okruživati grad. Do 30. 9., grad je bio skoro potpuno opkoljen. Sve ceste bile su blokirane, a jedina ruta bila je staza za farmu kroz eksplozivno polje kukuruza.&lt;ref name=&quot;Tanner264&quot;&gt;{{harvnb|Tanner|2010|loc=str. 264}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|right|thumb|225px|Vukovarski branitelji Andrija Marić, Blago Zadro i Goran Radičević, jesen 1991.]]
JNA je pokrenula nekoliko napada na Vukovar, ali nije ostvarila napredak. Njena oklopna vozila, dizajnirana za borbu na otvorenom terenu, jedva je mogla ući kroz uske ulice grada. Potpora pješaštva je bila manjkava, a slabo obučeni i motivirani ročnici TO-a nisu bili primjerena zamjena.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot; /&gt; Vojnici JNA su izgleda imali malo razumijevanja o izvođenju [[urbano ratovanje|urbanog ratovanja]] a njeni službenici su bili spori u odlučivanju na terenu.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky23-24&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 23–24}}&lt;/ref&gt;

Hrvatske snage uzvratile su napad JNA miniranjem cesta, slanjem pokretnih timova sa protutenkovskim oružjem, slanjem snajpera te uzvraćanjem paljbe sa dobro utvrđenih pozicija.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot;/&gt; JNA se isprva oslonila na gomilanje oklopnih udarnih snaga koji bi napredovali po ulicama uz pratnju pješaštva.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky19&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 19}}&lt;/ref&gt; Branitelji su odgovorili otvaranjem vatre protutenkovskim oružjima sa velike blizine, katkad sa samo 20 metara, kako bi onesposobili prvi i zadnji tenk, te time zarobili kolonu u sredini koja je onda mogla biti sustavno uništena.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky25&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 25}}&lt;/ref&gt; Branitelji su nastojali ne uništiti oklopna vozila u potpunosti, jer je materijal bio vrijedan izvor zaliha.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky26-27&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 26–27}}&lt;/ref&gt; Koristili su strategiju &quot;aktivne obrane&quot; uz pomoć napada &quot;udari-i-bježi&quot; kako bi držali JNA izvan ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky20&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 20}}&lt;/ref&gt; Protutenkovske mine su ograničile manevre JNA. Kako bi razbili moral neprijatelja, branitelji su stavljali mine ispod tenkova JNA tijekom noći, tako da su ovi eksplodirali ujutro kada ih je vojska pokrenula.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky28&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 28}}&lt;/ref&gt; Gubici JNA bili su teški; na jednoj cesti, koje je dobilo naziv &quot;groblje tenkova&quot;, oko stotinu oklopnih vozila je uništeno, a od toga je 15 osobno onesposobio Marko Babić.&lt;ref&gt;[[#Jutarnji06-07-2007|''Jutarnji list'', 6. 7. 2007.]]&lt;/ref&gt; To je imalo negativan učinak na moral sve do vrha zapovijednog lanca.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky34-37&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 34–37}}&lt;/ref&gt;

JNA je započela sa topničkim i raketnim paljbama po gradu. Do kraja bitke, preko 700.000 čahura ili drugih projektila je ispaljeno na Vukovar&lt;ref name=&quot;SandW8&quot;&gt;{{harvnb|Stover|Weinstein|2004|loc=str. 8}}&lt;/ref&gt; stopom od i po 12.000 dnevno.&lt;ref name=&quot;Horton132&quot; /&gt; Procjenjuje se da je okolica pretrpjela preko 2,5 milijuna čahura topništva i minobacača od 20mm.&lt;ref name=&quot;BBCR411-09-2011-05:06&quot;&gt;[[#BBCR411-09-2011|Bell, 11. 9. 2011.]], 05:06&lt;/ref&gt; Metar po metar, bombardiranje je bilo intenzivnije od onog u [[Volgograd|Staljingradu]].&lt;ref name=&quot;Merrill119&quot; /&gt; Tisuće civila ostalo je u skloništima koja su sagrađena tijekom [[Hladni rat|hladnog rata]].&lt;ref name=&quot;Tanner264&quot; /&gt;

=== Slabosti JNA i razvijanje nove taktike ===
[[Datoteka:Croatian War 1991 Vukovar destroyed tank.jpg|right|thumb|225px|Tenk JNA uništen nagaznom minom u Vukovaru]]
Manjak pješačke potpore za JNA nastao je zbog manjka mobilizacije jer je velik dio ročnika odbio javiti se na dužnost ili su jednostavno dezertirali.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds98&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 98}}&lt;/ref&gt; Srbija formalno nije bila u ratu i nije bilo opće mobilizacije.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sikavica|2000|loc=str. 151}}&lt;/ref&gt; Prema procjeni, oko 150.000 Srba je otišlo u inozemstvo ili se skrivalo od novačenja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sikavica|2000|loc=str. 143}}&lt;/ref&gt; Tek 13% pozvanih ročnika javilo se na dužnost.&lt;ref&gt;{{harvnb|Collin|2001|loc=str. 48}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 40.000 je organiziralo prosvjede širom Srbije: časopis ''[[Vreme]]'' je komentirao kako da je situacija blizu &quot;potpunog vojnog raspada&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sikavica|2000|loc=str. 152}}&lt;/ref&gt;

Moral na ratnom polju bio je nizak. Zapovjednici JNA katkad su morali i pucati na vlastite redove kako bi motivirali ljude da se bore. Kada je zapovjednik jedne jedinice JNA upitao tko želi ići boriti se a tko želi ići natrag kući, vojnici su se podijelili na dva tabora; jedan vojnik, koji se nije mogao odlučiti, je sam sebe upucao na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{harvnb|Doder|Branson|1999|loc=str. 97}}&lt;/ref&gt; Stigli su i izvještaji o vojnicima koji su odbijali naredbe, napuštali borbena vozila, bacali oružje te sjeli na zemlju i pjevali ''[[Give Peace a Chance]]'' [[John Lennon|Johna Lennona]]. U listopadu, cijeli bataljon iz [[Novi Sad|Novog Sada]] je napustio napad na Borovo Naselje i dezertirao. Jedna skupina rezervista je bacila svoja oružja te se vratila pješice u Srbiju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Armatta|2010|loc=str. 186–187}}&lt;/ref&gt; Vozač tenka, Vladimir Živković, je sa svojim vozilom otputovao od Vukovara do jugoslavenskog parlamenta u Beogradu, gdje je parkirao isti ispred zgrade. Uhićen je i proglašen mentalno nestabilnim. Njegove kolege, sada ljuti, su prosvjedovali preuzimanjem mjesne radio stanice i izdavanjem proglasa: &quot;Mi nismo izdajice, ali ne želimo biti agresori.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Doder|Branson|1999|loc=str. 98–99}}&lt;/ref&gt;

Krajem rujna, general [[Života Panić]] je preuzeo vođenje operacije protiv Vukovara. Uspostavio je novi stožer kako bi razriješio kaotičnu situaciju koja je sprječavala provođenje operacije JNA. Panić je podijelio snage JNA na sjeverno i južno područje odgovornosti. Sjeverno područje je dobio [[Mladen Bratić]], dok je pukovnik [[Mile Mrkšić]] dobio južno.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky9-10&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 9–10}}&lt;/ref&gt; Stiglo je i pojačanje u obliku novih ročnika i paravojnih formacija iz Srbije. Bili su dobro naoružani i motivirani, ali često nedisciplinirani i brutalni.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot; /&gt; Zapovjednik Novosadskog korpusa je snimljen kako hvali [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpsku dobrovoljačku gardu]] (&quot;Tigrovi&quot;) i [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića]], poznatog kao &quot;Arkana&quot;:&lt;ref name=&quot;Armatta188&quot;&gt;{{harvnb|Armatta|2010|loc=str. 188}}&lt;/ref&gt;

{{citat3|Najveće zasluge idu Arkanovim dobrovoljcima! Iako me neki optužuju za suradnju sa paravojnim formacijama, oni nisu paravojne formacije! Ovi ljudi su stigli dobrovoljno kako bi se borili za srpsku stvar! Mi opkolimo selo, oni pojure unutra i ubiju svakog tko se odbije predati. Idemo!&lt;ref name=&quot;Armatta188&quot; /&gt;}}

Panić je pozvao iskusne jedinice kako bi uklonili mine i defenzivne položaje, uz podršku teških oklopnih vozila i topništva.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 101}}&lt;/ref&gt; Nova ofenziva je tako započela 30. 9. Napad je presjekao hrvatsku rutu snabdijevanja kroz selo [[Marinci]] 1. 10. Zapovjednik Mile Dedaković i njegova mala skupina probili su se kroz srpske redove i stigli do Vinkovaca, pod kontrolom hrvatske strane. Njegov zamjenik Branko Borković preuzeo je obranu Vukovara. General [[Anton Tus]] je stavio Dedakovića na čelo operacije koja je trebala olakšati grad te je protuofenziva započela 13. 10. Hrvatski tenkovi i pješaštvo, uz podršku topništva, ponovno su preuzeli Marince te protjerali JNA natrag na početne pozicije.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tus55&quot;&gt;{{harvnb|Tus|2001|loc=str. 55}}&lt;/ref&gt; Protunapad je potom obustavio predsjednik Tuđman, navodeći pritisak europske zajednice u postizanju primirja. To je omogućilo oklopnoj brigadi JNA da ponovno zauzme područje koje je izgubilo. Od tada je grad bio stalno okružen i pod paljbom.&lt;ref name=&quot;Tus55&quot; /&gt;

== Druga faza, listopad-studeni 1991. ==
[[Datoteka:Map 2 - Croatia - Battle of Vukovar, September-November 1991.jpg|thumb|right|300px|Karta završne faze bitke za Vukovar.]]

Tijekom završne faze bitke, preostali stanovnici Vukovara, među njima i tisuće Srba, su bili u skloništima, a svako je držalo po 700 ljudi. Uspostavljen je krizni stožer u [[bunker]]u ispod zemlje, u blizini bolnice. Stožer je preuzeo vođenje grada i dostavu hrane, vode i lijekova. Držao je broj civila na minimumu te raspodijelio po najmanje jednog doktora i medicinsku sestru po skladištu.&lt;ref name=&quot;LandS177&quot;&gt;{{harvnb|Little|Silber|1997|loc=str. 177}}&lt;/ref&gt;

Bolnica je morala primiti stotine ranjenih - između 16 i 80 svakog dana, od čega su dvije trećine bili civili - od druge polovice rujna.&lt;ref name=&quot;LandS176&quot; /&gt; Iako je zgrada imala vidljiv [[crveni križ|simbol crvenog križa]], na nju je ispaljeno 800 projektila tijekom bitke. Bolnica je bila u ruševinama, te su pacijenti morali ići u podzemne hodnike.&lt;ref name=&quot;Horton132&quot;&gt;{{harvnb|Horton|2003|loc=str. 132}}&lt;/ref&gt; 4. 10., Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo je napalo bolnicu te uništilo salu za operiranje. Jedna bomba je pala kroz nekoliko katova i sletjela pacijentu kraj noge, ne ozlijedivši ga.&lt;ref name=&quot;LandS176&quot; /&gt; Jedan od doktora iz bolnice kasnije je pitao Srbiju zašto napadaju bolnicu. Odgovor je bio: &quot;Zato što tamo držite ranjene hrvatske vojnike.&quot;&lt;ref name=&quot;Horton132&quot; /&gt;

Hrvatske snage su putem padobrana bacale zalihe Vukovarcima, ali i oružja.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky39&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 39}}&lt;/ref&gt; Ekipa je mete locirala uz pomoć [[GPS]]-a.&lt;ref name=&quot;Tus58&quot;&gt;{{harvnb|Tus|2001|loc=str. 58}}&lt;/ref&gt; Jedan zrakoplov je oboren te je u njemu preminuo Marko Živković, zapovjednik zračne jedinice.&lt;ref&gt;[[#HV-May2007|''Hrvatski vojnik'', svibanj 2007.]]&lt;/ref&gt;

Europska zajednica je pokušavala opskrbiti humanitarnu pomoć 12.000 zarobljenih civila, ali je samo jedan konvoj uspio probiti se do njih.&lt;ref name=&quot;LandS179&quot;&gt;{{harvnb|Little|Silber|1997|loc=str. 179}}&lt;/ref&gt; Hrvatske snage su zaustavile vojne akcije kako bi konvoj mogao mirno proći 12. 10., ali je JNA iskoristila zatišje kako bi napredovala još više. JNA je zaustavila konvoj dva dana te u primirju postavila mine i konsolidirala kontrolu nad Vukovarom.&lt;ref&gt;{{harvnb|Ramet|2005|loc=str. 24}}&lt;/ref&gt; Kada je konvoj napokon stigao, dao je lijekove bolnici i evakuirao 114 civila.&lt;ref name=&quot;LandS179&quot; /&gt;

16. 10., JNA je nagomilala veliki napad na [[Borovo Naselje]]. Ostvarila je par ciljeva, ali je opet naišla na žestok hrvatski otpor.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds100&quot; /&gt; 30. 10., JNA je pokrenula koordinirani napad uz paravojne formacije i pješaštvo kako bi prisilno probila kroz hrvatske linije obrane. Podijeljena na sjevenu i južnu zonu, JNA je napala nekoliko lokacija istodobno te prislila branitelje na povlačenje.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt; Usvojila je i nove taktike, kao što je pucanje izravno u kuće i prolaženje tenkova kroz njih, bacanje suzavca i dimnih bombi kako bi istjerali branitelje, te korištenje protutenkovskog oružja radi zauzimanja zgrade po zgrade. To je dovelo to teških gubitaka na hrvatskoj strani.&lt;ref name=&quot;Šebetovsky27-28&quot;&gt;{{harvnb|Šebetovsky|2002|loc=str. 27–28}}&lt;/ref&gt;

2.11., JNA je stigla do predgrađa Lužac, između Borovog Naselja i Vukovara, te je presjekla jednu od dvije glavne ceste koje povezuju centar sa sjevernim predgrađem.&lt;ref name=&quot;Nazor-Nov2008&quot; /&gt; Istodobno, ZNG (koji je kasnije postao [[HV]]) je pokušao zauzeti Marince i [[Cerić]]e kako bi otvorio rutu za opskrbu sa Vukovarom. Teško je bombardirao prilazne rute JNA prema Vukovaru te napao tenkove. General JNA i jedan od glavnih zapovjednika operacije Mladen Bratić je poginuo kada je njegov tenk pogodio projektil, ali je superiornost naoružanja omogućilo JNA da zaustavi napredovanje hrvatskih snaga te nametne teške gubitke.&lt;ref name=&quot;Tus60&quot; /&gt;

=== Pad Vukovara ===
[[Datoteka:Vukovar hospital3.JPG|right|thumb|Bomba koju je izbacilo Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo pala je na vukovarsku bolnicu i prošlo kroz nekoliko katova sve do podruma. Pacijent kraj kojeg je pala bomba bio je neozljeđen. Šteta je očuvana kao spomen napada]]
JNA je pokrenula napad širom Dunava sjeverno od Lužca 3. 11. kako bi se spojila sa Arkanovim &quot;Tigrovima&quot;. Ovaj napad je podijelio opseg hrvatskih snaga na pola, te odvojio glavnu skupinu u središtu grada od Borovog Naselja. Južno područje JNA počelo je sustavno čistiti centar grada, te presjeklo ostale skupine branitelja.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt; Zauzeli su ključno Milovo Brdo,&lt;ref name=&quot;Nazor-Nov2008&quot; /&gt; 9. 11., čime su dobili jasan pregled nad cijelim gradom.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt; Hrvatsko naselje [[Bogdanovci]], zapadno od Vukovara, palo je 10. 11. Tri dana kasnije, JNA je presjekla zadnju poveznicu između Borova Naselja i Vukovara. Hrvatske snage izvan Vukovara nagomilali su zadnji pokušaj probijanja obruča opsade napadom sa sela [[Nuštar]], ali ih je JNA odbacila.&lt;ref name=&quot;Nazor-Nov2008&quot; /&gt;

Braniteljima je ponestajalo municije te su bili iscrpljeni od bitke jer su morali boriti se neprestano 24 sata dnevno, bez nade da će stići pojačanje ili zamjena.&lt;ref name=&quot;Nazor-Nov2008&quot; /&gt; Na kraju su ostali samo u odvojenim džepovima. Sa neizbježnim padom, nekoliko stotina hrvatskih vojnika i civila je probalo pobjeći iz grada.&lt;ref name=&quot;Nazor-Nov2008&quot; /&gt; Većina njih u Borovom Naselju nije uspjelo probiti se te su ubijeni.&lt;ref name=&quot;Tus60&quot; /&gt; 18. 11., posljednji branitelji u središtu Vukovara su se predali.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt;

Većina Vukovarskih civila je već živjela u bijednim uvjetima te su bili na rubu gladi. Jedna žena rekla je poslaniku UN-a, [[Cyrus Vance|Cyrusu Vanceu]], da je provela zadnja dva mjeseca u skloništu sa svoje petero djece bez zahoda ili pranja. Živjeli su od dvije kriške kruha i paštete dnevno.&lt;ref&gt;[[#Champion20-11-1991|Champion, 20. 11. 1991.]]&lt;/ref&gt; Jedan od branitelja ovako je opisao uvjete u gradu pod opsadom:

{{citat3|Do ranog listopada, nije bilo cigareta. Ljudi su pušili listove grožđa ili čaja. Moj sin je jeo konzervirano hranu sa mnom i suprugom. S vremenom je toga bilo sve manje i manje. Bombardiranje je na kraju stiglo do 24 sata dnevno, a primirja su bila još gora. Kada su ljudi izlazili iz skloništa kako bi išli do bunara, snajperi bi ih ubili. Ne možete držati djecu dva mjeseca u zatvorenom, a kada su trčala napolju, kada je bilo sunce ujutro, oni bi pucali čak i na njih.&lt;ref&gt;[[#Radin|Radin, 26. 11. 1991.]]&lt;/ref&gt;}}

Kada je bitka završila, razmjer uništenja mnogima je došao kao šok. [[Siniša Glavašević]], novinar Hrvatskog radija, koji je ostao u gradu tijekom bitke, opisao je scenu kad su se pojavili preživjeli na površini:

{{citat3|Slika Vukovara 22. sata 87. dana [opsade] će zauvijek ostati u sjećanju onih koji su mu svjedočili. Nezemaljske scene su beskonačne, miris paljevine, pod nogama ostaci starih krovova, građevinskog materijala, stakla, ruševina i grozna tišina... Nadamo se da su muke Vukovara završile.&lt;ref name=&quot;BBCR411-09-2011-11:52&quot;&gt;[[#BBCR411-09-2011|Bell, 11. 9. 2011.]], 11:52&lt;/ref&gt;}}

Sporadični okršaji pojavili su se sljedećih nekoliko dana u razrušenom gradu. Neki su branitelji pružali otpor i do 20. 11., a neki su pobjegli iz Borovog Naselja 23. 11.&lt;ref name=&quot;Nazor-Nov2008&quot;&gt;[[#Nazor|Nazor, studeni 2008.]]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatian War 1991 Vukovar street.jpg|right|thumb|Scena deset dana nakon predaje: Vukovar u ruševinama]]
Strani novinari i međunarodni promatrači ušli su u grad te zabilježili što se događalo. Blaine Harden je za ''[[Washington Post]]'' zapisao:

{{citat3|Nijedan krov, vrata ili zid u cijelom Vukovaru nije izbjeglo ožiljke i razaranje koje su ostavili šrapnel, metci, bombe i topničke čahure - sve u tromjesečnom naporu srpskih pobunjenika i JNA pod srpskom kontrolom da istrgne grad od hrvatskih branitelje. Nijedna zgrada nije nastanjiva, ili čak popravljiva. Skoro svako drvo je uništeno bombardiranjem.&lt;ref&gt;[[#Harden|Harden, 20. 11. 1991.]]&lt;/ref&gt;}}

[[Chuck Sudetic]] je za ''[[The New York Times]]'' zapisao:

{{citat3|Jedino su vojnici armije pod srpskom dominacijom, zalutali psi i nekoliko novinara hodali po ulicama prepunim dimom i šljunkom te ruševinama zgrada, trgovina i hotela u centru Vukovara. Nijedna zgrada se ne može opisati kao nastanjiva. U jednom parku, projektili su prepolovili debela drva na pola, poput trave koju je presjekala kosilica. Preko ulice, kupola pravoslavne crkve propala je na oltar. Pucnjevi su se čuli svakih par minuta dok su srpski vojnici, neki od njih pijani, uzimali na nišan mine, golubove i prozore koji su preživjeli razaranje.&lt;ref name=&quot;Sudetic-21Nov1991&quot; /&gt;}}

[[Laura Silber]] i [[BBC]]-jev [[Allan Little]] su opisali kako su &quot;leševi ljudi i životinja ležali po ulicama&quot; dok su srpski dobrovoljci šetali po ulicama i pljačkali što god su stigli.&lt;ref name=&quot;LandS180&quot; /&gt; JNA je slavila pobjedu, a Marc Champion je za ''[[The Independent]]'' zapisao:

{{citat3|Pukovnici koji su vodili &quot;Operaciju Vukovar&quot; su zabavljali više od 100 novinara u ruševinama hotela Dunav u slavlju koje je ličilo na slavlje ''Ludog Klobučara''. Davali su razglednice starog Vukovara kao uspomene te servirali pića na potpuno bijelim plahtama, dok su vjetar i kiša pljuštali unutra kroz razbijene prozore... Unutar hotela Dunav bio je svijet ''[[Alisa u zemlji čudesa|Alise u zemlji čudesa]]'' gdje je pukovnik [Miodrag] Gvero objavio da su rupe na zidovima napravili hrvatski branitelji. Stavili su dinamit u cigle kako bi ocrnili armiju, rekao je.&lt;ref&gt;[[#Champion24-11-1991|Champion, 24. 11. 1991.]]&lt;/ref&gt;}}

== Žrtve ==

=== Hrvatska strana ===
Hrvatska strana je isprva objavila 1.798 ubijenih civila i vojnika od opsade grada.&lt;ref name=&quot;Annex III&quot;/&gt; Dodatnih 1.000 vojnika je poginulo u obrani Vinkovaca i Osijeka.&lt;ref name=&quot;Tus60&quot; /&gt; [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] je 2006. objavilo podatke prema kojima je 879 hrvatskih vojnika poginulo a dodatnih 770 ranjeno u Vukovaru.&lt;ref name=&quot;Virski list&quot;&gt;[[#Virski|''Virski list'', studeni 2008.]]&lt;/ref&gt; Broj ubijenih civila bio je 1.131.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds205&quot;/&gt; Vojni povjesničar Davor Marijan se uglavnom slaže s tom brojkom i preuzima podatke iz publikacije ''Dimenzije zločina počinjenih u Vukovaru 1991.'', prema kojima je u Vukovaru poginulo oko 1.100 civila, među kojima je bilo i 86 djece.&lt;ref&gt;[[#Živić|Živić 2008.]], str. 34&lt;/ref&gt;

[[CIA]] procjenjuje da je hrvatska strana imala između 4.000 i 5.000 poginulih širom istočne Slavonije. 204. Vukovarska brigada izgubila je preko 60% svoje snage u bitci.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt; Sveukupno, prema hrvatskim izvorima u istočnoj Slavoniji je tijekom 1991. poginulo oko 2.000, nestalo oko 800 a dodatnih 3.000 zarobljeno, dok je 42.852 ljudi registrirano kao izbjeglice.&lt;ref name=&quot;O'Shea23&quot;&gt;{{harvnb|O'Shea|2005|loc=str. 23}}&lt;/ref&gt;

=== Srpska strana ===
Iako su gubici JNA bili neosporno značajni, točan broj je nejasan zbog manjka službenih izvora. JNA je službeno potvrdila 1.279 ubijenih, od toga 177 oficira, tijekom cijelog rata u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cigar|1996|loc=str. 77}}&lt;/ref&gt; General Andrija Biorčević, bivši zapovjednik Novosadskog korpusa, je izjavio da nije bilo &quot;više od 1.500 poginulih na našoj strani.&quot; Srpski novinar [[Miroslav Lazanski]], koji je imao bliske izvora sa srpskom vojskom, je za ''[[Večernje novosti]]'' napisao da &quot;je na strani JNA, TO-a i dobrovoljaca bilo točno 1.103 poginula&quot; tijekom bitke. Citirao je gubitak 110 oklopnih vozila i dva oborena ratna zrakoplova, kao i jedan koji je uništen zbog kvara.&lt;ref name=&quot;Sikavica1997&quot;&gt;[[#Sikavica28-11-1997|Sikavica, 28. 11. 1997.]]&lt;/ref&gt; Ipak, pravi broj je možda znatno veći pošto se nisu sve žrtve registrirale tijekom rata.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cigar|1996|loc=str. 78}}&lt;/ref&gt;

== Ratni zločini ==
{{Main|Masakr na Ovčari}}
[[Datoteka:Ovcara building.JPG|left|thumb|Svinjska farma Ovčara gdje je oko 260 ljudi mučeno i masakrirano nakon bitke za grad]]

Velik broj zarobljenika Vukovara, civila i vojnika, je smaknuto. Srpska paravojska je tražila Hrvate po cestama radi ubijanja. Novinari su vidjeli jedno takvo ubojstvo na glavnoj ulici&lt;ref name=&quot;Sudetic-21Nov1991&quot;&gt;[[#Sudetic21-11-1991|Sudetic, 21. 11. 1991.]]&lt;/ref&gt; te su objavili kako su ulice bile pune leševa i odjeće civila.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cvitanic|2011|loc=str. 34}}&lt;/ref&gt; BBC-jev novinar je snimio srpsku paravojsku kako kliče: &quot;''Slobodane, Slobodane, šalji nam salate, biće mesa, biće mesa, klaćemo Hrvate!''&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Klain|1998|loc=str. 286}}&lt;/ref&gt; Jedan novinar je kasnije zapisao:

{{citat3|Nakon pada Vukovara, ljudi su poredani i poslani u zarobljeničke centre. Kako su zarobljenici prolazili, srpski paravojnici su ih izvukli iz reda i tvrdili da moraju biti smaknuti jer su &quot;ratni zločinci&quot;. Većina tih ljudi bili su Hrvati koji su proveli bitku u podrumima, uglavnom u vukovarskoj bolnici. Odabir ljudi koji će biti smaknuti je učinjen kada su izlazili iz skloništa. Udaljeni su od reda pod nadzorom, i uz odobrenje, majora Veselina Šljivančanina, službenika JNA zaduženog sa sigurnost nakon pada Vukovara.&lt;ref&gt;{{harvnb|Nizich|1992|loc=str. 53}}&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Croatian War 1991 child refugee.jpg|right|thumb|upright|Dijete čeka na evakuaciju nakon pada Vukovara, zima 1991.]]

Oko 400 osoba iz vukovarske bolnice - nesrpski pacijenti, medicinsko osoblje, mjesne političke figure i drugi koji su tamo našli sklonište - je evakuirala JNA iz bolnice. Iako su neki oslobođeni, oko 200 je odvedeno na obližnju svinjsku farmu, [[Ovčara]], gdje su mučeni i ubijeni. Najmanje pedeset drugih je odvedeno i od tada im se gubi svaki trag.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gow|2003|loc=str. 163}}&lt;/ref&gt; Tisuće je prebačeno u logore u područja Hrvatske pod srpskom kontrolom i u samu Srbiju.&lt;ref name=&quot;Milosevic-Indictment-Dalj&quot;&gt;[[#ICTY-Milosevic|''Tužitelj protiv Miloševića'', 23. 10. 2002.]], #55.&lt;/ref&gt; JNA [[logor Velepromet|je zatvorila preko tisuću ljudi u industrijskom postrojenju Veleprometu]] u Vukovaru. Mnogi su brutalno preslušani, neke je TO strijeljao na licu mjesta, a ostali su poslati na Ovčaru gdje su ubijeni u masakru. Preostali su prebačeni u [[logor Sremska Mitrovica|logor]] kraj [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]],&lt;ref name=&quot;MrksicVerdict67&quot;&gt;[[#ICTY-Mrksic|''Tužitelj protiv Mrkšića, Radića i Šljivančanina – Presuda'', 27. 9. 2007.]], str. 67.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY-Seselj&quot;&gt;[[#ICTY-Seselj|''Tužitelj protiv Šešelja'', 7. 12. 2007.]], str. 8.&lt;/ref&gt; gdje su se morali goli skinuti, a potom su prebijeni, ispitivani i natjerani da spavaju na drvenom podu. Većina je oslobođena u siječnju 1992. nakon potpisanog primirja.&lt;ref name=&quot;LandS180&quot;&gt;{{harvnb|Little|Silber|1997|loc=str. 180}}&lt;/ref&gt; Ostali su bili zarobljenici sve do sredine 1992.&lt;ref&gt;{{harvnb|Armatta|2010|loc=str. 194}}&lt;/ref&gt; Srbi koji su se borili kako bi obranili Vukovar su imali posebno težak tretman jer su ih vojnici smtrali izdajnicima.&lt;ref name=&quot;SD26-09-2009&quot; /&gt;

Nesrpsko stanovništvo Vukovara i okolice je sustavno &quot;[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]&quot;: 31.732 osoba je natjerano da napusti svoje domove, što je doprinijelo već desecima tisuća protjeranih širom istočne Slavonije koja je već ranije pala pod ruke JNA.&lt;ref name=&quot;Turkovic&quot; /&gt; 2.600 osoba je nestalo nakon pada grada, a od tog broja još 550 i dalje nisu pronađeni.&lt;ref name=&quot;Kardov64&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 64}}&lt;/ref&gt; Bilo je primjera i silovanja, za što je kasnije osuđeno dvojica vojnika.&lt;ref&gt;[[#Vjesnik14-09-2011|''Vjesnik'', 14. 9. 2011.]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#Jutarnji16-06-2006|''Jutarnji list'', 16. 5. 2006.]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#HRT04-06-2010|HRT, 4. 6. 2010.]]&lt;/ref&gt;

Dr. [[Vesna Bosanac]], ravnateljica bolnice,&lt;ref name=&quot;Simmons&quot;&gt;[[#Simmons|Simmons, 17. 12. 1991.]]&lt;/ref&gt; je izdvojena jer su je demonizirali srpski mediji.&lt;ref name=&quot;MacDonald203&quot;&gt;{{harvnb|MacDonald|2002|loc=str. 203}}&lt;/ref&gt; Poslana je zajedno sa suprugom u zatvor Sremska Mitrovica, gdje je bila zaključana u jednoj sobi sa 66 drugih žena, i tako nekoliko tjedana. Njenog supruga su sustavno prebijali. [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] je intervenirao,&lt;ref name=&quot;LandS180&quot; /&gt; te je par naposljetku oslobođen u razmjeni zarobljenika.&lt;ref name=&quot;Simmons&quot; /&gt; Novinar [[Siniša Glavašević]] je odveden na Ovčara, gdje je prebijen i smaknut zajedno sa drugima u pokolju.&lt;ref name=&quot;LandS180&quot; /&gt;

Vukovar je i sustavno opljačkan. Vojnici JNA su za ''Dnevni Telegraf'' izjavili da su se &quot;četnici ponašali poput profesionalnih pljačkaša, znali su koje kuće treba pljačkati.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 216}}&lt;/ref&gt; I JNA je sudjelovala u pljačkanju; službenik srbijanskog ministarstva odbrane je komentirao: &quot;Navedite mi jednog rezervista, pogotovo ako je činovnik, koji je proveo više od mjesec dana na bojnom polju a da se nije vratio sa autom punim vrijednih stvari.&quot;&lt;ref name=&quot;Cigar74-75&quot;&gt;{{harvnb|Cigar|1996|loc=str. 74–75}}&lt;/ref&gt; Srpske snage su pokrale preko 8.000 umjetničkih djela iz Vukovara, među njima i iz [[dvorac Eltz|dvorca Eltza]], koji je porušen tijeko opsade. Srbija je vratila 2.000 predmeta Hrvatskoj u prosincu 2001.&lt;ref name=&quot;Kroeger&quot;&gt;[[#Kroeger|Kroeger, 12. 12. 2001.]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#Economist1995|''The Economist'', 4. 3.a 1995.]]&lt;/ref&gt;

=== Optužnice i suđenja ===
{{triple image|right|Goran Hadzic 1992 2.jpg|123|Slobodan_Milošević_facingright.jpg|115|Accused Mile Mrkšić.jpg|145|MKSJ je optužio nekoliko osoba za zločine u Vukovaru, među njima je bio i budući predsjednik RSK [[Goran Hadžić]] (lijevo), predsjednik Srbije Slobodan Milošević (sredina) i pukovnik JNA Mile Mrškić (desno), koji je osuđen 2007.}}
Tri službenika JNA – Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i [[Miroslav Radić]] – našli su se na optužnici koju je izdao [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) zbog nekoliko točaka za [[zločin protiv čovječnosti]] i kršenja običaja ratovanja. Predali su se ili su uhićeni do 2003. 27. 9. 2007., Mrkšić je na MKSJ-u osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva, okrutnog postupanja i mučenja, a Šljivančanin na pet godina zbog mučenja. Radić je oslobođen.&lt;ref name=&quot;verdict&quot;&gt;[[#BBC27-09-2007|BBC News, 27. 9. 2007.]]&lt;/ref&gt; Šljivančaninova kazna je povećana na 17 godina nakon priziva,&lt;ref&gt;[[#BBC05-05-2009|BBC News, 5. 5. 2009.]]&lt;/ref&gt; a potom opet smanjena na deset godina nakon drugog priziva, te je oslobođen u srpnju 2011.&lt;ref&gt;[[#AFP07-07-2011|Agence France-Presse, 7. 7. 2011.]]&lt;/ref&gt; [[Slavko Dokmanović]], gradonačelnik Vukovara, je optužen i uhićen, ali je izvršio samoubojstvo prije presude.&lt;ref&gt;[[#BBC29-06-1998|BBC News, 29. 6. 1998]]&lt;/ref&gt;

Srpski vođa paravojnih formacija, Vojislav Šešelj, je optužen od MKSJ-a za prisilno raseljavanje, uništenja zgrada i ubojstva u Vukovaru.&lt;ref&gt;[[#BBC24-02-2003|BBC News, 24. 2. 2003.]]&lt;/ref&gt; 2016. je u prvostupanjskoj presudi Šešelj oslobođen optužbi. I Hrvatska je optužila nekoliko Srba za zločine po Vukovaru&lt;ref&gt;[[#BBC01-06-2004|BBC News, 1. 6. 2004.]]&lt;/ref&gt; a u prosincu 2005. srbijanski sud osudio je četrnaest vojnika paravojne formacije na ukupno 193 godine zatvora zbog masakra na Ovčari.&lt;ref&gt;[[#BBC12-12-2005|BBC News, 12. 12. 2005.]]&lt;/ref&gt; MKSJ je povezivao Željka &quot;Arkana&quot; Ražnatovića sa pokoljom na Ovčari, ali je ovaj ubijen u atentatu prije hapšenja.&lt;ref&gt;[[#BBC15-01-2000|BBC News, 15. 1. 2000.]]&lt;/ref&gt;

Optužnica MKSJ-a u slučaju Slobodana Miloševića okarakterizirala je cjelokupnu ofenzivu na Hrvatsku – među njima i na istočnu Slavoniju – kao &quot;[[udruženi zločinački pothvat]]&quot; sa ciljem uklanjanja nesrpskog stanovništva. Milošević je optužen u nekoliko točaka za zločin protiv čovječnosti, kršenje običaja ratovanja i [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]], među njima i na području Vukovara.&lt;ref name=&quot;Milosevic-Indictment&quot; /&gt; Preminuo je u ožujku 2006., prije završetka postupka.&lt;ref&gt;[[#BBC11-03-2006|BBC News, 11. 3. 2006.]]&lt;/ref&gt;

Vođa [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem|SAO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema]] [[Goran Hadžić]] optužen je za &quot;bezobzirno razaranje i pustošenje kuća, religioznih i kulturnih objekata&quot; kao i za deportaciju i prisilno raseljavanje nesrpskih stanovnika Vukovara.&lt;ref&gt;[[#ICTY-Hadzic|''Tužitelj protiv Hadžića'', 21. 5. 2004.]]&lt;/ref&gt; Uhićen je 2011.&lt;ref&gt;[[#BBC24-08-2011|BBC News, 24. 8. 2011]]&lt;/ref&gt; Međutim, zbog smrtonosne bolesti mu je 2015. prekinuto suđenje. U presudi iz svibnja 2013., MKSJ je naveo da je JNA izvršila deportaciju civilnog stanovništva iz Vukovara kao zločin protiv čovječnosti, ali su dvojica optuženih u istom predmetu, [[Jovica Stanišić]] i [[Franko Simatović]], oslobođeni optužbi.&lt;ref&gt;[[#ICTY-Stanisic|''Tužitelj protiv Stanišića i Simatovića - Presuda'', 30. 5. 2013.]], str. 398–399&lt;/ref&gt;

[[Veljko Kadijević]] i [[Blagoje Adžić]], bivši vrhovni zapovjednici JNA, našli su se na optužnicama hrvatskog pravosuđa, između ostalog i za zločine u Vukovaru.&lt;ref&gt;[[#Jelinic26-11-2007|Jelinić, 26. 11. 2007.]]&lt;/ref&gt; Nisu izručeni hrvatskom pravosuđu, te su preminuli 2012. i 2014. Srbijanski sudovi su 2011. optužili više od 40 Hrvata za navodne zločine u Vukovaru,&lt;ref&gt;[[#VOA22-09-2011|Voice of America News, 22. 9. 2011]]&lt;/ref&gt; ali je jedna optužnica ukinuta zbog nepravilnosti u istrazi.&lt;ref&gt;[[#Economist04-03-2011|''The Economist'', 4. 3. 2011.]]&lt;/ref&gt;

== Politički pogledi ==

=== Propaganda ===
{{main|Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima}}
Srbijanski i hrvatski mediji su vodili žestoku bitku propagande o napretku i uzroku bitke. Obje strane su promovirale ultranacionalizam i ocrnjivale se međusobno bez puno objektivnosti ili samokritičnosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kurspahić|2003|loc=str. 74}}&lt;/ref&gt; Hrvatski mediji su opisivali srpske snage kao &quot;teroriste&quot; i &quot;srbo-komunističku armiju okupacije&quot; koja želi zgaziti tisućljetni san o neovisnoj Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kurspahić|2003|loc=str. 75}}&lt;/ref&gt; Hrvatske novine ''[[Novi list]]'' opisivao je Srbe kao &quot;kanibale&quot; i &quot;brutalne ekstremiste&quot;,&lt;ref&gt;{{harvnb|Kolstø|2009|loc=str. 73}}&lt;/ref&gt; dok su srpski mediji nazivali JNA i srpske snage &quot;osloboditeljima&quot; i &quot;braniteljima srpskih ljudi&quot;, a Hrvate kao &quot;ustašoidne horde&quot;, &quot;crnokošuljaše&quot;, &quot;militante&quot; i &quot;pijana, drogirana čudovišta&quot;.&lt;ref name=&quot;Kolstø74&quot;&gt;{{harvnb|Kolstø|2009|loc=str. 74}}&lt;/ref&gt; Neki su navodi čak iskorištavali i rasne i spolne predrasude, poput tvrdnje da su hrvatski branitelji &quot;obukli haljine kako bi pobjegli iz grada&quot; te unovačili &quot;crnce&quot;.&lt;ref name=&quot;Kolstø75&quot;&gt;{{harvnb|Kolstø|2009|loc=str. 75}}&lt;/ref&gt;

Status žrtve postao je prestižna titula. Srpski mjesečnik ''Republika'' je naveo kako je državni [[TV Novi Sad]] dobio naredbu identificirati sve leševe koje su snimili novinari kao &quot;srpske leševe&quot;.&lt;ref name=&quot;Milosević120-121&quot;&gt;{{harvnb|Milošević|2000|loc=str. 120–121}}&lt;/ref&gt; Nakon bitke, TV Beograd je pokazao fotografije stotine leševa kraj vukovarske bolnice te tvrdio da su to bili &quot;Srbi koje su zaklali Hrvati&quot;. [[Human Rights Watch]] tvrdi da su tijela pripadala ljudima koji su preminuli od ozljeda u bolnici, a osoblje ih nije moglo zakopati zbog srpskog bombardiranja, te ih je moralo ostaviti na otvorenome.&lt;ref name=&quot;Brown 1995 pages=122–123&quot;&gt;{{harvnb|Brown|Karim|1995|loc=str. 122–123}}&lt;/ref&gt;

Propaganda je imala snažan učinak na vojnike. Jedan srpski dobrovoljac je izjavio da nikada prije nije vidio grad, ali je svejedno došao boriti se jer su &quot;Hrvati izgradili podzemne katakombe ispod grada u kojima su mučili i ubijali djecu samo zato jer su bili Srbi.&quot;&lt;ref name=&quot;Tanner1992&quot;&gt;[[#Tanner19-11-1992|Tanner, 19. 11. 1992.]]&lt;/ref&gt; I [[Reuters]] je čak greškom objavio srpsku propagandnu vijest [[Pokolj dece u Vukovaru|o izmišljenom pokolju 39 srpske djece u Vukovaru]]; iako je vijest skinuta idućeg dana, srpski mediji su je iskoristili kako bi opravdali vojnu akciju protiv Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Kurspahić 2003 pages=77–78&quot;&gt;{{harvnb|Kurspahić|2003|loc=str. 77–78}}&lt;/ref&gt; Mnogi vojnici JNA i srpskih dobrovoljaca smatrali su da oslobađaju grad od agresivnih okupatora.&lt;ref name=&quot;Štitković 2000 page=172&quot;&gt;{{harvnb|Štitković|2000|loc=str. 172}}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodna reakcija ===
Međunarodna zajednica je u nekoliko navrata neuspjelo pokušavala prekinuti borbu. Obje strane su prekidale primirje, katkad i za samo par sati. Pozive [[EEZ|europske zajednice]] za vojnom intervencijom poništilo je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] svojim vetom. Umjesto toga, osnovana je Konferencija za Jugoslaviju, kojom je predsjedavao [[Peter Carington|Lord Carrington]], a koja je trebala zaustaviti sukob. [[Ujedinjeni narodi]] (UN) su stavili embargo na oružje na cijelo područje bivše SFRJ u rujnu 1991. rezolucijom 713, ali je to bio neučinkovit potez dijelom i stoga što je JNA bila dobro naoružana i nije joj bilo potrebno uvoziti oružje. Europske države su na kraju odustale od pokušaja da zadrže Jugoslaviju na okupu te su priznale neovisnost Hrvatske i Slovenije u siječnju 1992.&lt;ref&gt;{{harvnb|Karadjis|2000|loc=str. 58–60}}&lt;/ref&gt;

Posjetu UN-ovog izaslanika Marracka Gouldinga i Cyrusa Vancea je sustavno ometala JNA. Vanceov zahtjev da posjeti bolnicu, iz koje su ranjene pacijente izvlačili kako bi ih ubili, je odbio major Veselin Šljivančanin.&lt;ref&gt;{{harvnb|Shawcross|2001|loc=str. 46}}&lt;/ref&gt; Major je također blokirao predstavnike Crvenog križa u ljutitoj konfrontaciji koju su ovjekovječile TV kamere: &quot;Ovo je moja država, mi smo ovo osvojili. Ovo je Jugoslavija, i ja ovdje zapovijedam!&quot;&lt;ref name=&quot;Kurspahić79&quot; /&gt;

Nije bilo međunarodne medijske prisutnosti u Vukovaru, za razliku od istodobne [[opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnike]] i kasnije [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], te je relativno malo bitke emitirano u inozemstvu. Britanski novinar [[Misha Glenny]] je komentirao kako su JNA i srpski vojnici često bili neprijateljski prema novinarima, dok je hrvatska strana bila puno prijatnija i prijateljska.&lt;ref&gt;{{harvnb|Glenny|1999|loc=str. 103}}&lt;/ref&gt;

=== Hrvatska reakcija ===
Hrvatski mediji su davali veliku pozornost bitci, te su često emitirali radio izjave Siniše Glavaševića. Popularna ratna umjetnost je na plakatima stilizirala naslov &quot;VukoWAR&quot; (&quot;Vuko-RAT&quot; na engleskom).&lt;ref name=&quot;Tanner265&quot;&gt;{{harvnb|Tanner|2010|loc=str. 265}}&lt;/ref&gt; Hrvatska vlada je počela potiskivati Glavaševiće izjave kada je postalo očito da je poraz neizbježan,&lt;ref name=&quot;Tanner265&quot; /&gt; usprkos sloganima &quot;Vukovar neće pasti&quot; i &quot;Vukovar ne smije pasti.&quot; ''[[Večernji list]]'' i ''[[Novi list]]'' nisu objavili pada Vukovara a 20. 11. su naveli kako se borba još odvija. Vijest o predaji je odbačena kao srpska propaganda.&lt;ref name=&quot;Kolstø74&quot; /&gt; Ipak, mnogi ljudi su vidjeli zapadne emisije na satelitskoj televiziji koje su potvrdile zauzimanje grada.&lt;ref&gt;[[#Navarro|Navarro, 20. 11. 1991.]]&lt;/ref&gt; Kada predaja više nije mogla biti skrivena, ''Večernji'' i ''Novi'' su interpretirali gubitak kao demonstraciju hrvatske hrabrosti i otpora, te okrivili međunarodnu zajednicu jer nije intervenirala da pomogne Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;Kolstø74&quot; /&gt;

Hrvatska vlada je kritizirana zbog pristupa bitci.&lt;ref name=&quot;Kolstø74&quot; /&gt; Preživjeli branitelji i neki desničari su je optužili za izdaju i namjerno žrtvovanje Vukovara kako bi se osiguralo međunarodno priznanje Hrvatske. Jedino objašnjenje koje su neki prihvaćali bilo je da je pad grada dio zavjere.&lt;ref name=&quot;Kardov65&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 65}}&lt;/ref&gt; Zapovjednici u Vukovaru, Mile Dedaković i Branko Borković, su nakon bitke javno progovorili protiv djelovanja vlade. Kako bi ih ušutkala, obojicu je nakratko uhitila vojna policija,&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt; a potisnut je i članak ''[[Slobodni tjednik|Slobodnog tjednika]]'' koji je objavio transkript telefonskog razgovora iz Vukovara, u kojem je Dedaković preklinjao Tuđmana za vojnu pomoć. To je pojačalo sumnje da su branitelji izdani.&lt;ref&gt;{{harvnb|Malović|Selnow|2001|loc=str. 134}}&lt;/ref&gt;

Sa vojne perspektive, ishod bitke nije bio katastrofa za sveukupni trud Hrvatske. Bitka je slomila kičmu ofenzive JNA te ju ostavila iscrpljenu i nesposobnu da nastavi daljnji prodor u tu republiku. Vukovar je vjerojatno bio neobranjiv jer je bio skoro okružen srpskim teritorijem i bliži Beogradu nego Zagrebu, a iako je poraz imao štetan učinak na moral, u strateškom kontekstu šteta i odgađanje JNA je više nego nadoknadilo za gubitak grada.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds101&quot; /&gt;

Nakon bitke, Vukovar je postao simbol hrvatskog otpora i patnje. Preživjeli branitelji i novinari pisali su razne memoare, pjesme i svjedočenja.&lt;ref name=&quot;Kardov65&quot; /&gt; Hrvatski ratni veterani su dobili medalje sa imenom Vukovara.&lt;ref name=&quot;Kardov66&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 66}}&lt;/ref&gt; 1994., [[Hrvatski dinar]] zamijenjen je [[Hrvatska kuna|kunom]], a novčanica od 20kn imala je fotografiju uništenog dvorca Eltza i [[Vučedolska golubica|Vučedolske golubice]] kraj Vukovara.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kaiser|1995|loc=str. 118}}&lt;/ref&gt; 1993.–94. vodila se rasprava o obnavljanju Vukovara; neki su Hrvati predlagali da se ostavi u ruševinama kao trajni spomenik.&lt;ref name=&quot;Kardov66&quot; /&gt;

Kada se Vukovar mirno vratio pod hrvatsku vlast 1998., hvaljen je kao završetak duge borbe za hrvatsku slobodu i nacionalni identitet.&lt;ref name=&quot;Kardov67&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 67}}&lt;/ref&gt; Tuđman je čak održao govor u Vukovaru kako bi označio kraj integracije Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Kardov67&quot; /&gt;

=== Srpska reakcija ===
[[Datoteka:Croatian War 1991 Vukovar destroyed.jpg|left|thumb|upright|Zastava Jugoslavije ispred zgrade u Vukovaru.]]
Iako se bitka vodila u ime srpske obrane i jedinstva, reakcije u Srbije bile su duboko podijeljene. JNA, srbijanski mediji i krajnji desničari i nacionalisti su hvalili pobjedu. JNA je podigla i pobjednički luk u Beogradu kroz koji bi se vojnici koji su se vraćali mogli vraćati, dok su oficirima čestitali jer su &quot;zauzeli najtvrđu ustašku utvrdu&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sikavica|2000|loc=str. 145}}&lt;/ref&gt; ''[[Politika]]'' je na naslovnici 20. 11. napisala: &quot;Vukovar napokon oslobođen&quot;.&lt;ref name=&quot;Kurspahić79&quot;&gt;{{harvnb|Kurspahić|2003|loc=str. 79}}&lt;/ref&gt; U siječnju 1992., ultranacionalistički slikar [[Milić od Mačve|Milić Stanković]] je napisao članak za ''Poglede'' u kojem je objavio: &quot;Europa mora znati da je Vukovar oslobođen od hrvatskih nacista. Pomagao im je europski ološ. Ispuzali su iz papine krune, kao strijelica iz jezika zmije koji se isplazio iz nabreknulog [[Kraut]]a i nategnutog eurokomunalnog anusa.&quot;&lt;ref&gt;[[#StankovicMilic17-01-1992|Stankovic, 17. 1. 1992.]]&lt;/ref&gt;

Srbijanski geograf Jovan Ilić je zamišljao viziju budućnosti regije nakon pripojenja Srbiji, dok su drugi nacionalistički pisci potvrdili da je Slavonija bila hrvatska stoljećima, ali su krivili Hrvate za pokrštavanja i kroatizaciju regije, kao i za &quot;genocidno uništavanje&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|MacDonald|2002|loc=str. 81}}&lt;/ref&gt;

Dok je postojala [[Republika Srpska Krajina]] (RSK) između 1991. i 1995., pad Vukovara 18.11. slavio se kao &quot;Dan oslobođenja&quot;: opisivao se kao uspješan napor Srba da obrane svoje živote i vlasništvo od agresije hrvatske države. Mnogi Srbi su i sami trpili zajedno sa hrvatskim susjedima dok su živjeli u podrumima tijekom tromjesečne opsade, ali su nakon pada grada pogrdno nazvani ''podrumaši''. Poginulim srpskim civilima uskraćeno je priznanje, a jedini ljudi koji su sahranjeni u srpskom memorijalnom groblju u Vukovaru bili su lokalni Srbi koji su se borili zajedno sa JNA.&lt;ref name=&quot;Kardov70-71&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 70–71}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od toga, velik broj ljudi Srbije je bio snažno protiv bitke i šireg rata, te se opirao nastojanjima države da se bore. Roditelji i rođaci su se katkad okupljali oko vojarni JNA kako bi spriječili svoju djecu od novačenja u rat.&lt;ref&gt;{{harvnb|Armatta|2010|loc=str. 187}}&lt;/ref&gt; Otpor novačenju postao je ogroman u Srbiji, u rasponu od individualnih činova otpora sve do kolektivnih pobuna stotine rezervista. Srbijanski oporbeni političari osudili su rat: Desimir Tošić iz [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] je optužio Miloševića za &quot;izrabljivanje sukoba kako bi zgrabio vlast&quot; a [[Vuk Drašković]] je pozvao vojnike JNA da &quot;bace oružje i pobjegnu&quot; od ratne linije.&lt;ref&gt;{{harvnb|Stojanović|2000|loc=str. 474}}&lt;/ref&gt; Nakon pada Vukovara, zapisao je sljedeće u časopisu ''[[Borba (novine)|Borba]]'':

{{citat3|Ne mogu aplaudirati vukovarskoj pobjedi, koja se tako euforično slavi u Srbiji otrovanoj ratnom propagandom. Ne mogu, jer ne želim omalovažavati žrtve, tisuće mrtvih, niti bol i nesreću preživjelih Vukovaraca...[Vukovar] je [[Hiroshima]] i hrvatskog i srpskog ludila ...Svatko u ovoj državi, Srbi ali osobito i Hrvati, su uspostavili dane najveće sramote i pada.&lt;ref&gt;{{harvnb|Thomas|1999|loc=str. 108}}&lt;/ref&gt;}}

U prosincu 1991., jedna anketa je pokazala da je 64% stanovnika Srbije htjelo odmah zaustaviti rat, a samo 27% je htjelo nastaviti rat. Milošević i drugi visoki dužnosnici su su odlučili zaustaviti daljnju borbu jer su smatrali da je postalo politički nemoguće mobilizirati više ročnika kako bi se borili u Hrvatskoj. Nadolazeći sukob u Bosni je također zahtijevao da se vojni resursi povezani sa Hrvatskom preusmjere za buduće potrebe.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cigar|1996|loc=str. 40–42}}&lt;/ref&gt;

Iako se navodila kao trijumf, bitka je iza kulisa duboko utjecala na karakter i vodstvo JNA. Vođe armije su shvatili da su precijenili vlastitu sposobnost ostvarivanja daljnjih operacija protiv teško branjenih urbanih meta. [[Gospić]] je primjerice bio strateška meta JNA, ali je sada bio procijenjen kao potencijalni &quot;drugi Vukovar&quot;. Srbizacija armije je ubrzana, te je do kraja 1991. bila sastavljena od 90% Srba. Njeni prokomunistički, panjugoslavenski identitet je odbačen, a njenim novim oficirima je savjetovano da &quot;vole, iznad svega, svoju jedinicu, armiju i domovinu – Srbiju i Crnu Goru&quot;. Neuspjeh JNA je omogućio vladi Srbije preuzeti kontrolu nad vojskom, čije je vodstvo očišćeno i zamijenjeno ljudima vjernim Miloševiću. Nakon bitke, general Veljko Kadijević je prisilno umirovljen zbog &quot;zdravstvenih razloga&quot;, a od 1992. dodatnih 38 generala i oficira je prisilno umirovljeno, a nekima je isuđeno zbog nesposobnosti i izdaje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cigar|1996|loc=str. 79}}&lt;/ref&gt;

Raznim vojnicima JNA bilo je odvratno gledati što se događalo te su prosvjedovali nadređenima zbog ponašanja paravojnih formacija. Pukovnik Milorad Vučić je kasnije komentirao &quot;da jednostavno ne žele poginuti za takve stvari&quot;. Pokolj je doveo do traume i osjećaja krivnje. Jedan veteran JNA je za arapske novine ''[[Asharq Al-Awsat]]'' izjavio:

{{citat3|'Bio sam u armiji i učinio sam svoju dužnost. Vukovar je više bio pokolj nego bitka. Mnoge žene i djeca su ubijeni. Mnogi, mnogi.' Pitao sam ga: 'Da li ste sudjelovali u ubijanju?' Odgovorio je: 'Dezertirao sam'. Pitao sam ga: 'Ali da li ste ubijali?', a odgovor je bio: 'Dezertirao sam nakon toga' ...Pokolj u Vukovaru me i dalje proganja. Svaku noć zamišljam da je rat stigao do mojeg doma i da moju vlastitu djecu tako kolju.'&lt;ref name=&quot;Cigar74-75&quot; /&gt;}}

=== Ostale reakcije po bivšoj Jugoslaviji ===
Predsjednik [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Alija Izetbegović]], je na televiziji bosanskim građanima javno poručio da odbiju mobilizaciju pod obrazloženjem: &quot;To nije naš rat.&quot;&lt;ref name=&quot;Tus58&quot; /&gt; Kada su snage JNA išle na bojište kroz [[Višegrad]] na sjeveroistoku Bosne, mjesni Bošnjaci i Hrvati su postavili barikade. Zaustavili su kolonu 60-ak tenkova JNA, ali ih je armija rastjerala isti dan. Više od 1.000 ljudi je moralo pobjeći s tog područja. Prilikom tog incidenta, sedam mjeseci prije početka rata u Bosni, pala je prva žrtva [[Jugoslovenski ratovi|jugoslovenskih ratova]] u Bosni.&lt;ref&gt;{{harvnb|Ramet|2006|loc=str. 416}}&lt;/ref&gt;

Makedonski parlament je usvojio deklaraciju o nezavinosti od SFRJ u siječnju 1991., ali su čekali do referenduma u rujnu 1991. kako bi istu potvrdili. Skupina makedonskih oficira JNA potajno je pokušavala spriječiti da se vojnike iz [[SR Makedonija|Makedonije]] šalje u Hrvatsku, a prepuni autobusi roditelja vojnika, uz podršku makedonske vlade, putovali su u Crnu Goru kako bi pronašli svoje sinove i odveli ih domovima.&lt;ref name=&quot;Phillips49-50&quot; /&gt; Istodobno, Makedonci su i dalje unovačeni i slani u rat u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;Phillips49-50&quot;&gt;{{harvnb|Phillips|2004|loc=str. 49–50}}&lt;/ref&gt; Zapovjednik snaga JNA prvog mjeseca opsade Vukovara, general Aleksandar Spirkovski, bio je Makedonac; njegova nacionalnost bila je vjerojatno značajan faktor prilikom odluke da ga zamijeni Života Panić, Srbin.&lt;ref name=&quot;Battlegrounds195&quot;&gt;{{harvnb|Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|2000|loc=str. 195}}&lt;/ref&gt; 2005., makedonski načelnik Generalštaba, general Miroslav Stojanovski, postao je središte pažnje kontroverze nakon optužbe da je možda umiješan u mogućim ratnim zločinima prilikom bitke.&lt;ref&gt;[[#BBC25-11-2005|BBC News, 25. 11. 2005.]]&lt;/ref&gt;

== Okupacija, reintegracija i obnova ==
Vukovar je pretrpio katastrofalne štete prilikom opsade. Hrvatski izvori procjenjuju da je 90% vukovarskih kuća uništeno ili oštećeno,&lt;ref name=&quot;O'Shea23&quot; /&gt; tj. sveukupno 15.000 stambenih jedinica&lt;ref&gt;[[#Seeney|Seeney, 22. 8. 2006.]]&lt;/ref&gt; a da su ekonomske štete bile ukupno 2,5 milijarde $.&lt;ref&gt;[[#MarshallAndrew|Marshall, 16. 1. 1998.]]&lt;/ref&gt; Grad jedva da je obnovljen tijekom sedam godina srpske kontrole.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bjelajac|Žunec|2009|loc=str. 262}}&lt;/ref&gt; Kada je [[Michael Ignatieff]] posjetio Vukovar 1992., uočio je kako stanovnici žive u zapuštenim uvjetima:

{{citat3|Zakon i red ovdje provode ratni gospodari. Ima jako malo goriva, pa svatko hoda pješice. Stare žene odlaze u šumu po drva za grijanje, jer nema ulja za grijanje. Hrana je oskudna, jer su muškarci odveć zauzeti borbom kako bi se brinuli za polja. [...] Svaki čovjek je naoružan.&lt;ref&gt;{{harvnb|Ignatieff|1993|loc=str. 34}}&lt;/ref&gt;}}

Stanovništvo se povećalo na 20.000 kada su srpske izbjeglice iz drugih dijelova Hrvatske i Bosne stizale u tu regiju. Isprva su živjeli bez vode ili struje, u oštećenim zgradama sa plastičnim plahtama i drvenim palubama.&lt;ref&gt;[[#Lekic18-11-1992|Lekic, 18. 11. 1992.]]&lt;/ref&gt; Neki su skupljali komadiće razbijenoga stakla kako bi ih zalijepili u prozore za sebe.&lt;ref&gt;[[#Kovacic18-11-1992|Kovacic, 18. 11. 1992.]]&lt;/ref&gt; Glavni izvori prihoda bili su [[ratno profiterstvo]] i krijumčarenje, iako su neki uspijevali naći posao u istočnoslavonskoj obnovljenoj naftnoj industriji.&lt;ref&gt;[[#Maguire|Maguire, 4. 7. 1994.]]&lt;/ref&gt; Obnovu su ometale [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|ekonomske sankcije]] i manjak humanitarne pomoći.&lt;ref&gt;[[#MarshallTyler08-03-1995|Marshall, 8. 3. 1995]]&lt;/ref&gt;

{{double image|center|Croatian War 1991 Vukovar destruction.jpg|220|Reconstruction in Vukovar.jpg|300|Uništene zgrade u Vukovaru 1991. ''(lijevo)''; novo saniranje zgrada 2005. ''(desno).''}}

Kada je potpisan [[Erdutski sporazum]] 1995., od 1996. do 1998. počela se odigravati [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]].&lt;ref name=&quot;SandW8&quot; /&gt; Tek su se od 1999. Hrvati počeli vraćati u Vukovar u značajnim brojevima. 2001., općina je imala 31.670 žitelja, od čega su 18.199 (57,46%) bili Hrvati a 10.412 (32,88%) Srbi. Zajednica nije vratila svoj multietnički karakter: Hrvati i Srbi danas žive odvojenim društvenim životima. Javne grane, kao što su trgovine, kafići, restorani, sportski klubovi, škole i nevladine organizacije su obnovljene sa odvojenim postrojenjima za svaku nacionalnu zajednicu posebno.&lt;ref name=&quot;Kardov65&quot; /&gt;

Hrvatska vlada je sponzorirala obnovu grada, iako je gradsko središte, naseljeno Srbima, ostalo u ruševinama sve do 2003. I hrvatski i srpski stanovnici su smatrali da ga je vlada namjerno dugo zanemarila, kako bi kaznila srpsku zajednicu.&lt;ref name=&quot;SandW8&quot; /&gt; [[Human Rights Watch]] je objavio da od 4.000 obnovljenih kuća nijedna nije bila naseljena Srbima 2003.&lt;ref&gt;{{harvnb|Human Rights Watch|2003|loc=str. 45}}&lt;/ref&gt; Nezaposlenost je i dalje visoka zbog uništenja gradske industrije, a mnogi stanovnici nisu mogli prodati svoje kuće.&lt;ref&gt;{{harvnb|Tanner|2010|loc=str. 306}}&lt;/ref&gt; Većina kuća i povijesnih građevina je obnovljena do 2011.&lt;ref&gt;[[#Radosavljevic|Radosavljevic, 20. 7. 2011.]]&lt;/ref&gt;

== Sjećanja i spomen-obilježja ==
[[Datoteka:Križ na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru.jpg|right|thumb|250px|Spomen palim braniteljima Vukovara]]
Znakovi bitke ostali su vidljivi i preko dva desetljeća nakon bitke po zgradama Vukovara. [[Vukovarski vodotoranj]] je sačuvan u svojem lošem i teško oštećenom izdanju kao spomenik opsade. Na Ovčari, lokacija masakra je obilježena pločama i informacijama o zlodjelu. Mjesni turistički vodiči nude turistima mogućnost obilaska tih lokacija.&lt;ref&gt;{{harvnb|Johnson|2011|loc=str. 52–53}}&lt;/ref&gt;

Svakog studenog, vlasti Vukovara održavaju četiri dana blagdana koje kulminiraju 18.11. To predstavlja protjerivanje hrvatskih stanovnika i uključuje šetnju od pet kilometara od gradske bolnice do hrvatskog spomen groblja palim braniteljima. Posjećuju ga deseci tisuća ljudi širom Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Kardov79&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 79}}&lt;/ref&gt; Mjesni Srbi često izbjegavaju sudjelovanju u tim komemoracijama, te ili napuštaju grad ili ostaju u svojim domovima.&lt;ref name=&quot;Kardov87-88&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 87–88}}&lt;/ref&gt;

Problem oko toga kako se prisjećati na pale Srbe je davalo poteškoća. Mjesni Srbi koji su se borili zajedno sa JNA su pokopani na dijelu zemlje na kojem su nekada bile hrvatske kuće.&lt;ref name=&quot;Kardov81&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 81}}&lt;/ref&gt; Nadgrobne ploče su isprva imale oblik srpske vojne kape u obliku slova V, tzv. ''[[šajkača|šajkače]]''. Nakon reintegracija podunavlja, ti su nadgrobni spomenici često vandalizirani. Srpska zajednica ih je naposljetku zamijenila neutralnijim nadgrobnim spomenicima bez ikakvih vojnih simbola.&lt;ref name=&quot;Kardov71-73&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 71–73}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski sabor je 18.11. proglasio &quot;danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.&quot; te se odaje počast svima koji su sudjelovali u obrani grada.&lt;ref name=&quot;Kardov66&quot; /&gt; Ipak, glavni branitelj grada, Mile Dedaković, izjavio je da se osjeća zapostavljenim od vlasti jer nije ni pozvan na komemoracije 18.11. niti je dobio čin generala niti ima ikakvu pomoć od države, te je prisiljen prodavati imanje da otplati kredite.{{Sfn|Dnevnik|2012}} Vukovar je s vremenom postao simbol hrvatske patnje, ali i odlučnosti i hrabrosti tijekom rata.&lt;ref name=&quot;Kardov81&quot;/&gt; Time je postao &quot;utjelovljenje hrvatskog identiteta&quot; prema jednom povjesničaru.&lt;ref name=&quot;Kardov81-82&quot;&gt;{{harvnb|Kardov|2007|loc=str. 81–82}}&lt;/ref&gt; Neki su čak uspoređivali branitelje grada sa [[Spartanci]]ma. U studenom 2010., [[Boris Tadić]] je postao prvi predsjednik Srbije koji je otputovao u Vukovar, gdje je posjetio Ovčaru i izrazio sućut i ispriku.&lt;ref&gt;[[#BBC04-11-2010|BBC News, 4. studeni 2010.]]&lt;/ref&gt;

Spomen na Vukovar znao se koristiti i u negativnom kontekstu - umjesto u promoviranju mira u promoviranje isključivosti i netolerancije prema srpskoj manjini - uglavnom od hrvatskih nacionalista, što je kulminiralo 2013. kada je izbio [[Vukovarski skandal]] prilikom blokiranja prolaza vladinim dužnostima prema spomen groblju i dok je pokrenuta inicijativa za zabranu [[Ćirilica|ćirilice]] u tom gradu.{{Sfn|E-novine|2013}} Inicijativa protiv dvojezičnosti popraćena je i [[Protesti protiv ćirilice u Hrvatskoj 2013.|nizom protesta]] u više hrvatskih gradova.

== Filmovi i knjige ==
''Dezerter'' (1992.),&lt;ref name=&quot;Daković471&quot;&gt;{{harvnb|Daković|2010|loc=str. 471}}&lt;/ref&gt; ''Kaži zašto me ostavi'' (1993.)&lt;ref name=&quot;Daković471&quot; /&gt; i ''[[Vukovar, jedna priča]]'' (1994.) su srbijanski filmovi koji su opisivali bitku za Vukovar;&lt;ref&gt;{{harvnb|Goulding|2002|loc=str. 189}}&lt;/ref&gt; ''[[Vukovar se vraća kući]]'' (1994.)&lt;ref&gt;{{harvnb|Iordanova|2001|loc=str. 142}}&lt;/ref&gt; i ''Zapamtite Vukovar'' (2008.) su hrvatski filmovi koji se bave istom tematikom; francuski film ''[[Harrison's Flowers]]'' (2000.) također je opisao bitku.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sloan|2007|loc=str. 268}}&lt;/ref&gt; Srbijanski dokumentarni film iz 2006. ''Vukovar – Final Cut'', osvojio je nagradu Ljudskih prava na [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;[[#B92|B92, 27. kolovoza 2006.]]&lt;/ref&gt; Bitka je središte radnje romana ''U potpalublju'' kojeg je napisao srpski pisac [[Vladimir Arsenijević]] 1995.&lt;ref&gt;{{harvnb|Lukić|2010|loc=str. 257}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|colwidth=18em}}

== Reference ==
{{Refbegin|60em}}
;Knjige
* {{Cite book|isbn=978-0-8223-4746-0|ref=harv|last=Armatta|first=Judith|title=Twilight of Impunity: The War Crimes Trial of Slobodan Milošević|location=Durham, North Carolina|publisher=Duke University Press|year=2010}}
* {{Cite book|isbn=978-1-4094-0337-1|ref=harv|last=Baker|first=Catherine|title=Sounds of the Borderland: Popular Music, War and Nationalism in Croatia Since 1991|publisher=[[Ashgate Publishing]]|year=2010|location=Farnham, Surrey}}
* {{Cite book|isbn=978-1-85743-186-5|ref=harv|editor-last=Bell|editor-first=Imogen|title=Central and South-Eastern Europe 2004|publisher=Europa Publications|location=London|year=2003}}
* {{Cite book|isbn=978-1-55753-533-7|ref=harv|last=Bjelajac|first=Mile|last2=Žunec|first2=Ozren|editor-last=Ingrao|editor-first=Charles W|title=Confronting The Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative|chapter=The War in Croatia, 1991–1995|publisher=Purdue University Press|location=West Lafayette, Indiana|year=2009}}
* {{cite book|ref=harv|last=Boduszyński | first=Mieczysław P. | title=Regime Change in the Yugoslav Successor States: Divergent Paths Toward a New Europe | publisher=Johns Hopkins University Press | year=2010 | isbn=978-0-8018-9429-9 | location=Baltimore, Maryland}}
* {{Cite book|location=New York City|ref=harv|editor1-last=Brown|editor1-first=Cynthia G.|editor2-last=Karim|editor2-first=Farhad|title=Playing the &quot;Communal Card&quot;: Communal Violence and Human Rights|publisher=Human Rights Watch|year=1995|isbn=978-1-56432-152-7}}
* {{Cite book|isbn=978-0-16-066472-4|ref=harv|last=Central Intelligence Agency Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995: Volume 1|publisher=Central Intelligence Agency|year=2000|location=Washington, D.C.}}
* {{Cite book| location=London|ref=harv|last=Cigar | first=Norman | editor-last=Meštrović | editor-first=Stjepan Gabriel | title=Genocide after Emotion: The Post-Emotional Balkan War | chapter=The Serbo-Croatian War, 1991 | publisher=Routledge | year=1996 | isbn=978-0-415-12293-1 }}
* {{Cite book| isbn= 978-1-85242-682-8|ref=harv|last=Collin |first=Matthew| title=This Is Serbia Calling: Rock 'n' Roll Radio and Belgrade's Underground Resistance| year=2001| publisher=Serpent's Tail| location=London}}
* {{Cite book|isbn=978-0-415-46131-3|ref=harv|last=Coward|first=Martin|title=Urbicide: The Politics of Urban Destruction|publisher=Taylor &amp; Francis|year=2009|location=London}}
* {{Cite book|isbn=978-0-313-35117-4|ref=harv|last=Cvitanic|first=Marilyn|title=Culture and Customs of Croatia|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, California|year=2011}}
* {{Cite book| isbn=978-90-272-3458-2|ref=harv|last=Daković | first=Nevena | editor1-last=Cornis-Pope | editor1-first=Marcel | editor2-last=Neubauer | editor2-first=John | title=History of the Literary Cultures of East-Central Europe | chapter=Remembrances of the Past and the Present | publisher=John Benjamins Publishing Company | year=2010 | location=Amsterdam}}
* {{Cite book|isbn=978-0-684-84308-7|ref=harv|last=Doder|first=Dusko|last2=Branson|first2=Louise|title=Milosevic: Portrait of a Tyrant|location=New York City|publisher=Simon and Schuster|year=1999}}
* {{cite book|ref=harv|last=Goldman|first=Minton F.|title=Revolution and change in Central and Eastern Europe: political, economic, and social challenges|isbn=978-1-56324-758-3|publisher=M.E. Sharpe|year=1997|location=Armonk, New York}}
* {{Cite book|isbn=978-0-8265-1644-2|ref=harv|last=Gibbs|first=David N.|title=First Do No Harm: Humanitarian Intervention and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Vanderbilt University Press|location=Nashville, Tennessee|year=2009}}
* {{Cite book|isbn=978-0-14-025771-7|ref=harv|last=Glenny|first=Misha|title=The Fall of Yugoslavia: The Third Balkan War|publisher=Penguin Books|year=1999|location=London}}
* {{Cite book|isbn=978-1-85065-499-5|ref=harv|last=Gow|first=James|title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes|publisher=[[C. Hurst &amp; Co]]|location=London|year=2003}}
* {{Cite book|isbn=978-0-253-21582-6|ref=harv|last=Goulding|first=Daniel|title=Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945–2001|publisher=[[Indiana University Press]]|year=2002|location=Bloomington, Indiana}}
* {{Cite book|isbn=978-0-8014-4158-5|ref=harv|last=Hockenos|first=Paul|title=Homeland Calling: Exile Patriotism and the Balkan Wars|publisher=Cornell University Press|year=2003|location=Ithaca, New York}}
* {{Cite book|isbn=978-1-86207-587-0|ref=harv|last=Horton|first=Richard C.|title=Second Opinion: Doctors, Diseases and Decisions in Modern Medicine|publisher=Granta Books|location=London|year=2003}}
* {{Cite book|oclc=52983733|ref=harv|last=Human Rights Watch|title=Broken Promises : impediments to refugee return in Croatia|publisher=Human Rights Watch|location=New York City|year=2003}}
* {{Cite book|isbn=978-0-563-36967-7|ref=harv|last=Ignatieff|first=Michael|title=Blood &amp; Belonging : Journeys Into the New Nationalism|publisher=BBC Books|location=London|year=1993}}
* {{Cite book|isbn=978-0-85170-848-5|ref=harv|last=Iordanova|first=Dina|title=Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media|publisher=British Film Institute|year=2001|location=London}}
* {{Cite book| oclc=18052634|ref=harv|last=Ivančević | first=Radovan | title=Art Treasures of Croatia | publisher=IRO Motovun | year=1986 | location=Belgrade, Yugoslavia }}
* {{Cite book|isbn=978-0-415-57278-1|ref=harv|last=Johnson|first=Tony|editor1-last=Sharpley|editor1-first=Richard|editor2-last=Stone|editor2-first=Philip R|title=Tourist Experience: Contemporary Perspectives|chapter=Thanatourism and the commodification of space in post-war Croatia and Bosnia|publisher=Routledge|location=London|year=2011}}
* {{cite book|ref=harv|last=Kaiser|first=Timothy|editor1-last=Kohl|editor1-first=Philip L|editor2-last=Fawcett|editor2-first=Clare P|title=Nationalism, Politics and the Practice of Archaeology|chapter=Archaeology and ideology in southeast Europe|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=978-0-521-55839-6|location=Cambridge; New York}}
* {{Cite book|isbn=978-1-876646-05-9|ref=harv|last=Karadjis|first=Mike|title=Bosnia, Kosova &amp; the West|publisher=Resistance Books|year=2000|location=Sydney, Australia}}
* {{Cite book| isbn=978-1-58544-587-5|ref=harv|last=Kardov | first=Kruno | editor1-last=Ramet | editor1-first=Sabrina P | editor2-last=Matić | editor2-first=Davorka | title=Democratic Transition in Croatia: Value Transformation, Education, and Media | chapter=Remember Vukovar | publisher=Texas A&amp;M University Press | location=College Station, Texas | year=2007 }}
* {{Cite book|isbn=978-0-8204-7835-7|ref=harv|last=Kelly|first=Michael J|title=Nowhere to Hide: Defeat of the Sovereign Immunity Defense for Crimes of Genocide and the Trials of Slobodan Milošević and Saddam Hussein|publisher=Peter Lang|year=2005|location=New York City}}
* {{Cite book | isbn = 978-0-306-45738-8|ref= harv | last = Klain | first = Eduard | editor-first = Yael | editor-last = Danieli | title = International Handbook of Multigenerational Legacies of Trauma | chapter = Intergenerational Aspects of the Conflict in the Former Yugoslavia | publisher = Springer | location = New York City | year = 1998 }}
* {{Cite book|isbn=978-0-7546-7629-4|ref=harv|last=Kolstø|first=Pål|title=Media Discourse and the Yugoslav Conflicts: Representations of Self and Other|publisher=[[Ashgate Publishing]]|year=2009|location=Farnham, Surrey}}
* {{Cite book| isbn=978-1-929223-39-8|ref=harv|last=Kurspahić | first=Kemal | authorlink=Kemal Kurspahić | title=Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace | publisher=US Institute of Peace Press | year=2003 | location=Washington, D.C. }}
* {{Cite book|isbn=978-0-14-026263-6|ref=harv|last=Little|first=Allan|last2=Silber|first2=Laura| title=Yugoslavia: Death of a Nation|publisher=Penguin|location=London|year=1997}}
* {{Cite book|isbn=978-90-272-3458-2|ref=harv|last=Lukić | first=Jasmina | editor1-last=Cornis-Pope | editor1-first=Marcel | editor2-last=Neubauer | editor2-first=John | title=History of the Literary Cultures of East-Central Europe | chapter=Gender and War in South Slavic Literature | publisher=John Benjamins Publishing Company | year=2010 | location=Amsterdam}}
* {{Cite book|location=Manchester|ref=harv|last=MacDonald|first=David Bruce|title=Balkan Holocausts?: Serbian and Croatian Victim Centered Propaganda and the War in Yugoslavia|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6467-8}}
* {{Cite book| isbn=978-0-275-96543-3|ref=harv|last=Malović | first=Stjepan|last2=Selnow | first2=Gary W. | title=The People, Press, and Politics of Croatia | publisher=Greenwood Publishing Group | location=Westport, Connecticut| year=2001 }}
* {{Cite book|isbn=978-0-7425-1686-1|ref=harv|last=Merrill|first=Christopher|title=Only the Nails Remain: Scenes from the Balkan Wars|publisher=Rowman &amp; Littlefield|location=Lanham, Maryland|year=1999}}
* {{Cite book | isbn = 978-0-8223-2590-1|ref= harv | last = Milošević | first = Milan | title = Burn This House: The Making and Unmaking of Yugoslavia | chapter = The Media Wars: 1987–1997 | editor1-last = Ridgeway | editor1-first = James | editor2-last = Udovički | editor2-first = Jasminka | publisher = Duke University Press | year = 2000 | location = Durham, North Carolina }}
* {{Cite book|location=Carlisle, Pennsylvania|ref=harv|last=Nation|first=R. Craig|title=War in the Balkans, 1991–2002|isbn=978-1-58487-134-7|publisher=Strategic Studies Institute|year=2003}}
* {{Cite book|isbn=978-1-56432-083-4|ref=harv|last=Nizich|first=Ivana|title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Volume 2|publisher=Human Rights Watch|year=1992|location=New York City}}
* {{Cite book|isbn=978-1-906510-47-3|ref=harv|last=Notholt|first=Stuart|title=Fields of Fire : An atlas of ethnic conflict|publisher=Troubador Publishing Ltd|year=2008|location=London}}
* {{Cite book|isbn=978-0-415-35705-0|ref=harv|last=O'Shea|first=Brendan|title=The Modern Yugoslav Conflict 1991–1995: Perception, Deception and Dishonesty|publisher=Routledge|year=2005|location=London}}
* {{Cite book|isbn=978-1-86064-841-0|ref=harv|last=Phillips|first=John|title=Macedonia: Warlords &amp; Rebels in the Balkans|publisher=I.B.Tauris|year=2004|location=London}}
* {{Cite book|location=Cambridge, UK|ref=harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=Thinking about Yugoslavia: Scholarly Debates about the Yugoslav Breakup and the Wars in Bosnia and Kosovo|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2005|isbn=978-0-521-85151-0}}
* {{Cite book|isbn=978-0-253-34656-8|ref=harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=[[Indiana University Press]]|year=2006|location=Bloomington, Indiana}}
* {{Cite book|location=Durham, North Carolina|ref=harv|last=Sell|first=Louis|title=Slobodan Milošević and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Duke University Press|year=2002|isbn=978-0-8223-3223-7}}
* {{Cite book|isbn=978-0-7475-5312-0|ref=harv|last=Shawcross|first=William|authorlink=William Shawcross|title=Deliver Us from Evil : Warlords and peacekeepers in a world of endless conflict|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2001|location=London}}
* {{Cite book | isbn = 978-0-8223-2590-1|ref= harv | last = Sikavica | first = Stipe | title = Burn This House: The Making and Unmaking of Yugoslavia | chapter = The Army's Collapse | editor1-last = Ridgeway | editor1-first = James | editor2-last = Udovički | editor2-first = Jasminka | publisher = Duke University Press | year = 2000 | location = Durham, North Carolina }}
* {{Cite book|isbn=978-0-8108-5738-4|ref=harv|last=Sloan|first=Joan|title=Reel Women: An International Directory of Contemporary Feature Films About Women|publisher=Scarecrow Press|year=2007|location=Lanham, Maryland}}
* {{Cite book | isbn = 978-0-8223-2590-1|ref= harv | last = Štitković | first = Ejup | title = Burn This House: The Making and Unmaking of Yugoslavia | chapter = Croatia: The First War | editor1-last = Ridgeway | editor1-first = James | editor2-last = Udovički | editor2-first = Jasminka | publisher = Duke University Press | year = 2000 | location = Durham, North Carolina }}
* {{Cite book| isbn=978-963-9116-56-6|ref=harv|last=Stojanović | first=Dubravka | editor-last=Popov | editor-first=Nebojša | title=The Road to War in Serbia: Trauma and Catharsis | chapter=The Traumatic Circle of the Serbian Opposition | publisher=Central European University Press | year=2000 | location=Budapest }}
* {{Cite book|isbn=978-0-521-54264-7|ref=harv|last=Stover|first=Eric|last2=Weinstein|first2=Harvey M|title=My Neighbor, My Enemy: Justice and Community in the Aftermath of Mass Atrocity|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004|location=Cambridge, UK}}
* {{Cite book|isbn=978-0-8122-1994-4|ref=harv|last=Stover|first=Eric|title=The Witnesses: War Crimes and the Promise of Justice in the Hague|publisher=[[University of Pennsylvania Press]]|year=2007|location=Philadelphia}}
* {{Cite book|isbn=978-0-275-96609-6|ref=harv|last=Sremac|first=Danielle S|title=War of Words: Washington Tackles the Yugoslav Conflict|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1999|location=Westport, Connecticut}}
* {{Cite book|isbn=978-0-300-16394-0|ref=harv|last=Tanner|first=Marcus|title=Croatia: A Nation Forged in War|publisher=Yale University Press|location=New Haven, Connecticut|year=2010}}
* {{Cite book|isbn=978-1-84176-963-9|ref=harv|last=Thomas|first=Nigel|last2=Mikulan|first2=Krunoslav|title=The Yugoslav Wars (1): Slovenia &amp; Croatia 1991–95|publisher=Osprey Publishing|location=Oxford|year=2006}}
* {{Cite book| isbn=978-1-85065-341-7|ref=harv|last=Thomas | first=Robert | title=Serbia under Milošević: Politics in the 1990s | publisher=[[C. Hurst &amp; Co.]] | year=1999 | location=London}}
* {{Cite book|isbn=978-0-09-174619-3|ref=harv|last=Thompson|first=Mark|title=A Paper House: The Ending of Yugoslavia|publisher=Hutchinson Radius|location=London|year=1992}}
* {{Cite book| location=New York City|ref=harv|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
* {{Cite book| isbn=0-7146-8201-2|ref=harv|last=Tus | first=Anton | authorlink=Anton Tus | editor1-last=Magaš | editor1-first=Branko | editor2-last=Žanić | editor2-first=Ivo | title=The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995 | chapter=The war up to the Sarajevo Ceasefire | year=2001 | publisher=Frank Cass Publishers | location=London }}
* {{Cite book|isbn=978-0-8157-9513-1|ref=harv|last=Woodward|first=Susan L.|authorlink=Susan L. Woodward|title=Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution after the Cold War |publisher=Brookings Institution Press|year=1995|location=Washington, D.C.}}

;Novinski izvještaji

* {{cite web | ref = BBCR411-09-2011 | title = Return to Vukovar | last = Bell | first = Martin | authorlink = Martin Bell | publisher = [[BBC Radio 4]] | date = 22. 8. 2011. | url = http://www.bbc.co.uk/iplayer/episode/b013f0xr/Return_to_Vukovar/ | accessdate = 11. 9. 2011. }}
* {{cite web | ref = Borger03-08-2011 | title = The hunt for the former Yugoslavia's war criminals: mission accomplished | last = Borger | first = Julian | publisher = [[Guardian]] | url = http://www.guardian.co.uk/world/2011/aug/03/former-yugoslavia-war-crimes-hunt | date = 3. 8. 2011. | archivedate = 2012-07-25 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69QdrS728?url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/aug/03/former-yugoslavia-war-crimes-hunt | accessdate = 22. 10. 2011. }}
* {{cite web |ref=Champion20-11-1991 |title=UN envoy inspects ruins of Vukovar |last=Champion |first=Marc |publisher=[[The Independent]] |location=London, UK |date=20 November 1991 |page=12}}
* {{cite web |ref=Champion24-11-1991 |last=Champion|first=Marc |title=The slow death of Vukovar |publisher=Independent on Sunday |date=24 November 1991 |page=12}}
* {{cite web|ref=harv|last=Dnevnik|year=2012|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tuzna-prica-heroja-vukovara-vise-mi-nije-do-zivota.html|title=Tužna priča heroja Vukovara: 'Više mi nije do života'|month=11. prosinca|accessdate=21. srpnja 2013}}
* {{cite web |ref=Economist04-03-2011 |title=War crimes in ex-Yugoslavia – Another Arrest |publisher=[[The Economist]] |date=4. 3. 2011. |url=http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2011/03/war_crimes_ex-yugoslavia |archivedate=2012-07-26 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/69RqFmymi?url=http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2011/03/war_crimes_ex-yugoslavia |access-date=2013-07-22 }}
* {{cite web|title=Prosvjed protiv dvojezičnosti u Vukovaru|year=2013|month=2. veljače|url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/78416-Prosvjed-protiv-dvojezinosti-Vukovaru.html|last=E-novine|ref=harv}}
* {{cite web |ref=Harden |last=Harden |first=Blaine |title=Battered Vukovar Bares Its Wounds; Danube River City Is Reduced to Ruins in Yugoslav Civil War |publisher=[[Washington Post]] | date=20 November 1991|page=A01}}
* {{cite web | ref = HV-May2007 | publisher = [[Hrvatski vojnik]] | issue = 136 | title = Nebeski vitezovi slavonske ravni | trans_title = The celestial knights of the Slavonian plain | url = http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1362007/FILM.asp | language = Croatian | date = May 2007 | archivedate = 2012-07-25 | deadurl = yes | archiveurl = https://www.webcitation.org/69QcX2b0K?url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1362007/FILM.asp | accessdate = 1. 10. 2011. }}
* {{cite web | ref=Jelinic31-07-2006 | last=Jelinić | first=Berislav | date=31. 7. 2006. | title=Suljic dying, statement against Mercep impossible | publisher=[[Nacional]] | location=Zagreb, Croatia | issue=628 | url=http://www.nacional.hr/en/clanak/26774/suljic-dying-statement-against-mercep-impossible | archivedate=2012-07-25 | deadurl=no | archiveurl=https://www.webcitation.org/69QDPkaZV?url=http://www.nacional.hr/en/clanak/26774/suljic-dying-statement-against-mercep-impossible | access-date=2013-07-22 }}
* {{cite web | ref=Jelinic26-11-2007 | last=Jelinić | first=Berislav | date=26 November 2007 | title=Bajic's greatest weapon against war criminals | publisher=Nacional | location=Zagreb, Croatia | issue=559 | url=http://www.nacional.hr/en/clanak/40411/bajics-greatest-weapon-against-war-criminals | archivedate=2012-07-25 | deadurl=no | archiveurl=https://www.webcitation.org/69QDJjmrh?url=http://www.nacional.hr/en/clanak/40411/bajics-greatest-weapon-against-war-criminals | access-date=2013-07-22 }}
* {{cite web |ref=Kovacic18-11-1992|last=Kovacic|first=Jovan|title=Vukovar marks anniversary in defiance and disappointment| agency=Reuters|date=18. November 1992}}
* {{cite web|ref=Kroeger|last=Kroeger|first=Alix|title=Croatia's precious artwork returned|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1706658.stm|date=12. 12. 2001.|publisher=[[BBC News]]|archivedate=2012-07-25|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69QcgbJ1H?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1706658.stm|accessdate=12. 9. 2011.}}
* {{cite web |ref=Lekic24-07-1991|last=Lekic|first=Slobodan|title=Bumper Crops Stands in Middle of Warring Militias|agency=The Associated Press|date = 24. 7. 1991.}}
* {{cite web |ref=Lekic18-11-1992|last=Lekic|first=Slobodan|title=Serbs Celebrate Anniversary of Vukovar Takeover|date=18 November 1992|publisher=The Associated Press}}
* {{cite web |ref=Maguire|last=Maguire|first=Sean|title=Serbs defy all to begin rebuilding Vukovar|agency=Reuters|date = 4. 7. 1994.}}
* {{cite web | ref=MarshallAndrew | publisher=The Independent | location=London, UK | last=Marshall | first=Andrew | title=Balkans: Remember Vukovar – for the sake of the dead, and the survivors who must bring it back to life | url=http://www.independent.co.uk/news/balkans-remember-vukovar--for-the-sake-of-the-dead-and-the-survivors-who-must-bring-it-back-to-life-1138902.html | date=16. 1. 1998. | archivedate=2012-07-25 | deadurl=no | archiveurl=https://www.webcitation.org/69QctZInZ?url=http://www.independent.co.uk/news/balkans-remember-vukovar--for-the-sake-of-the-dead-and-the-survivors-who-must-bring-it-back-to-life-1138902.html | accessdate=24 November 2010 | page=15 }}
* {{cite web | ref=MarshallTyler08-03-1995|last=Marshall | first=Tyler | title=Serbs Dig In to Defend Croatian City They Destroyed | publisher=[[Los Angeles Times]] | date = 8. 3. 1995. | page=A14}}
* {{cite web |ref=Navarro|title=Croatians shocked at loss of Vukovar|last=Navarro|first=Alain|date=20 November 1991|publisher=Agence France-Presse}}
* {{cite web | ref = Nazor | last = Nazor | first = Ante | title = Grad je bio meta | trans_title = The city was the target | language = Croatian | publisher = Hrvatski vojnik | date = November 2008 | issue = 215 | url = http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2152008/gradmeta.asp | archivedate = 2012-07-25 | deadurl = yes | archiveurl = https://www.webcitation.org/69QdCyH8i?url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2152008/gradmeta.asp | accessdate = 9. 10. 2011. }}
* {{cite web |ref=Radin|title=Reflecting on a battle's losses: Fallen Croatian city's restless defenders rue past and wonder what's next|last=Radin|first=Charles A. | publisher=[[The Boston Globe]] | date=26 November 1991|page=2}}
* {{cite web|ref=Radosavljevic|url=http://www.trust.org/alertnet/news/still-hurting-vukovar-seeks-closure-after-hadzics-arrest/|title=Still hurting, Vukovar seeks closure after Hadzic's arrest|last=Radosavljevic|first=Zoran|date=20. 7. 2011.|agency=Reuters /|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RpNbueP?url=http://www.trust.org/alertnet/news/still-hurting-vukovar-seeks-closure-after-hadzics-arrest/|access-date=2013-07-22}}
* {{cite web | ref =Seeney | last =Seeney | first =Helen | url =http://www.dw.de/dw/article/0,,2129420,00.html | title =Croatia: Vukovar is Still Haunted by the Shadow of its Past | publisher =Deutsche Welle | date =22. 8. 2006. | accessdate =14. 4. 2012. }}
* {{cite web|ref=Sikavica28-11-1997|last=Sikavica|first=Stipe|title=Dead Warriors Mislaid in Political Haze|url=http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199711/71128-026-trae-beo.htm|publisher=AIM Belgrade|date=28 November 1997|accessdate=5. 9. 2011.|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716074438/http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199711/71128-026-trae-beo.htm|archivedate=2011-07-16}}
* {{cite web |ref=Simmons|last=Simmons|first=Michael|title=Napalm used in pounding of Vukovar, says doctor | publisher=[[The Guardian]] | location=London, UK|date = 17. 12. 1991.|page=8}}
* {{cite web | ref=StankovicMirko | title=Tense situation in Vukovar|last=Stankovic | first=Mirko | publisher=BBC | work=Summary of World Broadcasts | date = 20. 6. 1991.}}
* {{cite web | ref = StankovicMilic17-01-1992 | last = Stanković | first = Milić | title = Hrvatsko ludilo i Pandorina kutija | trans_title = Croatian madness and Pandora's box | language = Serbian | publisher = [[Pogledi]] | publisher = NIP Pogledi d.o.o. | location = Kragujevac, Serbia | date =  17. 1. 1992. | page = 25}}
* {{cite web |ref=Stefanovic|title=Another Person Killed in Ethnic Clashes, Federal Presidency Convened|last=Stefanovic|first=Ivan|agency=The Associated Press|date = 4. 5. 1991.}}
* {{cite web | ref = Sudetic20-05-1991 | publisher = [[The New York Times]] | url = http://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia | title = Croatia Votes for Sovereignty and Confederation | last = Sudetic | first = Chuck | date = 20. 5. 1991. | archivedate = 2012-07-25 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69QeQ5JQ7?url=http://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html | accessdate = 12. 12. 2010. | page = A3 }}
* {{cite web | ref = Sudetic27-08-1991 | last = Sudetic | first = Chuck | url = http://www.nytimes.com/1991/08/27/world/attacks-on-croatia-called-worst-of-war.html | title = Attacks on Croatia Called Worst of War | publisher = The New York Times | date = 27. 8. 1991. | page =  | archivedate = 2012-07-25 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69QeZDe7J?url=http://www.nytimes.com/1991/08/27/world/attacks-on-croatia-called-worst-of-war.html | access-date = 2013-07-22 }}
* {{cite web | ref = Sudetic21-11-1991 | last = Sudetic | first = Chuck | url = http://www.nytimes.com/1991/11/21/world/croatian-cityscape-stray-dogs-rows-of-wounded-piles-of-dead.html | title = Croatian Cityscape: Stray Dogs, Rows of Wounded, Piles of Dead | publisher = The New York Times | date = 21 November 1991 | page = A1 | archivedate = 2012-07-25 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69QegOUBZ?url=http://www.nytimes.com/1991/11/21/world/croatian-cityscape-stray-dogs-rows-of-wounded-piles-of-dead.html | access-date = 2013-07-22 }}
* {{cite web |ref=Tanner03-05-1991|last=Tanner|first=Marcus|title='35 killed' in Croatian clashes | publisher=The Independent | location=London, UK|date = 3. 5. 1991.|page=14}}
* {{cite web |ref=Tanner06-05-1991|last=Tanner|first=Marcus|title=Hatred rages out of control in Croatia | publisher=The Independent | location=London, UK|date = 6. 5. 1991.|page=10}}
* {{cite web |ref=Tanner20-05-1991|last=Tanner|first=Marcus|title=Croats likely to vote for independence | publisher=The Independent | location=London, UK|date = 20. 5. 1991.|page=9}}
* {{cite web|ref=Tanner19-11-1992|title=Macabre rite to celebrate a Serb conquest|last=Tanner|first=Marcus | publisher=The Independent | location=London, UK|date=19 November 1992|page=9}}
* {{cite web |ref=Tanner27-10-1992|title=A ravaged city that lost its desire to live: Marcus Tanner visits once-wealthy Vukovar a year after the Yugoslav army overwhelmed the city and destroyed its mixed community|last=Tanner|first=Marcus|date = 27. 10. 1992. | newspaper=The Independent | location=London, UK|accessdate = 10. 9. 2011.|page=8}}
* {{cite web |ref=AFP07-07-2011|title=War Crimes Court Orders Serb Major's Early Release|agency=Agence France-Presse|date = 7. 7. 2011.}}
* {{cite web | ref = BBCMon09-07-1991 | title = Vukovar police report terrorist arrests | date =  9. 7. 1991. | publisher = BBC | author = Croatian Radio | work = Summary of World Broadcasts}}
* {{cite web|ref=BBC29-06-1998|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/122328.stm|title=Croatian Serb war crimes suspect found dead|publisher=BBC News|date=29. 6. 1998.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69Rpa2Cdg?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/122328.stm|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC15-01-2000|title=Gangster's life of Serb warlord|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/605266.stm|last=Wood|first=Paul|publisher=BBC News|date=15. 1. 2000.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RpfyxDi?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/605266.stm|accessdate=16. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC28-01-2003|title=Serbia votes to end Yugoslavia|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/2700243.stm|publisher=BBC News|date=28. 1. 2003.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RppJhSU?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2700243.stm|accessdate=7. 10. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC24-02-2003|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/2795235.stm|title=The charges against Vojislav Seselj|publisher=BBC News|date=24. 2. 2003.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RpwfpvD?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2795235.stm|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC01-06-2004|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3765199.stm|title=Vukovar war crimes trial halted|publisher=BBC News|date=1. 6. 2004.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RqRRJHz?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3765199.stm|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web |ref=BBC25-11-2005 |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4472382.stm |title=Army chief faces Vukovar inquiry |publisher=[[BBC News Online]] |date=25 November 2005 |archivedate=2014-03-28 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140328223613/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4472382.stm |accessdate=5. 9. 2011. }}
* {{cite web|ref=BBC12-12-2005|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4521520.stm|title=Serbs jailed for Vukovar massacre|publisher=BBC News|date=12. 12. 2005.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RqcG7py?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4521520.stm|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC11-03-2006|title=Milosevic found dead in his cell|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4796470.stm|publisher=BBC News|date=11. 3. 2006.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RrGztOb?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4796470.stm|accessdate=2. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC27-09-2007|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7016290.stm|title=Two jailed over Croatia massacre|publisher=BBC News|date=27. 9. 2007.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RrMsfET?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7016290.stm|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC05-05-2009|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/8033635.stm|title=Hague triples Vukovar jail term|publisher=BBC News|date=5. 5. 2009.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69RrTA63w?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8033635.stm|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC04-11-2010|title=Serb leader Tadic apologises for 1991 Vukovar massacre|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-11689153|publisher=BBC News|date=4 November 2010|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69Rs1o3Cq?url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-11689153|accessdate=7. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=BBC24-08-2011|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14652784|title=Vukovar suspect Goran Hadzic pleads not guilty|publisher=BBC News|date=24. 8. 2011.|archivedate=2012-07-26|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/69Rs7hchZ?url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14652784|accessdate=2. 9. 2011.}}
* {{cite web | ref = Butković-Jutarnji-2010 | url = http://www.jutarnji.hr/davor-butkovic--i-srbi-su-branili-hrvatsku/901195/ | first = Davor | last = Butković | newspaper = [[Jutarnji list]] | language = Croatian | title = I Srbi su branili Hrvatsku | trans_title = Serbs defended Croatia, too | date = 6 November 2010 | archivedate = 2012-07-26 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69RsLXXee?url=http://www.jutarnji.hr/davor-butkovic--i-srbi-su-branili-hrvatsku/901195/ | accessdate = 19. 10. 2011. }}
* {{cite web | ref = Economist1995 | title = Post-communist vandalism; art treasures are being destroyed in the Balkans – by soldiers in what used to be Yugoslavia and by spivs in Albania | newspaper = The Economist | date =  4. 3. 1995. | page = 83}}
* {{cite web | ref = HRT04-06-2010 | url = http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=75760&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=42ebfa3d5b | publisher = Hrvatska radiotelevizija ([[Croatian Radiotelevision]]) | title = Silovanja kao ratni zločin | trans_title = Rape as a war crime | date = 4. 6. 2010. | language = Croatian | accessdate = 15. 9. 2011. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite web |ref=Janes |title=Croatia names Vukovar-class FAC acquired from Finland |newspaper=[[Jane's Navy International]] |publisher=[[Jane's Information Group]] |date=30. 1. 2009. |url=http://articles.janes.com/articles/Janes-Navy-International-2009/Croatia-names-Vukovar-class-FAC-acquired-from-Finland.html |archivedate=2012-07-26 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/69Rsfe7r7?url=http://articles.janes.com/articles/Janes-Navy-International-2009/Croatia-names-Vukovar-class-FAC-acquired-from-Finland.html |access-date=2013-07-22 }}
* {{cite web | ref = Jutarnji16-06-2006 | url = http://www.jutarnji.hr/pocelo-prvo-javno-sudenje-za-silovanje-u-okupiranom-vukovaru/149706/ | newspaper = Jutarnji list | language = Croatian | title = Počelo prvo javno suđenje za silovanje u okupiranom Vukovaru | trans_title = The first public trial for rape in occupied Vukovar begins | date = 16. 5. 2006. | archivedate = 2012-07-26 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69Rt88RUB?url=http://www.jutarnji.hr/pocelo-prvo-javno-sudenje-za-silovanje-u-okupiranom-vukovaru/149706/ | accessdate = 15. 9. 2011. }}
* {{cite web | ref = Jutarnji06-07-2007 | title = Umro Marko Babić – odlazak heroja s Trpinjske ceste | trans_title = Marko Babić died – the departure of the Trpinjska cesta hero | url = http://www.jutarnji.hr/umro-marko-babic---odlazak-heroja-s-trpinjske-ceste/181177/ | language = Croatian | publisher = Jutarnji list | date = 6. 7. 2007. | archivedate = 2012-07-26 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69RtG5qSR?url=http://www.jutarnji.hr/umro-marko-babic---odlazak-heroja-s-trpinjske-ceste/181177/ | accessdate = 16. 9. 2011. }}
* {{cite web | ref = SD26-09-2009 | title = Naša domovina – I Jovan je branio Hrvatsku | url = http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/71670/Default.aspx | publisher = [[Slobodna Dalmacija]] | language = Croatian | date = 26. 10. 2009. | archivedate = 2012-07-26 | deadurl = no | archiveurl = https://www.webcitation.org/69RtQCsj5?url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/71670/Default.aspx | accessdate = 17. 9. 2011. }}
* {{cite web | ref = Virski | title = Vukovar 1991. i sedamnaest godina poslije | publisher = Vir turizam d.o.o. | location = [[Vir]] | date = November 2008 | page = 19}}
* {{cite web | ref = Vjesnik14-09-2011 | url = http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=698CE4D1-DC27-4E80-BCAD-A997BA10DFE2 | archivedate = 2012-06-14 | archiveurl = https://www.webcitation.org/68Pb8RMbJ?url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=698CE4D1-DC27-4E80-BCAD-A997BA10DFE2 | newspaper = [[Vjesnik]] | language = Croatian | title = Naši silovatelji slobodno šeću Vukovarom, a mi smo zaboravljene | trans_title = Our rapists freely roam Vukovar, and we are forgotten | date = 14. 9. 2011. | accessdate = 15. 9. 2011. | deadurl = yes }}
* {{cite web|ref=VOA22-09-2011|url=http://www.voanews.com/english/news/europe/Croatian-President-Says-No-Innocents-Will-Be-Convicted-of-War-Crimes-130369768.html|title=Croatian President Says No Innocents Will Be Convicted of War Crimes|publisher=Voice of America News|date=22. 9. 2011.|archivedate=2011-09-24|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110924012745/http://www.voanews.com/english/news/europe/Croatian-President-Says-No-Innocents-Will-Be-Convicted-of-War-Crimes-130369768.html|accessdate=22. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=Živić|first=Dražen|last=Živić|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|url=http://hrcak.srce.hr/file/35604|title=Posljedice srbijanske agresije kao odrednica poslijeratne obnove i razvitka Vukovara|year=2008|accessdate=20. srpnja 2013}}

;Ostali izvori
* {{cite web|ref=Bassiouni-AnnexIII|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex III – Special Forces|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. 12. 1994.|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21|accessdate=19. 3. 2011.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430024215/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21|archivedate=2011-04-30|deadurl=no}}
* {{cite web|ref=Bassiouni-AnnexIV|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV – The policy of ethnic cleansing|date=28. 12. 1994.|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/IV.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|accessdate=19. 3. 2011.}}
* {{cite web | ref = B92 | url = http://www.b92.net/specijal/vukovar/human_rights_award.php | title = &quot;Vukovar – poslednji rez&quot; osvojio nagradu u Sarajevu | trans_title = &quot;Vukovar – Final Cut&quot; wins award in Sarajevo | publisher = B92 | location = Belgrade, Serbia | date = 27. 8. 2006. | language = Serbian | accessdate = 8. 10. 2011. }}
* {{cite web | ref = harv | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=17413&amp;lang=en | format = PDF | journal = Scrinia Slavonica | volume = 2 | month = October | year = 2002 | first = Davor | last = Marijan | title = Bitka za Vukovar 1991 | t pages = 367–402 | publisher = Croatian Historical Institute - Department of History of Slavonia, Srijem and Baranja | location = [[Slavonski Brod]] | issn = 1332-4853 | accessdate = 6. 10. 2011. | issue = 1 }}
* {{cite web | ref = harv | last = Šebetovsky | first = Mario | title = The Battle of Vukovar: The Battle That Saved Croatia | publisher = United States Marine Corps Command and Staff College, Marine Corps University | location = Quantico, VA | month = July | year = 2002 | url = http://www.hsdl.org/?abstract&amp;did=451027 | format = PDF | accessdate = 9. 10. 2011. }}
* {{cite web|ref=ICTY-Hadzic|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzic/ind/en/had-ii040716e.htm|title=The Prosecutor of the Tribunal against Goran Hadzic – Indictment|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|date=21. 5. 2004.|accessdate=2. 9. 2011.}}
* {{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm|title=The Prosecutor of the Tribunal against Slobodan Milošević – Second Amended Indictment|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|date=23. 10. 2002.|accessdate=2. 9. 2011.|ref=ICTY-Milosevic}}
* {{cite web | ref=ICTY-Mrksic | publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju | url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/tjug/en/070927.pdf | title=Prosecutor v. Mile Mrkšić, Miroslav Radić and Veselin Šljivančanin – Judgement | date=27. 9. 2007. | accessdate=23. 8. 2011. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726172145/http://www.icty.org/x/cases/mrksic/tjug/en/070927.pdf | archivedate=2011-07-26 | deadurl=no }}
* {{cite web|ref=ICTY-Seselj|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=http://www.icty.org/x/cases/seselj/ind/en/seslj3rdind071207e.pdf|title=The Prosecutor of the Tribunal against Vojislav Šešelj – Third Amended Indictment|date=7. 12. 2007.|accessdate=3. 9. 2011.}}
* {{cite web|ref=ICTY-Stanisic|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|title=Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića - Presuda, 1. dio|date=30. svibnja 2013|url=http://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/tjug/en/130530_judgement_p1.pdf|accessdate=25. srpnja 2013}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons category|Battle of Vukovar}}
* [http://www.b92.net/specijal/vukovar-eng/press02.php Vukovar&amp;nbsp;– Final Cut] – Predstavljanje filma 2006.
* [http://www.archive.worldpressphoto.org/search/layout/result/indeling/detailwpp/form/wpp/start/16/q/ishoofdafbeelding/true/trefwoord/year/1991?id=wpp%3Acol1%3Adat7680 Fotografije pada Vukovara] autor: [[Ron Haviv]]
* [http://www.dw.de/vukovar-ubijeni-grad-pisanje-njema%C4%8Dkog-tiska-prije-20-godina/a-15540673 ''Vukovar – ubijeni grad'' – pisanje njemačkog tiska prije 20 godina]

{{Coord|45|22|27|N|18|57|45|E|region:HR_type:event|display=title}}
{{Ratovi u Jugoslaviji}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj|Vukovar]]
[[Kategorija:Vukovar|Vukovar]]
[[Kategorija:Opsade|Vukovar]]
[[Kategorija:Srpska vojna istorija]]</text>
      <sha1>r94etlz8fxh53n3uudaykyjgfc8hxm8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Civilization</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88312</id>
    <revision>
      <id>41263640</id>
      <parentid>41111041</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31557" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{KVI (SR)
|Naslov = Civilization
|Slika = [[Datoteka:Civilizationboxart.jpg]]
|Razvio = [[MicroProse|Microprose]]
|Izdavač = [[MicroProse|Microprose]] 
|Distributer = 
|Dizajner = [[Sid Meier]]
|Pogon = 
|Verzija = 
|Objavljeno = [[1991]]. godine
|Žanr = Strateška potezna igra
|Modovi = jedan igrač
|Rejtinzi = 
|Platforme = [[Amiga]], [[Atari ST]], [[Macintosh]], [[MS-DOS]], [[PlayStation]], [[Super Nintendo|SNES]]
|Medijum = [[Flopi disk]], [[CD]] 
|Potrebno = [[Flopi disk]]
|Način kontrole = [[Tastatura]], [[miš]]
|Prethodnik = /
|Sledbenik =  [[Civilization II]]
}}
'''Civilization''', ili punim imenom '''Sid Meier's Civilization''', je [[videoigra|računalna igra]] koju je stvorio [[Sid Meier]] za [[MicroProse|Microprose]] [[1991]]. Cilj igre je ''&quot;...izgraditi carstvo koje će oduprijeti izazovu vremena&quot;''. Igra počinje 4000_pne., i igrači nastoje proširiti i razviti svoja carstva kroz doba do modernog i vremena bliske budućnosti. Jednostavno je poznata kao ''Civilization'' (na srpskohhvatskom govornom području također kao Civilizacija), ili skraćeno ''Civ'' ili ''Civ I''. Opće priznata kao jedan od najboljih primjera strateška kompjuterske igre ova igre je ujedno i osnivač podžanra 4X koji je dobio ovaj naziva od stila igre koji je eXplore, eXpand, eXploit, and eXterminate (istraži, proširi, iskoristi i istrebi) koji će dobiti svoje sadašnje ime tek 1993. godine.

== Stvaranje igre ==
=== Početne zamisli ===
Sama ideja za ovu igru je postojala od prvog razdoblja doba popularizacije kućnih kompjutera to jest s početka 1980-ih. Prvi od potencijalnih tvoraca je bio tvorac popularne strateške igre [[M.U.L.E.]] koji je razmišljao o ovoj igri još [[1983]]. godine. Drugi potencijalni tvorac igre ''Civilization'' je bio programer Don Daglow koji na ovom projektu počinje raditi [[1987]]., ali ubrzo od njega odustaje zbog drugih poslova.

Kraj osamdesetih godina kada se vrše pripremni radovi na igri je u industriji kompjuterskih simulacija razdoblje neočekivane dominacije igara gdje igrač preuzima zavisno od interpretacija ulogu [[Bog]]a ili neograničenog vođe naroda. To je razdoblje igara ''[[SimCity]]'' i ''[[Populous]]a'' koje postaju potpuno neočekivano najbolje, najpopularnije igre 1989. godine &lt;ref&gt;SimCity je najbolja igra 1989. godine po Computer Gaming World, VideoGames &amp; Computer Entertainment (najbolja strategija), Amiga Annual (Australija)..., a Populous je igra 1990. godine po Video Games &amp; Computer Entertainment, Academy of Adventure Gaming Arts and Design (najbolja strategija) itd...&lt;/ref&gt;
 
Posljedica ranijih odustajanja postaje da je idejni koncept koji se temeljio na tada popularnoj igri ''Civilization'' ''Avalon Hill''a dospio u ruke [[Sid Meier|Sidu Meieru]] koji počinje na njoj raditi u kompaniji [[MicroProse|Microprose]] koja dominira tržištem video simulacija u drugoj polovici 1980-ih dok završni impuls daruje tržišni uspjeh tih novih vrsta strategija. Kako bi se MicroProse zaštitio od mogućih budućih sudskih tužbi donesena je odluka da se od Avalon Hilla otkupi pravo na ime Civilization (za [[kompjuter]]e) i sve povezano s tom tada popularnom igrom. Tom odlukom sudbina nove igre još nije bila odlučena pošto na njoj u sljedećem razdoblju rade samo Meiera i Shelley zbog nepovjerenja ostatka programerske ekipe koja sumnja u budući uspjeh igre.

=== Stvaranje igre ===
Meier počinje raditi na Civilization početkom [[1990]]. godine nakon odustajanja od nastavka igre Railroad Tycoon. U prvim mjesecima od radi sam, a rezultat toga postaje prototip verzija iz maja/svibnja 1990. godine. Od te početne verzije igre koja je spadala u strategije u realnom vremenu se ubrzo odustalo tako da se počelo raditi na novoj verziji tipa strateške igre na poteze. Nakon te promjene Meier i Shelley su počeli raditi na jedinicama što će omogućiti kasnije omogućiti stvaranje carstava u igri kao i tehnološko stablo. Po njemu igrač bi tijekom istraživanja neke tehnologije dobio nove bonuse (građevine ili jedinice) i mogućnost istraživanja novih složenijih tehnologija. 

Po završetku stvaranja ovog dijela igre ona je napokon prezentirana direktorima [[MicroProse|Microprose]] kompanije koja se od početka protivila ovom projektu, ali ga nije mogla blokirati pošto je Meier bio jedan od suosnivača. U završnom poliranju igre prije izdavanja veličina karte na kojoj se ona igra je smanjena, a dodana je Civilopedia to jest enciklopedija svih jedinica, terena, istraživanja itd. koje se nalaze u igri.

Zbog nepovjerenja u uspjeh igre Microprose je odbio vršiti marketing za nju u doba izdavanja, ali samo ime kompanije kao i ono kompjuterskih dizajnera ([[Sid Meier|Meier]]-Shelley) je rezultiralo da je ona primjećena, a sve ostalo je legenda. Uspjeh igre ja na kraju svih iznenadio tako da Shelley kasnije izjavljuje:
{{Citat4|U to vreme nismo mislili da će igra biti priznata kao jedna od najboljih igara svih vremena i da će možda i zauvijek živjeti kroz beskrajne nastavke.}}

== Žanr i osobine ==
Žanrovski, Civilizacija je strategija koja spada u potezne (eng. Turn Based Strategy) po načinu igranja i globalne (eng. God Games) po opsegu i odmaku, a po načinu kako se završava ona je 4X igra.

Sudjeluje [[čovjek]] i do sedam protivnika [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Igra se kružno. Kada sudionik dođe na red, ima neograničeno [[vrijeme]] za odluke. On zadaje računalu određene instrukcije od kojih se neke izvršavaju odmah (npr. bitke), a neke na kraju poteza (npr. skupljanje resursa). 

Igra se na cilindričnoj karti koja se sastoji od između 900 i 4900 (30x30 do 70x70) kvadratičnih polja. Postoji deset vrsta polja. Livade, stepe, pustinje, tundre, [[Šuma|šume]], brda, planine (kopnena) te [[more]]. Kroz svako polje osim planine može prolaziti rijeka. Neka polja imaju posebna svojstva ([[zlato]], [[ugljen]], divljač i drugo).

Svako polje sadrži drukčiju kombinaciju triju resursa: hrane, trgovine i proizvodnje. Tako šuma nosi dvije jedinice proizvodnje i jednu hrane dok livada nosi dvije jedinice hrane i jednu proizvodnje, [[pustinja]] po jednu hrane i proizvodnje, a more samo jednu hrane i jednu trgovine. 

Na osnovnim poljima mogu se graditi fiksni objekti koji mijenjaju osnovna svojstva polja. To su: Rudnik, Navodnjavanje, Cesta, Tvrđava, Željeznica i Grad. Tako livada s navodnjavanjem nosi tri jedinice hrane umjesto dvije. Neki objekti se ne mogu graditi svugdje, tako se planine ne mogu navodnjavati.

[[Datoteka:Civ02.png|thumb|desno|200px|Snimak ekrana [[Macintosh]] verzije igre Civilization koji prikazuje razne mogućnosti za istraživanje]]

[[Grad]] je posebni fiksni objekt koji se može sagraditi na svakom kopnenom polju. Namjena mu je da skuplja resurse iz svog radijusa koji čini dvadeset i jedno polje oko njegovog. Tek osnovan grad skuplja resurse s jednog okolnog polja. Kada skupi dovoljno hrane, grad &quot;poraste&quot; i može skupljati s još jednog polja i tako sve dok ne iskoristi sva polja u svom radijusu.

Resursi koje grad skuplja imaju različite namjene.

Proizvodnja koju grad skuplja se može upotrijebiti za stvaranje ili građevine (objekt koji jednom napravljen donosi bonus) ili postrojbe.

Postrojba je nefiksni objekt koji uvijek ima lokaciju na mapi no za razliku od fiksnih (grada, ceste i dr.) može se premještati. Postoji pedeset različitih postrojbi a svaka ima tri glavne osobine (napadnu i obrambenu vrijednost i pokretljivost), kao i cijenu u resursima.

Napadna i obrambena vrijednost dolaze do izražaja kada se jedna jedinica pokuša premjestiti u polje u kojem je neprijateljska jedinica. Ishod bitke ovisi o tim brojkama.

Pokretljivost opisuje koliko polja igrač može pomaknuti postrojbu svaki puta kada dođe na red. Postrojba s dva pokreta može biti pomaknuta dvaput po ravnici ili jedamput na planinu.

Neke jedinice imaju posebne osobine. Tako naseljenik (eng. Settler) može zasnovati grad, inžinjer (eng. engineer) može sagraditi cestu i drugo.

Trgovina (eng. Trade) koju grad skuplja u svakom potezu se dijeli na tehnologiju, novac i luksuz - u omjeru koji odabire igrač. [[Novac]] i tehnologija iz svakog grada odlaze u zajedničku blagajnu.

Novac se može koristi za požurivanje izgradnje u gradovima, a njegova količina ovisi o odnosu poreznog ulaganja u nauku, istraživanje tehnologija ili porez na luksuz. Također dio novca igrač redovno gubi zbog korupciju čiji nivo se može smanjiti posebnim zgradama ili promjenom političkog sistema tako da na primjer u komunizmu nema korupcije.

Kada se skupi dovoljno jedinica blagajni tehnologije, otkriva se nova tehnologija.

Nove tehnologije mogu omogućiti nove građevine, nove tipove postrojbi, nove objekte, one su preduvjet za druge tehnlogije, a mogu i mijenjati neka pravila igre.

Njegovi gradovi rastu i s njima broj prikupljenih resursa. Nove tehnologije otvaraju mogućnost trošenja tih resursa na izgradnju novih postrojbi koje imaju bolja svojstva od starih.

Glavna strategija za uspjeh je rast - više gradova, veći gradovi, više infrastrukture, više moćnijih jedinica - znači napredak i vodi do pobjede. Stagnacija i zanemarivanje rasta vode do poraza.

Dizajn igre naglašava mogućnost izbora po sistemu topovi ili maslac (guns or butter) gdje više jednog nužno znači manje drugog. U svakom potezu igrač bira: graditi još gradova ili vojnih jedinica? Polja ili tvrđava? Trošiti na novu tehnologiju ili gomilati novac za rezervu u slučaju rata? Svaki odabir ima dalekosežne posljedice.

== Filozofija igre ==
=== Igraća polja ===
Prije nego što igrač počne s igrom on mora odabrati da li će igrati na karti planete [[Zemlja (planet)|Zemlje]] ili na karti koju će kompjuter sam izgraditi. Pošto su karte koje [[kompjuter]] izgradi potpuno nasumične to daruje igri veliki potencijal za ponovno igranje. Sama karta igre Civilization se sastoji od 15 vrsta različih polja koja daruju različite bonuse. Ta polja su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Polje !!  Hrana   || Proizvodnja  || Trgovina
|-
| [[Arktik|Arctic]] || 0  || 0 || 0
|-
| [[Pustinja|Desert]] || 0/1 || 1/2 ||0/1 
|-
| [[Šuma|Forest]] || 1 || 2 || 0
|-
| [[Travnjak|Grassland]] || 2/3 || 0 ili 1 || 0/1 
|-
| '''Hills''' || 1/2 || 0/3 || 0 
|-
| [[Džungla|Jungle]] || 1 || 0 || 0 
|-
| [[Planina|Mountain]] || 0 || 1/2 || 0 
|-
| [[Ocean]]|| 1 || 0 || 2
|-
| [[Ravnica|Plains]] || 1/2|| 1 || 0/1 
|-
| [[Rijeka (vodotok)|River]] || 2/3 || 0 ili 1 || 0/1 
|-
| [[Močvara|Swamp]]|| 1 || 0 || 0 
|-
| [[Tundra]] || 1 || 0 || 0  
|}
 
Te osnovne bonuse na poljima igrač može dodatno tijekom igre povećati tako da proizvodnja hrane s navodnjavanjem u ravnici raste s 1 na 2 ili gradnjom rudnika na brijegu ona će porasti s 0 na 3. Sličan rezultat se dobije i gradnjom [[put|cesta]] tako da trgovina raste s 0 na 1. Uobičajene vrednosti terena se još jedino mogu promjeniti promjenom političkog sistema (na primer [[republika]] ima proizvodni bodus) ili ako se na polju nalazi dodatni bonus kao na primjer [[ugljen]] u brdima zbog čega je jedan od najvažnijih dijelova igre pažljivo odabriti mjesto izgradnje [[grad]]ova kako bi se u njihovom dometu našao neki posebni hranidbeni ili proizvodni bonus.

=== Nivoi Težine ===
Civilization kao i sve druge igre ima različite nivoe težine. Ti nivoi ovdje su izgrađeni u prilično jednostavnom ali gotovo savršenom obliku pošto je u igri s njima regulirano samo na kojem broju gradskih stanovnika će u gradu doći do nemira to jest kada će igrač morati izgraditi dodatne objekte u [[grad]]u kako bi smirio nemire. Imena tih nivoa su:
* [[Poglavica|Chieftain]] (najlakši)
* '''Warlord'''
* [[Princ]]e
* [[Kralj|King]]
* [[Car|Emperor]] (najteži)

=== Druge civilizacije ===
Pošto na početku igre igrač vidi samo ono što je u blizini njegovih jedinica kako krugovi odmiču otkrivaju se novi do tada nevidljivi dijelovi karte pa se vremenom dolazi i do kontakta s drugim civilizacijama kojima upravlja [[kompjuter]]. U početnom razdoblju ti kontakti su prijateljski tako da je moguće trgovati dotadašnjim istraživanjima i otvoriti trgovačka veze, ali prije ili kasnije dolazi obavezno do [[rat]]nog sukoba pošto je cilj igre eliminacija svih drugih igrača ili slanje prvog svemirskog broda do najbližeg zvjezdanog sustava. Pošto je igra u originalu rađena za MS-DOS i grafičke kartice koje podržavaju maksimalno 16 boja u igri se nalazi sveukupno 15 civilizacija, dok je 16 boja, civilizicija bila rezervirana za varvare. Te civilizacije su:

[[Datoteka:CivilizationAmigaAGA.png|thumb|desno|200px|Snimak ekrana [[Amiga 1200]] verzije igre Civilization koji prikazuje kartu [[Evropa|Europe]] s gradovima 3 različite civilizacije]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Civilizacija !!  Vođa  
|-
| [[Sjedinjene Američke Države|America (SAD)]] || [[Abraham Lincoln]] 
|-
| [[Asteci|Azteca (Asteci)]] || [[Montezuma II|Montezuma]]  
|-
| [[Babilon|Babylon (Babilon)]] || [[Hammurabi]] 
|-
| [[Narodna Republika Kina|China (Kina)]] || [[Mao Tse-tung|Mao Tse Tung]]  
|-
| [[Historija Drevnog Egipta|Egypt (Egipat)]] || [[Ramzes II|Rameses II (Ramzes II)]] 
|-
| [[Engleska|England (Engleska)]] || [[Elizabeta I.|Elizabeth I (Elizabeta I)]]  
|-
| [[Francuska|France (Francuska]] || [[Napoleon Bonaparte]] 
|-
| [[Nemačka|Germany (Nemačka)]] || [[Fridrik II. Veliki|Friedrich the Great (Fridrik Veliki)]]  
|-
| [[Antička Grčka|Greece (Grčka)]] || [[Aleksandar Veliki|Alexander the Great]]  
|-
| [[Indija|India (Indija)]] || [[Mahatma Gandhi|Mohandas Gandhi]]  
|-
| [[Mongoli|Mongolia (Mongoli)]] || [[Džingis Kan|Genghis Khan (Džingis Kan)]] 
|-
| [[Perzija|Persia (Perzija)]] || [[Kir Veliki|Cyrus the Great (Kir Veliki)]] 
|-
| [[Rimsko Carstvo|Rim]] || [[Gaj Julije Cezar|Julius Caesar (Cesar)]]  
|-
| [[Rusija|Russia (Rusija)]] || [[Josif Staljin|Joseph Stalin (Staljin)]]  
|-
| [[Zulu|Zululand (Zulu)]] || [[Shaka Zulu]]  
|}

Na početku svake igre igrač sam bira protiv koliko kompjuterski vođenih [[civilizacija]] on želi igrati. Njihov maksimalni broj je 7. U slučaju ako je neka od kompjuterskih civilizacija eliminirana u ranoj fazi igre (prije nulte godine) [[kompjuter]] će stvoriti njenu zamjenu koja dobiva prosjek tehnologija koje imaju tada aktivne civilizacije.

=== Gradovi ===
Na početku igre igrač najčešće ima jednog naseljenika s kojim izgradi svoj prvi grad. Vremenom taj grad će rasti, a i graditi sljedeće naseljenika to jest gradove. Kako [[civilizacija]] bude napredovala u istraživanju tako će se poboljšavati njena tehnologija što dovodi do gradnje boljih vojnih jedinica, bržih istraživanja ili novih zgrada koje ubrzavaju razvoj grada tako da na primjer otkriće Grnčarijagrnčarije dovodi do mogućnosti gradnje skladišta hrane u gradu. Posebnu važnost u izgradnji gradova ima izgradnja svjetskih čuda zbog kojih cijela civilizacija ima koristi tako da na primjer onaj igraču koji izgradi [[piramida|piramide]] dobije besplatna skladišta hrane u svim gradovima ili mogućnost promjene političkog sistema zavisno od verzije igre Civilization koja se igra. Zgrade koje se mogu izgraditi se nalaze u sljedećoj tabeli zajedno s bonusom koje one donose:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Zgrada !!  Tehnologija   || Bonus  
|-
| [[Akvadukt|Aqueduct]] || Construction || Gradovi mogu biti veći od 10 
|-
| [[Banka|Bank]] || Banking || +50 % porez  
|-
| [[Kasarna|Barracks]] ||  || veteranske jedinice 
|-
| [[Katedrala|Cathedral]] || Religion ||+4 zadovoljna stanovnika 
|-
| [[Bedem|City Walls]] || Masonry ||+200 % obrana 
|-
| [[Koloseum|Colosseum]] || Construction ||+3 zadovoljna stanovnika 
|-
| [[Sud|Courthouse]] || Code of laws  ||-50 % korupcija  
|-
| [[Tvornica|Factory]]|| Industralization ||+50% proizvodnja 
|-
| '''Granary''' || Potery ||50 % hrane uvijek ostaje  
|-
| [[Hidroelektrana|Hydro Plant]] || Electronics ||+50 % factory 
|-
| [[Biblioteka|Library]]|| Writing ||+50 % istraživanje  
|-
| [[Tržnica|Marketplace]] || Currency ||+50 % porez 
|-
| '''Mass Transit'''|| Mass Production ||smanjuje zagađenje  
|-
| '''Mfg. Plant''' || Robotics ||+100 % proizvodnja
|-
| [[Nuklearna energija|Nuclear Plant]]|| Nuclear Power ||+50 % factory proizvodnja  
|-
| [[Palata|Palace]] || Masonry ||Središte vlade 
|-
| '''Power Plant''' || Refining ||50 % factory uz zagađenje  
|-
| '''Recycling Cntr'''|| Recycling ||-66% tvorničko zagađenje 
|-
| [[Rat zvjezda|SDI Defense]]|| Superconductor ||zaštita od nuklearnog napada  
|-
| '''SS Component '''|| Plastics ||dio svemirskog broda 
|-
| '''SS Module'''|| Robotics ||dio svemirskog broda  
|-
| '''SS Structural''' || Space Flight ||dio svemirskog broda 
|-
| [[Hram|Temple]]|| Ceremonial Burial ||smanjuje nezadovoljstvo  
|-
| [[Univerzitet|University]] || University ||+50 % istraživanje   
|}

=== Svetska čuda ===
Osim uobičajenih gradskih zgrada u igri civilizacije grade i svetska čuda koja civilizaciji koja ih izgradi donosi razne bonuse. Ta svetska čuda s svojim bonusima su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Svetska čuda !!  Bonus   || tehnologija  || kraj bonusa
|-
| [[Kolos sa Rodosa|Colossus]] || +1 profit  ||Bronze Working|| Electricity
|-
| [[Nikola Kopernik|Copernicus' Observatory]] ||+100% istraživanje||Astronomy||Automobile 
|-
| '''Cure for cancer''' ||+1 sretni stanovnik ||Genetic Engineering||
|-
| [[Charles Darwin|Darwin's Voyage]] || 2 tehnologije ||Railroad|| 
|-
| [[Aleksandrijska biblioteka|Great Library]] ||tuđe tehnologije||Literacy||University 
|-
| [[Veliki kineski zid|Great Wall]] ||drugi nude mir||Masonry||Gunpowder 
|-
| [[Semiramidini viseći vrtovi|Hanging Gardens]]||+1 sretan stanovnik||Potery||Invention
|-
| '''Hoover Dam''' ||gradovi dobiji centrale||Electronics||  
|-
| [[Isaac Newton|Isaac Newton's College]] ||Veća library dobit||Theory of Gravity||Nuclear Fission 
|-
| [[Johann Sebastian Bach|J.S.Bach's Cathedral]]||+2 zadovoljna stanovnika||Religion|| 
|-
| [[Svjetionik u Aleksandriji|Lighthouse]] ||+1 kretanje na moru||Mapmaking||Magnetism  
|-
| [[Ferdinand Magellan|Magellan's Expedition]]||+1 kretanje na moru||Navigation||  
|-
| [[Projekat Menhetn|Manhattan Project]] ||gradnja atomskog oružja||Nuclear Fission||
|-
| [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo's Chapel]]||+ katedrale efekt||Religion||Communism  
|-
| '''Oracle'''||+100% efekt hramova||Mysticism||Religion  
|-
| [[Piramide|Pyramids]]||bilo koji politički sistem||Masonry||Communism 
|-
| [[SETI|SETI Project]]||+50 istraživanje||Computers||  
|-
| [[William Shakespeare|Shakespeare's Theatre]]||stanovnici su zadovoljni||Medicine||Electronics
|-
| [[Ujedinjeni narodi|United Nations]]||drugi uvije nude mir||Communism||  
|-
| [[Žensko pravo glasa|Women Suffrage]]||manje nezadovoljstvo||Industralization||     
|}

=== Politički sistem ===
Igrač na početku igre ima samo politički sistem despotizma, ali vremenom uz pomoć otkrića ili gradnjom svjetskih čuda otvaraju mu se nove mogućnosti koje imaju vlastite pluseve i minuseve. Ti politički sistemi su:
* [[despotizam]] - ne postoji vladavina zakona i prihod od 
* [[monarhija]] - državom upravljaju kakvi takvi zakoni što dovodi do porasta prihoda civilizacije
* [[republika]] - slabljenje moći vladara što dovodi do daljnjeg razvoja ekonomije, ali i skupljeg održavanja vojske kao i mogućnosti parlamentarnog veta.
* [[komunizam]] - slično kao monarhija, ali bez korupcije od koje pate republika i demokratija
* [[demokracija]] - ekonomski najbolji oblike vladavine s izuzetno skupim vojnim jedinicama.

Do promjene političkih sistema dolazi nakon što igrač izabere opciju revolution ([[revolucija]]) nakon čega prvobitno dolazi do kratkotrajne anarhije. Po završetku anarhije igrač ima mogućnost da izabire novi politički sistem.

=== Jedinice ===
U igri postoji 28 razlicitih tipova jedinica koje su mogu graditi kada se dostigne odreni nivo istrazivanja. Na pocetku se mogu izgraditi samo settlersi i militia. Prvi su zaduzeni za navodnjavanje, gradnju [[Rudarstvo|rudnika]] i novih [[grad]]ova, dok su druge zaduzene za obranu gradovu ili napade na protivnike. Te obje jedinice se mogu koristiti i za istrazivanje karte iako se to veoma rijetko radi s settlersima zbog njihove velike vrijednosti. Vremenom uz pomoc istrazivanja novih tehnologija igraci ce dobiti nove jedinice s puno vecom vojnom snagom tako da ce se od militiae s vojnom snagom 1-1 (napad-obrana) doci do legion 3 - 1, a u moderno doba i do armor ([[tenk]]ovi) 10 - 5 ili bomber ([[avion]]i) 12-1 i nuclear s 99 - 0.

Osim vojnih jedinica koje predstavljaju 90 % svih mogucih jedinica u igri postoje i 3 druge jedinice. Osim ranije spomenutih settlersa tu su caravan ([[karavan]]) za otvaranje trgovackih putova i [[diplomat]] za diplomatske i špijunske misije.

=== Bodovanje ===
Tijekom igre kompjuter vrši bodovanje dostignuća koja postiže igrač. Osim što se u bodove računa broj stanovnika i svetskih čuda koje kontrolira igrač dodatni bonus donosi svaka civilizacija koju je on eliminirao. U trenutku odluke o povlačenje iz igre (opcija retire) ili pobjedi dolazi do izračuna tih bodova. Tada se uspjeh igraća postavi na tabeli zajedno s uspjehom tadašnjih ili prošlih političkih ličnosti tako da na primer ako igrač bude odmah eliminiran on će biti uspješan kao američki podpredsednik [[Dan Quayle]] koji je bio poznat po svojim greškama, a ako eliminira sve svoje protivnike biti će uspješan kao prvi rimski car [[August (rimski car)|August]]. 

Takav način bodovanja je bio preuzet iz prvog Meierovog velikog uspjeha igre Pirates! samo što se tamo igrač uspoređivao s najboljim piratima [[Karibi|Kariba]]

== Platforme ==
''Civilization'' je originalno razvijen za operativni sistem [[MS-DOS]] na [[IBM PC|PC]] računalima. Kasnije su napravljene brojne revizije za brojne platforme (uključujući [[Microsoft Windows|Windows]], [[Macintosh]], [[Amiga]], [[Atari ST]], [[PlayStation]] i [[Super Nintendo]]) te postoji u više verzija.

=== Status autorskih prava ===
Krajem 2004. je [[Atari]], posljednji izdavač ''Civilizationa'' game, prodao [[intelektualno vlasništvo]] nad ''Civilization'' brendom tvrtki [[Take-Two Interactive|Take 2 Interactive Software]], a koja ''Civilization'' igre pod oznakom [[2K Games]]. Take 2 je tu vijest objavio 26. januara 2005.

=== Multiplayer verzija {{Anchor|CivNet}} ===
Igra ''Sid Meier's CivNet'' je izdana 1995. i predstavlja remake originalne igre uz dodataka multiplayer opcije, poboljšanu grafiku zvuk i podrškom za [[Windows 3.0|Windows 3]]/[[Windows 95|95]]. Način igre je gotovo identičan originalnoj igri. Postoji nekoliko multiplayer opcija, uključujući [[Local area network|LAN]], primitivni INternet, [[Hotseat (multiplayer mod)|hotseat]], modem i direktni serijski link.

== Reakcije na igru ==
=== Kritike ===
Igra Civilization je najčešće bila izložena kritikama zbog svog pojednostavljenog načina borbi između protivničkih jedinica. Kada dođe do sukoba između dvije jedinice kompjuter jednostavno izračunava napadačke bodove jedne jedinice i obrambeno bodove druge jedinice i potom po principu matematičke vjerovatnosti određuje pobjednika. Dodatnu komplikaciju ovom načinu borbe dodaju razni bonusi koje jedinice mogu skupiti tako da se kao ekstremni primjer često navodi borba između modernog [[tenk]]a s 8 napadačkih bodova i antičke [[falanga|falange]] s 2 obrambena boda koji su identične snage ako se falanzi dodaju razni bonusi (veteranska jedinica i planinski bonus od 200 %). U knjigi koja se dobiva s igrom Civilization II navodi se sljedeći još ekstremniji primjer &lt;ref&gt;Civilization II uputstva&lt;/ref&gt;:
{{Citat4|Iskusni Civilization igrači su povremeno bili razočarani kada bi falanga utvrđena u gradu na planini (uz more) porazila [[bojni brod]]. Matematički to je bilo moguće, ali nekako neispravno. Kako je moguće da antička falanga porazi bojni brod ?}}

Taj problem igre Civilization će ostati i u njenim nasljednicima, samo što ga se tamo pokušava zaobići raznim dodatnim pravilima.

=== Pohvale ===
Nedugo po izlasku igra Civilization dobiva svoju prvu nagradu za najbolju stratešku igru [[1991]]. godine od strane Orion Awards &lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.originsgames.com/awards/1991 | title=Origin Awards 1991 | accessdate = 02. 06. 2007.}}&lt;/ref&gt;. Tijekom sljedećih godina broj takvih i sličnih nagrada samo će porasti tako da ju na primjer [[magazin|časopis]] Computer Gaming World 1996 proglašava najboljom igrom svih vremena s rječima:
{{Citat4|Iako neke igre stvaraju ovisnost niti jedna nivo glavnog djela Sid Meiera. Spoj istraživanja, ekonomije, osvajanja i diplomacije je pojačan istraživanjem i razvojnim modelom dok ti pokušavam izgraditi [[piramida|piramide]], otkriti [[barut]] i lansirati svemirske brod na [[Alpha Centauri]]. U svoje doba Civilization je imao najjače kompjuterske protivnike čak i ako uzmemo u obzir razne sitne prevare koje igrač može vršiti}}

U razdoblju 2000 - 2010 godina Civilization je još dobila nagradu kao četvrta od najboljih 25 igri svih vremena &lt;ref name=ign_top25_2000&gt;{{cite web | title = The Top 25 PC Games of All Time | publisher = IGN | date =  24. 07. 2000. | url = http://pc.ign.com/articles/082/082486p1.html | accessdate = 20. 06. 2008.}}&lt;/ref&gt; i kao jedna od 16 najutjecajnih igara također svih vremena &lt;ref name=gsw_top16&gt;{{cite web | last = Plunkett | first = Luke | title = German Journos Pick Their Most Important Games Of All Time | publisher = Kotaku | date = 27. 08. 2007. | url = http://kotaku.com/gaming/notag/german-journos-pick-their-most-important-games-of-all-time-293565.php | accessdate = 20. 06. 2008. | archiveurl = https://archive.today/20120714095655/http://kotaku.com/293565/german-journos-pick-their-most-important-games-of-all-time?tag=gamingnotag | archivedate = 2012-07-14 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;.

=== Kasnija sudbina programera ===
[[Datoteka:Sid Meier cropped.jpg|thumb|left|Sid Meier glavni programer igre Civilization]]
Sid Meier glavni programer igre Civilization je već prije njenog nastajanje bio legenda industrije video igara zbog prije svega svog velikog hita Pirates ! iz 1987 godine. Nakon ove igre dolazi do programiranja na sličnim osnovama igre Colonization, ali nakon njenog mnogo manjeg uspjeha Meier će djelomično programirati Magic: The Gathering, potom napustiti Microprose osnovati Firaxis Games i izdati dvije nagrađene igre iz doba Američkog građanskog rata. Od [[1999]]. godine [[Sid Meier]] se s izuzetkom simulacije golfa bavio samo programiranjem novih verzije svojih igara iz razdoblja [[1987]]. - [[1994]]. godina. Nagradu za životno djelo u industriji video igara od strane Academy of Interactive Arts &amp; Sciences Sid Meier je dobio 1999. godine kao druga osoba u historiji koja je dobila ovu nagradu. &lt;ref&gt;[http://www.interactive.org/hall_of_fame/ Hall of fame awards]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Pomoćni programer Bruce Shelley je nakon igre Civilization također uspješno nastavio svoju karijeru. Shvativši da je kompanija Microprose pred propašću Shelley prodaje njenje dionice i napušta ju [[1994]]. godine kako bi osnovao Interactive Magic koji i danas postoji. Osim ove kompanije Shelley je obavljao savjetničke i programerske poslove Ensemble Studios za koju će biti jedan od glavnih programera hit igre Age of Empires. Za svoje zasluge po pitanju video igri Shelley dobiva [[2009]]. godine nagradu za životno djelo od Academy of Interactive Arts &amp; Sciences &lt;ref&gt;[http://www.interactive.org/hall_of_fame/ Hall of fame awards]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Nastavci ==
U moderno doba kada se iz prije svega marketinških razloga od svih uspješnih proizvoda bili oni [[automobil]]i, [[kompjuter]]i, [[film]]ovi ili igre rade &quot;nastavci&quot; ništa ne pokazuje bolje uspjeh nekog proizvoda od broja službenih i neslužbenih nasljednika, a Civilization je u ovome s minimalno 16 [[IBM PC|PC]] verzija u 19 godina definitivno pobjednik.

Vremenski najstariji od tih službenih nasljednika je igra ''[[Civilization#Multiplayer verzija|CivNet]]'' iz [[1995]]. godine koju [[MicroProse|Microprose]] u financijskim problemima izdaje. Između te igre i ove iz 1991. godine jedina razlika su [[Windows 95]] i [[internet]] podrška. Osim pokušaja dobivanja dodatnih izvora financiranja ta igra je bila izbačena i u svrhu testiranja tržišta u vezi pravljenja ''[[Civilization II]]'' koji će izaći [[1996]]. godine i ponovno uzeti mnoge nagrade. Samrtni hropac Microprosea rezultira između [[1999]] i [[2001]] godine izdavanjem čak četiri Civilization igre koje izdaju različite kompanije koje su stekle pravo na Civilization ime. Te igre su se zvale ''[[Sid Meier's Alpha Centauri]]'' (1999), ''[[Civilization: Call to Power]]'' (1999), ''[[Call to Power II]]'' (2000) i ''[[Civilization III]]'' (2001). Najrevolucionarnija, najpopularnija od njih postaje Sid Meier's Alpha Centauri na čijim temeljima se potom nadograđuju Civilization III i IV iz [[2006]]. godine. Vremenski najnovija od direktnih službenih nasljednika igre Civilization postaje njen peti nastavak što izlazi na tržište [[2010]]. Dvije godine prije ''[[Civilization V]]'' to jest [[2008]]. godine na tržište je bila izašla i prva verzija igre specijalno programirana samo za konzole imena ''[[Civilization Revolutions]]''. S izuzetkom Civilization III svi ostali službeni nastavci koji na sebi imaju broj (I, II, IV) i Revolutions su u svoje doba dobile nagrade igra [[godina|godine]]. U septembru 2010. izapao je i peti nastavak pod imenom ''[[Civilization V]]''.
[[Datoteka:Civ-civics.jpg|thumb|Snimak ekrana igre Civilization IV u trenutku kada su prikazane političke i vjerske opcije na raspolaganju igraču]]

Osim službenih nastavaka ova igra je dovelo i do stvaranja mnogih neslužbenih nastavaka i igara koje se temelje na njenoj koncepciji. Trenutačno najaktivnije verzije neslužbenih nastavaka su igre u javnom vlasništvu to jest one kojima je programerski kod slobodno dostupan svima. To su ''[[Freeciv]]'' i ''[[C-evo]]'' koje se temelje na Civilization II. Te obje igre se i dalje redovno proširuju, nadograđuju na istoj dobrovoljnoj osnovi kao i [[wikipedia]].

Uzimajući kao osnovu Civilization [[MicroProse|Microprose]] 1994. godine izdaje i igre ''[[Master of Magic]]'' i ''[[Colonization]]''. Dok je igra ''Master of Magic'' bila kopija samo prebačena u svijet magije igra ''Colonization'' se bavila osvajanjem i naseljavanjem novog svijeta to jest američkog [[kontinent]]a ili nekog drugog kompjuterski izgrađenog kontinenta naseljenog indijancima. Koristeći ''Civilization IV'' programerski kod igra ''Colonization'' je ponovno stvorena [[2008]]. godine.

Ako se zaborave sve nastavke i uspjehe igre Civilization je ušla u [[kompjuter]]sku istoriju kao tvorac novog žanra kompjuterskih strategija imena [[4X]]. Ime tog žanra dolazi od osnove ove igre to jest od eXplore, eXpand, eXploit, and eXterminate (istraži, proširi, iskoristi i istrebi) načina igre.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Civilization (series)}}
* [http://www.civilizacija.net Civilizacija.NET] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160518050254/http://www.civilizacija.net/ |date=2016-05-18 }}
* [http://www.civfanatics.com CivFanatics.com]
* [http://www.apolyton.net Apolyton.NET]

{{Civilization}}
{{Izdvojeni članak}}

[[Kategorija:Civilization| ]]
[[Kategorija:Videoigre]]
[[Kategorija:MicroProse]]</text>
      <sha1>kxrsszqn38af2hhk8uunfyjncsikc5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breakfast with Scot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88884</id>
    <revision>
      <id>41263420</id>
      <parentid>41107723</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:23:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6102" xml:space="preserve">{{Film
| tip              =igrani
| naziv filma      = Breakfast with Scot
| prevod naziva    =Doručak sa Skotom
| slika            = 
| opis slike       = Poster filma
| tagline          =
| režija           =[[Laurie Lynd]]
| žanr             =[[Filmska komedija|Komedija]]
| produkcija       = [[Paul Brown]]&lt;br /&gt;[[Howard Rosenman]]&lt;br /&gt;[[Nadine Schiff]]
| scenarij         = [[Sean Reycraft]]
| naracija         =
| uloge            = [[Thomas Cavanagh]]&lt;br /&gt;[[Ben Shenkman]]&lt;br /&gt;Noah Bernett
| glazba           = Robert Carli
| distributer      =  Miracle Pictures (CAN)&lt;br /&gt;[[Regent Releasing]]&lt;br /&gt;[[Mongrel Media]] (CAN DVD)&lt;br /&gt;[[here!|here! Films]] (US DVD)
| godina           = {{start date|2007|11|16|df=y}} 
| trajanje         = 95 min.
| država           = {{flagcountry|Kanada}}
| jezik            = [[Engleski jezik]]
| studio           =
| budžet           = $3.5 million
| zarada           =
| storyboard       =
| art director     =
| animacija        =
| fotografija      =David A. Makin
| montaža          =[[Susan Shipton]]
| specijalni efekti=
| scenografija     =
| kostim           =
| šminka           =
| kamera           =
| zvuk             =
| prethodni        =
| naredni          =
| ocene            =
| web stranica     =http://www.caprifilms.com/breakfastwithscot/index.html
| imdb_id          = 0910847
}}
'''''Breakfast with Scot''''' je [[kanada|kanadska]] [[filmska komedija]] iz 2007. godine u režiji [[Laurie Lynd|Laurieja Lynda]]. Film je adaptacija romana profesora [[Michael Downing|Michaela Downinga]], za koji je scenario napisao [[Sean Reycraft]].

Film je privukao značajnu medijsku pažnju 2006. godine kada su [[NHL|Nacionalna hokejaška liga]] i hokejaški klub [[Toronto Maple Leafs]] objavili da su dozvoli korišćenje njigovog znaka i uniforme za snimanje filma.&lt;ref name=&quot;Press&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.thestar.com/entertainment/article/277036|author=Salem, Rob|title=&quot;Leaf Fans Get New Surprise After Tlusty Photo Affair.&quot;|publisher=[[Toronto Star]]|date=16.11.2007|accessdate=31.8.2010}}&lt;br /&gt;{{cite web|url=http://www.nypost.com/seven/10102008/entertainment/movies/out_of_the_locker_room__back_in_the_clos_132907.htm|author=Lumenick, Lou.|title=Out of the Locker Room, Back in the Closet|publisher=''[[New York Post]]''|date=10.10.2008|accessdate=31.8.2010|archiveurl=https://archive.today/20120910154309/http://www.nypost.com/p/entertainment/movies/item_a8dDsJi7yyuogUnrNWCuyL;jsessionid=BDB71CE5711C8488FAFF57D3918917EA|archivedate=2012-09-10|dead-url=no}}&lt;br /&gt;
{{cite web|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2008/10/05/PK6R134H30.DTL&amp;feed=rss.entertainment|author=Hart, Hugh.|title=Industry Buzz|publisher=[[San Francisco Chronicle]]|date=5.10.2008|accessdate=31.8.2010}}&lt;br /&gt;{{cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/news/la-et-brief8-2008oct08,0,7980606.story|author=Abramowitz, Rachel|title='Breakfast With Scot' Takes Gay Cinema Mainstream|publisher=[[Los Angeles Times]]|date=7.10.2008|accessdate=31.8.2010}}&lt;/ref&gt; ''Breakfast with Scot'' je prvi film sa [[gej]] tematikom koji je dobio ovu vrstu podrške od strane profesionalne sportske lige.&lt;ref name=&quot;Press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/1438792401.html?dids=1438792401:1438792401&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;type=current&amp;date=Mar+4%2C+2008&amp;author=MARTIN+DeGROOT&amp;pub=The+Record&amp;edition=&amp;startpage=B.5&amp;desc=Queer+film+festival+hopes+to+involve+more+of+public|author=DeGroot, Martin|title=Queer Film Festival Hopes to Involve More of Public|publisher=[[Toronto Star]]|date=4.3.2008|accessdate=31.8.2010}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Eric McNally ([[Tom Cavanagh]]) je [[gej]] [[NHL]] [[hokej]]aš, koji se povukao iz igre i radi kao sportski novinar na televiziji. Njegov partne, Sam ([[Ben Shenkman]]) je sportski advokat. Kada Sam neočekivano postaje staratelj sina svog brata, Scota (Noah Bernett), njihovi životi se potpuno menjaju. Eric dobija želju da bude otac, i Scot ga nauči vrednu lekciju o prihvatanju i cenjenju sebe.

== Uloge ==
{{cast}}
|-
|[[Tom Cavanagh]] || Eric McNally
|-
|[[Ben Shenkman]] || Sam
|-
|[[Noah Bernett]] || Scot
|-
|[[Shauna MacDonald]] || Joan
|-
|[[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]] || Bud Wilson
|-
|[[Dylan Everett]] || Ryan Burlington
|-
|[[Colin Cunningham]] || Billy
|-
|[[Anna Silk]] || Mia
|-
|[[Robin Brûlé]] || Ms. Paul
|-
|[[Cameron Ansell]] || Finn O'Brien
|-
|[[William Cuddy]] || Young Maple Leafs Fan
|-
|[[Fiona Reid]] || Mildred Monterossos
|-
|[[Sheila McCarthy]]
|}
== Prikazivanje ==
''Breakfast With Scot'' je premijerno prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]], septembra, 2007. godine. Marta, 2008. objavljen je na DVD-u u Kanadi. Prikazan je, takođe, na završnoj večeri [[Frameline]]a, Međunarodnog LGBT filmskog festivala u San Francuscu, 29. juna, 2008. godine.

== Nagrade ==
Film je dobio nagradu publike na [[Lesbisch Schwule Filmtage Hamburg|Lezbejskim i gej filmskim danima]] u [[Hamburg]]u, 2008. godine.&lt;ref name=&quot;Globola 2008&quot;&gt;{{cite web|publisher=LSF Hamburg|url=http://www.lsf-hamburg.de/das-festival/filmpreise.html|title=Wettbewerbe und Preisträger|accessdate=31.8.2010|language=nemački|archivedate=2010-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101016072513/http://www.lsf-hamburg.de/das-festival/filmpreise.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Film je dobio i nagradu za tim za najbolji porodični film od [[Directors Guild of Canada|Udruženja reditelja Kanade]], novembra, 2008.

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{official|http://www.caprifilms.com/breakfastwithscot/index.html|Zvanični kanadski sajt}}
* {{official|http://breakfastwithscotmovie.com/|Zvanični američki sajt}}
* {{imdb title|0910847}}
* {{mojo title|breakfastwithscot}}
* [http://www.frameline.org Frameline Film Festival official site]

{{DEFAULTSORT:Breakfast With Scot}}
[[Kategorija:Filmovi 2007.]]
[[Kategorija:Kanadski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]
[[Kategorija:Filmovi temeljeni na knjigama]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>ddp3pxc2yfldaluxzc2l8nr759eel0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Location map Etiopija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>91710</id>
    <revision>
      <id>41263615</id>
      <parentid>2535895</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:22:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NordNordWest</username>
        <id>4923</id>
      </contributor>
      <comment>updated map</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="190" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1}}}
|name=Etiopija
|top = 15.3
|bottom = 2.9
|left = 32.7
|right = 48.3
|image = Ethiopia adm location map.svg
}}&lt;noinclude&gt;
{{Lokacijska karta/info}}

&lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bfk9uweldx1642wdqjo0fm9steff5ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brijanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>94377</id>
    <revision>
      <id>41263426</id>
      <parentid>41198120</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8838" xml:space="preserve">[[Datoteka:Shaving2.jpg|desno|200px]]
'''Brijanje''' je proces uklanjanja [[dlake]], najčešće sa [[brada|brade]], odnosno [[lice|lica]], ali i drugih delova tela, [[britva|britvom]], [[nož]]ićem, [[žilet]]om ([[brijač]]em) ili [[aparat za brijanje|aparatom]].

== Istorija ==
Pre pronalaska brijača, [[kosa]] se ponekad uklanjala korišćenjem dve [[ljuštura|ljušture]] [[školjke|školjki]].&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.shaving.com/history/war.asp
|title=The war against hair
|publisher=shaving.com
|accessdate=28. 06. 2009.
|archive-date=2006-10-19
|archive-url=https://web.archive.org/web/20061019123013/http://www.shaving.com/history/war.asp
|dead-url=
}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 3000 godina pne. kada su razvijeni [[alat]]i od [[bakar|bakra]], pravljeni su i bakarni brijači. Moguće da je od tog doba počelo [[estetika|estetsko]] poimanje [[higijena|higijene]], ali je moguće i da su [[stari Egipat|egipatski]] [[sveštenstvo|sveštenici]] praktikovali nešto slično pre toga. [[Aleksandar Veliki]] je tokom svoje vladavine oštro propagirao brijanje i to objašnjavao prednošću u borbi, a i verovao je da se tako postiže uredniji izgled.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.falconmotorcycles.com/blog/falcon-blog/64-razor-sudays/176-the-anti-beard-a-history-of-shaving-part-2.html
|title=The Anti-Beard: A History of Shaving ~ Part 2
|publisher=One Thousand Beards by Dr. Allan Peterkin via the Falcon Motorcycles Website
|accessdate=26. 09. 2007.}}&lt;/ref&gt;

== Postupak ==
Iako je postupak brijanja deo svakodnevnih aktivnosti, pre svega muškaraca, u moderno vreme u njemu učestvuje i [[nauka]]. Prema tvrdnji Tehnološkog centra [[kompanija|kompanije]] „[[Žilet]]“, a zasnovanoj na [[ogled]]ima, suve dlake na bradi muškarca su čvrste poput [[bakar]]nih [[žica]]. Kako bi se dlake omekšale, postoje razni postupci, ali su najjednostavniji [[umivanje]] (ili [[kupanje]]) pre brijanja ili nanošenje toplog [[peškir]]a na lice. [[Toplota]] vode topi [[loj]] koji inače stvaraju [[lojna žlezda|lojne žlezde]] u [[koža|koži]], a ukoliko ona iznosi preko 48°S uništiće i 95% [[bakterija]] koje bi nakon brijanja izazvale [[nadražaj]] kože. Dlake će onda da upiju [[voda|vodu]] i da se prošire, pa će biti i potrebno manje [[snaga|snage]] da se preseku. [[Pena za brijanje]] koja se nakon toga nanosi ima dve uloge; da podmaže odsecanje dlake i da predstavlja zaštitni sloj između oštrog [[predmet]]a i kože. Zbog toga, pena sadrži i [[deterdžent]], ali i [[ulje|ulja]]. Sredstva sa aktivnim sastojcima sadrže pozitivno [[elektricitet|naelektrisane]] [[molekula|molekule]], čija je svrha da što bolje deluju na kožu (koja je „negativno naelektrisana“), ali nije naučno dokazano da je taj kontakt dovoljno dug. Za razliku od nekada, današnji žileti se proivode sa više (i do četiri) sečiva, što jeste višestruko korisno. Naime, prvo sečivo povuče dlaku iz [[folikula|folikule]], doduše za nekoliko [[metar|nanometara]], što je dovoljno da je pripremi da je zaseče sledeće sečivo. Time se postiže da se iseku delovi dlake koji se normalno nalaze ispod kože. Prilikom brijanja, [[sila]] kojom se deluje na dlaku iznosi od pola do [[kilogram]] i po. Takva sila primenjena na samo jedno [[sečivo]] bi uzrokovala ispupčenje kože i stvaranje [[otpor]]a, ali se on smanjuje sa povećanjem broja sečiva. [[Smer]] kretanja brijača je važan radi potpunog uklanjanja dlaka. Ukoliko je smer suprotan od smera [[rast (Nevesinje)|rasta]] dlake, onda će takvo uklanjanje biti potpuno, ali će izazvati [[iritacija|iritaciju]] kože. Naime, to cima [[nerv]]ne završetke i kida dlaku koja je u neprirodnom položaju. Posledice su [[mikroskop]]ski sitni procepi u koje ulaze bakterije. Ukoliko se dlaka seče u smeru rasta, takvi negativni efekti se neće desiti, ali je za temeljno uklanjanje dlake potrebno sečivom preći bar dva puta. Brijanje inače uklanja [[kiselina|kiseli]] sloj koji prirodno odbija bakterije. Sredstva za zaštitu posle brijanja nadoknađuju taj gubitak, ali ona na bazi [[alkoholi|alkohola]] isušuju kožu, što je utoliko gore jer je već uklanjanjem kiselog sloja brijanjem omogućeno [[voda|vodi]] da lakše napusti [[ćelija (biologija)|ćelije]]. Zato sredstva za [[hidratacija|hidrataciju]] mogu da pomognu i da zamene izgubljeni zaštitni sloj dok ga koža ne stvori ponovo. Ipak, nekim muškarcima ni to nije potrebno, što zavisi od karakteristika njihove kože.&lt;ref&gt;[[Politikin zabavnik]] br. 3047. Datum: 2.7.2010. Rubrika: „Male tajne velikih majstora: Savršeno brijanje“, str. 15. Izdaje i štampa: Politika AD.&lt;/ref&gt;

== Zdravstveni aspekt ==
Sajt beautymag preporučuje brijanje makar tri puta nedeljno, ali takođe i detaljnu pripremu koja će sprečiti urasle dlake i [[upala|upale]], koja uključuje i [[piling]] lica makar dva puta nedeljno.&lt;ref&gt;[http://www.beautymag.net/lice/njega_lica/brijanje_1 beautymag: „Brijanje 1: Klasično brijanje“]; 27.9.2004.&lt;/ref&gt; Osim saveta za brijanje lica, razni sajtovi nude stručnu pomoć i prilikom brijanja drugih delova tela. Jedan od načina suzbijanja [[perut]]i, ali i [[gljiva|gljivičnih]] [[bolest|oboljenja]] kože glave je brijanje do glave. Prema medicinskom sajtu Scum Doctor.com, ovo rešenje jeste efikasno, ali bi trebalo da bude poslednje.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Scum Doctor.com: Brijanje glave i peruti |url=http://www.scumdoctor.com/Serbian/disease-prevention/skin-diseases/dandruff/Shave-Head-And-Dandruff.html |access-date=2010-11-07 |archivedate=2010-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100609153145/http://www.scumdoctor.com/Serbian/disease-prevention/skin-diseases/dandruff/Shave-Head-And-Dandruff.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Prema pisanju sajta jednog muškog magazina, moderno vreme nameće i muškarcima da briju dlake ispod pazuha i pri tome bi morali da vode računa o tome da je brijač nov i čist, da se ne briju horizontalnim potezima i nikada „na suvo“, pa čak i da u [[prehrana|ishranu]] unesu više [[vitamin C|vitamina S]].&lt;ref&gt;[http://muskimagazin.com/index.php/2010/07/02/brijanje-pazuha-saveti/ M@n magazin: „Brijanje pazuha - saveti“]; 2.7.2010.&lt;/ref&gt; Jedan od saveta za brijanje nogu je da se obavlja uveče, kako bi se koža preko noći oporavila i to u toploj prostoriji, da se ne bi naježila.&lt;ref&gt;[http://www.poslovnazena.biz/stil-zivota/devet-saveta-za-savrseno-brijanje-2-433 Poslovna žena: „Devet saveta za savršeno brijanje“]; Izvor: [[Blic]], 6.7.2007.&lt;/ref&gt; Prema sajtu magazina „[[Lepota &amp; zdravlje]]“, brijanje [[stidne dlake|stidnih dlaka]] se pretpostavlja drugim načinima uklanjanja dlaka. [[Depilacija]] tih delova tela zahteva mnogo stručnosti, a [[vosak]] može da izazove neželjene efekte. Brijanje je brže, moguće u kućnim uslovima, a može biti i [[kreativnost|kreativnije]].&lt;ref&gt;[http://www.lepotaizdravlje.rs/ljubav_i_sex/novosti/stidne_dla%C4%8Dice:_frizurice_za_cica-mace/2626 Lepota &amp; zdravlje: „Stidne dlačice: frizurice za cica-mace“]; Danica Radišić, 20.11.2009.&lt;/ref&gt; Osim saveta, postoje i tzv. „mitovi“, odnosno pogrešne predstave koje su široko prihvaćene. Jedna od njih je da brijanje čini da dlaka bude gušća i čvršća. Međutim, kada se dlaka iseče, njen vrh postaje oštar i kada izbija ostavlja utisak da je jača i oštrija nego što je bila. Kasnije, kada izraste, taj se utisak gubi.&lt;ref&gt;[http://www.stetoskop.info/Sedam-zdravstvenih-mitova-243-s7-content.htm Stetoskop.info: „Sedam zdravstevnih mitova“]; 20.1.2008.&lt;/ref&gt; Ona će brzo izrasti jer joj je koren ostao neoštećen. Dlaka neće debljati, jer raste iz svog korena koji je, kao što je rečeno, netaknut.&lt;ref&gt;[http://www.trznicentri.net/?p=226 Tržni centri.net: „Mitovi i činjenice o brijanju“]; 2008.&lt;/ref&gt; 

Brijanje može imati i [[psihologija|psihološku]] pozadinu. Osim pogrešne informisanosti, dešava se nekada da su roditelji protiv toga da suviše mlada devojčica brije noge zbog toga što im je sama ta praksa strana. Takođe, mogu imati [[strah]] od povreda ili iritacije kože ili zbog toga što postaju svesni da njihovo [[dete]] odrasta.&lt;ref&gt;[http://zivot.krstarica.com/c/tinejdzeri/slagali-ste-za-brijanje-nogu/ Krstarica - život: „Slagali ste za brijanje nogu“]; Ivana Milaković, 17.7.2008.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
Čak 90%, što bi iznosilo 94 miliona Amerikanaca starijih od 15 godina se brije, sa tim da 75% to radi svakodnevno. Mlađi muškarci, od 15 do 20 godina se briju u proseku 275 puta godišnje, da bi sa [[starost|starošću]] brijanje postalo [[frekvenca|frekventnije]], gotovo jednom dnevno za one starije od 20 godina.&lt;ref&gt;[http://www.quikshave.com/statfact.htm Quikshave.com]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Shaving}}
* [http://www.savrsenobrijanje.com/ Blog o savršenom brijanju]

[[Kategorija:Higijena]]</text>
      <sha1>duq0veta1janoo97e160yutcru0arx9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burn After Reading</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95617</id>
    <revision>
      <id>41263450</id>
      <parentid>41199112</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24554" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma     = Spaliti nakon čitanja
| naslov = Burn After Reading
| slika            = Burn_After_Reading.jpg
| slike       = 
| širina_slike   = 200px
| režija           = [[Joel i Ethan Coen|Joel Coen&lt;br /&gt;Ethan Coen]]
| producent      = Joel Coen&lt;br /&gt;Ethan Coen
| scenarij         = Joel Coen&lt;br /&gt;Ethan Coen
| narator = 
| uloge     = [[John Malkovich]]&lt;br /&gt;[[George Clooney]]&lt;br /&gt;[[Frances McDormand]]&lt;br /&gt;[[Tilda Swinton]]&lt;br /&gt;[[Brad Pitt]]
| glazba           = [[Carter Burwell]]
| fotografija        = [[Emmanuel Lubezki]]
| montaža          = [[Joel i Ethan Coen|Roderick Jaynes]]
| distributer      = Focus Features&lt;br /&gt;Working Title Films&lt;br /&gt;Alliance Films
| premijera           = [[2008]].
| trajanje         = 96 min.
| država           = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik            = [[engleski jezik|engleski]]
| budžet           = $37,000,000
| žanr             = 
| prethodi        = 
| slijedi         = 
| web stranica     = http://www.burnafterreading.com--live.com/#/home
| imdb_id          = 0887883
}}

'''''Spaliti nakon čitanja''''' (eng. ''Burn After Reading'') je crna komedija [[joel i Ethan Coen|braće Coen]] iz 2008.. U glavnim ulogama pojavljuju se [[John Malkovich]], [[George Clooney]], [[Tilda Swinton]], [[Frances McDormand]] i [[Brad Pitt]]. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u je objavljen 12. rujna 2008., a 17. listopada u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Film je 27. kolovoza 2008. premijerno prikazan na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/stories/2008/04/28/ap/entertainment/main4049219.shtml|title=Coen Brothers Film To Open This Year's Venice Film Festival|publisher=CBSnews.com|accessdate=28. IV 2008}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Osbourne Cox je analitičar [[CIA]]-e koji daje otkaz nakon što je degradiran zbog problema s pićem. Odluči napisati memoare o svojem životu u CIA-i. Njegova supruga, pedijatrica Katie Cox, želi se razvesti od Osbournea, a na savjetovanju kod odvjetnika za razvode, iskopira mnoge njegove osobne i financijske dokumente sa njegova računala na optički disk. Odvjetnikova tajnica slučajno ostavi disk u Hardbodiesu, teretani. Nakon što je njezin muž podnio papire za razvod, Katie promijeni brave kako bi ga udaljila od njihove kuće.

Zaposlenik u teretani, Chad Feldheimer, dobiva disk od čuvara teretane. Vidjevši sadržaj memoara, pretpostavi kako su to strogo povjerljive informacije i financijski podaci koji su šifrirani. Zajedno sa svojom kolegicom, zaposlenicom teretane Lindom Litzke, namjerava iskoristiti disk kako bi ucijenio Osbournea; Linda želi novac kako bi mogla platiti nekoliko plastičnih operacija. Chad se sastane s Osbourneom, koji odbije platiti i udari ga u nos. Linda zatim odluči odnijeti informacije u rusko veleposlanstvo. U veleposlanstvu predaje disk Rusima, obećavši kako će im kasnije dati još podataka. Kako Linda i Chad nemaju nemaju više informacija, odluče provaliti u Coxovu kuću.

Katie održava vezu s Harryjem Pfarrerom, zavodnikom iz Ministarstva financija, koji se useli u njenu kuću. Ali igrom slučaja on je nedavno upoznao Lindu preko interneta i počeo vezu i s njom. Chad provali u Coxovu kuću nakon što je vidio kako Harry i Katie odlaze. Međutim, Harry se vraća, pronalazi Chada, i slučajno ga ustrijeli posred lica. Linda je rekla Chadu da ne nosi nikakve identifikacijske isprave i da istrgne sve etikete s odjeće; nakon što ga Harry ugleda, pomisli kako je Chad bio špijun i riješi se tijela.

Nekoliko dana poslije, paranoičan otkako je ubio Chada, Harry napušta Coxovu kuću nakon svađe s Katie. Na odlasku uspije uhvatiti čovjeka koji ga je već neko vrijeme pratio, misleći kako radi za CIA-u ili neku drugu vladinu agenciju. Harry otkriva da čovjek radi za brakorazvodnu tvrtku koju je angažirala njegova žena koja, kako se kasnije otkriva, i sama vara Harryja. Harry ostane shrvan i ode na spoj s potresenom Lindom, koja mu se povjeri kako je njezin prijatelj Chad nestao; on joj pristane pomoći.

Sljedećeg jutra, Harry i Linda se sastaju u parku, a ona mu dadne informacije o Chadovu nestanku. Nakon što je shvatio da je Chad čovjek kojeg je ubio, postaje još paranoičniji i pobjegne u strahu, pretpostavljajući kako je i Linda špijun. Linda se zatim obrati Tedu Treffonu, upravitelju Hardbodiesa, koji je zaljubljen u nju. Vjerujući kako su Chada oteli Rusi, on pristane da potraži dodatne informacije na Osbourneovu računalu. Ali Cox, saznavši kako je Katie ispraznila bankovni račun, odluči provaliti u vlastitu kuću sa sjekirom i uzeti joj nakit. Vidjevši Teda za svojim računalom, Osbourne ga ustrijeli. Ted preživi i pobjegne iz kuće, ali Osbourne zgrabi sjekiru i ubije ga usred dana.

Film završava povratkom u sjedište CIA-e, gdje službenik i njegov direktor pokušavaju shvatiti što se dogodilo: Chad je mrtav, Ted je mrtav, Osbourne je u vegetativnom stanju nakon što ga je ustrijelio agent dok je napadao Teda, a Harry i Linda su uhićeni. Harry se pokušao ukrcati na let za [[Venezuela|Venezuelu]], a direktor ga odluči pustiti jer im je izvan jurisdikcije. Linda obeća kako će šutiti ako će joj CIA platiti plastične operacije. Zbunjeni agenti CIA-e pristanu na njene uvjete, ali shvate kako su naučili lekciju: neće ponavljati ono što se dogodilo u ovom slučaju; iako im i dalje ostaje nejasno što su to uopće naučili, ako su išta naučili.

== Glumci ==
* [[John Malkovich]] kao Osbourne Cox&lt;ref name=&quot;Cast&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.workingtitlefilms.co.uk/filmCastCrew.php?filmID=112|title=Burn After Reading Cast and crew|publisher=Workingtitle.com|accessdate=7. I 2008|archivedate=2009-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090108174820/http://www.workingtitlefilms.co.uk/filmCastCrew.php?filmID=112|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* [[Frances McDormand]] kao Linda Litzke
* [[Brad Pitt]] kao Chad Feldheimer
* [[George Clooney]] kao Harry Pfarrer
* [[Tilda Swinton]] kao Katie Cox
* [[Richard Jenkins]] kao Ted Treffon
* Elizabeth Marvel kao Sandy Pfarrer
* [[David Rasche]] kao Službenik CIA-e
* [[J. K. Simmons]] kao Direktor CIA-ina odjela
* Devin Rumer kao pratitelj
* [[Olek Krupa]] kao Krapotkin

== Produkcija ==
[[Working Title Films]] producirao je film za [[Focus Features]], koji ima prava na svjetsku distribuciju.&lt;ref name=&quot;NBC&quot;&gt;[http://www.clooneystudio.com/articles2007/production_begins_burnafterreading.html &quot;Production begins on ''Burn After Reading''.&quot;] ''NBC Universal'' press release, 2007. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt;

''Spaliti nakon čitanja'' bio je prvi film [[joel i Ethan Coen|braće Coen]] nakon ''[[Millerovo raskrižje|Millerova raskrižja]]'' na kojem nije radio snimatelj [[Roger Deakins]]. [[Emmanuel Lubezki]], snimatelj ''[[Sanjiva dolina (1999)|Sanjive doline]]'' i ''[[Djeca čovječanstva|Djece čovječanstva]]'', četiri puta nominiran za [[Oscar]], preuzeo je tu ulogu.&lt;ref name=&quot;Empire1207&quot;&gt;&quot;''Burn After Reading'': The Coens go back to their kooky roots.&quot; ''Empire'', December, 2007, pg. 30.&lt;/ref&gt; [[Mary Zophres]] bila je kostimografkinja, čime je označila osmu suradnju s Coenovima.&lt;ref name=&quot;NBC&quot; /&gt; [[Carter Burwell]], skladatelj koji je radio s braćom na prethodnih 11 filmova, skladao je glazbu za film. Burwell i Coenovi još su na početku produkcije odlučili kako će koristiti mnogo perkusijskih instrumenata, za koje su redatelji smatrali kako odražavaju uobraženost likova. Joel Coen je rekao kako su htjeli glazbu koja će biti &quot;nešto veliko i bombastično, nešto što zvuči važno, a zapravo je besmisleno.&quot;&lt;ref name=&quot;SpoutBlog&quot;&gt;Kelly, Kevin. [http://blog.spout.com/2008/09/11/the-coen-brothers-interview-burn-after-reading-toronto-2008/ &quot;The Coen Brothers, ''Burn After Reading'', Toronto 2008.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913202320/http://blog.spout.com/2008/09/11/the-coen-brothers-interview-burn-after-reading-toronto-2008/ |date=2008-09-13 }} ''[http://blog.spout.com SpoutBlog]'', September 11, 2008. Retrieved on 2008-[[September 12|09-12]].&lt;/ref&gt;

''Spaliti nakon čitanja'' bio je prvi originalni scenarij Coenovih nakon filma ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'' iz [[2001]].&lt;ref name=&quot;Times0827&quot;&gt;[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/film_reviews/article4618799.ece &quot;''Burn After Reading'' review.&quot;] ''The Times'', August 27, 2008. Retrieved on 2008-[[September 4|09-04]].&lt;/ref&gt; Ethan Coen je usporedio film s političkim romanom ''[[Advise and Consent]]'' te ga nazvao &quot;našom verzijom neke vrste Tony Scott/Jason Bourne filma, samo bez eksplozija.&quot;&lt;ref name=&quot;USA0902&quot;&gt;Wloszczyna, Susan. [http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-08-28-coen-brothers_N.htm &quot;Fall movie preview: Coens dumb it down with &lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;''Burn''&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;.&quot;] ''USA Today'', September 2, 2008. Retrieved on 2008-[[September 10|09-10]].&lt;/ref&gt; Joel Coen je rekao kako je namjeravao osmisliti špijunski film jer &quot;nikad ga prije nismo snimili&quot;,&lt;ref name=&quot;AP0828&quot;&gt;Barry, Colleen. [http://dailygleaner.canadaeast.com/liveit/article/399116 &quot;''Burn After Reading'' debuts in Venice.&quot;] ''Associated Press'', August 28, 2008. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; ali je smatrao kako je konačni rezultat bio više film o paranoičnom junaku nego špijunska priča. Dodao je kako film nije zamišljen kao komentar ili satira grada [[Washington]]a.&lt;ref name=&quot;SpoutBlog&quot; /&gt;

Dijelovi scenarija napisani su dok su braća pisali adaptaciju romana ''[[No Country for Old Men (film)|Nema zemlje za starce]]''.&lt;ref name=&quot;SpoutBlog&quot; /&gt; Coenovi u osmislili likove računajući kako će ih utjeloviti [[George Clooney]], [[Brad Pitt]], [[Frances McDormand]], [[John Malkovich]] i [[Richard Jenkins]], a scenarij je izveden iz želje Coenovih da ih uključe u &quot;zabavnu priču.&quot;&lt;ref name=&quot;LAT1121&quot;&gt;Fernandez, Jay A. [http://articles.latimes.com/2007/nov/21/entertainment/et-scriptland21 &quot;Strikers’ dilemma: to write or not.&quot;] ''Los Angeles Times'', November 21, 2007. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; Ethan Coen rekao je kako je Pittov lik djelomično inspiriran reklamom za boju za kosu koju je glumac snimio.&lt;ref name=&quot;ST1108&quot;&gt;Covert, Colin. [http://www.startribune.com/entertainment/movies/11551181.html &quot;Q&amp;A: Coens return to old 'Country.'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081010003958/http://www.startribune.com/entertainment/movies/11551181.html |date=2008-10-10 }} ''Star Tribune'', November 8, 2007. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; [[Tilda Swinton]], koja je angažirana kasnije od ostatka glumačke ekipe, bila je jedna od glavnih glumaca čiji lik nije bio napisan posebno za nju. Coenovi su imali problema s organiziranjem kalendara snimanja zbog uključenosti glumaca s A-liste.&lt;ref&gt;Morrison, Alan. [http://img517.imageshack.us/my.php?image=empire1lr4.jpg &quot;Upcoming Coens.&quot;] ''Empire'', January, 2008, pg. 183.&lt;/ref&gt;

''[[Production Weekly]]'', internetski časopis zabavne industrije, pogrešno je izvijestio u listopadu [[2006]]. kako je ''Spaliti nakon čitanja'' djelomična adaptacija ''Burn Before Reading: Presidents, CIA Directors, and Secret Intelligence'', memoara bivšeg direktora američke obavještajne agencije [[Stansfield Turner|Stansfielda Turnera]].&lt;ref&gt;[http://www.filmwad.com/clooney-ignites-coen-bros-reunion-1202-p.html &quot;Clooney ignites Coen bros. reunion.&quot;]
''[http://productionweekly.com/ Production Weekly]'', October 22, 2006. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; Iako su obje priče povezane s CIA-om i izvode naslov iz izraza za strogu povjerljivost, scenarij braće Coen nema veze s Turnerovom knjigom; bez obzira na to, glasina nije razjašnjena sve do članka u ''[[Los Angeles Times]]u'' više od godinu dana kasnije.&lt;ref name=&quot;LAT1121&quot; /&gt;

Snimanje se odvijalo oko Brooklyn Heightsa, budući da su Coenovi htjeli ostati u [[New York]]u kako bi bili sa svojim obiteljima.&lt;ref&gt;[http://www.ew.com/ew/article/0,,20035285_20035331_20041613_6,00.html Fun With George and Brad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113134914/http://www.ew.com/ew/article/0,,20035285_20035331_20041613_6,00.html |date=2012-01-13 }}, accessed June 9, 2007&lt;/ref&gt; Druge scene snimljene su u Paramusu u [[New Jersey]]ju, Okrugu Westchester u New Yorku i Washingtonu.&lt;ref name=&quot;Clooney&quot;&gt;Carpenter, Cassie. [http://www.backstage.com/bso/news_reviews/features/feature_display.jsp?vnu_content_id=1003700448 &quot;Fire and ice queen.&quot;] ''Back Stage'', 23. siječnja 2008. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; Snimanje započelo [[27. 8.|27. kolovoza]] [[2007]]., a dovršeno je [[30. 10.|30. listopada]] [[2007]].&lt;ref name=&quot;Clooney&quot;/&gt; &quot;Coenovi su vrlo ugodni: pametni, duhoviti, vrlo određeni oko toga što žele ali nikad posesivni kao što neki ljudi mogu biti&quot;, rekao je John Malkovich, kojem je ovo bio prvi film s Coenovima.&lt;ref name=&quot;Emp0208&quot;&gt;[http://img179.imageshack.us/my.php?image=empire0208xz5.jpg &quot;''Burn After Reading'': Autumn.&quot;] ''Empire'', February, 2008. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; Film je premijerno prikazan na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]], gdje je među 21 filmom ušao u natjecanje za [[Zlatni lav|Zlatnog lava]].&lt;ref name=&quot;WP0827&quot;&gt;[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/27/AR2008082701015.html &quot;Venice opens with Pitt and Clooney in madcap comedy.&quot;]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''Reuters'', August 27, 2008. Retrieved on 2008-[[September 4|09-04]].&lt;/ref&gt;

Braća Coen rekla su kako je idiotizam najvažnija tema filma; Joel je rekao kako su on i njegov brat &quot;imali veliko iskustvo pisanja uloga za idiotske likove&quot;&lt;ref name=&quot;WP0827&quot; /&gt; te opisao Clooneyjeva i Pittova lika kao &quot;sukobljavajuće idiote.&quot;&lt;ref name=&quot;ST1108&quot; /&gt; ''Spaliti nakon čitanja'' je treći film braće Coen s Clooneyjem (''[[Tko je ovdje lud?]]'' i ''[[Razvedi me, zavedi me]]''), koji je rekao kako u njihovim filmovima obično igra budalu: &quot;Snimio sam tri filma s njima i nazvali su ih idiotskom trilogijom.&quot;&lt;ref name=&quot;WP0827&quot; /&gt; Joel je nakon snimanja zadnje scene rekao, &quot;George je rekao: 'OK, odigrao sam svojeg posljednjeg idiota!' Zato mislim da više neće surađivati s nama.&quot;&lt;ref name=&quot;IndieLondon&quot;&gt;[http://www.indielondon.co.uk/Film-Review/burn-after-reading-preview &quot;Burn After Reading - Preview.&quot;] ''[http://www.indielondon.co.uk IndieLondon,]'' October, 2008. Retrieved on 2008-[[September 4|09-04]].&lt;/ref&gt; Pitt, koji u filmu glumi posebno neinteligentnog lika, komentirao je svoju ulogu riječima, &quot;Nakon što sam pročitao ulogu, za koju su rekli kako je napisana posebno za mene, nisam bio siguran trebam li biti polaskan ili uvrijeđen.&quot;&lt;ref name=&quot;WP0827&quot; /&gt; Pitt je dodao kako je nakon čitanja scenarija rekao Coenovima da ne želi ulogu jer je lik takav idiot: &quot;Nastala je stanka i Joel je rekao... 'Bit ćeš dobar.'&quot;&lt;ref name=&quot;Empire1207&quot; /&gt;

Nakon jesenske pretpremijere, ''[[Entertainment Weekly]]'' je napisao kako John Malkovich &quot;s lakoćom izaziva najviše smijeha&quot;&lt;ref name=&quot;EW Fall Preview&quot;&gt;Karger, Dave. &quot;Fall Movie Summer Preview, September: Burn After Reading.&quot; ''Entertainment Weekly'', Iss. #1007/1008, August 22/29, 2008, pg. 47.&lt;/ref&gt; među glumačkom postavom kao psovački nastrojen bivši dužnosnik CIA-e. Prva scena u kojoj je Malkovich nastupio bio je telefonski poziv tijekom kojeg on nekoliko puta opsuje Bradu Pittu i Frances McDormand. Ali Malkovich nije mogao biti u tonskom studiju za snimanje poziva jer je imao probu kazališnog komada, pa je izgovorio rečenice iz svog stana u [[Pariz]]u. &quot;Bilo je jako kasno i ja sam vrištao koliko su mi to pluća dopuštala. Bog zna što su susjedi mislili&quot;, komentirao je glumac.&lt;ref name=&quot;EW Fall Preview&quot; /&gt; Tilda Swinton glumi Malkovichevu ženu koja se upušta u vezu s Georgeom Clooneyjem, iako se dvoje junaka ne slažu najbolje. Clooneyjevi i Swintonini likovi bili su u neprijateljskim odnosima i u njihovom prethodnom zajedničkom filmu, ''[[Michael Clayton (2007)|Michael Clayton]]'', što je nagnalo Clooneyja da na kraju snimanja kaže Swinton, &quot;Možda jednog dana snimimo zajednički film u kojem ćemo jedno drugom reći nešto lijepo.&quot;&lt;ref name=&quot;EW Fall Preview&quot; /&gt; &quot;Vrlo sam sretna što vičem na njega. To je vrlo zabavno&quot;, komentirala je Swinton dinamiku filma.&lt;ref name=&quot;Clooney&quot; /&gt;

Joel Coen je rekao kako je stroj koji je konstruirao lik Georgea Clooneyja inspiriran strojem koji je jednom vidio u rekviziterskoj zgradi, te jednim drugim kojeg je vidio u Muzeju seksa u New Yorku.&lt;ref name=&quot;SpoutBlog&quot; /&gt;

== Reakcije ==
=== Kritike ===
Recenzije za ''Spaliti nakon čitanja'' bile su općenito pozitivne. Prema podacima od [[15. 9.|15. rujna]] [[2008]]., film na [[Rotten Tomatoes]]u ima 79 posto pozitivnih recenzija od njih 147 ukupno.&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/burn_after_reading/ &quot;''Burn After Reading'' (2008).&quot;] ''Rotten Tomatoes''. Retrieved on 2008-[[September 20|09-20]].&lt;/ref&gt; Film je prošao najgore kod elitnih kritičara, uz rezultat od 56 posto na temelju 36 recenzija.&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/burn_after_reading/?critic=creamcrop &quot;''Burn After Reading'' (2008) - &lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;Top Critics.&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;&quot;] ''Rotten Tomatoes''. Retrieved on 2008-[[September 15|09-15]].&lt;/ref&gt; ''[[The Times]]'', koji je filmu dao četiri od pet zvjezdica, usporedio ga je s filmovima Coenovih ''[[Raising Arizona|Arizona Junior]]'' i ''[[Fargo (film)|Fargo]]'' u smislu njegova &quot;divljeg ukusa za kreativno nasilje i pomalo podrugljivog detaljnog oka.&quot;&lt;ref name=&quot;Times0827&quot; /&gt; Recenzija kaže kako je posvećenost detalju tako nepogrešiva da &quot;Coenovi čak mogu izazvati smijeh i dobro postavljenom fotografijom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]&quot;,&lt;ref name=&quot;Times0827&quot; /&gt; a komplimentirana je i glazba [[Carter Burwell|Cartera Burwella]], koja je opisana kao &quot;najparanoičnija filmska glazba od neurotičnog soundtracka [[Quincy Jones|Quincyja Jonesa]] za film ''[[The Anderson Tapes]]''.&quot;&lt;ref name=&quot;Times0827&quot; /&gt; [[Andrew Pulver]], filmski kritičar ''[[The Guradian]]a'' nazvao je film &quot;pomno osmišljenom, glatko vođenom špijunskom komedijom koja ne može biti u većem kontrastu s posljednjim filmom braće Coen, krvavim, jezivim ''[[No Country for Old Men (film)|Nema zemlje za starce]]''.&quot;&lt;ref name=&quot;Guard0827&quot;&gt;Pulver, Andrew. [http://www.guardian.co.uk/film/2008/aug/27/venicefilmfestival.coenbrothers1 &quot;A tightly wound triumph.&quot;] ''The Guardian'', August 27, 2008. Retrieved on 2008-[[September 4|09-04]].&lt;/ref&gt; Pulver, koji je također ocijenio film s četiri od pet zvjezdica, rekao je kako je film &quot;vjerojatno najsretnija avantura Coenovih sa zahtjevima hollywoodske A-liste.&quot;&lt;ref name=&quot;Guard0827&quot; /&gt; Pulver je rekao kako je Brad Pitt smiješniji nego ikad, a u usporedbi s drugim filmovima Coenovih, ''Spaliti nakon čitanja'' najviše podsjeća na ''[[Razvedi me, zavedi me]]''.&lt;ref name=&quot;Guard0827&quot; /&gt; Kritičar ''[[The Hollwood Reporter]]a'' [[Kirk Honeycutt]] komplimentirao je glumcima na njihovim komičnim izvedbama i napisao kako su braća Coen &quot;uzeli neke od najboljih i najskupljih filmskih glumaca i ubacili ih u [[Looney Tunes]] uloge u trileru.&quot;&lt;ref name=&quot;Honeycutt&quot;&gt;Honeycutt, Kirk. [https://web.archive.org/web/20080901093454/http://www.hollywoodreporter.com/hr/awards_festivals/fest_reviews/article_display.jsp?JSESSIONID=nhdpL1VLywL5kZQyH8PWPZmfJ5TM1KD0KTpJg8fzwnm0mBpTLvJF!329093835&amp;&amp;rid=11547 &quot;Film Review: Burn After Reading.&quot;] ''The Hollywood Reporter'', August 27, 2008. Retrieved on 2008-[[9. 9.|09-09]].&lt;/ref&gt; Honeycutt je dodao da &quot;treba vremena da se prilagodite ritmu i subverzivnom humoru filma jer je zaista anti-špijunski triler u kojem ništa nija na kocki, nitko ne nastupa inteligentno i sve završava loše.&quot;&lt;ref name=&quot;Honeycutt&quot; /&gt;

[[Todd McCarthy]] iz časopisa ''[[Variety]]'' napisao je iznimno negativnu recenziju filma, za koji je rekao kako &quot;pokušava spariti seksualnu farsu sa satirom paranoičnog političkog trilera, uz nezgrapni ishod.&quot;&lt;ref name=&quot;Variety0827&quot;&gt;McCarthy, Todd. [http://www.variety.com/review/VE1117938083.html?categoryid=31&amp;cs=1 &quot;''Burn After Reading'' Review.&quot;] ''Variety'', August 27, 2008. Retrieved on 2008-[[September 4|09-04]].&lt;/ref&gt; McCarthy je rekao kako je talentirana glumačka postava bila prisiljena glumiti likove iz crtanih filmova, opisavši glazbu Cartera Burwella &quot;neobično nadutom&quot;.&lt;ref name=&quot;Variety0827&quot; /&gt; Kritičar ''[[Time (časopis)|Timea]]'' [[Richard Corliss]] rekao je kako nije shvatio što su braća Coen namjeravali postići filmom, a nakon opisa radnje, piše, &quot;Imam neugodan osjećaj da sam ''Spaliti nakon čitanja'' učinio zabavnijim nego što on doista jest. Ledena neosjetljivost filma, njegov odmak od spletki, ostavili su me hladnog i zbunjenog.&quot;&lt;ref name=&quot;Time0831&quot;&gt;Richard Corliss. [http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1837730,00.html &quot;Baffled by ''Burn After Reading''.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081123084218/http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1837730,00.html |date=2008-11-23 }} ''Time'', August 31, 2008. Retrieved on [[September 4|09-04]].&lt;/ref&gt; Corliss je komplimentirao Richardu Jenkinsu i J.K. Simmonsu za njihove kratke sporedne uloge.&lt;ref name=&quot;Time0831&quot; /&gt; [[David Denby]] iz ''[[The New Yorker]]a'' rekao je kako film ima nekoliko smiješnih scena, ali su one &quot;ugušene budalastom radnjom koja je tako blijeda i neduhovita da zamrzava vaš odgovor nakon nekih četrdeset i pet minuta.&quot;&lt;ref name=&quot;NYorker&quot;&gt;Denby, David. [http://www.newyorker.com/arts/critics/cinema/2008/09/15/080915crci_cinema_denby &quot;Storm Warnings: &lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;''Burn After Reading''&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt; and &lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;''Trouble the Water&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;''.&quot;] ''The New Yorker'', September 15, 2008. Retrieved on 2008-[[September 9|09-09]].&lt;/ref&gt; Denby je kritizirao i obrazac nasilja u filmu, u kojem nevini ljudi umiru brzo, a krivci prolaze nekažnjeni. &quot;Ti ljudi ne znače mnogo braći Coen; teško da je iznenađenje da i nama ne znače mnogo. (...) Čak i crna komedija zahtijeva da filmaši vole nekoga, a okrutnosti izvrgnute ruglu u ''Spaliti nakon čitanja'' ispadaju kao neizlječivi slučaj mizantropije.&quot;&lt;ref name=&quot;NYorker&quot; /&gt;

[[Leah Rozen]], iz časopisa ''[[People]]'', rekla je kako se &quot;neumoljiva glupost i tupavo ponašanje likova isprva čini zabavnim, ali s vremenom dosadi.&quot;&lt;ref name=&quot;PeopleMag&quot; &gt;Rozen, Leah. &quot;''Burn After Reading''.&quot; ''People'', Vol. 70, No. 12, September 22, 2008, pg. 34.&lt;/ref&gt; No, Rozen je dodala kako su izvedbe faktori iskupljenja, pogotovo Pittova, kojeg je opisala kako se ističe i &quot;u isto vrijeme uspijeva biti nepatvoren i iznijansiran.&quot;&lt;ref name=&quot;PeopleMag&quot; /&gt;

=== Box office ===
Film je tijekom prvog vikenda prikazivanja zaradio 19,1 milijuna dolara u 2,651 kinu u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]], čime je zasjeo na prvu poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=weekend&amp;id=burnafterreading.htm |title=Burn After Reading (2008) - Weekend Box Office Results |accessdate = 26. 09. 2008. |publisher=Box Office Mojo}}&lt;/ref&gt; Prema podacima od [[23. 10.|23. listopada]] [[2008]]., na sjevernoameričkom je tržištu zaradio 57,529,344 dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=burnafterreading.htm |title=Burn After Reading (2008) |accessdate = 26. 09. 2008. |publisher=Box Office Mojo}}&lt;/ref&gt;

== Kućna izdanja ==
[[DVD]] i [[Blu-ray]] izdanja ''Spaliti nakon čitanja'' trebala bi biti objavljena [[23. 12.|23. prosinca]] [[2008]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dvdtown.com/news/burn-after-reading-on-dvd--blu-ray/6068 |access-date=2010-11-21 |archivedate=2008-12-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205172357/http://www.dvdtown.com/news/burn-after-reading-on-dvd--blu-ray/6068 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.burnafterreading.com--live.com/#/home Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907081110/http://www.burnafterreading.com--live.com/#/home |date=2008-09-07 }}
* {{imdb naslov|id=0887883|naslov=Spaliti nakon čitanja}}
* {{mojo title|id=burnafterreading|title=Spaliti nakon čitanja}}
* [http://www.rottentomatoes.com/m/burn_after_reading/ ''Spaliti nakon čitanja''] na Rotten Tomatoesu

{{Filmovi Braće Coen}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Crnohumorni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 2008.]]
[[Kategorija:Filmovi braće Coen]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>5zb5fecfhy5o8v9r81fg21othy9uycr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carica Jingū</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99056</id>
    <revision>
      <id>41263557</id>
      <parentid>40926046</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:33:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2325" xml:space="preserve">{{Infokutija kraljevska krv
|ime=Carica Jingū&lt;br /&gt;神功皇后
|datum_rođenja=170
|slika = Kaiserin_Jingū.jpg
|datum_smrti={{death year and age|269|170}}
|supružnik=[[Car Chūai]]
|potomstvo=[[Car Ōjin]]
|posthumno_ime=気長足姫尊
|sukcesija1=Carica-supruga Japana
|vladavina1=193-200
|sukcesija=Carica regentica Japana
|vladavina=201-269
}}
{{nihongo|'''Carica Jingū'''|神功天皇|''Jingū tennō''}}, također poznata i kao {{nihongo|'''Carica-supruga Jingū'''|神功皇后|''Jingū-kōgō''}}, (cca. 169 - 269) bila je legendarna japanska carica. Bila je supruga [[car Chūai|cara Chuaija]], ali je također služila kao regentica od muževe smrti 201. sve dok njen sin [[car Ōjin]] nije stupio na prijestolje 269.&lt;ref&gt;Titsingh, Isaac. (1834). ''Annales des empereurs du japon'', p. 15-18; Varley, Paul. (1980). ''Jinnō Shōtōki,'' pp. 101-103.&lt;/ref&gt; Sve do [[Meiji period]]a Jingū se smatrala 15. [[Carevi Japana|carskim vladarom]] [[Japan]]a, prema tradicionalnom popisu;&lt;ref&gt;Titsingh, p. 15.&lt;/ref&gt; međutim, ponovna procjena historijskih zapisa je učinila da se njeno ime izbriše sa popisu i danas se njen sin car Ōjin smatra 15. suverenom.

Uz njeno ime se vezuje legenda o japanskom pohodu na &quot;obećanu zemlju&quot; preko mora, za koju se tradicionalno smatralo da predstavlja [[Koreja|Koreju]]. Većina historičara je te navode odbacila kao mit. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* Bank of Japan: [http://www.imes.boj.or.jp/cm/english_htmls/history_18sub.htm ...Click link for image of Empress Jingū on bank note (1883)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214195526/http://www.imes.boj.or.jp/cm/english_htmls/history_18sub.htm |date=2007-12-14 }}
* Stamp library: [http://www.sandafayre.com/Gallery/stamp_2330.htm ...Click link for image of Empress Jingū on 10-yen violet postage stamp (1924)]
* Stamp library: [http://www.sandafayre.com/Gallery/stamp_2341.htm ...Click link for image of Empress Jingū on 10-yen green postage stamp (1924)]

{{start box}}
{{s-reg}}
{{succession box | title=[[Popis japanskih monarha|Carica Japana]] | before=[[Car Chūai]] | after=[[Car Ōjin]] | years=209-269&lt;br /&gt;''(tradicionalni datumi)''}}
{{end box}}

{{Carevi Japana}}

{{DEFAULTSORT:Jingu}}
{{Commonscat|Empress Jingū}}

[[Kategorija:Japanski carevi|J]]
[[Kategorija:3. vijek]]</text>
      <sha1>icbfphdm2bu43xiyzp2pneg49wvnb7h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bubonska kuga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100673</id>
    <revision>
      <id>41263431</id>
      <parentid>41198719</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:17:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17808" xml:space="preserve">{{Infobox Bolest
| name            = Bubonska kuga
| image           = Plague_-buboes.jpg
| caption         = Otečene [[limfna žlezda|limfne žlezde]] obolele osobe
| field           = [[Infektologija|Infektivne bolesti]]
| symptoms        = [[Groznica]], [[glavobolja]], povraćanje, otekli [[limfni čvorovi]]&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref name=CDC2012Sym/&gt;
| complications   = 
| onset           = 1–7 dana nakon izlaganja&lt;ref name=WHO2014/&gt;
| duration        = 
| causes          = ''[[Yersinia pestis]]'' koje šire [[buva|buve]]&lt;ref name=WHO2014/&gt;
| risks           = 
| diagnosis       = Nalaženje bakterija u krvi, [[Ispljuvak|ispljuvku]], ili limfnim čvorovima&lt;ref name=WHO2014/&gt;
| differential    = 
| prevention      = 
| treatment       = Antibiotici kao što su [[streptomicin]], [[gentamicin]], ili [[doksiciklin]]&lt;ref name=Lancet2007/&gt;&lt;ref name=CDC2012Tx/&gt;
| medication      = 
| prognosis       = 
| frequency       = 650 slučajeva godišnje&lt;ref name=WHO2014/&gt;
| deaths          = 10% mortaliteta sa tretmanom&lt;ref name=Lancet2007/&gt;
| ICD10           = {{ICD10|A|20|0|a|00}}
| ICD9            = {{ICD9|020.0}}
| DiseasesDB      = 14226
| eMedicineSubj   =
| eMedicineTopic  =
| MeshName        =
| MeshNumber      = D010930
| MedlinePlus     = 000596
}}
&lt;!-- Definition and symptoms --&gt;
'''Bubonska kuga''' je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik [[Kuga|kuge]]. Izaziva je [[bakterija]] [[Yersinia pestis]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Izraz ''bubonska'' dolazi od reči bubon, naziv za otečenu žlezdu, a odnosi se na jedan od njenih najpoznatijih siptoma, otečene [[Limfna žlezda|limfne žlezde]] ispod [[pazuh]]a. Ukoliko se bubonska kuga ne leči, izaziva smrt dve trećine svih pacijenata u roku od dva do šest dana od izbijanja simptoma. Nakon jednog do sedam dana od izlaganja bakteriji razvijaju se simptomi nalik [[grip]]u.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Ovi simptomi obuhvataju groznicu, [[glavobolja|glavobolju]], i povraćanje.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Natekli i bolni [[limfni čvorovi]] javljaju se u oblasti najbližoj mestu gde je bakterija prošla kroz kožu.&lt;ref name=CDC2012Sym&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/plague/symptoms/index.html |title=Plague Symptoms |date=13. Jun 2012 |accessdate=21. 8. 2015 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150819134608/http://www.cdc.gov/plague/symptoms/index.html |archivedate=19. 8. 2015 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Ponekad, otekli limfni čvorovi pucaju.&lt;ref name=WHO2014/&gt;

&lt;!-- Cause and diagnosis--&gt;
Tri tipa kuge su rezultat načina infekcije: bubonska kuga, [[septicemic plague|septikemijska kuga]], i [[pneumonic plague|pneumonična kuga]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Bubonska kuga se uglavnom širi putem inficiranih [[buva]] sa malih [[životinje|životinja]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Ona isto tako može da bude rezultat izlaganja telesnim tečnostima mrtve životinje zaražene kugom.&lt;ref name=CDC2012Tran&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/plague/transmission/index.html |title=Plague Ecology and Transmission |date=13. Jun 2012 |accessdate=21. 8. 2015 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150822100946/http://www.cdc.gov/plague/transmission/index.html |archivedate=22. 8. 2015 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; U bubonskoj formi kuge, bakterija ulazi kroz kožu putem buvljeg ujeda i putuje preko [[limfni sistem|limfnih sudova]] do [[limfni čvorovi|limfnih čvorova]], uzrokujući oticanje.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Dijagnoza se uspostavlja nalaženjem bakterije u krvi, [[ispljuvak|ispljuvku]], ili tečnosti iz limfnih čvorova.&lt;ref name=WHO2014/&gt;

&lt;!-- Prevention, treatment, and epidemiology --&gt;
Prevencija se ostvaruje putem mera javnog zdravlja kao što je nedolaženje u kontakt sa mrtvim životinjama u oblastima gde je kuga česta pojava.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Utvrđeno je da [[vakcina|vakcine]] nisu od velike koristi u prevenciji kuge.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Nekoliko [[antibiotik]]a je efektivno za tretman, uključujuči [[streptomicin]], [[gentamicin]], i [[doksiciklin]].&lt;ref name=Lancet2007&gt;{{cite journal|vauthors=Prentice MB, Rahalison L |title=Plague |journal=Lancet |volume=369 |issue=9568 |year=2007 |pmid=17416264 |doi=10.1016/S0140-6736(07)60566-2 |url=|pages=1196–207}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CDC2012Tx&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/plague/healthcare/clinicians.html |title=Plague Resources for Clinicians |date=13. Jun 2012 |accessdate=21. 8. 2015 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150821214546/http://www.cdc.gov/plague/healthcare/clinicians.html |archivedate=21. 8. 2015 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Bez tretmana, kuga dovodi do smrti od 30% do 90% zaraženih osoba.&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref name=Lancet2007/&gt; Smrt, ako do nje dođe, tipično se javlja u toku deset dana.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Keyes|first=Daniel C.|title=Medical response to terrorism : preparedness and clinical practice|year=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|location=Philadelphia [u.a.]|isbn=9780781749862|url=https://books.google.com/books?id=y4uCV4Gm82YC&amp;pg=PA74|df=dmy-all|pages=74}}&lt;/ref&gt; Sa tretmanom rizik od smrti je oko 10%.&lt;ref name=Lancet2007/&gt; Globalno se javi oko 650 dokumentovanih slučaja godišnje, što rezultira u ~120 smrtnih slučajeva.&lt;ref name=WHO2014/&gt; U 21. veku, ova bolest se najčešće javlja u Africi.&lt;ref name=WHO2014&gt;{{cite web|last=Organization|first=World Health|title=Plague Fact sheet N°267|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs267/en/|accessdate=10. 5. 2015|date=novembar 2014|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150424065540/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs267/en/|archivedate=24. 4. 2015|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- History, society and culture --&gt;
Smatra se da je kuga uzročnik [[Crna smrt|crne smrti]] koja je Black Death migration|prošla kroz Aziju, Evropu i Afriku u [[14. vek]]u izazvala [[smrt]] oko 50 miliona ljudi,&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.channel4.com/history/microsites/H/history/a-b/blackdeath.html |title=Channel 4—History—The Black Death |publisher=Channel4.com |date=|accessdate=3. 11. 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080709074635/http://www.channel4.com/history/microsites/H/history/a-b/blackdeath.html |archivedate=9. 7. 2008 |url-status=dead |df=dmy}}&lt;/ref&gt; što je 30%-60% od ukupnog broja stanovnika [[Evropa|Evrope]] tog perioda.&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref name=CDC2012Hx/&gt; Pošto je kuga usmrtila tako veliki deo radne populacije, plate su porasle usled velike potražnje za radnom snagom.&lt;ref name=CDC2012Hx/&gt; Neki istoričari vide ovaj događaj kao prekretnu tačku u evropskom ekonomskom razvoju.&lt;ref name=CDC2012Hx&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/plague/history/index.html |title=Plague History |date=13. Jun 2012 |accessdate=21. 8. 2015 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150821062557/http://www.cdc.gov/plague/history/index.html |archivedate=21. 8. 2015 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Termin ''bubonska'' je izveden iz grčke reči [[wikt:βουβών|βουβών]], sa značenjem „prepona”.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=LeRoux |first=Neil |year=2007|title=Martin Luther As Comforter: Writings on Death Volume 133 of Studies in the History of Christian Traditions |url=https://books.google.com/books?id=HJK9MucO298C&amp;pg=PA247 |location= |publisher=BRILL |isbn=9789004158801 |df=dmy-all |pages=247}}&lt;/ref&gt; Termini „[[buboni]]” se isto tako koristi za otekle limfne čvorove.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Edman|first=Bruce F. Eldridge, John D.|title=Medical Entomology a Textbook on Public Health and Veterinary Problems Caused by Arthropods|year=2004|publisher=Springer Netherlands|location=Dordrecht|isbn=9789400710092|edition=Rev..|url=https://books.google.com/books?id=61vuCAAAQBAJ&amp;pg=PA390|df=dmy-all|pages=390}}&lt;/ref&gt;

== Znaci i simptomi ==
[[Datoteka:Acral necrosis due to bubonic plague.jpg|mini|[Nekroza]] nosa, usana, i prstiju i rezidualne [[Modrica|modrice]] na podlaktice obe ruke kod osobe koja se oporavlja od bubonske kuge koja se proširila na krv i pluća. U jednom trenutku, celo telo pacijenta je bilo pokriveno modricama.]]

Najpoznatiji simptom bubonske kuge je jedan ili više inficiranih, uvećanih i bolnih limfnih čvorova, poznatih kao [[buboni]]. Nakon prenosa putem ugriza zaražene buve, bakterije vrste ''Y. pestis'' se lokalizuju u otečenim [[limfni čvorovi|limfnim nodovima]], gde počinju da kolonizuju i da se reprodukuju. Buboni asocirani sa bubonskom kugom su obično prisutni ispod pazuha, gornjem femoralnom, preponskom i vratnom području. [[Gangrena]] ekstremiteta (i.e., prstiju na rukama i nogama, usni i nosa) je još jedan čest simptom.

Usled njenog moda prenosa baziranog na ujedu buve, bubonska kuga je često prvi od progresivne serije bolesti. Simptomi bubonske kuge se naglo pojavljuju nekoliko dana nakon izlaganja bakteriji. Simptomi obuhvataju:
{{div col}}
* [[Groznica]]
* Opšte loše osećanje ([[slabost]])
* Visoka temperatura &gt;39 °C
* Grčevi mišića&lt;ref&gt;{{cite web|title=Symptoms of Plague |website=Brief Overview of Plague |series=iTriage |url=https://www.itriagehealth.com/conditions/plague-bubonic-plague-bacteria-yersinia-infection-580 |publisher=Healthagen, LLC |accessdate=26. 11. 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160204111725/https://www.itriagehealth.com/conditions/plague-bubonic-plague-bacteria-yersinia-infection-580 |archivedate=4. 2. 2016 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* [[Epileptički napad]]i
* Glatko, bolno oticanje limfnih žlezda u vidu bubona, obično u regionima preponama, ali se može pojaviti pod pazuhom ili na vratu, najčešće u blizini mesta inicijalne infekcije (ujeda ili ogrebotina)
* Bol se može javiti na delu tela pre pojave otoka
* Gangrena ekstremiteta kao što su prsti nogu i ruku, usana i vrha nosa.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid=10807389 | volume=283 | issue=17 | title=Plague as a biological weapon: medical and public health management. Working Group on Civilian Biodefense |date=maj 2000 |vauthors=Inglesby TV, Dennis DT, Henderson DA | journal=JAMA | doi=10.1001/jama.283.17.2281|display-authors=etal|pages=2281–90}}&lt;/ref&gt;
{{div col end}}

Drugi simptomi obuhvataju teško disanje, neprestano povraćanje krvi ([[hematemeza]]), bol u udovima, kašalj, ekstremni bol uzrokovan raspadanjem ili dekompozicijom kože dok je osoba još živa. Dodatni simptomi su ekstremni umor, gastrointestinalni problemi, lentikule (crne tačke rasute po telu), delirijum i [[koma]].

== Dijagnoza ==
Neophodno je laboratorijsko testiranje da bi se uspostavila [[dijagnostika|dijagnoza]] i potvrdila kuga. Idealno, potvrđivanje se vrši putem identifikacije ''Y. pestis'' kulture iz pacijentovog uzroka. Potvrđivanje infekcije se može obaviti ispitivanjem [[krvni serum|seruma]] uzetog tokom ranih i kasnih stupnjeva [[infekcija|infekcije]]. Da bi se brzo testiralo za prisustvo ''Y. pestis'' [[antigen]]a kod pacijenata, brzi testovi u vidu mernog štapića su razvijeni za terensku upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://allcountries.org/health/plague.html |title=Plague, Laboratory testing |website=Health Topics A to Z |accessdate=23. 10. 2010 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101117165624/http://www.allcountries.org/health/plague.html |archivedate=17. 11. 2010 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;

Uzorici uzeti za testiranje obuhvataju:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/plague/diagnosis-treatment/drc-20351297|title=Plague – Diagnosis and treatment – Mayo Clinic|website=www.mayoclinic.org|language=en|accessdate=1. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; otekle limfne čvorove karakteristične za bubonsku kugu, pri čemu se uzorci uzimaju iz njih iglom, krv, i plućne uzorke.

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Edman|first=Bruce F. Eldridge, John D.|title=Medical Entomology a Textbook on Public Health and Veterinary Problems Caused by Arthropods|year=2004|publisher=Springer Netherlands|location=Dordrecht|isbn=9789400710092|edition=Rev..|url=https://books.google.com/books?id=61vuCAAAQBAJ&amp;pg=PA390|df=dmy-all|pages=390}}
* {{Cite book |ref=harv |last=LeRoux |first=Neil |year=2007 |title=Martin Luther As Comforter: Writings on Death Volume 133 of Studies in the History of Christian Traditions |url=https://books.google.com/books?id=HJK9MucO298C&amp;pg=PA247 |location= |publisher=BRILL |isbn=9789004158801 |df=dmy-all |pages=247 }}
* {{Cite book|ref=harv|last=Keyes|first=Daniel C.|title=Medical response to terrorism : preparedness and clinical practice|year=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|location=Philadelphia [u.a.]|isbn=9780781749862|url=https://books.google.com/books?id=y4uCV4Gm82YC&amp;pg=PA74|df=dmy-all|pages=74}}
* {{Cite book | ref = harv | last =Echenberg | first = Myron J.
| title = Plague Ports: The Global Urban Impact of Bubonic Plague, 1894–1901 | year =2007 | publisher =New York University Press| location = New York, NY|isbn=978-0-8147-2232-9
| oclc = 70292105}}
* Little, Lester K. &quot;Life and Afterlife of the First Plague Pandemic.&quot; In: Little, Lester K. editor. (2007), ''Plague and the End of Antiquity: The Pandemic of 541–750''. {{page1|location=|publisher=Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0-521-71897-4|pages=}} (paperback).
* McCormick, Michael &quot;Toward a Molecular History of the Justinian Pandemic.&quot; In: Little, Lester K. editor. (2007), ''Plague and the End of Antiquity: The Pandemic of 541–750''. {{page1|location=|publisher=Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0-521-71897-4|pages=}} (paperback).
* [http://news.discovery.com/human/black-death-plague-china.html &quot;Bubonic Plague Originated in China&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120906022549/http://news.discovery.com/human/black-death-plague-china.html |date=2012-09-06 }}, Discovery News,1 November 2010. Pristupljeno 6 December 2011.
* [https://web.archive.org/web/20120514005707/http://www.hawaiiforvisitors.com/oahu/events/chinatown-honolulu-fire.htm &quot;Bubonic Plague Fire Destroyed Honolulu's Chinatown&quot;] Hawaii for Visitors. Pristupljeno 6 December 2011.
* [http://the.honoluluadvertiser.com/150/sesq2plagueandfire &quot;Bubonic Plague and the Chinatown Fire] Honolulu Advertiser, 7 July 2005. Pristupljeno 6 December 2011.
* {{Cite book | ref = harv | last =Alexander | first = John T.
| title = Bubonic Plague in Early Modern Russia: Public Health and Urban Disaster | year =2003 | publisher =Oxford University Press| location = Oxford, UK; New York, NY|isbn=978-0-19-515818-2
| oclc = 50253204}}
* {{Cite book | ref = harv | last = Carol | first = Benedict | title = Bubonic Plague in Nineteenth-Century China | url = https://archive.org/details/bubonicplagueinn00bene | year = 1996 | publisher = Stanford University Press | location = Stanford, CA | isbn = 978-0-8047-2661-0 | oclc = 34191853 }}
* {{Cite book | ref = harv | last = Biddle | first = Wayne | title = A Field Guide to Germs | url = https://archive.org/details/fieldguidetogerm0000bidd | year = 2002 | edition = 2nd Anchor Books | publisher = Anchor Books | location = New York | isbn = 978-1-4000-3051-4 | oclc = 50154403 }}
* {{Cite book | ref = harv | last =Little | first = Lester K.
| title = Plague and the End of Antiquity: The Pandemic of 541–750 | year =2007 | publisher =Cambridge University Press| location = New York, NY|isbn=978-0-521-84639-4
| oclc = 65361042}}
* {{Cite book | ref = harv | last = Rosen | first = William | title = Justinian's Flea: Plague, Empire and the Birth of Europe | url = https://archive.org/details/justiniansfleapl00rose | year = 2007 | publisher = Viking Penguin | location = London, England | isbn = 978-0-670-03855-8 | oclc =  }}
* {{Cite book | ref = harv | last = Scott | first = Susan, and C. J. Duncan | title = Biology of Plagues: Evidence from Historical Populations | url = https://archive.org/details/biologyofplagues0000scot | year = 2001 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge, UK; New York, NY | isbn = 978-0-521-80150-8 | oclc = 44811929 }}
* {{Cite book | ref = harv | last =Batten-Hill | first = David
| title = This Son of York | year =2011 | publisher = David Batten-Hill
| location = Kendal, England|isbn=978-1-78176-094-9
| oclc = http://www.tsoy.co.uk}}
* {{cite journal| last = Bartelloni| first = Peter J.| last2 = Marshall Jr| first2 = John D, Jr.| last3 = Cavanaugh| first3 = Dan C.| year = 1973| title = Clinical and serological responses to plague vaccine U.S.P| journal = Military Medicine| volume = 138| issue = 11| pmid = 4201988| url = http://handle.dtic.mil/100.2/AD770397| accessdate = 18. 1. 2011| pages = 720—722}}{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza|date=04. 2019. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}
* {{cite journal|last=Burmeister | first = R. W. | last2=Tigertt | first2 = W. D. | last3=Overholt| first3 = Edwin L.|year=1962| title = Laboratory-acquired pneumonic plague| journal = Annals of Internal Medicine| volume = 56 | issue = 5| pmid = 13874924 | doi = 10.7326/0003-4819-56-5-789 |pages=789—800}}
* {{cite journal|last=Cavanaugh | first = Dan C.| last2=Elisberg| first2 = BL|year=1974 | last3=Llewellyn | first3 = CH | last4=Marshall | first4 = JD | last5=Rust | first5 = JH | last6=Williams | first6 = JE | last7=Meyer | first7 = KF| title = Plague immunization. V. Indirect evidence for the efficacy of plague vaccine| journal = Journal of Infectious Diseases | volume = 129| issue = supplement|pages=S37—S40| pmid = 4596518 | doi = 10.1093/infdis/129.Supplement_1.S37}}
* {{cite journal|doi=10.1086/428617 | last=Kool| first = J. L.|year=2005| title = Risk of Person-to-Person Transmission of Pneumonic Plague| journal = Clinical Infectious Diseases| volume = 40| issue = 8| pmid = 15791518| url = | accessdate=1. 7. 2018|pages=1166—1172}}
{{Refend}}

{{Commonscat|Black Death}}
{{authority control}}
{{Medicinsko upozorenje}}
[[Kategorija:Infektivne bolesti]]</text>
      <sha1>b44gzykdevbo2igx51x1l17ildsfoqw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Born to Make You Happy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101982</id>
    <revision>
      <id>41263399</id>
      <parentid>41107300</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:22:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9288" xml:space="preserve">{{Singl (HR)
|ime_singla     = Born to Make You Happy
|slika          = 
|ime_glazbenika = [[Britney Spears]]
|s_albuma       = [[...Baby One More Time]]
|
|format         = CD, digitalni download
|objavljeno     = [[27. 11.|27. studenog]] [[1999|1999.]]
|snimanje       = 1998.
|žanr           = [[pop]]
|trajanje       = 4:05
|izdavač        = [[Jive Records|Jive]]
|tekstopisac    = Andreas Carlsson, Kristian Lundin
|producent      = Kristian Lundin
|singl_prije    = [[(You Drive Me) Crazy]]
|singl0         = 1999.
|singl          = 1999.
|singl_poslije  = [[From the Bottom of My Broken Heart]]
|singl2         = 2000.
}}
&quot;'''Born to Make You Happy'''&quot; je pop pjesma [[sjedinjene Američke Države|američke]] pjevačice [[Britney Spears]], objavljena [[27. 11.|27. studenog]] [[1999|1999.]] kao četvrti singl s njenog debitanskog studijskog albuma ''[[...Baby One More Time]]''. Napisali su je Andreas Carlsson i Kristian Lundin, a producirao ju je Kristian Lundin. U [[Irska|Irskoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je pjesma bila njezin drugi singl koji je dospio na vrhu ljestvice.

== Uspjeh na top ljestvicama ==
&quot;Born to Make You Happy&quot; je njezin drugi singl u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] s kojim se našla na vrhu ljestvice, prodavši se u 305.000 primjeraka.&lt;ref name=&quot;uk&quot;&gt;''UKBritney.tv'' [http://www.ukbritney.tv/discography/1babyonemoretime_04btmyh.php Britney Spears — Born to Make You Happy (UK)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050211210613/http://www.ukbritney.tv/discography/1babyonemoretime_04btmyh.php |date=2005-02-11 }}. Retrieved on May 26, 2007&lt;/ref&gt; Pjesma je također bila na vrhu ljestvice u [[Irska|Irskoj]], te u top 10 u nekolicini europskih zemalja. U [[Kanada|Kanadi]] je pjesma također objavljena, a najviša pozicija joj je bila 21.

Singl se u 2000. godini prodao u 3.673.000 kopija širom svijeta.

== Popis pjesama ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
;Britanski CD singl 
&lt;small&gt;(Released: 2000)&lt;/small&gt;
# &quot;Born to Make You Happy&quot; — 3:35
# &quot;Born to Make You Happy&quot; &lt;small&gt;(Bonus Remix)&lt;/small&gt; — 3:40
# &quot;[[(You Drive Me) Crazy]]&quot; &lt;small&gt;(Jazzy Jim's Hip-Hop Mix)&lt;/small&gt; — 3:40

;Britanska kaseta 
&lt;small&gt;(Released: 2000)&lt;/small&gt;
# &quot;Born to Make You Happy&quot; — 3:35
# &quot;Born to Make You Happy&quot; &lt;small&gt;(Bonus Remix)&lt;/small&gt; — 3:40
# &quot;[[...Baby One More Time (pjesma)|...Baby One More Time]]&quot; &lt;small&gt;(Answering Machine Message)&lt;/small&gt; — 0:21
{{col-2}}
;Europski CD singl 
# &quot;Born to Make You Happy&quot; — 3:35
# &quot;Born to Make You Happy&quot; &lt;small&gt;(Bonus Remix)&lt;/small&gt; — 3:40
# &quot;(You Drive Me) Crazy&quot; &lt;small&gt;(Jazzy Jim's Hip-Hop Mix)&lt;/small&gt; — 3:40
# &quot;...Baby One More Time&quot; &lt;small&gt;(Answering Machine Message)&lt;/small&gt; — 0:21

;Europski singl [http://www.discogs.com/Britney-Spears-Born-To-Make-You-Happy/release/706639] / [[The Singles Collection (Britney Spears)|The Singles Collection]] singl'''
# &quot;Born to Make You Happy&quot; — 4:04
# &quot;Born to Make You Happy&quot; &lt;small&gt;(Bonus Remix)&lt;/small&gt; — 3:40
{{col-end}}

== Ljestvice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; 
!align=&quot;left&quot;|Ljestvica (1999.)&lt;ref name=&quot;hitparade&quot;&gt;{{cite web | author=Hit Parade | title=International charts | date=1999 | url=http://hitparade.ch/showitem.asp?key=4065&amp;cat=s | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
!align=&quot;center&quot;|Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ultratop|Belgija (Flandrija)]]
|align=&quot;center&quot;|5
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Canadian Hot 100|Kanada]]
|align=&quot;center&quot;|21
|-
|align=&quot;left&quot;|[[MegaCharts|Nizozemska]]
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Eurochart Hot 100 Singles|Europa]]&lt;ref name=&quot;eurojan31&quot;&gt;{{cite web | author=Sexton, Paul | title=Gabrielle, R.E.M. Debut High On U.K. Singles Chart | publisher=Billboard magazine | date=31. 01. 2000. | url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=869289 | accessdate=13. 01. 2009. | archiveurl=https://archive.today/20120723091829/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=869289%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=869289 | archivedate=2012-07-23 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Media Control Charts|Njemačka]]&lt;ref name=&quot;würzburg&quot;&gt;{{cite web | author=Universität Würzburg | title=German Annual Chart | publisher=ki.informatik.uni-wuerzburg.de | date=1999 | url=http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu1999/deu_1999t.html | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska
|align=&quot;center&quot;|5
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Italian Singles Chart|Italija]]&lt;ref&gt;http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Born+To+Make+You+Happy&amp;cat=s&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|9
|-
|align=&quot;left&quot;|Meksiko
|align=&quot;center&quot;|9
|-
|align=&quot;left&quot;|[[VG-lista|Norveška]]
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Sverigetopplistan|Švedska]]&lt;ref name=&quot;sweden&quot;&gt;{{cite web | author=Sverigetopplistan | title=Swedish charts | date=2000 | url=http://www.sverigetopplistan.se/ | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Swiss Singles Chart|Švicarska]]
|align=&quot;center&quot;|3
|-
!align=&quot;left&quot;|Ljestvica (2000.)
!align=&quot;center&quot;|Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Syndicat national de l'édition phonographique|Francuska]]
|align=&quot;center&quot;|9
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Irish Singles Chart|Irska]]&lt;ref&gt;{{cite web | author=Irish Music Recording Association | title=Irish Singles Chart (searchable database) | publisher=irishcharts.ie | date = 20. 01. 2000. | url=http://www.irishcharts.ie/search/placement | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web | author=The Official UK Charts Company | title=UK Singles Chart | publisher=OCC | date = 29. 01. 2000. | url=http://www.theofficialcharts.com/all_singles_song.php?id=846 | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|}

== Certifikacije ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; 
!align=&quot;left&quot;|Država
!align=&quot;center&quot;|Certifikacija
!align=&quot;center&quot;|Sprodaja
|-
|align=&quot;left&quot;|Francuska&lt;ref name=&quot;snep&quot;&gt;{{cite web | author=Syndicat national de l'édition phonographique | title=French Certification | publisher=Charts In France | date=2000 | url=http://www.chartsinfrance.net/certifications/artiste-152.htm | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|srbrna
|align=&quot;center&quot;|125,000&lt;ref name=&quot;snep&quot;/&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka&lt;ref name=&quot;germanifpi&quot;&gt;{{cite web | author=International Federation of the Phonographic Industry — Germany | title=German Certification | publisher=Musik Industrie | date=2000 | url=http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/?action=1&amp;strSuche=Born+to+Make+You+Happy | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|zlatna
|align=&quot;center&quot;|250,000&lt;ref&gt;{{cite web | author=International Federation of the Phonographic Industry | title=Criteria | publisher=musikindustrie.de | date=2000 | url=http://www.musikindustrie.de/uploads/media/TT-Formular_blanko_02.pdf | accessdate = 13. 01. 2009.|format=PDF}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska&lt;ref name=&quot;sweden&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|platinasta
|align=&quot;center&quot;|20,000&lt;ref name=&quot;riaj&quot;&gt;{{cite web | author=Recording Industry Association of Japan | title=Standard for Certifying Awards of Countries | publisher=riaj.or.jp | date=2005 | url=http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2005E.pdf | accessdate = 13. 01. 2009.|format=PDF}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|UK&lt;ref name=&quot;bpi&quot;&gt;{{cite web | author=British Phonographic Industry | title=U.K. Certification | date = 28. 01. 2000. | url=http://www.bpi.co.uk/platinum/platinumright.asp?rq=search_plat&amp;r_id=28742 | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|zlatna
|align=&quot;center&quot;|350,000&lt;ref name=&quot;mw&quot;&gt;{{cite web | author=Music Week — '''Subscription Required''' | title=&quot;Born to Make You Happy&quot; sales | date=2000 | url=http://www.musicweek.com/ | accessdate = 13. 01. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Povijest objavljivanja ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;center&quot;|Država
!align=&quot;center&quot;|Kuća
!align=&quot;center&quot;|Format
!align=&quot;center&quot;|Katalog
!align=&quot;center&quot;|Datum
|-
|align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Evropa|Europa]]
|align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Jive Records]]
|align=&quot;left&quot;|[[Radio]]&lt;ref name=&quot;radio&quot;&gt;{{cite web | author=Sexton, Paul | title=Richard's 'Prayer' Stays Atop U.K. Chart | date=6. 12. 1999. | publisher=Billboard magazine | url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=949770 | accessdate=13. 01. 2009. | archiveurl=https://archive.today/20120525202828/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=949770%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=949770 | archivedate=2012-05-25 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;left&quot;|27. studenog 1999.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[CD singl]]&lt;ref name=&quot;hitparade&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|9230062
|align=&quot;left&quot;|6. prosinca 1999.
|-
|align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|align=&quot;left&quot;|CD singl&lt;ref name=&quot;bpi&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|9250022
|align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;2&quot;|17. siječnja 2000.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[kaseta]]&lt;ref name=&quot;bpi&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|9250024
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Singlovi Britney Spears}}

[[Kategorija:Singlice 1999.]]
[[Kategorija:Pjesme Britney Spears]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>sfjjdhfmyuheugetlp7zap93z7oaf8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>112645</id>
    <revision>
      <id>41263401</id>
      <parentid>41250686</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:26:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20398" xml:space="preserve">{{razlikovati|[[Bošnjaci]]}}
{{dz|[[Bosanci (Bosiljevo)]]|naselje u Hrvatskoj u općini Bosiljevo}}
{{Infookvir etnička grupa
| ime        = Bosanci i Hercegovci&lt;br /&gt;Босанци и Херцеговци
| slika      = &lt;table border=0 align=&quot;center&quot;&gt;
 &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Portrait_of_Catherine_of_St_Sava_(1425-1478).jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Ivan franjo jukic.jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarina]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Ivan Franjo Jukić|Jukić]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Husein_Gradaščević.jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Omer Pacha.jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Aleksa Santic.JPG|80x100px]]&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;

    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Husein Gradaščević|Gradaščević]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Omer-paša Latas]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Aleksa Šantić|Šantić]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
 &lt;/table&gt;
| opis_slike =
| populacija = 3 milijuna &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
| regije     = {{flagcountry|BIH}}oko 2 185 055 &lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html CIA - The World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }}  CIA Fact Book&lt;/ref&gt;
| jezik      = [[srpskohrvatski jezik]] ([[bosanski jezik|bosanski]], [[srpski jezik|srpski]] ili [[hrvatski jezik|hrvatski]])
| vjera      = [[Islam]], [[Pravoslavna crkva]], [[Katoličanstvo|Rimokatoličanstvo]], [[Judaizam]]
| srodne     =
}}

'''Bosanci''' ili '''Bosanci i Hercegovci''' su imena za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje potječu iz Bosne i Hercegovine. Osim toga kao Bosanci (shodno tome i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju u jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima u [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisu stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;

Bosanci su nacija, te nisu oni čiji pripadnici samo smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego oni koji imaju njeno državljastvo ili su rođeni u BiH). ''Bosanci'' su glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[bosanski Srbi|Srbe]] i [[bosanski Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni, već i u inozemstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).

Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlji Bosni i Hercegovini, bez razlika u regionalnim, vjerskim ili etničkim/narodnim pripadnostima.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju ekskluzivo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].

Autohtoni Bosanci imaju [[Južni Slaveni|južnoslavensko]] porijeklo, a po modernoj novoj (i tačnoj) državnoj definiciji, Bosanac može biti svako ko ima državljanstvo države Bosne i Hercegovine; time je riječ ''Bosanac'' uveliko postala sinonim za sveobuhvatni nacionalni demonim ''Bosanci i Hercegovci''. To uključuje (ali nije ograničeno na) pripadnike konstitutivnih [[Etnička grupa|etničkih/narodnih grupa]] u Bosni i Hercegovini: [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]] i [[Bosanski Hrvati|bosanskih Hrvata]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije identificiraju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu. 

Etničke manjine na ovom području, kao što su [[bosanski Jevreji|Jevreji]], [[Romi]], [[Albanci]], [[Crnogorci]] i drugi, mogu uzeti u obzir pridjev ''bosanski'' kao promjenu njihove etničnosti (npr. ''bosanski Jevreji'') da bi se naznačilo mjesto življenja.

Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' definira one ljude koji čine određenu kolektivnu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.

==Historija==

===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko carstvo]] i naselili su [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, kolektivno poznatijim kao [[Iliri]]. Iz haosa tzv. Mračnog doba ([[Srednji vijek]]), od 800. g. nove ere, Slaveni su počeli srastati u rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizirane [[kraljevina|kraljevine]]. 

Hrvati su se na zapadu zakleli na vjernost [[Rim|Rimu]], pod utjecajem susjednih katoličkih kraljevstava, dok su Srbi na istoku pali pod [[Bizantijsko carstvo|bizantijski]] utjecaj i ''zagrlili'' [[pravoslavlje]]; ove vjerske razlike postale su dio njihovog ''samo-definiranja'' kao različitih naroda ili etničkih grupa. Za razliku od toga, u Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna [[Bosanska država]] se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 

Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]] ) je bila u skoro pa konstantnom stanju promjena među konkurencijom između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U dvanaestom vijeku, [[Bosanska država]] se počinje uzdizati kao nezavisna religijska struktura. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u četrnaestom vijeku; naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. To je vjerojatno bio regionalni naziv koji potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], rijeka se zvala '''Bosona''' po autohtonim [[Iliri|Ilirima]], a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.

===Bosansko kraljevstvo===
[[File:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
[[Bosansko kraljevstvo]] je raslo i širilo se pod vlašću [[Kotromanići|dinastije Kotromanića]], s ciljem pripajanja hrvatskih i srpskih teritorija. Kao posljedica toga, čak i više [[Rimokatoličanstvo|rimokatolika]] i [[pravoslavci|pravoslavaca]] se nastanjuje u okviru granica Kraljevstva, zajedno s pristalicama autohtone [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] čiji su počeci i priroda predmet nastavka rasprava među naučnicima. Oni koji pripadaju ovoj [[Kult|sekti (kultu)]] su se jednostavno nazivali ''krstjani'' (kasnije: ''kršćani''). Mnogi učenjaci tvrde da su ti bosanski ''krstjani'' ''maniheistički dualisti'' povezani s [[bogumili|bogumilima]] iz Bugarske, dok drugi ovu [[teorija|teoriju]] dovode u pitanje, navodeći kao razlog nedostatak historijskih dokaza. Vlasti i Katoličke i Pravoslavne crkve smatraju Crkvu bosansku [[hereza|heretičkom]], te su pokreću snažne ''prozelitizirajuće'' kampanje kako bi se njen utjecaj zaustavio. Kao rezultat tih podjela, koherentan (dosljedan) religijski identitet se nikada nije razvio u srednjovijekovnoj Bosni, kao što se razvio u Hrvatskoj i Srbiji.

===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polako počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanog političkog i vjerskog nezajedništva. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorij koji je djelomice pripadao srednjovijekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostao je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]). 

Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti njezinog pada bili raspravljani koliko i definiranja njezine prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala raditi već mnogo desetljeća prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koja brzo postaje dominantna. Do ranih 1600-tih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}

===Austro-ugarsko doba===
[[File:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918. g., [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u Beču, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi &quot;osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji'.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=[[University of Washington Press]] |page=201}}&lt;/ref&gt; Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako &quot;govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=[[LIT Verlag Münster]] |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velikonja&gt;{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-1-58544-226-3}}&lt;/ref&gt; Politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda, ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog nacionalizma, koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom devetnaestog stoljeća.&lt;ref name=velikonja/&gt; Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.&lt;ref&gt;''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}&lt;/ref&gt; Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima (''elekcijom'').&lt;ref name=velikonja/&gt;

Naučnici iz SAD-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: 
{{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo stoljeća unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao &quot;Srbin&quot; ili &quot;Hrvat&quot; seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u &quot;narodnom&quot; (ne u vjerskom) smislu je još novija.|'''Robert J. Donia i John V.A. Fine''', izvadak iz njihove knjige '''&quot;Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed&quot;''' (u prijevodu: &quot;Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&amp;pg=PA73&amp;dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&amp;ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&amp;f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press  |accessdate=30 October 2012}}, p. 73, 1995,&lt;/ref&gt;}}

===Doba Jugoslavije===

U periodu kada je [[Jugoslavija]] bila uspostavljena kao nacija, političkom scenom u Bosni i Hercegovini su dominirale srpske i hrvatske politike; niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Banac&gt;{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=287–288 }}&lt;/ref&gt; Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku/bošnjačku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u Bosni i Hercegovini. 

Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. g., bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, u popisu 1948. g., dobili su samo izbor da se mogu identificirati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).&lt;ref name=Banac/&gt; U popisu 1953., kategorija &quot;jugoslaven, etnički neopredjeljen&quot; je uvedena; velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.&lt;ref name=Banac/&gt;

U popisu 1961. g., Bošnjaci ili bosanski muslimani su kategorizirani kao etničke grupe definirane kao jedne od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. 1964. g., ''Četvrti kongres Bosanske partije'' je osigurao Bošnjacima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', Bošnjaci su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.&lt;ref name=Banac/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&amp;pg=PA65&amp;dq=Muslims+by+nationality&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Muslims%20by%20nationality&amp;f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}&lt;/ref&gt; Dakle, kao kompromis, opcija ''Muslimana po narodnosti'' je uvedena kao kategorija u popisu stanovništva iz 1971. g. To je službena kategorija za korištenje od strane Bošnjaka sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. g.&lt;ref name=Banac/&gt;

===Moderna era===
[[Datoteka:Bih regions03.png|mini|280px|Geografska granica regija Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini, prema 2. izdanju enciklopedije Jugoslavije.&lt;ref&gt;http://img684.imageshack.us/img684/953/geografskeregije.jpg&lt;/ref&gt;]]
Godine 1990., naziv Muslimani je zamijenjen pojmom [[Bošnjaci]].

==Religija==
[[File:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Bosanci su religiozni kao društvo baš kao što su i multietnični u istom smislu. No, komponente religije i etničnosti nisu isključivo homogene i nezavisne jedna od druge. 

Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:
&lt;blockquote&gt; &quot;Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[Hrvat|hrvatski]], niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina.&quot;&lt;ref name=shatzmiller&gt;{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.&lt;ref name=shatzmiller/&gt;

Ipak, veliki broj Bosanaca je sekularan (svjetovan), trendom ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u komunističkom političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}

==Samoizjašnjavanje==


U anketi koju je 2007. g. provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno identificirali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: &quot;Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?&quot;. U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=2007-07-07|accessdate=2007-07-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=2007-07-07|accessdate=2007-07-27|pages=19–20}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
*[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Lilium bosniacum]]
*[[Sandžak (oblast)]]
*[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]

==Reference==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{Južni Sloveni}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>bmnipq8owyyzyngix80v7z0oph7l0ei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1745</title>
    <ns>0</ns>
    <id>119620</id>
    <revision>
      <id>41263415</id>
      <parentid>41263069</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10991" xml:space="preserve">{{year dab|1745}}
{{godina nav}}
[[Datoteka:Hohenfriedeberg - Attack of Prussian Infantry - 1745.jpg|thumb|Napad pruske pješadije u bitci kod Hohenfriedberga.]]
{{Godina u drugim kalendarima|1745}}

Godina '''1745''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].


== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[8. 1.]] - Varšavski ugovor stvara četvornu alijansu Britanije, Habsburškog carstva, Saske i Nizozemske republike protivu Pruske.
* [[20. 1.]] - Umire sveti rimski car [[Karlo VII, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VII]], kao izborni knez Bavarske ga nasleđuje [[Maximilian III. Joseph]] (do 1777), koji ubrzo izlazi iz rata.

* [[23. 2.]] - Kraljevsko venčanje u Versaju: francuski prestolonaslednik se ženi španskom princezom (ona umire već sledeće godine a on 1765, pre oca).
* 24. 2. - [[Georgije Popović]] je potvrđen za [[Eparhija temišvarska|temišvarskog]] episkopa (do 1757).

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[15. 4.]] - Bitka kod Pfaffenhofena: Austrijanci hrvatskog bana [[Károly József Batthyány|Batthyánya]] odlučujuće poražavaju franko-bavarske snage u Gornjoj Bavarskoj, što vodi brzom izlasku te zemlje iz rata.
* [[22. 4.]] - Ugovorom iz Füssena se okončava rat između Bavarske i Austrije: Bavarska se odriče pretenzija na Češku, priznaje Pragmatičku sankciju i podržaće izbor supruga Marije Terezije za svetog rimskog cara.

* [[11. 5.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Bitka kod Fontenoya]] u kojoj [[francuska]] vojska pod [[Maurice de Saxe|Moritzom Saksonskim]] nanosi težak poraz [[UK|britansko]]-[[hanover]]anskim snagama i tjera ih da napuste [[Belgija|Belgiju]].
* maj - Po svedočenju Simeona Piščevića, njegova landmilicija je krenula iz zimovnika u Gornjem Pfalcu - krenuli su u Češku, ali im je zatim naređeno da se vrate u Slavoniju, gde stižu u julu.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-ukr/au/piscevic-memoari/piscevic-memoari1.html Извештај о доживљајима Симеона Степанова Пишчевића
генерал-мајора и каваљера Ордена св. Ђорђа]. rastko.rs&lt;/ref&gt;

* [[4. 6.]] - [[Drugi šleski rat]]: [[Bitka kod Hohenfriedberga]] u kojoj [[Kraljevina Pruska|pruska]] vojska pod kraljem [[Friedrich II Veliki|Friedrichom II]] nanosi težak poraz Austrijancima.

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - Marija Terezija rešava da se srpske privilegije u Slavoniji i Sremu moraju držati, uprkos inkorporaciji kao ugarskih županija.&lt;ref=&quot;isniv1204&quot;&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 204&lt;/ref&gt;
* [[15. 7.]] - Francuska vojska grofa [[Ulrich Friedrich Woldemar von Löwendal|von Löwendala]] zauzima [[Ghent]] u dan. Belgiji, važnu bazu Pragmatičke armije.

* avgust - Osnovana [[Ilirska dvorska komisija]]&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 261&lt;/ref&gt; (delegacija 1747-77) - pitanje samouprave u vezi sa privilegijama srpske crkve. Mađarska protivljenja dovode do pretvaranja komisije 1747. u Dvorsku Deputaciju za erdeljske, banatske i &quot;ilirske&quot; stvari.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_13_l.html Austriski porazi]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* avgust - Francuzi zauzimaju Ostend u Austrijskoj Nizozemskoj nakon kraće opsade, kralj Louis XV stiže 3. 9..
* [[19. 8.]] - Princ [[Charles Edward Stuart]], koji se bio iskrcao u [[Škotska|Škotskoj]], u [[Glenfirnan]]u diže [[Jakobitski ustanak 1745|ustanak]] protiv [[UK|britanske]] [[dinastija Hanover|dinastije Hanover]].
* [[21. 8.]] - [[Carica Katarina|Sofija od Anhalta]] se udaje za [[Rusko Carstvo|ruskog]] prijestonasljednika [[Petar III od Rusije|Petra]].

* [[11. 9.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Princ Charles Edward Stuart zajedno sa [[jakobiti|jakobitskom]] vojskom ulazi u [[Edinburgh]] gdje svog oca [[James Francis Edward Stuart|Jamesa Stuarta]] (koji se nalazi u egzilu u Francuskoj) proglašava novim [[Popis škotskih kraljeva|škotskim kraljem]] pod imenom James VII.
* [[21. 9.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: [[Bitka kod Prestonpansa]] u kojoj jakobitski ustanici tuku hanoveranske (britanske vladine) trupe.
* [[30. 9.]] - Bitka kod Soora, tj. Hajnice na severu Češke: Fridrih Veliki je porazio mnogobrojniju austro-saksonsku vojsku Karla Lorenskog.

* druga pol. god. - Reorganizovanje granice:
** rasformirani graničarski šančevi Subotica, Sombor, Brestovac, Palanka i Petrovaradinski u Bačkoj; 
** takođe i svi šančevi u Podunavskoj granici, na sremskoj strani Dunava, graničari koji nisu hteli pod županijsku vlast su preseljeni u novu Podunavsku granicu (Petrovaradin-Zemun). Osnovan je Komorski dominijum (Šid, Čalma, Čerević itd).&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 210&lt;/ref&gt;
** Titel i Kovilj zadržali graničarski status, uključeni u Potisku granicu.
** Počinje reorganizacija Savske granice (produženje do Zemuna). Mitrovačko vlastelinstvo sa 15 naselja pripojeno Vojnoj krajini.&lt;ref&gt;''Historija n. J. II'', 1136-7&lt;/ref&gt;

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Early Layden jar.png|mini|Raniji tip [[Leidenska tegla|Leidenske tegle]]]]
* 11. 10. - [[Ewald Georg von Kleist]] otkriva prvi [[kondenzator]] u obliku tegle - nekoliko meseci potom, pojavu potvrđuje i [[Универзитет у Лајдену|leidenski]] profesor [[Pieter van Musschenbroek]], tako da će sprava biti kao [[Leidenska tegla]].

* [[23. 11.]] - Bitka kod Hennersdorfa u donjoj Šleskoj pruska je pobjeda nad Saksoncima.

* [[4. 12.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Jakobitske trupe iz Škotske prodiru u [[Engleska|Englesku]] i dopiru sve do [[Derby]]ja, izazivajući paniku u [[London]]u.
* [[6. 12.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Jakobitske trupe počinju povlačenje iz Engleske natrag u Škotsku.
* [[15. 12.]] - Bitka kod Kesselsdorfa, blizu Dresdena u Saskoj, pruska je pobjeda. Saski vojnici bezglavo bježe, tako da Fridrih ulazi u Dresden 18-tog.
* krajem god. - Inkorporaciona komisija (Engelshofen, Patačić, Vajaj) stiže u Slavoniju i Srem.&lt;ref name=&quot;isniv1204&quot;&gt;&lt;/ref&gt; Kao što je Marija Terezija navijestila 1741, obnovljeno županijsko uređenje [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]] formiranjem [[Virovitička županija|Virovitičke]], [[Požeška županija|Požeške]] i [[Sremska županija|Srijemske županije]]. U &quot;upravnim i provincijalnim poslovima&quot; su podređene hrvatskom banu, a &quot;u poslovima kontribucije&quot; ugarskom namjesničkom vijeću. Ova Slavonija je Varaždinskom krajinom odvojena od Hrvatske,&lt;ref&gt;''Historija n. J. II'', 1035-7&lt;/ref&gt; a posavski dio je vojna granica. Rastu žalbe seljaka na vlastelu, što će kulminirati pobunom 1755.&lt;ref&gt;''Historija n. J. II'', 1065&lt;/ref&gt;
* [[25. 12.]] - [[Dresdenski mirovni sporazum]] kojim je okončan [[Drugi šleski rat]]; [[Habsburška Monarhija]] priznaje dotadašnje pruske granice i ranije osvajanje [[Šleska|Šleske]] dok se Friedrich II sa svoje strane priznaje habsburgovskog monarha [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franza Stephana I]] za novog [[sveti rimski car|rimsko-njemačkog cara]] priključivši se tako tzv. Pragmatičkoj koaliciji u [[Rat za austrijsko nasljedstvo|Ratu za austrijsko nasljedstvo]]. Francuska ostaje sama u ratu.

=== Kroz godinu ===
* Ali-paša Hećimoglu, poslije pet godina, ponovo u Bosni: uvodi velike poreze jer je državna blagajna prazna, dolazi do otpora, pobune muslimanskih seljaka u gornjoj Hercegovini,&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 441&lt;/ref&gt; pa je premješten iste godine (slično se događa i 1747).&lt;ref&gt;''Historija n. J. II'', 1327&lt;/ref&gt; Nasleđuje ga Bostandži Sulejman-paša (do 1747), ali otpor se nastavlja, sada s centrom u Sarajevu.
* Odobrena gradnja pravoslavne [[Nikolajevska crkva u Zemunu|Nikolajevske crkve u Zemunu]].
* Georgije Stojanović je napravio bakrorez Pećke patrijaršije.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/kosovo/pecarsija/hramovi/manastirski_kompleks_l.html Manastirski kompleks]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Bavarski pivar Sebastian Kreizesen otvorio prvu pivarsku radionicu u Bečkereku ([[Zrenjanin]]u).
* Amnestija razbojnika u Slavoniji, mnogi se odazivaju; mnogi su i poginuli u Trenkovim pandurima (koji i ove godine regrutuje u Sremu) tako da ta pojava slabi.
* Doseljavanje u dan. Vojvodinu:
** Početak naseljavanja [[Panonski Rusini|Rusina]]: Kula, Ruski Krstur, Kucura i drugde u Bačkoj.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko/delo/11868 Украјинци у Србији]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
** Slovaci dolaze u Bački Petrovac
* Naredba vladike Pavla Nenadovića iz 1745. parohijanima o stavljanju krstova na grobove, a ne kao što je običaj &quot;prostaja drvesa i preslici vozdružiti i nekije šari pregraždenija djelati&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/gkomar-dracevica/gkomar-dracevica3_l.html Dr Goran Z. Komar: Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Stjepan Badrić: ''Ukazanje istine među Carkvom istočnom i zapadnom''.
* Pravilnik Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi.
* Pripremljen je francuski prevod [[Ephraim Chambers|Chambersove]] ''[[Cyclopædia|Cyclopædije]]'', pojavio se i prospekt koji najavljuje novo delo: čuvena ''[[Encyclopédie]]'', objavljena 1751-72.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1745.}}
* [[6. 1.]] - Jacques Étienne [[Braća Montgolfier|Montgolfier]], pionir balonistike († [[1799]])
* [[18. 2.]] - [[Alessandro Volta]], talijanski fizičar († [[1827]])
* [[24. 2.]] - [[Fjodor Ušakov]], ruski admiral († [[1817]])
* aug. - [[Henry Mackenzie]], škotski pisac († [[1831]])
* [[16. 9.]] - [[Mihail Kutuzov]], ruski feldmaršal († [[1813]])
* [[24. 11.]] - [[Maria Luisa od Španjolske]], supruga cara Leopolda II († [[1792]])
* [[24. 12.]] - [[John Jay]], prvi Vrhovni sudija SAD († [[1829]])
* [[Olaudah Equiano]], abolicionista u Britaniji († [[1797]])
* [[Arslan Mehmed-paša]], bosanski paša († [[1812]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1745.}}
* [[20. 1.]] - [[Karlo VII, car Svetog Rimskog Carstva]] (* [[1697]])
* 18. 3. - [[Robert Walpole]], bivši, prvi, britanski premijer (* [[1676]])
* [[22. 5.]] - [[François-Marie de Broglie]], maršal Francuske (* [[1671]])
* [[12. 9.]] - [[Vicko Zmajević]], zadarski nadbiskup (* [[1670]])
* [[19. 10.]] - [[Jonathan Swift]], irski književnik, satiričar, pisac pamfleta (* [[1667]])
* [[6. 12.]] - [[Mirko Eszterházy]], estergomski nadbiskup, bivši zagrebački biskup (* 1663)
* [[19. 12.]] - [[Jean-Baptiste van Loo]], slikar (* [[1684]])
* [[Ibrahim Muteferika]], osmanski diplomat, pionir štamparstva u islamu (* 1674)
* [[Galdan Tseren]], džungarski vladar

== Reference ==
{{reference|2}}

; Literatura
* ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959
* ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat|1745}}

[[Kategorija:1745| ]]</text>
      <sha1>iqwoj7s8f488f0ld1vl8h3h52wzxaqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Calakmul</title>
    <ns>0</ns>
    <id>120907</id>
    <revision>
      <id>41263526</id>
      <parentid>41230449</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11239" xml:space="preserve">{{For|istoimenu općinu u kojoj se nalazi|Calakmul (općina)}}
{{Infobox World Heritage Site
| WHS         = Drevni majanski grad Calakmul u Campecheu
| Image       = Calakmul2.jpg
| State Party = {{flagcountry|MEX}}
| Type        = kulturni
| Criteria    = i, ii, iii, iv
| ID          = 1061
| Region      = [[Popis lokaliteta Svjetske baštine u Amerikama|Latinska Amerika i Karibi]]
| Year        = 2002
| Session     = 26.
| Link        = http://whc.unesco.org/en/list/1061
}}
{{Location map many|Mesoamerica |float=right |width=300 |label=Calakmul |lat=18.105392 |long=-89.810829 |marksize=8 |pos=top |border=#CCCCCC |background=#FFFFDD |caption=Položaj Calakmula u Mezoamerici |label2=[[Tikal]] |lat2_deg=17 |lat2_min=13 |lon2_deg=-89 |lon2_min=-37 |pos2=bottom |mark2size=5 |label3=[[Ciudad de Guatemala]] |label3_size=80 |lat3_deg=14 |lat3_min=38 |lon3_deg=-90 |lon3_min=-33 |mark3size=5 |pos3=left |label4=[[Ciudad de Mexico]] |lat4_deg=19 |lat4_min=26 |lon4_deg=-99 |lon4_min=-8 |mark4size=5}}

'''Calakmul''' (rjeđe '''Kalakmul''') je arheološki lokalitet [[Civilizacija Maya|Maja]] koji se nalazi u današnjoj [[meksička država|meksičkoj državi]] [[Campeche]], duboko u džunglama šireg [[Petén (bazen)|bazena Peten]]. Nalazi se od 35&amp;nbsp;km od [[gvatemala]]nske granice. Calakmul je bio jedan od najvećih i najmoćnijih [[majanski grad|gradova]] ikada otkrivenih na području nekadašnje [[civilizacija Maya|majanske]] nizine. Calakmul je suvremeno ime; u svoje vrijeme je jezgra grada bila poznata kao '''Ox Te' Tuun'''.

Calakmul je bila vodeća majanska sila u regionu Sjevernog [[Petén (bazen)|Petena]] na [[Yucatán|Yucatanu]] u današnjem južnom Meksiku. Calakmul je pod vlašću imao veliku teritoriju označenu širokom distribucijom glifa s amblemom zmijske glave, a koji je značio &quot;Kaan&quot;. Calakmul je bio sjedište entiteta koji su suvremeni historičari prozvali Kraljevstvo Zmije&lt;ref&gt;[[1491: New Revelations of the Americas Before Columbus]] by [[Charles C. Mann]] 2005&lt;/ref&gt; ili Zmijsko Kraljevstvo. Ovo Zmijsko Kraljevstvo je postojalo najveći dio [[Mezoamerička kronologija|klasičnog perioda]]. Za sam Calakmul se pretpostavlja da je imao 50.000 stanovnika i vlast, barem u nekim periodima, nad lokacijama udaljenim 150 kilometara. Postoji 6.750 drevnih građevina u Calakmulu od kojih je najveća piriamida. Struktura 2 je visoka preko 45 m, što je čini jednom od najviših [[Mezoameričke piramida|piramida]]. U piramidi su otkrivena četiri groba. Kao i mnogi hramovi i piramide u Mezoamerici, piramida u Calakmulu se nadograđivala na ranije strukture dok nije došla do sadašnje veličine. Veličina centralnog [[Majanska arhitektura|arhitekturnog]] kompleksa je oko 2&amp;nbsp;km², a cijelo nalazište, uključujući gusta stambena naselja, oko 20&amp;nbsp;km².

Calakmul je tokom klasičnog perioda bio u žestokom suparništvu sa velikim južnim gradom [[Tikal]], te su mnogi politički događaji iz tog doba vezani uz borbu dvije majanske supersile.

Grad je otkriven iz zraka od strane biologa [[Cyrus Longworth Lundell|Cyrusa L. Lundella]] u službi Mexican Exploitation Chicle Company 29. decembra 1931. Otkriće je prijavio [[Sylvanus Morley|Sylvanus G. Morley]] iz [[Carnegie Institution for Science|Instituta Carnegie]] u [[Chichen Itza|Chichen Itzi]] u martu 1932. Prema Lundellu, koji je otkrio grad &quot;na majanskom 'ca' znači 'dva', 'lak' znači 'bliski', a 'mul' znači umjetno brdo ili piramida, pa je 'Calakmul' u stvari 'Grad dvije bliske piramide'.&quot;

== Napomene ==
{{reflist|colwidth=30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|indent=yes}}
&lt;!--BEGIN biblio format. If indent param. is used,  Pls use a colon (:) instead of asterisk (*) for bullet markers in the references list --&gt;
* {{cite book |author={{aut|Braswell, Geoffrey E.}} |coauthors={{aut|Gunn, Joel D.}}; {{aut|Dominguez Carrasco, María del Rosario}}; {{aut|Folan, William J.}}; {{aut|Fletcher, Laraine A.}}; {{aut|Morales López, Abel}} and {{aut|Glascock, Michael D.}} |year=2005 |chapter=Defining the Terminal Classic at Calakmul, Campeche |editor=Arthur A. Demarest, Prudence M. Rice and Don S. Rice (eds.) |title=The Terminal Classic in the Maya lowlands: Collapse, transition, and transformation |location=Boulder |publisher=[[University Press of Colorado]] |pages=162–194|isbn=0-87081-822-8 |oclc=61719499}}
*{{cite journal |author={{aut|Domínguez, María del Rosario}} |coauthors=and {{aut|William J. Folan}} |year=1996 |title=Calakmul, México: Aguadas, bajos, precipitación y asentamiento en el Petén Campechano. |journal=IX Simposio de Investigaciones Arqueológicas en Guatemala, 1995 (edited by J.P. Laporte and H. Escobedo) |pages=147–173 |publisher=Museo Nacional de Arqueología y Etnología |location=Guatemala |url=http://www.asociaciontikal.com/pdf/11.95_-_Rosario.pdf |format=versión digital |accessdate=2009-11-15 |archive-date=2011-09-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110904132332/http://www.asociaciontikal.com/pdf/11.95_-_Rosario.pdf |dead-url=yes }} {{es icon}}
*{{cite book |author={{aut|Drew, David}}  |year=1999 |title=The Lost Chronicles of the Maya Kings|location=London |publisher=[[Weidenfeld &amp; Nicolson]] |isbn=0-297-81699-3 |oclc=43401096}}
*{{cite web |author={{aut|Fahsen, Federico}} |year=2002 |title=Rescuing the Origins of Dos Pilas Dynasty: A Salvage of Hieroglyphic Stairway #2, Structure L5-49 |url=http://www.famsi.org/reports/01098/index.html |work=The Foundation Granting Department: Reports Submitted to FAMSI |publisher=[[Foundation for the Advancement of Mesoamerican Studies, Inc.|Foundation for the Advancement of Mesoamerican Studies, Inc. (FAMSI)]] |accessdate=12. 07. 2010. }}
*{{cite journal |author={{aut|Folan, William S.}} |coauthors={{aut|Joyce Marcus}}; {{aut|Sophia Pincemin}}; {{aut|Maria del Rosario Dominguez Carrasco}}; {{aut|Loraine Fletcher}} and {{aut|Abel Morales Lopez}} |title=Calakmul: New Data from an Ancient Maya Capitol in Campeche, Mexico |journal=Latin American Antiquity |volume=6 |issue=4 |year=1995a |month=December |pages=310–334 |url=http://www.jstor.org/stable/971834 }}
*{{cite journal|author={{aut|Folan, William J.}} |coauthors={{aut|Joyce Marcus}} and {{aut|W. Frank Miller}} |title=Verification of a Maya Settlement Model through Remote Sensing. |journal=Cambridge Archaeological Journal |volume=5 |issue=2 |pages=277–283 |doi=10.1017/S0959774300015067 |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=1995b}}
*{{cite book |author={{aut|Hammond, Norman}} |year=2000 |chapter=The Maya Lowlands: Pioneer Farmers to Merchant Princes |editor=Richard E.W. Adams and Murdo J. Macleod (eds.) |title=The Cambridge History of the Native Peoples of the Americas, {{nowrap|Vol. II}}: Mesoamerica, {{nowrap|part 1}} |location=Cambridge, UK |publisher=[[Cambridge University Press]] |pages=197–249|isbn=0-521-35165-0 |oclc=33359444}}
*{{cite book |author={{aut|Looper, Matthew G.}} |year=2003 |title=Lightning Warrior: Maya Art and Kingship at Quirigua |series=Linda Schele series in Maya and pre-Columbian studies |location=Austin |publisher=[[University of Texas Press]] |isbn=0-292-70556-5|oclc=52208614}}
*{{citation|author={{aut|Martin, Simon}} |authorlink=Simon Martin (Mayanist) |title=Recently Uncovered Murals and Facades at Calakmul |work=The Maya Mural Symposium |month=October |year=2005}}
*{{cite book|author={{aut|Martin, Simon}} |authorlink=Simon Martin (Mayanist)|coauthors= and {{aut|[[Nikolai Grube]]}} |year=2000 |title=Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya |location=London and New York |publisher=[[Thames &amp; Hudson]] |isbn=0-500-05103-8 |oclc=47358325}}
*{{cite book |author={{aut|Miller, Mary Ellen}} |authorlink=Mary Miller |year=1999 |title=Maya Art and Architecture|location=London and New York |publisher=[[Thames &amp; Hudson]] |isbn=0-500-20327-X |oclc=41659173}}
*{{cite journal |author={{aut|Reents-Budet, Dorie}} |coauthors={{aut|Antonia E. Foias}}; {{aut|Ronald L. Bishop}}; {{aut|M. James Blackman}} and {{aut|Stanley Guenter}} |year=2007 |title=Interacciones políticas y el Sitio Ik’ (Motul de San José): Datos de la cerámica. |url=http://www.asociaciontikal.com/pdf/87_-_Reents_et_al.pdf |format=[[Portable Document Format|PDF]] online publication |work=XX Simposio de Investigaciones Arqueológicas en Guatemala, 2006 (edited by J.P. Laporte, B. Arroyo and H. Mejía) |pages=1416–1436 |publisher=Museo Nacional de Arqueología y Etnología, Guatemala |accessdate=2010-07-15 }} {{es icon}}
*{{cite journal |author={{aut|Salisbury, David}} |coauthors={{aut|Mimi Koumenalis}}, and {{aut|Barbara Moffett}} |date=2002-09-19 |title=Newly revealed hieroglyphs tell story of superpower conflict in the Maya world |url=http://exploration.vanderbilt.edu/print/pdfs/news/news_dospilas_feature.pdf |format=[[Portable Document Format|PDF]] online publication |journal=Exploration: the online research journal of Vanderbilt University |publisher=[[Vanderbilt University]] Office of Science and Research Communications |location=Nashville, TN |oclc=50324967 |accessdate=2009 }}
*{{cite book |author={{aut|Schele, Linda}} |authorlink=Linda Schele |coauthors=and {{aut|David Freidel}} |year=1990 |title=A Forest of Kings: The Untold Story of the Ancient Maya |location=New York |publisher=[[William Morrow and Company]] |isbn=0-688-11204-8 |oclc=24501607}}
*{{cite book |author={{aut|Sharer, Robert J.}} |authorlink=Robert Sharer|coauthors=with {{aut|Loa P. Traxler}} |year=2006 |title=The Ancient Maya |edition=6th (fully revised) |location=Stanford, CA |publisher=[[Stanford University Press]] |isbn=0-8047-4817-9 |oclc=57577446}}
*{{cite book |author={{aut|Stuart, David}} |authorlink=David Stuart (Mayanist) |coauthors= and {{aut|George Stuart}} |year=2008 |title=Palenque: Eternal City of the Maya |location=London |publisher=[[Thames &amp; Hudson]] |isbn=978-0-500-05156-6|oclc=227016561}}
*{{cite book |author={{aut|Webster, David L.}} |year=2002 |title=The Fall of the Ancient Maya: Solving the Mystery of the Maya Collapse |location=London |publisher=[[Thames &amp; Hudson]] |isbn=0-500-05113-5 |oclc=48753878}}
{{refend}}&lt;!-- END biblio format style --&gt;

== Vanjske veze ==
* [http://www.inah.gob.mx/calakmul/htme/calak001.html Calakmul - Patrimonio Cultural de la Humanidad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209065527/http://www.inah.gob.mx/calakmul/htme/calak001.html |date=2007-02-09 }} [[INAH]] site on Calakmul
* [http://www.mayanroutes.com/calakmul.html Calakmul] (from ''The State of Campeche Book'')
* [http://www.calakmul.org/ Friends of Calakmul]
* [http://www.conanp.gob.mx/dcei/didact/CALAKMUL%20PA%20PDF.pdf Calakmul Biosphere Reserve, information from Mexico's National Parks Commission]
* [http://www.mesoamerican-archives.com Virtual Walking Tour of Calakmul by David R. Hixson] (click on &quot;Calakmul&quot; for photo gallery)
* Kaan Emblem Principal Glyphs at FAMSI: [http://research.famsi.org/montgomery_dictionary/mt_entry.php?id=1403 A], [http://research.famsi.org/montgomery_dictionary/mt_entry.php?id=1402 B]

{{coord|18.105392|N|89.810829|W|display=title}}

{{Commonscat|Calakmul}}

[[Kategorija:Mezoameričke piramide]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Meksiku]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Meksiku]]</text>
      <sha1>irtxqxgwqbx4xdketznj08w25f0bjzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Civilisation (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121285</id>
    <revision>
      <id>41263639</id>
      <parentid>40966196</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:07:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2708" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}

{{Infokutija TV
| naziv_emisije = Civilisation
| slika = [[Datoteka:Civilisation-Skin of Our Teeth.jpg|200px]]
| opis = Naslovni kadar 1. epizode &lt;br /&gt;&quot;The Skin of Our Teeth&quot;''' 
| naziv_emisije_2          = Civilisation: A Personal View by Kenneth Clark
| žanr = [[dokumentarni film|dokumentarna serija]]
| razvijač = [[David Attenborough]]
| voditelj = [[Kenneth Clark]]
| kompozitor = [[Edwin Astley]]
| zemlja = {{flagcountry|GBR}}
| jezik = engleski
| br_serijala =1 
| br_epizoda = 13
| producent = [[Michael Gill]]&lt;br /&gt;Peter Montagnon 
| trajanje = 50 min.
| slika_format = 4:3 
| audio_format         = Mono 
| kanal = [[BBC Two|BBC2]]
| početak = {{Start date|1969|2|23|df=y}}
| kraj = {{End date|1969|5|18|df=y}}
}}

'''''Civilisation''''' ili, punim naslovom, '''''Civilisation: A Personal View By Kenneth Clark''''' (doslovno: &quot;Civilizacija: Osobni pogled Kennetha Clarka&quot;) je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[dokumentarni film|dokumentarna]] TV-serija u produkciji [[BBC]]-ja koja se originalno prikazivala na programu [[BBC Two]] 1969. godine. Njen tvorac i voditelj bio je ugledni historičar umjetnosti [[Kenneth Clark]], koji je u 13 epizoda prikazao historiju [[zapadna kultura|zapadne civilizacije]] od [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] do svog vremena, koristeći kao ilustraciju dostignuća arhitekture, likovne umjetnosti i muzike karakteristične za pojedini historijski period. Serija je stekla enormnu popularnost, a prateća knjiga Kennetha Clarka postala bestseler. Predstavljala je jednu od prvih BBC-jevih serija snimljenih i emitiranih u boji. Često se smatra jednom od najboljih serija u historiji BBC-ja, odnosno da je postavila standarde dokumentarnih emisija koja će BBC-ju kasnije donijeti veliki ugled.

'''''Civilisation''''' je 1970-ih emitirana na programu tadašnjeg [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]]-a, a tada je objavljeno i izdanje Clarkove knjige na srpskohrvatskom jeziku.

== Vanjske veze ==
* [http://www.museum.tv/archives/etv/C/htmlC/civilisation/civilisation.htm Encyclopedia of Television] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216125338/http://museum.tv/archives/etv/C/htmlC/civilisation/civilisation.htm |date=2009-02-16 }}
* [http://www.screenonline.org.uk/tv/id/549750/index.html British Film Institute Screen Online]
* [http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703399204574505170999959800.html &quot;Forty Years of 'Civilisation' Western culture wasn't always considered comical or contemptible,&quot; Terry Teachout, The Wall Street Journal, Oct. 31, 2009.]
* {{IMDb title|0264234|Civilisation}}

{{DEFAULTSORT:Civilisation (Tv Series)}}
[[Kategorija:Dokumentarne TV-serije]]
[[Kategorija:BBC]]</text>
      <sha1>63nhfdolp65tv7poahws3yanzlwa63f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Bale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126872</id>
    <revision>
      <id>41263631</id>
      <parentid>41209452</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:33:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42979" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Christian Bale
|slika           = Christian Bale NYC premier Dark Knight.jpg
|širina_slike        = 250px
|ime_po_rođenju       = Christian Charles Philip Bale
|datum_rođenja         = {{bda|1974|1|30|df=y}}
|mjesto_rođenja  = {{ZD|WAL}} [[Haverfordwest]], [[Pembrokeshire]], [[Wales]]&lt;ref name=&quot;Wills&quot;&gt;Wills, Dominic. [http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/christian_bale_biog.html &quot;Christian Bale Biography&quot;] Tiscali.co.uk, retrieved on 2006-05-17.&lt;/ref&gt;
|supružnik         = Sibi Blazic (2000.-)
|nagrade = '''[[Oscar za najboljeg sporednog glumca]]'''&lt;br /&gt;[[2010|2010.]] ''[[Boksač (2010)|Boksač]]''
|znamenite_uloge = [[Batman|Bruce Wayne]] (Batman) 
}}

'''Christian Charles Philip Bale''' ([[Haverfordwest]], [[30. 1.|30. siječnja]] [[1974|1974.]]) britanski je glumac rođen u [[Wales]]u,&lt;ref name=&quot;Lady-killer&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.drdrew.com/article.asp?id=644|title=Lady-killer: An Interview With Actor Christian Bale|last=Moses|first=Michael|publisher=drdrew.com|accessdate = 21. 07. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ninemsn&quot;&gt;{{cite web|url=http://nw.ninemsn.com/article.aspx?id=52324|title=Inside Interview|work=NewWeekly|publisher=ninemsn|accessdate = 21. 07. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NotWelsh&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.christianbale.net/articles/2000/imdb2000.htm|title=Christian Bale: American Psycho|publisher=IMDB News|accessdate=21. 07. 2008.|archivedate=2011-07-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110723041855/http://www.christianbale.net/articles/2000/imdb2000.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; najpoznatiji po filmovima ''[[Empire of the Sun (film)|Carstvo sunca]]'', ''[[The Prestige (film)|Prestiž]]'', ''[[Američki psiho (2000)|Američki psiho]]'', ''[[Equilibrium (2002)|Equilibrium]]'', ''[[U 3:10 za Yumu (2007)|U 3:10 za Yumu]]'', ''[[Nestajanje (2004)|Nestajanje]]'', ''[[Batman Begins|Batman: Početak]]'', ''[[Teška vremena]]'', ''[[The Dark Knight|Vitez tame]]'' te ''[[Boksač (2010)|Boksač]]'', za kojeg je nagrađen [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Oscarom za najboljeg sporednog glumca]]. Bale je poznat po svladavanju naglasaka i pripremama za uloge (posebno za ''Nestajanje'' i ''Batman: Početak''). Osim nastupa u visokobudžetnim hitovima kao što je Batman, nastupao je u velikom broju nezavisnih i art house filmova.

Bale je pozornost privukao kad je sa 13 godina izabran za glavnu ulogu u ''Carstvu sunca'' [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]], gdje je glumio engleskog dječaka koji ostaje odvojen od roditelja i ostaje zarobljen u [[japan]]skom zarobljeničkom logoru tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Od tada je portretirao niz različitih likova. Bale je posebno poznat po kultnom statusu koji uživa među mnogobrojnim obožavateljima. Izdanje ''Entertainment Weeklyja'' u povodu desetogodišnjice proglasilo ga je jednim od osam najmoćnijih kultnih figura u posljednjem desetljeću, navodeći njegov kultni status na internetu.&lt;ref&gt;Wilson, Cintra. [http://dir.salon.com/story/ent/feature/2004/10/26/bale/index.html?pn=1 &quot;The magic Christian&quot;] ''Salon.com'', 26 October 2004, retrieved on 2006-05-27 (link dead 2007-09-08).&lt;/ref&gt; Časopis ga je nakon njegove izvedbe u ''Američkom psihu'' svrstao i među najkreativnije ljude u zabavnoj industriji.

== Rani život ==
[[Datoteka:Ch Bale 02.jpg|thumb|desno|14-godišnji Bale u Stockholmu u veljači 1988. za vrijeme promocije ''[[Empire of the Sun (film)|Carstva sunca]].]]
Christian Bale rođen je u obitelji poduzetnika, komercijalnog pilota i talent menadžera Davida Balea i cirkusantice Jenny James, oboje engleskog podrijetla.&lt;ref&gt;[http://www.filmreference.com/film/91/Christian-Bale.html Christian Bale Biography (1974-)]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rourke&quot;&gt;{{cite news |first=Mary |last=Rourke |title=Activist David Bale had commitment to Africa |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2001829381_baleobit04.html |work=The Seattle Times |date=4. siječnja 2004 |accessdate=30. 06. 2008. |archive-date=2012-12-06 |archive-url=https://archive.is/20121206010712/http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2001829381_baleobit04.html |dead-url= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zielbauer&quot;&gt;{{cite news |first=Paul |last=von Zielbauer |title=David Bale, 62, Activist and Businessman, Dies |url=http://www.nytimes.com/2004/01/01/national/01BALE.html?ex=1388379600&amp;en=af5fe14869777fca&amp;ei=5007&amp;partner=USERLAND |work=The New York Times |date=1. siječnja 2004 |accessdate = 30. 06. 2008.}}&lt;/ref&gt; Najmlađi je od četvero djece. Nakon što je napustio [[Wales]], Bale je proveo djetinjstvo u nekoliko zemalja, uključujući [[Engleska|Englesku]], [[Portugal]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]].&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt;

[[1976]]., kad su Baleu bile dvije godine, njegova je obitelj napustila Wales i vratila se u Englesku. Četiri godine su proveli u Bournemouthu, gdje je Bale pohađao Bournemouth School i aktivno se bavio [[ragbi]]jem.&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt; Bale je opisao svoje djetinjstvo kao zanimljivo, uz poštovanje prema majci koja je nastupala u cirkusu. Ovaj nekonvencionalni život dugo je odgovarao njegovoj majci Jenny koja je nastupala kao klaun i plesačica, jahala slonove i najavljivala cirkuske točke. Bale se prisjetio kako je se sa sedam godina dobro zabavljao u cirkuskoj karavani okružen prekrasnim ženama. Prisjetio se i svog prvog poljupca s akrobatkinjom Bartom.&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt; Kao dijete je vježbao [[balet]] i gitaru.&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt; Rad njegove sestre Louise u kazalištu također je utjecao na njegovu odluku da postane glumac.&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt; Osim toga, Bale je u intervjuu otkrio kako mu je djed bio stand-up komičar, trbuhozborac i mađioničar.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=h9B0SxqqShs&amp;feature=related YouTube - Christian Bale How to make it in Hollywood]&lt;/ref&gt; Djed mu je bio i dubler [[John Wayne|Johna Waynea]] u dva filma u Africi. Baleov otac David podupirao je sina u njegovim glumačkim počecima, davši otkaz kao komercijalni pilot kako bi mogao putovati i upravljati Baleovom razbuktalom karijerom.&lt;ref name=&quot;Wills&quot;/&gt; David se 3. rujna 2000. oženio s feministicom Glorijom Steinem (ranije se razveo od Baleove majke Jenny). Umro je 30. prosinca 2003. od limfoma mozga sa 62 godine.

Baleova prva glumačka avantura bila je reklama za omekšivač Lenor 1982., kad mu je bilo osam godina.&lt;ref name=&quot;Hotdog&quot;&gt;Hotdog. [http://www.christianbale.net/articles/2005/hotdog2005.htm “Batman Begins”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080210052946/http://www.christianbale.net/articles/2005/hotdog2005.htm |date=2008-02-10 }} ''Christian Bale – An Unofficial Appreciation'', March, 2005, retrieved on 2006-05-15.&lt;/ref&gt; Godinu dana poslije pojavio se u reklami za žitarice igrajući dječju rock zvijezdu.&lt;ref&gt;[http://www.christianbale.net/movies/pacman.htm “Pac-Man Cereal TV Commercial (1983)”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820030508/http://www.christianbale.net/movies/pacman.htm |date=2008-08-20 }} ''Christian Bale – An Unofficial Appreciation'', retrieved on 006-05-15.&lt;/ref&gt; [[1984]]. je debitirao u kazalištu u predstavi ''Šmokljan'', s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]].&lt;ref&gt;Kamarauskas, K. [http://www.thespiannet.com/actors/B/bale_christian/index.shtml “Christian Bale”] ''Thespian Net'', 1999., preuzeto 15. svibnja 2006.&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Rani radovi ===
Bale je na filmu debitirao [[1986]]. kao Aleksej Nikolajevič Roamnov u televizijskom filmu ''Anastasia: The Mystery of Anna'', nakon čega su slijedile glavne uloge u miniseriji ''Heart of the Country'' i fantastičnoj avanturi ''Mio in the Land of Faraway'', u kojem se prvi put pojavio uz [[Christpher Lee|Christophera Leeja]] i [[Nick Pickard|Nicka Pickarda]]. 1987. je [[Amy Irving]], njegova partnerica u ''Anastasia: The Mystery of Anna'', preporučila Balea svojem tadašnjem mužu, [[Steven Spielberg|Stevenu Spielbergu]], za ulogu u ''[[Empire of the Sun (film)|Carstvu sunca]]'', ekranizaciji polu-autobiografije [[J. G. Ballard|J.G. Ballarda]].&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt; Baleov portret Jima Grahama donio mu je velike pohvale od strane kritike i prvu nagradu za najboljeg dječjeg glumca Nacionalnog ureda za kritiku: Ured je osmislio nagradu posebno za njega. Pozornost medija i njegovih školskih kolega uzeli su svoj danak pa je Bale odlučio odustati od glume, no kontaktirao ga je [[Kenneth Branagh]] i nagovorio ga da 1989. nastupi u ''[[Henrik V. (1989)|Henriku V.]]''. 1990. je glumio Jima Hawkinsa s [[Charlton Heston|Charltonom Hestonom]] (u ulozi [[Dugi John Silver|Long John Silvera]]) u ''[[Otok s blagom (1990.)|Otoku s blagom]]''), ekranizaciji klasične knjige [[Robert Louis Stevenson|Roberta Louisa Stevensona]]. 

Bale je [[1992]]. igrao Jacka Kellyja u Disneyjevu mjuziklu ''[[Newsies]]'', nakon čega je [[1993]]. slijedio ''[[Swing Kids (1993)|Swing Kids]]'', film o tinejdžerima koji su tijekom jačanja [[treći rajh|nacističke Njemačke]] slušali zabranjeni [[jazz]]. Balea je 1994. [[Winona Ryder]] izabrala kako bi nastupio u verziji ''[[Male žene (1994)|Malih žena]]'' Gilliana Armstronga. 1995. je posudio glas Thomasu u Disneyjevu crtanom filmu ''[[Pocahontas (1995)|Pocahontas]]'', a 1997. je glumio Arthura Stuarta u ''[[Zlatni baršun|Zlatnom baršunu]]'', posveti [[glam rock]]u [[Todd Haynes|Todda Haynesa]]. 1999. se pridružio zvjezdanoj glumačkoj postavi koju su činili [[Kevin Kline]], [[Michelle Pfeiffer]], [[Stanley Tucci]] i [[Rupert Everett]] u modernoj verziji [[William Shakespeare|Shakespearova]] ''[[San Ivanjske noći (1999)|Sana Ivanjske noći]]'', glumeći Demetriusa.

=== 2000. - 2001. ===
Bale se 1999. počeo pripremati za ono što će postati jedna od njegovih najhvaljenijih uloga, ona serijskog ubojice Patricka Batemana u ''[[Američki psiho (2000)|Američkom psihu]]''. Redateljici [[Mary Harron]], koja je ranije snimila biopic [[Valerie Solanas]] ''[[Pucala sam u Andyja Warhola]]'', povjerena je režija adaptacije kontroverznog romana [[Bret Easton Ellis|Breta Eastona Ellisa]], ali je odustala od projekta kad je saznala kako će [[Leonardo DiCaprio]] zamijeniti Balea, njezin prvi izbor. Harron je navela zabrinutost zbog budžeta, vjerujući da je DiCaprio preskup za produkciju. [[Oliver Stone]] je preuzeo redateljsku palicu, ali je DiCaprio odustao zbog filma ''[[Žal (2000)|Žal]]''. I Stone je otišao, a trudna Harron&lt;ref name=&quot;Kaufman&quot;&gt;Kaufman, Anthony. [http://www.indiewire.com/people/int_Harron_Mary_000414.html “INTERVIEW: 9-Months Pregnant and Delivering &quot;American Psycho&quot;, Director Mary Harron”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012093815/http://www.indiewire.com/people/int_Harron_Mary_000414.html |date=2008-10-12 }} ''indieWIRE'', 14 April 2006, retrieved on 2006-05-15.&lt;/ref&gt; je opet potpisala ugovor; ovaj put joj je želja ispunjena i Bale je nastupio u glavnoj ulozi. Bale nije bio pročitao roman prije nego što su mu ponudili film, ali je prihvatio ulogu jer je bio iznenađen i privučen scenarijem, koji je opisao kao &quot;suprotno od svega što sam dosad radio&quot;. Harron je odabrala Balea jer je smatrala kako predstavlja mušku verziju [[Lili Taylor]] &quot;u smislu da je bilo mnogo toga ispod površine&quot;, te da je &quot;imao osjećaj misterije i dubine u svojem licu.&quot;

Film se razlikovao od romana u nekoliko primjera, ali je u biti ostao vjeran romanu. Bateman je izvana stereotipni yuppie, ali ispod javne pojave koju je kreirao on je zapravo serijski ubojica. Bale je proučavao Batemana proučavajući roman i fizički se pripremao za ulogu mjesecima vježbajući kako bi poprimio Batemanov atletski izgled.&lt;ref&gt;Fischer, Paul. [http://www.crankycritic.com/qa/pf_articles/christianbale.html Unmasking an American Psycho] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000613080016/http://www.crankycritic.com/qa/pf_articles/christianbale.html |date=2000-06-13 }} ''The Cranky Critic'', retrieved on 2006-05-15.&lt;/ref&gt; Čak se i distancirao od ostalih glumaca i ekipe kako bi zadržao mračnu stranu Batemanove osobnosti.&lt;ref&gt;Rubinstein, Julian. [http://www.christianbale.net/articles/2000/usweekly2000.htm “Christian Bale”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828011219/http://www.christianbale.net/articles/2000/usweekly2000.htm |date=2008-08-28 }} ''Us Weekly'', 1 May 2000, retrieved on 2006-05-15.&lt;/ref&gt; ''Američki psiho'' premijerno je prikazan na [[Sundance Film Festival]]u 2000. uz mnogo kontroverzi. Slavni američki kritičar [[Roger Ebert]] isprva je osudio film, nazvavši ga pornografijom&lt;ref name=&quot;McCormick&quot;&gt;McCormick, Moira. [http://video.barnesandnoble.com/search/interview.asp?CTR=104632 “Christian Bale – Good Christian Talks About Playing a Yuppie from Hell”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204080229/http://video.barnesandnoble.com/search/interview.asp?CTR=104632 |date=2008-12-04 }} Barnes &amp; Noble.com, 5 September 2000, retrieved on 2006-05-15.&lt;/ref&gt; i &quot;najgadljivijm filmom na Sundanceu&quot;,&lt;ref name=&quot;Kaufman&quot; /&gt; ali je napisao afirmativnu recenziju, rekavši kako je Harron &quot;transformirala roman o krvoproliću u film o muškoj taštini.&quot; O Baleovoj izvedbi je napisao, &quot;Christian Bale je heroičan na način da dopušta svom junaku da skače u prijezir; ovdje nema instinkta za samopreživljavanje, a to je ono što čini dobrog glumca.&quot;&lt;ref&gt;Ebert, Roger. [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20000414/REVIEWS/4140303/1023 “American Psycho”] ''Chicago Sun-Times'', 14 April 2000, retrieved on 2006-05-17.&lt;/ref&gt;

Lion Gate Films konačno je 14. travnja 2000. film progurao u kina. Ojačao je Baleovu reputaciju kao predanog i sposobnog glumca, te još zacementirao njegov kultni sttaus. Baleu je redateljica predložila da se pojavi u [[cameo]] ulozi u još jednoj adaptaciji Bret Easton Ellis, ''[[Pravila privlačnosti (2002)|Pravila privlačnosti]]'', film djelomično povezan s ''Američkim psihom'', no on je obio zbog odanosti viziji Batemana Mary Harron, za koju je smatrao kako je nitko drugi ne bi mogao prikladno izraziti.&lt;ref name=&quot;Morris&quot;&gt;Morris, Clint. [http://www.moviehole.net/news/201.html “Interview: Christian Bale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011164040/http://www.moviehole.net/news/201.html |date=2007-10-11 }} ''Moviehole'', retrieved on 2006-05-16&lt;/ref&gt; U nastavku filma ''[[Shaft (2000)|Shaft]]'' iz [[1971]]., Bale je igrao nasilnog yuppieja i rasista Waltera Wadea, Jr.

Od 2001. nadalje je glumio galeriju raznih likova. Njegova prva uloga nakon ''Američkog psiha'' bila je u ekranizaciji bestelera [[John Madden|Johna Maddena]], ''[[Mandolina kapetana Corellija (2001)|Mandolina kapetana Corellija]]'', koja se dosta udaljila od književnog predloška. Bale je glumio Mandrasa, grčkog ribara koji se bori s naslovnim likom [[Nicolas Cage|Nicolasa Cagea]] za ljubav poželjne Pelagije ([[Penélope Cruz|Penelope Cruz]]). Mandras iz romana je bio mnogo kompleksnija ličnost sa svojim vlastitim podzapletom; Baleov Mandras bio je tek sporedni lik, a podzaplet nije pronašao svoje mjesto na velikom ekranu, budući da je najveći dio filma bio posvećen Corelliju i Pelagiji.

=== 2002. - 2003. ===
Od [[2002]]. do [[2003]]. Bale je nastupio u tri filma, od kojih nijedan nije ostvario veći komercijalni rezultat. ''[[Laurel Canyon (2002)|Laurel Canyon]]'', nezavisni film o ljubavi i čežnji, podijelio je kritičare. Pod oštricom kritike našli su se scenarij i redateljev ego, ali je se većina kritičara složila kako je [[Frances McDormand]] zasjenila ostatak glumačke postave, uključujući Balea.&lt;ref&gt;[http://www.metacritic.com/video/titles/laurelcanyon “Laurel Canyon”], ''Metacritic'', retrieved on 2006-05-15.&lt;/ref&gt;

''[[Carstvo vatre (2002)|Carstvo vatre]]'' je u usporedbi s prijašnjim filmovima bio prvi Baleov akcijski izlet, a budžet se popeo na 95 milijuna dolara.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0253556/business ''Reign of Fire'' at the] [[Internet Movie Database]]&lt;/ref&gt; Priča je govorila o zmaju probuđenom iz hibernacije koji riga vatru i dovodi još tisuće njih kako bi ugrozili svijet. Bale je počeo pregovore rezervirano, ali ga je redatelj [[Rob Bowman]] nagovorio da preuzme glavnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Chavel&quot;&gt;Chavel, Sean. [http://www.ugo.com/channels/filmTv/features/reignoffire/christianbale.asp &quot;Interview with Christian Bale of Reign of Fire&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050410033316/https://www.ugo.com/channels/filmTv/features/reignoffire/christianbale.asp |date=2005-04-10 }} UGO, retrieved on 2006-06-08.&lt;/ref&gt; Bale je glumio Quinna Abercrombyja, zajedno s [[Matthew McConaughy|Matthewom McConaughyjem]] u ulozi Dentona Van Zana. Bale i McConaughey vježbali su za svoje uloge boksajući i odlazeći u teretanu.&lt;ref name=&quot;Chavel&quot; /&gt; Većina kritičara je pokopala film, a ništa bolje nije prošao ni u američkim kinima.

''[[Equilibrium (2002)|Equilibrium]]'' je bio Baleov treći film iz 2002. produciran uz budžet od 20 milijuna dolara; no, zaradio je samo nešto više od pet milijuna. Na ovaj komercijalni podbačaj ponajviše je utjecala odluka Dimension Filmsa o ograničenoj distribuciji i slaboj promociji. Bez obzira na to, film je postao klasik nakon [[DVD]] izdanja, a redatelj [[Kurt Wimmer]] je dobio na raspolaganje 30 milijuna dolara kako bi režirao ''[[Ultraviolet (2006)|Ultraviolet]]''. U ''Equilibriumu'', Bale igra Johna Perstona, elitnog policajca u distopijanskom svijetu. 

=== 2004. ===
Nakon jednogodišnje stanke, Bale se 2004. vratio u ulozi Trevora Reznika, junaka psihološkog trilera ''[[Nestajanje (2004)|Nestajanje]]''. Reznik je čovjek koji pati od kronične nesanice i kojeg uz to uhodi misteriozni uljez. Bale se toliko posvetio ulozi kao nikad do tada kako bi postigao Reznikov autentični izgled. (U jednoj sceni, lik [[Jennifer Jason Leigh]] kaže, &quot;Da si imalo tanji, ne bi ni postojao.&quot;). Bale se podvrgnuo ekstremnoj dijeti i u nekolio mjeseci izgubio 27 kilograma.&lt;ref name=&quot;IGN&quot;&gt;Gilchrist, Todd. [http://filmforce.ign.com/articles/557/557527p1.html “IGN Interviews Christian Bale”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216013913/https://www.ign.com/movies |date=2021-02-16 }} IGN ''FilmForce'', 15 October 2004, retrieved on 2006-05-16.&lt;/ref&gt; Pri kraju snimanja imao je 55 kilograma.&lt;ref name=&quot;RadioFree&quot;&gt;Lee, Michael J. [http://movies.radiofree.com/interviews/themachi_christian_bale.shtml &quot;RadioFree.com Interviews Christian Bale, The Machinist&quot;], 4 October 2004, retrieved on 2008-05-05&lt;/ref&gt; Takva transformacija izazvala je usporedbe s onom [[Robert De Niro|Roberta De Nira]] koji se zdebljao kako bi dočarao izgled ostarjelog boksača [[Jake LaMotta|Jakea LaMotte]] u ''[[Raging Bull|Razjarenom biku]]''.&lt;ref name=&quot;New York Times&quot;&gt;Holden, Stephen [http://www.nytimes.com/2004/10/22/movies/22mach.html?ex=1129953600&amp;en=26674be522fa7098&amp;ei=5083&amp;partner=Rotten%20Tomatoes &quot;Insomnia and Then Emaciation; Now Paranoia Takes Its Turn&quot;], 22 October 2004, retrieved on 2008-07-21&lt;/ref&gt; ''Nestajanje'' je pobralo uglavnom pozitivne recenzije - kritičari su bili impresionirani Baleovom predanošću. Bila je to niskobudžetna produkcija pa je u Americi doživjela ograničenu distribuciju; glavninu prihoda ostvarila je u inozemstvu.

Bale, obožavatelj ''[[Avanture male Chichiro|Avanturi male Chichiro]]'' [[Hajao Mijazaki|Hayaoa Miyazakija]],&lt;ref name=&quot;Morris&quot; /&gt; posudio je glas Howlu u engleskoj sinkronizaciji fantastične anime pustolovine ''[[Pokretni dvorac (2004)|Pokretni dvorac]]'', adaptaciji dječjeg [[Pokretni dvorac|romana]] [[Diane Wynne]]. Profit u Americi je iznosio 4,711,096 dolara, a ukupni svjetski 230,458,788 dolara.

=== Novi Batman ===
Bale se još od 2002. spominjao kao jedan od kandidata za ulogu [[Batman]]a. Objavljeno je kako se prije toga prijavio za ulogu [[Robin (Batman)|Robina]] u filmu ''[[Batman zauvijek]]'' (1995.), koja je na kraju pripala [[Chris O'Donnell|Chrisu O'Donnellu]].&lt;ref name=&quot;notstarring&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.notstarring.com/actors/bale-christian/|title=Not Starring: Roles turned down by Christian Bale|accessdate = 18. 05. 2006.}}&lt;/ref&gt; No, tu glasinu je opovrgnuo sam Bale u intervjuu iz 2008.&lt;ref&gt;''ShortList'', issue 42, page 28, 17 July 2008.&lt;/ref&gt; 2004., nakon što je završio snimanje ''Nestajanja'', Baleu je pripala željena uloga Brucea Waynea / Batmana u filmu [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]], ''[[Batman Begins|Batman: Početak]]''. Bila je to obnova serijala bez poveznica s filmovima [[Tim Burton|Tima Burtona]] i [[Joel Schumacher|Joela Schumachera]]. Najozbiljniji konkurent za ulogu bio mu je [[Jake Gyllenhaal]],&lt;ref&gt;Otto, Jeff. [http://filmforce.ign.com/articles/495/495335p1.html “David S. Goyer Talks Batman, Iron Man, Comics and More”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216013913/https://www.ign.com/movies |date=2021-02-16 }} IGN ''FilmForce'', 27 February 2004, retrieved on 2006-05-16.&lt;/ref&gt; kojem je pripala uloga Anthonyja Swofforda u ''[[Gušteri (2005)|Gušterima]]'',&lt;ref name=&quot;notstarring&quot; /&gt; za koju je jedan od kandidata bio i Bale. Bale je prvi neamerikanac koji je zaigrao Batmana.

Još svjež od ''Nestajanja'' Bale se morao dovesti u formu kako bi dočarao Batmanov robusni izgled; dan mu je rok od šest mjeseci. Bale se prisjetio kako to uopće nije bilo jednostavno: &quot;... kad smo došli do podizanja mišićne mase, bio sam beskoristan. Nisam mogao napraviti niti jedan sklek prvi dan. Svi mišići su bili nestali što je dosta otežalo cijeli proces.&quot;&lt;ref name=&quot;IGN&quot; /&gt; Uz pomoć profesionalnog trenera, Bale se uspio dovesti u potrebnu formu, dobivši 46 kilograma u šest mjeseci.&lt;ref&gt;Jordan, Sean. [http://www.femmefatales.com/?p=44 “Christian Bale: Belatedly Blabbing Pee Wee”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007195233/http://www.femmefatales.com/?p=44 |date=2006-10-07 }} ''Femme Fatales'', July/August, 2005, retrieved on 2006-05-16.&lt;/ref&gt; Tada je otkrio kako je nabio više mišićne mase nego što je to redatelj želio, pa je prije snimanja opet morao na manju dijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;About.com interview&quot; |url=http://movies.about.com/od/batman/a/batmancb060805.htm |access-date=2011-09-23 |archivedate=2009-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090219042032/http://movies.about.com/od/batman/a/batmancb060805.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Bale se isprva plašio uloge Batmana jer se osjećao glupo u kostimu. Kako bi suzbio taj osjećaj, prikazivao je Batmana kao zvijer.&lt;ref name=&quot;IGN&quot; /&gt; Kako bi shvatio dublje značenje lika, Bale je čitao razne stripove o Batmanu. Rekao je: &quot;Batman je skrivena, demonska strana Brucea Waynea. Batman je u potpunosti iskreno biće koje se mora kontrolirati. On je sposoban biti nasilan - i ubiti - zato se stalno mora obuzdavati.&quot; Za Balea je najnaporniji dio bio Batmanov kostim. &quot;Navučete ga na sebe, postane vam vruće, znojite se, a pod maskom vas počne boliti glava.&quot;&lt;ref&gt;Dawson, Angela. [http://www.azcentral.com/ent/movies/articles/0610bale10.html “Bale on Batman”] azcentral.com, 10 June 2005, retrieved on 2006-05-16.&lt;/ref&gt;

''Batman: Početak'' objavljen je u Americi [[15. 6.|15. lipnja]] [[2005]]. Bio je to veliki komercijalni trijumf Warner Brosa koji je u produkciju utrošio 135 milijuna dolara; profit je iznosio 370 milijuna. Glumačka postava je hvaljena zbog dojmljivih izvedbi, a Bale je pokupio najviše pohvala zbog svojeg portreta Brucea Waynea i Batmana. 2006. je osvojio nagradu MTV-a za najboljeg junaka.

Bale se odlučio i reprizirati ulogu u ''[[The Dark Knight|Vitezu tame]]''. Bio je siguran u svoj izbor zbog pozitivnih reakcija na izvedbu u ''Batman: Početak''. Trenirao je borilačku vještinu Keysi i sam izveo mnoge kaskaderske scene. Ovaj put nije nabio toliko mišićne mase jer se pojavio u novom kostimu koji je bio mobilniji. ''Vitez tame'' svjetsku je premijeru doživio u Australiji 17. srpnja 2008., a u Sjedinjenim Državama dan kasnije. Film je pomeo kino blagajne i uz 158,4 milijuna dolara srušio zaradu u prvom vikendu prikazivanja. U deset dana je probio granicu od 300 milijuna dolara, a nakon 16 i 400 milijuna.

=== 2006. - ===
Nakon što je nastupio u visokobudžetnom spektaklu ''Batman: Početak'', Bale se vratio nezavisnim filmovima. Angažiran je u kriminalističkoj drami [[David Ayer|Davida Ayera]], ''[[Teška vremena]]''. Nastupio je uz [[Freddy Rodriguez|Freddyja Rodrigueza]] i [[Eva Longoria|Evu Longoriju]]. Glumio je Jima Luthera, problematičnog veterana [[Rat u Afganistanu|Afganistanskog rata]] izmučenog [[PTSP]]-om kojem [[Ministarstvo unutrašnje sigurnosti Sjedinjenih Država|Ministarstvo unutrašnje sigurnosti]] ponudi posao federalnog agenta. Film je premijerno prikazan na Međunarodnom film festivalu u Torontu, a 10. studenog 2006. je krenuo u široku distribuciju.

[[Terrence Malick]] je režirao ''[[Novi svijet (2006)|Novi svijet]]'', povijesni film inspiriran pričom o [[Pocahontas]], a Bale je dobio ulogu Johna Rolfea. Bio mu je to drugi put da sudjeluje u dramatizaciji priče o Pocahonstas. Partneri su mu bili [[Colin Farrell]] i [[Q'orianka Kilcher|Q'Orianka Kilcher]], koji su glumili ljubavnike Johna Smitha i Pocahontas. Njih dvoje dobili su i najviše prostora, dok je Bale bio sporedni lik koji se pojavljuje tek u posljednjoj trećini filma. Kritičari su lomili koplja oko filma, a publika nije iskazala veliki interes. Film je na kraju zaradio nešto više od 29 milijuna dolara, tako da nije uspio ni vratiti uloženi budžet od 30 milijuna.

Bale je 2006. sudjelovao na četiri projekta. U ''[[Bijeg u zoru|Bijegu u zoru]]'', njemačkog redatelja [[Werner Herzog|Wernera Herzoga]], glumio je američkog pilota Dietera Denglera, koji se bori za život nakon što je pogođen tijekom misije u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Bale je ostavio snažan dojam na Herzoga, koji je hvalio njegove glumačke sposobnosti: &quot;Mislim da je on jedan od najvećih glumačkih talenata svoje generacije. Odlučili smo se za njega puno prije nastupa u ''Batman: Početak''.&lt;ref&gt;[http://www.femalefirst.co.uk/entertainment/156062004.htm “Herzog Hails Bale”] ''Female First'', 24 March 2006, retrieved on 2006-05-17.&lt;/ref&gt; U ''[[The Prestige (film)|Prestižu]]'', ekranizaciji romana [[Christian Priest|Christiana Priesta]] o rivalstvu dvojice mađioničara iz viktorijanske ere, Bale se opet udružio s [[Michael Caine|Michaelom Caineom]] i redateljem Christopherom Nolanom. U filmu su nastupili i [[Hugh Jackman]], [[Scarlett Johansson]], [[Piper Perabo]] i [[David Bowie]]. ''[[Nema me (2007)|Nema me]]'', film u kojem je Bale opet radio s Toddom Haynesom i [[Heath Ledger|Heathom Ledgerom]], bio je umjetnički pogled na život [[Bob Dylan|Boba Dylana]]. Nastupio je i u uspješnom remakeu vesterna ''[[U 3:10 za Yumu (2007)|U 3:10 za Yumu]]'' s [[Russell Crowe|Russellom Croweom]]. Bale je izabran za ulogu Johna Connora u nadolazećem filmu ''Terminator Salvation'',&lt;ref&gt;[http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=41681 '' Is Josh Brolin the New Terminator? '']&lt;/ref&gt; a u ''Državnim neprijateljima'' [[Michael Mann|Michaela Manna]] će glumiti agenta [[FBI]]-ja Melvina Purvisa.&lt;ref&gt;[http://www.variety.com/article/VR1117978883.html?categoryid=13&amp;cs=1 ''Variety''], 11. siječnja 2008., preuzeto 11. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Bale se [[29. 1.|29. siječnja]] [[2000]]. oženio Srbislavom &quot;Sibi&quot; Blažić (rođena 1970.), bivšim modelom, vizažisticom i osobnom pomoćnicom [[Winona Ryder|Winone Ryder]]; Ryder je nastupila s njim u ''Malim ženama''. S Blažić ima kćer Emmeline,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stv.tv/out/films/latestnews/Christian_Bales_daughter_priority_125919|title=Christian Bale's daughter priority|accessdate=15. 07. 2008.|date=13. 07. 2008.|publisher=STV|archivedate=2009-01-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090113210719/http://www2.stv.tv/out/films/latestnews/Christian_Bales_daughter_priority_125919|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; koja je rođena 27. ožujka 2005.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/news/ni0060707/|title=Bale Becomes a Father|accessdate = 15. 07. 2008.|date = 29. 03. 2005.|publisher=IMDB.com|work=Wenn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Craig|last=McLean|url=http://www.theage.com.au/news/Film/Suit-yourself-mate/2005/05/26/1116950815155.html|title=Suit yourself, mate|accessdate = 15. 07. 2008.|date = 29. 05. 2005.|publisher=The Age}}&lt;/ref&gt;

Bale ima tri starije sestre - Erin Bale, glazbenicu, Sharon Bale, informatičarku; i Louise Bale, kazališnu glumicu i redateljicu. Obitelj Bale duboko je povezana sa šou biznisom, posebno kazalištom. Bale je daleki rođak britanske glumice [[Lillie Langtry]], dok su njegov ujak, Rex Bale, i djed s majčine strane također bili glumci.&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt;

Kao i njegov otac, David, i Bale je poznat kao aktivist. Podržava skupine za zaštitu životinja kao što su Greepeace i World Wildlife Fund.&lt;ref name=&quot;Hotdog&quot; /&gt; Vegetarijanac je od šeste godine kad je pročitao ''[[Charlotteina mreža|Charlotteinu mrežu]]''.&lt;ref name=&quot;Pippa&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.christianbale.net/articles/2001/sundayexpress2001.htm|title=Born Again Christian|last=Smith|first=Pippa|date=15 April 2001|publisher=Sunday Express|accessdate=19. 07. 2008.|archivedate=2012-04-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120426090520/http://www.christianbale.net/articles/2001/sundayexpress2001.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Poznata feministica Gloria Steinem postala je Baleova maćeha kad se 3. rujna 2000. udala za njegova oca. Brak je završio nakon smrti Davida Balea 2003.&lt;ref&gt;[http://archives.cnn.com/2000/US/09/05/steinem.marriage.ap/ &quot;Feminist icon Gloria Steinem first-time bride at 66] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080421112337/http://archives.cnn.com/2000/US/09/05/steinem.marriage.ap/ |date=2008-04-21 }}, CNN.com, 5 September 2000, retrieved on 2006-05-26.&lt;/ref&gt; Bale trenutno živi u [[Los Angeles]]u.

=== Kontroverze ===
Bale je 22. srpnja 2008. završio u [[london]]skoj policijskoj postaji nakon dojave da je verbalno napao svoju majku Jenny i sestru Sharon, koje su zvale policiju.&lt;ref name=&quot;BBC_arrest&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AP_arrest&quot;&gt;{{cite web|url=http://ap.google.com/article/ALeqM5iicjQogv9sRO3liiAQT06j2G6jrQD923CP8O0|title=Christian Bale arrested, released; denies assault|last=Satter|first=Raphael G.|date=23 July 2008|publisher=The Associated Press|accessdate=23. 07. 2008.|archivedate=2008-07-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080726061412/http://ap.google.com/article/ALeqM5iicjQogv9sRO3liiAQT06j2G6jrQD923CP8O0|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Nakon što je zadržan više od četiri sata,&lt;ref name=&quot;telegraph_arrest&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2448942/Christian-Bale-'fought-with-mother-after-she-insulted-his-wife'.html|title=Christian Bale 'fought with mother after she insulted his wife'|last=Moore|first=Matthew|coauthors=Irvine, Chris|date=23 July 2008|publisher=The Daily Telegraph|accessdate=23. 07. 2008.|archivedate=2008-10-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081017082956/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2448942/Christian-Bale-%27fought-with-mother-after-she-insulted-his-wife%27.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pušten je uz jamčevinu.&lt;ref name=&quot;BBC_arrest&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7519689.stm|title=Batman star bailed over 'assault'|date=22 July 2008|publisher=BBC News|accessdate = 23. 07. 2008.}}&lt;/ref&gt; Demantirao je optužbe.&lt;ref name=telegraph_arrest/&gt; Britanska policija je 14. kolovoza objavila kako neće poduzimati daljnje korake protiv njega.&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7561844.stm&lt;/ref&gt;

U srpnju 2008. je izviješteno kako je Bale imao izljev bijesa na setu filma ''Terminator Salvation'', dok je snimao u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].&lt;ref name=&quot;CT_tirade&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.chicagotribune.com/topic/sfl-0203-christian-bale,0,2624858.story?obref=outbrain |title= Christian Bale goes on tirade on 'Terminator' set |accessdate= 4. veljače 2009 |date= 3. veljače 2009. |work= chicagotribune.com |publisher= The Associated Press |archiveurl= https://web.archive.org/web/20090220193949/http://www.chicagotribune.com/topic/sfl-0203-christian-bale,0,2624858.story?obref=outbrain |archivedate= 2009-02-20 |deadurl= no }}&lt;/ref&gt; U veljači 2009. objavljena je audio snimka incidenta.&lt;ref&gt;http://www.aolcdn.com/tmz_audio/020209_christianbale.mp3&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/4508022/Christian-Bale-rant-Full-transcript.html |title= Christian Bale rant: Full transcript |accessdate= 4. veljače 2009 |date= 4. veljače 2009. |work= The Daily Telegraph |publisher= Telegraph Media Group Limited |archivedate= 2011-02-01 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20110201044150/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/4508022/Christian-Bale-rant-Full-transcript.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; Tiradu je izazvao [[Shane Hurlbut]], direktor fotografije filma. Prema Baleu, Hurlbut je na sekundu ušao u kadar i tako mu omeo koncentraciju dok je snimao intenzivnu scenu.&lt;ref name=&quot;CT_tirade&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;in_tirade&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.tmz.com/2009/02/02/bale-went-ballistic/ |title= Bale Went Ballistic |accessdate=3. veljače 2009 |last=  |first= |coauthors= |date= 2. veljače 2009. |work= |publisher= TMZ.com}}&lt;/ref&gt; Na snimci se čuje kako iznimno uzrujani Bale upućuje psovke Hurlbutu, prijeteći mu, i konačno prijeteći kako će napustiti film ako Hurlbut ponovi pogrešku a da ne dobije otkaz.&lt;ref name=&quot;in_tirade&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/news/bale-turns-american-psycho-with-expletiveladen-tantrum-on-set-1544988.html |title= Bale turns American psycho with expletive-laden tantrum on set |accessdate= 4. veljače 2009 |date= 4. veljače 2009. |author= Guy Adams |work= The Independent |publisher= Independent News and Media Limited |archiveurl= https://web.archive.org/web/20090205081725/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/news/bale-turns-american-psycho-with-expletiveladen-tantrum-on-set-1544988.html |archivedate= 2009-02-05 |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; Izviješteno je kako su direktori Warnera poslali snimku osiguravatelju filma u slučaju da Bale odluči napustiti produkciju.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/sfgate/detail?blogid=7&amp;entry_id=35382 |title= Costar Defends Bale Blowout  |accessdate=4. veljače 2009 |date= 3. veljače 2009. |work= SFGate.com ; San Francisco Chronicle |publisher= Hearst Communications, Inc.}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za [[E! Online]], pomoćni redatelj i producent filma ''Terminator Salvation'', Bruce Franklin, rekao je kako je to bio izolirani incident. &quot;Ako radite na iznimno intenzivnoj sceni i netko vas izbaci iz takta... Bila je to najemocionalnija scena u filmu&quot;, rekao je Franklin. &quot;I baš njega prekinu u usred scene. On je vrlo intenzivno povezan sa svojim likom. Tog dana uopće nije hodao okolo tako. Bio je to samo trenutak i prošao je.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.eonline.com/uberblog/b81964_christian_bale_f-bombs_terminator_set.html |title= Christian Bale F-Bombs Terminator Set; &quot;It Was Just a Moment,&quot; Assistant Director Says  |accessdate=3. veljače 2009 |last= Finn |first= Natalie |coauthors= |date= 2. veljače 2009. |work= |publisher= E! Online}}&lt;/ref&gt;

Glumci [[Whoopi Goldberg]] i [[Terry Crews]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.msnbc.msn.com/id/29001920/|title=Whoopi Goldberg defends Christian Bale|accessdate = 06. 02. 2009.|date=3. veljače 2009|publisher=MSNBC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.chicagotribune.com/features/lifestyle/chi-0204-ft-christian-balefeb04,0,1061501.story |title= Whoopi Goldberg won't pile on against Christian Bale |accessdate= 4. veljače 2009 |date= 4. veljače 2009. |work= Chicago Tribune }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; redatelji [[Darren Aronofsky]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7871743.stm|title=Wrestler director supports Bale|accessdate = 06. 02. 2009.|date=5. veljače 2009|publisher=[[BBC]]|work=BBC News}}&lt;/ref&gt; i [[Ron Howard]], kao i osnivač internetske stranice ''[[Ain't It Cool News]]'' [[Harry Knowles]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Snead|first=Elizabeth|url=http://latimesblogs.latimes.com/thedishrag/2009/02/harry-knowles-d.html|title=Harry Knowles defends Christian Bale's ugly outburst?|accessdate = 05. 02. 2009.|date=4. veljače 2009|work=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt; javno su branili Baleov postupak, a neki su navodili praksu da članovi ekipe miruju dok se snima. [[Lucian Piane]], skladatelj i glazbeni producent, snimio je &quot;Bale Out&quot;, humorni tehno remiks Baleova verbalnog ispada, koji je u jednom danu pogledan više od 200.000 puta na [[Myspace|MySpaceu]] i [[YouTube]]u.&lt;ref&gt;{{cite news  | last =Associated Press  | title =Batman goes Bale-istic with profane tirade on crew  | work =National Public Radio  | date =3. veljače 2009  | url =http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=100176676  | accessdate =04. 02. 2009.  }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Stephen Colbert]] je parodirao incident u epizodi emisije ''[[The Colbert Report]]'' od 4. veljače, u kojem je gost [[Steve Martin]] neprestano prolazio ispred kamere dok se Colbert derao na njega.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ccinsider.comedycentral.com/2009/02/05/stephen-colbert-goes-christian-bale-on-steve-martin/|title=Stephen Colbert goes Christian Bale on Steve Martin&quot;|publisher= Comedy Central|date= 5. veljače 2009.|accessdate=5. veljače 2009}}&lt;/ref&gt; U epizodi animirane TV serije ''[[Family Guy]]'' izmiksan je glas [[Peter Griffin|Petera Griffina]] koji je odgovorao i regirao na Baleove komentare kao da su upućeni njemu, također zbog komičnog efekta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.news.com.au/entertainment/story/0,28383,25066170-10229,00.html|title=Family Guy spoofs Christian Bale tantrum on the set of Terminator: Salvation|last=Wearring|first=Myles|date=17. veljače 2009|publisher=News Limited|accessdate=13. 04. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090218213814/http://www.news.com.au/entertainment/story/0,28383,25066170-10229,00.html|archivedate=2009-02-18|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Nakon što se tjedan dana nije oglašavao, Bale se 6. veljače 2009. javno ispričao na radijskoj postaji KROQ-FM iz Los Angelesa. Izjavio je kako je ispad bio &quot;neoprostiv&quot; i da je bio motiviran intenzivnošću snimanja tog dana.&lt;ref name=&quot;kroq&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Movies/02/06/bale.apology/index.html|title= Bale apologizes for 'Terminator' tantrum|last=Duke|first=Alan|date=6. veljače 2009|publisher=CNN: Showbiz/Movies|accessdate = 13. 04. 2009.}}&lt;/ref&gt; Bale je rekao kako se &quot;ponio kao propalica&quot;, te da su on i Hurlbut razgovarali nakon incidenta i &quot;u potpunosti to riješili&quot;.&lt;ref name=&quot;bbcnews20090206&quot;&gt;{{cite news   | last =BBC News staff  | title =Actor Bale speaks out over rant|quote= Film star Christian Bale has called a US radio station to apologise for a tirade which was leaked onto the internet, calling it &quot;inexcusable&quot;  | work =BBC News  | publisher =[[BBC]]  | date =6. veljače 2009  | url =http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7875756.stm  | accessdate =  2009-02-06}}&lt;/ref&gt; Bale je istaknuo kako su njih dvojica radili zajedno nekoliko sati nakon incidenta, i &quot;bar mjesec dana nakon toga&quot;. Naglasio je, &quot;Vidio sam grubu verziju filma i on je odradio izvanredan posao. Izgleda fantastično.&quot;&lt;ref name=&quot;bbcnews20090206&quot; /&gt;

== Filmografija ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; 
|- bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina !! Film !! Uloga !! Bilješke
|-
|[[1986]].
|''[[Anastasia: The Mystery of Anna]]''
|Aleksej
|TV film
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[1987]].
|''[[Heart of the Country]]''
|Ben Harris
|miniserija
|-
|''[[Empire of the Sun (film)|Carstvo sunca]]''
|Jim &quot;Jamie&quot; Graham
|
|-
|''[[Mio in the Land of Faraway]]''
|Benke&lt;br /&gt;Jum-Jum
|
|-
|[[1989]].
|''[[Henrik V. (1989)|Henrik V.]]''
|Falstaffov paž
|
|-
|[[1990]].
|''[[Otok s blagom (1990.)|Otok s blagom]]''
|Jim Hawkins
|
|-
|[[1991]].
|''[[A Murder of Quality]]''
|Tim Perkins
|TV film
|-
|[[1992]].
|''[[Newsies]]''
|Jack &quot;Kauboj&quot; Kelley&lt;br /&gt;Francis Sullivan
|
|-
|[[1993]].
|''[[Swing Kids (1993)|Swing Kids]]''
|Thomas Berger
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1994]].
|''[[Male žene (1994)|Male žene]]''
|Theodore &quot;Laurie&quot; Lawrence
|
|-
|''[[Princ Jutlanda]]''
|Amled
|
|-
|[[1995]].
|''[[Pocahontas (1995)|Pocahontas]]''
|Thomas
|animirani film (glas)
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1996]].
|''[[Portret jedne dame (1996)|Portret jedne dame]] ''
|Edward Rosier
|
|-
|''[[Tajni agent]]''
|Stevie
|
|-
|[[1997]].
|''[[Metroland (1997)|Metroland]]''
|Chris Lloyd
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1998]].
|''[[Sva ta mala stvorenja]]''
|Bobby Platt
|
|-
|''[[Zlatni baršun]]''
|Arthur Stuart
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1999]].
|''[[Marija, Isusova majka (1999)|Marija, Isusova majka]]''
|Isus
|TV film
|-
|''[[San Ivanjske noći (1999)|San Ivanjske noći]]''
|Demetrius
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2000]].
|''[[Shaft (2000)|Shaft]]''
|Walter Wade, Jr.
|
|-
|''[[Američki psiho (2000)|Američki psiho]]''
|Patrick Bateman
|
|-
|[[2001|2001.]]
|''[[Mandolina kapetana Corellija (2001)|Mandolina kapetana Corellija]]''
|Mandras
|
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[2002]].
|''[[Equilibrium (2002)|Equilibrium]]''
|John Preston
|
|-
|''[[Carstvo vatre (2002)|Carstvo vatre]]''
|Quinn Abercromby
|
|-
|''[[Laurel Canyon (2002)|Laurel Canyon]]''
|Sam Bentley
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2004]].
|''[[Pokretni dvorac (2004)|Pokretni dvorac]]''
|Čarobnjak Howl
|engleska sinkronizacija (glas)
|-
|''[[Nestajanje (2004)|Nestajanje]]''
|Trevor Reznik
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2005]].
|''[[Batman Begins|Batman: Početak]]''
|[[Batman|Bruce Wayne/Batman]]
|
|-
|''[[Novi svijet (2005)|Novi svijet]]''
|John Rolfe
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2006]].
|''[[The Prestige (film)|Prestiž]]''
|Alfred Borden
|
|-
|''[[Teška vremena]]''
|Jim Luther Davis
|
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[2007]].
|''[[Bijeg u zoru]]''
|Dieter Dengler
|
|-
|''[[Nema me (2007)|Nema me]]''
|Jack Rollins/Pastor John
|
|-
|''[[U 3:10 za Yumu (2007)|10 za Yumu]]''
|Dan Evans
|
|-
|[[2008|2008.]]
|''[[The Dark Knight|Vitez tame]]''
|Bruce Wayne/Batman
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[2009|2009.]]
|''[[Terminator: Spasenje]]''
|John Connor
|-
|''[[Gangsteri (2009)|Gangsteri]]''
|[[Melvin Purvis]]
|-
|[[2010|2010.]]
|''[[Boksač (2010)|Boksač]]''
|Dicky Eklund
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Christian Bale}}
* {{imdb name|id=0000288|name=Christian Bale}}

{{Oscar za najboljeg sporednog glumca}}
{{Nagrada Empire za najboljeg glumca}}
{{Satellite za sporednog glumca}}

{{Lifetime|1974||Bale, Christian}}

[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]
[[Kategorija:Britanski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice nagrade Saturn]]
[[Kategorija:Glumci koji su tumačili Batmana]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>5vrglflmnuwtc0bafy6zp6r8qfrye8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Jedinstvo Bijelo Polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137101</id>
    <revision>
      <id>41263568</id>
      <parentid>41230164</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A06:5B05:8DF9:E800:3DC5:B154:31F2:64CE</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="420" xml:space="preserve">'''FK Jedinstvo Bijelo Polje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], osnovan [[1922]]. godine. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Crne Gore u fudbalu|Drugoj ligi Crne Gore]].

Klub igra na gradskom stadionu koji može da primi 600 gledalaca.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.soccerway.com/teams/montenegro/fk-jedinstvo-bijelo-polje/ Profil] na soccerway.com

[[Kategorija:Opština Bijelo Polje]]</text>
      <sha1>ekwzfj1pjlr3ndlu26p5y9e6dvv4tx2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263619</id>
      <parentid>41263568</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:30:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>rv vandalizmi</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="422" xml:space="preserve">'''FK Jedinstvo Bijelo Polje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], osnovan [[1922]]. godine. Trenutno se takmiči u [[Prva liga Crne Gore u fudbalu|Prvoj ligi Crne Gore]].

Klub igra na gradskom stadionu koji može da primi 5.000 gledalaca. 

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.soccerway.com/teams/montenegro/fk-jedinstvo-bijelo-polje/ Profil] na soccerway.com

[[Kategorija:Opština Bijelo Polje]]</text>
      <sha1>ohd1jmqsyif7rur0nkzs7rr3z1phk4d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:VS6507</title>
    <ns>2</ns>
    <id>139592</id>
    <revision>
      <id>41263539</id>
      <parentid>41229943</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:39:53Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="699" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263581</id>
      <parentid>41263539</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>1234qwer1234qwer4</username>
        <id>63706</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="415" xml:space="preserve">{| style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px&quot;
| &lt;center&gt;'''Језичке кутијице'''&lt;/center&gt;
|- 
|{{User sh}}
|-
||{{User en-4}}
|-
||{{User fr-1}}
|-
||{{User no-1}}
|}

&lt;center&gt;
{|
| [[File:Sfrj.png|400px|center|Jugoslavija|link=]]
|}
&lt;/center&gt;

[[en:User:VS6507]]
[[Simple:User:VS6507]]
[[hr:User:VS6507]]
[[bs:User:VS6507]]
[[sr:User:VS6507]]</text>
      <sha1>ktqpvs6sq0kmvtf73iwe3gie2xpk8kw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263589</id>
      <parentid>41263581</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:01:58Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="699" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263593</id>
      <parentid>41263589</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>1234qwer1234qwer4</username>
        <id>63706</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="415" xml:space="preserve">{| style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px&quot;
| &lt;center&gt;'''Језичке кутијице'''&lt;/center&gt;
|- 
|{{User sh}}
|-
||{{User en-4}}
|-
||{{User fr-1}}
|-
||{{User no-1}}
|}

&lt;center&gt;
{|
| [[File:Sfrj.png|400px|center|Jugoslavija|link=]]
|}
&lt;/center&gt;

[[en:User:VS6507]]
[[Simple:User:VS6507]]
[[hr:User:VS6507]]
[[bs:User:VS6507]]
[[sr:User:VS6507]]</text>
      <sha1>ktqpvs6sq0kmvtf73iwe3gie2xpk8kw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263594</id>
      <parentid>41263593</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:04:29Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="699" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263595</id>
      <parentid>41263594</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:05:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mykola7</username>
        <id>140737</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="415" xml:space="preserve">{| style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px&quot;
| &lt;center&gt;'''Језичке кутијице'''&lt;/center&gt;
|- 
|{{User sh}}
|-
||{{User en-4}}
|-
||{{User fr-1}}
|-
||{{User no-1}}
|}

&lt;center&gt;
{|
| [[File:Sfrj.png|400px|center|Jugoslavija|link=]]
|}
&lt;/center&gt;

[[en:User:VS6507]]
[[Simple:User:VS6507]]
[[hr:User:VS6507]]
[[bs:User:VS6507]]
[[sr:User:VS6507]]</text>
      <sha1>ktqpvs6sq0kmvtf73iwe3gie2xpk8kw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263598</id>
      <parentid>41263595</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:05:47Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="699" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263599</id>
      <parentid>41263598</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:05:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mykola7</username>
        <id>140737</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mykola7|Mykola7]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="415" xml:space="preserve">{| style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px&quot;
| &lt;center&gt;'''Језичке кутијице'''&lt;/center&gt;
|- 
|{{User sh}}
|-
||{{User en-4}}
|-
||{{User fr-1}}
|-
||{{User no-1}}
|}

&lt;center&gt;
{|
| [[File:Sfrj.png|400px|center|Jugoslavija|link=]]
|}
&lt;/center&gt;

[[en:User:VS6507]]
[[Simple:User:VS6507]]
[[hr:User:VS6507]]
[[bs:User:VS6507]]
[[sr:User:VS6507]]</text>
      <sha1>ktqpvs6sq0kmvtf73iwe3gie2xpk8kw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263676</id>
      <parentid>41263599</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T09:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica &quot;[[Korisnik:VS6507]]&quot; ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="415" xml:space="preserve">{| style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px&quot;
| &lt;center&gt;'''Језичке кутијице'''&lt;/center&gt;
|- 
|{{User sh}}
|-
||{{User en-4}}
|-
||{{User fr-1}}
|-
||{{User no-1}}
|}

&lt;center&gt;
{|
| [[File:Sfrj.png|400px|center|Jugoslavija|link=]]
|}
&lt;/center&gt;

[[en:User:VS6507]]
[[Simple:User:VS6507]]
[[hr:User:VS6507]]
[[bs:User:VS6507]]
[[sr:User:VS6507]]</text>
      <sha1>ktqpvs6sq0kmvtf73iwe3gie2xpk8kw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:VS6507</title>
    <ns>3</ns>
    <id>139605</id>
    <revision>
      <id>41263538</id>
      <parentid>41229944</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:39:43Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6639" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263582</id>
      <parentid>41263538</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>1234qwer1234qwer4</username>
        <id>63706</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6355" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%;&quot;&gt;
Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! &lt;br/&gt;

Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Special:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray&quot;&gt;

Savjetujemo vam da pročitate što [[Vikipedija|Vikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Vikipedija nije|Vikipedija nije]].&lt;br/&gt;
Odgovori na neka od često postavljanih pitanja:
* [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]?
* [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]?
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]
* [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]]

Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Vikipedijanac'''!
Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:195.252.67.131|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}}


&lt;/div&gt;

&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;div align=center&gt;'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian?  Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:OC Ripper|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/OC Ripper|doprinosi]]) {{{2|}}}&lt;/small&gt;

== Vraćač ==

Kako si postao vraćač na en i simple? Pozdrav! --[[Korisnik:Kolega2357|Javi se]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:52, 10 srpanj-јул 2012 (CEST)

== Trovanje ugljen-monoksidom ==
Ukoliko želite, možete promeniti pismo. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 06:59, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

== Invitation to Medical Translation ==

&lt;div style=&quot;display:block;border:1px solid #aaa;vertical-align: top;width:99%; background-color:#f9f9ff;margin-bottom:10px;margin-top:5px;padding-left:5px;padding-right:4px;&quot;&gt;
&lt;h2 style=&quot;padding:3px; background:#069; color:#fff; text-align:center; font-weight:bold; font-size:100%; margin-bottom:5px;margin-top:0;margin-left:-5px;margin-right:-4px;&quot;&gt;Medical Translation Project&lt;/h2&gt;
{|
|-
|style=&quot;width:150px;&quot;| [[Image:Globe-Star of life.svg|left|150px]]
|style=&quot;text-valign:middle;&quot;| '''Invitation to the [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|'''Medical Translation Project''']] – a joint [[:meta:Wiki Project Med|Wikimedia project]] started by the English language [[:w:en:Wikipedia:Wikiproject Medicine|WikiProject Medicine]]!&lt;br&gt;
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
'''Thank you''' for being one of the top Medical editors! I want to use this opportunity to introduce you to our most ambitious project.

We want to use Wikipedia to spread knowledge where it will be used. Studies have shown that Wikipedia is the most common resource of medical knowledge, and used by more people than any other source! We want high quality articles, available to everyone, regardless of language ability. It isn't right that you would need to know a major language to get hold of quality content!

That is why in the recent Ebola crisis (which is still ongoing) we translated information into over 70 languages, many of them small African languages. This was important, as Wikipedia was also shown to be the biggest resource used in Africa for information on Ebola! We see tremendous potential, but also great risks as our information needs to be accurate and well-researched. We only translate articles that have been reviewed by medical doctors and experts, so that what we translate is correct. Many of our translators are professionals, but many are also volunteers, and we need more of you guys – both to translate, but also to import finished translations, and fix grammatical or other style issues that are introduced by the translation process.

Our articles are not only translated into small languages, but also to larger ones, but as of 2015 this requires users to apply for an article to be translated, which can be done here ([[:w:en:WP:RTT|full articles]], [[:w:en:WP:RTTS|short articles]]) with an easy to manage google document. 

So regardless of your background head over to our [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|main page]] for more information, or to our [[:w:en:Wikipedia talk:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|talk page]] and ask us questions. Feel free to respond in any language, we will do our best to find some way to communicate. No task is too small, and '''we need everyone''' to help out!
:&lt;Small&gt;I hope you will forgive me for sending this message in English – we also need translators for messages like this, and above all local language [[:w:en:WP:TTF#Community manager|community managers]], which act as a link between us and you. Also I can not reply on your talk page, so please go to our talk page!&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;
'''Thank you for helping medical information on Wikipedia grow!''' -- [[:w:en:User:CFCF|&lt;span style=&quot;background:#014225;color:#FFFDD0;padding:0 4px;font-family: Copperplate Gothic Bold&quot;&gt;CFCF&lt;/span&gt;]] [[w:en:User talk:CFCF|🍌]] ([[Special:EmailUser/CFCF|email]]) 15:37, 28 January 2015 (UTC)
::&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;big&gt;'''[https://translate.google.com/translate?sl=auto&amp;tl=sv&amp;js=y&amp;prev=_t&amp;hl=en&amp;ie=UTF-8&amp;u=https%3A%2F%2Fmeta.wikimedia.org%2Fwiki%2FUser%3ACFCF%2FMessage1&amp;edit-text=&amp;act=url Google Translation of this message]&lt;/big&gt;&lt;/span&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:CFCF@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CFCF/MM&amp;oldid=11106071 --&gt;

== Ale, ==

što te nema na sr. njiki? Zaboravio si da se loguješ pod novim juzernejmom? Aj kad si onlajn uloguj se, pa se čujemo na sr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:38, 4 mart-ожујак 2015 (CET)</text>
      <sha1>gzad26vdo54kbzmqud1zjtelwzevuii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263590</id>
      <parentid>41263582</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:02:00Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6639" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263591</id>
      <parentid>41263590</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>1234qwer1234qwer4</username>
        <id>63706</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6355" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%;&quot;&gt;
Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! &lt;br/&gt;

Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Special:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray&quot;&gt;

Savjetujemo vam da pročitate što [[Vikipedija|Vikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Vikipedija nije|Vikipedija nije]].&lt;br/&gt;
Odgovori na neka od često postavljanih pitanja:
* [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]?
* [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]?
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]
* [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]]

Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Vikipedijanac'''!
Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:195.252.67.131|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}}


&lt;/div&gt;

&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;div align=center&gt;'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian?  Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:OC Ripper|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/OC Ripper|doprinosi]]) {{{2|}}}&lt;/small&gt;

== Vraćač ==

Kako si postao vraćač na en i simple? Pozdrav! --[[Korisnik:Kolega2357|Javi se]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:52, 10 srpanj-јул 2012 (CEST)

== Trovanje ugljen-monoksidom ==
Ukoliko želite, možete promeniti pismo. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 06:59, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

== Invitation to Medical Translation ==

&lt;div style=&quot;display:block;border:1px solid #aaa;vertical-align: top;width:99%; background-color:#f9f9ff;margin-bottom:10px;margin-top:5px;padding-left:5px;padding-right:4px;&quot;&gt;
&lt;h2 style=&quot;padding:3px; background:#069; color:#fff; text-align:center; font-weight:bold; font-size:100%; margin-bottom:5px;margin-top:0;margin-left:-5px;margin-right:-4px;&quot;&gt;Medical Translation Project&lt;/h2&gt;
{|
|-
|style=&quot;width:150px;&quot;| [[Image:Globe-Star of life.svg|left|150px]]
|style=&quot;text-valign:middle;&quot;| '''Invitation to the [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|'''Medical Translation Project''']] – a joint [[:meta:Wiki Project Med|Wikimedia project]] started by the English language [[:w:en:Wikipedia:Wikiproject Medicine|WikiProject Medicine]]!&lt;br&gt;
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
'''Thank you''' for being one of the top Medical editors! I want to use this opportunity to introduce you to our most ambitious project.

We want to use Wikipedia to spread knowledge where it will be used. Studies have shown that Wikipedia is the most common resource of medical knowledge, and used by more people than any other source! We want high quality articles, available to everyone, regardless of language ability. It isn't right that you would need to know a major language to get hold of quality content!

That is why in the recent Ebola crisis (which is still ongoing) we translated information into over 70 languages, many of them small African languages. This was important, as Wikipedia was also shown to be the biggest resource used in Africa for information on Ebola! We see tremendous potential, but also great risks as our information needs to be accurate and well-researched. We only translate articles that have been reviewed by medical doctors and experts, so that what we translate is correct. Many of our translators are professionals, but many are also volunteers, and we need more of you guys – both to translate, but also to import finished translations, and fix grammatical or other style issues that are introduced by the translation process.

Our articles are not only translated into small languages, but also to larger ones, but as of 2015 this requires users to apply for an article to be translated, which can be done here ([[:w:en:WP:RTT|full articles]], [[:w:en:WP:RTTS|short articles]]) with an easy to manage google document. 

So regardless of your background head over to our [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|main page]] for more information, or to our [[:w:en:Wikipedia talk:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|talk page]] and ask us questions. Feel free to respond in any language, we will do our best to find some way to communicate. No task is too small, and '''we need everyone''' to help out!
:&lt;Small&gt;I hope you will forgive me for sending this message in English – we also need translators for messages like this, and above all local language [[:w:en:WP:TTF#Community manager|community managers]], which act as a link between us and you. Also I can not reply on your talk page, so please go to our talk page!&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;
'''Thank you for helping medical information on Wikipedia grow!''' -- [[:w:en:User:CFCF|&lt;span style=&quot;background:#014225;color:#FFFDD0;padding:0 4px;font-family: Copperplate Gothic Bold&quot;&gt;CFCF&lt;/span&gt;]] [[w:en:User talk:CFCF|🍌]] ([[Special:EmailUser/CFCF|email]]) 15:37, 28 January 2015 (UTC)
::&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;big&gt;'''[https://translate.google.com/translate?sl=auto&amp;tl=sv&amp;js=y&amp;prev=_t&amp;hl=en&amp;ie=UTF-8&amp;u=https%3A%2F%2Fmeta.wikimedia.org%2Fwiki%2FUser%3ACFCF%2FMessage1&amp;edit-text=&amp;act=url Google Translation of this message]&lt;/big&gt;&lt;/span&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:CFCF@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CFCF/MM&amp;oldid=11106071 --&gt;

== Ale, ==

što te nema na sr. njiki? Zaboravio si da se loguješ pod novim juzernejmom? Aj kad si onlajn uloguj se, pa se čujemo na sr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:38, 4 mart-ожујак 2015 (CET)</text>
      <sha1>gzad26vdo54kbzmqud1zjtelwzevuii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263592</id>
      <parentid>41263591</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:03:15Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6639" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263601</id>
      <parentid>41263592</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mykola7</username>
        <id>140737</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6355" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%;&quot;&gt;
Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! &lt;br/&gt;

Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Special:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray&quot;&gt;

Savjetujemo vam da pročitate što [[Vikipedija|Vikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Vikipedija nije|Vikipedija nije]].&lt;br/&gt;
Odgovori na neka od često postavljanih pitanja:
* [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]?
* [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]?
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]
* [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]]

Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Vikipedijanac'''!
Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:195.252.67.131|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}}


&lt;/div&gt;

&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;div align=center&gt;'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian?  Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:OC Ripper|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/OC Ripper|doprinosi]]) {{{2|}}}&lt;/small&gt;

== Vraćač ==

Kako si postao vraćač na en i simple? Pozdrav! --[[Korisnik:Kolega2357|Javi se]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:52, 10 srpanj-јул 2012 (CEST)

== Trovanje ugljen-monoksidom ==
Ukoliko želite, možete promeniti pismo. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 06:59, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

== Invitation to Medical Translation ==

&lt;div style=&quot;display:block;border:1px solid #aaa;vertical-align: top;width:99%; background-color:#f9f9ff;margin-bottom:10px;margin-top:5px;padding-left:5px;padding-right:4px;&quot;&gt;
&lt;h2 style=&quot;padding:3px; background:#069; color:#fff; text-align:center; font-weight:bold; font-size:100%; margin-bottom:5px;margin-top:0;margin-left:-5px;margin-right:-4px;&quot;&gt;Medical Translation Project&lt;/h2&gt;
{|
|-
|style=&quot;width:150px;&quot;| [[Image:Globe-Star of life.svg|left|150px]]
|style=&quot;text-valign:middle;&quot;| '''Invitation to the [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|'''Medical Translation Project''']] – a joint [[:meta:Wiki Project Med|Wikimedia project]] started by the English language [[:w:en:Wikipedia:Wikiproject Medicine|WikiProject Medicine]]!&lt;br&gt;
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
'''Thank you''' for being one of the top Medical editors! I want to use this opportunity to introduce you to our most ambitious project.

We want to use Wikipedia to spread knowledge where it will be used. Studies have shown that Wikipedia is the most common resource of medical knowledge, and used by more people than any other source! We want high quality articles, available to everyone, regardless of language ability. It isn't right that you would need to know a major language to get hold of quality content!

That is why in the recent Ebola crisis (which is still ongoing) we translated information into over 70 languages, many of them small African languages. This was important, as Wikipedia was also shown to be the biggest resource used in Africa for information on Ebola! We see tremendous potential, but also great risks as our information needs to be accurate and well-researched. We only translate articles that have been reviewed by medical doctors and experts, so that what we translate is correct. Many of our translators are professionals, but many are also volunteers, and we need more of you guys – both to translate, but also to import finished translations, and fix grammatical or other style issues that are introduced by the translation process.

Our articles are not only translated into small languages, but also to larger ones, but as of 2015 this requires users to apply for an article to be translated, which can be done here ([[:w:en:WP:RTT|full articles]], [[:w:en:WP:RTTS|short articles]]) with an easy to manage google document. 

So regardless of your background head over to our [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|main page]] for more information, or to our [[:w:en:Wikipedia talk:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|talk page]] and ask us questions. Feel free to respond in any language, we will do our best to find some way to communicate. No task is too small, and '''we need everyone''' to help out!
:&lt;Small&gt;I hope you will forgive me for sending this message in English – we also need translators for messages like this, and above all local language [[:w:en:WP:TTF#Community manager|community managers]], which act as a link between us and you. Also I can not reply on your talk page, so please go to our talk page!&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;
'''Thank you for helping medical information on Wikipedia grow!''' -- [[:w:en:User:CFCF|&lt;span style=&quot;background:#014225;color:#FFFDD0;padding:0 4px;font-family: Copperplate Gothic Bold&quot;&gt;CFCF&lt;/span&gt;]] [[w:en:User talk:CFCF|🍌]] ([[Special:EmailUser/CFCF|email]]) 15:37, 28 January 2015 (UTC)
::&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;big&gt;'''[https://translate.google.com/translate?sl=auto&amp;tl=sv&amp;js=y&amp;prev=_t&amp;hl=en&amp;ie=UTF-8&amp;u=https%3A%2F%2Fmeta.wikimedia.org%2Fwiki%2FUser%3ACFCF%2FMessage1&amp;edit-text=&amp;act=url Google Translation of this message]&lt;/big&gt;&lt;/span&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:CFCF@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CFCF/MM&amp;oldid=11106071 --&gt;

== Ale, ==

što te nema na sr. njiki? Zaboravio si da se loguješ pod novim juzernejmom? Aj kad si onlajn uloguj se, pa se čujemo na sr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:38, 4 mart-ожујак 2015 (CET)</text>
      <sha1>gzad26vdo54kbzmqud1zjtelwzevuii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263603</id>
      <parentid>41263601</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:06:16Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6639" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263604</id>
      <parentid>41263603</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mykola7</username>
        <id>140737</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ БРОЈ ЈЕДАН|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mykola7|Mykola7]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6355" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%;&quot;&gt;
Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! &lt;br/&gt;

Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Special:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray&quot;&gt;

Savjetujemo vam da pročitate što [[Vikipedija|Vikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Vikipedija nije|Vikipedija nije]].&lt;br/&gt;
Odgovori na neka od često postavljanih pitanja:
* [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]?
* [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]?
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]
* [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]]

Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Vikipedijanac'''!
Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:195.252.67.131|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}}


&lt;/div&gt;

&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;div align=center&gt;'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian?  Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:OC Ripper|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/OC Ripper|doprinosi]]) {{{2|}}}&lt;/small&gt;

== Vraćač ==

Kako si postao vraćač na en i simple? Pozdrav! --[[Korisnik:Kolega2357|Javi se]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:52, 10 srpanj-јул 2012 (CEST)

== Trovanje ugljen-monoksidom ==
Ukoliko želite, možete promeniti pismo. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 06:59, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

== Invitation to Medical Translation ==

&lt;div style=&quot;display:block;border:1px solid #aaa;vertical-align: top;width:99%; background-color:#f9f9ff;margin-bottom:10px;margin-top:5px;padding-left:5px;padding-right:4px;&quot;&gt;
&lt;h2 style=&quot;padding:3px; background:#069; color:#fff; text-align:center; font-weight:bold; font-size:100%; margin-bottom:5px;margin-top:0;margin-left:-5px;margin-right:-4px;&quot;&gt;Medical Translation Project&lt;/h2&gt;
{|
|-
|style=&quot;width:150px;&quot;| [[Image:Globe-Star of life.svg|left|150px]]
|style=&quot;text-valign:middle;&quot;| '''Invitation to the [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|'''Medical Translation Project''']] – a joint [[:meta:Wiki Project Med|Wikimedia project]] started by the English language [[:w:en:Wikipedia:Wikiproject Medicine|WikiProject Medicine]]!&lt;br&gt;
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
'''Thank you''' for being one of the top Medical editors! I want to use this opportunity to introduce you to our most ambitious project.

We want to use Wikipedia to spread knowledge where it will be used. Studies have shown that Wikipedia is the most common resource of medical knowledge, and used by more people than any other source! We want high quality articles, available to everyone, regardless of language ability. It isn't right that you would need to know a major language to get hold of quality content!

That is why in the recent Ebola crisis (which is still ongoing) we translated information into over 70 languages, many of them small African languages. This was important, as Wikipedia was also shown to be the biggest resource used in Africa for information on Ebola! We see tremendous potential, but also great risks as our information needs to be accurate and well-researched. We only translate articles that have been reviewed by medical doctors and experts, so that what we translate is correct. Many of our translators are professionals, but many are also volunteers, and we need more of you guys – both to translate, but also to import finished translations, and fix grammatical or other style issues that are introduced by the translation process.

Our articles are not only translated into small languages, but also to larger ones, but as of 2015 this requires users to apply for an article to be translated, which can be done here ([[:w:en:WP:RTT|full articles]], [[:w:en:WP:RTTS|short articles]]) with an easy to manage google document. 

So regardless of your background head over to our [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|main page]] for more information, or to our [[:w:en:Wikipedia talk:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|talk page]] and ask us questions. Feel free to respond in any language, we will do our best to find some way to communicate. No task is too small, and '''we need everyone''' to help out!
:&lt;Small&gt;I hope you will forgive me for sending this message in English – we also need translators for messages like this, and above all local language [[:w:en:WP:TTF#Community manager|community managers]], which act as a link between us and you. Also I can not reply on your talk page, so please go to our talk page!&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;
'''Thank you for helping medical information on Wikipedia grow!''' -- [[:w:en:User:CFCF|&lt;span style=&quot;background:#014225;color:#FFFDD0;padding:0 4px;font-family: Copperplate Gothic Bold&quot;&gt;CFCF&lt;/span&gt;]] [[w:en:User talk:CFCF|🍌]] ([[Special:EmailUser/CFCF|email]]) 15:37, 28 January 2015 (UTC)
::&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;big&gt;'''[https://translate.google.com/translate?sl=auto&amp;tl=sv&amp;js=y&amp;prev=_t&amp;hl=en&amp;ie=UTF-8&amp;u=https%3A%2F%2Fmeta.wikimedia.org%2Fwiki%2FUser%3ACFCF%2FMessage1&amp;edit-text=&amp;act=url Google Translation of this message]&lt;/big&gt;&lt;/span&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:CFCF@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CFCF/MM&amp;oldid=11106071 --&gt;

== Ale, ==

što te nema na sr. njiki? Zaboravio si da se loguješ pod novim juzernejmom? Aj kad si onlajn uloguj se, pa se čujemo na sr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:38, 4 mart-ожујак 2015 (CET)</text>
      <sha1>gzad26vdo54kbzmqud1zjtelwzevuii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263605</id>
      <parentid>41263604</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:06:36Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6639" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263610</id>
      <parentid>41263605</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:07:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>1234qwer1234qwer4</username>
        <id>63706</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>locked</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6355" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%;&quot;&gt;
Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! &lt;br/&gt;

Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Special:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray&quot;&gt;

Savjetujemo vam da pročitate što [[Vikipedija|Vikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Vikipedija nije|Vikipedija nije]].&lt;br/&gt;
Odgovori na neka od često postavljanih pitanja:
* [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]?
* [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]?
* [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]
* [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]]

Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Vikipedijanac'''!
Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:195.252.67.131|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}}


&lt;/div&gt;

&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;div align=center&gt;'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian?  Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:OC Ripper|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/OC Ripper|doprinosi]]) {{{2|}}}&lt;/small&gt;

== Vraćač ==

Kako si postao vraćač na en i simple? Pozdrav! --[[Korisnik:Kolega2357|Javi se]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:52, 10 srpanj-јул 2012 (CEST)

== Trovanje ugljen-monoksidom ==
Ukoliko želite, možete promeniti pismo. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 06:59, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

== Invitation to Medical Translation ==

&lt;div style=&quot;display:block;border:1px solid #aaa;vertical-align: top;width:99%; background-color:#f9f9ff;margin-bottom:10px;margin-top:5px;padding-left:5px;padding-right:4px;&quot;&gt;
&lt;h2 style=&quot;padding:3px; background:#069; color:#fff; text-align:center; font-weight:bold; font-size:100%; margin-bottom:5px;margin-top:0;margin-left:-5px;margin-right:-4px;&quot;&gt;Medical Translation Project&lt;/h2&gt;
{|
|-
|style=&quot;width:150px;&quot;| [[Image:Globe-Star of life.svg|left|150px]]
|style=&quot;text-valign:middle;&quot;| '''Invitation to the [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|'''Medical Translation Project''']] – a joint [[:meta:Wiki Project Med|Wikimedia project]] started by the English language [[:w:en:Wikipedia:Wikiproject Medicine|WikiProject Medicine]]!&lt;br&gt;
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
'''Thank you''' for being one of the top Medical editors! I want to use this opportunity to introduce you to our most ambitious project.

We want to use Wikipedia to spread knowledge where it will be used. Studies have shown that Wikipedia is the most common resource of medical knowledge, and used by more people than any other source! We want high quality articles, available to everyone, regardless of language ability. It isn't right that you would need to know a major language to get hold of quality content!

That is why in the recent Ebola crisis (which is still ongoing) we translated information into over 70 languages, many of them small African languages. This was important, as Wikipedia was also shown to be the biggest resource used in Africa for information on Ebola! We see tremendous potential, but also great risks as our information needs to be accurate and well-researched. We only translate articles that have been reviewed by medical doctors and experts, so that what we translate is correct. Many of our translators are professionals, but many are also volunteers, and we need more of you guys – both to translate, but also to import finished translations, and fix grammatical or other style issues that are introduced by the translation process.

Our articles are not only translated into small languages, but also to larger ones, but as of 2015 this requires users to apply for an article to be translated, which can be done here ([[:w:en:WP:RTT|full articles]], [[:w:en:WP:RTTS|short articles]]) with an easy to manage google document. 

So regardless of your background head over to our [[:w:en:Wikipedia:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|main page]] for more information, or to our [[:w:en:Wikipedia talk:WikiProject_Medicine/Translation_Task_Force|talk page]] and ask us questions. Feel free to respond in any language, we will do our best to find some way to communicate. No task is too small, and '''we need everyone''' to help out!
:&lt;Small&gt;I hope you will forgive me for sending this message in English – we also need translators for messages like this, and above all local language [[:w:en:WP:TTF#Community manager|community managers]], which act as a link between us and you. Also I can not reply on your talk page, so please go to our talk page!&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;
'''Thank you for helping medical information on Wikipedia grow!''' -- [[:w:en:User:CFCF|&lt;span style=&quot;background:#014225;color:#FFFDD0;padding:0 4px;font-family: Copperplate Gothic Bold&quot;&gt;CFCF&lt;/span&gt;]] [[w:en:User talk:CFCF|🍌]] ([[Special:EmailUser/CFCF|email]]) 15:37, 28 January 2015 (UTC)
::&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;big&gt;'''[https://translate.google.com/translate?sl=auto&amp;tl=sv&amp;js=y&amp;prev=_t&amp;hl=en&amp;ie=UTF-8&amp;u=https%3A%2F%2Fmeta.wikimedia.org%2Fwiki%2FUser%3ACFCF%2FMessage1&amp;edit-text=&amp;act=url Google Translation of this message]&lt;/big&gt;&lt;/span&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:CFCF@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CFCF/MM&amp;oldid=11106071 --&gt;

== Ale, ==

što te nema na sr. njiki? Zaboravio si da se loguješ pod novim juzernejmom? Aj kad si onlajn uloguj se, pa se čujemo na sr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:38, 4 mart-ожујак 2015 (CET)</text>
      <sha1>gzad26vdo54kbzmqud1zjtelwzevuii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Can't Get You Out of My Head</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142300</id>
    <revision>
      <id>41263543</id>
      <parentid>41201489</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:48:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11439" xml:space="preserve">{{Singl (HR)
|ime_singla     = Can't Get You Out of My Head
|slika          =
|ime_glazbenika = [[Kylie Minogue]]
|s_albuma       = [[Fever (album Kylie Minogue)|Fever]]
|B-strana       = Boy
|format         = CD singl
|objavljeno     = [[8. 9.|8. septembar]] [[2001|2001.]]
|snimanje       = 2001.
|žanr           = [[Pop]], [[dance|dance-pop]], [[elektronska muzika|electropop]], [[synthpop]]
|trajanje       = 3:51
|izdavač        = Parlophone
|tekstopisac    = Cathy Dennis&lt;br /&gt;Rob Davis
|producent      = Cathy Dennis&lt;br /&gt;Rob Davis
|singl_prije    = [[Butterfly (pjesma Kylie Minogue)|Butterfly]]
|singl0         = 2001.
|singl          = 2001.
|singl_poslije  = [[In Your Eyes]]
|singl2         = 2002.
}}
'''&quot;Can't Get You Out of My Head&quot;''' je pjesma [[Australija|australske]] [[pjevač]]ice [[Kylie Minogue]]. Objavljena je kao prvi singl [[8. 9.|8. septembar]] [[2001|2001.]] godine sa njenog osmog studijskog albuma ''[[Fever (album Kylie Minogue)|Fever]]''.

== Informacija o pjesmi ==
Napisali su je i producirali Cathy Dennis i Rob Davis. Objavljena kao debitantski singl s albuma u trećoj četvrtini 2001. godine, pjesma je dospjela na prvo mjesto top lista u 40 država i prodana u preko 4 milijuna primjeraka diljem svijeta. &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; je prva pjesma Minogue koja je dospjela između prvih deset mjesta na ljestvici u 13 godina i postala je njen zaštitni znak. U kasnijoj biografiji Minogue objavljeno je da je &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; zauzela prvo mjesto u 40 država, tako da je to Minogue najuspješnija pjesma.

== Uspjeh na top listama ==
Kylie Minogue je zabilježila svoj ​​sedmi mjesto na australskoj top ljestvici kad je &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; dospio na prvo mjesto [[23. 9.|23. septembar]] [[2001|2001.]] godine. Pjesma je provela četiri tjedna na vrhu i postala treći najprodavaniji singl godine u Australiji. Pjesma je tri puta dobila platinastu certifikaciju zbog prodanih 210.000 primjeraka. Pjesma je zauzela prvo mjesto na službenoj top ljestvici u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i ostala na tom mjestu tri tjedna. Kasnije je u Novom Zelandu dobila platinastu certifikaciju.

&quot;Can't Get You Out of My Head&quot; završila je na prvom mjestu svake države u [[Evropa|Europi]], osim [[Finska|Finske]], gdje je završila na petom mjestu. Pjesma je provela 16 tjedana na prvom mjestu službene europske top liste sve do januara 2002. godine. Također, pjesma dospjela je na prvo mjesto tjedne službene francuske i njemačke top liste, singl je prodan u preko 500.000 primjeraka u svakoj državi i dobio po jednu platinastu certifikaciju od svake države. Prodano je preko 306.000 primjeraka singla u prvom tjednu nakon objavljivanja, što je rezultiralo prvim mjestom na službenoj ljestvici u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]]. Pjesma je provela četiri tjedna na vrhu te ljestvice. Pri kraju godine objavljeno je da je prodano 1 milijuna primjeraka singla.

Prateći uspjeh postignut diljem svijeta, &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; objavljen je u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]] 2002. godine. Dva tjedna kasnije pojavio se na ljestvici [[Billboard Hot 100]] na 64. mjestu, au svom devetom tjednu na toj ljestvici dospio je na sedmo mjesto. Singl je dobio zlatnu certifikaciju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] zbog više od 500.000 prodanih primjeraka preko internetskog preuzimanja samo.

== Popis pjesama ==
;Međunarodni CD 1
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; — 3:51
# &quot;Boy&quot; — 3:47
# &quot;Rendezvous at Sunset&quot; — 3:23
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (Video)

;Međunarodni CD 2
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; — 3:51
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (K&amp;M Mindprint Mix) — 6:34
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (Plastika Mix) — 9:26

;Međunarodni CD 3
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; — 3:51
# &quot;Boy&quot; — 3:47

;Australski CD 2
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; — 3:51
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (K&amp;M Mindprint Mix) — 6:34
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (Plastika Mix) — 9:26
# &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (Superchumbo Todo Mamado Mix) — 8:32

== Ostale verzije i remiksevi ==
* &quot;Can't Get Blue Monday Out of My Head&quot; — 4:03
* &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (Extended Mix) — 5:57
* &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; (Extended Instrumental) — 5:57

== Top ljestvice ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;center&quot;|Top ljestvica
!align=&quot;center&quot;|Najviša pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Australija]]&lt;ref name=&quot;ARIA charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Australske top ljestvice | author=Australian Recording Industry Association | publisher=Australian Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Austrija]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Austrijske top ljestvica | publisher=Austrian Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{de icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Belgija]] (Flandrija)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Belgijanska top ljestvica (Flandrija) | author=Ultratop | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{nl icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Valonija)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Belgijanska top ljestvica (Valonija) | author=Ultratop | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{fr icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Danska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Danska top ljestvica | author=Tracklisten | publisher=Danish Charts | date= | accessdate=15. jul 2009 | archivedate=2009-08-04 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090804013333/http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | deadurl=yes }} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Holandija|Nizozemska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Nizozemska top ljestvica | author=MegaCharts | publisher=Dutch Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{nl icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Evropa]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1065717 | title=Evropski Hot 100 singlova | author=Paul Sexton | publisher=Billboard magazine | date= | accessdate=15. jul 2009 | archiveurl=https://archive.today/20120630100148/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1065717%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1065717 | archivedate=2012-06-30 | dead-url=no }} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Finska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Finska top ljestvica | author= | publisher=Finnish Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|5
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Francuska]]&lt;ref name=&quot;French charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Francuska top ljestvica | author= | publisher=SNEP | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{fr icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Nemačka|Njemačka]]&lt;ref name=&quot;European Charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.mariah-charts.com/chartdata/PKylieMinogue.htm | title=Njemačka top ljestvicа | publisher=Mariah Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{de icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Irska]]&lt;ref&gt;{{cite web | author=Irish Recording Music Association | title=Irska top ljestvica | publisher= | date= | url=http://www.irishcharts.ie/search/placement | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Italija]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Italijanske top ljestvice | author=Federation of the Italian Music Industry | publisher= | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Novi Zeland]]&lt;ref name=&quot;RIANZ charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Novozelandske top ljestvice | author=Recording Industry Association of New Zealand | publisher=New Zealand Charts | date= | accessdate=15. jul 2009 | archivedate=2013-03-13 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6F5kpy6jq?url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue | deadurl=yes }} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Norveška]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Norveška top ljestvica | author=VG-lista | publisher=Norwegian Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Švedska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Švedska top ljestvica | author=Sverigetopplistan | publisher=Swedish Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Švajcarska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s | title=Šjajcarska ljestvica | publisher=Swiss Charts | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]&lt;ref name=&quot;UK charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.everyhit.com/ | title=Britanska ljestvica | author=The Official Charts Company | publisher=Every Hit | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Kanada]]&lt;ref name=&quot;European Charts&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ([[Billboard Hot 100]])&lt;ref name=&quot;Billboard charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&amp;sql=11:difwxqe5ldte~T51 | title=Billboard top ljestvice | author=Billboard magazine | publisher=All Music Guide | date= | accessdate=15. jul 2009}} {{en icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (Hot Dance Club Songs)&lt;ref name=&quot;Billboard charts&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|}

== Istorija objavljivanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Država
! Datum
|-
| [[Australija]]
| [[8. 9.|8. septembar]] [[2001|2001.]]
|-
| [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
| [[17. 9.|17. septembar]] [[2001|2001.]]
|-
| [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| [[27. 2.|27. februar]] [[2002|2002.]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.kylie.com/discography/singles/cant-get-you-out-of-my-head-2/ &quot;Can't Get You Out of My Head&quot; na službenoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110311095445/http://www.kylie.com/discography/singles/cant-get-you-out-of-my-head-2/ |date=2011-03-11 }} {{en icon}}

{{Singlovi Kylie Minogue}}

[[Kategorija:Singlice 2001.]]
[[Kategorija:Pjesme Kylie Minogue]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>2jiitbd5nmqw8afwbzzgp916adwlkc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clondalkin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143318</id>
    <revision>
      <id>41263650</id>
      <parentid>41210286</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3042" xml:space="preserve">{{Infobox settlement
|name                   = Clondalkin
|other_name             = {{pad top italic|Cluain Dolcáin}}
|settlement_type        = Town
|image_skyline          = 
|image_caption          = 
|pushpin_map            = Ireland
|pushpin_label_position = right
|pushpin_map_caption    = Položaj u Irskoj
|coordinates_display    = inline,title
|coordinates_region     = IE
|subdivision_type       = Country
|subdivision_name       = [[Irska]]
|subdivision_type1      = [[Provincije Irske|Provincija]]
|subdivision_name1      = [[Leinster]]
|subdivision_type3      = [[Grofovije Irske|Grofovija]]
|subdivision_name3      = [[Južni Dublin|South Dublin]]
|established_title      = 
|established_date       = 
|leader_title1          = [[Dáil Éireann]]
|leader_name1           = [[Dublin Mid West (izborna jedinica Dáil Éireanna)|Dublin Mid West]]
|leader_title2             = [[South Dublin County Council]] [[Local electoral area|lokalno izborno područje]]
|leader_name2        = Clondalkin
|unit_pref              = Metric
|area_footnotes         = 
|area_total_km2         = 
|population_as_of       = 2011
|population_footnotes   = 
|population_total       = 
|population_urban       = 45165
|population_density_km2 = 
|timezone1              = [[Zapadnoevropsko vrijeme|WET]] 
|utc_offset1            = +0
|timezone1_DST          = [[Irsko standardno vrijeme|IST]] ([[Zapadnoevropsko ljetno vrijeme|WEST]]) 
|utc_offset1_DST        = -1
|latd                   = 53.31866
|longd                  = -6.40919
|coordinates_format     = dms
|coordinates_type       = dim:100000_region:IE
|elevation_footnotes    = 
|elevation_m            = 
|blank_name             = [[Irish grid reference system|Irish Grid Reference]]
|blank_info             = &lt;!-- {{iem4ibx|??????}} --&gt;
|website                = 
|footnotes              = 
}}

'''Clondalkin''' ({{Irish place name|Cluain Dolcáin|Dolcanova livada}}) je predgrađe udaljeno oko 10&amp;nbsp;km zapadno od [[Irska|irskog]] glavnog grada [[Dublin]]a, koje administrativno pripada grofoviji [[Južni Dublin]]. 

Clondalkin je poznat pod [[Irska okrugla kula|okrugloj kuli]] iz 7. vijeka, koja se smatra jednom od najstarijih i najbolje očuvanih &lt;ref name=&quot;archiseek&quot;&gt;{{Cite web |title=Irish-architecture.com - Round Tower, Clondalkin, Dublin |url=http://www.irish-architecture.com/buildings_ireland/dublin/clondalkin/round_tower.html |access-date=2012-01-04 |archivedate=2008-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513130701/http://www.irish-architecture.com/buildings_ireland/dublin/clondalkin/round_tower.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; u grofoviji.&lt;ref name=&quot;archiseek&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Clondalkin}}
* [http://www.southdublinhistory.ie/Clondalkin/clondalkin_intro.htm Clondalkin on South Dublin County History website]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101212091603/http://www.southdublinhistory.ie/Clondalkin/clondalkin_intro.htm |date=2010-12-12 }}

[[Kategorija:Naselja u Irskoj]]
[[Kategorija:Južni Dublin]]</text>
      <sha1>hbmlnspze7awuxw5pin5svxjj4m0sxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Conan the Barbarian (film, 1982)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145985</id>
    <revision>
      <id>41263666</id>
      <parentid>41211693</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94295" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma     = Conan barbarin
| naslov = Conan the Barbarian
| slika            = Conan the Barbarian by Renato Casaro.jpg
| slike       = 
| širina_slike   = 240px
| režija           = [[John Milius]]
| producent      = Raffaella De Laurentiis&lt;br /&gt;Buzz Feitshans&lt;br /&gt;Edward R. Pressman
| scenarij         = '''Likovi:'''&lt;br /&gt;[[Robert E. Howard]]&lt;br /&gt;'''Priča:'''&lt;br /&gt;[[Edward Summer]]&lt;br /&gt;(nepotpisan)&lt;br /&gt;'''Scenarij:'''&lt;br /&gt;John Milius&lt;br /&gt;[[Oliver Stone]]
| narator = 
| uloge     = [[Arnold Schwarzenegger]]&lt;br /&gt;[[James Earl Jones]]&lt;br /&gt;[[Sandahl Bergman]]&lt;br /&gt;[[Gerry Lopez]]&lt;br /&gt;[[Max von Sydow]]
| glazba           = [[Basil Poledouris]]
| fotografija        = Duke Callaghan
| montaža          = Carroll Timothy O'Meara
| distributer      = [[Universal Studios]]
| premijera           = [[1982]].
| trajanje         = '''Kino verzija:'''&lt;br /&gt;129 min.&lt;br /&gt;'''Produžena verzija:'''&lt;br /&gt;131 min.&lt;br /&gt;'''Skraćene verzije:'''&lt;br /&gt;123 min.&lt;br /&gt;115 min.
| država           = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $20.000.000
| žanr             = [[Fantasy|epska fantastika]]
| prethodi        = 
| slijedi         = ''[[Conan razarač]]''
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0082198
}}
'''''Conan Barbarin''''' je pustolovno fantastični film iz 1982. kojeg je režirao i napisao [[John Milius]]. Zasniva se na pričama [[Robert E. Howard|Roberta E. Howarda]], pisca [[pulp]] časopisa iz 1930-ih, koje se odvijaju oko [[Konan Simerijanac|istoimenog naslovnog junaka]] u fiktivnom, pretpovijesnom svijetu čarobnjaka i mačeva. Glavne uloge tumače [[Arnold Schwarzenegger]] i [[James Earl Jones]], a govori o mladom barbaru koji želi osvetu nad nedodirljivom vođi vojske i zmijskog kulta, Thulsa Doomom. Buzz Feitshans i [[Raffaella De Laurentiis]] producirali su film za svojeg oca, [[Dino De Laurentiis|Dina De Laurentiisa]]. [[Basil Poledouris]] je preuzeo skladanje glazbe.

Ideja za film o Conanu rodila se još 1970. [[Edward R. Pressman]] i producent [[Edward Summer]] htjeli su započeti snimanje filma 1975., ali im je trebalo dvije godine kako bi dobili filmska prava, nakon čega su zadužili [[Oliver Stone|Olivera Stona]] za pisanje sinopsisa priče. Pressmanu je manjkalo kapitala za pokretanje projekta, te je 1979., nakon što su veliki filmski studiji odbili investirati u priču, prodao projekt De Laurentiisu. Millius je postao redatelj i prepravio scenarij.

Snimanje je trajalo pet mjeseci u Španjolskoj, većinom u provinciji [[Almería (pokrajina)|Almeria]]. Scenografija se zasnivala na kulturama mračnog razdoblja i skicama Conana koje je izradio [[Frank Frazetta]]. Milius je izabrao mehaničke konstrukcije nad vizualnim efektima, dok je Schwarzenegger osobno izveo većinu svojih kaskaderskih scena. Montaža je trajala preko godinu dana a nekoliko nasilnih scena je izrezano.

''Conan'' je bio umjeren komercijalni uspjeh za producente, zaradivši preko 100 milijuna $ u kinima diljem svijeta. Akademičari i kritičari su i hvalili i kudili film, optuživši ga da promovira teme fašizma ili hvalili jer promovira individualizam. Većina negativnih kritika usmjerena je protiv Schwarzeneggerove glume i nasilja. Schwarzenegger je svejedno ovim filmom stekao svjetsku slavu, usljedio je jedan nastavak, ''[[Conan razarač]]'' iz 1984., te remake 2011. godine.

== Priča ==

{{spoiler}}

Priča je smještena tisuću godina prije nastanka prvih civilizacija{{Sfn|Denby|1982|loc=str. 68}} a uvod citira [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]: &quot;Od životne škole rata: ono što me ne ubije, to me čini jačim.&quot;{{Sfn|Whitaker|2003}} Uvod uspostavlja Conanov postanak. {{Sfn|Gunden|1989|p=14}}{{Sfn|Sammon|1982b}} Uvod u kojem otac Conanu objašnjava tajnu čelika je aforizam na važnost metala za ljudski rod. {{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 16}}{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 92}}{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 14, 20}}
 
[[Brončano doba]]. Dječak '''Conan''' biva svjedokom ubojstva svojih roditelja jedne zime od tajnovitog '''Thulsa Dooma''' koji je sa svojom vojskom napao njegovo selo kako bi našao [[čelik]]. Conan biva prodan u roblje i poslan da vrti kolo jednog ogromnog kotača. Godine prolaze i dok su svi ostali robovi umrli, Conan je ostao jedini živ i odrastao u snažnog čovjeka. Tada biva kupljen i zaposlen kao [[gladijator]], ali mu vlasnik pokloni slobodu. Po prvi put on se mora osloniti na svoje instinkte kako bi opstao te upozna i sprijatelji se sa nomadom '''Subotaijom''' i plavokosom '''Valerijom'''.

U jednom gradu naiđe na [[hram]] u kojemu se štuje kult [[zmija]], a na čijem je čelu upravo – Thulsa Doom. Trio opljačka hram i biva odveden u dvor kralja '''Osrica''' koji im da hrpu zlatnika i dragulja samo da mu nađu kćerku koja se okrenula kultu zmija. Na njihovo čuđenje Osric im odgovori; ''Dođe vrijeme, lopove, kada dragulji prestanu sjati, kada zlato izgubi svoju draž i kada dvorska soba postane zatvor, a sve što je ostalo je očeva ljubav za svoje dijete''. Na njihovom putu Conan se zaljubi u Valeriju, no ona pogiba. Ipak, konačno nađe hram u kojem Thulsa Doom vodi svoj kult. Kada ga je konačno sreo, Doom mu je odgovorio; ''Moje dijete, došao si k meni moj sine. Jer tko je tvoj otac ako to nisam ja? Ja sam izvor iz kojeg ti tečeš. Kada ja nestanem, ti nikada nisi ni bio. Što bi tvoj svijet bio bez mene?'' Od toga se Conan zamislio, ali je ipak uzeo mač i ubio Dooma. Kada su to vidjeli njegovi sljedbenici, svi su se razišli, osim jedne djevojke – Osriceve kćeri.

Posljednja scena prikazuje Conana kao starog kralja, dok pripovjedač objašnjava da je to pak druga priča. {{Sfn|Saunders|2009|p=58}}

== Likovi ==
 [[Datoteka:Hugh Rankin - Queen of the Black Coast.jpg|thumb|right|Smrt i nadnaravni povratak Bêlite u  &quot;Kraljici crne obale&quot; (ilustracija Hugha Rankina u ''Čudnim pričama'') zrcali sudbinu Valerije u filmu.]]

Lik Conana i svijet Hiborije zasnivaju se na pričama pulp pisca iz 1930-ih, [[Robert E. Howard|Roberta E. Howarda]]. Objavljena u ''Čudnim pričama'', ova serija o barbaru je bila popularno štivo, jer je zadovoljila fantazije čitatelja o &quot;moćnom divu koji ne živi po ničijim pravilima, osim po vlastitim.&quot; {{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 28}} U 1960-ima, Conan je stekao široku publiku zahvaljujući grafičkim romanima autora L. Sprague de Campa i Lin Carter, koji su imitirali Howardov stil. [[Frank Frazetta]] je ilustrirao korice stripova koje su zacementirale Conanov izgled ''divljeg barbara koji maše sjekirama i lomi lubanje.'' {{Sfn|Helman|2003|loc=str. 276}} [[John Milius]], redatelj filma, je namjeravao da filmski Conan bude ''mitski junak iz sjeverne Europe''. {{Sfn|Williams|2010|loc=str. 116}} [[Danny Peary]] opisao je Conana kao ''snažnog, veličanstvenog, pametnog, ali sa podvojenim skrupulima.''{{Sfn|Peary|1986}} Don Herron, stručnjak za Howardove priče, nije se složio, uočivši da se osobnost filmskog Conana uvelike razlikuje od literature. Conan u knjigama prezire ograničenja vlastite slobode te bi se protivio ropstvu na nasilni način, dok u filmu jednostavno prihvaća sudbinu i mora biti oslobođen.{{Sfn|Herron|2000|loc=str. 177}} Robert Garcia u svojoj recenziji filma navodi da je ''ovaj Conan manje moćan, manje pričljiv, i manje obrazovan od Howardovog''.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 14}}

Glavna ženska uloga, Valeria, potječe od dvije snažne junakinje iz Howardovih priča. {{Sfn|Herron|2000|loc=str. 125, 173}} Njeno ime je identično Conanovoj pratilji &quot;Crvenim noktima&quot;, dok su njena osobina i sudbina temeljeni na liku [[Bêlit (Robert E. Howard)|Bêlit]], gusarskoj kraljici &quot;Kraljici crne obale&quot;.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 37}} Prema Kristini Passman, pomoćnoj profesorici klasičnog jezika i literature, filmska Valerija je savršen arhetip ''dobre'' Amazonke, žestoke, ali i pitome ženske ratnice, u kinematografiji{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 90, 93}}{{Sfn|Schubart|2007|loc=str. 36}} [[Rikke Schubart]], filmska stručnjakinja, navodi kako je Valeria dobra Amazonka jer ju je pripitomila ljubav a ne altruizam.{{Sfn|Schubart|2007|loc=str. 232}} Njena vjernost i ljubav prema Conanu čini ju više od samo jedne pratilje;{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 91&amp;ndash;93}} ona predstavlja njegovu &quot;mogućnost za ljudsku sreću&quot;.{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 104}} Njena žrtva za Conana i njen povratak nakon smrti predstavljaju da junaštvo i samožrtvovanje daju ''slavu koja ne umire''.{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 91&amp;ndash;93}} Valerijino ime se ne izgovara u filmu; jedina scena gdje samu sebe predstavi je izrezana. {{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 105}}

Milius je temeljio lik Subotaija na glavnom generalu [[Džingis Kan]]a, [[Subutai|Subotaiju]], a ne na likovima Howarda.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 33}} Prema kritičaru [[Roger Ebert|Rogeru Ebertu]], Subotai ispunjava ulogu &quot;klasičnog književnog tipa – najboljeg prijatelja.&quot;{{Sfn|Ebert|1982}} On pomaže barbaru ubiti divovsku zmiju te ga oslobodi od razapinjanja. Također plače za Conana tijekom Valerijinog sprovoda, jer ''Conan ne plače. &quot;{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 17&amp;ndash;19}}

Conanov neprijatelj, Thulsa Doom, je sinteza Howardovih kreacija. Ime je dobio od Howardovog zlikovca u seriji priča, ''Kull'', ali je bliže liku Thoth-Amon, Conanovu neprijatelju u ''Feniksu mača''.{{Sfn|Williams|2010|loc=str. 116}} Njegov kult je neke podsjetio na [[Jim Jones|Jima Jonesa]], koji je stotinu sljedbenika poslao u samoubojstvo.{{Sfn|Ebert|1982}}{{Sfn|Kroll|1982}} [[Asasini]] i [[Thuggi]] su bili Miliusovo nadahnuće za Doomov kult.{{Sfn|Gallagher|Milius|1989|loc=str. 177&amp;ndash;178}}

== Produkcija ==
Od 1970-ih, problemi oko autorskih prava su stajali na putu filmske adaptacije Conana. ''Lancer Books'', koji su kupili prava 1966.,{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 31}}{{Sfn|Ashley|2007|loc=str. 138}} otišli su u stečaj, te su stoga nastali sporovi oko autorskih prava. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 31}}{{Sfn|Turan|1980|loc=str. 60&amp;ndash;61}} [[Edward Summer]] je predložio Conana kao potencijalni projekt producentu Edwardu R. Pressmanu 1975., koji je prihvatio nakon što je vidio stripove. {{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 98&amp;ndash;100}} Trebalo je dvije godine dok nisu dobili filmska prava.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 31}} Glavna stranke u sporu, Glenn Lord i de Camp, stvorili su ''Conan Properties Incorporated'' kako bi rukovodili autorskim pravima nad Conanom, a Pressman ih je dobio nedugo nakon toga.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 100&amp;ndash;101}} Potrošio je više od 100.000 $ kako bi pomogao razriješti pravni spor, a filmska prava koštala su ga još dodatnih 7.500.{{Sfn|Carney|1987|loc=str. 72}}

Uspjeh filma ''[[Ratovi zvijezda]]'' 1977. povečalo je zanimanje Hollywooda za financiranje filmova koji se odvijaju oko &quot;junačkih pustolovina u nadnaravnim zemljama ili bajkama.&quot;{{Sfn|Hunter|2007|loc=str. 156}} Filmska industrija primjetila je popularnost stripova o Conanu.{{Sfn|Turan|1980|loc=str. 62}} John Milius je izrazio zanimanje za film o Conanu još 1978., kada je završio film ''[[Dan velikih valova]]''.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 25}} Milius i producent Feitshans kontaktirali su Pressmana, ali velike razlike oko nekoliko pristupa priči zaustavilo je raspravu o projektu.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 25}}

[[Datoteka:Oliver Stone 01.jpg|thumb|upright|left|alt=A man, wearing a coat and scarf, furrows his brow.|Oliver Stone je dobio zadatak pisanja scenarija]]

[[Oliver Stone]] pridružio se projektu kada su [[Paramount Pictures]] ponudili financirati 2,5 milijuna $ ako se ''poznati scenarist'' priključi u projekt. Pressman je kontaktirao Franka Frazetta kako bi bio &quot;vizualni konzultant&quot;, ali dogovor nije postignut. [[Ron Cobb]], scenograf na filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' je potom dobio posao.{{Sfn|Sammon|Cobb|1982|loc=str. 65}} Cobb je napravio nekoliko crteža za Pressmana.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 26}}

Analitičari su procjenili da bi filmska adaptacija Stoneova prvotnog scenarija koštala 40 milijuna $; Pressman, Summer i Stone stoga nisu mogli nagovoriti studio na tako veliku investiciju. Pressmanova produkcija imala je financijskih problema te je morala posuditi novac od banke.{{Sfn|Carney|1987|loc=str. 74}} Stone i [[Joe Alves]] su bili razmatrani za redatelje, ali Pressman je smatrao to ne vodi nigdje.{{Sfn|Riordan|1994|loc=str. 99}} Stone je izjavio da je pitao [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] želi li režirati, ali je ovaj odbio. {{Sfn|McGilligan|Stone|2001|loc=str. 18}}

Naposlijetku, Milius je ponovno kontaktirao Pressmana, te je postignut dogovor: Milius će režirati ako dobije dozvolu prepraviti scenarij.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 20}} Milius je bio poznat po 'desničarskim' scenarijima za filmove ''[[Prljavi Harry]]'' i ''[[Apokalipsa danas]]''.{{Sfn|Beaver|1994|loc=str. 50}}{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 21}} On je, međutim, bio pod ugovorom dužan režirati sljedeći film za [[Dino De Laurentiis|Dinu De Laurentiisa]]{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 25}}{{Sfn|Nicholls|1984|loc=str. 86&amp;ndash;88}} Milius je stoga predložio ''Conana'' De Laurentiisu,{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 25}} te, nakon godinu dana pregovora, Pressman i De Laurentiis su prihvatili producirati film.{{Sfn|Carney|1987|loc=str. 72}} De Laurentiis je preuzeo financiranje, dok je Pressman odustao od zahtjeva za filmske profite, iako je zadržao pravo na odobrenje promjena u scenariju, glumcima i redatelju.{{Sfn|Carney|1987|loc=str. 72}} Dino De Laurentiis je ovlast predao svojoj kćeri, [[Raffaella De Laurentiis|Raffaelli]], i Feitshansu. Milius je formalno postao redatelj 1979., a Cobb je postao produkcijski dizajner.{{Sfn|Bruzenak|1981|loc=str. 53}} De Laurentiis je nagovorio [[Universal Pictures]] na distribuciju filma.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 103}} Studio je dodao 17,5 milijuna $ budžetu, te je pripremio dodatnih 12 milijuna $ za promociju. {{Sfn|Flynn|1996|loc=str. 45}}

=== Glumci ===
[[Datoteka:Schwarzenegger 1984.jpg|thumb|upright|left|Arnold Schwarzenegger dobio je glavnu ulogu u filmu]]
Pressman i Summer su tražili glumca za glavnu ulogu: [[Charles Bronson]], [[Sylvester Stallone]] i [[William Smith]] su gledani kao mogući kandidati,{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 100}} ali su producenti 1976. vidjeli film ''[[Pumping Iron]]'' te se složili da je [[Arnold Schwarzenegger]] savršen za Conana.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 101}} Prema Schwarzeneggeru, Pressmanov &quot;opušten&quot; pristup i &quot;velika unutarnja snaga&quot; uvjerili su ga da se pridruži projektu.{{Sfn|Turan|1980|loc=str. 63}} Paul Sammon, pisac za ''[[Cinefantastique]]'', je izjavio da je Schwarzenegger bio praktički &quot;živa inkarnacija Frazettovih ilustracija romana&quot;.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 30}} Schwarzeneggeru je plaćeno 250.000 $;{{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 101}} a ugovor mu je zabranjivao pojavljivanje u drugim filmovima o mačevima i čarobnjacima.{{Sfn|Gallagher|Milius|1989|loc=str. 26}} Schwarzenegger je smatrao da mu je ''Conan'' najveća prilika da se uspostavi u filmskoj industriji. {{Sfn|Turan|1980|loc=str. 63, 66}}

Schwarzenegger je zadržao ulogu i nakon što je projekt prodan De Laurentiisu.{{Sfn|Carney|1987|loc=str. 72}} Milius je htio atletskijeg junaka, pa je Schwarzenegger proveo 18 mjeseci posebnog treninga kako bi smršavio sa 240 na 210 kilograma.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 23&amp;ndash;24}} I druga dva glumca nisu imali glumačkog iskustva. [[Gerry Lopez]], koji glumi Subotaija, je bio prvak u surfanju te je jedino glumio sebe u Miliusovu ''Danu velikih valova''.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 37}} Schwarzenegger je ostao u Lopezovu domu kako bi vježbali svoje uloge.{{Sfn|Western Empire|1980}} [[Sandahl Bergman]], plesačica u raznim kazališnim produkcijama i filmovima, je glumila Valeriju. [[Bob Fosse]] ju je preporučio Miliusu, jer ju je režirao u filmu ''[[Sav taj jazz]]''.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 24}}{{Sfn|Steranko|Bergman|1982|loc=str. 41}}

Iako je Milius bio skeptičan nakon što ih je vidio na probnim snimkama, ipak je odlučio vjerovati u njih te uložiti neko vrijeme u poboljšanje njihovih glumačkih sposobnosti, te je čak scenarij prilagodio njima.{{Sfn|Steranko|Milius|1982}} Schwarzenegger je tjednima pokušavao poboljšati svoj naglasak. {{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 107}} Njegov prvi dijalog u filmu je parafraza citata Džingisa Kana.{{Sfn|Denby|1982|loc=str. 68}}{{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 107}}{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 26}} Schwarzenegger je trenirao naglasak i sa Miliusom. Svaki njegov duži dijalog je bio ponavljan najmanje četrdeset puta.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 26}} Lopezovi dijalozi su također bili problem: iako je Milius bio zadovoljan s njim, njegov glas je naknadno ipak sinkronizirao glumac [[Sab Shimono]] u završnoj verziji filma.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 62}}

{{multiple image
 | align     = right
 | direction = horizontal
 | footer    = James Earl Jones i Max von Sydow su dobili uloge zbog glumačkog iskustva
| footer_align = left
 | image1    = James Earl Jones 1991.jpg
 | alt1      = A smiling black-skinned man in a suit
 | width1    = 150
 | image2    = Max von Sydow 1989.jpg
 | alt2      = A long-faced man in a suit; he wears spectacles and his short-cropped hair is greying at the edges.
 | width2    = 132
}}

[[Sean Connery]] i [[John Huston]] su razmatrani za sporedne uloge.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 37}}{{Sfn|Turan|1980|loc=str. 66}} Iskusni glumci [[James Earl Jones]] i [[Max von Sydow]] su dobili uloge jer se Milius nadao da će nadahnuti Schwarzeneggera, Bergmanicu i Lopeza.{{Sfn|Gallagher|Milius|1989|loc=str. 178}} Jones {{Sfn|Bebenek|2004}} i Von Sydow su oboje bili nagrađivani i ugledni glumci.{{Sfn|Marklund|2010|loc=str. 309}} Jones je prihvatio ulogu zlikovca Dooma nakon što je pročitao scenarij.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 20}} Jones je katkad savjetovao Schwarzeneggera kako da glumi pojedine scene.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 26}}

Japanski glumac [[Mako Iwamatsu]], znan kao &quot;Mako&quot;, je unajmljen zbog iskustva;{{Sfn|Gallagher|Milius|1989|loc=str. 178}} igrao je u raznim filmovima i osvojio razne nagrade. {{Sfn|Kurohashi|1999|loc=str. 27, 118}} U ''Conanu'', Mako glumi čarobnjaka doline te je posudio glas u uvodnoj naraciji. {{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 14}} William Smith, iako nije dobio naslovnu ulogu, je unajmljen kako bi glumio Conanova oca.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 37}} Doomove zapovjednike su glumila dva visoka snagatora, igrač footballa Ben Davidson i karate majstor Sven-Ole Thorsen. {{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 24}} [[Cassandra Gava]] je glumila vješticu. Milius je unajmio više od 1.500 statista u Španjolskoj.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 50}} 
=== Pisanje scenarija ===

Pisanje scenarija za film počelo je 1976.; Summer je zamislio scenarij uz pomoć [[Roy Thomas|Royja Thomasa]],{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 32}} pisca za nekoliko priča u Marvelovu Conanu.{{Sfn|Turan|1980|loc=str. 62}} U toj priči, Conan je unajmljen od svečenika kako bi ubio zlog čarobnjaka. No to je odbačeno nakon što je Stone krenuo pisati scenarij.{{Sfn|Williams|2010|loc=str. 115}} Stone je napisao isti dok je bio ovisan [[kokain]]u i antidepresivima. {{Sfn|Riordan|1994|loc=str. 126}} Milius je scenarij opisao kao ''potpunu vrućicu droga'', ali nadahnutu.{{Sfn|Riordan|1994|loc=str. 102}} Prema Schwarzeneggeru, Stone je sinopsis završio početkom 1978.{{Sfn|Steranko|Schwarzenegger|1982|loc=str. 26}} Uzimajući nadahnuće od Howardovih priča ''Crni kolos'' i ''Vještica će se roditi'', Stone je predložio priču od četiri sata {{Sfn|Williams|2010|loc=str. 115&amp;ndash;116}} u kojoj junak izaziva obranu kraljevstva jedne princeze. Umjesto u prošlosti, u toj verziji je Conan živio u dalekoj, post-apokaliptičnoj budućnosti i vodio vojsku mutanata.{{Sfn|Beaver|1994|loc=str. 50}}

[[Datoteka:耳なし芳一（神戸市・須磨寺）武者365a.JPG|thumb|left|alt=A man in black armor kneels beside a man clad only in a loincloth. The second man has black symbols painted on his body and bandages over his ears.|Ideja o simbolima nacrtanima na tijelu Conana kako bi otjerali zle duhove, potječe od japanske priče, ''[[Hoichi bezouhi]]'']]

Kada je Milius preuzeo kormilo, odlučio je prepraviti scenarij.{{Sfn|Beaver|1994|loc=str. 51}} Iako je na odjavnoj špici naveden kao suscenarist, Stone navodi kako Milius nije uzeo nijednu njegovu sugestiju u završnoj verziji priče. {{Sfn|McGilligan|Stone|2001|loc=str. 19}} Milius je odbacio zadnju polovicu Stoneove priče.{{Sfn|Riordan|1994|loc=str. 101}} Zadržao je ipak neke scene iz prve polovice, kao Conanovo razapinjanje, koje je preuzeto izravno iz priče ''Vještica će se roditi'', te penjanje iz tornja zmija, koja potječe od &quot;Slonova tornja&quot;.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 22}} Milius je dodao Conanovo djetinjstvo, te ideje iz drugih filmova: japanska nadnaravna folklorna priča ''[[Hoichi bezouhi]]'', koja je predstavljena u filmu ''[[Kwaidan (film)|Kwaidan]]'' (1965.), nadahnula je detalj nacrtanih simbola na Conanovu tijelu koji tjeraju zloduhe,{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 55}} a [[Akira Kurosawa|Kurosawinih]] ''[[Sedam samuraja]]'' nadahnuli su Miliusa za završnu Conanovu bitku sa Doomovom vojskom. {{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 28}} Scena u kojoj Conan otkriva grobnicu te nalazi mač temelji se na Conanovu stripu ''Stvar u grobnici'' de Campa i Cartera. {{Sfn|Williams|2010|loc=str. 116}} Derek Elley navodi kako je Miliusov scenarij, usprkos izvornih ideja, ostao vjeran idealima Howardovog Conana. {{Sfn|Elley|1984|loc=str. 151}}

=== Snimanje ===
Snimanje je počelo u [[Shepperton Studio|studiju Shepperton]], u Engleskoj, u listopadu 1980. sa scenom u kojoj Schwarzenegger glumi starog Conana koji je postao kralj te čita isječke kronika Nemedija. To je isprva trebalo biti iskorišteno za foršpan, ali je Milius odlučio ostaviti ga u film. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 40}} Zbog toga što su Laurentiis i Universal Pictures bili zabrinuti zbog Schwarzeneggerova naglaska, Milius je napravio kompromis tako što je tu scenu stavio na kraj filma.{{Sfn|Saunders|2009|loc=str. 58}}{{Sfn|Mitchell|Ferguson|Cobb|1982|loc=str. 20}}

Isprva je lokacija za snimanje filma trebala biti [[SFRJ|Jugoslavija]], ali zbog zabrinutosti oko stabilnosti države pošto je nadavno umro [[Josip Broz Tito]], te i zbog činjenice što je jugoslavenska filmska industrija bila slabo opremljena za velike produkcije, producenti su pomaknuli glavno snimanje u Španjolsku, koja je bila jeftinija te imala bolju opremu. Trebalo je nekoliko mjeseci dok ekipa nije premještena;{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 38}} ekipa i oprema su stigli u rujnu,{{sfn|Sammon|1981|loc=str. 32}} a snimanje je započelo 7. siječnja 1981.{{Sfn|Bruzenak|1981|loc=str. 53}} Producenti su alocirali 11 milijuna $ za produkciju,{{Sfn|Galindo|1981}} od čega je otprilike 3 milijuna $ potrošeno na izgradnju 49 filmskih seta.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 56}} U tome je sudjelovalo 50 do 200 radne snage iz Engleske, Italije i Španjolske.{{Sfn|Sammon|Cobb|1982|loc=str. 67}}

Veliko skladište kraj [[Madrid]]a je poslužilo kao sjedište produkcije,{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 38}} te je također bilo sjedište većina interijera za toranj zmija u Doomovu hramu;{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 22}} dok je manje skladište iskorišteno za ostale interijere.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 42}} Hangar kod [[zračna baza Torrejón|zračne baze Torrejon]]{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 50}} je iskorišten za punu verziju tornja kada se Conan i njegovi pratitelji penju uz njega. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 50}}

[[Datoteka:Ciudad encantada 1.JPG|thumb|left|alt=One of Ciudad Encantada's rock formations: The top of this wall of stone is rounded and wider than its base; sparse forestation surrounds the formation.|Kamena formacija Ciudad Encantada je bila lokacija za nadnaravni susret u ''Conanu''.]]

Filmska ekipa je snimala nekoliko eksterijera u blizini Madrida;{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 42}} kimerijansko selo je sagrađeno u šumi kraj zimskog skijališta Valsaín, južno od [[Segovia|Segovije]]. Otprilike jedan milijun španjolskih peseta (12.084 $){{#tag:ref|Američki dolar se ravna po mjenjačnici peseta 31. siječnja 1981., koja je tada bila jedan naprema 82,7.{{Sfn|Federal Reserve|1989}}|group=nb}} je potrošeno na ostrugani mramor koji je bačen na tlo kako bi dočarao snijeg. {{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 34}} Conanov susret sa vješticom i Subotaijom je snimljen kod kamenih formacija [[Ciudad Encantada]], u [[provincija Cuenca (Španjolska)|provinciji Cuenca]].{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 47}} Većina eksterijera je snimana u [[Almería (pokrajina)|Almeriji]],{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 42}} koja je nudila raznoliku klimu i [[Rimska arhitektura|rimsku]] i [[mauri]]jsku arhitekturu koja se mogla prilagoditi u razne setove.{{Sfn|Capella-Miternique|2002|loc=str. 272, 273, 277&amp;ndash;280}}

Conanovo razapinjanje je snimljeno u ožujku 1981., između pjeskovitih dina kraj obale Almerije. Samo drvo je bilo umjetno kako bi se moglo okretati i tako održati uvijek isti smjer sjena, pošto je snimanje trajalo tri dana. Schwarzenegger je sjedio na sjedalu skrivenom u drvetu, dok su čavli bili također lažni.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 51}} Scene u kojima se Valeria i Subotai bore protiv duhova kako bi spasili Conana te završna bitka su snimani u [[Almerimar]]u. Ruševine u obliku [[Stonehenge]]a su uspostavljene na visini od devet metara. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 71}} Promjene u krajoliku dovele su do prosvjeda udruga za zaštitu okoliša, te su im producenti obećali da će vratiti lokaciju u prvobitno stanje nakon snimanja. {{Sfn|Moya|1999|loc=str. 212, 218}}

[[Datoteka:Wall of the Alcazaba of Almeria.jpg|thumb|right|alt=A line of square towers, connected by walls and topped with battlements (protective protrusions), spans the bottom to the top of a mountain slope.|Zidovi Alcazaba u Almeriji su bili lokacija za tržnicu u filmu.]]

Hram Seta je izgrađen kraj planina, 12 kilometara zapadno od grada Almeríje. Struktura je bila 50 metara dugačka te 22 metara visoka. Bila je najskuplji set, uz trošak od 350.000 $, sastavljena od drveta i betona. Imao je 120 stepenica.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 53&amp;ndash;54}} [[Alcazaba od Almeríje]] je poslužila kao fiktivni hiberijski grad u sceni tržnice.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 47}}{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 69}}

Scenografija je bila skupa,{{Sfn|Sammon|Cobb|1982|loc=str. 70&amp;ndash;71}} ali Milius se svejedno nije htio osloniti na vizualne efekte ili nacrtane krajolike. Ekipa je umjesto toga usvojila minijaturne efekte i tehnike igranja perspektivom kako bi dočarala iluziju veličine u nekim scenama. [[Emilio Ruiz del Río]] je izgradio modele struktura te ih stavio blizu kamera kako bi izgledali poput pravih građevina.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 47&amp;ndash;48}} Ruiz je sagradio osam većih minijaturnih modela,{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 31}} uključujući i palaču visoku četiri metra koja je predstavljala grad Shadizar te se prostirala na površini od oko 120 četvornih metara.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 50}}

[[Datoteka:Josef Hoffman - Die Walküre.jpg|thumb|left|Jedan je akademičar komentirao kako je drvo boli slično potpori u jednoj rekreaciji Wagnerove opere ''[[Valkira]]'' iz 1876.|alt=Josef Hoffman's stage design for a hall in ''Die Walküre'' involves a tree, at least three times the height of a man. Its very thick roots and branches spread wide across the floor and top, respectively.]]

Cobb je htio &quot;ukloniti povijest&quot;, tj. &quot;izmisliti [vlastitu] povijest fantastike&quot;, ali ipak zadržati &quot;realističan, povijesni izgled&quot;.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 104}} Parafrazirajući [[Grčko-rimska kultura|Grčko-rimske]] slike korištene često u filmovima o ''sandalama i mačevima'' iz 1960-ih,{{Sfn|Bruzenak|1981|loc=str. 53}} on je ostvario svijet koji je sinteza Mračnog doba i kultura, kao što [[Mongol]]i i [[Vikinzi]].{{Sfn|Elley|1984|loc=str. 151}} Nekoliko detalja su bili čista posveta Frazettovim slikama Conana, kao što je &quot;polu-gola ropkinja svezana za stup, dok je leopard režao kraj njenih nogu,&quot; koja se javlja u orgiji kulta zmija.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 108}} David Huckvale, predavač na otvorenom sveučilištu i radio-izvještivač za [[BBC Radio]], je izjavio da ga dizajn ''drva boli'' i kostimi jako podsječaju na scenografiju opera [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]], ''[[Prsten Nibelunga]]'', koje su izvođene u kazalištu Bayreuth 1876.{{Sfn|Huckvale|1994|loc=str. 133}}

Glavno snimanje završeno je u svibnju 1981.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 37}} Filmska ekipa je zapalila kimerijansko selo i hram Seta nakon završetka snimanja.{{Sfn|Gallagher|Milius|1989|loc=str. 178}}{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 54}}

==== Kaskaderske scene i mačevi ====
Nekoliko akcijskih sekvenci je snimljeno tzv. &quot;mini-džib kamerom&quot; (kamera na daljinsko upravljanje smještena na lagani motorizirani kran) koju je razvio [[Nick Allder]], stručnjak za specijalne efekte, dok je radio na filmu fantastike ''[[Dragonslayer]]'' 1981.{{Sfn|Sammon|1982a|p=59}} Kaskadere je koordinirao Terry Leonard, koji je radio na mnogim filmovima, od kojih su najpoznatiji [[Steven Spielberg|Spielbergovi]] ''[[Otimači izgubljenog kovčega]]''.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 26}}{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 37&amp;ndash;38}} Leonard je rekao da su Schwarzenegger, Bergmanica i Lopez sami izveli većinu svojih kaskaderskih scena, pa i bitke.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 56}}

Troje glumaca je treniralo borilačke vještine prije snimanja. Od kolovoza 1980.,{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 38}} njihov mentor je bio Kiyoshi Yamazaki, stručnjak za mačevanje,{{Sfn|Franck|1985|loc=str. 20}} koji ih je učio učinkovitom korištenju mačeva.{{Sfn|Franck|1985|loc=str. 20, 22, 24, 90}} Vježbali su svaku borbu barem petnaest puta prije snimanja.{{Sfn|Franck|1985|loc=str. 24}} Yamazaki je savjetovao Leonarda oko koreografije mačevanja te je imao malu cameo ulogu kao jedan od Conanovih učitelja.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 38}}

Tim Huchthausen, scenograf, i kovač mačeva [[Jody Samson]] pobrinuli su se za oružja protagonista. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 35}} Osobito puno pažnje posvećeno je Conanovu maču (&quot;Gospodarev mač&quot;) i oštricu koju pronalazi u grobnici (&quot;Atlantski mač&quot;). Oba su zasnovana na crtežima Cobba.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 35, 39}} Samson i Huchthausen su napravili po četiri primjerka svake vrste mača, a svaki je koštao 10.000 $.{{Sfn|Waterman|Samson|2002}}{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 35}} Neki članovi filmske ekipe su nakon snimanja zadržali mačeve. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 35}}

Samson i Huchthausen su se složili da su oružja bila teška i neujednačena, te stoga neprikladna za pravu bitku;{{Sfn|Waterman|Samson|2002}}{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 35}} stoga su lakše verzije mača, teške 3 kilograma, izkovane u Madridu i korištene za borbene sekvence.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 105}}{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 35}} Prema Schwarzeneggeru, teži mačevi su korišteni za krupne kadrove. {{Sfn|Steranko|Schwarzenegger|1982|loc=str. 31}}

Za sekvence ubijanja, korišteni su lažni mačevi od fiberglasa, čije su se oštrice uvukle u dršku.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 23}} Iako su takvi mačevi bili sigurnije alternative metalnim oružjima, jedan je kaskader pogriješio u koreografiji te ga je takav lakši mač ranio i razrezao mu kožu na prstu.{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 23}}

Bilo je i drugih incidenata: primjerice, Schwarzeneggera su napali trenirani psi.{{Sfn|Steranko|Schwarzenegger|1982|p=32}} 
==== Mehanički efekti ====
[[Datoteka:Copperhead snake.jpg|thumb|240px|Radi potrebe divovske [[zmije]] u hramu, korištena je lutka na daljinsko upravljanje.]]

Carlo De Marchis, zadužen za nadzor specijalnih efekata, i Colin Arthur, bivši voditelj muzeja voštanih figura [[Madame Tussauds]], su unajmljeni radi ljudskih lutaka i lažnih dijelova tijela radi potreba filma. {{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 47}}{{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 24, 31}} Lutke su korištene kao leševi,{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 56}} dok su dijelovi tijela upotrijebljeni u scenama borbi i kanibalističke gozbe. {{Sfn|Sammon|1981|loc=str. 24}} U sceni u kojoj Conan odsječe Doomovu glavu, Schwarzenegger je lupio glavu lutke i povukao skriveni lanac kako bi otkvačio njenu glavu.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 62}}

Allder je za 20.000 $ sagradio 11 metara dugačku zmiju radi potrebe sekvence borbe u tornju zmija. Promjer debljine lutke te zmije bio je 0,76 metara. Njen skeletor je sagrađen od [[duraluminij]]a a koža od vulkanizirane gume. Kontrolirana je uz pomoć čeličnih kablova i hidraulika, a mogla je proizvesti silu jednaku jačini između 3,5 i 9 tona. Napravljene su još dvije lutke zmija: jedna radi statičnih kadrova a druga radi scene u kojoj joj Conan odrubi glavu.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 46}} Za scenu ''drveta boli'', animatori su doveli žive lešinare i jednog mehaničkog, kojeg će Schwarzenegger ugristi. Ta lutka je imala pravo perje mrtvih lešinara a upravljana je unutar drveta.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 51, 55}}

Prema Sammonu, &quot;jedan od najvećih izazova za specijalne efekte bila je transformacija Thulse Dooma u ogromnu zmiju&quot;.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 56}} To je uključivalo snimke lažnih dijelova tijela, živih i umjetnih zmija, minijature i drugih trikova kamere spojenih u fluidnu sekvencu pretapanja. Nakon što je glumac Jones snimljen u statičnoj poziciji, zamijenjen je šupljim kosturom sa gumenom maskom koja je gurana odostraga glavom lutke zmije kako bi se stovrio dojam da se njegove kosti mijenjaju u konture reptila. Glava je potom zamijenjena mehaničkom zmijom dugačkom 1,8 metara. U završnoj sceni, prava zmija je snimljena na minijaturnom setu.{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 57, 59}}

=== Glazba ===
Milius je pozvao [[Basil Poledouris|Basila Poledourisa]] radi skladanja glazbe, nakon što su već surađivali zajedno na ''Dan velikih valova''.{{Sfn|MacDonald|1998|loc=str. 291&amp;ndash;292}}{{Sfn|Thomas|1997|loc=str. 324&amp;ndash;325}} Poledouris je krenuo sa pisanjem glazbe i prije nego što je počelo snimanje filma, zasnovano samo na skicama scena.{{Sfn|Thomas|1997|loc=str. 328}} Poledouris je koristio Musync, programski software za montažu glazbe, kako bi modoficirao ritam svojeg skladanja i sinkronizirao ga sa događajima u filmu. Time je mogao automatski prilagoditi ritam radnji. ''Conan'' je prvi film koji je koristio takav program.{{Sfn|ASC|1982|loc=str. 783}}

Prema Poledourisu, Milius je zamislio ''Conana'' kao operu sa malo dijaloga ;{{Sfn|MacDonald|1998|loc=str. 292}} pa je Poledouris skladao dovoljno glazbe za dva sata trajanja filma.{{Sfn|MacDonald|1998|loc=str. 294}} Milius mu je poslao dvije kopije grubog šnita filma; jedan bez glazbe, a drugi popračen glazbom klasičnih skladatelja (Richard Wagner, [[Igor Fjodorovič Stravinski]] i [[Sergej Prokofjev]]) kako bi dočarao emotivne tonove koje je htio. {{Sfn|MacDonald|1998|loc=str. 292&amp;ndash;293}}

Milius je isprva htio upotrijebiti ''[[Carmina Burana|Carminu Buranu]]'' [[Carl Orff|Carla Orffa]] za scenu u kojoj Doomova vojska napada selo, ali je odustao kada je saznao da je ta glazba već iskorištena u filmu ''[[Excalibur (film)|Excalibur]]'' 1981. Poledouris je stoga skladao vlastitu glazbu za istu sekvencu. {{Sfn|Thomas|1997|loc=str. 326}} Glazba je uglavnom dočaravala osjećaj moći, energije i brutalnosti, ali je sadržavala i nježnije trenutke, poput romantičnih trenutaka Conana i Valerije.{{Sfn|Morgan|2000|loc=str. 167}} Hor i orkestar su snimljeni odvojeno.{{Sfn|Morgan|2000|loc=str. 175}} 
== Teme ==
Središnja tema filma je zagonetka [[čelik]]a. Na početku filma, otac kaže Conanu da jedino može vjerovati tom metalu. Isprva vjerujući u moć čelika, Thulsa Doom napada Conanovo selo i krade mač gospodara. Naknadno, priča se odvija oko Conanove potrage kako bi vratio mač svojeg oca, u kojeg može vjerovati. {{Sfn|Grindley|2004|loc=str. 159}} Pomoćni profesor engleskog jezika, Carl James Grindley, navodi kako fetiš za oružje postoji još u drevnim književnim ostvarenjima, kao što je [[Homer]]ova ''[[Ilijada]]'', ''[[Beowulf]]'' i priča ''[[Sir Gawain i zeleni vitez]]''.{{Sfn|Grindley|2004|loc=str. 151&amp;ndash;155}} Grindley također navodi kako ''Conan'' koristi oružje kao prikladnu spravu za radnju a ne neophodno kao simbol koji ilustrira osobine junaka.{{Sfn|Grindley|2004|loc=str. 155, 159}} James Whitlark navodi kako je zagonetka čelika zapravo ironične naravi: daje iluziju da oružja imaju moć sama od sebe, a na kraju se otkriva da su beskorisna i ovisna o svojim stvarateljima.{{Sfn|Whitlark|1988|loc=str. 115}} U drugoj polovici filma, Doom se ruga čeliku, navodeći da je moć mesa jača. Grindley navodi da mač ne stvara junaka, već obrnuto – junak stvara mač.{{Sfn|Grindley|2004|loc=str. 160}} Passman zaključuje kako film poručuje kako su ljudski um i emocije snažniji od fizičkog tijela.{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 92}}

Još jedna tema je i koncept smrti, iza koje slijedi putovanje u podzemlje, i preporod. Donald E. Palumbo, voditelj na sveučilištu Lorain County, navodi kako ''Conan'' koristi taj motiv kako bi naglasio teme o smrti i preporodu.{{Sfn|Palumbo|1987|loc=str. 212}} Prema njemu, prva scena koja objedinjuje sve troje je ona nakon Conanova oslobođenja: nakon bijega od pasa, pada u grobnicu gdje pronalazi mač uz pomoć kojeg se riješi okova te time dobiva novu snagu. Conan i kasnije ulazi u podzemne svijetove: u tornju zmija i hramu Seta. Iako Conanovo razapinjanje podsjeća na [[Kršćanstvo|kršćanske]] motive,{{Sfn|Palumbo|1987|loc=str. 213&amp;ndash;214}} mnogi odbijaju takve poveznice. Milius je izjavio da je film pun [[pogan]]skih ideja, u čemu se slažu kritičari Elley {{Sfn|Elley|1984|loc=str. 151}} i [[Jack Kroll]].{{Sfn|Kroll|1982}} George Aichele navodi da se Conanova priča može promatrati poput alegorije na [[Krist]]ov život, i obrnuto. Nigel Andrews, filmski kritičar, je pak naveo kako su sve veze sa kršćanstvom čisto slučajne.{{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 104}}
[[Datoteka:Siegfried and the Twilight of the Gods p 056.jpg|thumb|upright|left|alt=A man dressed in furs plunges his sword into the neck of a large four-legged snake-like creature.|Scena u kojoj Conan ubija ogromnu zmiju u tornju zmija podsjeća na Siegfriedovo ubijanje zmaja Fafnera (ilustracija) u Wagnerovoj operi ''Prsten Nibelunga''.]]
Elley i Huckvale su vidjeli veze sa [[Richard Wagner|Wagnerovim]] operama.{{Sfn|Elley|1984|loc=str. 151}}{{Sfn|Huckvale|1994|loc=str. 133}} Huckvale tvrdi da uvodna sekvenca jako sliči kovanju mača u ''[[Siegfried (opera)|Siegfriedu]]''. Conanove pustolovine također vuku paralele sa junakom te opere; svjedočio je ubojstvu roditelja, odrastao je kao rob te je ubio ogromnog gmaza. Schwarzenegger također podsjeća na Siegfrieda, &quot;plavokosu, arijevsku zvijer&quot;.{{Sfn|Huckvale|1994|loc=str. 133}} J. Hoberman i James Wolcott su kritizirali film jer su percipirali superiornost u arijevskom junaku, te uvodnu citat Nietzschea usporedili sa konceptom [[nadčovjek]]a.{{Sfn|Hoberman|2000|loc=str. 30}}{{Sfn|Wolcott|1982|loc=str. 160}} Eberta je uznemirio kontekst &quot;nordijskog nadčovjeka koji se bori protiv crnca&quot;, te kraj u kojem &quot;plavokosi snagator odsječe glavu crnca&quot;.{{Sfn|Ebert|1982}} Njegov osjećaj je dijelio i Adam Roberts, akademik koji je uzeo ''Conana'' kao primjer filmova o mačevima i čarobnjacima koji su imali određeni stupanj fašističke ideologije. Prema njemu, ti su filmovi sljedili ideje i estetiku redateljice [[Leni Riefenstahl]], iako je naveo da je to samo njegovo osobno mišljenje.{{Sfn|Roberts|1998|loc=str. 110&amp;ndash;111}} Filmski kritičar Richard Dyer je rekao da su takve asocijacije vezane uz ''Conana'' netočne i pod utjecajem velikih nesporazuma Nietzschinih filozofija,{{Sfn|Dyer|2002|loc=str. 265}} a akademici upoznati sa njegovom filozofijom su napomenuli kako je filmska industrija često krivo tumačila njegove koncepte o nadčovjeku. {{Sfn|Jovanovski|2008|loc=str. 105}}{{Sfn|Solomon|2003|loc=str. 33}}

''Conan'' je također produkt svojeg vremena, 1980-ih, kada je [[Ronald Reagan]] bio predsjednik SAD-a i u govorima naglašavao važnost individualca, ohrabrujući Amerikance da učine zemlju uspješnom te stanu protiv [[SSSR]]-a tijekom hladnog rata.{{Sfn|Shaw|2007|loc=str. 267&amp;ndash;269}}{{Sfn|Saunders|2009|loc=str. 48&amp;ndash;49}} Dr. Dave Saunders, filmski pisac i predavač, povezao je ''Conana'' sa ''Reaganizmom'' {{Sfn|Saunders|2009|p=51}} - konzervativnom ideologijom koja je tada vladala. {{Sfn|Kellner|2004|loc=str. 73}} Saunders je također vidio paralele između Doomova hrama i Kremljina u Moskvi.{{Sfn|Saunders|2009|loc=str. 57}} Conan, prema Saundersu, je američki junak koji crpi snagu iz svojih nedaća i poteškoća kako bi se borio protiv neameričkih protivnika. {{Sfn|Saunders|2009|loc=str. 53&amp;ndash;58}} Time se međutim zanemaruje činjenica da je scenarij za film napisan prije nego što je Reagan uopće došao na vlast 1981. Kellner i Michael Ryan su također iščitali neprijatelja individualaca u priči: dominatnu federalnu vladu.{{Sfn|Ryan|Kellner|1990|loc=str. 226}} Jeffrey Richards, stručnjak za kulturu, primjetio je kako je film omiljen među mladima u Britaniji.{{Sfn|Richards|1997|loc=str. 23, 170}} Robin Wood, filmski kritičar, sugerira kako postoji jako tanka linija koja odvaja individualizam i fašizam; također je dodao kako je ''Conan'' jedini film iz tog razdoblja koji je otvoreno skinuo tu krinku.{{Sfn|Wood|2003|loc=str. 152}}

Seksualna politika je također analizirana iz različitih kutova. [[Feminizam|Feministkinje]] su napale film jer su u njemu vidjele promociju muževnosti.{{Sfn|Cross|2008|loc=str. 191}}{{Sfn|Thompson|2007|loc=str. 103&amp;ndash;104}}{{Sfn|Ryan|Kellner|1990|loc=str. 217, 219}} Prema njima, žene su prikazane kao kurve, domaćice ili ratnice u oskudno odjevenim izdanjima. {{Sfn|Kellner|2004|loc=str. 73}}{{Sfn|Passman|1991|loc=str. 91}} ''Conan'' je prikazao muškog junaka koji je izbjegao sve nedaće i zamke, dajući fantaziju koja je nudila bijeg od radikalnih &quot;snažnih feministiknja&quot;.{{Sfn|Cross|2008|loc=str. 155&amp;ndash;156}}{{Sfn|Wood|2003|loc=str. xxxvi}} Prema Schubartu, kritičari nisu prihvatili Valeriju kao snažan ženski lik, nego su je gledali poput &quot;seksualnog spektakla&quot;; prema njima, ona je bila tradicionalni muški ratnik u ženskom tijelu.{{Sfn|Schubart|2007|loc=str. 18}}

== Kino distribucija ==
Laurentiis je htio da ''Conan'' krene u filmski distribuciju na Božić 1981.,{{Sfn|Segaloff|1981}} ali izvršni porducenti u Universalu su zahtjevali daljnju montažu nakon što su vidjeli grubi šnit u kolovozu iste godine jer su bili zabrinuti zbog nasilja.{{Sfn|Churcher|1981|loc=str. 12}} Mnoge brutalne scene u kojima vojska Dooma napada i ubija po Conanovu selu su izbrisane;{{Sfn|Sammon|1982a|loc=str. 62}} zbog čega je Poledouris morao ponovno izmijeniti svoju glazbu u toj sekvenci.{{Sfn|ASC|1982|loc=str. 786}} Druge nasilne scene koje su izbačene bile su one u kojima Subotai ubija čudovište na vrhu tornja zmija i ona u kojoj Conan odreže ruku lopovu na tržnici.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 27}} Film je tako skraćen sa 140 na 129 minuta trajanja.{{Sfn|Sammon|1982b}} Prema Cobbu, ukupni troškovi filma bili su 20 milijuna $.{{Sfn|Mitchell|Ferguson|Cobb|1982|loc=str. 20}}

Pretpremijera je bila 19. veljače 1982. u Houstonu, u Teksasu. Kino premijera je bila 16. ožujka iste godine. {{Sfn|Mérigeau|1982}} 14. svibnja 1982., film je službeno pušten u distribuciju širom Amerike, po 1.400 kino dvorana.{{Sfn|BusinessWeek|1982}}

Film je dobio podvojene ocjene kritičara. Roger Ebert ga je pozitivno ocijenio i dao mu tri od četiri zvijezdice, izjavivši da je to &quot;savršen film fantastike za otuđene adolescente&quot;,{{Sfn|Ebert|1982}} dok je Richard Schickel pak bio negativan u svjoj recenziji, zaključivši da je to ''psihopatska verzija ''Ratova zvijezda'', glupa i zatupljujuća.&quot;{{Sfn|Schickel|1982}}

''Conan'' je najviše kritiziran zbog navodne poruke da nasilje riješava svaki problem .{{Sfn|Sammon|1982b}}{{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 108&amp;ndash;109}}{{Sfn|Flynn|1996|loc=str. 48}}{{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 108&amp;ndash;109}} S druge strane, [[Vincent Canby]], [[Carlos Clarens]] i Pascal Mérigeau su bili suglasni da u filmu ima zapravo premalo nasilja u usporedbi sa izvornim Howardovim pričama.{{Sfn|Mérigeau|1982}}{{Sfn|Canby|1982a}}{{Sfn|Clarens|1982|loc=str. 28}}

Danny Peary i Schickel su također tvrdili da im nije sjelo to što je Milius u priču uveo ozbiljne teme, kao što je Nietzscheova ideologija. {{Sfn|Peary|1986}}{{Sfn|Schickel|1982}} James Wolcott je film nazvao neujednačenim dok je Kroll izjavio da je priča manjkala sadržaja.{{Sfn|Kroll|1982}}{{Sfn|Wolcott|1982|loc=str. 160}} Međutim, većina je hvalila teme individualizma u kojima se ratnik oslanja na svoju vlastitu volju i domišljatost kako bi izbjegao sve prepreke.{{Sfn|Richards|1997|loc=str. 170}} Wolcott je zaključio da su te ''teme privlačne slabčinama od 50 kilograma koji žele lupiti nasilnike te osvojiti simpatije cure sa plaže''.{{Sfn|Wolcott|1982|loc=str. 160}} Kerry Brougher je smatrao da priča nije vjerna ideologiji izvornog Conana,{{Sfn|Brougher|1982|loc=str. 103}} dok se Derek Elley, Clarens i Sammon nisu složili i rekli da jeste. {{Sfn|Elley|1984|loc=str. 151}}{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 108}}{{Sfn|Clarens|1982|loc=str. 27}}

Arnold Schwarzenegger se najviše našao na meti kritika.{{Sfn|Flynn|1996|loc=str. 48}} Clarens, Peary, Gunden i Nigel Andrews su bili među rijetkima koji su mu dali pohvale jer su smatrali da je bio uvjerljiv kao barbarin.{{Sfn|Peary|1986}}{{Sfn|Clarens|1982|loc=str. 28}}{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 15&amp;ndash;16, 26}}{{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 100, 105&amp;ndash;106}} Andrews je dodao da Schwarzenegger ima određenog šarma, između ostalog i zbog čudnog naglaska. {{Sfn|Andrews|1995|loc=str. 106}} Royal S. Brown je pak bio sretan što njegovi dijalozi nemaju više od &quot;2 stranice teksta.&quot;{{Sfn|Brown|1982|loc=str. 486}} Sandahl Bergman je dobila malo bolje recenzije te je čak osvojila [[Zlatni globus]] za najbolju novu zvijezdu, jedinu nagradu koju je film dobio. {{Sfn|HFPA|2011}}{{Sfn|Kroll|1982}}{{Sfn|Clarens|1982|loc=str. 28}} Gunden je tvrdio da von Sydow nije pokazao osobitog interesa za ulogu kralja Osirica,{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 24}} a Clarens je kudio i Jonesa.{{Sfn|Clarens|1982|loc=str. 28}} Brougher nije napadao glumce, već scenarij.{{Sfn|Brougher|1982|loc=str. 103}}

=== Odjek ===
''Conan'' je prilikom premijere zauzeo prvo mjesto najgledanijih filmova u američkim kinima, zaradivši 9.479.373 $ preko vikenda.{{Sfn|Rentrak Corporation|2011a}}{{#tag:ref|Prosječna cijena kino ulaznice 1982. bila je 2,94 $.{{Sfn|Vogel|2011|loc=str. 91}}|group=nb}} Sveukupno, ''Conan'' je zaradio 38.513.085 $ na kino blagajnama SAD-a. {{Sfn|Rentrak Corporation|2011b}} Universal Pictures zaradili su 22,5 milijuna nakon oduzimanja prihoda koji pripada kino blagajnama.{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 14}} Ovaj prihod i video posudbe kvalificirali su film kao umjeren uspjeh.{{Sfn|Prince|2000|loc=str. 3}}{{Sfn|Gunden|1989|loc=str. 14}} Marian Christy navodi da je film bio veći uspjeh u Europi i Japanu.{{Sfn|Christy|1982}} Diljem svijeta, ''Conan'' je zaradio nešto više od 100 milijuna $ od kino ulaznica.{{Sfn|Sammon|1984|loc=str. 5}}

David A. Cook navodi da film nije bio ''blockbuster'';{{Sfn|Cook|1999|loc=str. 32}} ali su video posudbe bile veliki izvor prihoda.{{Sfn|Harmetz|1983}} ''Conan'' je bio 17. najkomercijalniji film godine u američkim kinima.{{Sfn|Harmetz|1983}}

Film je izašao na video tržište u listopadu iste godine te 23 tjedna zaredom bio na listi 40 najprodavanijih filmovima.{{Sfn|Billboard|1982}}{{Sfn|Billboard|1983}} Prema Sammonu, prodaja filma na video kazetama povećale su filmu prihode na više od 300 milijuna $.{{Sfn|Sammon|2007|loc=str. 107}}

Kritičar [[Dragan Antulov]] je ''Conana'' proglasio jednim od deset najboljih filmova kinematografije, te napomenuo kako je vjerojatno izašao u krivo vrijeme, zbog čega nije shvaćen.{{Sfn|Antulov|1998}} Glazba je proglašena jednom od najboljih te godine{{Sfn|Cook|1983|loc=str. 120}} a film je dvadeset godina kasnije bio nominiran da bude uključen u popis deset najboljih filmova fantastike te najboljih junaka i zlikovaca za listu Američkog filmskog instituta, ali nije prošao.{{Sfn|AFI|2005|loc=str. 3}}{{Sfn|AFI|2008|loc=str. 18}}{{Sfn|AFI|2003|loc=str. 12}} Schwarzenegger je ovim filmom stekao svjetsku slavu, te mu je Conan uz [[Terminator]]a njegova najprepoznatljivija uloga.

== Izvori ==

=== Bilješke ===
{{Reflist|group=nb}}

=== Reference ===
{{Reflist|4}}

=== Literatura ===
; Knjige
{{Refbegin}}
* {{cite book |last1=Aichele |first1=George |editor1-last=Kreitzer |editor1-first=Larry Joseph |title=Gospel Images in Fiction and Film: On Reversing the Hermeneutical Flow |series=Biblical Seminar |volume=84 |year=2002 |publisher=[[Sheffield Academic Press]] |location=Sheffield, United Kingdom |isbn=1-84127-343-0 |pages=7&amp;ndash;10 |chapter=Foreword |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Andrews |first1=David |authorlink1= |title=Soft in the Middle: The Contemporary Softcore Feature in its Contexts |year=2006 |publisher=[[Ohio State University Press]] |location=Ohio, United States |isbn=0-8142-1022-8 |pages=77&amp;ndash;109 |chapter=Spicy, but Not Obscene |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Andrews |first1=Nigel |title=True Myths: The Life and Times of Arnold Schwarzenegger |year=1995 |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |location=London, United Kingdom |isbn=0-7475-2126-3 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Ashley |first1=Michael |authorlink1=Mike Ashley (writer) |title=Gateways to Forever: The Story of the Science-Fiction Magazines from 1970 to 1980 |year=2007 |publisher=[[Liverpool University Press]] |location=Liverpool, United Kingdom |isbn=978-1-84631-002-7 |pages=135&amp;ndash;139 |chapter=The Depths of Infinity |chapterurl=http://books.google.com/books?id=2qkmF8HvP_gC&amp;pg=PA135 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Beaver |first1=Frank |title=Oliver Stone: Wakeup Cinema |series=Twayne's Filmmakers Series |year=1994 |publisher=[[Gale (publisher)|Twayne Publishers]] |location=New York, United States |isbn=0-8057-9332-1 |pages=48&amp;ndash;66 |chapter=Writing for the Establishment: Conan the Barbarian, Scarface, Year of the Dragon, 8 Million Ways to Die |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Bebenek |first1=Chris |editor1-last=Gates |editor1-first=Henry Louis |editor1-link=Henry Louis Gates |editor2-last=Higginbotham |editor2-first=Evelyn Brooks |title=African American Lives |year=2004 |publisher=Oxford University Press |location=New York, United States |isbn=0-19-516024-X |pages=473&amp;ndash;474 |chapter=Jones, James Earl |chapterurl=http://books.google.com/books?id=3dXw6gR2GgkC&amp;pg=PA473 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Cross |first1=Gary |title=Men to Boys: The Making of Modern Immaturity |year=2008 |publisher=[[Columbia University Press]] |location=New York, United States |isbn=978-0-231-14430-8 |ref=harv}}
* {{Cite book |last1=Dyer |first1=Richard |authorlink1=Richard Dyer |editor1-last=Adams |editor1-first=Rachel |editor2-last=Savran |editor2-first=David |title=The Masculinity Studies Reader |year=2002 |publisher=[[Wiley-Blackwell|Blackwell Publishers]] |location=Oxford, United Kingdom |language= |isbn=0-631-22660-5 |pages=262&amp;ndash;273 |chapter=The White Man's Muscles |ref=harv}} This was originally printed in {{cite book |title=White |year=1997 |publisher=Routledge |location=London, United Kingdom |isbn=0-415-09537-9 |pages=145&amp;ndash;153, 155&amp;ndash;165, 230&amp;ndash;231|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Elley |first1=Derek |title=The Epic Film: Myth and History |series=Cinema and Society |year=1984 |publisher=[[Routledge|Routledge &amp; Kegan Paul]] |location=London, United Kingdom |isbn=0-7100-9656-9 |pages=136&amp;ndash;159 |chapter=Early Medieval: Norsemen, Saxons, and the Cid |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Flynn |first1=John L. |title=The Films of Arnold Schwarzenegger |edition=Revised and updated |series=Citadel Press Book |year=1996 |origyear=1993 |publisher=Carol Publishing Group |location=New York, United States |isbn=0-8065-1645-3 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Gunden |first1=Kenneth von |title=Flights of Fancy: The Great Fantasy Films |year=1989 |publisher=[[McFarland &amp; Company]] |location=North Carolina, United States |isbn=0-7864-1214-3 |pages=14&amp;ndash;29 |chapter=Conan the Barbarian: Sword and Sorcery |chapterurl=http://books.google.com/books?id=E5oTurPZbdUC&amp;pg=PA14 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Herron |first1=Don |title=The Dark Barbarian&amp;mdash;The Writings of Robert E. Howard: A Critical Anthology |year=2000 |month=September |origyear=1984 |publisher=Wildside Press |location=New Jersey, United States |isbn=1-58715-203-7 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Hoberman |first1=James |authorlink1=J. Hoberman |editor1-last=Arroyo |editor1-first=José |title=Action/Spectacle Cinema |year=2000 |publisher=[[British Film Institute]] |location=London, United Kingdom |isbn=0-85170-756-4 |page= |pages=29&amp;ndash;33 |chapter=Nietzsche's Boy |ref=harv}} 
* {{cite book |last1=Howorth |first1=Henry Hoyle |authorlink1=Henry Hoyle Howorth |title=History of the Mongols: The Mongols Proper and the Kalmuks |series=History of the Mongols from the 9th to the 19th Century |volume=1 |year=1876 |publisher=[[Longman|Longmans, Green and Company]] |location=London, United Kingdom |pages=49&amp;ndash;115 |chapter=Jingis Khan |chapterurl=http://www.archive.org/stream/historymongolsm01howogoog#page/n148/mode/1up |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Jovanovski |first1=Thomas |title=Aesthetic Transformations: Taking Nietzsche at His Word |series=American University studies |volume=204 |year=2008 |publisher=[[Peter Lang (publishing company)|Peter Lang]] |location=New York, United States |isbn=978-0-8204-2002-8 |pages=103&amp;ndash;110 |chapter=Übermensch on Parade |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Karlin |first1=Fred |authorlink1=Fred Karlin |title=Listening to Movies: The Film Lover's Guide to Film Music |year=1994 |publisher=Wadsworth Group |location=California, United States |isbn=0-02-873315-0 |pages=3&amp;ndash;16 |chapter=Planning the Score |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Kendrick |first1=James |title=Hollywood Bloodshed |year=2009 |publisher=[[Southern Illinois University Press]] |location=Illinois, United States |language= |isbn=0-8093-2888-7 |pages=79&amp;ndash;105 |chapter=Pure Action, Packaged Violence |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Kurohashi |first1=Yuko |title=Asian American Culture on Stage: The History of the East West Players |type= |year=1999 |publisher=[[Taylor &amp; Francis|Garland Publishing]] |location=New York, United States |isbn=0-8153-3147-9 |ref=harv}} 
* {{cite book |last1=Larson |first1=Randall D. |title=Musique Fantastique: A Survey of Film Music in the Fantastic Cinema |year=1985 |publisher=[[Rowman &amp; Littlefield|Scarecrow Press]] |location=New Jersey, United States |isbn=0-8108-1728-4 |pages=347&amp;ndash;356 |chapter=Classical Music |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Maltin |first1=Leonard |authorlink1=Leonard Maltin |title=Leonard Maltin's Movie Guide 2009 |year=2008 |origyear=1969 |publisher=[[Penguin Group]] |location=London, United Kingdom |isbn=978-0-452-28978-9 |ref=harv}}
* {{cite book |last=MacDonald |first=Laurence E |title=The Invisible Art of Film Music: A Comprehensive History |year=1998 |publisher=Ardsley House |location=New York, United States |isbn=1-880157-56-X |pages=291&amp;ndash;294 |chapter=1982&amp;mdash;Basil Poledouris: Conan the Barbarian |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Morgan |first1=David |title=Knowing the Score: Film Composers Talk About the Art, Craft, Blood, Sweat, and Tears of Writing for Cinema |year=2000 |publisher=[[HarperCollins|HarperEntertainment]] |location=New York, United States |isbn=0-380-80482-4 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Moya |first1=José Enrique Martínez |title=Almería, un Mundo de Película |trans_title=Almería, A World of Film |series=Almería y Los Almerienses |volume=11 |year=1999 |publisher=Almería Studies Institute |location=Almería, Spain |language=Spanish |isbn=84-8108-169-8 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Nicholls |first1=Peter |authorlink1=Peter Nicholls (writer) |title=The World of Fantastic Films: An Illustrated Survey |year=1984 |publisher=Dodd, Mead, and Company |location=New York, United States |isbn=0-396-08382-X |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Peary |first1=Danny |authorlink1=Danny Peary |title=Guide for the Film Fanatic |year=1986 |publisher=[[Simon &amp; Schuster]] |location=New York, United States |isbn=0-671-61081-3 |page=101 |chapter=Conan the Barbarian |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Popadiuk |first1=Roman |authorlink1=Roman Popadiuk |title=The Leadership of George Bush: An Insider's View of the Forty-First President |series=Joseph V. Hughes, Jr., and Holly O. Hughes Series in the Presidency and Leadership Studies |year=2009 |publisher=[[Texas A&amp;M University Press]] |location=Texas, United States |isbn=1-60344-112-3 |pages=92&amp;ndash;110 |chapter=Behind the Scenes |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Prince |first1=Stephen |editor1-last=Harpole |editor1-first=Charles |editor1-link=Charles Harpole |title=A New Pot of Gold: Hollywood Under the Electronic Rainbow, 1980&amp;ndash;1989 |series=History of the American Cinema |volume=10 |year=2000 |publisher=[[Charles Scribner's Sons]] |location=New York, United States |isbn=0-684-80493-X |chapter=The Industry at the Dawn of the Decade |chapterurl=http://books.google.com/books?id=UyWmUV7WefgC&amp;pg=PA1 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Richards |first1=Jeffrey |authorlink1=Jeffrey Richards |title=Films and British National Identity: From Dickens to Dad's Army |series=Studies in Popular Culture |year=1997 |publisher=Manchester University Press |location=Manchester, United Kingdom |isbn=0-7190-4743-9 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Riordan |first1=James |title=Stone: The Controversies, Excesses, and Exploits of a Radical Filmmaker |year=1994 |publisher=[[Hyperion Books]] |location=New York, United States |isbn=0-7868-6026-X |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Roberts |first1=Adam |title=Silk and Potatoes: Contemporary Arthurian Fantasy |series=Costerus New Series |volume=114 |year=1998 |publisher=[[Rodopi Publishers]] |location=Amsterdam, Netherlands |isbn=90-420-0306-5 |pages=110&amp;ndash;131 |chapter=Arthurian Cinema: Aesthetic Fascism and Its Critique |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Rossen |first1=Jake |title=Superman vs. Hollywood: How Fiendish Producers, Devious Directors, and Warring Writers Grounded an American Icon |year=2008 |publisher=Chicago Review Press |location=Illinois, United States |isbn=978-1-55652-731-9 |pages=158&amp;ndash;173 |chapter=Nuclear Disaster |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Ryan |first1=Michael |last2=Kellner |first2=Douglas |authorlink2=Douglas Kellner |title=Camera Politica: The Politics and Ideology of Contemporary Hollywood Film |edition=First Midland Book |year=1990 |origyear=1988 |publisher=[[Indiana University Press]] |location=Indiana, United States |isbn=0-253-20604-9 |pages=219&amp;ndash;228 |chapter=The Triumph of Individualism&amp;mdash;From Man to Superman |chapterurl=http://books.google.com/books?id=S9KZQ3iHeE0C&amp;pg=PA219 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Sammon |first1=Paul |title=Conan the Phenomenon: The Legacy of Robert E. Howard's Fantasy Icon |year=2007 |month=September |publisher=[[Dark Horse Comics|Dark Horse Books]] |location=Oregon, United States |isbn=1-59307-653-3 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Saunders |first1=Dave |title=Arnold: Schwarzenegger and the Movies |year=2009 |publisher=[[I.B. Tauris]] |location=London, United Kingdom |isbn=978-1-84511-948-5 |pages=47&amp;ndash;120 |chapter=Colossus: Arnold's Hollywood Putsch |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Schubart |first1=Rikke |authorlink1=Rikke Schubart |title=Super Bitches and Action Babes: The Female Hero in Popular Cinema, 1970&amp;ndash;2006 |url=http://books.google.com/books?id=GYOeGrtUjAoC |year=2007 |publisher=McFarland &amp; Company |location=North Carolina, United States |isbn=978-0-7864-2924-0 |ref=harv}}
* {{Cite book |title=Heritage Vintage Movie Posters #7025 |type=auction catalogue |year=2010 |publisher=[[Heritage Auctions]] |location=Texas, United States |isbn=1-59967-471-8 |pages=103&amp;ndash;196 |chapter=Session Two, Auction #7205 |chapterurl=http://books.google.com/books?id=Yiymh5Qicd8C&amp;pg=PA103 |ref={{SfnRef|Heritage Auctions|2010}} |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Shaw |first1=Tony |title=Hollywood's Cold War |year=2007 |publisher=[[Edinburgh University Press]] |location=Edinburgh, United Kingdom |isbn=978-1-55849-612-5 |pages=267&amp;ndash;300 |chapter=The Empire Strikes Back |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Solomon |first1=Robert C. |title=The Joy of Philosophy: Thinking Thin Versus the Passionate Life |year=2003 |origyear=1999 |publisher=Oxford University Press |location=New York, United States |isbn=0-19-506759-2 |pages=31&amp;ndash;35 |chapter=The Will to Power as Virtue |ref=harv}}
* {{cite book |last=Thomas |first=Tony |title=Music for the Movies |edition=2nd|year=1997 |publisher=Silman-James Press |location=California, United States |isbn=1-879505-37-1 |pages=322&amp;ndash;329 |chapter=More Recently&amp;mdash;Basil Poledouris |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Thompson |first1=Graham |title=American Culture in the 1980s |series=Twentieth-Century American Culture |year=2007 |publisher=Edinburgh University Press |location=Edinburgh, United Kingdom |isbn=978-0-7486-1910-8 |pages=89&amp;ndash;122 |chapter=Film and Television |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Twitchell |first1=James B. |title=Carnival Culture: The Trashing of Taste in America |year=1992 |publisher=Columbia University Press |location=New York, United States |isbn=0-231-07831-5 |pages=193&amp;ndash;252 |chapter=Programming Television: Reflections on the Electronic Midway |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Vogel |first1=Harold |title=Entertainment Industry Economics: A Guide for Financial Analysis |edition=8th |year=2011 |origyear=1986 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=New York, United States |isbn=978-1-107-00309-5 |pages=71&amp;ndash;111 |chapter=Movie Macroeconomics |chapterurl=http://books.google.com/books?id=BfyFFCyRvX0C&amp;pg=PA71 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Weiner |first1=Robert G. |title=Marvel Graphic Novels and Related Publications |year=2008 |publisher=McFarland &amp; Company |location=North Caroline, United States |isbn=978-0-7864-2500-6 |pages=215&amp;ndash;226 |chapter=Marvel and Marvel-Related Paperbacks |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Whitlark |first1=James |title=Illuminated Fantasy: From Blake's Visions to Recent Graphic Fiction |year=1988 |publisher=[[Associated University Presses]] |location=New Jersey, United States |isbn=0-8386-3305-6 |pages=110&amp;ndash;117 |chapter=Cinematic Magic: From Motion Picture to Comic-Book Adaptation |chapterurl=http://books.google.com/books?id=QEc7rTbFU7AC&amp;pg=PA110 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Wood |first1=Robin |authorlink1=Robin Wood (critic) |title=Hollywood from Vietnam to Reagan&amp;nbsp;... and Beyond |edition=Revised and expanded |year=2003 |origyear=1986 |publisher=Columbia University Press |location=New York, United States |isbn=0-231-12967-X |pages=144&amp;ndash;167 |chapter=Papering the Cracks: Fantasy and Ideology in the Reagan Era |ref=harv}}
{{Refend}}

; Eseji i žurnali
{{Refbegin}}
* {{cite book |last1=Capella-Miternique |first1=Hugo |editor1-last=Jussila |editor1-first=Heikki |editor2-last=Majoral i Moliné |editor2-first=Roser |editor3-last=Cullen |editor3-first=Bradley |title=Sustainable Development and Geographical Space: Issues of Population, Environment, Globalization and Education in Marginal Regions |series=Marginal Regions (and In Association with IGU - Dynamics of Marginal and Critical Regions) |year=2002 |month=July |publisher=[[Ashgate Publishing]] |location=Hampshire, United Kingdom |isbn=0-7546-1860-9 |pages=270&amp;ndash;283 |chapter=A Tale Right Out of Hollywood&amp;mdash;Set in the Desert of Almeira, in Spain? |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Cook |first1=David |editor1-last=Lewis |editor1-first=Jon |title=The New American Cinema |year=1999 |origyear=1998 |publisher=[[Duke University Press]] |location=North Carolina, United States |isbn=0-7864-2016-2 |pages=11&amp;ndash;37 |chapter=Auteur Cinema and the &quot;Film Generation&quot; in 1970s Hollywood |chapterurl=http://books.google.com/books?id=a3nIi8PZVagC&amp;pg=PA11 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Falicov |first=Tamara L. |year=2003 |month=Spring |title=B-Movies in the Pampas: Roger Corman's Co-Productions in Argentina |journal=Hemisphere |volume=12 |pages=25&amp;ndash;27 |location=Florida, United States |publisher=[[Florida International University]]'s Latin American and Caribbean Center |issn=0898-3038 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Grindley |first1=Carl James |editor1-last=Driver |editor1-first=Martha W. |editor2-last=Ray |editor2-first=Sid |title=The Medieval Hero On Screen: Representations from Beowulf to Buffy |year=2004 |publisher=McFarland &amp; Company |location=North Carolina, United States |isbn=0-7864-1926-1 |pages=151&amp;ndash;166 |chapter=The Hagiography of Steel: The Hero's Weapon |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Huckvale |first1=David |editor1-last=Tambling |editor1-first=Jeremy |title=A Night in at the Opera: Media Representations of Opera |year=1994 |publisher=John Libbey and Company |location=London, United Kingdom |isbn=0-86196-466-7 |pages=113&amp;ndash;144 |chapter=The Composing Machine: Wagner and Popular Culture |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Hunter |first1=Ian |editor1-last=Cartmell |editor1-first=Deborah |editor2-last=Whelehan |editor2-first=Imelda |title=The Cambridge Companion to Literature on Screen |series=Cambridge Companions to Literature |year=2007 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=New York, United States |isbn=978-0-521-61486-3 |doi=10.1017/CCOL0521849624.011 |pages=154&amp;ndash;166 |chapter=Post-classical Fantasy Cinema: The Lord of the Rings |chapterurl=http://books.google.com/books?id=fhJNFc1f0DAC&amp;pg=PA154 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Irwin |first1=William |authorlink1=William Irwin (philosopher) |title=Metallica and Philosophy: A Crash Course in Brain Surgery |year=2007 |publisher=[[Wiley-Blackwell|Blackwell Publishing]] |location=Oxford, United Kingdom |isbn=978-1-4051-6348-4 |pages=16&amp;ndash;28 |chapter=This Search Goes On: Christian, Warrior, Buddhist |chapterurl=http://books.google.com/books?id=82bvhAwWaUgC&amp;pg=PA16 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Kellner |first1=Douglas |editor-last=Schatz |editor-first=Thomas |title=Hollywood: Cultural Dimensions: Ideology, Identity and Cultural Industry Studies |series=Hollywood: Critical Concepts in Media and Cultural Studies |volume=4 |year=2004 |publisher=Routledge |location=London, United Kingdom |isbn=0-415-28131-8 |pages=69&amp;ndash;92 |chapter=Films, Politics, and Ideology: Reflections on Hollywood Film in the Age of Reagan |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Marklund |first1=Anders |editor1-last=Larsson |editor1-first=Mariah |title=Swedish Film: An Introduction and a Reader |year=2010 |publisher=Nordic Academic Press |location=Lund, Sweden |isbn=978-91-85509-36-2 |pages=306&amp;ndash;310 |chapter=Swedish Films and Filmmakers Abroad&amp;mdash;Introduction |chapterurl=http://books.google.com/books?id=Pao6_-BjqvIC&amp;pg=PA306 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=McDonagh |first1=Maitland |authorlink1=Maitland McDonagh |editor1-first=Michael |editor1-last=Atkinson |editor1-link=Michael Atkinson (writer) |title=Exile Cinema: Filmmakers at Work Beyond Hollywood |series=Horizons of Cinema |year=2008 |publisher=[[State University of New York Press]] |location=New York, United States |isbn=978-0-7914-7377-1 |pages=131&amp;ndash;136 |chapter=Dellamorte Dellamore and Michele Soavi |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Palumbo |first1=Donald E |editor1-last=Morse |editor1-first=Donald E. |title=The Fantastic in World Literature and the Arts: Selected Essays from the Fifth International Conference on the Fantastic in the Arts (1984) |series=Contributions to the Study of Science Fiction and Fantasy |volume=28 |date=November 11, 1987 |publisher=[[Greenwood Publishing Group|Greenwood Press]] |location=Connecticut, United States |isbn=0-313-25526-1 |pages=211&amp;ndash;228 |chapter=The Underground Journey and the Death and Resurrection Theme in Recent Science Fiction and Fantasy Films |ref=harv}}
* {{cite book |last=Passman |first=Kristina |year=1991 |title=The Classical Amazon in Contemporary Cinema |journal=Classics and Cinema |volume=35 |series=Bucknell Review |issue=1 |pages=81&amp;ndash;105 |location=Pennsylvania, United States |publisher=[[Bucknell University Press]] |editor1-last=Winkler |editor1-first=Martin |isbn=0-8387-5198-9 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Whitaker |first=Albert Keith |year=2003 |title=In the Classroom: California Dreamin' in the Postmodern Academy |journal=The Journal of Education |volume=184 |issue=2 |pages=123&amp;ndash;124 |location=Massachusetts, United States |publisher=Boston University |issn=0022-0574 |ref=harv}}
{{Refend}}

; Novine i članci u časopisima
{{Refbegin}}
* {{Cite book |year=1980 |month=October |title=At Random: Pumping Irony&amp;mdash;Lopez Goes Hollywood |journal=Surfing |volume=16 |issue=10 |page=27 |location=California, United States |publisher=Western Empire Publications |issn=0194-9314 |ref={{SfnRef|Western Empire|1980}} |ref=harv}}
* {{cite journal |last=Behar |first=Richard |authorlink=Richard Behar |date=1990-04-09 |title=Star Of His Own Dubious Epic |journal=[[Time (magazine)|Time]] |volume=135 |issue=15 |page=63 |location=New York, United States |publisher=Louis A. Weil III |issn=0040-781X |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,969795,00.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081215153910/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,969795,00.html |archivedate=2008-12-15 |deadurl=yes |ref=harv |access-date=2012-10-24 }} 
* {{Cite book |year=1982 |title=Blockbuster Risks at the Box Office |journal=[[Bloomberg Businessweek|BusinessWeek]] |issue=2746 |page=88 |location=New York, United States |publisher=J. R. Pierce |issn=0007-7135 |ref={{SfnRef|BusinessWeek|1982}} |ref=harv}}
* {{cite book |last=Brougher |first=Kerry |year=1982 |month=August |title=Films: Conan Swings a Heavy Sword&amp;mdash;and Misses |journal=Orange Coast |volume= |issue= |pages=102&amp;ndash;103 |location=California, United States |publisher=Toni K. Tuso |issn=0279-0483 |url=http://books.google.com/books?id=ZhYEAAAAMBAJ&amp;pg=PA102 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Brown |first=Royal S. |year=1982 |month=September/October |title=Soundtracks |journal=[[Fanfare (magazine)|Fanfare]] |volume=6 |issue=1 |pages=483&amp;ndash;491 |location=New Jersey, United States |publisher=Joel Flegler |issn=0148-9364 |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Bruzenak |first1=Ken |authorlink1=Ken Bruzenak |year=1981 |month=December |title=The Making of an Adventure Epic Conan the Barbarian |journal=Mediascene Prevue |volume=2 |issue=6 |pages=51&amp;ndash;57, 65 |location=Pennsylvania, United States |publisher=[[Jim Steranko|James Steranko]] |issn=0199-9257 |ref=harv}}
* {{cite news |title=Film View&amp;mdash;Thoughts While Held Captive by an 'Escapist' Movie |last=Canby |first=Vincent |authorlink=Vincent Canby |accessdate = 17. 7. 2010. |url=http://www.nytimes.com/1982/05/23/movies/film-view-thoughts-while-held-captive-by-an-escapist-movie.html?pagewanted=all |newspaper=[[New York Times|The New York Times]] |publisher=[[Arthur Ochs Sulzberger]] |location=New York, United States |date = 23. 5. 1982.a |archiveurl= |archivedate= |ref={{SfnRef|Canby|1982a}} }}
* {{cite news |title=Film View&amp;mdash;Questions Grown in the Dark |last=Canby |first=Vincent |newspaper=The New York Times |publisher=Arthur Ochs Sulzberger |location=New York, United States |date = 6. 6. 1982.b |at=section 2, p. 19, col. 1 |ref={{SfnRef|Canby|1982b}} }}
* {{cite book |last=Carney |first=Thomas |date = 29. 9. 1987. |title=The Maverick Producer |journal=[[The New York Times Magazine]] |series=The Business World |pages=65&amp;ndash;66, 72, 74 |location=New York, United States |publisher=Arthur Ochs Sulzberger |issn=0028-7822 |ref=harv}}
* {{cite news |title=Conversations&amp;mdash;Winning According to Arnold Schwarzenegger |last=Christy |first=Marian |url=http://proquest.umi.com/pqdweb?did=666350881&amp;sid=2&amp;Fmt=3&amp;clientId=13402&amp;RQT=309&amp;VName=PQD |format=Subscription required |newspaper=[[The Boston Globe]] |publisher=[[William O. Taylor II]] |location=Massachusetts, United States |issn=0743-1791 |id=ProQuest ID:	666350881 |date = 9. 5. 1982. |page=1 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Churcher |first=Sharon |date = 31. 8. 1981. |title=Intelligencer&amp;mdash;Studio Brass Said to Cringe at 'Barbarian' Movie |journal=[[New York (magazine)|New York]] |volume=14 |issue=34 |pages=11&amp;ndash;13 |location=New York, United States |publisher=[[Cathie Black|Cathleen Black]] |issn=0028-7369 |url=http://books.google.com/books?id=J-QCAAAAMBAJ&amp;pg=PA14 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Clarens |first=Carlos |authorlink=Carlos Clarens |year=1982 |month=May/June |title=Barbarians Now |journal=[[Film Comment]] |volume=18 |issue=3 |pages=26&amp;ndash;28 |location=New York, United States |publisher=[[Film Society of Lincoln Center]] |issn=0015-119X |ref=harv}}
* {{cite news |title=Conan el Bárbaro |url=http://hemeroteca.abc.es/nav/Navigate.exe/hemeroteca/madrid/abc/1982/04/15/007.html |format=PDF |newspaper=[[ABC (newspaper)|ABC]] |publisher=Prensa Española |location=Madrid, Spain |date = 15. 4. 1982. |page=7 |language=Spanish |trans_title=Conan the Barbarian |archiveurl= |archivedate= |ref={{SfnRef|ABC|1982a}} }}
* {{cite book |last=Cook |first=Page |year=1983 |month= |title=The Sound Track&amp;mdash;1982's Best Sound Tracks |journal=Films in Review |volume=34 |pages=118&amp;ndash;122 |location=New York, United States |publisher=[[National Board of Review of Motion Pictures]] |issn=0015-1688 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Denby |first=David |authorlink=|date = 24. 5. 1982. |title=Sweat and Strain |journal=New York |volume=15 |issue=21 |pages= |location=New York, United States |publisher=Cathleen Black |issn=0028-7369 |url=http://books.google.com/books?id=recCAAAAMBAJ&amp;pg=PA68 |ref=harv}}
* {{cite news |title=Fotogramas de Plata |url=http://hemeroteca.abc.es/nav/Navigate.exe/hemeroteca/madrid/abc/1982/03/06/068.html |format=PDF |newspaper=ABC |publisher=Prensa Española |location=Madrid, Spain |date = 6. 3. 1982. |page=48 |at=El mundo del espectáculo |language=Spanish |trans_title=Silver Frames |archiveurl= |archivedate= |ref={{SfnRef|ABC|1982b}} }}
* {{cite journal |last=Franck |first=Loren |year=1985 |month=November |title=The Crash Course in Sword Training: It Works for the Stars, but How About Martial Artists? |journal=[[Black Belt (magazine)|Black Belt]] |volume=23 |issue=11 |pages=20&amp;ndash;24, 98 |location=California, United States |publisher=Michael James |issn=0277-3066 |url=http://books.google.com/books?id=2tsDAAAAMBAJ&amp;pg=PA20 |ref=harv}}
* {{cite news |title=&quot;Conan, el Bárbaro&quot;, Una Superproducción Internacional en Los Estudios Españoles |last=Galindo |first=Carlos |url=http://hemeroteca.abc.es/nav/Navigate.exe/hemeroteca/madrid/abc/1981/03/11/083.html |format=PDF |newspaper=ABC |publisher=Prensa Española |location=Madrid, Spain |date = 11. 3. 1981. |page=11 |at=aerial edition |language=Spanish |trans_title=&quot;Conan the Barbarian&quot;, a Spanish Study of an International Blockbuster |archiveurl= |archivedate= |ref=harv }}
* {{cite book |last=Geringer |first=Dan |date = 7. 12. 1987. |title=Pex Sell Tix |journal=[[Sports Illustrated]] |volume=67 |issue=25 |pages=80&amp;ndash;84, 86&amp;ndash;90 |location=New York, United States |publisher=Donald J. Barr |issn=0038-822X |url=http://sportsillustrated.cnn.com/vault/edb/reader.html?magID=SI&amp;issueDate=19871207&amp;mode=reader_vault |archiveurl= |archivedate= |ref=harv}}
* {{cite news |title=Reporter's Notebook&amp;mdash;Crowded Previews Thrust Universal's 'Conan' into Spotlight |last=Harmetz |first=Aljean |authorlink=Aljean Harmetz |newspaper=The New York Times |publisher=Arthur Ochs Sulzberger |location=New York, United States |date = 16. 3. 1982.a |at=section C, p. 11, col. 1 |ref={{SfnRef|Harmetz|1982}} }}
* {{cite news |title=1982 A Bonanza Year at Movie Box Offices |last=Harmetz |first=Aljean |newspaper=The New York Times |publisher=Arthur Ochs Sulzberger |location=New York, United States |date = 25. 1. 1983. |at=section C, p. 11, col. 1 |ref=harv}}
* {{cite journal |last=Helman |first=Christopher |date=November 24, 2003 |title=Schwarzenegger's Sargent |journal=[[Forbes]] |volume=172 |series= |issue=11 |page= |pages=276&amp;ndash;280 |location=New York, United States |publisher=Forbes Publishing |issn=0015-6914 |url=http://members.forbes.com/forbes/2003/1124/276_print.html |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xoqPcmBb?url=http://members.forbes.com/forbes/2003/1124/276_print.html |archivedate=2011-04-09 |deadurl=no |ref=harv |access-date=2012-10-24 }}
* {{cite book |last=Kilday |first=Gregg |year=1999 |month=June |title=The Industry&amp;mdash;The Selling of Summer |journal=[[Los Angeles (magazine)|Los Angeles]] |volume=44 |issue=4 |pages=38, 40, 42, 44, 46, 48, 50 |location=California, United States |publisher=Liz Miller |issn=1522-9149 |url=http://books.google.com/books?id=Dl4EAAAAMBAJ&amp;pg=PA38 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Kroll |first=Jack |authorlink=Jack Kroll |date = 17. 5. 1982. |title=A Cut-up Called Conan |journal=[[Newsweek]] |volume=99 |issue=20 |page=100 |location=California, United States |publisher=[[Donald E. Graham]] |issn=0028-9604 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Mérigeau |first=Pascal |year=1982 |title=Conan le Barbare |trans_title=Conan the Barbarian |journal=La Saison Cinématographique |volume=26 |series=La revue du cinéma |page=82 |chapter=Analyses des Longs Métrages |trans_chapter=Feature Films Analysis |location=Paris, France |publisher=L'Ufoléis |language=French |issn=0019-2635 |ref=harv}}
* {{cite book |date = 5. 10. 1985. |title=Video Track |journal=[[Billboard (magazine)|Billboard]] |volume=97 |issue=40 |page=36A |location=New York, United States |publisher=Billboard Publications |editor1-first=Linda |editor1-last=Moleski |issn=0006-2510 |url=http://books.google.com/books?id=DCQEAAAAMBAJ&amp;pg=PT27 |ref=harv}}
* {{Cite book |year=1982 |month=August |title=Musync: Computerized Music Editing |journal=[[American Cinematographer]] |volume=63 |issue=8 |pages=783&amp;ndash;786 |location=California, United States |publisher=[[American Society of Cinematographers]] |issn=0002-7928 |ref={{SfnRef|ASC|1982}} |ref=harv}}
* {{Cite book |year=1982 |title=New on the Charts |journal=Billboard |volume=94 |issue=39 |page=42 |location=New York, United States |publisher=Billboard Publications |issn=0006-2510 |url=http://books.google.com/books?id=giQEAAAAMBAJ&amp;pg=PT69 |ref={{SfnRef|Billboard|1982}} |ref=harv}}
* {{cite book |last=Pulleine |first=Tim |authorlink= |year=1986 |month=June |title=Edward R. Pressman: From Phantom of the Paradise to Plenty and Beyond |journal=Films and Filming |issue=381 |page=21 |location=London |publisher=Brevet Publishing |issn=0015-167X |ref=harv}}
* {{cite book |last=Rees |first=Matt |authorlink=Matt Rees |date = 25. 5. 1992. |title=Corporate America's Most Powerful People&amp;mdash;Arnold Schwarzenegger |journal=Forbes |volume=149 |issue=11 |pages=159&amp;ndash;160 |location=New York, United States |publisher=Forbes Publishing |issn=0015-6914 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Robb |first=David |date = 10. 5. 1994. |title=Does AHA Have Enough Bite? |journal=[[The Hollywood Reporter]] |volume=332 |issue=9 |pages=1, 6, 90 |location=California, United States |publisher=Robert J. Dowling |issn=0018-3660 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Sammon |first=Paul |year=1981 |month=September |title=Nine Days in Cimmeria |journal=[[Cinefantastique]] |volume=11 |issue=3 |pages=16&amp;ndash;37 |location=Illinois, United States |publisher=Frederick S. Clarke |issn=0145-6032 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Sammon |first=Paul |year=1982a |month=April |title=Conan the Barbarian |journal=Cinefantastique |volume=12 |issue=2 and 3 |pages=28&amp;ndash;63 |location=Illinois, United States |publisher=Frederick S. Clarke |issn=0145-6032 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Sammon |first=Paul |year=1982b |month=May/June |title=Reviews&amp;mdash;Conan the Barbarian |journal=Cinefantastique |volume=12 |issue=4 |page=49 |location=Illinois, United States |publisher=Frederick S. Clarke |issn=0145-6032 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Sammon |first=Paul |year=1984 |month=September |title=Conan II |journal=Cinefantastique |volume=14 |issue=4 and 5 |pages=4&amp;ndash;7 |location=Illinois, United States |publisher=Frederick S. Clarke |issn=0145-6032 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Schickel |first=Richard |authorlink=Richard Schickel |date=24. 5. 1982. |title=Cinema: Overkill |journal=Time |volume=119 |issue=21 |page=76 |location=New York, United States |publisher=John A. Meyers |issn=0040-781X |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,953529,00.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050113073410/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,953529,00.html |archivedate=2005-01-13 |deadurl=yes |ref=harv |access-date=2012-10-24 }}
* {{cite news |title=Special to The Globe |last=Segaloff |first=Nat |url=http://proquest.umi.com/pqdweb?did=684374661&amp;sid=3&amp;Fmt=3&amp;clientId=13402&amp;RQT=309&amp;VName=PQD |format=Subscription required |newspaper=The Boston Globe |publisher=William O. Taylor II |location=Massachusetts, United States |issn=0743-1791 |id=ProQuest ID: 684374661 |date = 30. 8. 1981. |page=1 |ref=harv}}
* {{Cite book |last=Turan |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Turan |year=1980 |month=January |title=The Barbarian in Babylon |journal=[[Savage Sword of Conan]] |volume=1 |issue=48 |pages=56&amp;ndash;66 |location=New York, United States |publisher=[[Marvel Comics]] |issn= |ref=harv |origyear=August 27, 1979}}
* {{cite news |title=Movie Making Magic |author=Universal Studios |authorlink= |newspaper=The Enterprise Newspapers |publisher=The Herald (Everett) |location=Washington, United States |date = 24. 6. 1983. |page= |ref=harv}}
* {{Cite book |year=1983 |title=Videocassette Top 40 |journal=Billboard |volume=95 |issue=9 |page=31 |location=New York, United States |publisher=Billboard Publications |issn=0006-2510 |url=http://books.google.com/books?id=eCQEAAAAMBAJ&amp;pg=PT30 |ref={{SfnRef|Billboard|1983}} |ref=harv}}
* {{cite book |last=Williams |first=Owen |year=2010 |month=May |title=Conan the Unmade |journal=[[Empire (film magazine)|Empire]] |issue=251 |pages=114&amp;ndash;120 |location=London, United Kingdom |publisher=[[Bauer Media Group|Bauer Media]] |issn=0957-4948 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Wolcott |first=James |authorlink=James Wolcott |year=1982 |month=July |title=Movies |journal=[[Texas Monthly]] |volume=10 |issue=7 |pages=154, 156, 158, 160 |location=Texas, United States |publisher=Mediatex Communications |issn=0148-7736 |url=http://books.google.com/books?id=7y0EAAAAMBAJ&amp;pg=PA154 |ref=harv}}
{{Refend}}

; Intervjui
{{Refbegin}}
* {{cite book |last1=Gallagher |first1=John Andrew |last2=Milius |first2=John |authorlink2=John Milius |title=Film Directors on Directing |year=1989 |publisher=[[Greenwood Publishing Group|Praeger Publishers]] |location=London, United Kingdom |isbn=0-275-93272-9 |pages=169&amp;ndash;181 |chapter=John Milius |ref=harv}}
* {{cite web |url=http://www.runmovies.eu/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=471:basil-poledouris-a-man-and-his-music |title=Basil Poledouris: A Man and His Music |last1=Koppl |first1=Rudy |last2=Poledouris |first2=Basil |authorlink2=Basil Poledouris |date=2. 7. 2009. |work=CinemaScore • Soundtrack • Archives |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110803011640/http://www.runmovies.eu/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=471:basil-poledouris-a-man-and-his-music |archivedate=2011-08-03 |ref=harv |access-date=2012-10-24 |dead-url=yes }} 
* {{cite web |url=http://www.runmovies.eu/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=50:basil-poledouris-on-flesh-a-blood |title=Basil Poledouris on Flesh &amp; Blood |last1=Larson |first1=Randall D. |last2=Poledouris |first2=Basil |year=2008 |work=CinemaScore • Soundtrack • Archives |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110803011736/http://www.runmovies.eu/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=50:basil-poledouris-on-flesh-a-blood |archivedate=2011-08-03 |ref=harv |access-date=2012-10-24 |dead-url=yes }} 
* {{cite book |last1=McGilligan |first1=Pat |last2=Stone |first2=Oliver  |authorlink2=Oliver Stone |editor1-first=Charles L. P |editor1-last=Silet |title=Oliver Stone: Interviews |series=Conversations with Filmmakers |year=2001 |origyear=1987 |publisher=[[University Press of Mississippi]] |location=Mississippi, United States |isbn=1-57806-303-5 |pages=10&amp;ndash;38 |chapter=Point Man |chapterurl=http://books.google.com/books?id=AZSG19XFvwIC&amp;lpg=PR1&amp;pg=PA14 |ref=harv}} 
* {{cite book |last1=Mitchell |first1=Blake |last2=Ferguson |first2=Jim |last3=Cobb |first3=Ron  |authorlink3=Ron Cobb |year=1982 |month=June |title=Conan, the Barbarian |journal=[[Fantastic Films]] |volume=4 |issue=5 |pages=10&amp;ndash;22 |location=Illinois, United States |publisher=Michael Stein |issn=0273-7043 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Sammon |first1=Paul |last2=Cobb |first2=Ron |year=1982 |month=April |title=Cobb the Designer |journal=Cinefantastique |volume=12 |issue=2 and 3 |pages=64&amp;ndash;71 |location=Illinois, United States |publisher=Frederick S. Clarke |issn=0145-6032 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Sammon |first1=Paul |last2=Milius |first2=John  |year=1982 |month=April |title=Milius the Director |journal=Cinefantastique |volume=12 |issue=2 and 3 |pages=22&amp;ndash;27 |location=Illinois, United States |publisher=Frederick S. Clarke |issn=0145-6032 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Steranko |first1=James |last2=Bergman |first2=Sandahl  |authorlink2=Sandahl Bergman |year=1982 |month=September |title=Sandahl Bergman&amp;mdash;Sensational Sexy Warrior Woman of Conan |journal=Mediascene Prevue |volume=2 |issue=9 |pages=41&amp;ndash;46, 73 |location=Pennsylvania, United States |publisher=James Steranko |issn=0199-9257 |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Steranko |first1=James |last2=Milius |first2=John |year=1982 |month=July |title=John Milius&amp;mdash;Behind-the-Scenes Interview with the Writer/Director of Conan |journal=Mediascene Prevue |volume=2 |issue=8 |pages= |location=Pennsylvania, United States |publisher=James Steranko |issn=0199-9257 |url=http://www.prevuemagazine.com/Articles/Thevault/240 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020805203203/http://www.prevuemagazine.com/Articles/Thevault/240 |archivedate=2002-08-05 |deadurl=yes |ref=harv |access-date=2012-10-24 }}
* {{cite book |last1=Steranko |first1=James |last2=Schwarzenegger |first2=Arnold |authorlink2=Arnold Schwarzenegger |year=1982 |month=May |title=An Exclusive Conversation With Arnold Schwarzenegger on the Power and Peril of Playing Conan |journal=Mediascene Prevue |volume=2 |issue=7 |pages=26&amp;ndash;32, 39 |location=Pennsylvania, United States |publisher=James Steranko |issn=0199-9257 |ref=harv}}
* {{cite web |url=http://jodysamson.com/interview.htm |title=Jody Samon&amp;mdash;Master Sword Maker |last1=Waterman |first1=Edward |last2=Samson |first2=Jody |authorlink2=Jody Samson |year=2002 |publisher= |location= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021013120805/http://www.jodysamson.com/interview.htm |archivedate=2002-10-13 |deadurl=no |ref=harv |access-date=2012-10-24 }} 
{{Refend}}

; Online
{{Refbegin}}
* {{cite web |last=AFI| url=http://www.afi.com/Docs/100Years/handv400.pdf |title=AFI's 100 Years 100 Heroes &amp; Villains 400 Nominated Characters |year=2003 |publisher=American Film Institute |location=California, United States |format=PDF |archiveurl= |archivedate= |accessdate = 5. 8. 2010. |ref=harv }}
* {{cite web |last=AFI| url=http://www.afi.com/Docs/100Years/scores250.pdf |title=AFI's 100 Years of Film Scores Official Ballot |date = 23. 9. 2005. |publisher=American Film Institute |location=California, United States |format=PDF |archiveurl= |archivedate= |accessdate = 5. 8. 2010. |ref=harv }}
* {{cite web |last=AFI |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/10top10.pdf?docID=361 |title=AFI's 10 Top 10 Official Ballot |month=January |year=2008 |publisher=American Film Institute |location=California, United States |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110807135149/http://connect.afi.com/site/DocServer/10top10.pdf?docID=361 |archivedate=2011-08-07 |accessdate=5. 8. 2010. |ref=harv |deadurl=yes }}
* {{cite web |url=http://www.imdb.com/reviews/131/13139.html |title=Conan the Barbarian - Review |last=Antulov |first=Dragan |authorlink= |month= |year=1998 |work= |publisher= |location= |archiveurl= |archivedate= |ref=harv}}
* {{cite web |url=http://www.vanityfair.com/politics/features/2005/01/arnold-schwarzenegger-maria-shriver-200501 |title=Mr. and Mrs. California |last=Brenner |first=Marie |authorlink=Marie Brenner |month=January |year=2005 |work=Vanity Fair |publisher=[[Condé Nast Publications|Condé Nast Digital]] |location= |archiveurl=https://www.webcitation.org/62LTXlYfl?url=http://www.vanityfair.com/politics/features/2005/01/arnold-schwarzenegger-maria-shriver-200501 |archivedate=2011-10-11 |ref=harv |access-date=2012-10-24 |deadurl=no }} 
* {{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19820101/REVIEWS/201010313/1023 |title=Conan the Barbarian |last=Ebert |first=Roger |authorlink=Roger Ebert |year=1982 |work= |publisher=[[Chicago Sun-Times]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070430030056/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19820101%2FREVIEWS%2F201010313%2F1023 |archivedate=2007-04-30 |deadurl=no |ref=harv |access-date=2021-08-19 }} 
* {{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/41856474/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/t/schwarzenegger-get-real-about-climate-change/ |title=Schwarzenegger: Get Real About Climate Change |last=Fox |first=Stuart |date=1. 3. 2011. |work=[[msnbc.com]] |publisher=[[NBCUniversal]] / [[Microsoft]] |location= |archiveurl=https://www.webcitation.org/62LTSQgrl?url=http://www.msnbc.msn.com/id/41856474/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/t/schwarzenegger-get-real-about-climate-change/ |archivedate=2011-10-11 |accessdate=17. 7. 2011. |ref=harv |deadurl=no }}
* {{cite web |url=http://www.businessweek.com/magazine/content/04_27/b3890040_mz011.htm |title=Arnold Is Hitting His Marks |last1=Grover |first1=Ronald |last2=Palmeri |first2=Christopher |date=5. 7. 2004. |work=BW Online |publisher=Bloomberg |location= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080907160106/http://www.businessweek.com/magazine/content/04_27/b3890040_mz011.htm |archivedate=2008-09-07 |ref=harv |access-date=2012-10-24 |deadurl=no }} 
* {{cite web |url=http://www.federalreserve.gov/releases/H10/hist/dat89_sp.htm |title=H.10&amp;mdash;Foreign Exchange Rates, Spain Historical Rates |date=29. 12. 1989. |work=Federal Reserve Statistical Release |publisher=[[Federal Reserve System]] |location= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020626133912/http://www.federalreserve.gov/Releases/h10/Hist/dat89_sp.htm |archivedate=2002-06-26 |accessdate=2. 8. 2011. |deadurl=no |ref=harv |last=Federal Reserve }}
* {{cite web |url=http://www.goldenglobes.org/browse/member/30164 |title=HFPA&amp;mdash;Awards Search&amp;mdash;Sandahl Bergman |year=2011 |publisher=[[Hollywood Foreign Press Association]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091215211602/http://www.goldenglobes.org/browse/member/30164 |archivedate=2009-12-15 |accessdate=10. 6. 2011. |deadurl=yes |ref={{SfnRef|HFPA|2011}} }}
* {{cite web |url=http://www.mania.com/remembering-basil_article_52811.html |title=Remembering Basil |last=Larson |first=Randall D. |date=November 16, 2006 |work=Mania.com |publisher=[[Demand Media]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080410185240/http://www.mania.com/remembering-basil_article_52811.html |archivedate=2008-04-10 |accessdate=8. 8. 2010. |deadurl=yes |ref=harv }}
* {{cite web |url=http://www.nytimes.com/2004/06/24/us/schwarzenegger-confident-and-ready-for-prime-time.html |title=Schwarzenegger, Confident and Ready for Prime Time |last1=LeDuff |first1=Charlie |authorlink1=Charlie LeDuff |last2=Broder |first2=John M. |date=24. 6. 2004. |work=The New York Times |publisher= |location= |archiveurl=https://www.webcitation.org/62LTcUzq8?url=http://www.nytimes.com/2004/06/24/us/schwarzenegger-confident-and-ready-for-prime-time.html |archivedate=2011-10-11 |accessdate=17. 7. 2011. |ref=harv |deadurl=no }}
* {{cite web |url=http://www.variety.com/index.asp?layout=boweekend&amp;sort=weekend_revenue&amp;date=05%2F14%2F1982&amp;submit.x=23&amp;submit.y=11 |title=Weekend Box Office for May 14 &amp;ndash; May 16, 1982 |author=Rentrak Corporation |year=2011a |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |publisher=Syd Silverman |location=New York, United States |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011032526/http://www.variety.com/index.asp?layout=boweekend&amp;sort=weekend_revenue&amp;date=05%2F14%2F1982&amp;submit.x=23&amp;submit.y=11 |archivedate=2011-10-11 |accessdate=29. 3. 2011. |ref=harv |dead-url=yes }}
* {{cite web |url=http://www.variety.com/index.asp?layout=boweekly&amp;sort=weekly_revenue&amp;date=07%2F02%2F1982&amp;submit.x=23&amp;submit.y=11 |title=Weekly Box Office&amp;mdash;Jul 02 &amp;ndash; Jul 08, 1982 |author=Rentrak Corporation |year=2011b |work=Variety |publisher=Syd Silverman |location=New York, United States |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011032546/http://www.variety.com/index.asp?layout=boweekly&amp;sort=weekly_revenue&amp;date=07%2F02%2F1982&amp;submit.x=23&amp;submit.y=11 |archivedate=2011-10-11 |accessdate=29. 3. 2011. |ref=harv |dead-url=yes }}
{{Refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.universalstudiosentertainment.com/conan-the-barbarian/ Universal Studios's page for ''Conan the Barbarian''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150412191149/http://www.universalstudiosentertainment.com/conan-the-barbarian/ |date=2015-04-12 }}
* {{IMDb title|id=0082198|title=Conan the Barbarian}}
* {{rotten-tomatoes|id=conan_the_barbarian|title=Conan the Barbarian}}
* {{metacritic film|id=conan-the-barbarian|title=Conan the Barbarian}}

{{Izabran}}
{{Conan}}
{{John Milius}}
{{Oliver Stone}}

{{DEFAULTSORT:Conan the Barbarian}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 1982.]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>4f0he0rugovype5byfmrhugmn0ioyuw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cathal mac Finguine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147994</id>
    <revision>
      <id>41263584</id>
      <parentid>41109735</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:44:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4283" xml:space="preserve">'''Cathal mac Finguine''' (? - 742) bio je [[Irska|irski]] [[popis kraljeva Munstera|kralj Munstera]] ili [[Cashel (County Tipperary)|Cashela]] koji je ''de facto'' bio hegemon cijele Irske, sa moći analognom tradicionalnom [[veliki kralj Irske|velikom kralju Irske]]. Pripadao je klanu [[Eóganacht Glendamnach]], ogranku plemena/dinastije [[Eóganachta]] koja je dominirala [[Munster]]om od 7. do 10. vijeka. Njeov otac, stric, djed i pradjed su bili kraljevi Cashela, isto kao i njegov sin i unuk.

Cathalovi glavni neprijatelji su bili kraljevi iz plemena/dinastije [[Uí Néill]] - [[Fergal mac Máele Dúin]], [[Flaithbertach mac Loingsig]] i [[Áed Allán]]; sukobi s njima su predmet detaljnih opisa u [[Irski anali|Irskim analima]], ali i primjer kako sjevernjačke i južnjačke verzije različito prikazuje iste događaje. Cathal se također pojavljuje kao lik u [[poezija|poetskim]] i [[proza|proznim]] djelima [[Srednjoirski jezik|srednjoirske]] književnosti, često u ne baš uzornom svjetllu, kao u ''[[Aislinge Meic Con Glinne]]'' gdje ga opsjeda demon proždrljivosti.

Današnji historičari ga, pak, opisuju kao najmoćnijeg irskog kralja u prvoj polovici 8. vijeka, odnosno najmoćnijeg historijskog kralja rodom iz Munstera sve do vremena [[Brian Bóruma|Briana Norua]].&lt;ref&gt;Mac Shamhráin 2005&lt;/ref&gt; Prema nekim tumačenjima je Cathal mac Finguine posljednji kralj spomenut u znamenitoj pjesmi ''[[Baile Chuinn Chétchathaig]]''.&lt;ref&gt;Mac Shamhráin and Byrne 2005, pp. 210-12&lt;/ref&gt; 

== Fusnote ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{Refbegin}}
* [[Edel Bhreathnach|Bhreathnach, Edel]] (ed.), ''The Kingship and Landscape of Tara''. Dublin: [[Four Courts Press]] for [[The Discovery Programme]]. 2005.
* [[Francis John Byrne|Byrne, Francis John]], ''Irish Kings and High-Kings.'' Dublin: [[Four Courts Press]]. 2nd revised edition, 2001.
* [[Thomas Charles-Edwards|Charles-Edwards, T.M.]], ''Early Christian Ireland.'' Cambridge: [[Cambridge University Press]], 2000. ISBN 0-521-39395-0
* Connon, Anne, &quot;A Prosopography of the Early Queens of Tara&quot;, in [[Edel Bhreathnach]] (ed.), ''The Kingship and Landscape of Tara''. Dublin: [[Four Courts Press]] for [[The Discovery Programme]]. 2005. pp.&amp;nbsp;225–327.
* Duffy, Seán (ed.), ''Atlas of Irish History.'' Dublin: Gill &amp; Macmillan, 2nd edition, 2000. ISBN 0-7171-3093-2
* {{cite web |url=http://www.oxforddnb.com/index/101047464/ |last=Irwin |first=Philip |title=Cathal mac Finguine (d. 742) |work=Oxford Dictionary of National Biography |date=September 2004 |accessdate = 22. 10. 2007. }}
* [[Ailbhe Mac Shamhráin|Mac Shamhráin, Ailbhe]], &quot;Cathal mac Finguine (d. 742)&quot;, in Seán Duffy (ed.), ''Medieval Ireland: An Encyclopedia''. [[Routledge]]. 2005. pp.&amp;nbsp;69–70.
* [[Ailbhe Mac Shamhráin|Mac Shamhráin, Ailbhe]], and Paul Byrne, &quot;Kings named in ''Baile Chuinn Chétchathaig'' and the Airgíalla Charter Poem&quot;, in [[Edel Bhreathnach]] (ed.), ''The Kingship and Landscape of Tara''. Dublin: [[Four Courts Press]] for [[The Discovery Programme]]. 2005. pp.&amp;nbsp;159–224.
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://celt.ucc.ie/index.html CELT: Corpus of Electronic Texts] at [http://www.ucc.ie/ University College Cork] The '''Corpus of Electronic Texts''' includes the ''Annals of Ulster'' and ''the Four Masters'', the ''Chronicon Scotorum'' and the ''Book of Leinster'' as well as Genealogies, the Metrical Dindshenchas and various Saints' Lives. Most are translated into English, or translations are in progress.
* [https://web.archive.org/web/20091023232350/http://geocities.com/athens/oracle/7207/battleallen.htm = 25. 10. 2009.+12:54:19 The Battle of Allen] trans. [[Whitley Stokes (scholar)|Whitley Stokes]] (Irish texts at CELT)
* [https://web.archive.org/web/20021130132907/http://www.polisci.ucla.edu/faculty/boneill/vision.html The Vision of Mac Con Glinne] trans. [[Kuno Meyer]] (Irish text at CELT)

{{s-start}}
{{s-hou|[[Eóganachta]]}}
{{s-reg}}
{{s-bef||before=[[Cormac mac Ailello]]}}
{{s-ttl|title=[[popis kraljeva Munstera|kralj Munstera]] |years=cca. 713 – 742}}
{{s-aft|after=[[Cathussach mac Eterscélai]]}}
{{end box}}

{{Kraljevi Irske}}

{{DEFAULTSORT:Finguine, Cathal Mac}}
[[Kategorija:Umrli 742.]]
[[Kategorija:Kraljevi Munstera]]
[[Kategorija:Veliki kraljevi Irske]]</text>
      <sha1>r4a91xehy4fbjbs8h8onj2igo1ot7f0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cole Porter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150247</id>
    <revision>
      <id>41263655</id>
      <parentid>41111535</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8292" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime=Cole Porter
|opis_slike=
|veličina =
|puno_ime=Cole Albert Porter
|slika=Coleporter.jpg
|datum_rođenja=[[9. 6.|9. lipnja]] [[1891]].
|mjesto_rođenja=[[Peru, Indiana|Peru]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|datum_smrti=[[15. 10.|15. listopada]] [[1964]].
|mjesto_smrti=[[Santa Monica]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|djela=''&quot;Kiss me, Kate&quot;''&lt;br /&gt;''&quot;Cancan&quot;''&lt;br /&gt;''&quot;Silk stockings&quot;''
|period=
|utjecaj=
|suradnici=
|nagrade=
|}}

'''Cole Albert Porter''' (9. jun 1891 &amp;ndash; 15. oktobar 1964) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] kompozitor i tekstopisac. Rođen je u najbogatijoj porodici države [[Indiana|Indiane]], ali je prkosio željama svog uticajnog djeda kako bi se posvetio muzičkoj karijeri. Iako je stekao klasično muzičko obrazovanje, specijalizirao se za [[mjuzikl]]e. Prve uspjehe je stekao 1920-ih, da bi 1930-ih postao jednim od najuticajnijih i najpopularnijih autora na [[Broadway]]u. Za razliku od većine brodvejskih kompozitora, Porter je pisao i muziku i tekst za svoje pjesme.

1937. godine je doživio tešku nesreću na jahanju, zbog koje je ostao obogaljen i decenijama trpio strahovite bolove. Zbog toga je 1940-ih imao poteškoće ponavljati ranije uspjehe, ali se 1948. trijumfalno vratio s popularnim mjuziklom ''[[Kiss Me, Kate]]''.

Među najpopularnijim Porterovim mjuziklima su ''[[Fifty Million Frenchmen]]'', ''[[DuBarry Was a Lady]]'', ''[[Anything Goes]]'' i ''[[Can-Can (mjuzikl)|Can-Can]]'', a među brojnim hit pjesmama su &quot;[[Night and Day (pjesma)|Night and Day]]&quot;, &quot;[[I Get a Kick out of You]]&quot;, &quot;[[Well, Did You Evah!]]&quot; i &quot;[[I've Got You Under My Skin]]&quot;. Također je komponirao niz partitura za [[hollywood]]ske filmove od 1930-ih do 1950-ih.

1919. godine se oženio za aristokratkinju [[Linda Lee Thomas|Lindu Lee Thomas]]. Iako je ona od samog početka bila svjesna Porterove [[homoseksualnost]]i, brak je bio sretan i održao se sve do njene smrti 1954. godine.

== Znamenite pjesme ==

Uz navedena djela je naveden kazališna predstava, odnosno igrani film. U slučajevima gdje je kazališni mjuzikl ekraniziran navodi se godina kazališne predstave. [[Popis pjesama koje je napisao Cole Porter|Potpuni popis Porterovih djela]] je http://lcweb2.loc.gov/service/music/eadxmlmusic/eadpdfmusic/mu2005.wp.0034.pdf u američkoj Kongresnoj biblioteci] (v. također [http://www.loc.gov/performingarts/encyclopedia/collections/porter.html Cole Porter Collection]).&lt;ref&gt;Sve dolje navedene pjesme (osim &quot;Come to the Supermarket&quot;, koja je navedena u [http://www.playbill.com/features/article/65573-Ken-Mandelbaums-MUSICALS-ON-DISC-Fix-Shelter-and-TV-Musicals ovoj kompilaciji]), su uključene u jednu ili više kompilacija Porterovih pjesama navedenih u [http://www.sondheimguide.com/porter/biblio2.html &quot;A Cole Porter Bibliography&quot;] na Soundheimguide.com, pristup 10. III 2011&lt;/ref&gt;
{{col-begin}}
{{col-2}}
* (1916) ''[[See America First]]''
* (1919) ''[[Hitchy-Koo|Hitchy-Koo of 1919]]''&amp;mdash;&quot;Old-Fashioned Garden&quot;
* (1928) ''[[Paris (1928 mjuzikl)|Paris]]''&amp;mdash;&quot;[[Let's Do It, Let's Fall in Love]]&quot;
* (1929) ''[[Wake Up and Dream]]''&amp;mdash;&quot;[[What Is This Thing Called Love?]]&quot;
* (1929) ''[[Fifty Million Frenchmen]]''&amp;mdash;&quot;[[You Do Something to Me]]&quot;
* (1930) ''[[The New Yorkers]]''&amp;mdash;&quot;[[Love for Sale (song)|Love for Sale]]&quot;, &quot;I Happen to Like New York&quot;
* (1932) ''[[Gay Divorce]]''&amp;mdash;&quot;[[After You, Who?]]&quot;, &quot;[[Night and Day (pjesma)|Night and Day]]&quot; (adapted as ''[[The Gay Divorcee]]'', 1934)
* (1933) ''[[Nymph Errant]]''&amp;mdash;&quot;Experiment&quot;, &quot;The Physician&quot;, &quot;It's Bad for Me&quot;
* (1934) ''[[Anything Goes]]''&amp;mdash;&quot;[[All Through the Night (pjesma Colea Portera)|All Through the Night]]&quot;, &quot;[[Anything Goes (pjesma)|Anything Goes]]&quot;, &quot;Blow Gabriel, Blow&quot;, &quot;[[I Get a Kick Out of You]]&quot;, &quot;[[You're the Top]]&quot;
* (1934) ''Adios Argentina'' (nedproducirani film)&amp;mdash;&quot;[[Don't Fence Me In (pjesma)|Don't Fence Me In]]&quot;
* (1935) ''[[Jubilee (mjuzikl)|Jubilee]]''&amp;mdash;&quot;[[Begin the Beguine]]&quot;, &quot;[[Just One of Those Things (pjesma)|Just One of Those Things]]&quot;
* (1936) ''[[Red, Hot and Blue]]''&amp;mdash;&quot;[[Down in the Depths (on the Ninetieth Floor)]]&quot;, &quot;[[It's De-Lovely]]&quot;
* (1936) ''[[Born to Dance]]'' (film)&amp;mdash;&quot;[[You'd Be So Easy to Love]]&quot;, &quot;[[I've Got You Under My Skin]]&quot;
* (1937) ''[[Rosalie (film)|Rosalie]]'' (film);&quot;[[In the Still of the Night (1937 pjesma)|In the Still of the Night]]&quot;
* (1937) ''[[You Never Know (mjuzikl)|You Never Know]]''&amp;mdash;&quot;[[At Long Last Love (pjesma)|At Long Last Love]]&quot;, &quot;From Alpha to Omega&quot;, &quot;[[Let's Misbehave]]&quot;
* (1938) ''[[Leave It to Me!]]''&amp;mdash;&quot;From Now On&quot;, &quot;[[My Heart Belongs to Daddy]]&quot;
* (1939) ''[[Broadway Melody of 1940]]''&amp;mdash;&quot;Between You and Me&quot;, &quot;[[I Concentrate on You]]&quot;, &quot;[[I've Got My Eyes on You (1939 song)|I've Got My Eyes on You]]&quot;, &quot;I Happen to Be in Love&quot;, &quot;[[Begin the Beguine]]&quot;
{{col-break}}

* (1939) ''[[Dubarry Was A Lady]]''&amp;mdash;&quot;[[Do I Love You?]]&quot;, &quot;[[Well, Did You Evah!]]&quot;, &quot;Friendship&quot;
* (1940) ''[[Panama Hattie]]''&amp;mdash;&quot;Let's Be Buddies&quot;
* (1941) ''[[You'll Never Get Rich]]'' (film)&amp;mdash;&quot;[[Dream Dancing]]&quot;, &quot;[[So Near and Yet So Far]]&quot;
* (1941) ''[[Let's Face It!]]''&amp;mdash;&quot;I Hate You, Darling&quot;
* (1942) ''[[Something for the Boys]]''&amp;mdash;&quot;Could It Be You&quot;
* (1942) ''[[Something to Shout About (album)|Something to Shout About]]''&amp;mdash;&quot;[[You'd Be So Nice to Come Home To]]&quot;
* (1943) ''[[Mexican Hayride (mjuzikl)|Mexican Hayride]]''&amp;mdash;&quot;[[I Love You (pjesma Colea Portera)|I Love You]]&quot;
* (1944) ''Seven Lively Arts''&amp;mdash;&quot;[[Ev'ry Time We Say Goodbye]]&quot;
* (1946) ''[[Around the World (mjuzikl)|Around the World]]''&amp;mdash;&quot;Look What I Found&quot;
* (1947) ''[[The Pirate]]'' (film)&amp;mdash;&quot;[[Be a Clown]]&quot;
* (1948) ''[[Kiss Me, Kate]]''&amp;mdash;&quot;Another Op'nin', Another Show&quot;, &quot;Brush Up Your Shakespeare&quot;, &quot;I Hate Men&quot;, &quot;[[So in Love]]&quot;, &quot;[[Tom, Dick or Harry (song)|Tom, Dick or Harry]]&quot;, &quot;[[Too Darn Hot]]&quot;
* (1950) ''[[Out of This World (Broadway)|Out of This World]]''&amp;mdash;&quot;[[From This Moment On (Cole Porter song)|From This Moment On]]&quot;, &quot;I Am Loved&quot;
* (1950) ''[[Stage Fright (film)|Stage Fright]]'' (film)—&quot;The Laziest Gal in Town&quot;
* (1953) ''[[Can-Can (mjuzikl)|Can-Can]]''&amp;mdash;&quot;[[I Am in Love]]&quot;, &quot;[[I Love Paris]]&quot;, &quot;[[C'est Magnifique]]&quot;
* (1954) ''[[Silk Stockings]]''&amp;mdash;&quot;[[All of You]]&quot;, &quot;Paris Loves Lovers&quot;
* (1955) ''[[High Society (1956 film)|High Society]]'' (film)&amp;mdash;&quot;[[Mind if I Make Love to You?]]&quot;, &quot;[[True Love (pjesma)|True Love]]&quot;, &quot;[[Who Wants to Be a Millionaire? (song)|Who Wants to Be a Millionaire?]]&quot;, &quot;[[You're Sensational]]&quot;
* (1956) ''[[Les Girls]]''&amp;mdash;&quot;[[Ça, C'est L'amour]]&quot;, &quot;You're Just Too, Too&quot;
* (1958) ''[[Aladdin (TV emisija)|Aladdin]]'' (televizija)&amp;mdash;&quot;Come to the Supermarket (In Old Peking)&quot;
{{col-end}}

Detaljniji popis pjesama Colea Portera, zajedno s datum kompozicije i originalnim izvedbama su mogu pronaći online na &quot;Cole Porter Songlist Page&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.thepeaches.com/music/composers/cole/Songs.html &quot;Cole Porter Songlist Page&quot;]. pristup 27. V 2010&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi ==

O Porterovom životu su snimljena dva [[biografski film|biografska filma]]. Prvi je bio ''[[Night and Day (1946 film)|Night and Day]]'', snimljen 1946. godine za vrijeme njegovog života, gdje ga je tumačio [[Cary Grant]], a koji je bio &quot;očišćen&quot; od svih za tadašnje stanarde previše &quot;pikantnih&quot; detalja. Godine 2004. je, pak, snimljen ''[[De-Lovely]]'', gdje ga je tumačio [[Kevin Kline]].

Porter se pojavljuje i kao lik u [[Woody Allen|Allenovom]] filmu ''[[Midnight in Paris]]'' 2011. godine gdje ga tumači Yves Heck.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.coleporter.org The Cole Porter Resource Site]
* [https://web.archive.org/web/20091026233214/http://geocities.com/Porterguide/ The Cole Porter Reference Guide]

{{Authority control}}
{{Lifetime|1891|1964|Porter, Cole}}

[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Američki kompozitori]]
[[Kategorija:Kompozitori filmske muzike]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]]
[[Kategorija:Gej muzičari]]
[[Kategorija:LGBT kompozitori i kompozitorke]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>3jo6mmmqdn9y5jynkiuhcm4gkahcn2r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Becker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>157163</id>
    <revision>
      <id>41263397</id>
      <parentid>40954202</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7381" xml:space="preserve">{{Kutijica Teniser/ka
| ime = Boris Becker
| slika = Boris Becker 2007 amk.jpg
| nadimak = Bum-bum Beker
| državljanstvo = {{flagcountry|NEM}}
| mesto stanovanja = [[Švic]], [[Švajcarska]]
| datum rođenja = [[22. 11.|22. novembar]] [[1967|1967.]]
| mesto rođenja = [[Lajmen]], [[Nemačka]]
| visina = 1.90 [[metar|m]]
| težina = 80 kg
| počprofkar = [[1985]]-[[1999|1999.]] godine
| stil igre = Desnom rukom
| zarađeni novac = 25.080.956 [[Američki dolar|$]]
| pobpor = 713–214 
| osvojenih turnira = 49
| najbolji plasman = '''Br. 1''' ([[28. 1.|28. januar]] [[1991]])
| rezultataustralianopen = '''P''' ([[1991]], [[1996]])
| rezultatrolandgaros = PF ([[1987]], [[1989]], 1991)
| rezultatvimbldon = '''P''' ([[1985]], [[1986]], 1989)
| rezultatsadopen = '''P''' (1989)
| pobpor2 = 254–91
| osvojenihdublturnira = 15 
| najboljidublplasman = Br. 6 ([[22. 9.|22. septembar]] [[1986]])
| podaci od = [[3. 6.|3. jun]] [[2012]].
}}
'''Boris Franc Beker''' ({{jez-nem|Boris Franz Becker}}, [[22. 11.|22. novembar]] [[1967]].) je bivši nemački [[tenis]]er. Pobedio je na šest [[Grand slam|Grend slem]] turnira u pojedinačnoj konkurenciji i osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Barseloni. Najmlađi je pobednik turnira u [[Wimbledon|Vimbldonu]], titulu je osvojio kada je imao 17 godina i 227 dana. Igrao je na osam ATP finala a pobedio je na tri. Magazin Tenis (engl. Tennis) ga je svrstao na 18. mesto među 40 najboljih tenisera u periodu od [[1965]]. do [[2005]].&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://en.wikipedia.org/wiki/Tennis_(magazine)#.22The_40_Greatest_Players_of_the_Tennis_Era.22_.282005.29|title= 40 Greatest Players of the Tennis Era (17–20)|publisher=TENNIS Magazine|date = 17. 5. 2006.|accessdate = 23. 9. 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Detinjstvo ==

Boris Beker je rođen u Lajmenu u ondašnjoj Zapadnoj Nemačkoj, kao sin jedinac Karla i Elvire Beker, odgajan je kao katolik.&lt;ref name=&quot;ref99&quot;&gt;{{cite news|last=Mills|first=Eleanor|title=Becker Not quite ready to retire Boris Becker talks to ELEANOR MILLS|publisher=New Straits Times|date = 5. 12. 1999.|url=http://news.google.com/newspapers?id=M5oWAAAAIBAJ&amp;sjid=fRQEAAAAIBAJ&amp;pg=5341,3722045&amp;dq=about-his-days-on-court-and-the-success-he|accessdate = 23. 9. 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;becker243&quot;&gt;{{cite news|last=Green|first=Nick|title=Boris Becker: 'When I heard they wanted to send me to prison, I thought only of my children. I went home and prayed to God'|work=The Observer |location=UK |date=6 November 2005|url=http://www.guardian.co.uk/sport/2005/nov/06/tennis.features|accessdate = 23. 9. 2011.}}&lt;/ref&gt;
 
== Teniska karijera ==

=== 1980-e ===
Boris Beker je postao profesionalni teniser 1984. Prvi turnir je osvojio u Minhenu u konkurenciji parova, trener mu je bio Ginter Boš dok mu je Jon Cirijak bio menadžer. Prvi ATP turnir je osvojio u junu 1985. u Kvins klubu, da bi dve nedelje kasnije, 7. jula, pobedio u pojedinačnoj konkurenciji na turniru u Vimbldonu. Time je postao prvi Nemac i prvi teniser koji nije bio nosilac pobednik ovog turnira, u finalu je pobedio Kevina Kurena u četiri seta. U to vreme je sa 17 godina i 227 bio najmlađi osvajač nekog Grend slem turnira. Taj rekord je 1989. nadmašio Majkl Čeng osvojivši Rolan Garos.

Naredne godine, Beker je odbranio titulu u Vimbldonu, pobedivši ondašnjeg prvog igrača sveta Ivana Lendl u tri seta. Godine 1987. je kao drugi igrač sveta izgubio u drugom kolu Vimbldona od Pitera Duana. Iste godine u Dejvis kupu, Boris Beker i [[John McEnroe|Džon Makenro]] su odigrali jedan od najdužih mečeva u istoriji tenisa. Beker je pobedio rezultatom 4-6, 15-13, 8-10, 6-2, 6-2 (u to vreme nije bilo taj-breka u Dejvis kupu). Meč je trajao 6 sati i 22 minuta.

U finalu Vimbldona 1988. je izgubio u četiri seta od [[Stefan Edberg|Stefana Edberga]] u meču koji označio početak velikog rivalstva na Vimbldonu. Iste godine Beker je pomogao Nemačkoj da po prvi put osvoji [[Davis Cup|Dejvis kup]]. Na kraju sezone pobedio je na ATP finalu u Njujorku pobedivši, petostrukog pobednika ovog turnira, [[Ivan Lendl|Ivana Lendla]] u finalu.

Tokom 1989. Boris Beker je osvojio dve Grend slem titule, Vimbldon i Ju-Es open, dok je na Rolan Garosu izgubio u polufinalu. Sa Nemačkom je ponovo osvojio Dejvis kup a prema izboru ATP izabran je za najboljeg tenisera na svetu iako nije bio prvi na ATP rang listi.

=== 1990-e ===
Godine 1990. se po treći put uzastopno sastao sa Stefanom Edbergom u finalu Vimbldona ali je ovog puta izgubio u pet setova. Na Ju-Es openu ga je u polufinalu pobedio Andre Agasi. Naredne godine se po prvi put plasirao u finale Australijan opena i pobedio Ivana Lendla. Nakon ovog trijumfa po prvi put je postao broj jedan na ATP listi. Iste godine je izgubio u polufinalu [[Roland Garros|Rolan Garosa]] od [[Andre Agassi|Andrea Agasija]]. Tokom ove godine bio je dvanaest nedelje na prvom mestu ATP liste ali nije uspeo da sezonu završi na ovoj poziciji. Tokom 1992. pobedio je na sedam turnira uključujući i pobedu na ATP finalu. Na Olimpijskim igrama u Barseloni osvojio je u paru sa Mihaelom Štihom zlatnu medalju.

Tokom 1993. i 1994. nije imao uspeha na Grend slem turnirima da bi 1995. po sedmi put igrao u finalu Vimbldona. Tu je poražen od Pita Samprasa rezultatom 3-1 u setovima. Iste godine je po treći put pobedio na ATP finalu u Frankfurtu. Svoj poslednji Gren slem turnir je osvojio 1996. kada je pobedio Majkla Čenga u finalu Australijan opena. Iste godine je po četvrti put pobedio na turniru u Kvinsu.

Na ATP finalu te godine Beker je izgubio u finalu od Pita Samprasa. Posle poraza u četvrtfinalu Vimbldona od [[Pete Sampras|Pita Samprasa]] 1997. Beker se zarekao da više neće igrati na ovom turniru, međutim igrao je i 1999. kada je poražen u četvrtom kolu od [[Patrick Rafter|Patrika Raftera]]. Beker je najbolje rezultate postizao na brzim podlogama, posebno na travi i na tepihu, na kom je osvojio 26 titula. Nekoliko puta se plasirao u finala turnira na šljaci ali nikada nije uspeo da pobedi. Njegovi najbolji rezultati na Rolan Garosu su polufinala 1987, 1989. i 1991.

== Stil igre ==
Bekerova igra je bila zasnovana na brzom i dobro plasiranom servisu, zbog čega je dobio nadimak „Bum Bum“,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/1997/07/02/tennis.t.php|title=Boom Boom Leads German Triple Threat|accessdate=23. 9. 2011.|author=Ian Thomsen|date=2. 7. 1997.|work=International Herald Tribune|archiveurl=https://archive.today/20121205195548/http://global.nytimes.com/?iht|archivedate=2012-12-05|dead-url=no}}&lt;/ref&gt; i odličnim volejima na mreži. Atletske sposobnosti u kombinaciji sa servis – volej igrom su bile zaštitni znak Borisa Bekera tokom karijere. Njegova igra se takođe odlikovala i snažnim forhendom i reternom.

== Privatan život ==
Boris Beker ima dva sina, Nou Gabrijela i Elijasa Baltazara, sa glumicom i dizajnerkom Barbarom Feltus. Takođe ima i dete sa Anđelom Jermakovom.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Boris Becker}}
* [http://www.borisbecker.com/ Official Site of Boris Becker Sports &amp; Boris Becker Tennis]
* {{ATP|B028}}
* {{ITF male profile|10000110}}

{{Broj jedan teniseri}}
{{Pobednici Australian Opena}}
{{Pobjednici Wimbledona}}
{{Pobjednici US Opena}}
{{Lifetime|1967||Becker, Boris}}

[[Kategorija:Njemački teniseri]]
[[Kategorija:ATP brojevi 1]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u tenisu]]</text>
      <sha1>jqv3cjis0ycqlwd5bhz1cf6wgncxf6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Četnička ideologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167197</id>
    <revision>
      <id>41263441</id>
      <parentid>41262007</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.162.189</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46531" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt; }} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|&quot;Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&quot;&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt; }}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: &quot;I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&quot;&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>g381ec97erl84u4l9l54z969z0q6x04</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263443</id>
      <parentid>41263441</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:44:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.162.189</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46566" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt; }} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|&quot;Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&quot;&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt; }}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>rt395m4fasgp9qdn3z09x88kom7c3o7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263515</id>
      <parentid>41263443</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47039" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt; }} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|&quot;Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&quot;&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt; }}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major Rudolf Perhinek 5. maja 1943. piše: &quot;''Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države''&quot;.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>oq9cdpvxmdj3awtrrx074ln97skberv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263517</id>
      <parentid>41263515</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47047" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt; }} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|&quot;Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&quot;&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt; }}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major Rudolf Perhinek 5. maja 1943. piše: 
{{citat|&quot;Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države&quot;.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt; }}

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>5acss1dsu85yvmcztgq939cddsp6x4i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263518</id>
      <parentid>41263517</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47041" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt; }} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt; }}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major Rudolf Perhinek 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt; }}

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>i5gbup4riloqgru8eqi85xcpkrmno87</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263519</id>
      <parentid>41263518</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:36:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Šovinizam */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47042" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt; }}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>axb5i5d0ldymv1gbjnph2vi5i60g033</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263520</id>
      <parentid>41263519</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:36:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47041" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је, 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>1eqi40jbxzsunn68fxuzejor579ucju</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263522</id>
      <parentid>41263520</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47248" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 201.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>dbpylvhyvuq4f0rx7or3vki2bf9xu1w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263523</id>
      <parentid>41263522</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Šovinizam */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46766" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 201.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>l6ohcuyggsixyuxeshp7khj0wpdzmjp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263525</id>
      <parentid>41263523</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:00:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.92</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Etničko čišćenje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47248" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku pгopagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 201.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>df8r7h1wnr30ffp6ds33rkwapdfque0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263563</id>
      <parentid>41263525</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.161.102</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47247" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|„Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku propagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 201.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>5421pniq2ly7yos8ks5al427rzlr5ok</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263564</id>
      <parentid>41263563</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.161.102</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47243" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|„Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine [[Treća neprijateljska ofanziva|u sadjejstvu sa italijanskim trupama protjerali partizane iz Hercegovine]], održane su u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku propagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 201.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>330xxf36elmt2c0hf3d3sy99qkea8ko</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263566</id>
      <parentid>41263564</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.161.102</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47247" xml:space="preserve">'''Četnička ideologija''' ili '''ravnogorska ideologija''' se odnosi na [[ideologija|ideologiju]] koju su zastupali pripadnici [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], poznatiji kao [[Draža Mihailović|Dražini]] [[četnici]], tokom drugog svetskog rata.

Zvanična ideologija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] je bila obnova demokratske Jugoslavije, ali se zapovestima, depešama i govorima njenih prvaka otkriva etnička isključivost, [[šovinizam]], [[antisemitizam]] i slično.

{{citiranje|Osloboditi Otadžbinu surovog nasilnika, povratiti čast našim zastavama, poneti ih na krajnje granice gde naš narod biva i ujediniti ga u Velikoj Jugoslaviji, uređenoj bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama poštovanja narodnih prava i društvenog poretka, na korist narodnih slojeva. Evo, uzvišenih ciljeva naše nesalomljive borbe.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_28.htm&lt;/ref&gt;|Javni proglas Draže Mihailovića Srbima, Hrvatima i Slovencima (16. novembra 1941.)}}

{{citiranje|Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog življa.|[[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] (20. decembar 1941. godine)}}

Oko Mihailovića su se nalazili ideolozi Srpskog kulturnog kluba, koji su razradili osnovne postavke. Četnička ideologija našla je svoje tumače u [[Stevan Moljević|Stevanu Moljeviću]], [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]], D. Stranjakoviću, ideolozima Srpskog kulturnog kluba.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; 

Četnička ideologija je doživljavala evoluciju usled unutrašnjih i međunarodnih okolnosti, kontriranja politici [[NOP|narodnooslobodilačkog pokreta]], prilagođavanja politici emigrantske vlade. Sve do 1944. programi nisu bili usvojeni na nekom opštečetničkom skupu, već je reč o programskim dokumentima četničkih ideologa, poput spisa Stevana Moljevića „[[Homogena Srbija]]&quot;, programa beogradskog nacionalnog komiteta Draže Mihailovića, [[instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Mihailovićevih instrukcija]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

== Komponente ==

Četničku ideologiju, kao i ratne ciljeve, Dragoljub Mihailović je ukratko izložio u govoru pred četnicima (bio je prisutan i britanski pukovnik [[William Bailey|Bejli]]) u Lipovu kod [[Kolašin]]a, [[28. februar]]a 1943: 
{{citat|„Moji neprijatelji su partizani, ustaše, muslimani i Hrvati. Kada se s njima budem obračunao, onda ću krenuti protiv Italijana i Nemaca.“&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/antifasizam_i_kolaboracija.26.html?news_id=240018 Antifašizam i kolaboracija]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

=== Etničko čišćenje ===
{{main|Velika Srbija|Homogena Srbija|Etničko čišćenje}} 
Draža Mihailović je u depeši izbegličkoj vladi u Londonu septembra 1941. izložio svoj program koji uključuje [[etničko čišćenje]]: 
{{citiranje|
b: omeđiti »de fakto« srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;
&lt;br /&gt;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom;
&lt;br /&gt;
g: izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;
&lt;br /&gt;
d: u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi.&lt;ref&gt; [http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.], [[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda|Zbornik NOR-a]] tom XIV - četnički dokumenti, [[http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm knjiga 1], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 6&lt;/ref&gt;|Mihailovićev program izložen u depeši vladi u Londonu septembra 1941.}}

U drugoj decembru 1941. [[Stevan Moljević]] šalje pismo [[Dragiša Vasić|Dragiši Vasiću]] sa priloženom kartom o razgraničenju i sa uputstvima za [[etničko čišćenje]]:

{{citiranje|
Što se tiče našeg unutrašnjeg pitanja, razgraničenja sa Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim se ukaže prilika, prikupiti sve snage i stvoriti svršen čin:
&lt;br /&gt;
a) zaposesti na karti označenu teritoriju;
&lt;br /&gt;
b) očistiti je pre nego li se iko pribere.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Zaposedanje bi se, mislimo, moglo izvesti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela glavna čvorišta i to: Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i Metković, a onda iznutra pristupiti čišćenju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Krivci bi imali da budu na mestu kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti put — Hrvatima u Hrvatsku, a muslimanima u Tursku (ili Albaniju&lt;ref&gt;U zagradi dopisao olovkom Z. Ostojić.&lt;/ref&gt;).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
(...) Javite nam vaše mišljenje čim pre i primite naše tople pozdrave sa željom da sretno provedete božične praznike i čim pre dočekate čas oslobođenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm Pismo Stevana Moljevića iz druge polovine decembra 1941. Dragiši Vasiću o granicama i društvenom uređenju posleratne &quot;Velike Srbije&quot;]&lt;/ref&gt;|Pismo Stevana Moljevića Dragiši Vasiću sa uputstvima za etničko čišćenje (decembra 1941.)}}

[[Dragiša Vasić]] je u pismu Draži Mihailoviću iz aprila [[1942]]. godine, isticao ključni značaj uspostavljanja vojne dominacije u cilju etničkog čišćenja još tokom trajanja rata:
{{citat|Potrebno zaposednuti teritoriju odmah, i pre nego se iko pribere iščistiti od stranog elementa, mislim da nam ovo pitanje ne mora zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo dobro stanje u kome se Evropa nalazila posle prošlog rata. Ratujuće države bile su toliko zauzete svojim brigama, da ni jedna, tako reći, nije mogla voditi računa šta druge u svojim granicama rade i preduzimaju. U prvoj godini posle prošlog rata mogao se prosto istrebiti jedan dobar deo svega neželjenog stanovništva, da niko radi toga i ne okrene glavu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_28.htm. 
Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942, Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ&lt;/ref&gt;|Pismo Dragiše Vasića Draži Mihailoviću iz aprila 1942.}}

U zajedničkom izveštaju majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini se navodi:
{{citat|Pitanje muslimana vrlo je delikatno. Narod neće da čuje za saradnju sa njima i već je formirao uverenje u duši da njih mora da nestane.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_162.htm&lt;/ref&gt;}}

Slične zaključke donela je i konferencija četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka održana u [[Tomaševo|Šahovićima]] 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije:

{{citiranje|Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|Zaključci konferencije četničke omladine Crne Gore, Boke Kotorske i Sandžaka od 2. decembra 1942. o posleratnom državnom i društvenom uređenju Jugoslavije}}

Draža Mihailović je u ličnoj beležnici po pitanju [[Muslimani|muslimana]] zapisao: 
{{citat|»Muslimansko stanovništvo je svojim držanjem dovelo do toga da ih naš svet više ne želi i neće da ima u svojoj sredini. Potrebno je još sad da se pripremi iseljavanje u Tursku ili ma gđe van naše teritorije. Na dan ustanka oni će svi biti pokrenuti sa svojih naselja a što niko neće moći sprečiti. — U danom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim oblastima tamo — glavno je da svi budu pokrenuti«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 17/3-18&lt;/ref&gt;}} 

Delegat Draže Mihailovića za Crnu Goru, major [[Rudolf Perhinek]] 5. maja 1943. piše: 
{{citat|Mi tražimo čistu nacionalnu državu. Ako to ostvarimo biće zemlje i suviše, jer će preko 2,5 miliona narodnih manjina morati napustiti našu zemlju. Ta zemlja će se svakako podeliti u prvom redu onima koji se danas zalažu za ostvarenje naše slobodne države.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 144, reg. br. 32/4—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV, knj. 2, str. 788.&lt;/ref&gt;}}

Stav četničkog pokreta prema Muslimanima bio je da ih treba sistematski uništavati u toku rata a one koji ne budu ubijeni, iseliti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovništvo.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt; U ostvarivanju plana o uništenju Muslimana, četnici su izvršili decembra 1941. i avgusta 1942. izvršili pokolje [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|na području Foče]], a početkom 1943. [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]. 

Pred kraj rata, od 1944. godine, Draža Mihailović je svoj stav prema muslimanima promenio, i počeo je zastupati demokratsko stanovnište.

=== Šovinizam ===
{{main|Šovinizam}} 
{{citiranje|Antihrvatstvo, antimuslimanstvo i antijugoslovenstvo - to je ideologija srpskog četništva...
Iskustvo je međutim pokazalo da je, mimo uzajamnih uništavanja, versko-šovinistička 
ideologija imala za jedinu posledicu da i Srbe i Hrvate i Muslimane goni u zavisnost i u 
potčinjavanje tuđem osvajaču. Samo se tako mogao očuvati svoj narod i izboriti se sa 
domaćim inovercima. Komunisti su međutim udarili drugim putem, putem zajednice 
svih Južnih Slovena i verske snošljivosti. Oni su uspeli da za to nađu razumevanja kod 
mladih generacija Srba, Hrvata i Muslimana, upravo u ovim mešanim krajevima.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Pokreti narodnog otpora u Jugoslaviji 1941-1945, Pariz, 1958, str. 52-53&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 162-163&lt;/ref&gt;|[[Živko Topalović]]}}
Muslimane u internoj komunikaciji četnici nazivaju &quot;Turcima&quot;.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_37.htm&lt;/ref&gt; Iako četnici zvanično predstavljaju svoj pokret jugoslovenskim, četnički kapetan Milorad Momčilović veoma zamera partizanima je to što primaju &quot;Turke i Hrvate&quot; u svoje redove:
{{citat|&quot;Komunisti se odriču Boga, vere, slave, zabranjuju opela, primaju Turke i Hrvate u redove partizana, vrše rekvizicije, desilo se i nekoliko ubistva viđenijih ljudi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_101.htm IZVEŠTAJ KAPETANA MILORADA MOMČlLOVlĆA OD 7. JUNA 1942. MAJORU PETRU BAĆOVIĆU O DOGAĐAJIMA U ISTOČNOJ BOSNI OD JUNA 1941 DO JUNA 1942 GODINE]&lt;/ref&gt;}}

Četnici ne priznaju posebne narode kao što su [[Crnogorci]] i [[Makedonci]], nego samo srpski narod.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt; Oni novembra 1941. zameraju partizanima što na rukovodećim položajima ima dosta ljudi koji nisu &quot;naše krvi, imena i vere&quot;, navodeći da je pošteno da oslobodilački pokret vode samo Srbi, &quot;jer svoju novu slobodu ne želimo više ni sa kim da delimo&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 223-7-13; Proglas: Srpskom narodu i četnicima od 15. novembra 1941.&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Četnici su narodna vojska koja se bori za srpski narod, a partizani su komunisti koji u borbu unose politiku i štite muslimane i Hrvate&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;}} 

Partizani su nekad odgovarali proglasima, kao ovim od 8. decembra: 
{{citat|Svi narodi Jugoslavije koji su od njenih bivišh režima opljačkani, zavađeni pa onda prodati neprijatelju i ostavljeni mu na milost i nemilost, danas se grupišu u borbene redove da smaknu jaram ropstva i svojim naraštajima i onima koji preteknu ove užasne borbe bolju budućnost osiguraju.&lt;ref&gt;AJ, CK KPJ, 1941/101&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Bogdan Marjanović 24. februara 1942. povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti: 
{{citat|Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast čivuta i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt;}}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše, partizane najčešće imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje) ili &quot;komuniste&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt;
{{citat|Treba da znate da se na čelu partizana nalaze Hrvatske Ustaše, kojima je za cilj da gurnu naš narod u bratoubilački rat i da spreče odmazdu Hrvatima.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Mihailović je tvrdnje da se na čelu partizana nalaze [[ustaše]] širio sa ciljem da srpsko stanovništvo u [[NDH]], ogorčeno na ustaške zločine, odvrati od pristupanja [[NOP]]-u. S druge strane, pokušavao je privuče Srbe obećavanjem &quot;odmazde Hrvatima&quot;, identifikujući ceo hrvatski narod sa ustaškim jedinicama.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_27.htm&lt;/ref&gt;

Četnički proglas iz septembra 1942. definiše razliku između četnika i partizana na sledeći način: dok &quot;samo pravi Srbin može postati četnik&quot;, na drugoj strani &quot;ustaša, Nemac, Jevrejin ili Ciganin može postati partizan&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 5.&lt;/ref&gt;

=== Antikomunizam ===
{{main|Antikomunizam}} 
 {{citiranje|Neophodno je potrebno i vrlo važno potući komuniste svuda da im se traga ne zna.&lt;ref &gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm&lt;/ref&gt;|Iz depeše Draže Mihailovića majoru Petru Baćoviću od 28. avgusta 1942. godine}}{{citiranje|Četnici smatraju partizanski komunistički pokret daleko većom pretnjom po Jugoslaviju nego nemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00002/406.htm Thomas T. Matteson, Commander, USCG: AN ANALYSIS OF THE CIRCUMSTANCES SURROUNDING THE RESCUE AND EVACUATION OF ALLIED AIRCREWMEN FROM YUGOSLAVIA, 1941-1945]&lt;/ref&gt;|Thomas T. Matteson, američki avijatičar}}

{{citiranje|Mihailović je osećao fanatičnu mržnju, duboko i čvrsto usađenu još u vojnoj akademiji, prema svemu što je, kao na primer komunizam, bilo suprotno interesima monarhije.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga III (str. 314), Beograd 1999.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[William Bailey]], šef britanske misije kod četnika, 1973.}}

{{citiranje|Draža Mihajlović je neosporno dokazao:
&lt;br /&gt;
1. da želi da održava primirje s okupacionim silama i
&lt;br /&gt;
2. da je on toliko antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom.
&lt;br /&gt;
Obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je Draža Mihajlović u pitanju antikomunizma uvek zauzimao dosledno držanje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Jedan od ključnih elemenata četničke ideologije bio je [[antikomunizam]]. Četnički kapetan Sergije Mihailović 5. decembra 1941. poručuje Srbima da je [[komunizam]] narodna bolest koja ne zna za vjeru, slavu, Boga, za crkvu, sveštenstvo, porodicu i opšte za hrišćanstvo i tvrdi da &quot;za njih je sestra što i svaka druga žena&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, 4-2, str. 143-144&lt;/ref&gt;

Mihailović će aprila [[1942]]. naložiti [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] da se bori protiv partizana a ne okupatora: 
{{citat|Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Mihailović je 30. jula 1942. javljao [[Zvonko Vučković|Zvonku Vučkoviću]] i drugim komandantima u Srbiji da je borba sa komunistima „odlučna&quot;, da su komunisti „krvoloci&quot;, te da ih uništavaju nemilosrdno, jer bi komunisti, kao „izdajnici&quot;, pokušali da „nas ometu u oslobođenju otadžbine koju oni ne priznaju&quot;:
{{citat|Te zlotvore i krvnike našeg naroda uništavajte bez milosti. Oni nas ometaju da imamo slobodne ruke prema neprijateljima. Oni isto kao i Ljotićevci podjednako služe Nemcima. Bez milosti uništavajte. Svi komandanti su mi odgovorni za svoje reone da su čisti od ovih mangupa i probisveta koje vode stranci Tito i Moša Pijade.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}} 

Nakon što su četnici sredinom 1942. godine u sadjejstvu sa italijanskim trupama [[Treća neprijateljska ofanziva|protjerali partizane iz Hercegovine]], u bilećkom, gatačkom i nevesinjskom srezu su održane smotre jedinica kojima je prisustvovao i [[Ilija Trifunović-Birčanin]], komandant zapadnobosanskih, ličko-dalmatinskih i hercegovačkih četničkih odreda. U [[Bileća|Bileći]] je vojvoda Trifunović-Birčanin, u prisustvu italijanskog generala Alesandra Luzane, [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i lokalnih četničkih zapovjednika, u svom govoru apostrofirao &quot;''borbu protiv komunizma''&quot; kao ključnu:
{{citat|Zahvaljujem vam se junaci, što ste u ovim krajevima slomili komunizam i uništili te krvave bande. Pozivam vas, da se pokoravate zakonima i ne nasjedate lažnim vijestima, te da se i dalje borite protiv komunizma, jer su boljševičke armije već na umoru. Danas je glavna borba uperena protiv komunizma, u kojoj se osim ostalih naroda Evrope bore i svi južni Sloveni, jednako Srbi, Hrvati i Slovenci, a iz koje će borbe izići nova Evropa, gdje nas očekuje novi život, koji će sigurno biti bolji, te ćemo u miru moći podizati svoje razrušene domove i orati naša polja.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_120.htm&lt;/ref&gt;}}

Mnogi četnici su svoju borbu prvenstveno videli kao borbu protiv partizanskog ustanka, a ne protiv okupatora:
{{citat|Uzeli smo oružje ne da riješimo međunarodne probleme niti da politiziramo — jer i kad bi to radili, to bi bilo bez ikakvog rezultata kao do sada, budući smo potpuno ubijeđeni da mi ne možemo imati nikakvog uticaja pri rešavanju svjetskih događaja. Uzeli smo oružje da oslobodimo naš narod od strašnog terora jedne pljačkaške bande i bandita kao što su Moša Pijade i drugovi.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_90.htm&lt;/ref&gt;|Pismo Jakova Jovovića italijanskom guverneru Crne Gore o stavu četnika prema italijanskom okupatoru (29. maja 1942.)}}

Mihailović је 16. januara 1943. u cirkularnoj depeši svim četničkim komandantima u Srbiji javio: 
{{citat|I pored svih nevolja narоčitо podvlačim da је komunistička opasnost jedna od najvećih ... Naša vlada u Londonu preduzima sve da spreči englesku propagandu za partizane ... ali najbolji način sprečavanja ovog је uništenje komunista, posle čega Englezi neće imati koga da hvale. Na tome radimo i uskoro ćemo čuti da smo ih u ime boga likvidirali.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 18/1, k. 299, d. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 201.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Poput svog vrhovnog komandanta, i Mihailovićevi su oficiri na terenu svojim podređenima izdavali naredbe o uništenju partizana, kao i njihovih simpatizera ili jataka:
{{citat|Dragi Brano, ovih dana pripremam jednu veliku akciju protiv Mošinaca оd Zaječara pa u pravcu Niša, gde god ih nađem. [...] Јоš jednom za našu predstojeću akciju. Тi sam valjda znaš da je ona neophodnа јer partizani se moraju definitivno i u korenu uništiti ako želimo da u datom momentu radimo po predviđenim planovima. Partizane sada treba potpuno uništiti - dvanaesti je čas!&lt;ref&gt;https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta Timočkog korpusa [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića]] majoru Branimiru Petroviću 14. januara 1943.}}

Mihailović je insistirao na uništenju komunista, ceneći da će one snage koje prve dođu u kontakt sa saveznicima biti najpre prihvaćene.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; U antikomunističkoj propagandi se sve više približavao okupatoru. Vremenom je došlo do potpunog stapanja četničke i nacističke antikomunističke propagande. Usled [[Pokušaj proboja NOVJ u Srbiju proleća 1944.|pokušaja proboja NOVJ u Srbiju]], [[12. mart]]a 1944. godine sa Nemcima je dogovoreno:
{{citat|Propagandna borba protiv komunizma ima da se sprovodi zajedničkim snagama.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941 — 1944'', Dokumenti, &quot;Arhivski pregled&quot;, Beograd, [[1976]].&lt;/ref&gt;}}

=== Antisemitizam ===
{{main|Antisemitizam|Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi}} 
Četnička propaganda je obilato koristila prisustvo [[Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi|Jevreja u narodnooslobodilačkom pokretu]], radi isticanja navodno &quot;nesrpskog&quot; karaktera partizana. Još u pregovorima sa Nemcima u novembru 1941, Mihailović uverava Nemce da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: [[Bugarin]] Janković, [[Jevrejin]] Lindemajer, [[Mađar]] Borota, dva [[musliman]]a čija mi imena nisu poznata, pripadnik [[ustaša]] major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem Borote, ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; Retorika ove vrste je brzo usvojena. 

Kapetan [[Bogdan Marjanović]] [[24. februar]]a 1942, povodom preuzimanja dužnosti komandanta Rogatičkog odreda, zasniva svoj govor protiv partizana na međuetničkoj isključivosti protiv &quot;čivuta&quot; (pogrdan naziv za Jevrejina), &quot;Turaka&quot; i Hrvata: 
{{citat|&quot;Budite junaci svesni da nam preti opasnost od novih neprijatelja, a to su komunisti. Oni pod lažnim lozinkama da se bore protiv okupatora, pokušavaju da u svoje ruke uvuku što više naših neukih Srba Bosanaca, a posle da nas potčine pod vlast '''čivuta''' i onih istih krvoločnih Turaka i Hrvata, koji su stotine hiljada naše braće uništili na najzverskiji način&quot;.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 175-5-25&lt;/ref&gt; }}

Ravnogorska propaganda, da bi odvraćala ljude da ne stupaju u partizanske formacije, obavezno je isticala da na čelu NOP-a stoje [[Jevreji]] i drugi tuđinci. Četnički izvještaji, zapovijesti, depeše [[partizan]]e često imenuju kao &quot;mošinovce&quot; (sinonim za Jevreje i komuniste), sledbenike [[Moše Pijade]].&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/recite_slobodno_mosa_pijade.46.html?news_id=194744 Recite slobodno Moša Pijade]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_13.htm&lt;/ref&gt; Sličnu [[rasizam|rasističku]] retoriku koristi i [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant iz istočne Bosne, koji optužuje partizanske odrede da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani 
Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt; Četnički komandant u oblasti Nevesinja [[Boško Todorović]] u svom proglasu iz 1941. piše da će [[Srbi]], kada postignu zlatnu slobodu, slobodno izjasniti da li su za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], očišćenu od Turaka i drugih ne-Srba, ili neku drugu državu u kojoj će &quot;Turci i Jevreji&quot; ponovo biti ministri, komesari, oficiri i &quot;drugovi&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 25.&lt;/ref&gt;

Januara 1942. grupa partizana je prebegla u četnike iz jer su im u vođstvu bili Jevreji i Hrvati.&lt;ref&gt;Marijan Stilinović, Bune i otpori, Zora, Zagreb, 1969, str. 140.&lt;/ref&gt; [[Dobroslav Jevđević]], Mihailovićev delegat u istočnoj Bosni i Hercegovini, u svom izveštaju iz juna 1942. godine napominje da proleterske brigade imaju mnogo &quot;Jevreja, Cigana i muslimana.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilackom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije, Belgrade, 1954-, pt 14, vol. 1, doc. 114, p. 400.&lt;/ref&gt; Jevđević u proglasu protiv partizana jula 1942. godine iznosi prilično bizarne optužbe: &quot;Oni uništavaju srpske crkve i dižu džamije, sinagoge i katoličke hramove&quot;.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 4, doc. 29.&lt;/ref&gt; Na skupu četnika u Trebinju jula 1942, partizani su proglašeni najvećom pretnjom za srpski narod, jer ih vode &quot;muslimani, katolici i Jevreji&quot;. Na istom zboru je odlučeno da u srpskim zemljama moraju živeti samo Srbi.&lt;ref&gt;HMBiH (Historical Museum of Bosnia-Hercegovina, Sarajevo) Collection ‘UNS’, box 2, doc. 443.&lt;/ref&gt;

[[Petar Baćović]], Todorovićev naslednik u istočnoj BiH, u svom proglasu Srbima u partizanskim redovima oktobra 1942, objašnjava kako su &quot;Jevreji, udruženi sa najvećim šljamom zemlje&quot;, pobegli u šume i tamo propagiraju boji život u komunističkoj državi.&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 34.&lt;/ref&gt; On svom proglas završava rečima:
{{citat|&quot;Vas još uvek vode [[Tito]], [[Moša Pijade]], [[Roćko Čolaković]], [[Vlado Šegrt]], [[Rade Hamović]], [[Savo Mizera]] i mnogi drugi Jevreji, muslimani, Hrvati, Mađari, Bugari i ostali belosvetski šljam.&quot;}}

[[Datoteka:Mosastari.jpg|thumb|[[Tito]] i [[Moša Pijade]], najčešće mete četničke antijevrejske propagande.]]
Četnički pamflet u okolini Sarajeva u jesen 1942. govori o &quot;komunistima čije vođe su Jevreji i koji hoće da nametnu jevrejsku vladavinu svijetu&quot;.&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 518/3.&lt;/ref&gt; Četnici su decembra 1942. rasturali rasistički pamflet u istočnoj Hercegovini koji glasi: 

{{citat3|&quot;Vrhovni zapovednik svih komunističkih snaga u zemlji je neki Drug [[Tito]], čije pravo ime niko ne zna, ali znamo jedino da je zagrebački Jevrejin. Njegov glavni saradnik je [[Moša Pijade]], beogradski Jevrejin; [[Franjo Vajner]], mađarski Jevrejin; [[Azija Kokuder]], bosanski Turčin; [[Safet Mujije]], Turčin iz Mostara, [[Vlado Šegrt]], bivši robijaš; i mnogi drugi njima slični. Njihova imena najbolje svedoče ko su i koliko se bore za naš narod.&quot;&lt;ref&gt;HMBiH Collection ‘UNS’, box 2, doc. 627.&lt;/ref&gt;}}

Četnički vođa general [[Draža Mihailović|Mihailović]] svojim depešama za partizane kaže: &quot;To su najveći zlotvori koje vodi jevrejština.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 20. FEBRUARA DO 6. MARTA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; On u obraćanju potčinjenima u decembru 1942. godine takođe koristi prisustvo Jevreja i drugih naroda kao argument protiv partizana: 
{{citat|&quot;Partizanske jedinice su pune razbojnika svih vrsta, kao što su ustaše - najgori kasapi srpskog naroda - Jevreji, Hrvati, Dalmatinci, Bugari, Turci, Mađari i svih drugih naroda sveta.&quot;&lt;ref&gt;Mihailović, Rat i mir đenerala, vol. 1, p. 297.&lt;/ref&gt;}}

Dana [[10. februar]]a [[1943]]. godine, početkom [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]], četnički komandanti Istočne Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like objavili su zajedničko saopštenje &quot;narodu Bosne, Like i Dalmacije&quot; u kojem kažu:

{{citiranje|&quot;Pošto smo očistili Srbiju, Crnu Goru i Hercegovinu, došli smo Vam u pomoć da razbijemo žalosne ostatke komunističke međunarodne, zlikovačke bande Tita, Moše Pijade, Levi Vajnerta i drugih plaćenih jevreja.&quot;&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_2_31.htm Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt;|Četnički proglas povodom početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|Četvrte neprijateljske ofanzive]]}} 

Oni ih pozivaju da &quot;poubijaju [[politički komesar|političke komesare]] i stupe odmah u četničke redove, kao i stotine i stotine drugih koji shvataju da su &quot;izdati i prevareni od komunista jevreja&quot;.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata, pt 14, vol. 2, doc. 31, p. 175.&lt;/ref&gt; Proglas su potpisali [[Ilija Mihić]], [[Momčilo Đujić]], [[Petar Baćović]] i [[Radovan Ivanišević]].

[[Šovinizam]] četnika, a naročito njihov [[antisemitizam]], veoma je blizak [[propaganda Nedićeve vlade|propagandi Nedićeve vlade]], koja je, opet, deo opšte [[nacizam|nacističke]] ideologije.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Često apostrofiranje &quot;Jevreja&quot; u partizanskim redovima, u jeku [[holokaust]]a u Jugoslaviji, delom je dodvoravanje nacistima.&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;/&gt; Kako se povećavala [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja četnika sa Nemcima]], tako se njihov stav prema Jevrejima pogoršavao. U oblastima pod njihovom kontrolom, oni su poistovećivali Jevreje sa komunistima. Bilo je mnogo slučajeva da su četnici ubijali Jevreje ili su ih predavali Nemcima.&lt;ref&gt;Gutman, Encyclopedia of the Holocaust, p. 289.&lt;/ref&gt;

=== Stav prema okupatoru ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}
{{citiranje|Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_6.htm&lt;/ref&gt;|Program četničkog pokreta DM od septembra 1941. upućen izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije}}

{{citiranje|Sa okupatorom održavati dobre odnose i ne napadati ga već po mogućnosti iskoristiti ga svugde i na svakom mestu do uništenja komunista.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_2.htm&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ (17. septembra 1943.)}}
{{citiranje|Četničko držanje se neće promijeniti sve do neposredno pred [savezničko] iskrcavanje.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 564,000510&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja nemačkog [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15.  brdskog korpusa]] za period od 13. februara do 12. marta 1944.}}

Četnički odnos prema [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941.]] i borbi protiv okupatora je bio da je borba počela prerano. Još uvek nije vreme za borbu protiv okupatora, jer je Nemačka još jaka. Borbe treba početi kada Saveznici stignu do Balkana. Do tada, treba čuvati snage i boriti se protiv unutrašnjih neprijatelja:

{{citiranje|Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. Narodu uvek skrenuti pažnju na jednu nepobitnu činjenicu: Nemačka mora izgubiti rat pa makar koliko on dugo trajao. (...) Mi zato nećemo i ne možemo zajedno sa Nemcima ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. Mi ćemo nastaviti da se spremamo da se naoružavamo i počećemo borbu onda kad naši saveznici vežu Nemačke snage na Balkanu i budu u stanju da i nas potpomognu. Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo (...)&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda od 13. decembra 1941. za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade&lt;/ref&gt;|Naređenje Štaba 1. valjevskog četničkog odreda za saradnju sa vlastima srpske kvislinške vlade (13. decembra 1941.)}}

Četnici su mislili da &quot;iskoriste&quot; okupatora za svoje nacionalne ciljeve, dok su zapravo od okupatora bili korišćeni. Britanski kapetan Bil Hadson 1942. konstatuje da Mihailović &quot;još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, a u Dalmaciji Trifunovićevi legalizovani četnici, podsticani od Italijana, &quot;sanjaju o nekoj Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za slučaj napada italijanskih i nemačkih jedinica kaže:

{{citiranje|Situacija je takova da svakog trenutka može doći do nemačko-italijanske invazije našeg oslobođenog dela Kraljevine Jugoslavije, a odnos snaga ne daje izgleda za naš uspešan otpor. U takvoj situaciji, svaki otpor bio bi štetan do krajnosti za srpsko stanovništvo u ovom kraju, a uz to uzaludan.  (...) Borba se može i mora produžiti, prvenstveno tamo gde je najlakše, a to je u delu naše Kraljevine gde nema jakih okupatorskih garnizona i gde je okupator manje zainteresovan (...) iako se ne može napadati može se dugo braniti, koristeći sva sredstva koja služe braniocu, naročito prikrivanje, kamuflažu i tajnost uopšte.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm 38. Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine od 9. januara 1942. potčinjenim oficirima za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica na četnike&lt;/ref&gt;|Direktiva komandanta operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine za postupak u slučaju napada italijanskih i nemačkih jedinica (9. januara 1942.)}}

Britanski major [[Neil Selby]] je krajem avgusta javio Kairu da su [[Draža Mihailović|Mihailovićeve]] snage u području Kopaonika (posed [[Dragutin Keserović|Keserovića]]) više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da ne odobravaju sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

{{citiranje|Potrebno je da se prema Nemcima prekine svaka akcija. Ovo je potrebno ovako: jer kad bi napali na Nemce, direktno bi pomagali komuniste, a time bi otežavali samo akciju naših snaga. Stoga ima da se prekine, do mog daljeg naređenja, svaka oružana akcija prema okupatorskim snagama.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D — 31 — 481.&lt;/ref&gt;|Telegram Mihailovića svojim potčinjenim komandantima 7. maja 1944.}}

Dan početka ustanka u četničkim dokumentima ima više naziva: »otsudni momenat«, »presudni momenat«, »otsudni trenutak«, »momenat povoljnih uslova«, »dani moment« i dr. Četnički pokret DM je »povoljnim uslovima« smatrao invaziju saveznika na Balkan, odnosno njihov prodor u Jugoslaviju. Kako se to nije ostvarilo, do oružanog ustanka četničkog pokreta DM nije došlo.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

=== Stav prema saveznicima ===

U poznim godinama rata kod mnogih četnika je bio prisutan antisaveznički stav. Četnički komandant [[Neško Nedić]] je Nemcima 1944. govorio o velikoj mržnji svih četnika prema Engleskoj. On je napomenuo da su &quot;četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali i sada Titovim bandama liferuju naoružanje i municiju, usled čega četnici moraju da krvare i da umiru. Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačkom [[Vermaht]]u kome će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja.&quot;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944.]&lt;/ref&gt; Nakon što su Saveznici i jugoslovenski kralj Petar podržali partizane, među četnicima je zavladalo veliko ogorčenje i na samog kralja Petra. Major [[Miodrag Kapetanović]] je izjavljivao Nemcima: &quot;Ako kralj Petar pređe bandama, on je za nas kralj Petar pokojni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_270.htm Izveštaj obaveštajnog odeljenja nemačke 264. pesadijske divizije od 18. aprila 1944. o razgovorima sa Momčilom Đujićem i Miodragom Kapetanovićem]&lt;/ref&gt; 

General Mihailović je na Engleze gledao kao na krvopije, koji dolaze da prave nevolje Srbima. Nakon pokušaja jednog oficira britanske misije da potakne komandanta Timočkog četničkog korpusa na akciju protiv Nijemaca, Mihailović krajem 1943. naređuje da ga najure: 
{{citat|»Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. Naređujem da majora Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku.«&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt;}} 

Svog delegata u istočnoj Srbiji, Dragoslava Pavlovića, prekoreva što je »Englezima obećao rušenje pruge«, jer su oni »obični trgovci za kupovinu ljudske krvi i to za jeftinu cenu«; Mihailović zabranjuje da se Englezima veruje, a »rušenje objekata izvršiće se kada ja budem naredio«.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 7. NOVEMBRA DO 3. DECEMBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; Načelnik štaba nemačkog komandanta Srbije, [[Kurt von Geitner]] sredinom 1944. javlja da su &quot;do sada Britanci ozbiljno razočarali Dražu&quot;, te se na njega može računati za priključenje &quot;antikomunističkom&quot; frontu u predstojećoj [[bitka za Srbiju|bici za Srbiju]].&lt;ref&gt;http://znaci.net/temp/geitner.html Iz knjige Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45&lt;/ref&gt;

Slično je govorio i vojvoda [[Momčilo Đujić]] sredinom marta 1944. godine svojim komandantima u [[Kosovo Polje (Dalmacija)|Dalmatinskom Kosovu]] kraj [[Knin]]a: 
{{citat|»Mi se borimo protiv komunista i protiv svakog onog ko u ma kom vidu saraduje sa komunistima. Ako saveznici budu potpomagali i dalje [[NOVJ|N.O.V.]], mi ćemo se boriti protiv njih i to na strani Nemaca.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;}}

Isto je govorio i na sastanku sa Njemcima. Prema Đujiću, [[Operacija Ratweek|saveznička bombardovanja Jugoslavije]], zatim primjer borbe njemačke vojske protiv komunizma, te nedostatak razmijevanja za stvarnu borbu sprskog naroda su učinili da simpatije za Englesku nestanu [...]. On je govorio da se nikada ne bi desilo da njegovi ljudi udare u leđa Nijemcima. Njihovo bi držanje u slučaju iskrcavanja Saveznika bilo neutralno. Ako bi, naprotiv, Englezi poduzeli invaziju u saradnji s [[partizani]]ma, onda bi njegovi ljudi bili spremni da se bore protiv Engleza.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 565, 000272: Zabilješka sa sastanka sa Momčilom Đujićem na dan 20. aprila 1944 (21. april 1944.).&lt;/ref&gt;

Đujić je i Mihailoviću 28. 9. 1944. godine potvrdio svoj stav o saveznicima: 
{{citat|»Tražimo od naše vlade, da upozori mister Čerčila, da mi nismo njegovi kolonijalci, Afrikanci, Crnci, Indijanci i ostali. Mi smo slobodari, koji za poslednjih sedam vekova u temelje svoje slobode uziđujemo milione života svojih najboljih sinova ne želeći da nikom robujemo. Mi se i sada borimo protiv svih naših neprijatelja pa i protiv komunista koje smatramo neprijateljem čovečanstva, komunista koji ubijaju naše najbolje sinove i raskopavaju naša narodna ognjišta. U toj borbi mi smo nekompromisni i neustrašivi. Mi ćemo tu borbu nastaviti do kraja protiv njih i protiv svih onih koji ih pomažu makar to bili i Englezi, Englezi koji nanose uvrede našem Kralju i našoj naciji i koji su nas kao saveznici nečovečnim držanjem razrešili svake obaveze savezništva, Englezi koji danas radi svojeg sramnog i izdajničkog držanja prema nama nipočemu više ne liče na naše saveznike.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/3, 146, 150, 148, 154, 157, 153, 350, 490, 432.&lt;/ref&gt;}}

=== Posleratno uređenje Jugoslavije ===

U [[Šahovići]]ma kod Bijelog Polja (20-ak kilometara od Mihailovićevog štaba u Lipovu) je 1. decembra 1942. održana &quot;Konferencija četničke intelektualne omladine Crne Gore, Boke i Sandžaka&quot;, na kojoj se posebno raspravljalo o poslijeratnom uređenju Jugoslavije. Na konferenciji su donijeti sljedeći zaključci:

* Na teritoriji buduće države živeti će samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
* Privatna svojina je zajemčena, ali njen obim mora se ograničiti u opštem interesu. Zemlja pripada onome koji je obrađuje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Celokupna industrija mora biti u državnim rukama. Privreda treba da bude izgrađena na principu državnog zadrugarstva. 
* Crkva je državna, a verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
* Sudije da budu birani iz redova četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici.
* Štampa da bude u službi nacionalne obnove. Štamparska preduzeća moraju biti u državnim rukama.
* U novoj državi treba posvetiti naročitu pažnju propagandi u duhu programa četničke organizacije i ideologije.
* Žandarmerija treba da bude formirana iz četničkih redova i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.
* Državni činovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni, iz četničkih redova.
* Četnička organizacija će biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja četničkog programa i stvaranja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.
* Žene mogu biti državne činovnice samo u oskudici muškaraca i to samo u specijalnim njima podobnim strukama.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/4_14_1_200.htm ZAKLJUČCI KONFERENCIJE ČETNIČKE OMLADINE CRNE GORE, BOKE KOTORSKE I SANDŽAKA OD 2. DECEMBRA 1942. O POSLERATNOM DRŽAVNOM I DRUŠTVENOM UREĐENJU JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;

=== Ostali stavovi ===

Mihailović je nameravao da stvori veliku Srbiju u velikoj Jugoslaviji. On je hteo da ujedini Bugarsku i Jugoslaviju pod dinastijom Karađorđevića.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

[[Živko Topalović]], Mihalovićev saradnik, je o četničkoj ideologiji zapisao: &quot;Nisam mu međutim, krio da su na mene učinile loš utisak protivdemokratske izjave izvesnih predstavnika toga pokreta koje sam ranije čitao. Čuo sam da i general Mihailović preti uništenjem političara, zabranom političkih partija i zavođenjem vojne diktature.&quot;&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 9.&lt;/ref&gt; Topalović se plašio da će Mihailović uspostaviti vojnu diktaturu i da će posleratni život početi &quot;novim klanjem Hrvata i Slovenaca i sa koncentracionim logorima za sve demokratske elemente&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 10-11.&lt;/ref&gt; Topalović je smatrao da je &quot;vojna diktatura u potpunosti organizovana i da ona nad sobom nema političku kontrolu.&quot; Dotadašnji rad Ravnogorskog pokreta Topalović je označio kao &quot;autoritarni režim u kome se vide tragovi fašističke ideologije&quot;.&lt;ref&gt;Živko Topalović, Borba za budućnost Jugoslavije, Pariz, 1967, 23.&lt;/ref&gt;

== Promena četničke politike ==

Nakon [[ravnogorski kongres|ravnogorskog kongresa]] 1944. godine, koji predstavlja odgovor na [[Drugo zasedanje AVNOJ-a]], četnička velikosrpska politika je znatno ublažena u korist službeno jugoslovenske politike. Posebno nakon dolaska američkog izaslanika Mekdauela avgusta 1944. godine, i povlačenja četnika u Bosnu, sve je više primetna izrazito jugoslovenska i pomirljiva retorika četničkog vođe Mihailovića.

25. decembra 1944. godine u Bosni, Draža Mihailović je svojim ljudima naređivao da pridobiju nesrpsko stanovništvom:
{{citat|Mesnom stanovništvu muslimanskom, pravoslavnom i katoličkom ukazujete punu pažnju i zaštitu.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;}}

Jedna od karakterističnih naredbi iz tog perioda, Draža je poslao svim komandatima 11. februara 1945. godine:

{{citiranje|Državna politika koju vodimo ide na to da ujedini sve narodne mase, bez obzira na veru, u borbi protivu komunističke tiranije. Svi naši građani su ravnopravni i svi podjednako uživaju zaštitu JVuO. Najveću štetu opštim interesima nanose one jedinice koje o ovome ne vode računa i starešine koje dozvoljavaju pljačku bilo muslimanskih, bilo katoličkih, bilo pravoslavnih sela. Štete od toga su neizmerne i neka svako zna da će ovo komunisti iskorišćavati protivu jedinstvenog narodnog fronta. Svima treba da je poznato, da objedinjene narodne snage, bez obzira na veru, su najsigurnija garancija naše pobede, jer komunisti predstavljaju bednu manjinu, ukoliko ih mi ne bi ojačavali našim postupcima. Na ovo skrećem pažnju poslednji put i neka svi imaju na umu narodnu izreku: “Brat je mio, koje vere bio“.&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

Na osnovu gornje iznesenog, Draža Mihailović je naredio posebno pažljivo odnošenje prema muslimanima:

{{citat|2. Prilikom kampovanja po muslimanskim selima obratiti naročitu pažnju na osetljivost muslimana prema njihovim domovima i na prvom mestu koristiti za stanovanje javne zgrade: škole, kafane, nadleštva, itd, pa tek u sporazumima sa mesnim odoborima uzimati domaćinske kuće za stanovanje, ostavljajući potrebne prostorije domaćinu za stanovanje.
3. Svaki naš borac i starešina ima da bude propagator slobode veroispovesti i verske tolerancije. Treba svaki od nas da bude propagator i da zna, da mi sada obrazujemo verski front protivu bezbožnika. Svaki starešina i borac ima da poštuje tuđu veru, kao i svoju. Na ovo naročito da obrate pažnju sveštenici, koje će komandanti upoznati sa ovim naređenjem. U ovom smislu poučiti sve starešine i sve borce…&lt;ref&gt;[http://www.pogledi.rs/category/istorija-2/cetnici-jugoslovenska-vojska/page/103/ Муслимани у четницима]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-297, reg. br. 24\1.&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

Istoričar [[Branko Petranović]] ocenjuje da &quot;četnička politika i strategija pokazale su se kao potpuno inferiorne u odnosu na komunističku. Proklamovanjem kolektivne nacionalne odmazde nad celim narodima, uskraćivala je sebi jugoslovensku oznaku, prisvojenu od komunista.&quot;&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vidi također ==
* [[Homogena Srbija]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Rojalizam]]
* [[Antikomunizam]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]</text>
      <sha1>34w0gxel0yxytvnbovgch0h9mbpj3v1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Casablanca (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168520</id>
    <revision>
      <id>41263562</id>
      <parentid>41203393</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58292" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| tip = c/b
| naslov           = Casablanca
| slika         = Casablanca, title.JPG
| image_size     = 225px
| opis        = Trailer title card
| režija      = [[Michael Curtiz]]
| producent      = [[Hal B. Wallis]]
| scenario     = [[Julius J. Epstein]]&lt;br /&gt;[[Philip G. Epstein]]&lt;br /&gt;[[Howard Koch (scenarist)|Howard Koch]]&lt;br /&gt;[[Casey Robinson]] {{small|(van špice)}}
| based on       = {{based on|''[[Everybody Comes to Rick's]]''|[[Murray Burnett]]&lt;br /&gt;[[Joan Alison]]}}
| uloge       = [[Humphrey Bogart]]&lt;br /&gt;[[Ingrid Bergman]]&lt;br /&gt;[[Paul Henreid]]
| muzika          = [[Max Steiner]]
| fotografija = [[Arthur Edeson]]
| montaža        = Owen Marks
| studio         = [[Warner Bros.]]
| distributer    = Warner Bros.
| premijera       = {{Film date|1942|11|26|premijera|1943|1|23|opće prikazivanje|df=y}}
| trajanje        = 102 min.
| zemlja        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik       = engleski
| budžet         = 964.000 $
| bruto          = 3.7 mil. $&lt;br /&gt;{{small|(početno prikazivanje u SAD)}}
}}

'''''Casablanca''''' je romantična drama [[Michael Curtiz|Michaela Curtiza]] iz [[1942]]. s [[Humphrey Bogart|Humphreyjem Bogartom]], [[Ingrid Bergman]] i [[Paul Henreid|Paulom Henreidom]] u glavnim, te [[Claude Rains|Claudeom Rainsom]], [[Conrad Veidt|Conradom Veidtom]], [[Sydney Greenstreet|Sydneyjem Greenstreetom]] i [[Peter Lorre|Peterom Lorreom]] u sporednim ulogama. Radnjom je smještena u marokanski grad pod [[višijevska Francuska|višijskom]] kontrolom [[Casablanca|Casablancu]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a fokusira se na sukob između, prema riječima jednog od junaka, ljubavi i vrline: on mora odabrati između ljubavi za ženu i onog što je ispravno, pomaganja njoj i njenom mužu vođi [[Pokret otpora|Pokreta otpora]] da pobjegnu iz Casablance kako bi mogli nastaviti borbu protiv nacista.

Iako se radilo o A-filmu, s afirmiranim glumcima i prvorazrednim scenaristima - [[Julius J. Epstein]], [[Philip G. Epstein]] i [[Howard Koch]] potpisani su kao scenaristi - nitko od onih tko je bio uključen u produkciju nije očekivao da ''Casablanca'' postane nešto više od prosjeka&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19960915%2FREVIEWS08%2F401010308%2F1023 | last = Ebert | first = Roger | title = Casablanca (1942) | date = 15. rujna 1996 | publisher = ''Chicago Sun-Times'' | accessdate = 29. srpnja 2007. | archive-date = 2011-11-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111105172450/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19960915%2FREVIEWS08%2F401010308%2F1023 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; jer se radilo o jednom od desetaka scenarija koji su se producirali u Hollywoodu svake godine. Film je nakon prvotnog prikazivanja polučio osrednji uspjeh, ponajviše zato što je bio požuren kako bi se iskoristila popraćenost [[Operacija Baklja|savezničke invazije u Sjevernoj Africi]] nekoliko tjedana ranije.&lt;ref name=&quot;Stein interview&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vincasa.com/indexkoch.html |title=&quot;Howard Koch, Julius Epstein, Frank Miller Interview&quot; May, 1995 By Eliot Stein of &quot;STEIN ONLINE&quot; on COMPUSERVE |publisher=vincasa.com |month=svibanj | year=1995. |accessdate=11. lipnja 2008.}} Frank Miller: &quot;There was a scene planned, after the ending, that would have shown Rick and Renault on an Allied ship just prior to the landing at CASABLANCA but plans to shoot it were scrapped when the marketing department realized they had to get the film out fast to capitalize on the liberation of North Africa.&quot;&lt;/ref&gt; Ipak, unatoč mijenjanju scenarista koji su mahnito adaptirali nerealizirani kazališni komad i jedva držali korak s produkcijom, i Bogartovu prvom iskustvu u romantičnoj glavnoj ulozi, ''Casablanca'' je osvojila tri [[Oscar]]a, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]]. Likovi, dijalozi i glazba iz filma postali su legendarni, a ''Casablanca'' je s vremenom postajala sve popularnija tako da se konstantno nalazi pri vrhu izbora najboljih filmova svih vremena.

== Radnja ==

[[Datoteka:Casablanca, Trailer Screenshot.JPG|mini|lijevo|225px|[[Humphrey Bogart]] i [[Ingrid Bergman]]]]

Rick Blaine je ogorčeni, cinični američki emigrant s prebivalištem u [[Casablanca|Casablanci]]. Posjeduje i vodi &quot;Rick's Café Américain&quot;, otmjeni noćni klub i tajnu kockarnicu koja privlači raznoliku klijentelu: [[višijevska Francuska|višijske]] i [[treći rajh|nacističke]] časnike, izbjeglice i lopove. Iako se Rick predstavlja kao neutralan po pitanju svega, kasnije se otkriva kako je prodavao oružje u [[Etiopija|Etiopiju]] tijekom [[drugi italijansko-abesinski rat|talijanske invazije 1935.]] te se borio u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] na strani [[Druga španjolska republika|repulblikanaca]] protiv [[Francisco Franco|Francovih]] nacionalista.

Ugarte, sitni kriminalac, dolazi u Rickov klub s &quot;tranzitnim pismom&quot; koje je dobio nakon ubojstva dvojice njemačkih kurira. Papiri omogućuju nositelju da slobodno putuje po europskim područjima pod njemačkom kontrolom i neutralnom Portugalu, a od tamo u Ameriku. Pisma su gotovo neprocjenjiva stalnoj rijeci izbjeglica kojima je zadnja postaje obično Casablanca. Ugarte se namjerava obogatiti prodajući ga onom tko mu za nj ponudi najviše, a koji bi trebao doći u klub kasno navečer. Međutim, prije no što je došlo do razmjene, Ugartea uhiti lokalna policija, pod zapovjedništvom kapetana Louisa Renaulta, korumpiranog oportunista koji sam za sebe kaže, &quot;Nemam nikakvih uvjerenja... Krećem se s vjetrom, a najjači vjetar trenutno puše iz Vichyja.&quot; Iako to Renard i nacisti ne znaju, Ugarte je povjerio pisma Ricku jer &quot;... nekako, samo zbog toga što me prezireš, ti si jedini kome mogu vjerovati.&quot;

U tom trenutku u Rickov život ulazi razlog njegove ogorčenosti. Njegova bivša ljubavnica Ilsa Lund stiže sa svojim mužem Victorom Laszlom, bjeguncem i vođom [[Češki Pokret otpora|češkog]] [[Pokret otpora|Pokreta otpora]] kojeg traže nacisti. Paru trebaju pisma kako bi mogli napustiti Casablancu te &quot;doći do Amerike i nastavili njegov rad.&quot; Stiže njemački bojnik Strasser kako bi se pobrinuo da Laszlu to ne pođe za rukom.

Nakon što je Laszlo porazgovarao sa Signorom Ferrarijem, vodećom figurom kriminalnog podzemlja i Rickovim poslovnim rivalom, Ferrari objavi da sumnja kako su pisma kod Ricka. Laszlo se sastaje s Rickom privatno, ali Rick odbije sudjelovati, rekavši Laszlu da za razlog upita svoju ženu. Prekida ih skupina nacističkih časnika predvođenih Strasserom nakon što su počeli pjevati &quot;[[Die Wacht am Rhein]]&quot;, njemačku domoljubnu pjesmu. Kako bi uzvratio, Laszlo kućnom bendu rekne da zasviraju &quot;[[La Marseillaise|Marseljezu]]&quot;, francusku nacionalnu himnu. Bend potraži Rickovo odobrenje, a on kimne glavom. Laszlo počne pjevati, prvo sam, a zatim okupljene obuzme dugo potiskivani domoljubni zanos pa mu se pridružuju, nadglasavši Nijemce. Za osvetu, Strasser naredi Renaultu da zatvori klub.

[[Datoteka:Principal Cast in Casablanca Trailer crop.jpg|desno|mini|300px|S lijeva na desno: Victor Laszlo, Ilsa Lund, kapetan Renault i Rick Blaine]]

Te noći, Ilsa se posvađa s Rickom u praznom lokalu. Nakon što on odbije dati joj pisma, ona mu zaprijeti pištoljem, ali nespremna da opuca, prizna mu da ga još voli. Rekne mu kako je kad su se upoznali i zaljubili u Parizu, vjerovala da joj je muž poginuo dok je pokušao pobjeći iz nacističkog koncentracijskog logora. Kasnije, kad je njemačka vojska zauzimala grad, saznala je da je Laszlo živ i da se skriva. Ostavila je Ricka bez objašnjenja kako bi pomogla bolesnom Laszlu.

Time se otkriva zašto je Rick ogorčen, a ljubavnici se pomiruju. Rick pristane pomoći, navevši je na pomisao kako će ona ostati s njim kad Laszlo otiđe. Nakon što se Laszlo iznenada pojavi, nakon što je pobjegao policijskoj raciji sastanka Pokreta otpora, Rick sakriva Ilsu dok njih dvojica razgovaraju. Laszlo otkriva kako je svjestan da Rick voli Ilsu i pokuša nagovoriti Ricka da iskoristi pisma kako bi joj pomogao da se domogne sigurnosti. No, stiže policija i uhiti Laszla pod lažnom optužbom. Rick nagovori Renaulta da pusti Laszla obećavši mu da će mu namjestiti mnogo ozbiljniji zločin, posjedovanje pisama za prijelaz. Kako bi odagnao Renaultove sumnje u njegove motive, Rick objasni da će on i Ilsa otići u Ameriku.

No, nakon što Renault pokuša uhititi Laszla zbog prihvaćanja pisama, Rick prevari Renaulta, prisilivši ga pištoljem da im pomogne pobjeći. U posljednjem trenutku, Rick ukrca Ilsu na avion za Lisabon s njezinim mužem, rekavši joj kako bi požalila da je ostala, &quot;Možda ne danas, možda ne sutra, ali ubrzo i do kraja života.&quot;

Bojnik Strasser dolazi sam, nakon što mu je Renault izdao tajnu, ali ga Rick upuca nakon što je pokušao intervenirati. Nakon dolaska policije, Renault zastane i nakon toga rekne svojim ljudima, &quot;Uhitite uobičajene osumnjičene.&quot; Nakon što su ostali sami, Renault predloži da on i Rick napuste Casablancu i pridruže se [[Slobodna Francuska|Slobodnoj Francuskoj]] u [[Brazzaville]]u. Odlaze u magli uz jednu od najpoznatijih odjavnih rečenica u filmskoj povijesti: &quot;Louis, mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva.&quot;

== Produkcija ==

Film je bio temeljen na tada još neproduciranoj kazališnoj drami ''Everybody Comes to Rick's'' [[Murray Burnett|Murraya Burnetta]] i [[Joan Alison]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Behlmer|first=Rudy|title=Inside Warner Bros. (1935–1951)|publisher=Weidenfeld and Nicolson|location=London|year=1985.|pages=194|isbn=0297792423}}&lt;/ref&gt; Analitičar Warner Brosa. zadužen za priče koji je pročitao dramu, Stephen Karnot, nazvao ju je (odobravajući) &quot;sofisticiranim kičem&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book|last=Harmetz|first=Aljean|authorlink=Aljean Harmetz|title=Round Up the Usual Suspects: The Making of Casablanca|publisher=Weidenfeld and Nicolson|location=London|pages=17|isbn=0297812947|year=1992.}}&lt;/ref&gt; a urednica priče [[Irene Diamond]] nagovorila je producenta [[Hal Wallis|Hala Wallisa]] da ju otkupi za 20 tisuća dolara,&lt;ref&gt;Harmetz, str. 18&lt;/ref&gt; što je bio najveći iznos koji je netko u Hollywoodu platio za neproducirani komad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_g1epc/is_tov/ai_2419100212|author=Wilson, Kristi M.|title=Casablanca|publisher=St James Encyclopedia of Pop Culture, Gale Group|year=2002.|accessdate=10. kolovoza 2007.|archiveurl=https://archive.today/20120628215550/http://findarticles.com/p/articles/mi_g1epc/is_tov/ai_2419100212/|archivedate=2012-06-28|dead-url=no}}&lt;/ref&gt; Projekt je preimenovan u ''Casablanca'', navodno radi sličnosti hitu ''[[Alžir (1938)|Alžir]]'' iz 1938.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 30&lt;/ref&gt; Snimanje je počelo 25. svibnja 1942., a dovršeno je 3. kolovoza.

Film je ukupno stajao 1,039.000 dolara (75 tisuća više nego što je proračunom bilo predviđeno),&lt;ref name=&quot;robertson&quot;&gt;{{cite book|last=Robertson|first=James C.|title=The Casablanca Man: The Cinema of Michael Curtiz|publisher=Routledge|location=London|year=1993.|pages=79|isbn=0415068045}}&lt;/ref&gt; ne izrazito, ali iznad tadašnjeg prosjeka.&lt;ref&gt;Behlmer, str. 208&lt;/ref&gt;

Cijeli film snimljen je u studiju, osim sekvence koja prikazuje dolazak bojnika Strassera koja je snimljena u Zračnoj luci Van Nuys. Ulica korištena za eksterijerne kadrove bila je tek sagrađena za drugi film, ''[[Pustinjska pjesma (1943)|Pustinjska pjesma]]'',&lt;ref&gt;Behlmer, str. 214–215&lt;/ref&gt; a preuređena je za kadrove Pariza. Ostala je u posjedu Warnera sve do šezdesetih. Set za Rickov lokal sastojao se od tri nepovezana dijela, pa je unutarnji izgled neodređen. U brojnim scenama kamera gleda kroz zid iz lokala u Rickov ured. Pozadina za posljednju scenu, koja prikazuje avion [[Lockheed L-12 Electra Junior]] s osobljem koje šeta oko njega, postavljena je uz upotrebu patuljastih statista i proporcionalnog modela kartonskog aviona. Magla je korištena kako bi se prikrio neuvjerljivi izgled modela.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 237&lt;/ref&gt; Filmski kritičar [[Roger Ebert]] nazvao je Wallisa &quot;ključnom kreativnom snagom&quot; zbog njegove posvećenosti detaljima produkcije (koja je išla dotle da je zahtijevao korištenje prave papige u Blue Parrot baru).&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot;&gt;Ebert, Roger. Komentar ''Casablance'' (Specijalno dvostruko DVD izdanje).&lt;/ref&gt;

Bergmanina visina prouzročila je neke probleme. Bila je pet centimetara viša od Bogarta te kasnije tvrdila kako je Curtiz natjerao Bogarta da stoji na blokovima ili sjedi na jastucima u scenama koje su snimali zajedno.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 170&lt;/ref&gt;

Wallis je napisao posljednju rečenicu (&quot;Louis, mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva.&quot;) nakon što je snimanje dovršeno. Bogart je mjesec dana kasnije morao biti pozvan kako bi na scenu nadodao i glas.

Kasnije je bilo planova i za druge scene, koje bi prikazivale Ricka, Renaulta i vod vojnika Slobodne Francuske na brodu kako bi se upotpunila [[Operacija Baklja|saveznička invazija Sjeverne Afrike 1942.]]; no, kako je bilo teško dovesti Claudea Rainsa za snimanje, od scene se odustalo kad je [[David O. Selznick]] prosudio &quot;kako bi bila grozna pogreška promijeniti završetak.&quot;&lt;ref&gt;Harmetz, str. 280–81&lt;/ref&gt;

=== Scenarij ===

Originalna drama nastala je na temelju putovanju Murraya Burnetta u Europu 1938., kad je posjetio [[Beč]] malo poslije [[Anschluss]]a, gdje je iz prve ruke svjedočio nacističkoj diskriminaciji. U južnoj Francuskoj je naletio na noćni klub, koji je imao mušterije iz raznih zemalja koji su govorili raznim jezicima, te prototip Sama, tamnoputog pijanista.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 53–54&lt;/ref&gt; U drami, lik Ilse bila je Amerikanka Lois Meredith te se nije vidjela s Laszlom nakon što je njezina veza s Rickom završila u Parizu; Rick je bio odvjetnik.

Prvi scenaristi na filmu bila su braća blizanci Epstein, [[Julius J. Epstein|Julius]] i [[Philip G. Epstein|Philip]], koji su uklonili pozadinsku priču o Ricku i dodali neke humorne elemente. Treći potpisani scenarist, [[Howard Koch]], došao je kasnije, ali je radio paralelno s njima, unatoč različitim shvaćanjima; Koch je naglašavao političke i melodramatske elemente.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 56–59&lt;/ref&gt; Nepotpisani [[Casey Robinson]] doprinio je nizom sastanaka između Ricka i Ilse u lokalu.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 175 i 179&lt;/ref&gt; Čini se kako je Curtiz preferirao romantične dijelove, inzistirajući na zadržavanju prisjećanja na Pariz. Unatoč velikom broju scenarista, film je imao ono što Ebert naziva &quot;prekrasno sjedinjenim i konzistentnim&quot; scenarijem. Koch je kasnije tvrdio kako je bilo tenzija između njegova vlastitog pristupa i onog Curtizova što se odnosilo na sljedeće: &quot;Iznenađujuće, ovi su se nesuglasni pristupi nekako slagali, a možda su djelomično te trzavice između Curtiza i mene dale filmu određenu ravnotežu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1991/8/1991_8_92.shtml | last = Sorel | first = Edward | title = Casablanca | publisher = ''American Heritage'' | month = prosinac | year = 1991. | accessdate = 3. kolovoza 2007. | archivedate = 2007-09-29 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070929122100/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1991/8/1991_8_92.shtml | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Julius Epstein kasnije je naglasio da je scenarij sadržavao &quot;više kukuruza nego u državama Kansas i Iowa zajedno. Ali kad je kukuruz dobar, nema ništa bolje.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://archives.cnn.com/2001/SHOWBIZ/News/01/01/euroshorts/ | title = Casablanca' writer dies at 91 | publisher = CNN | date = 1. siječnja 2001.|accessdate = 03. 08. 2007.}}&lt;/ref&gt;

Film je naišao na neke poteškoće s Josephom Breenom iz [[Produkcijski kod|Administracije Produkcijskog koda]] (hollywoodskog samocenzorskog tijela), koji se protivio sugestijama da je kapetan Renault iznuđivao seksualne usluge od svojih molilaca, te da su Rick i Ilsa spavali zajedno u Parizu. Međutim, u završnoj verziji je oboje snažno sugerirano.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 162–166 i Behlmer, str. 207–208 i 212–213&lt;/ref&gt;

=== Režija ===

Wallisov prvi izbor za redatelja bio je [[William Wyler]], ali nije bio dostupan, pa se Wallis okrenuo svojem dobrom prijatelju [[Michael Curtiz|Michaelu Curtizu]].&lt;ref name=&quot;Harmetz, str. 75&quot;&gt;Harmetz, str. 75&lt;/ref&gt; Curtiz je bio mađarski Židov emigrant koji je došao u Sjedinjene Države u dvadesetima, ali su neki iz njegove obitelji bili izbjeglice iz nacističke Europe. Roger Ebert je komentirao kako u ''Casablanci'' postoji &quot;tek ponešto kadrova ... koji su upečatljivi&quot;. Curtiz se bojao koristiti kadrove koji bi pričali priču umjesto onih koje bi stajale same za sebe.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; No, on nije imao mnogo utjecaja na razvitak priče: Casey Robinson rekao je kako Curtiz &quot;nije znao ništa o priči ... on se brine za slike, vi se pobrinite za priče.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebertcommentaryquote&quot;&gt;Citat iz Ebertova komentara.&lt;/ref&gt; Kritičar [[Andrew Sarris]] nazvao je film &quot;najodlučnijom iznimkom [[autorski reditelj|autorske teorije]]&quot;,&lt;ref&gt;Sarris, Andrew (1968.). ''The American Cinema: Directors and Directions 1929–1968'' (New York: Dutton, 1968.), str. 176.&lt;/ref&gt; na što je drugi kritičar [[Aljean Harmetz]] uzvratio kako je &quot;gotovo svaki film Warner Brosa. iznimka autorske teorije&quot;.&lt;ref name=&quot;Harmetz, str. 75&quot;/&gt; Drugi kritičari Curtizu pripisuju više zasluga; [[Sidney Rosenzweig]], u svojoj studiji o redateljskom radu, film vidi kao tipični primjer Curtizova naglašavanja moralnih dvojbi.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Rosenzweig|first=Sidney|year=1982.|title=Casablanca and Other Major Films of Michael Curtiz|location=Ann Arbor, Mich|publisher=UMI Research Press|pages=158–159|isbn=0835713040}}&lt;/ref&gt;

Scene za koje je bila zadužena pomoćna ekipa, kao što je sekvenca puta izbjeglica i prikaz invazije Francuske, režirao je [[Don Siegel]].&lt;ref&gt;Harmetz, str. 264&lt;/ref&gt;

=== Fotografija ===

[[Datoteka:Croix de Lorraine.png|desno|mini|100px|Lorenski križ, simbol Slobodne Francuske.]]

Snimatelj je bio [[Arthur Edeson]], veteran koji je prethodno snimao ''[[Malteški sokol (1941)|Malteškog sokola]]'' i ''[[Frankenstein (1931)|Frankensteina]]''. Posebna pažnja posvećena je snimanju Bergman. Ona je uglavnom snimana s lijeve strane, često s omekšavajućim filterom i hvatanjem odraza kako bi joj se oči učinile blještavim; cijeli efekt je osmišljen kako bi joj se lice učinilo &quot;neopisivo tužnim i nostalgičnim.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; Sjenovite trake preko likova i u pozadini trebale su aludirati na zatvorenost, križ, simbol Slobodne Francuske i emocionalni nemir.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; Mračni [[film noir]] i [[Ekspresionizam|ekspresionističko]] osvjetljenje korišteni su u nekoliko scena, posebno na kraju filma. Rosenzweig tvrdi kako su ti efekti sjene i svjetla klasični elementi Curtizova stila, zajedno s tečnim pokretima kamere i korištenjem okoline kao sredstva uokvirivanja.&lt;ref&gt;Rosenzweig, str. 6–7&lt;/ref&gt;

=== Glazba ===

Glazbu je napisao [[Max Steiner]], najpoznatiji po svojoj glazbi za ''[[Gone with the Wind (film)|Zameo ih vjetar]]''. Pjesma &quot;As Time Goes By&quot; [[Herman Hupfeld|Hermana Hupfelda]] bila je dio priče još u originalnoj drami. Steiner je htio napisati vlastitu kompoziciju kako bi je zamijenio, ali je Bergman već bila skratila svoju kosu zbog svoje sljedeće uloge (Maria u ''[[Kome zvono zvoni (1943)|Kome zvono zvoni]]'') te nije mogla ponovno snimiti scene koje su uključivale pjesmu,&lt;ref&gt;&quot;As Time Goes By&quot; doživjela je preporod nakon premijere ''Casablance'', provevši 21 tjedan na ljestvici hitova.&lt;/ref&gt; pa je Steiner cijeli glazbeni aranžman morao temeljiti na njoj i &quot;[[La Marseillaise|Marseljezi]]&quot;, francuskoj nacionalnoj himni, promijenivši ih kako bi reflektirale promjenu atmosferu.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 253–58&lt;/ref&gt;

Posebno je poznat &quot;dvoboj pjesama&quot;. U Rickovu lokalu Strasser i mala skupina njegovih časnika počnu pjevati &quot;Die Wacht am Rhein&quot; (&quot;Straža na Rajni&quot;) oko Samova klavira. Na Laszlov nagovor, bend u Rickovu lokalu počne svirati &quot;Marseljezu&quot;, što potakne cijeli lokal da se digne na noge i prkosno zapjeva nadglasavši Nijemce. Na soundtracku &quot;Marseljezu&quot; izvodi čitavi orkestar. Prvotno je bilo zamišljeno da u ovoj sekvenci Nijemci zapjevaju &quot;Horst Wessel Lied&quot;, de facto drugu nacionalnu himnu nacističke Njemačke, ali ona je još bila zaštićena autorskim pravima u ne-savezničkim zemljama.

Druge pjesme iz filma su &quot;It Had to Be You&quot; iz 1924. (glazba [[Isham Jones]], stihovi [[Gus Kahn]]), &quot;Knock on Wood&quot; (glazba [[M.K. Jerome]], stihovi [[Jack Scholl]]) i &quot;Shine&quot; iz 1910. (glazba [[Ford Dabney]], stihovi [[Cecil Mack]] i [[Lew Brown]]).

== Glumci ==

Glumačka postava poznata je po svojem internacionalizmu: samo troje potpisanih glumaca rođeni su u SAD-u. Glavni glumci bili su:

* '''[[Humphrey Bogart]]''' kao '''Rick Blaine''': Njujorčanin Bogart postao je velika zvijezda tek nakon ''Casablance''. U svojoj ranijoj karijeri bio je etiketiran kao gangster pa je igrao likove kao što su Bugs, Rocks, Turkey, Whip, Gloves i Duke (dvaput). Nakon ''[[Visoka Sierra (1941)|Visoke Sierre]]'' (1941.) mogao je glumiti likove koji posjeduju ponešto topline u sebi, ali Rick je bio prva prava romantična uloga.
* '''[[Ingrid Bergman]]''' kao '''Ilsa Lund''': Bergmanina službena stranica navodi ulogu Ilse kao njezinu &quot;najslavniju i najsnažniju ulogu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|title=From quintessential &quot;good girl&quot; to Hollywood heavyweight|publisher=The Family of Ingrid Bergman|accessdate=3. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Hollywoodski debi švedske glumice u ''[[Intermezzo (1939)|Intermezzu]]'' popraćen je dobrim ocjenama, ali njezini kasniji filmovi nisu postizali značajanije uspjehe - sve do ''Casablance''. Ebert je naziva &quot;blistavom&quot; te komentira kemiju između nje i Bogarta: &quot;ona svojim očima boji njegovo lice&quot;.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; Ostale glumice koje su kandidirale za ulogu bile su [[Ann Sheridan]], [[Hedy Lamarr]] i [[Michele Morgan]]; Wallis je dobio Bergman, koja je bila pod ugovor s Davidom O. Selznickom, posudivši [[Olivia de Havilland|Oliviju de Havilland]] u zamjenu.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 88, 89, 92, 95&lt;/ref&gt;
* '''[[Paul Henreid]]''' kao '''Victor Laszlo''': Henreid, austrijski glumac koji je napustio Austriju 1935., predomišljao se o prihvaćanju uloge, sve dok mu nisu obećali potpis uz Bogarta i Bergman. Henreid se nije slagao s ostalim glumcima; Bogarta je smatrao &quot;prosječnim glumcem&quot;, dok je Bergman Henreida nazvala &quot;primadonom&quot;.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 97&lt;/ref&gt;

Sporedni glumci bili su:

* '''[[Claude Rains]]''' kao '''Kapetan Louis Renault''': Rains je bio engleski glumac, rođen u [[London]]u. Ranije je surađivao s Michaelom Curtizom na ''[[Pustolovine Robina Hooda (1938)|Pustolovinama Robina Hooda]]''.

[[Datoteka:Humphrey_Bogart_and_Sydney_Greenstreet_in_Casablanca_crop.jpg|desno|mini|250px|[[Sydney Greenstreet]] i [[Humphrey Bogart]].]]

* '''[[Sydney Greenstreet]]''' kao '''Signor Ferrari''', protivnički vlasnik noćnog kluba. Još jedan Englez, Greenstreet se prije ''Casablance'' pojavio s Lorreom i Bogartom u svojem filmskom debiju, ''[[Malteški sokol (1941)|Malteškom sokolu]]''.
* '''[[Peter Lorre]]''' kao '''Signor Ugarte''': Lorre je bio mađarski karakterni glumac koji je 1933. napustio Njemačku.
* '''[[Conrad Veidt]]''' kao '''Bojnik Strasser''' iz [[Luftwaffe]]a. On je bio njemački glumac koji se pojavio u ''[[Das Cabinet des Dr. Caligari|Kabinetu doktora Cagliarija]]'' (1920.) prije nego što je pobjegao pred nacistima i glumio upravo njih u američkim filmovima.

U filmu se pojavljuju i:

* '''[[Dooley Wilson]]''' kao '''Sam'''. On je bio jedan od nekolicine američkih članova glumačke postave. Bubnjar koji nije mogao svirati klavir. Hal Wallis htio je zamijeniti Sama ženskim likom ([[Hazel Scott]] i [[Ella Fitzgerald]] kandidirale su za ulogu), a čak i kad je snimanje bilo završeno, Wallis je razmišljao o sinkronizaciji pjesama preko Wilsonova glasa.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 139–40, 260 i Behlmer, str. 214&lt;/ref&gt;
* '''[[Joy Page]]''' kao '''Annina Brandel''', mlada [[bugarska]] izbjeglica. Jedna od troje potpisanih Amerikanaca, bila je pokćerka čelnika studija [[Jack Warner|Jacka Warnera]].
* '''[[Madelaine LeBeau]]''' kao '''Yvonne''', Rickova djevojka s kojom ubrzo raskida. Francuska glumica bila je supruga [[Marcel Dalio|Marcela Dalioa]] do njihova razvoda 1942.
* '''[[S.Z. Sakall]]''' kao '''Carl''', konobar. Sakall je bio mađarski glumac koji je 1939. pobjegao iz Njemačke. Bio je Curtizov prijatelj još iz Budimpešte, a tri njegove sestre umrle su u koncentracijskom logoru.
* '''[[Curt Bois]]''' kao '''džepar'''. Bois je bio njemački Židov, glumac i još jedna izbjeglica. Može se pohvaliti najdužom filmskom karijerom uz [[Mickey Rooney|Mickeyja Rooneyja]], budući da se prvi put na filmu pojavio 1907., a posljednji put 1987.
* '''[[John Qualen]]''' kao '''Berger''', Laszlov kontakt iz Pokreta otpora. Rođen je u Kanadi, ali odrastao u Americi. Pojavio se u mnogim filmovima [[John Ford|Johna Forda]].
* '''[[Leonid Kinski]]''' kao '''Sascha''', kojeg Rick zadužuje da otprati Yvonne kući. Rođen je u Rusiji.
* '''[[Marcel Dalio]]''' kao '''Emil''', krupje. Bio je zvijezda francuskog filma pojavivši se u ''[[Velika iluzija (1937)|Velikoj iluziji]]'' i ''[[Pravila igre|Pravilima igre]]'' [[Jean Renoir|Jeana Renoira]], ali nakon što je pobjegao iz Francuske, bio je ograničen na manje uloge u Hollywoodu. Odigrao je ključnu ulogu u još jednom filmu s Bogartom, ''[[Imati i nemati (1944)|Imati i nemati]]''.
* '''[[Helmut Dantine]]''' kao '''Jan Brandel''', bugarski igrač ruleta. Još jedan Austrijanac koji je nakon Anschlussa neko vrijeme proveo u koncentracijskom logoru.
* '''[[Norma Varden]]''' kao Engleskinja čijem je mužu ukradena lisnica. Bila je poznata engleska karakterna glumica.
* '''[[Jean Del Val]]''' kao spiker radija francuske policije koji otvara film izvještajem o vijestima o ubojstvu dvojice njemačkih kurira.
* '''[[Torben Meyer]]''' kao nizozemski bankar koji sjedi za stolom za baccarat u Rickovu lokalu. On kaže Carlu, &quot;Možda da mu kažeš kako vodim drugu najveću bankarsku kuću u Amsterdamu.&quot; Meyer je bio danski glumac.
* '''[[Dan Seymour]]''' kao '''Abdul''', vratar. On je bio američki glumac koji je zahvaljujući svojem korpulentnom izgledu često glumio negativce.
* '''[[Gregory Gaye]]''' kao njemački bankar kojeg Rick odbija primiti u casino. Gaye je bio glumac rođen u Rusiji koji je 1917. došao u Sjedinjene Države nakon [[Ruska revolucija (1917.)|Ruske revolucije]].

Dio emocionalnog učinka filma pripisana je velikom udjelu europskih emigranata i izbjeglica koji su nastupili kao statisti ili u manjim ulogama. Svjedok snimanja sekvence &quot;dvoboja pjesama&quot; rekao je kako je vidio kako mnogi glumci plaču, te &quot;shvatio da su bili stvarni izbjeglice&quot;.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 213&lt;/ref&gt; Bez obzira na to, njemački građani među njima morali su se držati policijskog sata kao neprijateljski uljezi. Ironično, često su bivali angažirani da utjelove naciste od kojih su pobjegli. Neki od stranih glumaca emigranata bili su:

* '''[[Wolfgang Zilzer]]''' koji je ustrijeljen u uvodnoj sekvenci filma, bio je glumac iz nijemih filmova u Njemačkoj koji je otišao nakon što su nacisti preuzeli vlast. Kasnije je oženio glumicu iz ''Casablance'' Lotte Palfi.
* '''[[Hans Twardowski]]''' kao nacistički časnik koji se svađa s francuskim časnikom oko Yvonne. Rođen je u Stettinu u Njemačkoj (danas [[Szczecin]] u [[Poljska|Poljskoj]]).
* '''[[Ludwig Stössel]]''' kao '''G. Leuchtag''', njemački izbjeglica čiji engleski &quot;nije tako dobar&quot;. Rođen u Austriji, židovski glumac bio je zatvoren nakon nacističkog Anschlussa. Kad je oslobođen, otišao je Englesku, a zatim u Ameriku. Stössel je postao slavan po dugom nizu reklama za proizvođača vina Italian Swiss Colony. Odjeven u alpski šešir i kratke hlače, Stössel je bio njihov model uz slogan koji je glasio, &quot;That Little Old Winemaker, Me!&quot;
* '''[[Ilka Grünig]]''' kao '''Gđa. Leuchtag'''. Rođena u Beču, bila je zvijezda nijemog filma u Njemačkoj, a nakon Anschlussa se preselila u Ameriku.
* '''[[Lotte Palfi]]''' kao izbjeglica koja pokušava prodati svoje dijamante. Rođena u Njemačkoj, nastupila je u nizu uloga u kazalištu u Darmstadtu u Njemačkoj. Nakon što su nacisti 1933. preuzeli vlast, otputovala je u Ameriku. Kasnije se udala za još jednog glumca iz ''Casablance'', Wolfganga Zitzera.
* '''[[Trude Berliner]]''' kao igračica baccarata u Rickovu lokalu. Rođena u Berlinu, bila je poznata cabaret izvođačica i filmska glumica. Kako je bila Židovka, napustila je Njemačku 1933.
* '''[[Louis V. Arco]]''' kao još jedan izbjeglica u Rickovu lokalu. Rođen u Lutz Altschulu u Austriji, preselio se u Ameriku ubrzo nakon Anschlussa i promijenio ime.
* '''[[Richard Ryen]]''' kao Strasserov pomoćnik, '''kapetan Heinze'''. Austrijski Židov koji je glumio u njemačkim filmovima, ali je pobjegao pred nacistima.

== Reakcije ==

Film je premijerno prikazan u Hollywood Theatreu u New Yorku 26. studenog 1942., kako bi se poklopio sa savezničkom invazijom Sjeverne Afrike i zauzimanjem Casablance,&lt;ref name=&quot;Stein interview&quot; /&gt; dok je široka distribucija počela 23. siječnja 1943., kako bi se iskoristila [[Konferencija u Casablanci]], sastanak na vrhu između [[Winston Churchill|Churchilla]] i [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]] u gradu. Postigao je značajan, ali ne i spektakularan uspjeh, zaradivši na američkim kino-blagajnama 3,7 milijuna dolara po premijeri (čime je postao sedmi najuspješniji film 1943.).&lt;ref&gt;Harmetz, str. 12&lt;/ref&gt; Prvotne kritičarske reakcije bile su uglavnom pozitivne: ''Variety'' ga je opisao kao &quot;veličanstvenu anti-nacističku propagandu&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.variety.com/index.asp?layout=Variety100&amp;reviewid=VE1117487980&amp;content=jump&amp;jump=review&amp;category=1935&amp;cs=1
|title = Film reviews through the years
| publisher = ''Variety''
| date = 2. prosinca 1942.
| accessdate = 29. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; kako je Koch kasnije rekao, &quot;bio je to film koji je publika trebala... imao je vrijednosti... vrijednih žrtava. A sve je to predstavio na vrlo zabavan način.&quot;&lt;ref&gt;Sperling, Cass Warner and Millner, Cork (1994.). ''Hollywood Be Thy Name: The Warner Bros. Story.'' Rocklin, CA: Prima, str. 249&lt;/ref&gt; Druge recenzije pokazivale su mnogo manje entuzijazma: ''The New Yorker'' nazvao ga je tek &quot;uglavnom podnošljivim&quot;.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 12–13&lt;/ref&gt; Ured za ratne informacije spriječio je prikazivanje filma vojnicima u Sjevernoj Americi, vjerujući kako bi mogao neraspoloženje među zagovornicima Vichyja u regiji.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 286&lt;/ref&gt;

Na dodjeli [[Oscar]]a 1944., film je osvojio tri nagrade: [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji adaptirani scenarij]], [[oscar za režiju|najbolja režija]] i [[Oscar za najbolji film|najbolji film]]. Wallis je bio nezadovoljan jer je [[Jack Warner]], a ne on, preuzeo nagradu za najbolji film; previd je doveo do toga da je Wallis u travnju te godine prekinuo odnose sa studijem.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 321–24&lt;/ref&gt;

Popularnost filma rasla je s godinama. Murray Burnett nazvao ga je &quot;pravo jučer, pravo danas, pravo sutra&quot;.&lt;ref&gt;Iz intervjua u [http://www.imdb.com/title/tt0280526/ ''Casablanca 50th Anniversary Special: You Must Remember This''] (Turner: 1992.)&lt;/ref&gt; Film je do 1955. priskrbio 6,8 milijuna dolara, čime je postao treći najuspješniji ratni film Warner Brosa. (iza ''[[Shine On'', ''Harvest Moon (1944)|Shine On'', ''Harvest Moon]]'' i ''[[This is the Army]]'').&lt;ref&gt;Harmetz, str. 283&lt;/ref&gt; Brattle Theater iz Cambridgea u Massachusettsu prikazao je film 21. travnja 1957. u sklopu sezone starih filmova. Postao je tako popularan da je prikazivanje ''Casablance'' postalo tradicija u tjednu završnih ispita na Sveučilištu Harvard što se proteglo do danas, a tradicija se proširila i na druge fakultete diljem Sjedinjenih Država. Tradicija je pomogla da film ostane popularan dok su drugi slavni filmovi četredestih počeli blijedjeti u kolektivnom umu, a do 1977. ''Casablanca'' je postala najprikazivaniji film na američkim televizijama.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 346&lt;/ref&gt;

Međutim, postoji anegdotalni dokaz kako je ''Casablanca'' ostavila veći utisak među filmoljupcima nego unutar profesionalne filmske branše. U izdanju ''American Filma'' za studeni/prosinac 1982., Chuck Ross je tvrdio kako je pretipkao scenarij ''Casablance'', promijenivši samo ime u ''Everybody Comes to Rick'' te ime pijanista u Dooley Wilson, nakon čega ga je poslao u 217 agencija. 85 njih ga je pročitalo; od toga ga je odbilo 38, 33 su ga općenito prepoznali (ali samo osam točno kao ''Casablancu''), tri su ga proglasile komercijalno isplativim, a jedna je predložila da se pretvori u roman.&lt;ref&gt;Zinman, David (10. travnja 1983.). (Nedjeljni prilog u novinama ''The Province''), str. 12&lt;/ref&gt;

=== Kritike ===

Prema Rogeru Ebertu, ''Casablanca'' se &quot;vjerojatno nalazi na više popisa najvećih filmova svih vremena nego ijedan drugi naslov, uključujući ''Građanina Kanea''&quot; jer se obraća široj publici; dok je ''Građanin Kane'' &quot;veći&quot;, ''Casablanca'' je omiljenija.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; Ebert je rekao kako nikad nije čuo za negativnu recenziju filma, iako se neki pojedini elementi mogu kritizirati, pogotovo nerealistični specijalni efekti i kruti portret lika Laszla.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentaryquote&quot; /&gt; [[Rudy Behlmer]] je istaknuo raznovrsnost filma: &quot;to je mješavina drame, melodrame, komedije i intrige&quot;.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentaryquote&quot; /&gt; [[Leonard Maltin]] je izjavio kako mu je to najdraži film svih vremena.

Ebert je rekao da je film popularan jer su &quot;ljudi u njemu svi tako dobri&quot;. Kao junak Pokreta otpora, Laszlo je prividno najplemenitiji, iako je tako krut da ga je teško voljeti.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; Drugi likovi, prema Behlmerovim riječima, nisu tako isprofilirani: svoju dobrotu pokazuju tijekom filma. Renault počinje film kao nacistički suradnik, koji iznuđuje seksualne usluge od izbjeglica i daje ubiti Ugartea. Rick, prema Behlmeru, &quot;nije junak, ... niti negativac&quot;: on čini ono što je potrebno kako bi održao dobre odnose s vlastima i &quot;ne riskira ni za koga&quot;. Čak i Ilsa, najmanje aktivna od glavnih likova, &quot; biva uhvaćena u emocionalnu dvojbu&quot; oko toga kojeg čovjeka uistinu voli. Krajem filma, međutim, &quot;svi se žrtvuju.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebertcommentaryquote&quot; /&gt;

Jedna od rijetkih negativnih kritika bila je ona Umberta Eca, koji je napisao da je &quot;po bilo kojim striktnim kritičkim standardima... ''Casablanca'' vrlo prosječan film.&quot; Promjene kroz koje prolaze junaci doživio je kao nedosljedne, a ne kompleksne: &quot;To je strip, zbrka, neuvjerljiva psihološka vjerodostojnost, uz malo dosljednosti u dramskim efektima.&quot; No, ustvrdio je kako mu ta nedosljednost koja vrijedi za popularnost filma dopušta da uključi cijeli niz arhetipa (nesretna ljubav, let, prijelaz, čekanje, čežnja, trijumf čistoće, vjerni sluga, ljubavni trokut, ljepotica i zvijer, zagonetna žena, nejasni pustolov i pijanac koji se iskupljuje):

: Stoga ''Casablanca'' nije samo jedan film. Ona je više filmova, antologija. (...) Kad se svi arhetipi besramno spoje u jedan, dosežemo [[homer]]ske dubine. Dva klišeja nas nasmijavaju. Stotine klišeja nas diraju. Zato osjećamo da klišeji razgovaraju međusobno i slave ponovno okupljanje.&lt;ref name=&quot;hyperreality&quot;&gt;[[Umberto Eco]], ''Travels in Hyperreality'' (1986.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.themodernword.com/eco/eco_casablanca.html |access-date=2012-07-14 |archivedate=2009-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090308125514/http://www.themodernword.com/eco/eco_casablanca.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Eco ističe žrtvu kao jednu od ključnih tema filma: &quot;mit o žrtvi proteže se cijelim filmom.&quot;&lt;ref&gt;[[Umberto Eco|Eco, Umberto]] (1994.). ''Signs of Life in the USA: Readings on Popular Culture for Writers'' (Sonia Maasik and Jack Solomon, eds.) Bedford Books.&lt;/ref&gt; Upravo je ta tema odjeknula među publikom u ratno vrijeme koja je bila uvjerena kako je ideja da bolno žrtvovanje i odlazak u rat mogu biti romantične geste u svrhu višeg dobra.&lt;ref&gt;Gabbard, Krin; Gabbard, Glen O. (1990.). &quot;Play it again, Sigmund: Psychoanalysis and the classical Hollywood text.&quot; ''Journal of Popular Film &amp; Television'', pog. 18, br. 1, str. 6–17 ISSN 0195-6051&lt;/ref&gt;

=== Interpretacije ===

Kritičari su ''Casablancu'' interpretirali na mnoge načine. William Donelley, u svojem ''Love and Death in Casablanca'', tvrdi da je Rickov odnos sa Samom, a kasnije i s Renaultom, &quot;uobičajeni slučaj potisnute [[homoseksualnost]]i koja obilježava većinu američkih pustolovnih priča.&quot;&lt;ref&gt;Donnelly, William (1968.). &quot;Love and Death in Casablanca&quot; ''Persistence of Vision: A Collection of Film Criticisms'', ed. Joseph McBride. Madison: Wisconsin Fim Society Press, str. 103–7; citat kod Rosenzweiga, str. 78 i Harmetza, str. 347&lt;/ref&gt; [[Harvey Greenberg]] u svojem članku ''The Movies on Your Mind'', prezentira [[freud]]ovsku interpretaciju, prema kojoj prekoračenje koje sprječava Ricka da se vrati u SAD konstituira Edipov kompleks, koji se rješava kad se Rick počne identificirati s očinskom figurom Laszla i uzrokom koji on predstavlja.&lt;ref&gt;Greenberg, Harvey (1975.). ''The Movies on Your Mind'' New York: Saturday Review Press, str. 88, citat kod Rosenzweiga, str. 79 i Harmetza, str. 348&lt;/ref&gt; Sidney Rosenzweig tvrdi kako su takve interpretacije neznatne, te da je najvažniji aspekt filma dvoznačnost, iznad svega u središnjem liku Ricka; navodi različita imena koja svaki lik daje Ricku (Richard, Ricky, G. Rick, Herr Blaine itd.) kao dokaz različitih značenja koje ima za svaku osobu.&lt;ref&gt;Rosenzweig, str. 81&lt;/ref&gt;

=== Utjecaj ===

Mnogi kasniji filmovi preuzeli su elemente ''Casablance'': u ''[[Prolaz za Marseille|Prolazu za Marseille]]'' 1944. ponovno su nastupili Bogart, Rains, Greenstreet i Lorre, dok najviše sličnosti s ''Casablancom'' imaju dva Bogartova kasnija filma, ''[[Imati i nemati (1944)|Imati i nemati]]'' (1944.) i ''[[Sirocco (1951)|Sirocco]]'' (1951.). Parodije na film bile su ''[[Noć u Casablanci]]'' (1946.) [[Braća Marx|Braće Marx]], ''[[Jeftini detektiv]]'' (1978.) [[Neil Simon|Neila Simona]], ''[[Barb Wire (1996)|Barb Wire]]'' (1996.) i ''[[Na svježem zraku]]'' (2001.), dok su dva filma dobila svoj naslov prema frazama iz filma: ''[[Privedite osumnjičene]]'' (''The Usual Suspects'', 1995.) i ''[[Sviraj ponovno, Sam (1972)|Sviraj ponovno, Sam]]'' (''Play It Again, Sam'', 1972.) [[Woody Allen|Woodyja Allena]] u kojem Bogartov duh s osobnošću iz ''Casablance'' pomaže Allenovu samosažaljivom liku.

Sama ''Casablanca'' poslužila je kao zaplet televizijskog [[SF]] filma ''Overdrawn at the Memory Bank'' (1983.), prema priči [[John Varley|Johna Varleyja]], a u distopijanskom ''[[Brazil (film)|Brazilu]]'' (1985.) [[Terry Gilliam|Terryja Gilliama]], poslužila je kao značajan, ali ne i središnji motiv.

Warner Bros. producirao je vlastitu parodiju na film: ''Carrotblanca'' je bio crtani film o [[Bugs Bunny|Zekoslavu Mrkvi]] iz 1995. koji se našao na specijalnom DVD izdanju filma. Film je poslužio i kao značajan motiv u romantičnoj komediji [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] ''[[Crna mačka, beli mačor]]'', u kojoj je jedan od likova opsjednut završnom rečenicom.

[[Steven Soderbergh]] odao je homage ''Casablanci'' filmom ''[[Dobri Nijemac (2006)|Dobri Nijemac]]'' (2006.), misterioznom pričom o ubojstvu u post-ratnom Berlinu snimljenoj u crno-bijeloj tehnici iz razdoblja u kojem je snimljena i ''Casablanca''. Film završava sa scenom s dvoje bivših ljubavnika ([[George Clooney]] i [[Cate Blanchett]]) na aerodromu. Poster filma podsjeća na onaj za ''Casablancu''.

Televizija je također bila privučena slavom filma. Na primjer, u epizodi američke televizijske serije ''[[Moonlighting]]'' parodira se ''Casablanca'', s tim da je [[Curtis Armstrong]] nastupio u ulozi &quot;Ricka&quot;, a [[Allyce Beasley]] kao &quot;Agnes&quot;.

U književnosti, kratka priča [[Robert Coover|Roberta Coovera]] &quot;You Must Remember This&quot; (iz knjige ''A Night at the Movies or, You Must Remember This'') koristi iste citate iz filma i uključuje eksplicitnu scenu seksa između Ricka i Ilse, dok u SF noveli &quot;The Children's Hour&quot; u seriji The Man-Kzin Wars, autora i montažera [[Larry Niven|Larryja Nivena]], postoji priča koja mnoge elemente vuče iz ''Casablance''.

== Nagrade i priznanja ==
''Casablanca'' je osvojila tri [[Oscar]]a:
* [[Oscar za najbolji film]]&amp;nbsp;– [[Warner Bros.]] ([[Hal B. Wallis]], producent)
* [[Oscar za režiju|Oscar za najboljeg redatelja]]&amp;nbsp;– [[Michael Curtiz]]
* [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]&amp;nbsp;– [[Julius J. Epstein]], [[Philip G. Epstein]] i [[Howard Koch]]
Bila je nominirana za još pet Oscara:
* [[Oscar za najboljeg glavnog glumca]]&amp;nbsp;– [[Humphrey Bogart]]
* [[Oscar za najboljeg sporednog glumca]]&amp;nbsp;– [[Claude Rains]]
* [[Oscar za najbolju fotografiju]], crno-bijelu&amp;nbsp;– [[Arthur Edeson]]
* [[Oscar za najbolju montažu]]&amp;nbsp;– Owen Marks
* [[Oscar za najbolju originalnu glazbu]]&amp;nbsp;– [[Max Steiner]]

Film je 1989. izabran za čuvanje u Nacionalnom filmskom arhivu Sjedinjenih Država nakon što je ocijenjen &quot;kulturno, povijesno ili estetski značajnim&quot;. 2005. je proglašen jednim od 100 najboljih filmova posljednjih 80 godina u izboru [[Time (časopis)|Time.com]]-a (izabrani filmovi nisu rangirani). Ceh američkih scenarista Zapadne obale proglasio je scenarij ''Casablance'' najboljim svih vremena u sklopu svog popisa 101 najboljeg scenarija.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.wga.org/subpage_newsevents.aspx?id=1807 | title = 101 Greatest Sceenplays | publisher = Writers Guild of America, west|accessdate=3. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt;

'''Priznanja [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]]'''
* 1998. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 filmova]] - #2
* 2001. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 uzbuđenja]] - #37
* 2002. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 strasti]] - #1
* 2003. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 junaka i negativaca]]:
** Rick Blaine, junak #4
* 2004. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 pjesama]]:
** &quot;[[As Time Goes By]]&quot; #2
* 2005. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 filmskih citata]] - #5, 20, 28, 32, 43, 67 (see [[#Citati|Izbor citata]] ispod)
* 2006. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 radosti]] - #32
* 2007. - [[AFI-jevih 100 godina... 100 filmova (Izdanje u povodu 10. obljetnice)]] - #3

== Kućna izdanja ==

''Casablanca'' je 1991. objavljena na [[laserdisc]]u, a 1992. na VHS-u - oba izdanja bila su iz [[MGM/UA Home Entertainment]]a (distributer za [[Turner Entertainment]]), koje je u to vrijeme distribuirao [[Warner Home Video]]. 1997. je prvi put objavljena DVD verzija u izdanju [[Metro-Goldwyn-Mayer|MGM]]-a, s foršpanom i kratkim filmom o snimanju (Warner Bros. objavio je film na DVD-u 2000.). 2003. je objavljeno dvostruko specijalno izdanje s audio komentarima, dokumentarcima i restauriranim vizualnim i auditivnim elementima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.com/Casablanca-Two-Disc-Special-Lauren-Bacall/dp/B00009W0WM/ref=sr_1_2?ie=UTF8&amp;s=dvd&amp;qid=1219962552&amp;sr=1-2|title=Casablanca: Two-Disc Special Edition}}&lt;/ref&gt;

[[HD-DVD]] izdanje objavljeno je 14. studenog 2006. s jednakim dodacima kao na DVD izdanju iz 2003.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.com/Casablanca-HD-DVD-Humphrey-Bogart/dp/B000I0RR7Q|title=Casablanca[HD-DVD]}}&lt;/ref&gt; DVD recenzenti bili su iznimno impresionirani transferom filma na visoku definiciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dvdbeaver.com/film2/DVDReviews27/casablanca.htm|title=Casablanca&amp;nbsp;— Humphrey Bogart}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hddvd.highdefdigest.com/casablanca.html|title=HD DVD Review: Casablanca | High-Def Digest}}&lt;/ref&gt;

[[Blu-ray]] izdanje s novim dodacima objavljeno je 2. prosinca 2008., a dostupni su i na DVD-u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hometheaterforum.com/htf/ht-software-high-definition/275515-whv-press-release-casablanca-ultimate-collectors-edition-dvd-blu-ray.html|title=WHV Press Release: Casablanca Ultimate Collector's Edition (DVD/Blu-ray) - Home Theater}}&lt;/ref&gt;

== Nastavci i druge verzije ==

Gotovo svaki trenutak iz ''Casablance'' je postao hit, a počela su govorkanja o snimanju nastavka. Planiran je nastavak nazvan ''Brazzaville'' (u posljednjoj sceni, Renault preporučuje bijeg u u taj grad pod upravom Slobodne Francuske), ali nikad nije produciran. Od tada, nijedan studio nije ozbiljno razmatrao snimanje nastavka ili obrade. [[Francois Truffaut]] je odbio poziv za snimanje obrade 1974., navevši kao razlog njegov kultni status među američkim studentima.&lt;ref name=&quot;Harmetz&quot;&gt;Harmetz, str. 342&lt;/ref&gt; Međutim, postoje izvještaji kako će [[bollywood]]ski redatelj Rajeev Nath snimiti obradu filma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.independent.co.uk/world/asia/article2856866.ece#2007-08-12T00:00:01-00:00|title='Casablanca' to be remade by Bollywood|publisher=Independent News|accessdate=11. kolovoza 2007.|archivedate=2007-08-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070826173932/http://news.independent.co.uk/world/asia/article2856866.ece#2007-08-12T00:00:01-00:00|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Roman [[Michael Walsh|Michaela Walsha]] ''As Time Goes By'' objavljen 1998. autorizirao je Warner.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.liveworld.com/transcripts/borders/1-08-1999.1-1.html|title=Borders.com presents Michael Walsh, Author of &quot;As Time Goes By&quot;|date=8. siječnja 1999.|publisher=LiveWorld, Inc|accessdate=13. kolovoza 2007.|archivedate=2002-10-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20021028174808/http://www.liveworld.com/transcripts/borders/1-08-1999.1-1.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hachettebookgroupusa.com/authorslounge/articles/1999/april/article7805.html|author=Walsh, Michael|title=How Did I Write &quot;As Time Goes By&quot;?|publisher=Hachette Book Group USA|year=1998.|accessdate=13. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Roman nastavlja od trenutka u kojem završava film, a govori o Rickovoj misterioznoj prošlosti u Americi. Knjiga nije postigla veći uspjeh.&lt;ref&gt;{{cite web|title='Mrs. Robinson' Returns in Sequel|url=http://www.cbsnews.com/stories/2006/05/31/ap/entertainment/mainD8HUTL900.shtml|publisher=CBS News|author=Lawless, Jill|date=31. svibnja 2006.|accessdate=13. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012203236/http://www.cbsnews.com/stories/2006/05/31/ap/entertainment/mainD8HUTL900.shtml|archivedate=2007-10-12|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; [[David Thomson]] napisao je neslužbeni nastavak sa svojim romanom ''Suspects'' iz 1985.

Snimljene su i dvije televizijske serije kratkog vijeka temeljene na ''Casablanci'', a obje se smatraju prednastavcima filma. Prva se prikazivala od 1955. do 1956., s [[Charles McGraw|Charlesom McGrawom]] u ulozi Ricka i [[Marcel Dalio|Marcelom Daliom]], koji je u filmu igrao krupjea Emila, u ulozi Renaulta; prikazivala se na [[ABC]]-u kao dio serijala ''Warner Bros. Presents''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0047719/|title=Casablanca (1955-)|publisher=Internet Movie Database Inc|accessdate=6. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Producirano je ukupno deset jednosatnih epizoda. U drugoj seriji, koja se 1983. kratko prikazivala na [[NBC]]-u, pojavili su se [[David Soul]] kao Rick, [[Ray Liotta]] kao Sacha i [[Scatman Crothers]] kao nešto stariji Sam.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0084994/|title=Casablanca (1983.)|publisher=Internet Movie Database Inc|accessdate=6. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Producirano je ukupno pet jednosatnih epizoda.

Bilo je i nekoliko radijskih adaptacija filma. Dvije najpoznatije bile su 30-minutna adaptacija u sklopu antologijske serije ''The Screen Guild Theater'' od 26. travnja 1943., s Bogartom, Bergman i Henreidom, te jednosatna verzija na ''Lux Radio Theater'' od 24. siječnja 1944., s [[Alan Ladd|Alanom Laddom]] kao Rickom, [[Hedy Lamarr]] kao Ilsom i [[John Loder|Johnom Loderom]] u ulozi Victora Laszla. 3. rujna 1943. su emitirane i dvije 30-minutne adaptacije u ''Philip Morris Playhouseu'', te 19. prosinca 1944. na ''Theater of Romance'', u kojoj je Dooley Wilson reprizirao ulogu Sama.

[[Julius G. Epstein]] dvaput je pokušao pretvoriti film u broadwayski mjuzikl, 1951. i 1967., ali nijedna adaptacija nije završila na kazališnim daskama. Originalni komad, ''Everybody Comes to Rick's'', produciran je u kolovozu 1946. u Newportu na Rhode Islandu, te ponovno u travnju 1991. u Londonu, ali nije postigao veći uspjeh.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 331&lt;/ref&gt;

''Casablanca'' je bila i dio kontroverzne kolorizacije filmova tijekom osamdesetih,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,963207,00.html|title=Casablanca In Color?|last=Krauthammer|first=Charles|date=12. siječnja 1987.|publisher=''Time''|accessdate=6. kolovoza 2007.|archivedate=2007-11-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071106004115/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,963207,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; nakon čega je kolorizirana verzija emitirana na televiziji. Ta verzija kratko je bila dostupna na kućnim izdanjima, ali nije bila popularna među puristima. Bogartov sin Stephen je rekao, &quot;ako ćete kolorizirati ''Casablancu'', zašto ne i naoružati Veneru s Milosa?&quot;&lt;ref name=&quot;Harmetz&quot;/&gt;

== Glasine ==

Produkciju filma pratilo je niz glasina i pogrešnih tumačenja, a jedna od njih je govorila kako je [[Ronald Reagan]] originalno izabran za ulogu Ricka. Ta tvrdnja korijene vuče sa studijskog propćenja za medije izdanog u ranoj fazi produkcije, ali je studio tada već znao kako je ovaj zauzet radom za vojsku tako da nikad nije ozbiljno razmatran za ulogu.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 74&lt;/ref&gt;

Druga poznata priča govori kako glumci do zadnjeg dana snimanja nisu znali kako će film završiti. Originalna drama (u cijelosti smještena u lokal) završava s time da Rick pošalje Ilsu i Laszla na aerodrom. Tijekom snimanja scenarija razmatrana je mogućnost da Laszla ubiju u Casablanci, što bi omogućilo Ricku i Ilsi da odu zajedno, ali kako je Casey Robinson napisao Halu Wallisu prije početka snimanja, završetak filma &quot;zamišljen je za elegantni preokret kad je Rick pošalje na avion s Laszlom. Čineći to, on ne rješava samo ljubavni trokut. On prisiljava djevojku da se saživi s idealizmom svoje naravi, prisiljavajući je da nastavi s poslom koji je u tim danima mnogo važniji nego ljubav između dvoje malih ljudi.&quot;&lt;ref&gt;Behlmer, str. 206–207&lt;/ref&gt; Bilo je nemoguće da Ilsa ostavi Laszla zbog Ricka, budući da je produkcijski kod zabranjivao prikazivanje žene kako napušta muža zbog drugog čovjeka. Dakle, rasprava uopće nije tekla u smjeru hoće li Ilsa ostaviti Laszla nego kako će taj ishod biti prikazan.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 229&lt;/ref&gt; Konfuzija je najvjerojatnije nastala zbog Bergmanine kasnije izjave da nije znala u kojem bi muškarca trebala biti zaljubljena. Iako su se prepravke odvijale i tijekom snimanja, pregled scenarija Aljeana Harmetza je pokazao da su mnoge ključne scene snimljene nakon što je Bergman saznala kako će film završiti: konfuzija je bila, prema Ebertovim riječima, &quot;emocionalna&quot;, a ne &quot;činjenična&quot;.&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt;

== Pogreške i netočnosti ==

Film ima nekoliko logičkih propusta, prije svega postojanje dvaju &quot;tranzitnih pisama&quot; koji omogućuju nositeljima da napuste teritorij Višijske Francuske. Prema audio komentaru, Ugarte kaže da pisma nije potpisao ni general [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]] [[Charles de Gaulle]] niti general [[Višijevska Francuska|Višijske Francuske]] [[Maxime Weygand]]. Engleski podnaslovi na službenom DVD izdanju navode de Gaullea, dok oni francuski navode Weyganda. Weygand je bio višijski delegat-general za sjevernoafričke kolonije sve do mjesec dana od vremena u kojem je smješten film (i godinu dana nakon što je napisan). De Gaulle je bio čelnik vlade u izbjeglištvu Slobodne Francuske, neprijatelj višijskog režima koji je kontrolirao Maroko. Višijski vojni sud osudio je de Gaullea u odsustvu zbog izdaje i 2. kolovoza 1940. na doživotni zatvor, što znači da pismo potpisano od njegove strane ne bi imalo vrijednosti.&lt;ref name=&quot;robertson&quot; /&gt; Pisma je izmislila Joan Allison za originalnu dramu kao zaplet za priču i nikad ih nije dovodila u pitanje.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 55&lt;/ref&gt; Čak i u filmu, Rick sugerira Renaultu kako pisma ne bi omogućila Ilsi da pobjegne: &quot;Ljudi su zdržavani u Casablanci bez obzira na njihova prava.&quot;

Nadalje, Laszlo tvrdi kako ga nacisti ne mogu uhititi: &quot;Ovo je i dalje okupirana Francuska; svako narušavanje neutralnosti reflektiralo bi se na kapetana Renaulta&quot;. Ebert ističe da &quot;nema smisla da se on može slobodno kretati okolo ... Uhitili bi ga na mjestu.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebertcommentary&quot; /&gt; No, Harmetz sugerira da Strasser namjerno dopušta Laszlu da se kreće, nadajući se kako će im odati imena vođa Francuskog Pokreta otpora u okupiranoj Europi u zamjenu za dopuštenje da Ilsa ode u Lisabon.

Druge pogreške su pogrešna verzija zastave Francuskog Maroka, Renaultova tvrdnja &quot;Bio sam s njima [Amerikancima] kad su 'upali' u Berlin 1918.&quot; (njemački glavni grad nije osvojen za vrijeme Prvog svjetskog rata), a u Casablanci za vrijeme Drugog svjetskog rata nije bilo uniformiranih Nijemaca.&lt;ref name=&quot;robertson&quot; /&gt; Postoji još nekoliko grešaka u kontinuitetu; na primjer, u posljednjoj sceni, vojni kaput bojnika Strassera može se vidjeti sa i bez epoleta. Isto tako, tijekom scene u kojoj Rick napušta Pariz vlakom, jasno se može vidjeti da Rickov kaput natapa teška kiša, ali nakon što se ukrcao na vlak, kaput izgleda suh. Curtizov odnos spram takvih detalja bio je jasan: &quot;Toliko ću ga ubrzati da nitko neće ni primijetiti.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebertcommentaryquote&quot; /&gt;

== Citati ==

Jedna od rečenica koja se najčešće dovodi u vezu s filmom - &quot;Play it again, Sam&quot; (&quot;Sviraj ponovno, Sam&quot;) - je pogrešan citat. Kad Ilsa prvi put ulazi u Café Americain, opazi Sama i rekne mu &quot;Play it once, Sam, for old times' sake&quot; (&quot;Odsviraj jednom, Sam, za stara vremena&quot;). Nakon što je on odglumio ignoranciju, ona odgovara, &quot;Play it, Sam. Play 'As Time Goes By'&quot; (&quot;Sviraj, Sam. Sviraj 'As Time Goes By'&quot;). Kasnije te večeri, kad je ostao sam sa Samom, Rick kaže, &quot;Svirao si je za nju pa možeš svirati i za mene.&quot; i &quot;Ako ona to može podnijeti, mogu i ja! Sviraj!&quot;.

Rickova opaska Ilsi, &quot;Here's looking at you, kid&quot; (&quot;U tvoje zdravlje, mala&quot;), nije dio scenarija, nego je pripisano nečemu što je Bogart rekao Bergman dok ju je između klapa učio poker.&lt;ref&gt;Harmetz, str. 187&lt;/ref&gt;

U izboru [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]] 2005. rečenica se našla na 5. poziciji najupečatljivijih citata u filmskoj povijesti.&lt;ref&gt;{{cite web
 | title = 'Frankly, my dear...' named number one movie quote
 | url = http://www.abc.net.au/news/newsitems/200506/s1398449.htm
 | publisher = American Broadcasting Company
 | date = 23. lipnja 2005.
 | accessdate = 4. studenoga 2006.
 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20051130143949/http://www.abc.net.au/news/newsitems/200506/s1398449.htm
 | archivedate = 2005-11-30
 | deadurl = no
 }}&lt;/ref&gt; Šest citata iz ''Casablance'' se našlo u prvih 100, daleko najviše od svih drugih filmova (''[[Gone with the Wind (film)|Zameo ih vjetar]]'' i ''[[The Wizard of Oz (film, 1939)|Čarobnjak iz Oza]]'' slijede s po tri citata). Ostali su: &quot;Louis, I think this is the beginning of a beautiful friendship.&quot; (&quot;Louis, mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva.&quot;) (20.), &quot;Play it, Sam. Play 'As Time Goes By.'&quot; (&quot;Sviraj ponovno, Sam. Sviraj 'As Time Goes By'.&quot;) (28.), &quot;Round up the usual suspects.&quot; (&quot;Okupite uobičajene osumnjičene.&quot;) (32.), &quot;We'll always have Paris.&quot; (&quot;Uvijek ćemo imati Pariz.&quot;) (43.) i &quot;Of all the gin joints in all the towns in all the world, she walks into mine.&quot; (&quot;Od svih lokala u svim gradovima u cijelom svijetu, ona uđe u moj.&quot;) (67.).

== Izvori ==
=== Izvori ===
{{izvori|2}}

=== Bibliografija ===
* {{Cite book|last=Behlmer|first=Rudy|title=Inside Warner Bros. (1935–1951)|publisher=Weidenfeld and Nicolson|location=London|year=1985|isbn=0297792423|ref=harv}}
* ''Casablanca'' (Dvostruko specijalno DVD izdanje) (1942.) (s audio komentarima Rogera Eberta i Rudyja Behlmera te dokumentarcem [http://www.imdb.com/title/tt0280526/ ''Casablanca 50th Anniversary Special: You Must Remember This''], pripovjedačica [[Lauren Bacall]]).
* [[Umberto Eco|Eco, Umberto]] (1994.). ''Signs of Life in the USA: Readings on Popular Culture for Writers'' (Sonia Maasik and Jack Solomon, eds.) Bedford Books. ISBN 0-312-25925-5.
* [[Aljean Harmetz|Harmetz, Aljean]] (1993.). ''Round Up the Usual Suspects: The Making of Casablanca''. Warner Books Inc. ISBN 1-56282-761-8.
* Robertson, James C. (1993). ''The Casablanca Man: The Cinema of Michael Curtiz'' London:Routledge. ISBN 0-415-06804-5
* Rosenzweig, Sidney (1982). ''Casablanca and Other Major Films of Michael Curtiz''. Ann Arbor, Mich.: UMI Research Press. ISBN 0-8357-1304-0
* {{cite web|url=http://www.ingridbergman.com|title=Službena stranica Ingrid Bergman|publisher=The Family of Ingrid Bergman|accessdate=3. VIII 2007}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* {{imdb naslov|id=0034583|naslov=Casablanca}}
* [http://www.germanhollywood.com/casablanca-film.html ''Casablanca''] na GermanHollywood.com
* {{rotten-tomatoes|id=1003707-casablanca|title=Casablanca}}
* [http://www.archive.org/download/ScreenGuildTheater/Sgt_43-04-26_ep141_Casablanca.mp3 Radijska adaptacija ''Casablance''] 26. travnja 1943. na The Screen Guild Theateru; 30 minuta, s originalnim glumcima] ([[MP3]])
* [http://www.archive.org/download/Lux09/Lux_44-01-24_Casablanca.mp3 Radijska adaptacija ''Casablance''] 24. siječnja 1944. na Lux Radio Theateru; 56 minuta, voditelj [[Cecil B. DeMille]] ([[MP3]])

{{Oscar za najbolji film}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji film]]
[[Kategorija:Filmovi čiji su scenaristi osvojili Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]
[[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Romantični dramski filmovi]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>l65ny1ey0h51ejojz3vm2laglxjtnka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Camille Claudel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174563</id>
    <revision>
      <id>41263528</id>
      <parentid>41108860</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3110" xml:space="preserve">{{About|umjetnici|film iz 1988. godine|Camille Claudel (film)|mjuzikl|Camille Claudel (mjuzikl)}}
{{Infokutija umjetnik
|slika=Camille Claudel.jpg
|opis=Camille Claudel godine 1884. (u dobi od 19 godina)
|datum_rođenja={{birth date|1864|12|8|df=y}}
|mjesto_rođenja=[[Fère-en-Tardenois]], [[Aisne]], [[Francuska]]
|datum_smrti={{death date and age|1943|10|19|1864|12|8|df=y}}
|mjesto_smrti=[[Montdevergues]], [[Vaucluse]]
|roditelji=Louis Prosper&lt;br /&gt;Louise Athanaïse Cécile Cerveaux
|rodbina=[[Paul Claudel]]
|alma_mater=[[Académie Colarossi]]
|polje = kiparstvo
|uticaj_od=[[Alfred Boucher]], [[Jessie Lipscomb]], [[Auguste Rodin]]
}}

'''Camille Claudel''' (8. decembar 1864 &amp;ndash; 19. oktobar 1943) bila je [[francuska]] [[cipar|kiparica]] i [[grafička tehnika|grafičarka]]. Bila je starija sestra pjesnika i diplomata [[Paul Claudel|Paula Claudela]]. Jedan od njenih mentora je bio znameniti kipar [[Auguste Rodin]], s kojim je imala burnu ljubavnu vezu. Iako je stekla uspjeh i ugled, od 1905. je počela ispoljavati simptome [[duševna bolest|duševne bolesti]], odnosno [[paranoja|paranoje]]. Nakon što joj je dijagnosticirana [[shizofrenija|šizofrenija]], godine 1913. ju je porodica dala zatvoriti u duševnu bolnicu gdje je ostala do kraja života.

Godine 1988. je snimljen biografski film ''[[Camille Claudel (film)|Camille Claudel]]'' gdje ju je glumila [[Isabelle Adjani]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Camille Claudel|Camille Claudel}}
* [http://www.dia.org/exhibitions/claudel_rodin/preview.asp ''Camille Claudel and Rodin: Fateful Encounter'' at Detroit Institute of Arts 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303194616/http://www.dia.org/exhibitions/claudel_rodin/preview.asp |date=2016-03-03 }}
* [http://www.rodin-web.org/claudel/default.htm Claudel pages, including biography and timeline, at rodin-web.org]
* [http://www.artcyclopedia.com/artists/claudel_camille.html Camille Claudel at artcyclopedia.com]
* [https://web.archive.org/web/20090527013535/http://www.geocities.com/lycium7/camilleclaudel.html Camille Claudel, Of Dreams and Nightmares]
* [http://www.boheme-magazine.net/php/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=236 Camille Claudel: a Life of Struggle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917171848/http://www.boheme-magazine.net/php/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=236 |date=2008-09-17 }}
* [http://www.boheme-magazine.net/php/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=724 An Eye on Art: ''L'Age Mûr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060511004354/http://www.boheme-magazine.net/php/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=724 |date=2006-05-11 }}
* [http://rsparlourtricks.blogspot.com/2005/12/camille-claudel.html Ron Schuler's Parlour Tricks: Camille Claudel]
* [http://www.odileayral-clause.com/english/interview CBC interview for the 2005 exhibition in Quebec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110416085304/http://www.odileayral-clause.com/english/interview/ |date=2011-04-16 }}

{{Lifetime|1864|1943|Claudel, Camille}}

[[Kategorija:Francuski skulptori]]
[[Kategorija:Umjetnički modeli]]</text>
      <sha1>sgoncdtu74jey27f4jrpv5nj86f0rw0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borislav Stefanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>185437</id>
    <revision>
      <id>41263398</id>
      <parentid>40697833</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:20:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5529" xml:space="preserve">{{Infokutija Političar
| ime = Borislav Stefanović
| slika =Borko Stefanovic 2011 (2)-mc.rs.jpg|210px]]
| opis_slike =Borislav Stefanović
| širina_slike =
| datum_rođenja = {{datum rođenja|5|2|1974|god=da}}
| mesto_rođenja =  [[Novi Sad]]
| država_rođenja = {{zas slika|Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg}} [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], {{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| država_smrti =
| deca =  sin Mateja
| državljanstvo = {{zastava|Srbija}}
| narodnost = [[Srbi]]n
| veroispovest = [[Ateizam|Ateista]]
| partija = {{zas slika|Logo Levica Srbije.png}} [[Pokret Levica Srbije - Borko Stefanović|Pokret Levica Srbije]]&lt;br /&gt;Ranije:&lt;small&gt;&lt;br /&gt;{{zas slika|Logo of the Democratic Party (Serbia).jpg}} [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]&lt;br /&gt;(2003-2015)
| univerzitet = [[Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu]] 
| profesija = [[Pravnik]] i [[političar]]
| funkcija 1 = [[Narodni poslanik]] [[Srbija|Republike Srbije]]
| izbori 1 =[[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2014.|16. mart 2014.]]
| početak funkcije 1 = [[16. april]]a [[2014]] 
| kraj funkcije 1 = do danas
| prethodnik 1 = 
| naslednik 1 = 
| predsednik 1 = [[Tomislav Nikolić]]
| predsednik vlade 1 = [[Aleksandar Vučić]]
| funkcija 3 = 
| izbori 3 =[[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2014.|Izbori za narodne poslanike Republike Srbije 2014.]] 
| amblem = [[Datoteka:Emblem of the National Assembly of Serbia.svg|170px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Amblem]] [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]]&lt;/small&gt;
| veb = [http://www.borkostef.com/ www.borkostef.com]
}}
'''Borislav „Borko“ Stefanović''' ([[Novi Sad]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], [[5. februar]] [[1974]]) je [[Srbi|srpski]] političar i [[narodni poslanik]], izabran sa izborne liste [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] u [[Skupština Srbije|Skupštini Republike Srbije]]. On je [[predsednik]] političkog [[Udruženje|udruženja]] „[[Pokret Levica Srbije - Borko Stefanović]]“. &lt;ref&gt;[http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?Beid=7888305&amp;rnd=48919C4855491AEAA112F4192690F6D49A7ADACC Izvod iz registra udruženja građana]&lt;/ref&gt; U [[Vlada Mirka Cvetkovića|Vladi Mirka Cvetkovića]] bio je [[Politika|politički]] direktor u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije i Šef pregovaračkog tima za razgovore sa tzv. „[[Kosovo|Republikom Кosovom]]“ ([[Priština|Prištinom]]).

Rođen je u [[Novi Sad|Novom Sadu]], detinjstvo je proveo u naselju Liman. Završio je gimnaziju u [[Sremski Karlovci|Sremskim Кarlovcima]], nakon čega upisuje Pravni fakultet. Bio je član novosadskog pank-rok benda [[Generacija Bez Budućnosti]], u kojem je svirao bas-gitaru. Prvo zaposlenje mu je bilo kao advokatski pripravnik. 

Posle petooktobarskih promena i smene [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] prijavio se 2001. na javni konkurs u Ministarstvo inostranih poslova [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. Godine [[2003]]. Ministarstvo inostranih poslova ga je poslalo na rad u ambasadu Državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] u [[Vašington]]u u kojoj je ambasador tada bio Ivan Vujačić. Stefanovićev posao je bio lobiranje u američkom kongresu, gde je uspešno stvorio temelje srpskog kokusa na Кapitol hilu. Zbog uspešnog rada, unapređen je na mesto zamenika ambasadora. [[Maj]]a [[2007]]. za ministara spoljnih poslova Srbije bio je izabran [[Vuk Jeremić]] koji ga je pozvao u [[Beograd]] i postavio za šefa svog kabineta, kao i političkog direktora u svom ministarstvu. 

Nakon [[Ideologija|ideoloških]] razmimoilaženja, istupio je iz Demokratske stranke [[10. decembar|10. decembra]] [[2015]]. godine.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:580730-Borko-Stefanovic-Nisam-vise-clan-DS-registrujem-pokret Borko Stefanović: Nisam više član DS, registrujem pokret („Večernje novosti“, 10. decembar 2015)]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = 
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Borislav Stefanović
}}
* [https://archive.today/20130623055641/http://www.ds.org.rs/o-nama/biografije/12883-borislav-stefanovic Biografija Borislava Stefanovića na sajtu Demokratske stranke]
* [http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Srbija/63771/Uspeh+srpske+diplomatije+u+Damasku.html Uspeh srpske diplomatije u Damasku], RTS, 25. maj 2009.
* [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=966027 Politički direktor ministarstva spoljnih poslova], Dragoslav Grujić, Vreme, br. 1040, 9. decembar 2010.
* [http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/148327/Borislav+Stefanovi%C4%87+%C5%A1ef+tima+za+razgovore+sa+Pri%C5%A1tinom.html Borislav Stefanović šef tima za razgovore sa Prištinom], BETA, Pres, 21. januar 2011.
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.289.html:393233-Stefanovic-Otarasicemo-se-losih-momaka Stefanović: Otarasićemo se loših momaka - intervju („Večernje novosti“, 17. avgust 2012)]

{{Commonscat|}}

{{Lifetime|1974||Stefanović, Borislav}}

[[Kategorija:Biografije, Novi Sad]]
[[Kategorija:Srpski političari]]
[[Kategorija:Srpski diplomati]]
[[Kategorija:Srpski pravnici]]
[[Kategorija:Authority control]]</text>
      <sha1>ed14j7v2q4onkfk2zymb4ojxjbcebmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blic (novine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>186955</id>
    <revision>
      <id>41263385</id>
      <parentid>41106806</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:19:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8823" xml:space="preserve">{{Šablon:Časopis
| ime                 = Blic
| ime                 = 
| slika               = Блиц лого.jpg
| natpis              = 
| tip                 = dnevne novine
| format              = 
| osnovan             = [[1996]]
| prestanak izlaženja = 
| cena                = 
| vlasnik             = „Ringier Axel Springer d. o. o. [[Beograd]]
| izdavač             = 
| urednik             = 
| glavni urednik      = Predrag Mihailović
| assoceditor         = 
| redakcija           = 
| jezik               = srpski
| političko opredeljenje= 
| tiraž               = 
| sedište             = Ul.Kosovska  br. 10[[Beograd]] &lt;br /&gt; [[Srbija]]
| oclc                = 
| ISSN                = 
| vebsajt             = [http://www.blic.rs blic onlajn]
}}

'''Blic''' je [[dnevni list]] u [[Srbija|Srbiji]], koji je u vlasništvu švajcarske kompanije ''Ringier Axel Springer AG'' odnosno njene zavisne firme u Srbiji ''Ringier d.o.o'' (koja se ranije zvala ''Blic Pres d. o. o''). List su [[1996]]. godine osnovali [[Piter Kelbel]] i [[Aleksandar Lupšić]]. Prvo izdanje Blica izašlo je [[16. 9.|16. septembra]] [[1996]].&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199612/61216-002-pubs-beo.htm   |title= SUMRAK &quot;BLIC&quot; DEMOKRATIJE (1996) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=aimpress.ch}} {{sr}}&lt;/ref&gt; i od tada list redovno izlazi. U [[oktobar|oktobru]] [[2004]], list je došao u vlasništvo kompanije ''Ringier AG''.

== Istorijat ==
Tokom protesta opozicije u Srbiji 1996, koji su izbili zbog poništavanja drugog kruga lokalnih izbora, Blic je bio jedini dnevni list koji je pisao o ovim događajima. Tradicionalni dnevni listovi (''[[Politika (novine)|Politika]]'', ''[[Večernje Novosti]]'', ''Borba'' i drugi) uglavnom su ignorisali proteste koje su organizovale opozicione stranke [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] i [[Srpski pokret obnove|SPO]]. Tokom tog perioda dolazi do drastičnog porasta tiraža lista, koji je u jednom trenutku narastao na 250.000 primjeraka. Međutim, štamparija ''Borba'' tada objavljuje da zbog tehničkih razloga nije u stanju da štampa više od 80.000 primjeraka prazničnog broja lista Blic, što je bio očigledan pritisak tadašnjeg režima na uređivačku politiku Blica. Nakon toga, list je u prazničnom broju objavio komentar Pitera Kelbela, predstavnika vlasnika, u kojem se kritikuju protesti i izvještavanje o njima. Poslije ovog komentara neki od najistaknutijih novinara napustili su Blic.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2397/2.html   |title=Blic krig  (1996) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[NIN]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt;

Nakon konsolidacije, u oktobru [[2004]], list je došao u vlasništvo švajcarske multinacionalne kompanije ''Ringier AG'', koja je otkupila 74,9 % akcija kompanije ''Blic d. o. o.''. Pored Blica, kompanija ''Ringier d. o. o.'' izdaje i listove [[Alo]], [[24 sata|24 časa]], [[Blic žena]] i nedeljnik [[NIN]].

== Tiraž i čitanost ==
Nakon promjene vlasničke strukture, Blic bilježi konstantan rast tiraža i broja prodatih primjeraka. U [[2006]]. godini tiraž lista iznosio je 164.221 primjeraka dnevno, da bi se u [[2007]]. godini povećao na 180.948 primjeraka.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&amp;mm=03&amp;dd=30&amp;nav_id=239206   |title=Blic pres planira rast prihoda  (2007) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[B92]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt; Blagi rast tiraža nastavljen je i u narednom periodu. Mnoga istraživanja čitanosti štampanih medija svrstavaju Blic u red najčitanijih dnevnih listova u Srbiji,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/46248/Blic-najcitanije-novine   |title=„Blic“ najčitanije novine   (2008) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[Blic (novine)|Blic]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt; koji čitaoci doživljavaju kao ''proevropske novine'', u kojima mogu pronaći ''kratke i jasne informacije'',&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=
http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Novine-koje-chitaju-najuticajniji-ljudi-u-zemlji.sr.html   |title=Novine koje čitaju najuticajniji ljudi u zemlji   (2008) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[Politika]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt; mada neki osporavaju ova istraživanja kao pristrasna.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=
http://desnica.info/index.php/tekstovi/88-lazni-rejting-ubija-novine   |title=Lažni rejting ubija novine   (2009) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=desnica.info}} {{sr}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Neki mediji kritikuju Blic smatrajući novine propagatorom tranzicije, liberalnog kapitalizma i saradnje sa međunarodnom zajednicom, kao i ulaska Srbije u evroatlantske integracije.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.nspm.rs/politicki-zivot/blic-ili-uzasi-medijske-globalizacije.html   |title=Blic ili užasi medijske globalizacije   (2008) |accessdate=9. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[Nova Srpska Politička Misao]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt;. List takođe kritikuju i određene političke partije, smatrajući ga glasilom Demokratske stranke i njenih političkih saveznika, zbog čega namerno iznosi neistine o opozicionim strankama.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/56379/DSS-Blic-i-dalje-siri-neistine   |title=DSS: &quot;Blic&quot; i dalje širi neistine   (2010) |accessdate=12. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[Vesti online]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt;

=== Kritike zbog objavljivanja fotomontaže Muamera Zukorlića ===
Blic je u izdanju od [[19. 6.|19. juna]] [[2010]]. godine objavio foto-montažu sa likom muftije [[Muamer Zukorlić|Muamera Zukorlića]] na kojoj je on prikazan kako se rukuje sa papom [[Benedikt XVI|Benediktom XVI]] obučen u pravoslavnu odeždu sa krstom na glavi uz tekst „Veći Papa od Pape“&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/729598/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2+%D0%BD%D0%B0+%D0%B1%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE%D1%82+%22%D0%91%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B0%22.html   |title=Poziv na bojkot &quot;Blica&quot;   (2010) |accessdate=12. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt;. Objavljivanje ove foto-montaže izazvalo je oštre reakcije islamske zajednice u Srbiji, čiji je glavni muftija Zukorlić, uključujući i poziv na bojkot lista „Blic“. Glavni muftija je takođe najavio da će tužiti list i tražiti odštetu od 100 miliona evra.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zukorlic-ne-odustaje-od-sto-miliona-evra-zbog-fotomontaze.sr.html   |title=Zukorlić ne odustaje od sto miliona evra zbog fotomontaže   (2010) |accessdate=12. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[Politika]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt;. U odgovoru na optužbe Zukorlića i islamske zajednice u Srbiji, uredništvo Blica je zaključilo da Zukorlić zloupotrebljava jednu foto-montažu da bi politički trgovao s vlastima u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web   |url=http://www.uns.org.rs/sr-Cyrl-CS/content/vesti/8645/%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86-%D0%B7%D1%83%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BB%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE-%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE.xhtml   |title=&quot;Blic&quot;: Zukorlićevo politikanstvo   (2010)   |accessdate=12. 7. 2010.   |author=   |date=   |work=   |publisher=UNS   }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sr}}&lt;/ref&gt;. U odbranu Blica stale su i neke bošnjačke partije u Srbiji.&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://rtv.rs/sr_ci/drustvo/nuns-i-bosnjacke-partije-kritikuju-poziv-na-bojkot_197477.html   |title=NUNS i bošnjačke partije kritikuju poziv na bojkot   (2010) |accessdate=12. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=[[RTV]]}} {{sr}}&lt;/ref&gt;

== Blic onlajn ==
Internet sajt lista Blic&lt;ref&gt;
{{Cite web |url=http://www.blic.rs/   |title=Blic onlajn    (2010) |accessdate=12. 7. 2010.   |author= |date=  |work=|publisher=Blic}} {{sr}}&lt;/ref&gt; jedan je od najposjećenijih internet sajtova u Srbiji&lt;ref&gt;{{Cite web   |url=http://www.alexa.com/topsites/countries/CS   |title=Top Sites in Serbia and Montenegro    (2010)   |accessdate=12. 7. 2010.   |author=   |date=   |work=   |publisher=Alexa   |archive-date=2010-02-09   |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209025307/http://www.alexa.com/topsites/countries/CS   |dead-url=yes   }} {{en}}&lt;/ref&gt;. Pored vijesti, na sajtu postoji i blog, forum, mogućnost pregledanja video materijala, arhive vijesti i slika i mnogo drugih mogućnosti kojih su lišeni čitaoci štampanog izdanja.

== Povezano ==
* [[Spisak novina u Srbiji]]

== Reference ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{zvanični veb-sajt}}

{{Novine u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1996.]]
[[Kategorija:Novine u Srbiji]]
[[Kategorija:Mediji u Beogradu]]</text>
      <sha1>eg9kimvdmpjteqxbr8rgg4hl8idfi2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charlaine Harris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189950</id>
    <revision>
      <id>41263617</id>
      <parentid>41110384</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:27:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11464" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Charlaine Harris Schulz
| slika = Charlaine Harris.JPG
| pseudonim = Charlaine Harris
| ime_po_rođenju = Charlaine Harris
| datum_rođenja = {{birth date and age|1951|11|25|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Tunica (Mississippi)|Tunica]], [[Mississippi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| zanimanje = romanopisac
| žanr = [[misterijski žanr|misterije]], [[urban fantasy]]
| znamenita_djela = [[The Southern Vampire Mysteries]]
| supružnik = [[Hal Schultz]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1978-)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Wright|first=Thea|title=Biography of Charlaine Harris|url=http://www.mswritersandmusicians.com/writers/charlaine-harris.html|accessdate=7 October 2012|archivedate=2012-09-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120915174439/http://mswritersandmusicians.com/writers/charlaine-harris.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| djeca = Patrick, Timothy i Julia Harris]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Wright|first=Thea|title=Biography of Charlaine Harris|url=http://www.mswritersandmusicians.com/writers/charlaine-harris.html|accessdate=7 October 2012|archivedate=2012-09-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120915174439/http://mswritersandmusicians.com/writers/charlaine-harris.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| rodbina = Robert Harris &lt;small&gt;(otac)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Jean Harris &lt;small&gt;(majka)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Ashley Robert Harris III]] &lt;small&gt;(brat)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Wright|first=Thea|title=Biography of Charlaine Harris|url=http://www.mswritersandmusicians.com/writers/charlaine-harris.html|accessdate=7 October 2012|archivedate=2012-09-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120915174439/http://mswritersandmusicians.com/writers/charlaine-harris.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| website      = http://www.charlaineharris.com
}}
'''Charlaine Harris''' (25. novembar 1951 -) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] spisateljica, najpoznatija seriji [[urban fantasy]] romana ''[[The Southern Vampire Mysteries]]'' na temelju kojih je stvorena popularna TV-serija ''[[True Blood]]''.

== Bibliografija ==
=== Serija Aurora Teagarden (završena 2003) ===
# ''[[Real Murders]]'' (1990)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-8027-5769-3, reprint 2007, paperback ISBN 978-04252187161992, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback, ISBN 0-373-26104-7, 1991, paperback ISBN 0-7927-0752-4.&lt;/ref&gt;
# ''[[A Bone to Pick]]'' (1992)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-8027-1245-2, reprint 2008, paperback, ISBN 978-0-425-21979-9, 1992, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback ISBN 0-373-26136-5.&lt;/ref&gt;
# ''[[Three Bedrooms, One Corpse]]'' (1994)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-684-19643-3, reprint 2008, ISBN 978-0-425-22052-8, 1995, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback ISBN 0-373-26177-2.&lt;/ref&gt;
# ''[[The Julius House]]'' (1995)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-684-19640-9, 1996, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback ISBN 0-373-26217-5.&lt;/ref&gt;
# ''[[Dead Over Heels]]'' (1996)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-684-80429-8, reprint 2008, paperback, ISBN 978-0-425-22303-1, 1998, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback ISBN 0-373-26260-4.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Deeply Dead&quot; in ''Murder, They Wrote'' (1997)&lt;ref&gt;ISBN 1-57297-194-0.&lt;/ref&gt;
# ''[[A Fool And His Honey]]'' (1999)&lt;ref&gt;(1999, hardback ISBN 0-312-20306-3, 2001, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback ISBN 0-373-26384-8.&lt;/ref&gt;
# ''[[Last Scene Alive]]'' (2002)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-312-26246-9, reprint 2006, paperback, 978-0778323648, 2003, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] paperback ISBN 0-373-26476-3.&lt;/ref&gt;
# ''[[Poppy Done to Death]]'' (2003)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-312-27764-4, 2004, [UK]] paperback ISBN 0-373-26504-2.&lt;/ref&gt;

=== Serija Lily Bard (Shakespeare) (završena 2001) ===
# ''[[Shakespeare's Landlord]]'' (1996)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-312-14415-6, 1997, paperback ISBN 0-440-22418-7, 2005, paperback reprint ISBN 0-425-20686-6.&lt;/ref&gt;
# ''[[Shakespeare's Champion]]'' (1997)&lt;ref&gt;hardback [[Posebno:Booksources/031217005X|ISBN 0-312-17005-X]], 1997, paperback ISBN 0-440-22421-7.&lt;/ref&gt;
# ''[[Shakespeare's Christmas]]'' (1998)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-312-19330-0, 2005, paperback ISBN 0-440-23499-9.&lt;/ref&gt;
# ''[[Shakespeare's Trollop]]'' (2000)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-312-26228-0, 2004, paperback ISBN 0-425-19699-2.&lt;/ref&gt;
# ''[[Shakespeare's Counselor]]'' (2001)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-312-27762-8, 2005, paperback ISBN 0-425-20114-7.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Dead Giveaway&quot; published in ''[[Ellery Queen's Mystery Magazine|Ellery Queen Mystery Magazine]]'' (December 2001)

=== Serija Sookie Stackhouse (Southern Vampire) ===
# ''[[Dead Until Dark]]'' (May 2001)&lt;ref&gt;ISBN 0-441-00853-4.&lt;/ref&gt;
# ''[[Living Dead in Dallas]]'' (March 2002)&lt;ref&gt;ISBN 0-441-00923-9, 2009, hardcover ISBN 0-441-01673-1.&lt;/ref&gt;
# ''[[Club Dead]]'' (May 2003)&lt;ref&gt;ISBN 0-441-01051-2.&lt;/ref&gt;
# ''[[Dead to the World (roman)|Dead to the World]]'' (May 2004)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01167-5, 2005, paperback ISBN 0-441-01218-3.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Fairy Dust&quot; in ''Powers of Detection'' (October 2004) i u &quot;A Touch of Dead&quot; (October 2009)&lt;ref&gt;ISBN 0-441-01197-7.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Dracula Night&quot; in ''Many Bloody Returns'' (September 2007) and in &quot;A Touch of Dead&quot; (October 2009)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01522-0.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Dancers in the Dark&quot;, [[pripovjetka]] u ''Night's Edge'' (October 2004)&lt;ref&gt;ISBN 0-373-77010-3.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nosook&quot;&gt;bez lika Sookie Stackhouse&lt;/ref&gt;
# ''[[Dead as a Doornail]]'' (May 2005)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01279-5, April 2006, audio book ISBN 1-4193-3730-0, paperback ISBN 0-441-01333-3.&lt;/ref&gt;
#* &quot;One Word Answer&quot; u ''Bite'' (December 2005) i u &quot;A Touch of Dead&quot; (October 2009)&lt;ref&gt;ISBN 0-515-13970-X.&lt;/ref&gt;
# ''[[Definitely Dead]]'' (May 2006)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01400-3, audio book ISBN 1-4193-9326-X.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Tacky&quot; in ''My Big, Fat Supernatural Wedding'' (October 2006) - novela o [[Dahlia Lynley-Chivers|Dahliji]] &lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;&lt;ref&gt;paperback ISBN 0-312-34360-4&lt;/ref&gt;
# ''[[All Together Dead]]'' (May 2007)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01494-1.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Lucky&quot; iu ''Unusual Suspects''&lt;ref&gt;(December 2008), paperback ISBN 0-441-01637-5.&lt;/ref&gt; (December 2008) i u &quot;A Touch of Dead&quot; (October 2009) 
# ''[[From Dead to Worse]]'' (May 2008)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01589-1.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Gift Wrap&quot; in ''Wolfsbane and Mistletoe'' (October 2008) and in &quot;A Touch of Dead&quot; (October 2009)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01633-2.&lt;/ref&gt;
#* &quot;Bacon&quot; in ''[[Strange Brew (book)|Strange Brew]]'' (July 2009) - also makes an offhand reference to [[Jim Butcher]]'s wizard, [[The Dresden Files|Harry Dresden]]; - a [[Dahlia Lynley-Chivers|Dahlia]] short story&lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;
# ''[[Dead and Gone (novel)|Dead and Gone]]'' (May 2009)&lt;ref&gt;hardcover ISBN 0-441-01715-0.&lt;/ref&gt;
#* &quot;The Britlingens Go to Hell&quot; in ''Must Love Hellhounds'' (September 2009)&lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;
#* &quot;Dahlia Underground&quot; in ''Crimes by Moonlight'' (April 2010) - takes place during ''All Together Dead'' - a [[Dahlia Lynley-Chivers|Dahlia]] short story&lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;
# ''[[Dead in the Family]]'' (May 2010)
#* &quot;Two Blondes&quot; in ''Death's Excellent Vacation'' (August 2010)
#* &quot;Small-Town Wedding&quot; a novella in ''The Sookie Stackhouse Companion'' (August 2011) - an anthology with interviews, FAQ, recipes, and more
#* &quot;A Very Vampire Christmas&quot; in ''Glamour Magazine'' (December 2010) - a [[Dahlia Lynley-Chivers|Dahlia]] short story&lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;
#* &quot;Dying for Daylight&quot; (February 2011) - The First All New Video Game Written By Charlaine Harris Released By iPlay Games - Starring [[Dahlia Lynley-Chivers|Dahlia]] &lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dyingfordaylight.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120905002725/http://www.dyingfordaylight.com/ |date=2012-09-05 }} |title=Dying for Daylight |publisher=Dying for Daylight |date=2010-12-22 |accessdate=27. I 2012}&lt;/ref&gt;
# ''[[Dead Reckoning (roman)|Dead Reckoning]]'' (May 2011)
#* ''&quot;Death by Dahlia&quot;'' u ''Down These Strange Streets'' (October/November 2011) - a [[Dahlia Lynley-Chivers|Dahlia]] short story&lt;ref name=&quot;nosook&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.charlaineharris.com/bibliography/bibliog-sookie.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130165056/http://www.charlaineharris.com/bibliography/bibliog-sookie.html |date=2012-01-30 }} |title=Bibliography - Sookie Stackhouse |publisher=Charlaine Harris |date= |accessdate=27. I 2012}&lt;/ref&gt;
# ''&quot;[[Deadlocked (novel)|Deadlocked]]&quot;'' (May 2012)
#* &quot;If I Had a Hammer&quot; u ''Home Improvement: Undead Edition'' (August 2011)
#* &quot;Playing Possum&quot; u ''An Apple for the Creature'' (September 2012)
# ''&quot;[[Dead Ever After]]&quot;'' (May 2013)
#* &quot;Dead Ever After&quot; - planirani posljednji roman o Sookie Stackhouse&lt;ref&gt;{{cite web|last=Harris|first=Charlaine|title=FAQs for Charlaine|url=http://www.charlaineharris.com/faqs.html|accessdate=7 October 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Serija Harper Connelly (završena 2009) ===
# ''[[Grave Sight]]'' (2005)&lt;ref&gt;hardback Berkley, 2005, ISBN 0-425-20568-1; ISBN 978-0-425-20568-6.&lt;/ref&gt;
# ''[[Grave Surprise]]'' (2006)&lt;ref&gt;hardback Berkley 2006, ISBN 0-425-21203-3; ISBN 978-0-425-21203-5.&lt;/ref&gt;
# ''[[An Ice Cold Grave]]'' (2007)&lt;ref&gt;hardback Berkley 2007, ISBN 0-425-21729-9; ISBN 978-0-425-21729-0.&lt;/ref&gt;
# ''[[Grave Secret]]'' (2009)&lt;ref&gt;hardback Berkley, October 27, 2009, ISBN 0-441-01830-0; ISBN 978-0-441-01830-7.&lt;/ref&gt;

=== Ostali/samostalni romani ===
* ''[[Sweet and Deadly]]'' (1981)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-395-30532-2, 1985, paperback ISBN 0-345-32101-4, 1982, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] hardback ISBN 0-7091-9700-4, UK paperback ISBN 0-263-74030-7.&lt;/ref&gt; u UK ponovn izdan kao ''[[Dead Dog (roman)|Dead Dog]]''
* ''[[A Secret Rage]]'' (1984)&lt;ref&gt;hardback ISBN 0-395-35323-8, 1984, paperback ISBN 0-345-32102-2, 1984, UK hardback ISBN 0-7278-1079-0.&lt;/ref&gt;
* &quot;An Evening With Al Gore&quot; in ''Blood Lite'' (October 2008)&lt;ref&gt;paperback ISBN 1-4165-6783-6.&lt;/ref&gt;
* ''[[Blood Lite]]'' (2008) &lt;ref&gt;paperback ISBN-10: 1416567836.&lt;/ref&gt;
* ''[[Delta Blues]]'' (2010) &lt;ref&gt;paperback ISBN-10: 1935562061.&lt;/ref&gt;

=== kao urednica ===
* ''Many Bloody Returns'' (September 2007) (ko-urednica: [[Toni Kelner|Toni LP Kelner]])
* ''Wolfsbane and Mistletoe'' (October 2008) (ko-urednica: Toni LP Kelner)
* ''Crimes by Moonlight'' (April 2010)
* ''Death's Excellent Vacation''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.charlaineharris.com/bb/bb140.html |title=February 6, 2009 |publisher=Charlaineharris.com |date=2009-02-06 |accessdate=27. I 2012 |archivedate=2012-02-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120210011416/http://charlaineharris.com/bb/bb140.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; (August 2010) (co-editor with Toni LP Kelner)
* ''Home Improvement: Undead Edition'' (August 2011) (ko-urednica: Toni LP Kelner)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Charlaine Harris}}
* [http://www.charlaineharris.com Charlaine Harris Official Website]
* [http://www.fantasticfiction.co.uk/h/charlaine-harris/ Fantastic Fiction Author Page]
* {{isfdb name|id=Charlaine_Harris|name=Charlaine Harris}}
* [http://purl.oclc.org/umarchives/MUM00221/ Charlaine Harris Collection (MUM00221)] owned by the University of Mississippi Department of Archives and Special Collections
* {{worldcat id|id=lccn-n80-142320}}
* [http://www.charlaineharris.com/bb/bb141.html Charlaine Harris's Lifestyle Blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304010320/http://charlaineharris.com/bb/bb141.html |date=2009-03-04 }}
* [http://bestfantasystories.com/complete-listing-of-the-charlaine-harris-sookie-stackhouse-books/ List of Charlaine Harris Books]


{{Lifetime|1951||Harris, Charlaine}}

[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Authority control]]</text>
      <sha1>61hlr5ugivb8pwg8e4xstf94huucbhk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Close Encounters of the Third Kind</title>
    <ns>0</ns>
    <id>197480</id>
    <revision>
      <id>41263651</id>
      <parentid>41210288</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:05:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29504" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma     = Bliski susreti treće vrste
| naslov = Close Encounters of the Third Kind 
| slika            = Close Encounters poster.jpg
| opis       = Originalni filmski poster
| širina_slike   = 220px
| režija           = [[Steven Spielberg]]
| producent      =[[Julia Phillips]]&lt;br /&gt;[[Michael Phillips]]
| scenarij         = Steven Spielberg
| narator = 
| uloge     = [[Richard Dreyfuss]]&lt;br /&gt;[[François Truffaut]]&lt;br /&gt;[[Melinda Dillon]]&lt;br /&gt;[[Teri Garr]]
| glazba           = [[John Williams]]
| fotografija        = [[Vilmos Zsigmond]]
| montaža          = Michael Kahn
| distributer      = [[Columbia Pictures]]
| premijera           = {{Film date|1977|11|16}}
| trajanje         = 137 min.
| država           = {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}}
| jezik            = [[engleski jezik|engleski]]
| budžet           = 19.400.000 $
| žanr             = 
| prethodi        = 
| slijedi         = 
| web stranica     =
| imdb_id          = 0075860
}}
'''''Bliski susreti treće vrste''''' (engleski '''Close Encounters of the Third Kind''') je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[Znanstvena fantastika|ZF]] [[drama]] iz [[1977|1977.]] godine koju je režirao Steven Spielberg a glavne uloge tumače [[Richard Dreyfuss]], [[François Truffaut]], [[Melinda Dillon]], [[Teri Garr]] i [[Bob Balaban]]. Radnja se odvija oko Royja Nearyja, električara u [[Indiana|Indiani]], čiji se život promijeni nakon bliskog susreta sa [[NLO]]-om.

Spielberg je dugo vremena htio snimiti ovaj film. 1973., sklopio je dogovor sa [[Columbia Pictures]] za znanstveno-fantastični film. Iako je Spielberg jedini naveden kao scenarist, na njemu su s vremena na vrijeme radili i [[Paul Schrader]], [[John Hill]], David Giler, Hal Barwood, Matthew Robbins i Jerry Belson, koji su doprinjeli priči. Naslov potječe od fraze koju je skovao ufolog [[J. Allen Hynek]], a kojom je klasificirao susrete sa izvanzemaljcima: susret &quot;treće vrste&quot; podrazumijeva ljudsko promatranja istih ili kontakt. [[Douglas Trumbull]] je bio voditelj odjela za [[vizualni efekti|vizualne efekte]] dok je [[Carlo Rambaldi]] dizajnirao izvanzemaljce.

Snimljen s proračunom od 20 milijuna $, ''Bliski susreti treće vrste'' su postali financijski i kritičarski uspjeh, zaradivši preko 303 milijuna $ diljem svijeta. Posebno izdanje sa dodanim scenama je objavljeno 1980., a treća verzija 1998. na videu (i kasnije DVD-u). Film je pobrao razne nagrade a 2007. je uključen u Državni filmski registar zbog &quot;kulturnog, povijesnog ili estetskog značenja&quot;.

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
[[Pustinja Sonora]]. Francuski znanstvenik Claude Lacombe i njegov američki prevoditelj David Laughlin, zajedno sa drugim znanstvenim istraživačima, otkrivaju let 19, skupinu aviona bombardera koji su nestali prije preko 30 godina. Pilota nema. Starac koji je svjedočio događaju tvrdi da je &quot;sunce izašlo po noću i pjevalo mu.&quot; Također pronađu i izgubljeni brod u [[gobi|pustinji Gobi]]. U gradu Muncie, [[Indiana]], 3-godišnji Barry Guiler se probudi usred noći te izađe van iz kuće, nakon čega njegova majka Jillian svjedoči kako su ga odveli [[NLO]]-i.

Kada u gradu iznenada nestane struja, električar Roy Neary otiđe usred noći istražiti kvar, kada NLO preleti iznad njegovog kamiona. Roy i troje policijska automobila prate letjelice koje na kraju odlete preko horizonta. Idućih dana, Roy je potpuno fasciniran NLO-ima, do te mjere da ga supruga Ronnie na kraju ostavlja i bježi sa djecom. 

Lacombe i Laughlin dobiju poruku iz svemira koja šalje koordinate koje upućuju na &quot;Vražji toranj&quot;, brijeg kraj Moorcrofta, Wyominga. Američka vojska evakuira područje zahvaljujući lažnim izvještajima o nesreći u kojoj je iz vlaka iscurio otrovni plin, kako bi na miru pripremila zonu za slijetanje izvanzemaljaca. Istovremeno, Roy ugleda sliku &quot;Vražjeg tornja&quot; te shvati da je dobio mentalnu sliku tog područje. Uputi se tamo i sretne Jillian. Zajedno idu sve dublje u zabranjenu zonu, usprkos upozorenjima vlasti. Jednom tamo, svjedoče pojavi desetaka ogromnih svemirskih brodova na nebu. Znanstvenici na lokaciji pokušavaju komunicirati sa njima uz pomoć glazbenih nota na električnoj ploči. Jedan svemirski brod sleti a iz njega izađu ljudi koji su oteti, među njima i Barry. Vladini službenici odluče uključiti Royja u program ljudi koji će ući u brod u sklopu razmjene. [[Izvanzemaljci]] izađu, pokupe dobrovoljce i Royja, uvedu ih u svemirski brod te odlete u nebo.

== Glavne uloge ==
* [[Richard Dreyfuss]] kao Roy Neary, električar iz Indiane koji postane opsjednut NLO-ima nakon bliskog susreta. [[Steve McQueen]] je bio Spielbergov prvi izbor za tu ulogu. Iako je McQueen bio zadivljen scenarijem, smatrao je da nije idealan izbor za ulogu jer nije znao plakati na naredbu. [[Dustin Hoffman]], [[Al Pacino]] i [[Gene Hackman]] su također odbili ulogu.&lt;ref name=making&gt;[[Steven Spielberg]], [[Richard Dreyfuss]], [[Joe Alves]], [[Melinda Dillon]], [[Douglas Trumbull]], ''The Making of Close Encounters of the Third Kind'', 1997, [[Columbia Pictures]]&lt;/ref&gt; [[Jack Nicholson]] je odbio ponudu jer je već prije imao drugi film u planu. Spielberg je objasnio da ga je tijekom snimanja filma ''[[Jaws|Ralje]]'' &quot;Dreyfuss nagovorio da mu da ulogu. Slušao je otprilike 155 dana vrijednih ''Bliskih susreta''. Čak je predložio neke ideje.&quot;&lt;ref name=Dreyfuss&gt;[[#McBride|McBride 1997.]], str. 260–269&lt;/ref&gt; Dreyfuss se prisjeća: &quot;Pokrenuo sam kampanju da dobijem tu ulogu. Prošao bi pokraj Spielbergova ureda i rekao stvari poput 'Al Pacino nema smisao za humor' ili 'Jack Nicholson je prelud'. Na kraju sam ga uvjerio da mi da ulogu.&quot;&lt;ref name=making/&gt;
* [[François Truffaut]] kao Claude Lacombe, francuski znanstvenik koji u SAD-u istražuje NLO-e. [[Gérard Depardieu]], [[Philippe Noiret]], [[Jean-Louis Trintignant]] i [[Lino Ventura]] su razmatrani za ulogu. Tijekom snimanja, Truffaut tijekom slobodnog vremena pisao scenarij za film ''[[The Man Who Loved Women (1977 film)|Muškarac koji je volio žene]]''. Također je radio na romanu ''Glumac'', projektu kojeg je na kraju napustio.&lt;ref name=actor&gt;[[#McBride|McBride 1997.]], str. 280–289&lt;/ref&gt;
* [[Melinda Dillon]] kao Jillian Guiler, Barryjeva samohrana majka koja se sprijatelji sa Royjom. Teri Garr je htjela glumiti Jillian, ali je dobila ulogu Ronnie. [[Hal Ashby]], koji je snimao sa Dillon film ''[[Bound for Glory (film)|Bound for Glory]]'' ju je predložio za ulogu. Dillon je dobila ulogu tri dana prije početka snimanja.&lt;ref name=making/&gt;
* [[Teri Garr]] kao Veronica &quot;Ronnie&quot; Neary, Royjova supruga. [[Amy Irving]] je također bila na audiciji za ulogu.&lt;ref name=Amy&gt;[[#McBride|McBride 1997.]], str. 290–294&lt;/ref&gt;
* [[Cary Guffey]] kao Barry Guiler, Jillianovo mlado dijete koje otmu izvanzemaljci. Guffey je imao samo tri godine.&lt;ref name=making/&gt;
* [[Bob Balaban]] kao David Laughlin, Lacombeov pomoćnik i prevoditelj. 
* [[Josef Sommer]] kao Larry Butler.
* [[Lance Henriksen]] kao Robert.
* [[Roberts Blossom]] kao Farmer.

[[J. Allen Hynek]] i [[Stanton T. Friedman]] imaju male [[cameo]] nastupe u završnoj sceni. 

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
[[Steven Spielberg]] se sjeća da je tijekom djetinjstva njegov otac jednom vidio izgaranje [[meteor]]a na nebu u [[New Jersey]]ju, što ga je nadahnulo za ovu priču.&lt;ref name=making/&gt; Kao tinejdžer, Spielberg je završio dugometražni domaći znanstveno-fantastični film ''[[Firelight (1964 film)|Firelight]]''. Neke scene iz tog filma su kasnije uključene u ''Bliske susrete'' na temelju kopiranja kadar-po-kadar.&lt;ref name=Fire&gt;[[#McBride|McBride 1997.]], str. 14–68&lt;/ref&gt; 1970. je napisao kratku priču zvanu ''Iskustva'' u kojoj tinejdžeri na jednom ruralnom području ugledaju &quot;svjetlosni show&quot; na noćnom nebu.&lt;ref name=state/&gt; 1973., tijekom post-produkcije filma ''[[The Sugarland Express]]'', Spielberg je sklopio dogovor sa [[Columbia Pictures]] za ZF film. [[20th Century Fox]] je ranije odbila takvu ponudu.&lt;ref name=state/&gt; [[Julia Phillips|Julia]] i [[Michael Phillips (producer)|Michael Phillips]] su odmah potpisali ugovor kako bi postali producenti.&lt;ref&gt;[[#Helpern|Helpern 1974.]], str. 47-54&lt;/ref&gt;

Isprva je razmatrao snimanje dokumentarca o ljudima koji su vjerovali u [[NLO]]-e.&lt;ref name=state&gt;[[#McBride|McBride 1997.]], str. 227–229&lt;/ref&gt; Posuđujući frazu iz kraja filma ''[[The Thing from Another World]]'', Spielberg je preimenovao film u ''Pazite na nebo'', oslanjajući koncept na [[Projekt Plava knjiga|projektu Plava knjiga]] te ga predstavljajući filmašima [[Willard Huyck|Willardu Huycku]] i [[Gloria Katz|Gloriji Katz]]. Katz se prisjeća: &quot;Radilo se o letećim tanjurima iz svemira koji slijeću na bulevar Robertson [zapadni [[Hollywood]]]. Ja sam rekla, 'Steve, to je najgora ideja koju sam ikada čula.&quot;&lt;ref name=state/&gt; Spielberg je unajmio [[Paul Schrader|Paula Schradera]] kako bi napisao scenarij u prosincu 1973. a snimanje počelo 1974. Međutim, Spielberg je upravo tada počeo raditi na ''[[Jaws|Raljama]]'', zbog čega je snimanje filma ''Pazite na nebo'' pomaknuto.&lt;ref name=state/&gt;

Nakon uspjeha ''Ralja'', Spielberg je zaradio veliku količinu kreativne kontrole od Columbije, uključujući pravo da snimi film na koji god način je htio.&lt;ref name=come/&gt; Schrader je predao scenarij, koji je Spielberg nazvao &quot;jednim od najneugodnijih scenarija ikada profesionalno predatih nekom velikom studiju ili redatelju. Bila je to priča užasno opterećena krivnjom koja uopće nije imala veze sa NLO-ima.&quot;&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; Nazvan ''Dođi kraljevstvo'', scenarij je imao 45-godišnjeg junaka, službenika ratnog zrakoplovstva Paula Van Owena koji je radio na projektu Plava knjiga. &quot;Njegov posao za vladu je bio ismijavati ili osporavati leteće tanjure&quot;. Schrader je nastavio. &quot;Jednog dana ima susret. Otiđe vladi i zaprijeti da će sve objaviti javnosti. Umjesto toga, on i vlada provedu 15 godina pokušavajući stupiti u kontakt.&quot;&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; Spielberg i Schrader su imali kreativne razmirice, pa je unajmljen [[John Hill (scenarist)|John Hill]] kako bi prepravio scenarij.&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; U jednom trenutku, junak je bio plicajac.&lt;ref name=making/&gt; Spielberg je pak smatrao da se teško identificirati sa čovjekom u uniformi i radije je htio nekog svakodnevnog čovjeka. Spielberg je odbacio scenarij Schradera i Hilla tijekom post-produkcije ''Ralja''.&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; Rekao: &quot;Htjeli su od toga napraviti nekakav [[Džejms Bond|James Bond]] film.&quot;&lt;ref name=mind&gt;[[#Poster|Poster 1978.]], str. 23-29&lt;/ref&gt; 

[[David Giler]] je prepravio scenarij; [[Hal Barwood]] i [[Matthew Robbins]],&lt;ref name=making/&gt; Sielbergovi prijatelji, predložili su otmicu dijeteta. Spielberg je potom sam počeo pisati scenarij. Ugođaj pjesme &quot;[[When You Wish upon a Star]]&quot; iz ''[[Pinocchio (1940)|Pinokija]]'' je utjecala na Spielbergov stil pisanja. &lt;ref name=Dreyfuss/&gt; [[Jerry Belson]] i Spielberg su napisali scenarij za snimanje. Na kraju, Spielberg je jedini potpisan kao pisac.&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; Tijekom post-produkcije, naslov je izmijenjen u ''Bliski susreti treće vrste''.&lt;ref name=come&gt;[[#McBride|McBride 1997.]], str. 270–279&lt;/ref&gt; [[J. Allen Hynek]] je unajmljen kao znanstveni konzultant. Hynek je smatrao da iako je &quot;film fikcija, ipak se zasniva na poznatim činjenicama NLO misterija, i sigurno hvata okus tog fenomena. Spielberg je bio pod ogromnim pritiskom kako bi snimio još jedan hit nakon ''Ralja'', ali je odlučio snimiti film o NLO-ima. Stavio je svoju karijeru na kocku.&quot;&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; Američko ratno zrakoplovstvo i [[NASA]] su odbili surađivati na filmu.&lt;ref name=come/&gt;

=== Snimanje ===
[[Datoteka:Devils Tower CROP.jpg|thumb|250px|&quot;Vražji toranj&quot; u [[Wyoming]]u je poslužio kao filmska lokacija]]
Glavno snimanje je započelo 16. svibnja 1976. Spielberg nije htio snimati na lokacijama nakon negativnog iskustva sa filmom ''Ralje'' te je htio snimati u studiju, ali je ipak na kraju odbacio tu ideju.&lt;ref name=morton/&gt;

Lokacije su bile sljedeće: [[Burbank, California|Burbank, Kalifornia]]; [[Vražji toranj]] u [[Wyoming]]u; dva napuštena zrakoplovna hangara u bivšoj vojarni [[Mobile (Alabama)|Mobile, Alabama]]; i skladište željeznice Louisville i Nashville, [[Bay Minette (Alabama)|Bay Minette]]. Mjesto gdje je Barry otet se nalazi izvan grada [[Fairhope (Alabama)|Fairhope, Alabama]]. Pustinja Gobi je snimljena u Kaliforniji a scene u Indiji u selu [[Khalapur]], 56&amp;nbsp;km od [[Mumbai]]ja, Indija.&lt;ref name=morton&gt;''Close Encounters of the Third Kind: The Making of Steven Spielberg's Classic Film'', Ray Morton, 2007., Applause Books.&lt;/ref&gt; Bilo je raznih problema sa proračunom i tehnikom, zbog čega je Spielberg nazvao ''Bliske susrete'' &quot;dvostruko gorim i skupljim [od ''Ralja'']&quot;.&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; 

Columbia Pictures su tada također bili u financijskim problemima. Spielberg je isprva 1973. mislio da će film koštati 2,7 milijuna $, ali je konačni proračun bio 19,4 milijuna $.&lt;ref name=come/&gt; Glavni voditelj Columbije, John Veich, je izjavio da nikada ne bi odobrili snimanje filma da su znali da će proračun toliko porasti.&lt;ref name=come/&gt; Tornadi sa Atlanskog oceana su doveli tropske oluje u Alabamu, zbog čega su zvučne pozornice filma u toj državi bile oštećene.&lt;ref name=making/&gt;

Spielberg je tijekom snimanja dobio dodatne ideje koje je htio snimiti, te je to također produžilo termin snimanja.&lt;ref name=Dreyfuss/&gt;

=== Vizuali efekti ===
[[Douglas Trumbull]] je bio zadužen za [[vizualni efekti|vizualne efekte]], dok je [[Carlo Rambaldi]] dizajnirao izvanzemaljce. Trumbullov posao je uveliko pomogao u razvoju fotografije &quot;kontrole pokreta&quot;. Matični svemirski brod su dizajnirali [[Ralph McQuarrie]] i [[Greg Jein]]. Nadahnuće za isti je bila naftna rafinerija koju je Spielberg vidio u Indiji.&lt;ref name=Dreyfuss/&gt; U suptilnoj šali, [[Dennis Muren]] (koji je radio na filmu ''[[Star Wars Episode IV: A New Hope|Ratovi zvijezda]]'') je stavio mali model [[R2-D2]]-a ispod matičnog broda.&lt;ref name=making/&gt; 

Upotrijebljena je test snimka kompjuterske animacije izvanzemaljaca, ali je Spielberg smatrao da bi to bilo preskupo i neučinkovito pošto tada takva tehnologija nije bila isprobana.&lt;ref name=making/&gt; 

Malene vanzemaljce u završnoj sceni su u kostimima glumile djevojčice iz Mobilea, Alabame. Spielberg je tako odlučio jer se &quot;djevojke gibaju gracioznije od dječaka.&quot;&lt;ref name=making/&gt; Rambaldi je uz pomoć lutaka dočarao dva vanzemaljca - visoki koji prvi izađe iz svemirskog broda i onaj koji komunicira sa ručnim signalima sa Lacombeom.&lt;ref name=making/&gt;

=== Post-produkcija ===
Spielberg je po prvi put surađivao sa montažerom Michaelom Kahnom. Izjavio je da je zadnjih 25 minuta ''Bliskih susreta'' bilo najteže završiti jer su on i Kahn prolazili kroz tisuće metara snimaka kako bi pronašli prave kadrove za završnu sekvencu. Kada je prvi grubi šnit završen, Spielberg nije bio potpuno zadovoljan jer je smatrao da nije imao &quot;dovoljno začudnosti&quot;.&lt;ref name=making/&gt; 

Skladatelj [[John Williams]] je napisao preko 300 primjera motiva od pet tona prije nego što je Spielberg izabrao pravi za glazbu. Spielberg je nazvao Williamsovu glazbu &quot;[[When You Wish upon a Star]] upoznaje ZF&quot;.&lt;ref name=making/&gt; Spielberg je htio uključiti &quot;When You Wish upon a Star&quot; u završnoj sekvenci, ali nije dobio odobrenje autora.&lt;ref name=actor/&gt; 

Post-produkcija je završena u lipnju 1977., što je bilo prekasno za puštanje u ljetno razdoblje kina, a i ''[[Star Wars|Ratovi zvijezda]]'' su već doživjeli premijeru tog ljeta.

== Teme ==
[[Datoteka:Gérôme, Jean-Léon - Moses on Mount Sinai Jean-Léon Gérôme -1895-1900.jpg|lijevo|mini|250px|Neki su iz priče pročitali biblijske teme i usporedili Royja sa modernom verzijom Mojsija]]
Neki kritičari su vidjeli judeo-kršćanske analogije. Vražji toranj vuče paralele sa [[sinajska gora|planinom Sinaj]], vanzemaljci sa Bogom a Roy Neary sa [[Mojsije]]m. ''[[The Ten Commandments (1956 film)|Deset zapovijedi]]'' igra na televiziji u kući obitelji Neary. Neki su našli i veze sa [[Ilija|Ilijom]] i Royjom; Ilija je otišao u &quot;vatrenoj kočiji&quot;, slično kao i što Roy otiđe u NLO. Kada se penju po planini, Roy kaže Jillian da &quot;ne pogleda iza sebe&quot;, isto kao što je Lot rekao kada je napuštao [[Sodoma i Gomora|Sodomu]].&lt;ref name=Barry&gt;[[#Engel|Engel 2002.]], str. 45-46&lt;/ref&gt; Spielberg objašnjava: &quot;Htio sam napraviti vrlo pristupačnu priču o svakodnevnom čovjeku koji ima viđenje te mu se promijeni život, baci potpuno naglavačke i postaje opsjednut tim iskustvom.&quot;&lt;ref name=pro&gt;Produkcijske bilješke na DVD-u&lt;/ref&gt;

Royjova supruga želi da on zaboravi na to iskustvo te se srami zbog njegovog ponašanja. On pravi skulpture Vražjeg tornja u svojoj sobi, dok ga obitelj na kraju napušta.&lt;ref name=Barry/&gt; Royjova opsjednutost sa idejom koju je usadila vanzemaljska inteligencija i njegovo gubljenje kontakta sa suprugom vuče paralele sa kratkom pričom ''[[Dulcie and Decorum]]'' (1955.) čiji je autor [[Damon Knight]].

Spielberg je usporedio teme komunikacije sa tolerancijom. &quot;Ako možemo razgovarati sa izvanzemaljcima, zašto ne bismo sa [[Sovjetski Savez|Crvenima]] u [[Hladni rat|Hladnom ratu]]?&quot;&lt;ref&gt;{{cite video | people = [[Richard Schickel]] (interviewer) | title = Spielberg on Spielberg | publisher = Turner Classic Movies|date = 22. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; San je zadnja prepreka dolaska do mjesta slijetanja NLO-a: Roy, Jillian Guiler i treća osoba se penju po planini dok ih ganjaju vladini helikopteri i izbacuju plin za spavanje. Treća osoba stane kako bi se odmorila i zaspije.&lt;ref name=Barry/&gt;

Tijekom intervju sa Spielbergom u ''Inside the Actors Studio'', [[James Lipton]] sugerira kako ''Bliski susreti'' imaju drugačiju, osobniju temu za redatelja: &quot;Vaš otac je bio kompjuterski inžinjer; vaša majka koncertna pijanistica, a kada sleti svemirski brod, oni zajedno prave glazbu na kompjuteru&quot;, sugerirajući kako je Royjovo ukrcavanje u svemirski brod Spielbergova želja ujedinjenja sa svojim roditeljima. U intervjuu 2005., Spielberg je izjavio da je napravio ovaj film kada nije imao djecu, te da danas nikada ne bi snimio kako Roy napušta svoju obitelj kako bi otišao u svemir.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cinecon.com/news.php?id=0506281|title=Tom Cruise and Steven Spielberg on &quot;War of the Worlds&quot;|publisher=Cinema Confidential|date=28. lipnja 2005|accessdate=22. prosinca 2012|archive-date=2008-02-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20080206185633/http://www.cinecon.com/news.php?id=0506281|dead-url=}}&lt;/ref&gt;

== Odjek ==
=== Prijem ===
Prilikom premijere, ''Bliski susreti'' su postali komercijalni uspjeh te zaradili 116,39 milijuna $ u Sjevernoj Americi te 171,7 milijuna $ u inozemstvu, što je sveukupno 288 milijuna $. To ga je postavilo na [[Popis najkomercijalnijih filmova|deveto mjesto najkomercijalnijih filmova 1970-ih]].&lt;ref name=box&gt;{{cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=closeencountersofthethirdkind.htm | title = Close Encounters of the Third Kind | publisher= [[Box Office Mojo]] | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; Time je tada bio najuspješniji film za studio [[Columbia Pictures]].&lt;ref name=pro/&gt; Prilikom ponovnog puštanja u američku kino distribuciju 1980., film je zaradio dodatnih 15,69 milijuna $.&lt;ref name=box/&gt; [[Jonathan Rosenbaum]] opisuje film kao &quot;najbolji izražaj Spielbergove benigne, snovite vizije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.chicagoreader.com/chicago/close-encounters-of-the-third-kind/Film?oid=1068469 | title = Close Encounters of the Third Kind | author = Jonathan Rosenbaum |publisher = Chicago Reader | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; A.D. Murphy je za ''[[Variety]]'' također dao pozitivnu recenziju, ali je dodao kako smatra da &quot;''Bliski susreti'' nemaju toplinu i humanost ''Ratova zvijezda''&quot;. Murphy je također smatrao da je ritam film spor, ali je hvalio završnicu.&lt;ref&gt;{{cite news | author = A.D. Murphy | url =
http://www.variety.com/review/VE1117789972/ | title = Close Encounters of the Third Kind | work = [[Variety (magazine)|Variety]] | date = 1977-11-08 | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; [[Pauline Kael]] ga je prozvala &quot;dječjim filmom u najboljem smislu.&quot;&lt;ref name=Fire/&gt; [[Jean Renoir]] je usporedio Spielberga sa [[Jules Verne|Julesom Vernom]] i [[Georges Méliès|Georgeom Meliesom]].&lt;ref name=Amy/&gt; [[Ray Bradbury]] ga je proglasio &quot;najboljim ZF filmom ikada snimljenim.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|title=A Viewers' Guide To Sci-Fi's Greatest Hits|work=Entertainment Weekly|date=2. prosinca 1994|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,304743,00.html|accessdate=23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; [[Arsen Oremović]] je filmu dao tri od četiri 'kritičarska prsta' te ga nazvao &quot;rijetkim primjerom inteligentnog ZF-a&quot;. Website [[Rotten Tomatoes]] navodi kako je 95% kritičara dalo pozitivnu kritiku filma. 

Spielberg je isprva htio uzeti još šest mjeseci kako bi završio montažu filma u ljeto 1978., no zbog financijskih problema Columbia Pictures su zahtijevali da se film pusti u kino distribuciju odmah jer su se nadali da će možda spasiti njihovo poduzeće. Nakon što je doista postigao uspjeh, Spielberg je htio ponovno montirati film i objaviti redateljsku verziju. Columbia je pristala uz uvjet da se pokaže unutrašnjost matičnog broda kako bi mogli imati nešto na što će osloniti svoju marketinšku kampanju. Spielberg je prihvatio, no kasnije je izjavio da nikada nije trebao pristati prikazati unutrašnjost svemirskog broda, jer se time razbija tajnovitost.&lt;ref name=making/&gt; Spielberg je dodao sedam minuta novog materijala, ali je i skrati deset minuta, tako da je posebno izdanje iz 1980. bilo tri minute kraće od orignala iz 1977.&lt;ref name=Amy/&gt;

[[Roger Ebert]] je napisao :&quot;Mislio sam da je film zadivljujuće ostvarenje jer je uhvatio osjećaj začudnosti kada razmišljamo o mogućnosti života izvan Zemlje...Ova nova verzija [...] je jednostavno bolji film...Zašto Spielberg nije mogao napraviti tako dobar film prvog puta?&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19800101/REVIEWS/1010309/1023 | title = Close Encounters of the Third Kind | author = Roger Ebert | authorlink = Roger Ebert | work = Chicago Sun-Times| date = 1. siječnja 1980 | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;

[[James Berardinelli]] je također hvalio film: &quot;''Bliski susreti'' su i dalje nedvojbeno veliki film. Njena univerzalna privlačnost je dala filmskoj publici nešto uzbudljivo čemu se mogu veseliti 1977.–78. kada je krenuo prvi val ZF filmova nakon ''Ratova zvijezda''. Film se i danas jako dobro drži. Priča je svježa i uzbudljiva, vizualni efekti su zapanjujući kao i CGI danas a glazba predstavlja jedan od najboljih ostvarenja Johna Williamsa&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.reelviews.net/php_review_template.php?identifier=166 | title = Close Encounters of the Third Kind | author = James Berardinelli | publisher = ReelViews | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; 

=== Nagrade ===

Film je nominiran za osam [[Oscar]]a: za [[oscar za režiju|najboljeg redatelja]] (prva Spielbergova nominacija), [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]] (Melinda Dillon), [[Oscar za najbolje vizualne efekte|vizualne efekte]], [[Oscar za najbolju scenografiju|scenografiju]] ([[Joe Alves]], [[Daniel A. Lomino]], Phil Abramson), [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|glazbu]], [[Oscar za najbolju montažu|montažu]] i [[Oscar za najbolji zvuk|zvuk]] ([[Robert Knudson]], Robert Glass, [[Don MacDougall]] i [[Gene Cantamessa]]).&lt;ref name=&quot;Oscars1978&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.oscars.org/awards/academyawards/legacy/ceremony/50th-winners.html |title=The 50th Academy Awards (1978) Nominees and Winners |accessdate=23. prosinca 2012|publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences }}&lt;/ref&gt; Osvojio je jedino kip u kategoriji Zsigmondove fotografije, no akademija je dala i posebnu nagradu za montažu zvuka.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/641736812.html?dids=641736812:641736812&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:AI&amp;type=historic&amp;date=Apr+04%2C+1978&amp;author=&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=Top+Oscars+Go+to+Dreyfuss%2C+Diane+Keaton%2C+%27Annie+Hall%27&amp;pqatl=google | title = Top Oscars Go to Dreyfuss, Diane Keaton, ''Annie Hall'' | work = Los Angeles Times | accessdate = 23. prosinca 2012 | first = Ted | last = Thackrey Jr | date = 4. travnja 1978 | archivedate = 2013-04-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130415041104/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/641736812.html?dids=641736812:641736812&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:AI&amp;type=historic&amp;date=Apr+04%2C+1978&amp;author=&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=Top+Oscars+Go+to+Dreyfuss%2C+Diane+Keaton%2C+%27Annie+Hall%27&amp;pqatl=google | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Film je osvojio i nagradu [[BAFTA]] za najbolji produkcijski dizajn te je nominiran u kategoriji najboljeg filma, redatelja, scenarija, sporednog glumca (François Truffaut), glazbu, montažu i zvuk.

[[Nagrada Saturn]] je podijelila nagrade [[Nagrada Saturn za najbolju režiju|za najboljeg redatelja]] i glazbu između ''Bliskih susreta'' i ''Ratova zvijezda''. Za nagradu su nominirani i film, Richard Dreyfuss, Melinda Dillon te vizualni efekti.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.saturnawards.org/past.html | title = Past Saturn Awards | publisher = Saturn Awards | accessdate = 23. prosinca 2012 | archivedate = 2014-09-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140906130320/http://www.saturnawards.org/past.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Film je nominiran i za četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: [[Zlatni globus za najbolji igrani film – drama|najbolji film]], [[Zlatni globus za najbolju režiju igranog filma|redatelj]], glazba i [[zlatni globus za najbolji scenario|scenarij]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.goldenglobes.org/browse/film/23864 | title = Close Encounters of the Third Kind | publisher = Hollywood Foreign Press Association | accessdate = 23. prosicna 2012 | archivedate = 2006-05-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060528090820/http://www.goldenglobes.org/browse/film/23864 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Kada je 1990. upitan koji bi jedini prizor izabrao kada bi morao sažeti svoju filmsku karijeru, Spielberg je izabrao prizor u kojem Barry otvara vrata svoje kuće kako bi vidio žarki narančasti snop svjetlosti NLO-a vani. &quot;[Barry] je jako malen, a vrata su jako, jako velika, a postoji velika mogućnost za opasnost izvan tih vrata.&quot;&lt;ref name=Fire/&gt; 2007. ''Bliski susreti treće vrste'' su proglašeni &quot;kulturno, povijesno ili estetski značajnima&quot; te uključeni u američki Državni filmski registar.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.loc.gov/film/nfrchron.html | title = National Film Registry: 1989–2007 | publisher= National Film Registry | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; 

'''[[Američki filmski institut]]''' je film priznao u nekoliko kategorija:&lt;ref&gt;{{cite web | title = AFI's 100 Years...100 Movies | publisher = Američki filmski institut | url = http://www.afi.com/tvevents/100years/movies.aspx | accessdate = 23. prosinca 2012 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070403094338/http://www.afi.com/tvevents/100years/movies.aspx | archivedate = 2007-04-03 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = America's Most Heart-Pounding Movies | publisher= Američki filmski institut | url = http://www.afi.com/Docs/tvevents/pdf/thrills100.pdf | format = PDF | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = America's Most Uplifting Movies | publisher= Američki filmski institut | url = http://www.afi.com/docs/tvevents/pdf/cheers100.pdf | format = PDF | accessdate = 23. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;
* [[100 godina AFI-ja... 100 filmova]] - #64
* [[100 godina AFI-ja... 100 uzbuđenja]] - #31
* [[100 godina AFI-ja... 100 pesama]] - Nominiran
* [[100 godina AFI-ja... 100 inspiracija]] - #58

== Izvori ==
=== Reference ===
{{izvori|2}}
=== Literatura ===
{{refbegin}}
* {{cite book| ref=Engel| first=Charlene |last=Engel |year=2002| title=&quot;Close Encounters of the Third Kind&quot;. The Films of Steven Spielberg |publisher=Scarecrow Press| isbn=0-8108-4182-7}}
* {{cite book | ref= Helpern| first= David |last=Helpern | title = At Sea with Steven Spielberg | publisher =Take One | date= ožujak 1974| accessdate=22. prosinca 2012}}
* {{cite book | first = Joseph |last=McBride | ref=McBride| title = Steven Spielberg: A Biography | publisher = Faber and Faber | year = 1997 | location = New York City | isbn = 0-571-19177-0}}
* {{cite book| ref=Poster| last= Poster|first=Steve |date=siječanj 1978 |title=The Mind Behind Close Encounters of the Third Kind| publisher= Film Comment| accessdate=22. prosinca 2012}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pheeks.plus.com/''CE3KONLINE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525140926/http://www.pheeks.plus.com/ |date=2013-05-25 }}
* {{IMDb title|0075860|Close Encounters of the Third Kind}}
* {{Allmovie title|10031|Close Encounters of the Third Kind}}
* {{mojo title|closeencountersofthethirdkind|Close Encounters of the Third Kind}}
* {{Rotten-tomatoes|close_encounters_of_the_third_kind|Close Encounters of the Third Kind}}
* ''[http://www.filmsite.org/clos.html Close Encounters of the Third Kind]'' na Filmsite.org
{{Steven Spielberg}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 1977.]]
[[Kategorija:Filmovi Stevena Spielberga]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>sn0e2na3fzehn6t3huyxn53m93pa0ij</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:MarcoAurelio</title>
    <ns>3</ns>
    <id>199387</id>
    <revision>
      <id>41263550</id>
      <parentid>1709569</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>УСТАША</username>
        <id>177175</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="197" xml:space="preserve">__NOINDEX__

ЈЕДИ ГОВНА МАЈМУНЕ ЈЕДАН СМРДЉИВИ. --[[Korisnik:УСТАША|УСТАША]] ([[Razgovor sa korisnikom:УСТАША|razgovor]]) 20:06, 26 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>4bx9cy3r4hs0r39rrxd6mtqpplpi1uz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263553</id>
      <parentid>41263550</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WikiBayer</username>
        <id>132490</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/УСТАША|УСТАША]] ([[User talk:УСТАША|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Pathoschild|Pathoschild]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11" xml:space="preserve">__NOINDEX__</text>
      <sha1>4dk4zevx7zb4mh95uavtx21at6jgovp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budizam u Mjanmaru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>214398</id>
    <revision>
      <id>41263436</id>
      <parentid>41250397</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:25:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6513" xml:space="preserve">{{Budizam}} 
[[Budizam]] u [[Mianmar|Burmi]] (odnosno Mjanmaru) je uglavnom [[theravada|teravada]] škole, i čini većinsku religiju sa oko 89% stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=CIA World Factbook - Burma |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bm.html |access-date=2013-04-06 |archive-date=2010-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101006115241/https://cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bm.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ova zemlja ima najveći procenat monaške populacije na svetu u odnosu na broj stanovnika.&lt;ref&gt;Cone &amp; Gombrich, ''Perfect Generosity of Prince Vessantara'', Oxford University Press, 1977, page xxii&lt;/ref&gt;

Budizam po manastirima pretežno se rukovodi [[pali kanon]]om, a poznat je kao [[theravada|teravada]]. [[Mahajana]] je sa istorijske tačke gledišta izgubila svoje uporište u Burmi; postoji samo par manastira koje izdržavaju lokalne zajednice [[Gurki]] i [[Kinezi|Kineza]]. 

== Istorija ==
[[Datoteka:Bagan, Myanmar, Ancient Buddhist temples.jpg|mini|280px|Mnoštvo pagoda u Baganu]]
[[Datoteka:Myanmar2000007.jpg|mini|desno|280px|Manastir Švezigon, [[Bagan]], [[1999]].]]
Arheološki dokazi ukazuju da su u ranijem periodu [[sanskrit]]skog budizma i [[mahajana]] i [[sarvastivada]] imale znatan uticaj. Smatra se da je neka vrsta budizma postojala u Burmi najranije u [[3. vijek|3. veku]]&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;&gt;Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd 1998.&lt;/ref&gt;. Od [[5. vijek|5. veka]] postoje epigrafski i drugi arheološki dokazi za prilično razvijen budistički život, koji je bio tesno povezan sa severoistočnom Indijom, a moguće i sa Andhrom na istočnoj obali južne Indije. U Promu su otkriveni fragmenti budističkog [[Pali kanon]]a, koje je moguće datirati najranije u 5. vek. Do [[7. vijek|7. veka]], bili su zastupljeni i teravadinski i sarvastivadinski oblici. Od 8. i [[9. vijek|9. veka]] mahajanski oblik je verovatno bio zastupljen u donjoj Burmi, naročito u Promu, gde je dospeo iz severoistočne Indije (odnosno [[Bengal]]a). Pre toga, on je sledio indijski tok razvoja, i postao izrazito tantrički (vidi: [[Vajrayana|Vađrajana]]). 

Nova era burmanskog budizma otpočinje u [[11. vijek|11. veku]], sa dolaskom paganskog vladara An-av-ra-hte (burmanski oblik za Anirudhu), koji je postao kralj gornje Burme [[1044]]. godine. Pošto ga je jedan monah preobratio u teravadinski budizam, on se prihvatio reforme religije od ekstremnog oblika tantrizma u koji se razvila pod kontrolom Arijevaca (ili Arjasa), tantričkog sveštenstva koje je dominiralo gornjom Burmom. Pošto je proširio svoje kraljevstvo na istok do Thatona, Burmansko kraljevstvo potpalo je pod snažan uticaj teravade koji su širili Moni, tadašnji žitelji jugoistočne Burme. Upravo od tog doba je teravada postala dominantan oblik budizma među Burmancima središnjih 
područja rečnog toka; odatle su ponikle burmanska civilizacija, literatura i umetnost, koje su se održale do današnjeg doba&lt;ref&gt;G. Coeedes, „Les Peuples de la Peninsule Indochinoise&quot; (1962)&lt;/ref&gt;. Arijevci ipak nisu bili potpuno potisnuti, već su uspeli da održe svoj iskvareni oblik budizma (uključujući i konzumiranje mesa, alkoholnih pića, pribegavanje vradžbinama i dopušteno upražnjavanja polnih odnosa) sve do [[18. vijek|18. veka]]. Ni teravadinski budizam, uprkos kraljevskom pokroviteljstvu, nije uspeo da odmah preobrazi nekadašnje primitivno obožavanje duhova, ili natsa; on je sebi postepeno utirao put, preobražavajući lokalna verovanja i prakse, stvorivši tokom vekova spoj teravadinskog budizma i lokalne tradicije, koji se naziva burmanskim budizmom. Kada su se Evropljani prvi put sreli s njim, primetili su da se radi o tankom sloju budizma koji pokriva „pravu“ burmansku religiju, odnosno obožavanje prirode&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;. Burmanski budizam treba shvatiti kao spektar, na čijem su jednom kraju primitivni kultovi i verovanja, a na drugom autentični teravadinski budizam pali kanona koji se upražnjava po manastirima. Između ove dve krajnosti postoji kontinuitet u kome se prelazi sa jednog na drugo, uz nesumnjivi porast autentičnog teravadinskog elementa.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;

Burma je izašla na glas po proučavanjima [[abhidhama|abhidhame]], a tokom poslednjih vekova privukla je monahe sa [[Šri Lanka|Cejlona]] u manastire u kojima se posebno izučava. Britansko osvajanje Burme u [[19. vijek|19. veku]] i nametanje britanske imperijalne vlasti ozbiljno su narušili tradicionalnu organizaciju [[sangha|sanghe]]. Kada je Burma stekla nezavisnost [[1947]]. godine, sangha se suočila sa zadatkom da povrati veliki deo sopstvene teritorije. U Nu, premijer nezavisne Burme do [[1962]]. godine, pokušao je da ispuni ulogu budističkih kraljeva iz prekolonijalnih dana, nastupajući kao zaštitnik budizma. [[1956]]. godine je obeleženo 2500 godina od [[Gautama Buddha|Budinog]] stupanja u [[nirvana|nirvanu]] (prema teravadinskoj [[budistička hronologija|hronologiji]]) uz održavanje velikog [[budistički sabori|budističkog sabora]], na kome su monasi recitovali i revidirali čitav tekst Tipitake. Sabor je održan u ogromnoj dvorani u obliku špilje izvan Ranguna, posebno sagrađene u tu svrhu iz državnog budžeta&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;. Godine [[1961]]. u Burmanskom parlamentu je usvojen predlog zakona kojim se budizam proglašava državnom veroispovešću, ali bez diskriminacije drugih religija, koje obuhvataju oko 15% nebudističkog stanovništva. Ovo je kasnije ukinula vojna vlada na čelu sa generalon Ne Vinom, koji je preuzeo upravu nad Burmom marta [[1962]]. godine. 

U Burmi danas postoje brojni [[manastir]]i. Oni su raštrkani duž doline reke, koja je kolevka burmanske civilizacije, skoro po svim gradićima i selima, gde za lokalni živalj predstavljaju središta uticaja, morala i obrazovanja. [[Pagoda|Pagode]], koje su izgradili i opremili kraljevi i svetovnjaci, stoje uz manastire u većini gradova; one raskošnije među njima, kao što su pagoda u Mandalaju i Šve Dagon u Rangunu, pokrivene su zlatnim listićima i uživaju glas [[hodočašće|hodočasničkih]] stecišta, a predstavljaju i mesta okupljanja neizmernog broja ljudi u dane svetkovina&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;.

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Buddhism in Myanmar}}

[[Kategorija:Budizam u Mjanmaru| ]]
[[Kategorija:Religija u Mjanmaru]]
[[Kategorija:Budizam u Aziji|Mjanmar]]
[[Kategorija:Budizam po državama|Mjanmar]]</text>
      <sha1>rfmkpx7fsv3rutbyfqwa4ytbg3955nt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Vukelić (špijun)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>218062</id>
    <revision>
      <id>41263417</id>
      <parentid>41260190</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7003" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Branko Vukelić
| slika           = Branko Vukelic.PNG
| širina_slike    = 250px
| opis_slike      = Branko Vukelić
| datum_rođenja   = 1904.
| mjesto_rođenja  = [[Osijek]], [[Austrougarska]]
| datum_smrti     = januar {{death year and age|1945|1904}}
| mjesto_smrti    = [[Abaširi]], [[Japan]]
| zanimanje       = obavještajac
}}
'''Branko Vukelić &quot;Jugosloven&quot;''' ([[Osijek]], [[1904]] — [[Abaširi]], januar [[1945]]) je bio jugoslovenski špijun koji je radio u špijunskom krugu [[Rihard Zorge|Riharda Zorge]] u [[Japan]]u.

Prema jednoj verziji, najaveći uspeh njegove grupe bio je što su saznali datum nemačkog napada na SSSR.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot;/&gt;

== Biografija ==

Rođen je u [[Osijek]]u 1904. godine. Njegov otac, Srbin, Milivoj, je bio oficir u austrijskoj vojski u Lici, a majka Vilma je bila [[Jevrej]]ka.

Vukelićeva porodica se preselila u [[Zagreb]] gde je pohađao srednju školi.&lt;ref name=autogenerated1&gt;Gannon, Stealing Secrets, Telling Lies: How Spies and Codebreakers Helped Shape the Twentieth Century, Brassey's, 2002, page 140&lt;/ref&gt; Bio je član marksističkog kluba u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot; /&gt; Prvi put uhapšen 1922., zbog sudelovanja u demonstracijama povodom osude Alije Alijagića na smrt.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot;&gt;Muzej Istorije Jugoslavije, Inv.br. 12427.&lt;/ref&gt; 

Krenuo je na fakultet u Zagrebu, ali je 1931. proteran iz zemlje kao agitator progresivnih ideja.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot; /&gt; Nakon toga odlazi u [[Pariz]] gde je završio prava na Univerzitetu u [[Sorbona|Sorboni]].

1932. se povezuje sa Kominternom.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot; /&gt; Prema jednoj verziji, nakon diplomiranja, usled velike svetske depresije, uspostavio je kontakt sa [[komunizam|komunizmom]] kao način da dobije posao tokom krize.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;

== U Japanu ==

U [[1933]]. godini Vukelić je poslat u [[Japan]] kao sovjetski agent nakon što ga je regrutovala članica [[Kominterna|Kominterne]] pod imenom Olga.&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 57&lt;/ref&gt; Doputovao je kao dopisnik &quot;Politike&quot; i pariškog časopisa &quot;VU&quot; u Japan, gde počinje obaveštajne aktivnosti pod rukovodstvom Riharda Zorgea.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot; /&gt; Zadatak te grupe je bio da saznaje vojne planove Nemačke i Japana. 

Radio je Rihardom Zorgom u tzv Zorgeovom prstenu, zajedno sa Maksom Klauzenom, Ozaki Hotsumi i Mijagi Jokotom.&lt;ref&gt;Russia Information Center, [http://www.russia-ic.com/rus_international/in_depth/699/ &quot;Russia is spying. Richard Sorge&quot;], March 4, 2008, Retrieved on January 7, 2010&lt;/ref&gt; Vukelič je bio zapošljen od strane francuskog lista Havas&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 271&lt;/ref&gt;, i srpskoe novine Politika kao sprecijani dopisnik.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;&lt;ref&gt;Politika Online http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Otac-je-umro-dva-puta.lt.html, retrieved on January 7, 2010&lt;/ref&gt;. U Jokohamu je stigao [[11. februar]]a [[1933]], i javio se [[Rihard Zorge|Rihardu Zorgi]], vođi sovjstske špijunske mreže. Iako je ovo bila sovjetska operacija, Vukelić je verovao da on služi Kominterni.&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 65&lt;/ref&gt;

Prvi brak sa Edit raspao se nakon serije afera, nakon čega je oženio Jošiko Jamasaki, svoju japansku prevoditeljicu&lt;ref&gt;Gannon, Stealing Secrets, Telling Lies: How Spies and Codebreakers Helped Shape the Twentieth Century, Brassey's, 2002, page 141&lt;/ref&gt;. Ovaj braj je smatran pretnjom za operaciju, pa ga Zorge nije odobrio, ali je Vukelić odlučio da se oženi bez odobrenja. Nakon ovog neslaganja centar u [[Moskva|Moskvi]] je odlučio da se operacija nastavi a da Vukelić ostane u prstenu.&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 133&lt;/ref&gt; Vukelićeve glavne aktivnosti su bile skupljanje informacija. Skupljao je informacije iz japanskih novina i magazina, kao i iz ambasada i novinarskih kontakata&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 77&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gannon, Stealing Secrets, Telling Lies: How Spies and Codebreakers Helped Shape the Twentieth Century, Brassey's, 2002, page 144&lt;/ref&gt; a bio je nadležani za fotografski posao.&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 70&lt;/ref&gt;

Prema jednoj verziji, najaveći uspesi Zorgea i drugova su u tome što su saznali datum nemačkog napada na SSSR, kao i to da je Japan odustao od otvaranja fronta prema SSSR-u čime je omogućeno prebacivanje sovjetskih trupa sa japanske granice na Moskovski front.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot;/&gt;

Sorgeov špijunski prsten je probijen [[1941]]. godine. Uhapšen od japanske policije 18. oktobra 1941 zajedno sa celom grupom Riharda Zorgea.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot;/&gt; Iako je Zorge pokušao da opovrgne Vukelićevo i Mijagijevo učešće&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 296&lt;/ref&gt;, Vukelić je osuđen na doživotnu robiju zajedno sa Klauzenom.&lt;ref&gt;Whymant R, Stalin's Spy, I B TAURIS &amp; CO LTD, 1996, page 312&lt;/ref&gt; Bio je utamničen u Sugamo, a odatle je prebačen u Abaširi ([[Hokaido]]) u julu [[1944]]. Umro u zatvoru &quot;Abaširi&quot;. na krajnjem severu Japana, 13. januara 1945.&lt;ref name=&quot;Muzej&quot;/&gt; 

Jošiko je informisana o njegovoj smrti [[15. januar]]a [[1945]].

== Sovjetsko priznavanje ==

Iako aktivnosti Zorgeove grupe nisu bile priznavane do [[1960e|1960ih]], Vukelić je posthumno odlikovan [[Orden Otadžbinskog rata|Ordenom Otadžbinskog rata]] (prvog stepena), [[5. novembar|5. novembra]] [[1964]]. od strane Prezidijuma Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;CIA, [https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol9no4/html/v09i4a09p_0001.htm New Light on Old Spies: A Review of Recent Soviet Intelligence Revelations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100607044645/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol9no4/html/v09i4a09p_0001.htm |date=2010-06-07 }}, September 18, 1995, Retrieved on January 7, 2010&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Branko Vukelić (spy)}}
* [http://nihonkichigai.blog.hr/2007/07/1622867945/hiroshiyamasaki-vukelic-i-njegov-rjecnik.html Interviju sa Hiroši Jamasak-Vukelić]
* [http://books.google.com/books?id=G3fsz3J6FzEC&amp;dq=branko+vukelic+paris&amp;source=gbs_navlinks_s Whymant R., Sorge's Spy, on Google books]
* [http://books.google.com/books?id=Kgb14s5UNmAC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_navlinks_s#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Gannon J., Stealing Secrets, Telling Lies: How Spies and Codebreakers Helped Shape the Twentieth Century, on Google Books]
* [https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol9no4/html/v09i4a09p_0001.htm New Light on Old Spies: A Review of Recent Soviet Intelligence Revelations, CIA Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100607044645/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol9no4/html/v09i4a09p_0001.htm |date=2010-06-07 }}

{{Lifetime|1904|1945|Vukelić, Branko}}
[[Kategorija:Biografije, Osijek]]
[[Kategorija:Obavještajci]]</text>
      <sha1>cugpy76c5nm0fcuhill6x0vftmsr7kc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proglas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>246602</id>
    <revision>
      <id>41263567</id>
      <parentid>41262279</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.135.36.187</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1307" xml:space="preserve">[[Datoteka:Proglas mntxt.jpg|Proglas staroslovenskog prevoda|mini|250p]]
'''Proglas''' ({{Jez-stsl|Прогласъ}}, [[glagoljica]]: ⰒⰓⰑⰃⰎⰀⰔⰟ - predgovor) je predgovor prvog staroslovenskog prevoda četiri [[evanđelja]]. Napisao ga je [[Konstantin Filozof]] između 863. i 867. godine u [[Velikomoravska Kneževina|Velikoj Moravskoj]] (današnja [[Moravska]] i [[Slovačka]]). 

Proglas se smatra prvom [[Poema|poemom]] na književnom [[Staroslavenski jezik|staroslovenskom jeziku]].

== Odlomak ==

{{citiranje|{{Script|Cyrs|
Рѣшѧ бо они: слѣпїи прозьрѧтъ,

глоуси слꙑшѧтъ слово боукъвьноѥ.

Бога же ѹбо познати достоитъ.

Того же ради слꙑшите, Словѣне, си:

Даръ бо ѥстъ отъ Бога сь данъ &lt;ref&gt;[[oldwikisource:Прогласъ|Wikisource]] ''Proglas'' (staroslovenska ćirilica)&lt;/ref&gt;
}}
}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Proglas}}
*[[oldwikisource:Proglasъ|Wikisource]] ''Proglas'' (moderna transliteracija)
*[[oldwikisource:Прогласъ|Wikisource]] ''Proglas'' (staroslovenska ćirilica)
*[[oldwikisource:ⰒⰓⰑⰃⰎⰀⰔⰟ|Wikisource]] ''Proglas'' (glagoljica)

{{klica}}

[[Kategorija:Slovenska pismenost]]
[[Kategorija:Staroslovenski jezik]]</text>
      <sha1>b233jvvoeglrptl09g4gzli8tza11sv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budizam u Tajlandu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>253092</id>
    <revision>
      <id>41263437</id>
      <parentid>40873381</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4548" xml:space="preserve">{{Budizam}} 
'''[[Budizam]] u [[Tajland]]u''' je uglavnom [[teravada]] škole, i čini većinsku religiju sa oko 95% stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web
  | title =CIA World Factbook: Thailand
  | publisher =Central Intelligence Agency
  | date =8. 2. 2007.
  | url =https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/th.html
  | accessdate =7. 3. 2007.
  | archive-date =2010-12-29
  | archive-url =https://web.archive.org/web/20101229000203/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/th.html
  | dead-url =yes
  }}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
[[Datoteka:Monk on pilgrimage.jpg|mini|250px|desno|Mladi monasi na hodočašću.]]
Najraniji arheološki dokazi o postojanju budizma na teritoriji današnjeg Tajlanda datiraju približno iz [[6. vek]]a, a vezani su prevashodno za Nakhon Pathon (tridesetak milja zapadno od Bangkoka) i Lopburija (oko šezdeset milja severno od Bangkoka). Najstariji i najveći čedi ili [[stupa]], na Tajlandu se nalazi u Nakhon Pathomu. Arheološki ostaci potiču iz perioda kada je ova oblast činila deo kraljevine naroda Mon sa prestonicom u Thatonu, u donjoj Burmi. Južni Tajland je u to doba činio monsku kraljevinu Dvaravati; budizam zastupljen u ovom kraljevstvu u ranom razdoblju pretežno je bio [[hinajana]] škole&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;&gt;Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd 1998.&lt;/ref&gt;. 

U razdoblju između 8. i 13. veka ovo područje je došlo pod vlast kraljevine Šri Viđaja sa Sumatre (Indonezija), kada je mahajanski oblik budizma bio vodeći. Između 11. i 14. veka veliki deo današnjeg Tajlanda došao je pod vlast Kmera, naroda sa područja današnje Kambodže, čija je religija bila daleko više hinduistička. 

Može se reći da prava istorija tajske nacije otpočinje sa [[14. vek]]om, kada su [[Tajci]] (narod etnički i lingvistički povezan sa [[Kinezi]]ma, koji se iz Junana preselio na jug) osnovali kraljevinu sa prestonicom u Sukhodhaji (ili Sukhothaiji), na oko 200 -{km}- severno od današnjeg [[Bangkok]]a. Tokom 14. veka dobar glas sinhaleskog budizma (nakon reformi koje je sproveo Parakama Bahu I, cejlonski kralj iz 12. veka) privukao je [[sijam]]ske monahe na Cejlon, da bi se potom vratili na Tajland i proširili sinhaleske reforme&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;. Na Tajlandu od tog doba preovladava teravadinski oblik budizma. Sredinom 14. veka prestonica je preseljena na jug iz Sukhodhaje u Ajodhaju (ili Ajuthiju), na oko pedeset milja severno od današnjeg Bangkoka. 

Kada su je Burmanci razorili [[1767]]. godine, nova dinastija utemeljila je novu prestonicu, najpre u Dhonburi, na zapadnoj obali reke Čao Phja, a potom na suprotnoj, istočnoj obali - današnji Bangkok. Četvrti kralj iz ove dinastije, Mongkut, ili [[Rama IV]] bio je budistički [[monah]], a stupio je na presto [[1851]]. u četrdeset sedmoj godini; njegova sedamnaestogodišnja vladavina jedna je od najvažnijih u istoriji Tajlanda. Upravo je on udario temelje modernom Tajlandu i inicirao reformatorski pokret unutar budističke sanghe, što se ispoljilo u reformskoj sekti sa strožom disciplinom, poznatoj kao dhamajutika-nikaja. Njen uticaj na tajski budizam ostao je jak sve do danas, pri čemu uporedo održava dobre odnose i sa glavnom budističkom strujom, maha-nikajom. Obe sekte imaju svoja velika monaška sedišta u Bangkoku: dhamajutika-nikaja ima Vat Bovorniveg, a maha-nikaja Vaj Mahathat; u svakom od njih smeštena je velika obrazovna institucija (Maha-Vidjalaja za obučavanje monaha. Kralja Mongkuta nasledio je njegov sin Čulalongkorn ili [[Rama V]] ([[1868]]-[[1910]]), koji je takođe bio značajan budistički vladar, a pored ostalih doprinosa kojima je pridoneo snaženju budizma na Tajlandu bilo je i objavljivanje [[Tipitaka|Tipitake]], kanona pisma, na paliju, sa tekstom odštampanim tajskim pismom. Teravada budizam ima značajan uticaj na celokupni tajski život&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;. 

Od II svetskog rata pak sve više se prihvataju zapadnjački običaji i merila, uglavnom na području Bangkoka, a u seoskim oblastima u kojima živi većina stanovništva teravadinski budizam još uvek predstavlja temelj verovanja, kulture i ponašanja.

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Buddhism in Thailand}}
* [http://www.thailex.info/THAILEX/THAILEXENG/LEXICON/Religie%20&amp;%20Mythologie%20tekst.htm#Thais%20boeddhisme Thai Theravada Buddhism]

[[Kategorija:Budizam u Tajlandu| ]]
[[Kategorija:Religija u Tajlandu]]
[[Kategorija:Budizam u Aziji|Tajland]]
[[Kategorija:Budizam po državama|Tajland]]</text>
      <sha1>odt8ok3jd872th3f1bytzhivk677gmz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budizam na Šri Lanki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>253093</id>
    <revision>
      <id>41263435</id>
      <parentid>40978814</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15612" xml:space="preserve">{{Budizam}} 
[[Budizam]] u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] ([[Cejlon]]u) je uglavnom [[teravada]] škole, i čini većinsku religiju sa oko 70% stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web | date =  | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ce.html | title = The World Factbook: Sri Lanka | work = CIA World Factbook | accessdate = 12. 8. 2006. | archive-date = 2018-12-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181224211303/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ce.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Šri Lanka je zemlja najstarije budističke tradicije, koju je institucionalno zasnovao indijski car [[Ašoka]] u 3. veku pre naše ere. Od tada, opstaje tesna povezanost između cejlonskih vladara i [[Sanga|sange]].&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt; Cejlonski budizam postao je politički uticajan u [[11. vek]]u i od tada vrši snažan uticaj na [[budizam u jugoistočnoj Aziji]].{{sfn|Elijade|1996|pp=40-59}} Budizam u Šri Lanki se do danas održao kao institucionalna religija pod zaštitom države.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;&gt;[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/budizam-religija-ili-filozofija/ Čedomil Veljačić, Budizam - religija ili filozofija]&lt;/ref&gt; Budistička sanga na Cejlonu se predstavlja &quot;kao čuvar nacionalnog identiteta [[Sinhalezi|Sinhaleza]].&quot;{{sfn|Jevtić|2002|p=345-351}} 

Jedna od najpoznatijih relikvija na Šri Lanki je [[Budin zub (relikvija)|Budin zub]]. Kult [[stupa]] (spomenika u obliku humke koji često sadrže relikvije), svetog drveća i hramova za hindu bogove postali su popularni i prihvatili su ih i ortodoksni budisti.&lt;ref name=&quot;CIHR.2006.8586&quot;&gt;Kembridžova ilustrovana istorija religije, Stylos, Novi Sad, 2006, {{ISBN|978-86-7473-281-6}}, str. 85-86.&lt;/ref&gt; 

Teravadski budizam sa Šri Lanke imao je ključnu ulogu u razvoju budizma u jugoistočnoj Aziji.&lt;ref name=&quot;CIHR.2006.8586&quot;/&gt;

== Istorija ==

=== Budine posete ===
Prema Mahavamsi, hronici na [[pali]]ju iz [[5. vek]]a, [[Sidarta Gautama]] je tri puta posetio ostrvo [[Šri Lanka|Cejlon]]. Jedanput je otišao na vrh Sumanakate (danas poznatiji kao Adamov vrh) i tamo ostavio otisak svoje stope&lt;ref&gt;E. F. C. Ludowyck, The Foot-print of the Buddha (1958)&lt;/ref&gt;. Ova priča nije istorijski potkrepljena, ali, otisak stope je ostao jedno od najvećih mesta hodočašća na Cejlonu i predstavlja simbol narodnog verovanja da je Šri Lanka „dhamadipa“, ostrvo koje čuva Budino učenje.

U Šri Lanki se čuva i [[Budin zub kao relikvija|relikvija Budinog zuba]] koja je iz Kalinge doneta na Cejlon u [[3. vek]]u. Iz tog doba datira kult zuba, za koji se tvrdi da je Budin levi očnjak. Parakrama Bahu je isticao značaj relikvije zuba za dobrobit Cejlona, zajedno sa još jednom relikvijom, Budinom zdelom za milodare, kojoj se danas izgubio trag. Tokom vekova relikvija zuba se selila sa prestonicom i dvorom. [[Portugalci]] ističu da su je zaplenili i uništili u 16. veku, ali [[Sinhalezi]] tvrde da se radilo o duplikatu, a da je original odnesen u Kandi, gde se čuva i dan danas&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;&gt;Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd 1998.&lt;/ref&gt;.

[[Bodi drvo]] koje još uvek postoji u Anuradhapuri, je, prema predanju, izniklo od sadnice drveta iz Buda-Gaje, pod kojim je Buda dostigao prosvetljenje, a koju je na Cejlon donela Mahindina sestra.

=== Uvođenje budizma ===
{{main|Ašoka}}
[[Datoteka:Sri lanka aukana buddha statue.jpg|mini|desno|225p|Drevna statua Bude iz Aukane.]]
Istorijski, budizam je stigao na Šri Lanku u 3. veku p. n. e, kada je kao misionar došao Ašokin sin Mahinda i kralja i celu zemlju, čija je ranija religija bio krvavi kult demona, preobratio na budizam.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt; Prema predanju, cejlonski kralj Tisa je poslao poslanstvo indijskom caru [[Ašoka|Ašoki]], nakon čega je Ašoka preporučio Budino učenje i poslao svog sina, monaha [[Mahinda|Mahindu]] na Cejlon da podučava. Sa Mahindom je dogovorio da se podigne velika [[vihara]] (manastir) u prestonici Anuradhapuri, gde su se smestili redovnici koji su došli na Cejlon.&lt;ref&gt;E. W. Adikaram, Early History of Buddhism in Ceylon (1946)&lt;/ref&gt; 

Šrilankanski kralj bio je posvećen u skladu sa Ašokinim uputstvima, a četiri monaha su bili prvi koji su poslati da učvrste darmu na ostrvu.&lt;ref name=&quot;CIHR.2006.8586&quot;/&gt; Zajednica [[monaštvo|monaha]] koju je Ašoka poslao predstavljala je prethodnicu [[mahavihara|mahavihare]], koja je tokom vekova ostala vodeća struja na Cejlonu. 

Uvođenjem budizma na Šri Lanku, posredstvom kraljevskih veza, pojavila se nova vrsta [[kler]]a iz krugova feudalnog plemstva, koja se održala do danas.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt; Ruvandali dagabu, otkrivenu na ruševinama Anuradhapure, je verovatno podigao kralj Dutagamani u 1. veku p. n. e.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;

=== Beleženje pali kanona ===
{{main|Pali kanon}}
Budistički [[pali kanon]] je konačno zapisan na [[Budistički sabori|saboru]] u Šri Lanki oko 100. godine p. n. e, verovatno iz straha pred progonima.&lt;ref name=&quot;Historijski uvod&quot;&gt;[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/veljacic-budizam/historijski-uvod/ Čedomil Veljačić » Budizam » Historijski uvod]&lt;/ref&gt; Prema predanju, bilo je vreme velike gladi, broj monaha se veoma smanjio, te je postojala opasnost da usmeno prenošenje Kanona bude potpuno prekinuto. Legenda kaže da je za svaku nikaju ostao samo po jedan monah koji ju je znao celu napamet. Da bi se izbegao potpuni gubitak Kanona, odlučeno je da se on zapiše na palmovim listovima, a nadalje je prepisivan.{{sfn|Kovačević|2014|p=19}}

=== Podela na škole ===
Dvorsko darivanja sange je dovelo do nastanka različitih škola. Jedan kralj iz 1. veka p. n. e. naredio je da se uruči poklon, ali ne mahavihari, već nekom monahu, i iz toga je ponikla škola [[abhjagirija]]. Iako s početka nije bilo razlike u učenju, nova vihara je postala središte stranog uticaja, dok su monasi iz mahavihare ostali čuvari teravadinske ortodoksije. Nova sekta je prihvatila nove ideje, proučavajući i teravadinsko i mahajansko učenje. Treća škola, [[đetavana]], formirana je na potpuno isti način kao i abhjagirija, da bi se na kraju otcepila od nje u 3. veku&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;. Ove tri škole su ostale temelj sanghe tokom narednih vekova, u razdoblju velikog indijskog uticaja.

=== Dolazak Budagoše ===
{{main|Budagoša}}
Početkom [[5. vek]]a indijski monah [[Budagosa]] dolazi na ostrvo Lanku da bi istražio, sakupio i uredio spise [[pali kanon]]a, koji su ovde prvobitno zabeleženi. Iz onovremenih podataka u sinhaleškim hronikama, vidljivo je da je budistička zajednica uprkos svim teškoćama bila dobro očuvana.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt;

Slavu Mahavihare (Velikog manastira) potvrđuje i [[Budagosa]], koji se tu nastanio i proveo veći deo života u proučavanju spisa i pisanju. On je priredio sinhaleska tumačenja Tripitake na pali; ova dela, zajedno sa njegovim sveobuhvatnim pregledom učenja, imala su izuzetan značaj u oblikovanju teravadinske tradicije na Cejlonu.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;

=== Opadanje budizma ===
[[Datoteka:British Museum Asia 45 (cropped).jpg|mini|Statua [[Bodisatva|Bodisatve]] [[Tara (budizam)|Tare]], iz 8. veka.]]
Već od kraja 5. veka govori se o propadanju koje neprekidno napreduje u narednim vekovima.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt; U to vreme posebno jača hinduistička tradicija. Smatra se da je jedan kralj iz 8. veka obnovio mnoge stare hramove hinduističkih bogova; [[Višnu]]ovi i [[Šiva|Šivini]] hramovi pronađeni su u Polonaruvi, a datiraju iz 11. ili 12. veka.

=== Period teravade ===
Period nacionalne nezavisnosti budizma otpočeo je vladavinom kralja Viđaje u [[11. vek]]u. [[1070]]. godine Viđajabahu I je pokušao da obnovi budističku religiju, ali na čitavom ostrvu nije mogao naći pet monaha koji obavljaju potpunu službu, neophodnih da bi se služilo u šestoro. Tek je misija iz Burme omogućila novo osnivanje reda na Šri Lanki.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt; 

Pod Viđajom su se različite sekte ujedinile u jednu zajednicu, prihvatajući ortodoksno teravadinsko učenje.&lt;ref&gt;W. Rahula, History of Buddhism in Ceylon (1956)&lt;/ref&gt;

Period obnove budizma je nastavljen u 12. veku sa Parakramom Bahuom.

=== Period okupacije ===
[[Portugalci]] su osvojili su Cejlon oko [[1505e|1505—i]] započeli brutalno suzbijanje &quot;neznabožačke&quot; religije stanovništva. [[Holanđani]] su, nasuprot tome, progonili samo katolike; budistima su bili skloni i pomogli kralju Rađasinhi da u Sijam i Burmu pošalje glasnike kojima je uspelo da dobiju neophodne strane monahe i da ponovo obnove monaški red.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt;

Tokom portugalske, holandske i britanske okupacije budizam je stalno bio u izumiranju. Ni u drugim teravada zemalja nije bilo bolje. Sredinom 18. veka sinhaleški kralj Kirti Rađasinha &quot;na čitavom ostrvu nije mogao naći ni jednog jedinog monaha koji obavlja potpunu službu&quot;.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt;

=== Istočna renesansa ===
[[Datoteka:Olcott and Buddhists.jpg|thumb|Henri Olkot i budisti, [[1883]].]]
Konačno, u drugoj polovini [[19. vek]]a, pod zapadnim uticajem, dolazi do novovremenog intelektualnog preporoda budističke misli. Oko [[1860]]. godine nekolicina učenih budističkih monaha počinje da hrišćanske misionare izaziva na otvorene diskusije. Uspeh budističke strane bio je toliki da je o tome, pod nazivom &quot;istočna renesansa&quot;, počela da izveštava štampa u Evropi i Americi. Za američkog pukovnika H. S. Olkota, koji je oko [[1880]], kao osnivač [[Teozofsko društvo|Teozofskog društva]] živeo u Madrasu, bio je to povod da dođe na Cejlon da bi pomogao budistima u daljim uspesima.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt; 

Do oživljavanja budizma dolazi tek skrajem [[19. vek]]a, nakon posete teozofa K. Olkota Cejlonu, kojom je otpočeo postojani porast budističkih izučavanja i učenja. Olkot je danas, posebno u zvaničnim krugovima, poznat kao poslednji obnovitelj budizma u toj zemlji. Za to je pre svega bilo neophodno preustrojavanje i proširivanje narodnog obrazovanja putem privatne inicijative u okolnostima kolonijalizma. Dva budistička univerziteta u Vidjalankari i Vidjodaji utemeljeni su u cilju podstacanja budističkog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;

=== Savremeni period ===
Od početka 20. veka uočljiva je prisutnost zapadnih budističkih [[bikhu|monaha]] na Šri Lanki. Prvo naselje zapadnih monaha osnovao je [[1911]]. godine nemački bikhu [[Njanatiloka]]. I Paul Dalke, osnivač prvog budističkog manastira u Nemačkoj, više puta je pre prvog svetskog rata posetio Cejlon. Ovde je još pre njega bio prvi nemački prevodilac pali tekstova, K. E. Nojman, a kasnije su takođe V. Gajger i drugi naučnici omogućili bolje poznavanje pali budizma u Evropi. Engleski bikhu Njanamoli se sredinom 20. veka na Cejlonu istakao brojnim prevodima pali tekstova.&lt;ref name=&quot;religija-ili-filozofija&quot;/&gt;

Od proglašenja nezavisnosti Cejlona [[1947]]. sve više se razvija osećaj za kulturni i nacionalni identitet, povezan sa oživljavanjem budizma. Budističke misije, koje su Cejlonci uspostavili u Evropi i Americi svedoče o ulozi Cejlona kao zemlje koja pronosi Budinu poruku.

Tokom [[Šrilankanski građanski rat|građanskog rata u Šrilanki]] (1983—2009), budististička sanga je imala prilično aktivnu ulogu u sukobu. Franesa Tial smatra da su krvave sukobe [[Tamil]]a, pretežno hindusa, i budističke većine, izazvali pozivi koje je budističko sveštenstvo objavljivalo u više navrata protiv Tamila.{{sfn|Jevtić|2002|p=345-351}} U jednom od tih proglasa se kaže: &quot;''Tamili su bili više nego neprijatelji, oni su postali pretnja budizmu stanovnika Cejlona, toga budizma koji je suština Šri Lanke''.&quot;{{sfn|Jevtić|2002|p=345-351}}

== Sangha ==
[[Sangha]] je danas podeljena na tri glavne zajednice ili nikaje, pored kojih postoje i neke manje zajednice. Vodeća zajednica, sijamska nikoja (prozvana tako jer je primila punomoćje sa Sijama u 18. veku) ističe se kastinskim ustrojstvom, pošto je pristup u nju dozvoljen samo pripadnicima najviše cejlonske kaste. Nikaja amarapura obuhvata pripadnike ostalih kasti, dok se nikaja ramanja ističe nešto strožom disciplinom. Među nikajama nema razlike u učenju.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;

== Obeležja ==
[[Datoteka:SL Kandy asv2020-01 img33 Sacred Tooth Temple.jpg|mini|Hram Budinog zuba.]]
Narodni budizam na Šri Lanki koncentrisan je oko vihara, koje predstavljaju i obitavališta monaha i svetilišta za budističke posvećenike. Prve vihare na Cejlonu su se sastojale od odaja u kojima su monasi boravili, zajedno sa dagabom u kojoj je bila pohranjena neka relikvija. Obično je tu raslo i bodi drvo. Od [[4. vek]]a nadalje, odaje sa Budinom slikom postaju redovno obeležje; zajedno sa dagabom i bodi drvetom, čine sastavni deo većine današnjih vihara na Cejlonu.

Među bogovima kojima se molilo u devalajama bila su i prebudistička božanstva, kao što su Sumana, čuvar Adamovog vrha, i hinduistička božanstva poput Višnua. Po narodnom shvatanju, umilostivljenje ovakvih božanstava češće je značajnije nego poštovanje koje se ukazuje Budi.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt; Narodna religija Cejlonaca obuhvata i prebudističke prakse kao što su „đavolji igrači“ za lečenje bolesnika, katadije za isteravanje čini, i [[astrologija]]. Kod nekih budističkih običaja otkriva se prebudističko poreklo, kao što je pirit, pojanje suta iz Tripitake u cilju odagnavanja zlih duhova. Budističko poreklo uočljivije je kod običaja dane, davanja hrane monasima, čime davalac stiče mnoge zasluge.

Budističke svetkovine nailaze na veliki odziv u narodu, naročito svetkovina Vesaka, kojom su obeležavaju tri velika događaja iz Budinog života: napuštanje svetovnog života, prosvetljenje i ulazak u paranibanu. Još veći značaj u narodu ima godišnja perahara, koja se održava u Kandiju i tokom koje se relikvija zuba nosi u litaniji. Ova litanija obuhvata i predstavnike četiri narodna božanstva koja se slave u delavajama. Relikvije, koje se inače drži u kovčežiću, izlaže se jednom u deset godina; mnoštvo hodočasnika prolazi kroz Maligavu, u kojoj je relikvija pohranjena.&lt;ref name=&quot;Rečnik budizma&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{Commonscat|Buddhism in Sri Lanka}}
* R. S. Copleston, Buddhism Primitive and Present in Magadha and Ceylon (1892)
* E. W. Adikaram, Early History of Buddhism in Ceylon (1946)
* W. Rahula, History of Buddhism in Ceylon (1956)
* {{Cite book |ref= harv|last=Elijade|first=Mirča|title=Vodič kroz svetske religije|year=1996|url= |publisher= Narodna knjiga|location=Beograd|id=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Ling|first=Trevor|title=Rečnik budizma|year=1998|url= |publisher= Geopoetika|location=Beograd|isbn=978-86-83053-14-8}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Jevtić|first=Miroljub|title=Religija i politika: uvod u politikologiju religije|year=2002|url= |publisher= Institut za političke studije|location=Beograd|id=}}
* Kembridžova ilustrovana istorija religije, Stylos, Novi Sad, 2006, {{ISBN|978-86-7473-281-6}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url=http://srednjiput.rs/download/text/bk_ovako_sam_cuo.pdf |publisher= |location=Novi Sad–Beograd|isbn=978-86-89385-01-4}}

[[Kategorija:Budizam na Šri Lanki| ]]
[[Kategorija:Religija na Šri Lanki]]
[[Kategorija:Budizam u Aziji|Šri Lanka]]
[[Kategorija:Budizam po državama|Šri Lanka]]</text>
      <sha1>ggrf4m1wejqt2k2n8t6urha0brkudj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borna Ćorić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275060</id>
    <revision>
      <id>41263400</id>
      <parentid>40968454</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:22:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4462" xml:space="preserve">{{Tenisač
| ime                          = Borna Ćorić
| slika                        = Coric RG16 (14) (27369409966).jpg
| slika_širina                 = 
| slika_opis                   =
| država                       = {{flagcountry|HRV}}
| prebivalište                 =
| datum_rođenja                = [[Zagreb]], [[14. studenog]] [[1996.]]
| mjesto_rođenja               = 
| datum_smrti                  = 
| mjesto_smrti                 = 
| visina                       = 
| težina                       = 
| igra                         = desnom rukom&lt;br /&gt;(dvoručni backhand)
| karijera                     =2013- 
| zarađeni_novac               =  3.564.667 [[USD]]
| pobjede/porazi_pojedinačno   = 98/96
| osvojeni_turniri_pojedinačno =1
| najbolji_plasman_pojedinačno = 28. ([[2. travnja]] [[2018.]])
| Australian_Open              = 
| Roland_Garros                = 
| Wimbledon                    = 
| US_Open                      = 
| pobjede/porazi_parovi        =
| osvojeni_turniri_parovi      = 
| najbolji_plasman_parovi      = 560. ([[13. studenog]] [[2014.]])
| medalje                      = 
}}
'''Borna Ćorić''' ([[Zagreb]], [[14. studenog]] [[1996.]]) [[hrvat]]ski je [[tenis]]ač.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.coretennis.net/tennis-player/borna-coric/19998/profile.html|title=Profile|accessdate=8 September 2013}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Borna Ćorić je u rujnu 2013. osvojio juniorski Grand Slam turnir [[US Open]] u pojedinačkoj konkurenciji. U finalu je slavio protiv Australca [[Thanasi Kokkinakis|Thanasija Kokkinakisa]] s 3:6, 6:3 i 6:1 plasiravši se time na prvo mjesto svjetske ljestvice tenisača juniora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glasistre.hr/vijesti/sport/borna-coric-i-ana-konjuh-osvojili-us-open-422571|title=Borna Ćorić i Ana Konjuh osvojili US Open|work=[[Glas Istre]]|date=8. rujna 2013|accessdate=9. rujna 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/sports/croatians-coric-konjuh-win-junior-us-open-titles/2013/09/08/5c19fcc6-18c4-11e3-80ac-96205cacb45a_story.html|title=Croatians Coric, Konjuh win junior US Open titles|work=The Washington Post|date=8. rujna 2013.|language=engleski|archiveurl=https://archive.today/20130908211426/http://www.washingtonpost.com/sports/croatians-coric-konjuh-win-junior-us-open-titles/2013/09/08/5c19fcc6-18c4-11e3-80ac-96205cacb45a_story.html|archivedate=2013-09-08|access-date=2014-02-24|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/sport/clanak/hrvati-poharali-us-open-konjuh-i-coric-pobjednici-juniorskih-turnira-/699301.aspx|title=Hrvati poharali US Open! Konjuh i Ćorić pobjednici juniorskih turnira!|publisher=Index|date=8. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== 2014. ===
U drugom kolu prve grupe [[Davisov kup|Daivisovog kupa]] u okršaju Hrvatske i Poljske, pobijedio je [[Jerzy Janowicz]]a, bilo je 6:2, 2:6, 5:7, 7:5, 4:6

Na ATP turniru [[Vegeta Croatia Open Umag]] u Umagu Borna je [[24. srpnja]] [[2014.]] pobjedom nad aregntinskim tenisačem Horacijom Zeballosom (7-6(4), 6-3) osigurao svoj prvi nastup u četvrtfinalu nekog ATP turnira.

U četvrtfinalu ATP turnira u [[Basel]]u, [[24. listopada]] [[2014]]. pobijedio je 14-erostrukog [[Grand slam]] pobjednika, Španjolca [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] sa 6:2, 7:6 (4) nakon sata i 41 minute igre.

== Finala turnira [[ITF Futures]] ==

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;

!Plasman
! width=&quot;50&quot; |Broj
! width=&quot;200&quot; |Datum
!Turnir
! width=&quot;200&quot; |Podloga
! width=&quot;150&quot; |Suparnik 
! width=&quot;150&quot; |Rezultat
|- bgcolor=&quot;#cffcff&quot;
| bgcolor=&quot;#98fb98&quot; |Pobjednik
|1.
|2013.
|Velika Britanija F9, [[Bournemouth]]
|zemlja
|[[Daniel Cox]] (GBR)
|6:7(4:7), 6:4, 6:3
|- bgcolor=&quot;#cffcff&quot;
| bgcolor=&quot;#98fb98&quot; |Pobjednik
|2.
|2013.
|Turska F32, [[İzmir]]
|tvrda
|[[Enzo Couacaud]] (FRA)
|6:7(0:7), 7:6(7:1), 7:5
|- bgcolor=&quot;#cffcff&quot;
| bgcolor=&quot;#98fb98&quot; |Pobjednik
|3.
|2013.
|Turska F33, [[İzmir]]
|tvrda
|[[Tucker Vorster]] (RSA)
|6:4, 6:4
|- bgcolor=&quot;#cffcff&quot;
| bgcolor=&quot;#98fb98&quot; |Pobjednik
|4.
|2013.
|Nigeria F1, [[Lagos]]
|tvrda
|[[Ante Pavic]] (CRO)
|6:4, 6:3
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Co/B/Borna-Coric.aspx?t=rh] na stranici [[ATP Tour]]a {{eng icon}}
* [http://www.itftennis.com/procircuit/players/player/profile.aspx?playerid=100165708 Borna Ćorić] na ITF stranici {{eng icon}}
 
{{Lifetime|1996||Ćorić, Borna}}

[[Kategorija:Hrvatski tenisači]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>azzm1i1xcj0thcugg4ztrsmfcp2mjka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Béguey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275351</id>
    <revision>
      <id>41263512</id>
      <parentid>41108414</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4526" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bege
| originalni_naziv = Béguey
| slika = Béguey Mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Gironde
| prefektura = Bordo
| kanton = Kadijak
| gšir = 44.6436111111111
| gduž =-0.322222222222222
| nadm visina = 20
| maksimalna_nadmorska_visina = 90
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 3,16
| površina-he = 316
| stanovništvo        = 1.138&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 360,13
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 33040
| poštanski kod = 33410
}}

'''Bege''' ({{jez-fra|Béguey}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Žironda u Francuskoj|Žironda]] koja pripada prefekturi Bordo.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 916 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 289&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 3,16&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 20 metara (maksimalnoj 90 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=967|
1968=974|
1975=1054|
1982=866|
1990=910|
1999=916|
2006=|
2011=1138|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 981 1968: 974
  points:(84,130)(100,139)    color:blue    width:2 #1975: 1054
  points:(100,139)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 866
  points:(128,118)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 910
  points:(160,123)(196,124)   color:blue    width:2 #1999: 916
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Žironda]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Béguey na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=33&amp;codecom=040 Béguey na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.77917800391073&amp;RadLong1=-0.00562383870117316 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=330040 Položaj mesta Béguey na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.6436111111111&amp;longitude=-.322222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Béguey na mapi (Mapquest)]

{{Departman Žironda u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>jyk232yofgtvgr9vvw3xqcr7ys9r7bw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bégadan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275353</id>
    <revision>
      <id>41263509</id>
      <parentid>41199359</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:04:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4537" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Begadan
| originalni_naziv = Bégadan
| slika = begadan eg1.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Gironde
| prefektura = Lepar Medok
| kanton = Lepar Medok
| gšir = 45.3575
| gduž =-0.8925
| nadm visina = 12
| maksimalna_nadmorska_visina = 18
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 22,15
| površina-he = 2.215
| stanovništvo        = 914&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,26
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 33038
| poštanski kod = 33340
}}

'''Begadan''' ({{jez-fra|Bégadan}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Žironda u Francuskoj|Žironda]] koja pripada prefekturi Lepar Medok.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 877 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 12 metara (maksimalnoj 18 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=850|
1968=932|
1975=846|
1982=832|
1990=913|
1999=877|
2006=|
2011=914|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,135)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1014 1968: 932
  points:(84,126)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 846
  points:(100,116)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 832
  points:(128,114)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 913
  points:(160,123)(196,119)   color:blue    width:2 #1999: 877
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Žironda]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bégadan}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bégadan na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=33&amp;codecom=038 Bégadan na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.791637715515915&amp;RadLong1=-0.0155770635748874 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=330038 Položaj mesta Bégadan na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.3575&amp;longitude=-.8925&amp;zoom=8 Plan naselja Bégadan na mapi (Mapquest)]

{{Departman Žironda u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>8vsljms62x8ihb270s5cvznuhd89l1i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boismont, Meurthe-et-Moselle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275558</id>
    <revision>
      <id>41263392</id>
      <parentid>41195425</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:43:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4671" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Boamon}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boamon
| originalni_naziv = Boismont
| slika = eglise Boismont 54.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Boismont 54.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Lorena
| departman = Meurthe-et-Moselle
| prefektura = Brije
| kanton = Vileri
| gšir = 49.4069444444444
| gduž = 5.74027777777778
| nadm visina = 300
| maksimalna_nadmorska_visina = 350
| minimalna_nadmorska_visina = 233
| površina-km = 5,43
| površina-he = 543
| stanovništvo        = 473&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 87,11
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 54081
| poštanski kod = 54620
}}

'''Boamon''' ({{jez-fra|Boismont}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorena]], u departmanu [[Mert i Mozel]] koja pripada prefekturi Brije.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 456 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 83&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,43&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 300 metara (maksimalnoj 350 m, a minimalnoj 233 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=464|
1968=525|
1975=474|
1982=378|
1990=437|
1999=456|
2006=|
2011=473|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,119) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 586 1968: 525
  points:(84,119)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 474
  points:(100,110)(128,91)   color:blue    width:2 #1982: 378
  points:(128,91)(160,103)   color:blue    width:2 #1990: 437
  points:(160,103)(196,106)   color:blue    width:2 #1999: 456
  points:(196,106)(228,106)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Mert i Mozel]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Boamon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=54&amp;codecom=081 Boamon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.862313853951866&amp;RadLong1=0.100186747206675 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=540081 Položaj mesta Boamon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.4069444444444&amp;longitude=5.74027777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Boamon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Mert i Mozel u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Boismont (Meurthe-et-Moselle)}}</text>
      <sha1>52foq949d1l1fcayj8ikpvt7xwjvqs9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brignac (Morbijan)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276748</id>
    <revision>
      <id>41263425</id>
      <parentid>41198103</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:44:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4791" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Brignac}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brinjak
| originalni_naziv = Brignac
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason_ville_fr_Brignac_(Morbihan).svg
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Morbihan
| prefektura = Van
| kanton = Moron
| gšir = 48.1216666666667
| gduž =-2.38694444444444
| nadm visina = 84
| maksimalna_nadmorska_visina = 126
| minimalna_nadmorska_visina = 68
| površina-km = 13,12
| površina-he = 1.312
| stanovništvo        =224&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 14,02
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 56025
| poštanski kod = 56430
}}

'''Brinjak''' ({{jez-fra|Brignac}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Morbijan u Francuskoj|Morbijan]] koja pripada prefekturi Van.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 224 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 17&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,12&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 84 metara (maksimalnoj 126 m, a minimalnoj 68 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=333|
1968=390|
1975=355|
1982=287|
1990=240|
1999=224|
2006=|
2011=184|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,147)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 447 1968: 390
  points:(84,130)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 355
  points:(100,121)(128,101)   color:blue    width:2 #1982: 287
  points:(128,101)(160,88)   color:blue    width:2 #1990: 240
  points:(160,88)(196,83)   color:blue    width:2 #1999: 224
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Morbijan]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=52208 Brignac na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.cc-mauron-broceliande.com/ http://www.cc-mauron-broceliande.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170916093456/http://cc-mauron-broceliande.com/ |date=2017-09-16 }}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=56&amp;codecom=025 Brignac na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.839881524925721&amp;RadLong1=-0.0416600396199836 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=560025 Položaj mesta Brignac na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1216666666667&amp;longitude=-2.38694444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Brignac na mapi (Mapquest)]

{{Departman Morbijan u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_07_18_N_02_23_13_W_type:city_region:FR|48° 07' 18&quot; SG Š, 02° 23' 13&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>0jgzvc0v34y3o8i9nv1qe7e9eccydwr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Béganne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276775</id>
    <revision>
      <id>41263510</id>
      <parentid>41199360</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4779" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Began
| originalni_naziv = Béganne
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Béganne (Morbihan).svg
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Morbihan
| prefektura = Van
| kanton = Aler
| gšir = 47.5969444444444
| gduž =-2.23888888888889
| nadm visina = 68
| maksimalna_nadmorska_visina = 87
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 35,5
| površina-he = 3.550
| stanovništvo        = 1386&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,04
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 56011
| poštanski kod = 56350
}}

'''Began''' ({{jez-fra|Béganne}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Morbijan u Francuskoj|Morbijan]] koja pripada prefekturi Van.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1307 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 68 metara (maksimalnoj 87 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1440|
1968=1521|
1975=1486|
1982=1446|
1990=1351|
1999=1307|
2006=|
2011=1386|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,150)(84,143) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1602 1968: 1521
  points:(84,143)(100,140)    color:blue    width:2 #1975: 1486
  points:(100,140)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 1446
  points:(128,137)(160,129)   color:blue    width:2 #1990: 1351
  points:(160,129)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 1307
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Morbijan]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Béganne}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.culture.gouv.fr/public/mistral/merimee_fr?ACTION=CHERCHER&amp;FIELD_1=INSEE&amp;VALUE_1=56008 http://www.culture.gouv.fr/public/mistral/merimee_fr?ACTION=CHERCHER&amp;FIELD_1=INSEE&amp;VALUE_1=56008]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Béganne na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=56&amp;codecom=011 Béganne na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830723394489069&amp;RadLong1=-0.0390759826995308 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=560011 Položaj mesta Béganne na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5969444444444&amp;longitude=-2.23888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Béganne na mapi (Mapquest)]

{{Departman Morbijan u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>3qc4pzylad7fuub2alkv1ldsn1xtuoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouchage (Izer)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276834</id>
    <revision>
      <id>41263405</id>
      <parentid>41196912</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:39:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4622" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bouchage}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bušaž
| originalni_naziv = Bouchage
| slika = LeBouchage_Eglise.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Rona-Alpi
| departman = Isère
| prefektura = La Tur di Pen
| kanton = Morestel
| gšir = 45.6711111111111
| gduž = 5.52666666666667
| nadm visina = 209
| maksimalna_nadmorska_visina = 210
| minimalna_nadmorska_visina = 207
| površina-km = 11,2
| površina-he = 1.120
| stanovništvo        = 587&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 52,41
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 38050
| poštanski kod = 38510
}}

'''Bušaž''' ({{jez-fra|Bouchage}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Rona-Alpi]], u departmanu [[Departman Izer u Francuskoj|Izer]] koja pripada prefekturi La Tur di Pen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 462 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 41&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,2&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 209 metara (maksimalnoj 210 m, a minimalnoj 207 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=352|
1968=384|
1975=334|
1982=397|
1990=424|
1999=462|
2006=|
2011=587|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 416 1968: 384
  points:(84,129)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 334
  points:(100,115)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 397
  points:(128,132)(160,140)   color:blue    width:2 #1990: 424
  points:(160,140)(196,151)   color:blue    width:2 #1999: 462
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Izer]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Le Bouchage (Isère)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bouchage na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=38&amp;codecom=050 Bouchage na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.797111261975937&amp;RadLong1=0.0964585299987424 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=380050 Položaj mesta Bouchage na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.6711111111111&amp;longitude=5.52666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bouchage na mapi (Mapquest)]

{{Departman Izer u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|45_40_16_N_05_31_36_E_type:city_region:FR|45° 40' 16&quot; SG Š, 05° 31' 36&quot; IGD}}</text>
      <sha1>6695ho1enl2r1foxn2xi7rtme00xu2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cierges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278680</id>
    <revision>
      <id>41263633</id>
      <parentid>41110945</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:53:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4710" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Sjerž
| originalni_naziv =Cierges
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Pikardija
| departman =Aisne
| prefektura =Šato Tjeri
| kanton =Fer an Tardnoa
| gšir =49.1686111111111
| gduž =3.59944444444444
| nadm visina =170
| maksimalna_nadmorska_visina =226
| minimalna_nadmorska_visina =133
| površina-km = 8,22
| površina-he =822
| stanovništvo        =62&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 8,88
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =02193
| poštanski kod =02130
}}

'''Sjerž''' ({{jez-fra|Cierges}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pikardija]], u departmanu [[Departman En (Pikardija) u Francuskoj|En (Pikardija)]] koja pripada prefekturi Šato Tjeri.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 62 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 7&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,22&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 170 metara (maksimalnoj 226 m, a minimalnoj 133 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=100|
1968=111|
1975=121|
1982=78|
1990=81|
1999=62|
2006=|
2011=73|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=100|
1968=111|
1975=121|
1982=78|
1990=81|
1999=62|
2006=|
2011=73|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,89)(84,83) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 122 1968: 111
  points:(84,83)(100,89)    color:blue    width:2 #1975: 121
  points:(100,89)(128,64)   color:blue    width:2 #1982: 78
  points:(128,64)(160,66)   color:blue    width:2 #1990: 81
  points:(160,66)(196,55)   color:blue    width:2 #1999: 62
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu En (Pikardija)]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Cierges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=02&amp;codecom=193 Cierges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.858154152567722&amp;RadLong1=0.0628221568015533 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=020193 Položaj mesta Cierges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.1686111111111&amp;longitude=3.59944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Cierges na mapi (Mapquest)]

{{Departman En u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_10_07_N_03_35_58_E_type:city_region:FR|49° 10' 07&quot; SG Š, 03° 35' 58&quot; IGD}}</text>
      <sha1>i7c88xi4x29u2qx359zhj6e0elifpr0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compigny</title>
    <ns>0</ns>
    <id>279106</id>
    <revision>
      <id>41263663</id>
      <parentid>41211644</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:18:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4588" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kompinji
| originalni_naziv =Compigny
| slika = Compigny-FR-89-mairie-02.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Burgonja
| departman =Yonne
| prefektura =Sans
| kanton =Seržen
| gšir =48.3658333333333
| gduž =3.27666666666667
| nadm visina =116
| maksimalna_nadmorska_visina =157
| minimalna_nadmorska_visina =87
| površina-km = 7,79
| površina-he =779
| stanovništvo        =117&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,8
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =89115
|poštanski kod=89140
}}

'''Kompinji''' ({{jez-fra|Compigny}}) je naselje i opština u istočnom delu centralne [[Francuska|Francuske]] u regionu [[Burgonja]], u departmanu [[Departman Jon u Francuskoj|Jon]] koja pripada prefekturi Sans.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 117 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 116 metara (maksimalnoj 157 m, a minimalnoj 87 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=100|
1968=110|
1975=75|
1982=92|
1990=112|
1999=117|
2006=|
2011=162|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,88)(84,82) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 120 1968: 110
  points:(84,82)(100,62)    color:blue    width:2 #1975: 75
  points:(100,62)(128,72)   color:blue    width:2 #1982: 92
  points:(128,72)(160,83)   color:blue    width:2 #1990: 112
  points:(160,83)(196,86)   color:blue    width:2 #1999: 117
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Jon]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compigny na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=89&amp;codecom=115 Compigny na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844143037182903&amp;RadLong1=0.0571886218267574 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=890115 Položaj mesta Compigny na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3658333333333&amp;longitude=3.27666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Compigny na mapi (Mapquest)]

{{Departman Jon u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_21_57_N_03_16_36_E_type:city_region:FR|48° 21' 57&quot; SG Š, 03° 16' 36&quot; IGD}}</text>
      <sha1>914g0ijbqspc1ksw2elbegzhxjlr1xl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compolibat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280370</id>
    <revision>
      <id>41263664</id>
      <parentid>41211652</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:19:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4826" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kompoliba
| originalni_naziv =Compolibat
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Središnji-Pirineji
| departman =Aveyron
| prefektura =Vilfranš de Ruerg
| kanton =Monbazan
| gšir =44.3786111111111
| gduž =2.19583333333333
| nadm visina =530
| maksimalna_nadmorska_visina =664
| minimalna_nadmorska_visina =350
| površina-km = 17,04
| površina-he =1.704
| stanovništvo        =405&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,3
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =12071
|poštanski kod=12350
}}

'''Kompoliba''' ({{jez-fra|Compolibat}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Averon u Francuskoj|Averon]] koja pripada prefekturi Vilfranš de Ruerg.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 405 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,04&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 530 metara (maksimalnoj 664 m, a minimalnoj 350 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=544|
1968=556|
1975=508|
1982=472|
1990=469|
1999=405|
2006=|
2011=397|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=544|
1968=556|
1975=508|
1982=472|
1990=469|
1999=405|
2006=|
2011=397|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,127)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 568 1968: 556
  points:(84,125)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 508
  points:(100,116)(128,109)   color:blue    width:2 #1982: 472
  points:(128,109)(160,109)   color:blue    width:2 #1990: 469
  points:(160,109)(196,96)   color:blue    width:2 #1999: 405
  points:(196,96)(228,98)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Averon]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compolibat na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=12&amp;codecom=071 Compolibat na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.774552881392696&amp;RadLong1=0.0383245214937705 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=120071 Položaj mesta Compolibat na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.3786111111111&amp;longitude=2.19583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Compolibat na mapi (Mapquest)]

{{Departman Averon u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|44_22_43_N_02_11_45_E_type:city_region:FR|44° 22' 43&quot; SG Š, 02° 11' 45&quot; IGD}}</text>
      <sha1>329ndtqh29c0gmlfoojonbp2nzln8hf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compeyre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280373</id>
    <revision>
      <id>41263662</id>
      <parentid>41211639</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:18:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4817" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Komper
| originalni_naziv =Compeyre
| slika =Compeyre - Village - JPG1.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Središnji-Pirineji
| departman =Aveyron
| prefektura =Mijo
| kanton =Mijo-istok
| gšir =44.1616666666667
| gduž =3.1025
| nadm visina =460
| maksimalna_nadmorska_visina =860
| minimalna_nadmorska_visina =367
| površina-km = 10,36
| površina-he =1.036
| stanovništvo        =492&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 50,1
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =12070
|poštanski kod=12520
}}

'''Komper''' ({{jez-fra|Compeyre}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Averon u Francuskoj|Averon]] koja pripada prefekturi Mijo.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 492 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,36&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 460 metara (maksimalnoj 860 m, a minimalnoj 367 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=325|
1968=334|
1975=310|
1982=348|
1990=419|
1999=492|
2006=|
2011=519|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=325|
1968=334|
1975=310|
1982=348|
1990=419|
1999=492|
2006=|
2011=519|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,112)(84,115) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 325 1968: 334
  points:(84,115)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 310
  points:(100,108)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 348
  points:(128,119)(160,139)   color:blue    width:2 #1990: 419
  points:(160,139)(196,159)   color:blue    width:2 #1999: 492
  points:(196,159)(228,167)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Averon]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Compeyre}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compeyre na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=12&amp;codecom=070 Compeyre na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.770766486543027&amp;RadLong1=0.0541488400460371 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=120070 Položaj mesta Compeyre na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.1616666666667&amp;longitude=3.1025&amp;zoom=8 Plan naselja Compeyre na mapi (Mapquest)]

{{Departman Averon u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|44_09_42_N_03_06_09_E_type:city_region:FR|44° 09' 42&quot; SG Š, 03° 06' 09&quot; IGD}}</text>
      <sha1>ju7vgjs0ehqr8c1cwv15hfgj5m4v515</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compains</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280463</id>
    <revision>
      <id>41263659</id>
      <parentid>41211630</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kompen
| originalni_naziv =Compains
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Overnja
| departman =Puy-de-Dôme
| prefektura =Isoar
| kanton =Bes e Sent Anastez
| gšir =45.4422222222222
| gduž =2.92861111111111
| nadm visina =?
| maksimalna_nadmorska_visina =1 358
| minimalna_nadmorska_visina =840
| površina-km = 50,16
| površina-he =5 .016
| stanovništvo        =162&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 2,95
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =63117
|poštanski kod=63610
}}

'''Kompen''' ({{jez-fra|Compains}}) je naselje i opština u centralnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Overnja]], u departmanu [[Departman Pij de Dom u Francuskoj|Pij de Dom]] koja pripada prefekturi Isoar.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 162 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 3,23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 50,16&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od ? metara (maksimalnoj 1.358 m, a minimalnoj 840 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=291|
1968=337|
1975=261|
1982=237|
1990=207|
1999=162|
2006=|
2011=148|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:540 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:360 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:180 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 383 1968: 337
  points:(84,126)(100,102)    color:blue    width:2 #1975: 261
  points:(100,102)(128,95)   color:blue    width:2 #1982: 237
  points:(128,95)(160,85)   color:blue    width:2 #1990: 207
  points:(160,85)(196,71)   color:blue    width:2 #1999: 162
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Pij de Dom]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compains na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=63&amp;codecom=117 Compains na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.793116397243379&amp;RadLong1=0.0511139064021281 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=630117 Položaj mesta Compains na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.4422222222222&amp;longitude=2.92861111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Compains na mapi (Mapquest)]

{{Departman Pij de Dom u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|45_26_32_N_02_55_43_E_type:city_region:FR|45° 26' 32&quot; SG Š, 02° 55' 43&quot; IGD}}</text>
      <sha1>fsti2sef5mzqlm1ux0s6jnskhv9jciv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bègues (Alije)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280700</id>
    <revision>
      <id>41263507</id>
      <parentid>41199340</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:04:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4724" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Beg
| originalni_naziv = Bègues
| slika = Bègues église.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Overnja
| departman = Allier
| prefektura = Viši
| kanton = Gana
| gšir = 46.1283333333333
| gduž = 3.15666666666667
| nadm visina = 525
| maksimalna_nadmorska_visina = 520
| minimalna_nadmorska_visina = 290
| površina-km = 8,3
| površina-he = 830
| stanovništvo        = 231&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 27,83
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 03021
| poštanski kod = 03800
}}

'''Beg''' ({{jez-fra|Bègues}}) je naselje i opština u centralnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Overnja]], u departmanu [[Departman Alije u Francuskoj|Alije]] koja pripada prefekturi Viši.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 202 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,3&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 525 metara (maksimalnoj 520 m, a minimalnoj 290 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=123|
1968=150|
1975=152|
1982=196|
1990=193|
1999=202|
2006=|
2011=231|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=123|
1968=150|
1975=152|
1982=196|
1990=193|
1999=202|
2006=|
2011=231|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,120)(84,105) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 177 1968: 150
  points:(84,105)(100,106)    color:blue    width:2 #1975: 152
  points:(100,106)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 196
  points:(128,131)(160,129)   color:blue    width:2 #1990: 193
  points:(160,129)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 202
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Alije]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bègues}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bege na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=03&amp;codecom=021 Bege na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.805091295167429&amp;RadLong1=0.0550942267242516 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=030021 Položaj mesta Bege na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.1283333333333&amp;longitude=3.15666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bege na mapi (Mapquest)]

{{Departman Alije u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_07_42_N_03_09_24_E_type:city_region:FR|46° 07' 42&quot; SG Š, 03° 09' 24&quot; IGD}}</text>
      <sha1>gg9vlx31q7c4tiobjxcn0w9ysd98y25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bégard (Primorje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280758</id>
    <revision>
      <id>41263511</id>
      <parentid>41108410</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:04:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4923" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Begar
| originalni_naziv = Bégard
| slika = Église Saint-Méen de Lannevent à Bégard 01.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason de la ville de Bégard (Côtes-d'Armor).svg
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Côtes-d'Armor
| prefektura = Gengan
| kanton = Begar
| gšir = 48.6286111111111
| gduž =-3.29972222222222
| nadm visina = 142
| maksimalna_nadmorska_visina = 176
| minimalna_nadmorska_visina = 45
| površina-km = 36,41
| površina-he = 3.641
| stanovništvo        = 4751&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 130,49
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 22004
| poštanski kod = 22140
}}

'''Begar''' ({{jez-fra|Bégard}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Primorje u Francuskoj|Primorje]] koja pripada prefekturi Gengan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4474 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 122&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 36,41&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 142 metara (maksimalnoj 176 m, a minimalnoj 45 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=4719|
1968=4976|
1975=5152|
1982=5180|
1990=4906|
1999=4474|
2006=|
2011=4751|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:7200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 4719 1968: 4976
  points:(84,137)(100,142)    color:blue    width:2 #1975: 5152
  points:(100,142)(128,142)   color:blue    width:2 #1982: 5180
  points:(128,142)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 4906
  points:(160,136)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 4474
  points:(196,126)(228,125)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Primorje]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bégard}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=22004 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=22004]
* [http://gwallspered.free.fr http://gwallspered.free.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bégard na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=22&amp;codecom=004 Bégard na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.848729374606446&amp;RadLong1=-0.0575910171821 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=220004 Položaj mesta Bégard na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.6286111111111&amp;longitude=-3.29972222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Bégard na mapi (Mapquest)]

{{Departman Obale Armora u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>a4w6013kn9owo8wdlh8fhi18054mc9s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compainville</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281287</id>
    <revision>
      <id>41263660</id>
      <parentid>41211631</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:18:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4719" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kompenvil
| originalni_naziv =Compainville
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Gornja Normandija
| departman =Seine-Maritime
| prefektura =Djep
| kanton =Forž lez O
| gšir =49.6627777777778
| gduž =1.56027777777778
| nadm visina =200
| maksimalna_nadmorska_visina =231
| minimalna_nadmorska_visina =130
| površina-km = 6,36
| površina-he =636
| stanovništvo        =108&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,58
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =76185
|poštanski kod=76440
}}

'''Kompenvil''' ({{jez-fra|Compainville}}) je naselje i opština u severnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Gornja Normandija]], u departmanu [[Departman Primorska Sena u Francuskoj|Primorska Sena]] koja pripada prefekturi Djep.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 108 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,36&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 200 metara (maksimalnoj 231 m, a minimalnoj 130 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=201|
1968=219|
1975=136|
1982=166|
1990=141|
1999=108|
2006=|
2011=150|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:330 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:220 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:110 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,133) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 237 1968: 219
  points:(84,133)(100,90)    color:blue    width:2 #1975: 136
  points:(100,90)(128,106)   color:blue    width:2 #1982: 166
  points:(128,106)(160,93)   color:blue    width:2 #1990: 141
  points:(160,93)(196,76)   color:blue    width:2 #1999: 108
  points:(196,76)(228,81)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Primorska Sena]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compainville na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=76&amp;codecom=185 Compainville na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.866778987955125&amp;RadLong1=0.0272319844693876 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=760185 Položaj mesta Compainville na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.6627777777778&amp;longitude=1.56027777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Compainville na mapi (Mapquest)]

{{Departman Primorska Sena u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_39_46_N_01_33_37_E_type:city_region:FR|49° 39' 46&quot; SG Š, 01° 33' 37&quot; IGD}}</text>
      <sha1>4zua82uwz3v22mw5k2pb0xg96hd491t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daubensand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281436</id>
    <revision>
      <id>41263675</id>
      <parentid>41214647</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T08:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Bot: Menjam datoteku/fajl Daubensand,_Temple_luthérien.jpg sa Daubensand,_Église_luthérienne.jpg.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4672" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Daubenzand
| originalni_naziv =Daubensand
| slika = Daubensand, Église luthérienne.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason_ville_fr Daubensand (Bas-Rhin).svg
| država={{FRA}}
| region =Alzas
| departman =Bas-Rhin
| prefektura =Selestat Erštajn
| kanton =Erštajn
| gšir =48.3477777777778
| gduž =7.7225
| nadm visina =156
| maksimalna_nadmorska_visina =157
| minimalna_nadmorska_visina =153
| površina-km = 3,87
| površina-he =387
| stanovništvo        =367&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 95,35
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =67086
|poštanski kod=67150
}}

'''Daubenzand''' ({{jez-fra|Daubensand}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Alzas]], u departmanu [[Departman Donja Rajna u Francuskoj|Donja Rajna]] koja pripada prefekturi Selestat Erštajn.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 367 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 94&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 3,87&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 156 metara (maksimalnoj 157 m, a minimalnoj 153 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=145|
1968=159|
1975=162|
1982=247|
1990=299|
1999=367|
2006=|
2011=369|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=145|
1968=159|
1975=162|
1982=247|
1990=299|
1999=367|
2006=|
2011=369|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,78)(84,73) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 173 1968: 159
  points:(84,73)(100,74)    color:blue    width:2 #1975: 162
  points:(100,74)(128,102)   color:blue    width:2 #1982: 247
  points:(128,102)(160,120)   color:blue    width:2 #1990: 299
  points:(160,120)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 367
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Donja Rajna]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=63670 Daubensand na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=67&amp;codecom=086 Daubensand na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.843827908290165&amp;RadLong1=0.134783051492513 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=670086 Položaj mesta Daubensand na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3477777777778&amp;longitude=7.7225&amp;zoom=8 Plan naselja Daubensand na mapi (Mapquest)]

{{Departman Donja Rajna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{commonscat|Daubensand}}</text>
      <sha1>aiv68gkyubd7wmx9fzuxul47sy618tk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cierzac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281988</id>
    <revision>
      <id>41263635</id>
      <parentid>41110949</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:54:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4608" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Sjerzak
| originalni_naziv =Cierzac
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Poatu-Šarant
| departman =Charente-Maritime
| prefektura =Žonzak
| kanton =Aršijak
| gšir =45.57
| gduž =0.311388888888889
| nadm visina =27
| maksimalna_nadmorska_visina =49
| minimalna_nadmorska_visina =18
| površina-km = 5,20
| površina-he =520
| stanovništvo        =199&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 50,0
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =17106
|poštanski kod=17520
}}

'''Sjerzak''' ({{jez-fra|Cierzac}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Poatu-Šarant]], u departmanu [[Departman Primorski Šarant u Francuskoj|Primorski Šarant]] koja pripada prefekturi Žonzak.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 199 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 38&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,2&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 27 metara (maksimalnoj 49 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=196|
1968=221|
1975=209|
1982=177|
1990=183|
1999=199|
2006=|
2011=260|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,145) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 196 1968: 221
  points:(84,145)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 209
  points:(100,138)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 177
  points:(128,120)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 183
  points:(160,124)(196,133)   color:blue    width:2 #1999: 199
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Primorski Šarant]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Cierzac na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=17&amp;codecom=106 Cierzac na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.795346540176603&amp;RadLong1=0.00543476136553027 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=170106 Položaj mesta Cierzac na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.57&amp;longitude=.311388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Cierzac na mapi (Mapquest)]

{{Departman Primorski Šarant u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|45_34_12_N_00_18_41_W_type:city_region:FR|45° 34' 12&quot; SG Š, 00° 18' 41&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>dy7tjq1rt309u16edrjwhrbrm0f075i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boismé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282084</id>
    <revision>
      <id>41263394</id>
      <parentid>41195427</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:43:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4535" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boame
| originalni_naziv = Boismé
| slika = Defaut.svg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Poatu-Šarant
| departman = Deux-Sèvres
| prefektura = Bresir
| kanton = Bresir
| gšir = 46.7755555555556
| gduž =-0.433888888888889
| nadm visina = 166
| maksimalna_nadmorska_visina = 227
| minimalna_nadmorska_visina = 127
| površina-km = 37,8
| površina-he = 3.780
| stanovništvo        =1077&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,58
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 79038
| poštanski kod = 79300
}}

'''Boame''' ({{jez-fra|Boismé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Poatu-Šarant]], u departmanu [[De Sevr]] koja pripada prefekturi Bresir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1077 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 37,8&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 166 metara (maksimalnoj 227 m, a minimalnoj 127 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1035|
1968=1151|
1975=1014|
1982=1057|
1990=1079|
1999=1077|
2006=|
2011=1156|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1267 1968: 1151
  points:(84,129)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 1014
  points:(100,116)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 1057
  points:(128,120)(160,122)   color:blue    width:2 #1990: 1079
  points:(160,122)(196,122)   color:blue    width:2 #1999: 1077
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu De Sevr]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Boismé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=79&amp;codecom=038 Boismé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.816387453937889&amp;RadLong1=-0.00757278969933834 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=790038 Položaj mesta Boismé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7755555555556&amp;longitude=-.433888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Boismé na mapi (Mapquest)]

{{Departman De Sevr u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Boismé}}</text>
      <sha1>6erzaxbyjn41m7o9y2vt2q0egccj9j1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouillé-Loretz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282154</id>
    <revision>
      <id>41263407</id>
      <parentid>41196979</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:43:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4974" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buje Lorec
| originalni_naziv = Bouillé-Loretz
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Poatu-Šarant
| departman = Deux-Sèvres
| prefektura = Bresir
| kanton = Aržanton Šato
| geografska_širina = 47.0797222222222
|geografska_dužina= -.271388888888889
| gšir = 47.0797222222222
| gduž =-0.271388888888889
| nadm visina = 52
| maksimalna_nadmorska_visina = 86
| minimalna_nadmorska_visina = 35
| površina-km = 26,78
| površina-he = 2.678
| stanovništvo        = 1053&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,32
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 79043
| poštanski kod = 79290
}}

'''Buje Lorec''' ({{jez-fra|Bouillé-Loretz}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Poatu-Šarant]], u departmanu [[Departman De Sevr u Francuskoj|De Sevr]] koja pripada prefekturi Bresir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1060 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 26,78&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 52 metara (maksimalnoj 86 m, a minimalnoj 35 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1381|
1968=1401|
1975=1355|
1982=1275|
1990=1130|
1999=1060|
2006=1051|
2011=1053|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,135)(84,133) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1421 1968: 1401
  points:(84,133)(100,130)    color:blue    width:2 #1975: 1355
  points:(100,130)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 1275
  points:(128,123)(160,111)   color:blue    width:2 #1990: 1130
  points:(160,111)(196,106)   color:blue    width:2 #1999: 1060
  points:(196,106)(232,106)   color:blue    width:2 #2006: 1051
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu De Sevr]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.bouille-loretz.notremairie.fr Le site officiel de la commune de Bouillé-Loretz.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210403221114/http://www.bouille-loretz.notremairie.fr/ |date=2021-04-03 }} {{fr}}
* [http://www.pays-thouarsais.com/ Le site du Pays Thouarsais.] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=73336 Bouillé-Loretz na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=79&amp;codecom=043 Bouillé-Loretz na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821696163746324&amp;RadLong1=-0.00473662966469498 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=790043 Položaj mesta Bouillé-Loretz na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0797222222222&amp;longitude=-.271388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bouillé-Loretz na mapi (Mapquest)]

{{Departman De Sevr u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>kzyxim0zeeb8a1b2q2zpb13wezscpgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cieutat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282227</id>
    <revision>
      <id>41263636</id>
      <parentid>41110951</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4679" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Sjeta
| originalni_naziv =Cieutat
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Središnji-Pirineji
| departman =Hautes-Pyrénées
| prefektura =Banjer de Bigor
| kanton =Banjer de Bigor
| gšir =43.1230555555556
| gduž =0.215555555555556
| nadm visina =584
| maksimalna_nadmorska_visina =589
| minimalna_nadmorska_visina =327
| površina-km = 18,78
| površina-he =1.878
| stanovništvo        =518&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,9
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =65147
|poštanski kod=65200
}}

'''Sjeta''' ({{jez-fra|Cieutat}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornji Pirineji u Francuskoj|Gornji Pirineji]] koja pripada prefekturi Banjer de Bigor.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 518 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,78&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 584 metara (maksimalnoj 589 m, a minimalnoj 327 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=419|
1968=470|
1975=457|
1982=509|
1990=539|
1999=518|
2006=|
2011=599|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,118)(84,109) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 521 1968: 470
  points:(84,109)(100,106)    color:blue    width:2 #1975: 457
  points:(100,106)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 509
  points:(128,116)(160,122)   color:blue    width:2 #1990: 539
  points:(160,122)(196,118)   color:blue    width:2 #1999: 518
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Gornji Pirineji]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cieutat}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Sjeta na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=65&amp;codecom=147 Sjeta na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.752639303005366&amp;RadLong1=0.00376215416561239 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=650147 Položaj mesta Sjeta na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.1230555555556&amp;longitude=.215555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Sjeta na mapi (Mapquest)]

{{Departman Gornji Pirineji u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_07_23_N_00_12_56_E_type:city_region:FR|43° 07' 23&quot; SG Š, 00° 12' 56&quot; IGD}}</text>
      <sha1>n6iagy65epecjms5lnh9unxz2ljj5px</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compôte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282605</id>
    <revision>
      <id>41263665</id>
      <parentid>41211656</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:20:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4545" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kompot
| originalni_naziv =Compôte
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Rona-Alpi
| departman =Savoie
| prefektura =Šamberi
| kanton =Šatlar
| gšir =45.6713888888889
| gduž =6.16166666666667
| nadm visina =715
| maksimalna_nadmorska_visina =1954
| minimalna_nadmorska_visina =662
| površina-km = 7,57
| površina-he =757
| stanovništvo        =217&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,12
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =73090
|poštanski kod=73630
}}

'''Kompot''' ({{jez-fra|Compôte}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Rona-Alpi]], u departmanu [[Departman Savoja u Francuskoj|Savoja]] koja pripada prefekturi Šamberi.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 217 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,57&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 715 metara (maksimalnoj 1.954 m, a minimalnoj 662 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=267|
1968=327|
1975=259|
1982=241|
1990=249|
1999=217|
2006=|
2011=228|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:540 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:360 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:180 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,123) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 387 1968: 327
  points:(84,123)(100,102)    color:blue    width:2 #1975: 259
  points:(100,102)(128,96)   color:blue    width:2 #1982: 241
  points:(128,96)(160,98)   color:blue    width:2 #1990: 249
  points:(160,98)(196,88)   color:blue    width:2 #1999: 217
  points:(196,88)(228,88)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Savoja]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compôte na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=73&amp;codecom=090 Compôte na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.797116110112748&amp;RadLong1=0.107541370749503 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=730090 Položaj mesta Compôte na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.6713888888889&amp;longitude=6.16166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Compôte na mapi (Mapquest)]

{{Departman Savoja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>jgcv430d0quseza1nzxroi5wtees7xn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cierges-sous-Montfaucon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283082</id>
    <revision>
      <id>41263634</id>
      <parentid>41209680</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:53:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4727" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Sjerž su Monfokon
| originalni_naziv =Cierges-sous-Montfaucon
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Lorena
| departman =Meuse
| prefektura =Verden
| kanton =Monfokon d'Argon
| gšir =49.2983333333333
| gduž =5.09388888888889
| nadm visina =217
| maksimalna_nadmorska_visina =266
| minimalna_nadmorska_visina =205
| površina-km = 9,15
| površina-he =915
| stanovništvo        =53&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 6,45
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =55115
|poštanski kod=55270
}}

'''Sjerž su Monfokon''' ({{jez-fra|Cierges-sous-Montfaucon}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorena]], u departmanu [[Departman Meza u Francuskoj|Meza]] koja pripada prefekturi Verden.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 53 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 5&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 217 metara (maksimalnoj 266 m, a minimalnoj 205 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=44|
1968=76|
1975=76|
1982=78|
1990=64|
1999=53|
2006=|
2011=59|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,81)(84,63) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 108 1968: 76
  points:(84,63)(100,63)    color:blue    width:2 #1975: 76
  points:(100,63)(128,64)   color:blue    width:2 #1982: 78
  points:(128,64)(160,56)   color:blue    width:2 #1990: 64
  points:(160,56)(196,50)   color:blue    width:2 #1999: 53
  points:(196,50)(228,42)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Meza]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Cierges-sous-Montfaucon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=55&amp;codecom=115 Cierges-sous-Montfaucon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.860418232458625&amp;RadLong1=0.0889051328466495 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=550115 Položaj mesta Cierges-sous-Montfaucon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.2983333333333&amp;longitude=5.09388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Cierges-sous-Montfaucon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Meza u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_17_54_N_05_05_38_E_type:city_region:FR|49° 17' 54&quot; SG Š, 05° 05' 38&quot; IGD}}</text>
      <sha1>e2kbpr3vmzh4fjxkwq7gbsye98ssfmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boinville-en-Woëvre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283189</id>
    <revision>
      <id>41263391</id>
      <parentid>41195382</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:42:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4613" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boanvil an Voevr
| originalni_naziv = Boinville-en-Woëvre
| slika = Eglise Boinville Woevre.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Lorena
| departman = Meuse
| prefektura = Verden
| kanton = Eten
| gšir = 49.1858333333333
| gduž = 5.67333333333333
| nadm visina = 203
| maksimalna_nadmorska_visina = 221
| minimalna_nadmorska_visina = 194
| površina-km = 5,65
| površina-he = 565
| stanovništvo        =66&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 12,21
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 55057
| poštanski kod = 55400
}}

'''Boanvil an Voevr''' ({{jez-fra|Boinville-en-Woëvre}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorena]], u departmanu [[Meza (departman)|Meza]] koja pripada prefekturi Verden.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 66 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 11&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,65&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 203 metara (maksimalnoj 221 m, a minimalnoj 194 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=102|
1968=113|
1975=88|
1982=87|
1990=68|
1999=66|
2006=|
2011=69|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,90)(84,84) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 124 1968: 113
  points:(84,84)(100,70)    color:blue    width:2 #1975: 88
  points:(100,70)(128,69)   color:blue    width:2 #1982: 87
  points:(128,69)(160,59)   color:blue    width:2 #1990: 68
  points:(160,59)(196,57)   color:blue    width:2 #1999: 66
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Meza]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Boinville-en-Woëvre na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=55&amp;codecom=057 Boinville-en-Woëvre na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.858454737050026&amp;RadLong1=0.0990183462351385 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=550057 Položaj mesta Boinville-en-Woëvre na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.1858333333333&amp;longitude=5.67333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Boinville-en-Woëvre na mapi (Mapquest)]

{{Departman Meza u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Boinville-en-Woëvre}}</text>
      <sha1>7do72dkbns3wwpini6rnxlyb49exf4x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Compertrix</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284425</id>
    <revision>
      <id>41263661</id>
      <parentid>41211637</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:18:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4719" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kompertri
| originalni_naziv =Compertrix
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Šampanj-Arden
| departman =Marna
| prefektura =Šalons an Šampanj
| kanton =Šalons an Šampanj-3
| gšir =48.9397222222222
| gduž =4.35138888888889
| nadm visina =91
| maksimalna_nadmorska_visina =129
| minimalna_nadmorska_visina =81
| površina-km = 4,76
| površina-he =476
| stanovništvo        = 1076&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 288,45
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =51160
|poštanski kod=51510
}}

'''Kompertri''' ({{jez-fra|Compertrix}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Marna u Francuskoj|Marna]] koja pripada prefekturi Šalons an Šampanj.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1 076 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 226&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,76&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 91 metar (maksimalnoj 129 m, a minimalnoj 81 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=690|
1968=971|
1975=1061|
1982=942|
1990=1112|
1999=1076|
2006=|
2011=1373|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,98)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 690 1968: 971
  points:(84,130)(100,140)    color:blue    width:2 #1975: 1061
  points:(100,140)(128,127)   color:blue    width:2 #1982: 942
  points:(128,127)(160,146)   color:blue    width:2 #1990: 1112
  points:(160,146)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 1076
  points:(196,142)(228,139)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Marna]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Compertrix na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=51&amp;codecom=160 Compertrix na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.854159287835165&amp;RadLong1=0.0759460631498945 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=510160 Položaj mesta Compertrix na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.9397222222222&amp;longitude=4.35138888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Compertrix na mapi (Mapquest)]

{{Departman Marna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_56_23_N_04_21_05_E_type:city_region:FR|48° 56' 23&quot; SG Š, 04° 21' 05&quot; IGD}}</text>
      <sha1>fsommlor841nou1vvjgsyv096roi03u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burgaud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284724</id>
    <revision>
      <id>41263444</id>
      <parentid>41199064</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4694" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Birgo
| originalni_naziv = Burgaud
| slika = 31 - Le Burgaud - La Place de la halle.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Burgaud (Le) 31.svg
| država={{FRA}}
| region = Središnji-Pirineji
| departman = Haute-Garonne
| prefektura = Tuluz
| kanton = Grenade-sur-Garonne
| gšir = 43.7955555555556
| gduž = 1.16305555555556
| nadm visina = 158
| maksimalna_nadmorska_visina = 253
| minimalna_nadmorska_visina = 143
| površina-km = 24,18
| površina-he = 2.418
| stanovništvo        =484&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,29
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 31093
| poštanski kod = 31330
}}

'''Birgo''' ({{jez-fra|Burgaud}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Midi Pirene|Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Gornja Garona]] koja pripada prefekturi Tuluz.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 484 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 20&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 24,18&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 158 metara (maksimalnoj 253 m, a minimalnoj 143 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=329|
1968=419|
1975=397|
1982=419|
1990=429|
1999=484|
2006=|
2011=805|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,164)(84,139) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 509 1968: 419
  points:(84,139)(100,132)    color:blue    width:2 #1975: 397
  points:(100,132)(128,139)   color:blue    width:2 #1982: 419
  points:(128,139)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 429
  points:(160,142)(196,157)   color:blue    width:2 #1999: 484
  points:(196,157)(228,174)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Gornja Garona]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Burgaud na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=31&amp;codecom=093 Burgaud na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.76437664222566&amp;RadLong1=0.0202991488291483 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=310093 Položaj mesta Burgaud na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.7955555555556&amp;longitude=1.16305555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Burgaud na mapi (Mapquest)]

{{Departman Gornja Garona u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_47_44_N_01_09_47_E_type:city_region:FR|43° 47' 44&quot; SG Š, 01° 09' 47&quot; IGD}}</text>
      <sha1>jdz9tcbxi9271kkbc8bmgutkfalffxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cairon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284725</id>
    <revision>
      <id>41263524</id>
      <parentid>41200327</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:59:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4748" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Keron
| originalni_naziv = Cairon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  Blason de la ville de Cairon (Calvados).svg
| država={{FRA}}
| region = Donja Normandija
| departman = Calvados
| prefektura = Kan
| kanton = Kreji
| gšir = 49.2411111111111
| gduž =-0.448888888888889
| nadm visina = 85
| maksimalna_nadmorska_visina = 72
| minimalna_nadmorska_visina = 28
| površina-km = 5,91
| površina-he = 591
| stanovništvo        = 1688&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 285,62
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 14123
| poštanski kod = 14610
}}

'''Keron''' ({{jez-fra|Cairon}}) je naselje i opština u severnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Donja Normandija]], u departmanu [[Departman Kalvados u Francuskoj|Kalvados]] koja pripada prefekturi Kan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1585 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 268&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 85 metara (maksimalnoj 72 m, a minimalnoj 28 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=409|
1968=480|
1975=664|
1982=809|
1990=1098|
1999=1585|
2006=|
2011=1688|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,53)(84,59) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 409 1968: 480
  points:(84,59)(100,74)    color:blue    width:2 #1975: 664
  points:(100,74)(128,85)   color:blue    width:2 #1982: 809
  points:(128,85)(160,109)   color:blue    width:2 #1990: 1098
  points:(160,109)(196,148)   color:blue    width:2 #1999: 1585
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Kalvados]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cairon.info http://www.cairon.info]
* [http://carte.cairon.info http://carte.cairon.info]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Cairon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=14&amp;codecom=123 Cairon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.859419516275486&amp;RadLong1=-0.00783458908715158 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=140123 Položaj mesta Cairon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.2411111111111&amp;longitude=-.448888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Cairon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Kalvados u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_14_28_N_00_26_56_W_type:city_region:FR|49° 14' 28&quot; SG Š, 00° 26' 56&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>2xi7pm352qiy8hi5y2qnjn99sarbzfe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boismont (Soma)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285066</id>
    <revision>
      <id>41263393</id>
      <parentid>41195426</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:43:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4643" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Boismont}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boamon
| originalni_naziv = Boismont
| slika = Mairie-école- Boismont.JPG
| opis_slike = 
| grb = 
| država={{FRA}}
| region = Pikardija
| departman = Somme
| prefektura = Abevil
| kanton = Sen Valeri sir Som
| gšir = 50.1533333333333
| gduž = 1.68611111111111
| nadm visina = 45
| maksimalna_nadmorska_visina = 46
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 15,57
| površina-he = 1.557
| stanovništvo        =497&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,06
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 80110
| poštanski kod = 80230
}}

'''Boamon''' ({{jez-fra|Boismont}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pikardija]], u departmanu [[Soma (departman)|Soma]] koja pripada prefekturi Abevil.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 497 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,57&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 45 metara (maksimalnoj 46 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=484|
1968=511|
1975=509|
1982=526|
1990=551|
1999=497|
2006=|
2011=468|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,122)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 538 1968: 511
  points:(84,117)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 509
  points:(100,116)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 526
  points:(128,119)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 551
  points:(160,124)(196,114)   color:blue    width:2 #1999: 497
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Soma]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Boismont na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=80&amp;codecom=110 Boismont na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.87534079756398&amp;RadLong1=0.029428190444932 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=800110 Položaj mesta Boismont na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=50.1533333333333&amp;longitude=1.68611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Boismont na mapi (Mapquest)]

{{Departman Soma u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|50_09_12_N_01_41_10_E_type:city_region:FR|50° 09' 12&quot; SG Š, 01° 41' 10&quot; IGD}}</text>
      <sha1>gdbzh6gtf2vaehwbyf2yv0xg2ibv8i0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouchavesnes-Bergen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285123</id>
    <revision>
      <id>41263406</id>
      <parentid>41196916</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:39:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4641" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bušaven Beržan
| originalni_naziv = Bouchavesnes-Bergen
| slika = Mairie Bouchavesnes-Bergen.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason_Bouchavesnes.svg
| država={{FRA}}
| region = Pikardija
| departman = Somme
| prefektura = Peron
| kanton = Peron
| gšir = 49.9858333333333
| gduž = 2.92194444444444
| nadm visina = 130
| maksimalna_nadmorska_visina = 152
| minimalna_nadmorska_visina = 79
| površina-km = 10,09
| površina-he = 1.009
| stanovništvo        = 339&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,6
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 80115
| poštanski kod = 80200
}}

'''Bušaven Beržan''' ({{jez-fra|Bouchavesnes-Bergen}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pikardija]], u departmanu [[Departman Soma u Francuskoj|Soma]] koja pripada prefekturi Peron.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 326 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 32&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,09&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 130 metara (maksimalnoj 152 m, a minimalnoj 79 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=231|
1968=239|
1975=225|
1982=277|
1990=359|
1999=326|
2006=|
2011=339|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,102)(84,100) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 247 1968: 239
  points:(84,100)(100,95)    color:blue    width:2 #1975: 225
  points:(100,95)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 277
  points:(128,112)(160,140)   color:blue    width:2 #1990: 359
  points:(160,140)(196,129)   color:blue    width:2 #1999: 326
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Soma]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bušaven Beržan na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=80&amp;codecom=115 Bušaven Beržan na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.872417371066732&amp;RadLong1=0.0509975511186556 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=800115 Položaj mesta Bušaven Beržan na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.9858333333333&amp;longitude=2.92194444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Bušaven Beržan na mapi (Mapquest)]

{{Departman Soma u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_59_09_N_02_55_19_E_type:city_region:FR|49° 59' 09&quot; SG Š, 02° 55' 19&quot; IGD}}</text>
      <sha1>r20m4181q79uo6ue8jethv4kczvwxpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Caubiac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285224</id>
    <revision>
      <id>41263585</id>
      <parentid>41207153</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4523" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kobjak
| originalni_naziv = Caubiac
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Središnji-Pirineji
| departman = Haute-Garonne
| prefektura = Tuluz
| kanton = Kadur
| gšir = 43.715
| gduž = 1.08611111111111
| nadm visina = 235
| maksimalna_nadmorska_visina = 275
| minimalna_nadmorska_visina = 178
| površina-km = 7,99
| površina-he = 799
| stanovništvo        = 324&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 40,55
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 31126
| poštanski kod = 31480
}}

'''Kobjak''' ({{jez-fra|Caubiac}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornja Garona u Francuskoj|Gornja Garona]] koja pripada prefekturi Tuluz.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 193 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 235 metara (maksimalnoj 275 m, a minimalnoj 178 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=162|
1968=177|
1975=158|
1982=130|
1990=154|
1999=193|
2006=|
2011=324|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,129)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 192 1968: 177
  points:(84,120)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 158
  points:(100,110)(128,94)   color:blue    width:2 #1982: 130
  points:(128,94)(160,107)   color:blue    width:2 #1990: 154
  points:(160,107)(196,129)   color:blue    width:2 #1999: 193
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Gornja Garona]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Caubiac na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=31&amp;codecom=126 Caubiac na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.762970682550366&amp;RadLong1=0.0189562149324026 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=310126 Položaj mesta Caubiac na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.715&amp;longitude=1.08611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Caubiac na mapi (Mapquest)]

{{Departman Gornja Garona u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>jnkw0hkgfxe8asdqd9eyuhr6pgiq4er</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Corronsac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285333</id>
    <revision>
      <id>41263670</id>
      <parentid>41112216</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T07:07:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4602" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Koronsak
| originalni_naziv = Corronsac
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Središnji-Pirineji
| departman = Haute-Garonne
| prefektura = Tuluz
| kanton = Monžiskar
| gšir = 43.4741666666667
| gduž = 1.49888888888889
| nadm visina = 280
| maksimalna_nadmorska_visina = 281
| minimalna_nadmorska_visina = 186
| površina-km = 6,34
| površina-he = 634
| stanovništvo        = 735&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 115,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 31151
| poštanski kod = 31450
}}

'''Koronsak''' ({{jez-fra|Corronsac}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornja Garona u Francuskoj|Gornja Garona]] koja pripada prefekturi Tuluz.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 448 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 70&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,34&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 280 metara (maksimalnoj 281 m, a minimalnoj 186 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=121|
1968=140|
1975=207|
1982=335|
1990=412|
1999=448|
2006=|
2011=735|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,65)(84,60) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 159 1968: 140
  points:(84,60)(100,79)    color:blue    width:2 #1975: 207
  points:(100,79)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 335
  points:(128,115)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 412
  points:(160,137)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 448
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Gornja Garona]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Corronsac}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Koronsak na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=31&amp;codecom=151 Koronsak na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.758767347934921&amp;RadLong1=0.0261605462340779 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=310151 Položaj mesta Koronsak na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.4741666666667&amp;longitude=1.49888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Koronsak na mapi (Mapquest)]

{{Departman Gornja Garona u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_28_27_N_01_29_56_E_type:city_region:FR|43° 28' 27&quot; SG Š, 01° 29' 56&quot; IGD}}</text>
      <sha1>ognslgibjpw5mvq3l0xxe82v2msita4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Campel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285712</id>
    <revision>
      <id>41263530</id>
      <parentid>41108921</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5003" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kampel
| originalni_naziv = Campel
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Ille-et-Vilaine
| prefektura = Redon
| kanton = Mor de Bretanj
| gšir = 47.9372222222222
| gduž =-2.00861111111111
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 119
| minimalna_nadmorska_visina = 47
| površina-km = 11,1
| površina-he = 1.110
| stanovništvo        =403&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,5
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 35048
| poštanski kod = 35330
}}

'''Kampel''' ({{jez-fra|Campel}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Il i Vilen u Francuskoj|Il i Vilen]] koja pripada prefekturi Redon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 403 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 119 m, a minimalnoj 47 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=387|
1968=412|
1975=419|
1982=394|
1990=396|
1999=403|
2006=|
2011=505|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 437 1968: 412
  points:(84,137)(100,139)    color:blue    width:2 #1975: 419
  points:(100,139)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 394
  points:(128,132)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 396
  points:(160,132)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 403
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Il i Vilen]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=35939 Campel na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=35&amp;codecom=048 Campel na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002543 http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002543] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930150850/http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002543 |date=2007-09-30 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83666236208298&amp;RadLong1=-0.0350568772829165 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=350048 Položaj mesta Campel na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9372222222222&amp;longitude=-2.00861111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Campel na mapi (Mapquest)]

{{Departman Il i Vilen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>2ue9b2mr2nlvdlnud79zivo8kkoogda</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevaigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285716</id>
    <revision>
      <id>41263624</id>
      <parentid>41208924</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:01:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5293" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ševenje
| originalni_naziv = Chevaigné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Ille-et-Vilaine
| prefektura = Ren
| kanton = Sent Oben d'Obinje
| gšir = 48.2127777777778
| gduž =-1.62833333333333
| nadm visina = 65
| maksimalna_nadmorska_visina = 90
| minimalna_nadmorska_visina = 32
| površina-km = 10,33
| površina-he = 1.033
| stanovništvo        = 1840&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 178,12
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 35079
| poštanski kod = 35250
}}

'''Ševenje''' ({{jez-fra|Chevaigné}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Il i Vilen u Francuskoj|Il i Vilen]] koja pripada prefekturi Ren.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1620 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 156&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,33&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 65 metara (maksimalnoj 90 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=660|
1968=705|
1975=773|
1982=972|
1990=1335|
1999=1620|
2006=|
2011=1840|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,67)(84,70) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 660 1968: 705
  points:(84,70)(100,75)    color:blue    width:2 #1975: 773
  points:(100,75)(128,89)   color:blue    width:2 #1982: 972
  points:(128,89)(160,115)   color:blue    width:2 #1990: 1335
  points:(160,115)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 1620
  points:(196,135)(228,147)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Il i Vilen]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chevaigné}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-chevaigne.fr http://www.ville-chevaigne.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=35998 Chevaigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=35&amp;codecom=079 Chevaigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002543 http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002543] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930150850/http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002543 |date=2007-09-30 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.841471713799846&amp;RadLong1=-0.0284197779881699 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=350079 Položaj mesta Chevaigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2127777777778&amp;longitude=-1.62833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chevaigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Il i Vilen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_12_46_N_01_37_42_W_type:city_region:FR|48° 12' 46&quot; SG Š, 01° 37' 42&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>rk4md2hc2u59x4ol3s3fcxrxukbu0pr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Comblessac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285731</id>
    <revision>
      <id>41263657</id>
      <parentid>41111733</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:13:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5126" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Komblesak
| originalni_naziv = Comblessac
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Ille-et-Vilaine
| prefektura = Redon
| kanton = Mor de Bretanj
| gšir = 47.8772222222222
| gduž =-2.08277777777778
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 96
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 17,23
| površina-he = 1.723
| stanovništvo        = 679&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,41
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 35084
| poštanski kod = 35330
}}

'''Komblesak''' ({{jez-fra|Comblessac}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Il i Vilen u Francuskoj|Il i Vilen]] koja pripada prefekturi Redon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 487 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 96 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=521|
1968=581|
1975=535|
1982=489|
1990=497|
1999=487|
2006=|
2011=679|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 641 1968: 581
  points:(84,130)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 535
  points:(100,121)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 489
  points:(128,112)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 497
  points:(160,114)(196,112)   color:blue    width:2 #1999: 487
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Il i Vilen]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=36008 Komblesak na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=35&amp;codecom=084 Komblesak na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002793 http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002793] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930112943/http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35002793 |date=2007-09-30 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835615164531727&amp;RadLong1=-0.0363513298115486 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=350084 Položaj mesta Komblesak na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8772222222222&amp;longitude=-2.08277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Komblesak na mapi (Mapquest)]

{{Departman Il i Vilen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_52_38_N_02_04_58_W_type:city_region:FR|47° 52' 38&quot; SG Š, 02° 04' 58&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>3gtbtbok8bdxmb7hg9fdtqfq7io19tv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruc-sur-Aff</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285754</id>
    <revision>
      <id>41263428</id>
      <parentid>41198454</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5112" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brik sir Af
| originalni_naziv = Bruc-sur-Aff
| slika = Bruc-sur-Aff Church st michel2.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Bretanja
| departman = Ille-et-Vilaine
| prefektura = Redon
| kanton = Piprijak
| gšir = 47.8155555555556
| gduž =-2.0175
| nadm visina = 55
| maksimalna_nadmorska_visina = 84
| minimalna_nadmorska_visina = 12
| površina-km = 21,23
| površina-he = 2.123
| stanovništvo        =775&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 40,08
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 35045
| poštanski kod = 35550
}}

'''Brik sir Af''' ({{jez-fra|Bruc-sur-Aff}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Il i Vilen u Francuskoj|Il i Vilen]] koja pripada prefekturi Redon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 775 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 55 metara (maksimalnoj 84 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=779|
1968=822|
1975=805|
1982=792|
1990=778|
1999=775|
2006=|
2011=851|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 865 1968: 822
  points:(84,136)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 805
  points:(100,134)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 792
  points:(128,132)(160,130)   color:blue    width:2 #1990: 778
  points:(160,130)(196,130)   color:blue    width:2 #1999: 775
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Il i Vilen]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bruc-sur-Aff}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=35933 Bruc-sur-Aff na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=35&amp;codecom=045 Bruc-sur-Aff na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35007295 http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35007295] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930113832/http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&amp;id=MERIMEEIA35007295 |date=2007-09-30 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834538878159606&amp;RadLong1=-0.0352120176608799 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=350045 Položaj mesta Bruc-sur-Aff na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8155555555556&amp;longitude=-2.0175&amp;zoom=8 Plan naselja Bruc-sur-Aff na mapi (Mapquest)]

{{Departman Il i Vilen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_48_56_N_02_01_03_W_type:city_region:FR|47° 48' 56&quot; SG Š, 02° 01' 03&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>sof1s7xz94xx0vpfx80yl89c3cmrwl4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chouzy-sur-Cisse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286685</id>
    <revision>
      <id>41263630</id>
      <parentid>41209441</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:30:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4787" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šuzi sir Sise
| originalni_naziv = Chouzy-sur-Cisse
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Centar (region)
| departman = Loir-et-Cher
| prefektura = Bloa
| kanton = Erbo
| gšir = 47.5261111111111
| gduž = 1.24805555555556
| nadm visina = 102
| maksimalna_nadmorska_visina = 115
| minimalna_nadmorska_visina = 61
| površina-km = 22,43
| površina-he = 2.243
| stanovništvo        = 1859&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 82,88
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 41055
| poštanski kod = 41150
}}

'''Šuzi sir Sise''' ({{jez-fra|Chouzy-sur-Cisse}}) je naselje i opština u centralnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Centar (region)]], u departmanu [[Departman Loar i Šer u Francuskoj|Loar i Šer]] koja pripada prefekturi Bloa.

Po podacima iz [[2005]]. godine u opštini je živelo 1914 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 83&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,43&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 102 metara (maksimalnoj 115 m, a minimalnoj 61 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1129|
1968=1159|
1975=1261|
1982=1476|
1990=1619|
1999=1866|
2006=|
2011=1859|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,91)(84,93) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1129 1968: 1159
  points:(84,93)(100,99)    color:blue    width:2 #1975: 1261
  points:(100,99)(128,113)   color:blue    width:2 #1982: 1476
  points:(128,113)(160,122)   color:blue    width:2 #1990: 1619
  points:(160,122)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 1866
  points:(196,137)(228,134)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Loar i Šer]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.chouzy-sur-cisse.fr http://www.chouzy-sur-cisse.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150516074611/http://www.chouzy-sur-cisse.fr/ |date=2015-05-16 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=40471 Chouzy-sur-Cisse na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=41&amp;codecom=055 Chouzy-sur-Cisse na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829487119602173&amp;RadLong1=0.0217826786934233 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=410055 Položaj mesta Chouzy-sur-Cisse na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5261111111111&amp;longitude=1.24805555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Chouzy-sur-Cisse na mapi (Mapquest)]

{{Departman Loar i Šer u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>qfesruwyybafyenc5l5f1q7titsz1k4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bégaar (Land)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287248</id>
    <revision>
      <id>41263508</id>
      <parentid>41199358</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:04:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4421" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Begar
| originalni_naziv = Bégaar
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Landes
| prefektura = Daks
| kanton = Tarta-zapad
| gšir = 43.8272222222222
| gduž =-0.849166666666667
| nadm visina = 19
| maksimalna_nadmorska_visina = 52
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 27,8
| površina-he = 2.780
| stanovništvo        = 1090&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,21
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 40031
| poštanski kod = 40400
}}

'''Begar''' ({{jez-fra|Bégaar}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Land u Francuskoj|Land]] koja pripada prefekturi Daks.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 939 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,8&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 19 metara (maksimalnoj 52 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=893|
1968=946|
1975=843|
1982=908|
1990=1000|
1999=939|
2006=|
2011=1090|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,133)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 999 1968: 946
  points:(84,127)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 843
  points:(100,116)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 908
  points:(128,123)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 1000
  points:(160,133)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 939
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Vidi još ==
* [[Departmani Francuske]]
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]]
* [[Spisak departmana Francuske po površini]]
* [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]]
* [[Spisak opština u departmanu Land]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bégaar na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=40&amp;codecom=031 Bégaar na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.764929329822154&amp;RadLong1=-0.0148207542323158 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=400031 Položaj mesta Bégaar na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.8272222222222&amp;longitude=-.849166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bégaar na mapi (Mapquest)]

{{Departman Land u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>qngmmppnfj3vnjj0k026gyxgk5hzrmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Britanska monarhija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>946158</id>
    <revision>
      <id>41263427</id>
      <parentid>41107880</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:48:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92304" xml:space="preserve">[[Datoteka:Royal Coat of Arms of the United Kingdom (Both Realms).svg|thumb|Grbovi britanske monarhije]]
[[Datoteka:Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007 edit.jpg|thumb|Elizabeta II, britanski monarh od 1952.]]
'''Britanska monarhija''' odnosi se na [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]] [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] i njegovih [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]]. Trenutni [[monarh]] je [[kraljica]] [[Elizabeta II]], koja je stupila na presto nakon smrti svog oca, [[Kralj|kralja]] [[George VI|Georgea VI]], 6. februara 1952. godine.

Monarh i [[Britanska kraljevska porodica|njegova bliska porodica]] obavljaju različite službene, ceremonijalne i diplomatske dužnosti. Kako je britanska monarhija ustavna, monarh je neutralan u odnosu na [[Politika|politiku]]. Među dužnostima monarha jeste dodeljivanje [[Britanska odličja|odličja]] i imenovanje [[Britanski premijer|premijera]], a takođe obavlja i dužnost [[Vrhovni zapovednik|vrhovnog zapovednika]] [[Britanske oružane snage|britanskih oružanih snaga]]. Premda teoretski britanski monarh, putem [[Kraljevski prerogativ|kraljevskog prerogativa]], i dalje poseduje vrhovnu [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]], on tu vlast vrši samo u skladu sa zakonima usvojenim u [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamentu]] i sa ograničenjima koja nameću [[ustavne konvencije]] i [[Presedan|presedani]]. Lična [[rezervna ovlašćenja]] monarha obično se mogu upotrebiti samo u slučaju ozbiljne vanredne situacije ili [[Ustavna kriza|ustavne krize]].

Britanska monarhija vuče poreklo iz [[Malo kraljevstvo|malih kraljevstava]] koja su se u [[Rani srednji vijek|ranom srednjem veku]] razvila u [[Srednjovekovna Škotska|Škotskoj]] i [[Anglosaksonska Engleska|anglosaksonskoj Engleskoj]], koja su se do 10. veka ujedinila u jedno [[Kraljevina Engleska|englesko]] i jedno [[Kraljevina Škotska|škotsko kraljevstvo]]. Godine [[1066.]] poslednji krunisani [[Anglosaksonci|anglosaksonski]] monarh, [[Harold Godwinson|Harold II]], poražen je i ubijen u [[Bitka kod Hastingsa|bici kod Hastingsa]] tokom [[Normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja Engleske]], nakon čega je engleska monarhija prešla u ruke pobedničkog vođe [[Normani|Normana]], [[William Osvajač|Willijama Osvajača]] i njegovih naslednika.

U 13. veku [[Wales]] je kao [[Princ od Walesa|kneževina]] postala [[klijentska država]] engleskog kraljevstva, dok je ''[[Magna Carta]]'' započela proces smanjivanja političkih moći engleskog vladara.

Od 1603, kad je škotski kralj [[James I Stuart|James VI]] nasledio engleski presto kao James I, engleskim i škotskim kraljevstvom vladao je isti monarh. Od 1649. do 1660. tradiciju monarhijskog poretka prekinuo je [[Republika|republikanski]] [[Commonwealth (republika)|Engleski Commonwealth]], ustanovljen nakon tzv. [[Rat triju kraljevina|rata triju kraljevina]]. [[Zakon o nasleđu 1701.|Zakon o nasleđu 1701]], koji je i danas na snazi, uskratio je [[Rimokatolik|rimokatolicima]] i onima koji sa njima stupe u brak pravo da naslede engleski presto. Godine 1707, usvajanjem [[Zakoni o uniji 1707.|Zakona o uniji]], englesko i škotsko kraljevstvo ujedinili su se u [[Kraljevina Velika Britanija|Kraljevinu Veliku Britaniju]], kome se 1801. priključila [[Kraljevina Irska]], čime je stvoreno [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]. Britanski je monarh postao [[šef države]] ogromne [[Britanska imperija|Britanske imperije]], koja je na svom najvećem vrhuncu 1921. obuhvatala četvrtinu planete [[Zemlja (planet)|Zemlje]].

Tokom 1920-ih godina pet šestina teritorije [[Irska (otok)|Irske]] odvojilo se od Ujedinjenog Kraljevstva i postalo posebna [[Irska Slobodna Država]], a [[Balfurova deklaracija 1926.]] priznala je evoluciju [[Dominion|dominiona]] Britanske imperije u zasebne, samoupravne države u okviru [[Komonvelt nacija|Komonvelta]]. Nakon [[Drugi svetski rat|drugog svetskog rata]] najveći broj britanskih kolonija i teritorija stekao je nezavisnost, čime je nestalo i Britanske imperije. [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|George VI]] i njegova naslednica, [[Elizabeta II]], poneli su titulu [[Poglavar Komonvelta|Poglavara Komonvelta]] kao simbol slobodnog udruživanja njegovih članica kao nezavisnih država.

[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske]] i petnaest drugih [[Komonveltska kraljevstva|komonveltskih kraljevstava]] priznaju istu osobu za svog šefa države. Premda se termini &quot;britanska monarhija&quot; i &quot;britanski monarh&quot; i danas često koriste da bi se označili različiti položaji ove osobe i institucije koju ona predstavlja, ipak je svaka od tih šesnaest država nezavisna i samostalna u odnosu na ostale, a monarh u svakoj od njih nosi posebnu [[Popis titula i odličja Elizabete II|titulu]] i ima posebna zaduženja.

== Ustavni položaj ==

U nepisanom [[Britanski ustav|britanskom ustavu]] monarh (ili suveren), koji nosi titulu &quot;Njeno veličanstvo&quot;, odnosno &quot;Njegovo veličanstvo&quot;, zauzima položaj šefa države. [[Zakletva vernosti|Zakletve vernosti]] polažu se Kraljici i njenim zakonitim naslednicima.&lt;ref&gt;Npr. {{citation|url=http://www.bia.homeoffice.gov.uk/britishcitizenship/applying/ceremony/|title=Citizenship ceremonies|accessdate=10. oktobar 2008|publisher=Home Office: UK Border Agency}}&lt;/ref&gt; ''[[Bože čuvaj Kraljicu]]'' (ili ''Bože čuvaj Kralja'') britanska je [[državna himna]],&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/Symbols/NationalAnthem.aspx|title=Symbols of the Monarchy: National Anthem|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt; a lik monarha pojavljuje se i na poštanskim markama i novcu.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/Symbols/Coinageandbanknotes.aspx|title=Symbols of the Monarchy: Coinage and bank notes|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt;

Monarh retko uzima direktnog učešća u državnoj upravi. Odluka o upotrebi kraljevskih prerogativa delegirana je, bilo zakonskim aktima bilo [[Ustavna konvencija|konvencijom]], sa monarha na [[Ministar Krune|ministre]] i druga državna tela javne uprave. U tom smislu postupci države, kao što su imenovanja na položaje u službi Krune,&lt;ref&gt;Crown Appointments Act 1661 c. 6.&lt;/ref&gt; čak i kad ih izvodi sam monarh, kao npr. u slučaju [[Prestoni govor|Kraljičinog govora]] tokom [[Državno otvaranje parlamenta|otvaranja parlamenta]], zapravo zavise od odluka koje su donete na drugim mestima:
* Zakonodavnu vlast u teoriji vrši &quot;[[Kraljica u parlamentu]]&quot;, odnosno monarh proglašava zakone usvojene u [[Britanski parlamentu|parlamentu]], sastavljenom od [[Dom lordova|Doma lordova]] i [[House of Commons|Doma građana]].
* Izvršnu vlast poseduje [[Britanska vlada|Vlada Njenog veličanstva]], koja se sastoji od [[Ministar krune|ministara]], prvenstveno [[Britanski premijer|premijera]] i [[Britanski kabinet|kabineta]], koji tehnički predstavlja samo odbor Kraljičinog [[Privy Council|Privatnog veća]]. Vlada upravlja [[Britanske oružane snage|oružanim snagama]], [[Civilna služba Njenog veličanstva|državnom upravom]] i drugim javnim telima, kao što su [[Diplomatska služba Njenog veličanstva|diplomatska]] i [[MI6|obaveštajna služba]] (Kraljica neke obaveštajne izveštaje iz inostranstva prima pre no što ih dobije premijer &lt;ref&gt;&quot;U Londonu su otkrića [[Vladimir Pasečnik|Pasečnika]] [sovjetskog prebega iz 1989] na brzinu sažeta u jednu belešku za Zajednički obaveštajni odbor. Takvi se izveštaji uvek prvo šalju Njenom veličanstvu Kraljici. Drugi primalac je premijer, u to vreme [[Margaret Thatcher|Thatcherica]].&quot; Hoffman, David E. (Emanuel), ''The Dead Hand: The Untold Story of the Cold War Arms Race and Its Dangerous Legacy'', Doubleday, New York, 2009, str. 336, ISBN 978-0-385-52437-7.&lt;/ref&gt;).
* Sudsku vlast vrši [[Britansko pravosuđe|pravosuđe]], koje je ustavno i zakonski&lt;ref&gt;Constitutional Reform Act 2005, s. 3. &lt;/ref&gt; [[Nezavisnost sudstva|nezavisno]] od vlade.
* [[Engleska crkva]], na čijem se čelu nalazi monarh, ima vlastita zakonodavna, sudska i izvršna tela.
* Ovlašćenja koja ne zavise od vlade zakonski se prenose na druga javna tela zakonskim ili [[Podzakonski akt|podzakonskim aktima]], kao što su uredbe donete u Privatnom veću ''([[Order in Council]])'', [[Kraljevska komisija|kraljevske komisije]] i slično.

[[Walter Bagehot]], teoretičar britanskog ustava, nazvao je 1867. monarhiju &quot;dostojanstvenim delom&quot; državne uprave, za razliku od vlade kao njenog &quot;delatnog dela&quot;.&lt;ref&gt;Bagehot, str. 9.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:English Bill of Rights of 1689.jpg|left|thumb|Engleska [[Povelja o pravima 1689.]] smanjila je ulogu monarha u direktnoj upravi državom.]]

=== Postavljanje premijera ===
Uvek kad je to potrebno, monarh je odgovoran za postavljanje novog [[Britanski premijer|premijera]], koji po konvenciji postavlja sve druge ministre i može ih smeniti, pa tako ima moć da sastavlja i kontroliše vladu. U skladu s nepisanim ustavnim konvencijama, monarh mora za premijera postaviti onu osobu koja uživa poverenje [[House of Commons|Doma komuna]], a to je obično vođa partije ili koalicije koja raspolaže većinom glasova u tom Domu. Premijer preuzima dužnost kad poseti monarha u privatnoj audijenciji i nakon ceremonije &quot;[[Kissing hands|ljubljenja ruku]]&quot; to postavljenje stupa na snagu bez bilo kakve druge formalnosti ili dokumenta.&lt;ref&gt;Brazier, str. 312.&lt;/ref&gt;

U slučaju [[Blokirani parlament|blokiranog parlamenta]], kad nijedna partija ili koalicija ne raspolaže većinom, monarh ima širi opseg mogućnosti pri izboru osobe za koju veruje da će obezbediti najširu podršku u parlamentu, premda bi se i tu najčešće radilo o vođi partije s najviše zastupnika.&lt;ref&gt;Waldron, str.59–60.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandGovernment/QueenandPrimeMinister.aspx|title=Queen and Prime Minister|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt; Od 1945. izbori su samo dva puta rezultirali blokiranim parlamentom. Prvi put je to bilo nakon [[Britanski parlamentarni izbori februara 1974.|opštih izbora u februaru 1974]], kad je [[Harold Wilson]] postavljen za premijera nakon što je [[Edward Heath]] podneo ostavku jer nije uspeo da formira koaliciju. Premda Wilsonovi [[Laburistička stranka (UK)|laburisti]] nisu imali većinu, bili su pojedinačno najveća stranka u parlamentu. Drugi put je do blokiranog parlamenta došlo nakon [[Britanski parlamentarni izbori 2010.|opštih izbora u maju 2010]], posle kojih su se [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativci]] (kao najveća partija u parlamentu) i [[Liberalni demokrati (UK)|liberalni demokrati]] (koja je po broju zastupnika bila treća) dogovorili o koalicionoj vladi, prvoj u Velikoj Britaniji nakon drugog svetskog rata. 

Monarh teoretski može samoinicijativno smeniti premijera, ali u današnje se vreme premijerov mandat završava samo ako premijer bude poražen na izborima, ako podnese ostavku ili ako umre na dužnosti. [[William IV, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|William IV]] bio je poslednji monarh koji je smenio premijera, kad je 1834. s te dužnosti uklonio [[William Lamb (2. vikont Melbourne)|lorda Melbournea]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/29451|title=William IV|accessdate=10. oktobar 2008|last=Brock|first=Michael|date=septembar 2004; online izdanje, januar 2008|journal=Oxford Dictionary of National Biography}}&lt;/ref&gt;

=== Raspuštanje parlamenta ===
Godine 1950. [[privatni sekretar]] kralja George VI objavio je pod pseudonimom u ''[[The Times|Timesu]]'' jedno pismo, kojim je definisana ustavna konvencija, poznata kao [[Lascellesova načela]]: ako manjinska vlada zatraži raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih izbora da bi osnažila vlastiti položaj, monarh takav zahtev može odbiti. Kad je premijer Harold Wilson krajem 1974. zatražio raspuštanje parlamenta, Kraljica se s tim zahtevom složila, budući da su Heathova nastojanja da formira koalicionu vladu već ranije doživela neuspeh. Na vanrednim [[Britanski parlamentarni izbori oktobra 1974.|parlamentarnim izborima u oktobru 1974.]] Wilson je uspeo osvojiti malu, ali ipak apsolutnu većinu u parlamentu.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.psr.keele.ac.uk/area/uk/ge74b/results.htm|title=Results and analysis: General election, 10. oktobar 1974|accessdate=10. oktobar 2008|date=11. mart 2008|publisher=Political Science Resources}}&lt;/ref&gt; [[Fixed-term Parliaments Act 2011|Zakon o trajanju saziva parlamenta 2011.]] uklonio je ovlašćenje monarha da raspusti parlament.

=== Kraljevski prerogativ ===

Neka od izvršnih ovlašćenja vlade formalno pripadaju monarhu i zajedno su poznata kao [[kraljevski prerogativ]]. Monarh deluje u skladu s ograničenjima koja nameću konvencije i presedani, te svoje prerogative koristi samo na preporuku ministara, koji za svoj rad odgovaraju parlamentu, prvenstveno na preporuku premijera i [[Privatno veće (UK)|Privatnog veća]].&lt;ref name=parl&gt;{{citation|author=Durkin, Mary; Gay, Oonagh|url=http://www.parliament.uk/commons/lib/research/notes/snpc-03861.pdf|format=PDF|title=The Royal Prerogative|accessdate=10. oktobar 2008|date=21. decembar 2005|publisher=House of Commons Library|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080625170825/http://www.parliament.uk/commons/lib/research/notes/snpc-03861.pdf|archivedate=2008-06-25|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Monarh jednom nedeljno prima premijera u audijenciju; da bi se očuvala apsolutna poverljivost, tom susretu ne prisustvuje niko drugi i ne postoje zapisnici ili beleške s tih sastanaka.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.royal.gov.uk/HMTheQueen/DayInTheLife/TheQueensworkingday/Evening.aspx | title=The Queen's working day &gt; Evening | accessdate=11. mart 2013}}&lt;/ref&gt; Monarh može premijeru izneti svoje vlastite poglede i mišljenje, ali kao vladar u ustavnoj monarhiji naposletku mora prihvatiti odluke premijera i njegovog kabineta, pod uslovom da on uživa podršku Doma komuna. Prema Bagehotovim rečima, &quot;suveren, u ustavnoj monarhiji, ima tri prava ― pravo da bude konsultovan, pravo da ohrabri i pravo da upozori&quot;.&lt;ref&gt;Bagehot, str. 75.&lt;/ref&gt;

Premda kraljevski prerogativ obuhvata širok spektar ovlašćenja, koja se mogu upotrebiti bez odobrenja parlamenta, on je ipak ograničen. Mnoga ovlašćenja prestala su se koristiti, a druga su za stalno preneta na parlament. Na primer, monarh ne može nametnuti ili uvesti nove poreze, kao nekada, jer je sada za to potrebna parlamentarna zakonska regulativa. Prema jednom parlamentarnom izveštaju, &quot;Kruna ne može uvoditi nova prerogativna ovlašćenja&quot;, a parlament može oboriti svako postojeće prerogativno ovlašćenje usvajanjem odgovarajuće zakonske regulative.&lt;ref name=PASC&gt;{{citation|title=PASC Publishes Government Defence of its Sweeping Prerogative Powers|publisher=UK Parliament|url=http://www.parliament.uk/parliamentary_committees/public_administration_select_committee/pasc_19.cfm|year=2002|accessdate=10. oktobar 2008|archiveurl=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20081105194930/http://www.parliament.uk/parliamentary_committees/public_administration_select_committee/pasc_19.cfm|archivedate=5. novembar 2008}}&lt;/ref&gt;

Kraljevski prerogativ uključuje ovlašćenje monarha da postavlja i smenjuje ministre, upravlja državnom upravom, izdaje pasoše, objavljuje rat, sklapa mir, komanduje oružanim snagama, dogovara i sklapa međudržavne ugovore, saveze i sporazume. Međutim, takvim sporazumom ne može se menjati unutrašnje zakonodavstvo Ujedinjenog Kraljevstva, za šta je potrebno da parlament usvoji odgovarajući zakon. Monarh je [[vrhovni zapovednik]] oružanih snaga (u koje spadaju [[Kraljevska mornarica]], [[Britanska vojska]] i [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo]]), on izdaje [[Akreditivno pismo|akreditive]] britanskim [[Visoki komesar|visokim komesarima]] i ambasadorima te prima diplomate iz drugih država.&lt;ref name=PASC/&gt;

U monarhov prerogativ spada i ovlašćenje da saziva i [[Zasedanje parlamenta|prorogira]] parlament. Svake godine monarh formalno saziva parlament u novo zasedanje, a zatim, tokom ceremonije [[Državno otvaranje parlamenta|otvaranja parlamenta]] u sali Doma lordova čita [[prestoni govor]], u kojem u glavnim crtama iznosi zakonodavni program vlade.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.parliament.uk/faq/lords_stateopening.cfm|title=About Parliament: State Opening of Parliament|accessdate=27. april 2008|year=2008|publisher=UK Parliament|archiveurl=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20060214042908/http://www.parliament.uk/faq/lords_stateopening.cfm|archivedate=14. februar 2006}}&lt;/ref&gt; Do prorogacije (tj. suspenzije zasedanja parlamenta) dolazi obično otprilike godinu dana nakon početka zasednja i njome se to zasedanje formalno završava.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/bbc_parliament/6110930.stm|title=A Guide to Prorogation|accessdate=27. april 2008|date=7. novembar 2007|publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt; Raspuštanjem parlamenta završava se mandat tog saziva, nakon čega slede opšti izbori za sve zastupnike u Domu komuna. Prema [[Fixed-term Parliaments Act 2011|Zakonu o trajanju saziva parlamenta 2011]], opšti parlamentarni izbori po pravilu se održavaju pet godina nakon prethodnih, ali se mogu održati i ranije ako premijer izgubi poverenje Doma komuna ili ako dve trećine zastupnika u tom Domu glasa za održavanje vanrednih izbora.

Predlog zakona usvojen u oba doma parlamenta mora dobiti [[kraljevski pristanak]], tj. saglasnost monarha, da bi mogao postati zakon i deo pravnog sistema.&lt;ref&gt;Crabbe, str. 17&lt;/ref&gt; U teoriji, monarh i danas može uskratiti svoju saglasnost, tj. staviti veto na neki predlog zakona,&lt;ref name=parl/&gt; no to je poslednji put učinila [[Ana (britanska kraljica)|kraljica Ana]] 1707. godine.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/82104.stm|title=Royal Assent|accessdate=27. april 2008|date=24. januar 2006|publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;

Monarh ima određene dužnosti i prema [[Devolucija|devolviranim]] vladama u Škotskoj, Walesu i Severnoj Irskoj. Monarh postavlja [[Škotski prvi ministar|škotskog prvog ministra]] na predlog [[Škotski parlament|Škotskog parlamenta]],&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/345189.stm|title=UK Politics: Dewar appointed First Minister|accessdate=10. oktobar 2008|date=17. maj 1999|publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt; odnosno [[Velški prvi ministar|velškog prvog ministra]] na predlog [[Velška narodna skupština|Velške narodne skupštine]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://new.wales.gov.uk/legislation/govwalesact2006/briefoverview?lang=en|title=Brief overview – Government of Wales Act 2006|accessdate=30. avgust 2011|publisher=Welsh Assembly Government}}&lt;/ref&gt; U pitanjima koja su delegirana škotskoj upravi monarh deluje na predlog [[Škotska vlada|škotske vlade]]. S druge strane, kako je devolucija u Walesu manjeg opsega nego ona u Škotskoj, u pitanjima koja se tiču Walesa monarh deluje na predlog britanskog premijera i kabineta. Monarh ima pravo veta na svaki predlog zakona usvojen u [[Narodna skupština Severne Irske|Narodnoj skupštini Severne Irske]] koji [[Državni sekretar za Severnu Irsku]] smatra neustavnim.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.uk-legislation.hmso.gov.uk/acts/acts1998/ukpga_19980047_en_2 |title=Northern Ireland Act 1998|accessdate=10. oktobar 2008|publisher=Office of Public Sector Information}}&lt;/ref&gt;

Monarh se smatra &quot;izvorom pravde&quot; ''(fount of justice)''; premda monarh ne učestvuje direktno u radu sudova, pravosuđe deluje u ime monarha. Na primer, tužbe se podižu u ime monarha, a sudovi svoju vlast zasnivaju na Kruni. Prema običajnom pravu, monarh &quot;ne može grešiti&quot; ''(can do no wrong)'', što znači da uživa imunitet od krivičnog gonjenja. [[Crown Proceedings Act 1947|Zakon o postupcima protiv Krune iz 1947.]] dozvolio je prvi put mogućnost da se pokreću parnice protiv Krune kao javnog entiteta (tj. parnice protiv vlade i njenih agencija), ali protiv monarha lično parnica se ne može povesti. Monarh može upotrebiti [[kraljevski prerogativ milosti]] da osuđene osobe pomiluje, oslobodi izdržavanja kazne ili umanji njihovu kaznu.&lt;ref name=parl/&gt;&lt;ref name=PASC/&gt;

Monarh predstavlja &quot;[[izvor počasti]]&quot; ''(fount of honour)'', jer je Kruna formalno ustanovila sve časti i odličja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kruna stvara sve [[Perstvo|plemićke titule]], imenuje članove [[Britanski viteški redovi|viteških redova]], dodeljuje viteški status i daje druga odličja.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.guardian.co.uk/politics/2003/oct/21/uk.freedomofinformation|title=Mystery lifted on Queen's powers|accessdate=9. maj 2008|last=Dyer|first=Clare|date=21. oktobar 2003|journal=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; Premda se plemićke titule i većina drugih odličja danas dodeljuju na predlog premijera, one najprestižnije titule i odličja dodeljuje sam monarh na vlastitu inicijativu. Naime, monarh odlučuje o imenovanju članova u [[Order of the Garter|Red podvezice]], [[Order of the Thistle|Red čkalja]], [[Royal Victorian Order|Kraljevski viktorijanski red]] i [[Order of Merit (Commonwealth)|Red zasluge]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.honours.gov.uk/honours/chivalry.aspx|title=Orders of Chivalry|accessdate=9. maj 2008|date=30. april 2007|publisher=The UK Honours System|archivedate=2007-08-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070819024713/http://www.honours.gov.uk/honours/chivalry.aspx|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Engleska monarhija ===
{{Vidi još|Popis engleskih kraljeva}}
Nakon vikinških upada i osnivanja prvih naselja u 9. veku anglosaksonsko kraljevstvo [[Wessex]]a pojavilo se kao najsnažnije englesko kraljevstvo. [[Alfred Veliki]] zaštitio je Wessex, ostvario nadmoć nad [[Mercija|Mercijom]] na zapadu i sebe nazvao &quot;kraljem Engleza&quot; ''(King of the English)''.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 12–13 i 31.&lt;/ref&gt; Njegiv unuk [[Athelstan]] bio je prvi kralj koji je vladao ujedinjenim kraljevstvom, koje se otprilike prostiralo na teritoriji današnje Engleske, premda su njegovi sastavni delovi zadržali jake regionalne identitete. U 11. veku Engleska se stabilizirala, i pored niza ratova s Dancima, koji su rezultirali time da je tokom jedne generacije Engleskom vladala danska kraljevska kuća.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str.13–17.&lt;/ref&gt; [[William Osvajač|William, vojdvoda od Normandije]] zauzeo je Englesku 1066. godine i to se osvajanje pokazalo ključnim u smislu političkih i društvenih promena. Novi vladar nastavio je sa centralizacijom vlasti započetom u anglosakonskom periodu, a paralaleno s tim nastavljen je i proces razvitka [[Feudalizam|feudalnog sistema]].&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str.102–127.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bayeux Tapestry WillelmDux.jpg|thumb|left|[[Tapiserija iz Bayeuxa]] prikazuje normansko osvajanje 1066.]]

Williama I nasledila su njegova dva sina: prvo [[William II od Engleske|William II]], a zatim [[Henry I od Engleske|Henry I]]. Henry je doneo kontroverznu odluku da svoju ćerku [[Matilda od Engleske|Matildu]] ― svoje jedino dete koje je ostalo u žvotu ― imenuje za naslednicu prestola. Nakon Henrijeve smrti 1135. jedan od unuka Williama I, [[Stephen od Engleske|Stefan]], istakao je svoje prave na presto i uz pomoć većine [[Baron|barona]] preuzeo vlast. Međutim, Matilda mu se suprotstavila, čime je Engleska ušla u period nereda poznat kao &quot;[[Anarhija (Engleska)|Anarhija]]&quot; (1135–1153). Stefan se uspeo održati na vlasti, ali je pristao na kompromis, po kojem će ga nakon smrti na prestolu naslediti Matildin sin [[Henry II od Engleske|Henry]]. Godine 1154. on je stupio na presto kao Henry II i postao prvi vladar iz [[Plantageneti|dinastije Plantageneta]].&lt;ref&gt;Fraser, str. 30–46.&lt;/ref&gt;

Vladavinu većine monarha iz dinastije Plantageneta obeležili su građanski neredi i sukobi između vladara i plemstva. Henry II suočio se s pobunama vlastitih sinova, budućih kraljeva [[Richard I od Engleske|Richarda I]] i [[John od Engleske|Johna]]. Ipak, Henry je uspeo da proširis svoje kraljevstvo. Nakon njegove smrti na presto je kao stariji Henrijev sin stupio Richard, no on je većinu svoje vladavine proveo van Engleske, uglavnom se boreći u [[Treći krstaški rat|trećem krstaškom ratu]]. Poginuo je tokom opsade jednog utvrđenja u Normandiji, u nastojanju da ovu oblast odvoji od Francuske i ponovo je stavi pod vlast engleske krune. Na prestolu ga je nasledio John, u literaturi na srpskohrvatskom obično zvan &quot;Jovan&quot; ili &quot;Ivan&quot;.

Johnovu vladavinu obeležio je sukob s baronima, naročito u vezi s ograničavanjem kraljeve moći. Godine 1215. baroni su primorali kralja da potpiše ''[[Magna Carta|Veliku povelju sloboda]]'' ''(Magna carta libertatum)'', kojim su se garantovala prava i privilegije engleskog plemstva. Uskoro potom novi su sukobi gurnuli Englesku u građanski rat, poznat kao [[Prvi baronski rat]]. Taj je rat naglo okončan kad je 1216. John umro i presto ostavio svom devetogodišnjem sinu [[Henry III od Engleske|Henriju III]].&lt;ref&gt;Fraser, str. 54–74.&lt;/ref&gt; Tokom Henrijeve vladavine kasnije je [[Simon de Montfort, 6. erl od Leicestera|Simon de Montfort]] poveo novu pobunu barona i tako započeo [[Drugi baronski rat]]. Taj se rat završio neupitnom pobedom rojalističke strane i smrću mnogih pobunjenika, ali tek nakon što je kralj pristao da sazove parlament 1265. godine.&lt;ref&gt;Fraser, str. 77–78.&lt;/ref&gt;

Sledeći vladar, [[Edward I od Engleske|Edward I (&quot;Edward Dugonogi&quot;)]], bio je daleko uspešniji u održavanju kraljevske vlasti, a zaslužan je i za osvajanje Walesa. Pokušao je da uspostavi i englesku vlast nad Škotskom, ali su njegovi uspesi u Škotskoj poništeni tokom vladavine njegova naslednika, [[Edward II od Engleske|Edwarda II]], koji se morao suočiti i pobunom plemstva.&lt;ref&gt;Fraser, str. 79–93.&lt;/ref&gt; Edward II je bio primoran da potpiše tzv. [[Uredbe iz 1311.|uredbe iz 1311]], kojim je mnoga svoja ovlašćenja preneo na jedan odbor baronskih zapovednika ''(ordainers)'', supotpisnika tih uredbi; međutim, vojne pobede koje je postigao pomogle su mu da 1322. povrati kontrolu nad državom.&lt;ref&gt;Ashley, str. 595–597.&lt;/ref&gt; Ipak, 1327. Edward je svrgnut s vlast, nakon čega ga je njegova žena [[Izabela od Francuske|Izabela]] dala ubiti. Njegov četrnaestogodišnji sin stupio je na presto kao [[Edward III od Engleske|Edward III]]. Edward III istakao je svoje pravo na francuski presto, čime je započeo [[stogodišnji rat]] između Francuske i Engleske.

Njegovi pohodi rezultirali su osvajanjem velikih delova Francuske, ali 1373. izgubljene su sve zauzete oblasti. Edwardovu vladavinu obeležio je i dalji razvoj [[Engleski parlament|parlamenta]], koji je u tom periodu podeljen na dva Doma. Edward je umro 1377, a vlast je prešla na njegovog desetogodišnjeg unuka [[Richard II od Engleske|Richarda II]]. Richard II je, kao i mnogi njegovi prethodnici, došao u sukob sa plemstvom zbog nastojanja da koncentriše vlast u svojim rukama. Godine 1399, dok se nalazio na jednom vojnom pohodu u Irskoj, vlast je prigrabio njegov rođak [[Henry IV od Engleske|Henry Bolingbroke]]. Richard je svrgnut, utamničen i naposletku ubijen, verovatno izgladnjivanjem, a Henry je stupio na presto kao Henry IV.&lt;ref&gt;Fraser, str. 96–115.&lt;/ref&gt;

Henry IV je bio unuk Edwarda III i sin [[John od Genta|Johna od Genta]], vojvode od Lancastera; stoga je njegova kraljevska kuća poznata kao [[Dinastija Lancaster]]. Tokom većeg dela vladavine Henry IV je morao suzbijati urote i gušiti zavere, a njegov uspeh u tom bar delimično treba pripisati i vojnom umeću njegova sina, budućeg kralja [[Henry V od Engleske|Henrija V]]. Vladavina Henrija V, koji je na presto stupio 1413, većinom je bila bez unutrašnjih sukoba, što je kralju ostavilo dovoljno vremena i energije za nastavak stogodišnjeg rata u Francuskoj. Henry V je u tom sukobu odneo važne pobede, ali je iznenada umro 1422, a na presto je došao njegov maloletni sin [[Henry VI od Engleske|Henry VI]], što je Francuzima omogućilo priliku da zbace englesku vlast.&lt;ref&gt;Fraser, str. 118–130.&lt;/ref&gt;

Nepopularnost savetnika kojima se Henry VI okružio, kao i njegove ratoborne supruge, [[Margareta Anžujska|Margarete Anžujske]], pa i njegova vlstita nesposobnost, dovela je do slabljenja lancasterske kraljevske kuće. Svoje pretenzije na presto istakla je kuća York, nazvana tako jer se na njenom čelu nalazio [[Richard, 3. vojvoda od Yorka|Richard, vojvoda od Yorka]], koji je bio jedan od potomaka Edwarda III. Premda je sam Richard poginuo u borbi 1460, njegov sin [[Edward IV od Engleske|Edward IV]] naposletku je kuću York doveo do pobede 1461. godine. Ipak, [[rat ruža]] nastavio se, uz prekide, tokom cele njegove vladavine i tokom vladavine njegova sina, [[Edward V od Engleske|Edwarda V]], a zatim i brata, [[Richard III od Engleske|Richarda III]]. Edward V i njegov mlađi brat su [[Prinčevi u Toweru|nestali]], a verovatno su bili ubijeni po naređenju svog ujaka Richarda. Sukob dveju kuća najzad je kulminirao 1485. pobedom [[Henry VII od Engleske|Henrija Tudora]] iz kuće Lancaster i pogibijom Richarda III u [[Bitka na Bosworthskom polju|bici na Bosworthskom polju]].&lt;ref&gt;Fraser, str. 133–165.&lt;/ref&gt;

Kad je Henry Tudor stupio na presto kao Henry VII, neutralizovao je preostale jorkističke snage, između ostalog i tako što se oženio [[Elizabeta od Yorka|Elizabetom od Yorka]], prvom u jorkističkoj liniji nasleđivanja. Zahvaljujući svojoj veštini i sposobnosti, Henry je povratio vrhovnu vlast u zemlji i tako okončao sukobe s plemstvom, s kojim su se raniji vladarli morali nositi.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 295; Fraser, str. 168–176.&lt;/ref&gt; Vladavina drugog tudorskog monarha, [[Henry VIII od Engleske|Henrija VIII]], donela je velike političke promene. Verski sukobi s rimskim [[Papa|papom]] završili su se tako što je Henry svoje kraljevstvo izdvojio iz [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]] i uspostavio zasebnu [[Crkvu Engleske]], odnosno Anglikansku crkvu.&lt;ref&gt;Fraser, str. 179–189.&lt;/ref&gt;

[[Wales]], koji je osvojen još pre nekoliko vekova, ali je ostao zaseban domen, pripojen je Engleskoj nizom [[Zakoni o zakonodavstvu u Walesu 1535–1542.|Zakona o zakonodavstvu u Walesu]], usvojenim u engleskom parlamentu 1535. i 1542.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 194, 265, 309&lt;/ref&gt; Naslednik i sin Henrija VIII, mladi [[Edward VI od Engleske|Edward VI]], nastavio je očeve reforme u verskoj sferi, ali njegova prerana smrt 1553. dovela je do sukoba oko nasleđivanja prestola. Edward VI bio je nepoverljiv prema mogućnosti da ga na vlasti zameni starija polusestra [[Mary I od Engleske|Mary]], pa je u svojoj oporuci za naslednicu imenovao [[Jane Grey|lady Jane Grey]]. Međutim, Jane se na prestolu održala samo devet dana, jer ju je, uz ogromnu podršku naroda, svrgla Mary, koja se zatim proglasila zakonitom vladarkom. Mary I udala se za [[Felipe II., španjolski kralj|Filipa, španskog kralja]], koji je proglašen kraljem i savladarom, koji je vodio katastrofalne ratove u Francuskoj i koji je Englesku pokušao da vrati pod okrilje Rimokatoličke crkve, te je u tom nastojanju, između ostalog, dao spaljivati [[Protestantizam|protestante]] na lomači kao jeretike. Kad je Mary umrla 1558, njih dvoje nasledila je njena polusestra, protestantkinja [[Elizabeta I od Engleske|Elizabeta I]]. Engleska se vratila protestantskoj veri i počela da prerasta u veliku svetsku silu, zahvaljujući izgradnji mornarice i [[Velika geografska otkrića|istraživanju Novog sveta]].&lt;ref&gt;Ashley, str. 636–647; Fraser, str. 190–211.&lt;/ref&gt;

=== Škotska monarhija ===
{{Vidi još|Popis škotskih kraljeva}}
U Škotskoj su, kao i u Engleskoj, prva lokalna kraljevstva nastala kad se [[Rimsko carstvo]] povuklo iz [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]] početkom 5. veka pne. U to su doba u Škotskoj živele tri skupine ljudi ― [[Pikti]] na severoistoku, [[Briti]] na jugu, gde je se nalazilo i [[Kraljevstvo Strathclyde]], te [[Geli]] ili [[Skoti]] (po kojima će kasnije Škotska i dobiti ime), koji su živeli u maloj irskoj kraljevini [[Dalriada|Dalrijadi]] na zapadu. [[Kenneth MacAlpin]] (810–850) tradicionalno se smatra prvim kraljem ujedinjene Škotske, koja se u delima na [[Latinski jezik|latinskom]] navodi kao Scotia, a koju su sami Škoti nazivali [[Kraljevina Alba|Albom]].&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 1–12, 35.&lt;/ref&gt; Tokom narednih vekova škotski su se domeni dalje širili na račun drugih oblasti, pa je tako apsorbovan i Strathclyde.

U najstarije doba u Škotskoj nije postojao princip automatskog nasleđivanja kraljevske vlasti; umesto toga, primenjivao se običaj [[Tanistrija|tanistrije]], u okviru koje je kruna naizmenično prelazila na različite grane [[Kuća Alpin|kuće Alpin]]. Međutim, to dovodilo do često nasilnih sukoba između različitih dinastijskih grana. Od 942. do 1005. sedam je kraljeva uzastopce ubijeno ili je palo u borbi.&lt;ref&gt;Weir, str. 164–177.&lt;/ref&gt; Godine 1005. na presto je stupio [[Malcolm II od Škotske|Malcolm II]], nakon što je pogubio mnoge od svojih suparnika. On je nastavio surovi obračun sa svakom opozicijom, a kad je 1034. umro, umesto da ga nasledi jedan od rođaka, kako je dotad bilo uobičajeno, nasledio ga je njegov unuk, [[Duncan I od Škotske|Duncan I]]. Duncana je 1040. u bici porazio [[Macbeth od Škotske|Macbeth]], koji je onda preuzeo vlast, a njega samoga je 1057. u borbi ubio Duncanov sin [[Malcolm III od Škotske|Malcolm]]. Naredne godine, nakon što je pogubio Macbethovog posinka [[Lulach]]a, Malcolm je stupio na škotski presto kao Malcolm III.&lt;ref&gt;Ashley, str. 390–395.&lt;/ref&gt;

Usledio je niz novih sukoba i svrgavanja, tokom kojih su se na prestolu smenila petorica Malcolmovih sinova i jedan od njegove braće. Naposletku, kraljevska je vlast pipala njegovom najmlađem sinu, [[David I od Škotske|Davidu]]. Davida su nasledili njegovi unuci, prvo [[Malcolm IV od Škotske|Malcolm IV]], a zatim [[William I od Škotske|William Lav]], koji je bio i kralj s najdužom vladavinom u Škotskoj pre [[Unija kruna|sjedinjenja dve krune]].&lt;ref&gt;Ashley, str. 400–407; Weir, str. 185–198.&lt;/ref&gt; William je učestvovao u jednoj pobuni protiv engleskog kralja Henrija II, ali kad je pobuna ugušena, pao je u zatočeništvo u Engleskoj. U zamenu za slobodu, William je Henrija priznao za svog feudalnog gospodara. Engleski kralj Richard I složio se 1189. da prekine taj sporazum, u zamenu za veliku sumu novca, koji mu je bio potreban za [[Krstaški ratovi|krstaške ratove]].&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 170.&lt;/ref&gt; William je umro 1214, a nasledio ga je njegov sin [[Aleksandar II od Škotske|Aleksandar II]]. Aleksandar II, kao i njehov naslednik [[Aleksandar III od Škotske|Aleksandar III]], pokušao je da zauzme [[Vanjski Hebridi|Zapadna ostrva]], koja su se još uvek nalazila pod vrhovnom vlašću [[Norveška|Norveške]]. Norveška je tokom vlade Aleksandra III pokrenula pohod na Škotsku, ali se on završio neuspehom, pa je [[Sporazum iz Pertha|sporazumom iz Pertha]] priznata škotska vlast nad Zapadnim ostrvima i drugim spornim oblastima.&lt;ref&gt;Ashley, str. 407–409; Cannon and Griffiths, str. 187, 196.&lt;/ref&gt;

Neočekivana smrt Aleksandra III, koja ga je snašla kad je pao s konja 1286, izazvala je veliku krizu oko nasleđivanja prestola. Škotski vođe obratili su se engleskom kralju Edwardu I i od njega zatražili pomoć u utrvđivanju zakonitog vladara. Edward je odabrao Aleksandrovu trogodišnju praunuku, Norvežanku [[Margareta Norveška|Margaretu]]. Međutim, Margareta je umrla dok je brodom putovala u Škotsku, pa su od Edwarda ponovo zatražili da posreduje između [[Škotska kriza oko nasledstva|trinaest pretendenata na škostki presto]]. Ustanovljen je sud, koji je nakon dvogodišnjeg većanja odlučio da se za kralja proglasi [[John Balliol]]. Međutim, Engleska je Balliola smatrala svojim vazalom i pokušala je da se meša u prilike u Škotskoj. Kada je Balliol 1295. otkazao vernost Engleskoj, Edward I napao je Škotsku. Usledili su [[Škotski ratovi za nezavisnost]], a Škotska je tokom prvih deset godina tih ratova bila bez vladara, sve dok se [[Robert Bruce]] nije proglasio za kralja 1306. godine.&lt;ref&gt;Ashley, str. 409–412.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:David Bruce, king of Scotland, acknowledges Edward III as his feudal lord.jpg|thumb|250px|right|David II iskazuje vazalsku pokornost engleskom kralju Edwardu III]]
Robertova nastojanja da zavede kontrolu nad Škotskom naspoletku su postigla pun uspeh, te je škotska nezavisnost potvrđena 1328. godine. Međutim, već sledeće godine Robert je umro, a nasledio ga je njegov petogodišnji sin, [[David II od Škotske|David II]]. Englezi su ponovo napali 1332, uz izgovor da presto treba da pripadne zakonitom nasledniku Johna Balliola, [[Edward Balliol|Edwardu Balliolu]]. U naredene četiri godine Balliol je krunisan, svrgnut, opet ustoličen, svrgnut, ustoličen i ponovo svrgnut, da bi se na kraju preselio u Englesku, dok je David vladao Škotskom narednih 35 godina.&lt;ref&gt;Ashley, str. 549–552.&lt;/ref&gt;

David II umro je bez potomstva 1371, a nasledio ga je njegov nećak [[Robert II od Škotske|Robert II]] iz [[Kuća Stuart|kuće Stuart]]. Tokom vladavine Roberta II i njegovog naslednika, [[Robert III od Škotske|Roberta III]], došlo je do opadanja kraljevske moći. Kad je Robert III umro 1406, zemljom su vladali regenti, jer se sin Roberta III, [[James I od Škotske|James I]], nalazio u engleskom zarobljeništvu. Plativši veliki otkup, James se 1424. vratio u Škotsku; da bi uspostavio svoj autoritet, koristio se nemilosrdnim merama, uključujući i pogubljenje nekoliko protivnika. Ubijen je u uroti nekoliko plemića. [[James II od Škotske|James II]] nastavio je očevu politiku u smislu pokoravanja uticajnih plemića, ali je stradao nesrećnim slučajem u dobi od trideset godina, nakon čega je vlast ponovo došla u ruke regenata. [[James III od Škotske|James III]] pretrpeo je poraz u bici s pobunjenim škotskim plemićima 1448, što je na presto opet dovelo jednog dečaka, [[James IV od Škotske|Jamesa IV]].&lt;ref&gt;Ashley, str. 552–565.&lt;/ref&gt;

Godine 1513. James IV napao je Englesku, nastojeći iskoristiti odsustvo engleskog kralja Henrija VIII. No Jamesova vojska pretrpela je katastrofalni poraz u [[Bitka kod Floddenskog polja|bici kod Floddenskog polja]], u kojoj su poginuli i sam kralj i mnogi važni plemići te stotine škotskih vojnika. Kako je njegov sin i naslednik, [[James V od Škotske|James V]], još uvek bio maloletan, vlast su opet preuzeli regenti. James V upustio se u još jedan katastrofalni rat s Englezima 1542, a njegovom smrću iste godine kruna je prešla na njegovu ćerku, [[Mary, kraljica Škota|Mary]], kojoj je u tom trenutku bilo tek šest dana. Ponovo je uspostavljeno regentstvo. 

Mary, rimokatolkinja, vladala je u doba velikih verskih nereda u Škotskoj. Nastojanjima reformatora kakav je, na primer, bio [[John Knox]], uspostavljen je primat protestantske vere. Mary je izazvala nemir kad se 1565. udala za svog rođaka, katolika [[Henry Stuart|lorda Darnleya]]. Kad je lord Darnley 1567. ubijen u atentatu, Mary je sklopila još nepopularniji brak, sa [[James Hepburn, 4. erl od Bothwella|erlom od Bothwella]], za koga je postojala rasprostranjena sumnja da je odgovoran na Darnleyevo ubistvo. Plemići su se pobunili protiv kraljica i naposletku je primorali da se [[Abdikacija|odrekne prestola]]. Mary je pobegla u Englesku, a kruna je prešla na njenog maloletnog sina, [[James I Stuart|Jamesa VI]], koji je odgojen kao protestant. Mary je zatočena i naposletku smaknuta po naređenju kraljice Elizabete I.&lt;ref&gt;Ashley, str. 567–575.&lt;/ref&gt;

=== Personalna unija i republika ===
[[Datoteka:JamesIEngland.jpg|thumb|right|James Šesti (u Škotskoj), odnosno James I (u Engleskoj), postao je prvi monarh koji je istovremeno vladao Engleskom, Škotskom i Irskom.]]

Elizabetinom smrću 1603. završio se period [[Tudorska dinastija|tudorske vladavine]] u Engleskoj. Kako nije imala potomaka, nasledio ju je škotski vladar [[James I od Engleske|James VI]], koji je bio praunuk starije sestre [[Henry VIII od Engleske|Henrija VIII]] i prema tome Elizabetin rođak. Jamesovim stupanjem na engleski presto došlo je do tzv. &quot;[[Unija kruna|unije kruna]]&quot;, a on je u Engleskoj vladao kao James I, jer se pre njega nijedan engleski kralj nije zvao James. Iako su se Engleska i Škotska sad nalazile u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] pod vlašću istog monarha ― James I je zapravo bio prvi monarh koji je sebe nazvao &quot;kraljem Velike Britanije Irske&quot; 1604. godine &lt;ref&gt;''Royal Arms, Styles, and Titles of Great Britain'', Westminster, 20 October 1604&lt;/ref&gt; — to su ipak ostala dva zasebna kraljevstva. Jamesov naslednik, [[Charles I od Engleske|Charles I]], često je dolaizio u sukob s engleskim parlamentom u vezi s ovlašćenjima kralja i parlamenta, a posebno u vezi s ovlašćenjem da se uvode porezi. Izazvao je opoziciju protiv sebe time što je od 1629. do 1640. vladao bez sazivanja parlamenta, samoinicijativno ubirući poreze i uvodeći neke kontroverzne verske prakse, od kojih su mnoge smatrane uvredljivim za škotske [[Prezbiterijanci|prezbiterijance]] i engleske [[Puritanci|puritance]]. To je izazvalo [[Biskupski ratovi|pobunu u Škotskoj]] i podstaklo [[Ratovi triju kraljevstava|ratove triju kraljevstava]]. Sukob između kralja i engleskog parlamenta dostigao je vrhunac 1642, kad je započeo [[engleski građanski rat]] began.&lt;ref&gt;Fraser, str. 214–231.&lt;/ref&gt;

Građanski rat završio se pogubljenjem Charlesa I 1649, ukidanjem engleske monarhije i uspostavljanjem republike, koja se zvanično zvala [[Engleski Commonwealth]] ''(Commonwealth of England)''. Charlesov sin, [[Charles II od Engleske|Charles II]], proglašen je u Škotskoj za kralja Velike Britanije, ali je bio prisiljen da pobegne u inostranstvo nakon što je njegov pokušaj da zavlada Engleskom pretrpeo neuspeh porazom u [[Bitka kod Worcestera|bici kod Worcestera]]. [[Oliver Cromwell]], tada najistaknutiji vojni i politički vođa u Engleskoj, prigrabio je vlast 1653. i proglasio se za [[Lord protektor|lorda protektora]] te postaao neka vrsta vojnog diktatora. Cromwell je vladao do svoje smrti 1658, kad ga je nasledio sin [[Richard Cromwell]]. Novi lord protektor nije bio previše zainteresovan, a ni sposoban za upravu nad državom, te je uskoro odstupio s vlasti.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 393–400.&lt;/ref&gt; Kako se niko nije naročito isticao kao mogući vođa, došlo je do nemira među građanima i u vojsci, što je naposletku dovelo do toga da je ogromna većina naroda želela obnavljanje monarhije. Do [[Engleska restauracija|restauracije monarhije]] došlo je 1660. i Charles II vratio se u Britaniju.&lt;ref&gt;Fraser, str. 232.&lt;/ref&gt;

Vladavinu Charlesa II obeležio je nastanak prvih modernih [[Politička partija|političkih partija]] u Engleskoj. Charles II nije imao zakonitih potomaka, te je kruna trebalo da pređe na njegovog brata, katolika [[James II od Engleske|Jamesa, vojvodu od Yorka]]. Došlo je do pokušaja parlamenta da Jamesa isključi iz [[Linija nasleđivanja prestola|linije nasleđivanja]]; od &quot;peticionaša&quot; ''(Petitioners)'', koji su se zalagali za diskvalifikaciju Jamesa kao naslednika prestola, nastali su [[Vigovci (UK)|Vigovci]], a od &quot;gadljivaca&quot; ''(Abhorrers)'', koji su se protivili diskvalifikaciji, nastali su [[Torijevci (UK)|Torijevci]]. Zakon o isključenju nije prošao; u nekoliko navrata Charles II raspustio je parlament jer je strahovao da bi taj zakon mogao biti usvojen. Nakon raspuštanja parlamenta 1681. Charles je nastavio da vlada bez parlamenta sve do svoje smrti 1685. Kad je James stupio na presto, uveo je politiku verske tolerancije prema rimokatolicima, čime je izazvao gnev mnogih svojih podanika protestanata. Mnogi su se protivili Jamesovim odlukama da drži veliku stajaću vojsku, da na visoke političke i vojne položaje postavlja rimokatolike, kao i da utamniči [[Sedam biskupa|anglikanske sveštenike koji su se suprotstavili njegovoj politici]]. Naposletku, grupa protestanata ― kasnije nazvana [[Sedmorica besmrtnika|Sedmoricom besmrtnika]] ― pozvala je ćerku Jamesa II, [[Mary II od Engleske|Mary]], i njenog supruga [[William III od Engleske|Williama Oranskog]] da svrgnu kralja s vlasti. William se odazvao tom pozivu; u Englesku je stigao 5. novembra 1688, dočekan velikom podrškom javnosti. Suočen sa izdajom mnogih dužnosnika protestanata, James je pobegao iz Engleske, a William i Mary proglašeni su za savladare (umesto [[James Francis Edward Stuart|sina Jamesa II]], koji je bio katolik) i monarhe Engleske, Škotske i Irske.&lt;ref&gt;Fraser, str. 242–245.&lt;/ref&gt;

Svrgavanje Jamesa II, poznato kao [[Slavna revolucija]], predstavljalo je jedan od najvažnijih događaja u dugoj evoluciji parlamentarne moći. [[Povelja o pravima 1689.]] potvrdila je vlast parlamenta i utvrdila da engleski narod poseduje određena prava, uključujući i slobodu od oporezovanja bez saglasnosti parlamenta. Povelja o pravima odredila je i da svaki budući vladar mora biti protestantske veroispovesti, kao i to da će, nakon eventualnog potomstva Williama i Mary, kruna preći na Marynu sestru [[Ana od Velike Britanije|Anu]]. Mary je umrla bez potomstva 1694, a William je nastavio da vlada samostalno. Do 1700. izbila je politička kriza, jer su sva Anina deca umrla, pa je ona ostala jedina osoba u celoj liniji nasleđivanja. Parlament je strahovao da bi pravo na presto mogao istaći bivši kralj James II ili neko od njegovih sledbenika, koji su bili poznati kao &quot;[[Jakobiti]]&quot;. Parlament je usvojio [[Zakon o nasleđu 1701.|Zakon o nasleđu 1701]], koji je Jamesa i njegove rođake katolike isključio iz nasleđivanja prestola te je za naslednike prestola, nakon Ane, odredio najbliže Williamove rođake protestante, porodicu [[Sofija Hanoverska|Sofije, hanoverske izbornice]].&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 439–440.&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon što je donet ovaj zakon, William je umro, a kruna je prešla na [[Ana od Velike Britanije|Anu]] (1701).

=== Monarhija u ujedinjenoj Britaniji ===

[[Datoteka:Anniex.jpg|thumb|right|Engleska i Škotska ujedinile su se u Veliku Britaniju pod kraljicom Anom 1707.]]

Kad je Ana stupila na presto, ponovo je došao do izražaja problem oko njenog naslednika. Škotski parlament, besan zato što ga engleski parlament nije konsultovao kad je za Anine naslednike odredio Sofijinu porodicu, doneo je [[Zakon o sigurnosti 1704.|Zakon o sigurnosti 1704]], koji je mogao okončati personalnu uniju Engleske i Škotske. Engleski parlament odgovorio je [[Zakon o strancima 1705.|Zakonom o strancima]], koji je pretio da uništi škotsku privredu ograničavanjem trgovine između dve zemlje. Dva parlamenta zatim su počela pregovore, koji su završeni usvajanjem [[Zakoni o uniji 1707.|Zakona o uniji 1707]], kojima su su se Engleska i Škotska ujedinile u jedinstvenu Kraljevinu Veliku Britaniju, uz pravila o nasleđivanju prestola koja su bila utvrđena Zakonom o nasleđu 1701.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 447–448.&lt;/ref&gt;

Kraljicu Anu nasledio je 1714. Anin rođak i Sofijin sin, [[George I od Velike Britanije|George I]], [[Hanoversko izborništvo|hanoverski izbornik]], koji je konsolidovao svoj položaj suzbijanjem jakobitskih pobuna 1715. i 1719. Novi vladar nije bio toliko aktivan u upravljanju državom kao mnogi od njegovih britanskih prethodnika, ali je zato zadržao kontrolu nad svojim nemačkim domenima, s kojima se Britanija sad nalazila u personalnoj uniji.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 460–469.&lt;/ref&gt; Stvarnu moć zadobili su Georgeovi ministri, naročito [[Robert Walpole|sir Robert Walpole]], koji se često smatra pvim [[Britanski premijer|britanskim premijerom]], makar takav naslov tada nije postojao.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/walpole_robert.shtml|title=Sir Robert Walpole|accessdate=14. oktobar 2008|publisher=BBC|separator=,|postscript=}}&lt;/ref&gt; Naredni vladar, [[George II od Velike Britanije|George II]], svedočio je konačnom kraju jakobitske pretnje 1746, kad su Stuarti, katolici, pretrpeli odlučujući poraz. Tokom duge vladavine njegova unuka, [[George III od Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea III]], Britanija je izgubila svoje američke kolonije, od kojih su zatim nastale [[Sjedinjene Američke Države]], ali je u ostalim delovima sveta britanski uticaj sve više jačao; [[Zakoni o uniji iz 1800.|Zakonima o uniji 1800.]] proglašeno je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]].&lt;ref&gt;Ashley, str. 677–680.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:George III of the United Kingdom-e.jpg|right|thumb|Ujedinjenje Velike Britanije i Irske u Ujedinjeno Kraljevstvo stupilo je na snagu 1. januara 1801, za vreme vladavine kralja Georgea III.]]

Od 1811. do 1820 George III trpeo je ozbiljne epileptične napade izazvane bolešću, za koju se danas veruje da je bila [[porfirija]], koja ga je činila nesposobnim za vladanje. Njegov sin, budući [[George IV od Ujedinjenog Kraljevstva|George IV]], vladao je umesto oca kao [[princ regent]]. Tokom [[Regentski period (UK)|regentskog perioda]] i njegove vlastite vladavine moć monarhije je dalje opadala, tako da, kad je na presto stupio njegov naslednik, [[William IV od Ujedinjenog Kraljevstva|William IV]], monarh se više nije mogao mešati u odluke parlamenta. William je 1834. smenio vigovskog premijera [[William Lamb, 2. vikont Melbourne|Williama Lamba, drugog vikonta Melbournea]], i na tu dužnost postavio torijevca [[Robert Peel|sir Roberta Peela]]. Međutim, na izborima koji su zatim održani Peel je doživeo poraz i kralj nije imao drugog izbora do da za premijera ponovo imenuje lorda Melbourna. Tokom vladavine Williama IV usvojen je [[Zakon o reformi 1832.|Zakon o reformi 1832]], koji je reformisao parlamentarni izborni sistem. Zajedno s drugim zakonima donetim u 19. veku, ovaj je zakon uticao na širenje biračkog prava na sve veći deo stanovništva, kao i na uspon Doma komuna kao najvažnijeg dela parlamenta.&lt;ref&gt;Cannon and Griffiths, str. 530–550.&lt;/ref&gt;

Do konačnog prelaza na [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]] došlo je tokom duge vladavine Williamove naslednice, [[Viktorija|Viktorije]]. Budući žena, Viktorija nije mogla vladati [[Hanover]]om, gde se vlast nasleđivala isključivo po muškoj liniji, pa se tako okončala personalna unija Ujedinjenog Kraljevstva i Hanovera. [[Viktorijansko doba]] obeležile su velike promene u kulturi, napredak u tehnologiji, kao i prerastanje Ujedinjenog Kraljevstva u najveću svetsku silu. Da bi se označila britanska vlast nad [[Indija|Indijom]], Viktorija je 1876. proglašena za [[Car Indije|caricu Indije]]. S druge strane, u vreme njene vladavine došlo je i do određenog jačanja [[Britanski republikanizam|republikanskog pokreta]], delimično zahvaljujući i tome što se Viktorija nalazila u stalnoj žalosti i dugotrajnoj samoizolaciji iz javnog života nakon smrti svog supruga [[Albert (princ supružnik)|Alberta]] 1861. godine.&lt;ref&gt;Fraser, str. 305–306.&lt;/ref&gt;

Viktorijin sin, [[Edward VII]], postao je prvi monarh iz [[Saks-Koburg i Gota|kuće Saks-Koburg i Gota]], kad je 1901. stupio na presto. Njegov naslednik, [[George V]], promenio je 1917. ime dinastije iz &quot;Saxe-Coburg and Gotha&quot; u &quot;[[Dinastija Windsor|Windsor]]&quot;, da bi odgovorio na rastuće protunemačko raspoloženje, koje je izazvao [[Prvi svetski rat]]. Vladavinu Georgea V obeležila je podela Irske 1922. na Severnu Irsku, koja je ostala u Ujedinjenom Kraljevstvu, i [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]], koja se izdvojila u nezavisnu državu, premda je nominalno i dalje priznavala britanskog monarha za šefa države.&lt;ref&gt;Fraser, str. 314–333.&lt;/ref&gt;

=== Monarhija i Komonvelt ===
[[Datoteka:British Empire 1921.png|thumb|right|Britanska imperija 1921.]]
[[Datoteka:Commonwealth Realms map2.png|thumb|right|Komonveltska kraljevstva danas]]
U 20. veku iz [[Britanska imperija|Britanske imperije]] nastao je [[Komonvelt nacija]]. Pre 1926. britanski monarh vladao je jedinstvenom Imperijom kao celinom, a [[Britanski dominioni|dominioni]] i [[Britanske prekomorske teritorije|krunske kolonije]] nalazili su se pod vlašću Ujedinjenog Kraljevstva. [[Balfurova deklaracija 1926.|Balfurovom deklaracijom 1926.]] dominionima je data puna samouprava, čime je zapravo formiran sistem u kome jedan monarh vlada nad svakim domioniom kao zasebnim entitetom, nezavisno od bilo kojeg drugog dela Imperije. Taj je koncept kodifikovan [[Westminsterski statut 1931.|Westminsterskim statutom 1931]],&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.gov.ns.ca/legislature/legc/westmins.htm|title=Statute of Westminster 1931|accessdate=20. april 2008|date=11. oktobar 2001|publisher=Government of Nova Scotia}}&lt;/ref&gt; koji je kasnije nazvan &quot;svojevrsnim ugovorom između država članica Komonvelta&quot;.&lt;ref&gt;Justice Rouleau in [http://www.canlii.org/en/on/onsc/doc/2003/2003canlii41404/2003canlii41404.html O'Donohue v. Canada], 2003 CanLII 41404 (ON S.C.)&lt;/ref&gt;

Tako monarhija više nije bila samo britanska institucija, premda se i danas ponekad naziva &quot;britanskom&quot; iz pravnih i istorijskih razloga, kao i zarad jednostavnosti izraza. Monarh je postao vladar koji zasebno vlada Ujedinjenim Kraljevstvom, [[Kanadska monarhija|Kanadom]], [[Australijska monarhija|Australijom]] itd. Nezavisne države u okviru Komonvelta međusobno dele istog monarha te se nalaze u nekoj vrsti [[Personalna unija|personalne unije]].&lt;ref&gt;Zines, Leslie (2008). ''The High Court and the Constitution'', 5th ed. Annandale, New South Wales: Federation Press. ISBN 978-1-86287-691-0. p.314&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|title=The Status of the British Commonwealth in International Law|author=Corbett, P. E.|journal=The University of Toronto Law Journal|volume=3|pages=348–359|doi=10.2307/824318|year=1940|issue=2|jstor=824318}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|title=The End of Dominion Status|author=Scott, F. R.|journal=The American Journal of International Law|volume=38|issue=1|date=januar 1944|pages=34–49|doi=10.2307/2192530|jstor=2192530}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R v Foreign Secretary; Ex parte Indian Association, (1982). QB 892 at 928; kako je navedeno u [http://www.austlii.edu.au/au/cases/cth/HCA/1999/30.html High Court of Australia: Sue v Hill HCA 30; 23 June 1999; S179/1998 and B49/1998]&lt;/ref&gt;

Nakon smrti Georgea V 1936. na presto je stupio [[Edward VIII]], koji je skandalizovao javnost svojom željom da se oženi [[Wallis Simpson]], iako se Crkva Engleske protivila tome, jer je Simpsonova već ranije bila udata i onda se razvela. Ewdard je stoga izrazio svoju nameru da [[Abdikacija Edwarda VIII|abdicira]]; parlamenti Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja Komonvelta složili su se s njegovim zahtevom, Edward VIII i deca koju bi eventualno imao sa svojom novom ženom isključeni su iz linije nasleđivanja, a na presto je došao njegov brat, [[George VI]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/31061|title=Edward VIII|accessdate=20. april 2008|last=Matthew|first=H. C. G.|authorlink=Colin Matthew|date=septembar 2004|journal=Oxford Dictionary of National Biography}}&lt;/ref&gt; Tokom [[Drugi svetski rat|drugog svetskog rata]] George VI delovao je kao simbol jedinstva britanskog naroda, jačajući moral svojim posetama građanima, fabrikama oružja i oblastima koje su stradale od bombardovanja koje je sprovodila [[nacistička Nemačka]]. Juna 1948. George VI odrekao se titule cara Indije i umesto toga postao [[Indijska monarhija|kralj Indije]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/33370|title=George VI|accessdate=20. april 2008|last=Matthew|first=H. C. G.|date=septembar 2004|journal=Oxford Dictionary of National Biography}}&lt;/ref&gt;

U početku je svaka članica Komonvelta za svog šefa države priznavala britanskog monarha, ali kad je Indija 1950. postala [[Republika Indija|republika]], britanski je monarh priznat za [[Poglavar Komonvelta|poglavara Komonvelta]] u svim državama članicama, bez obzira na to je li u njima vladalo monarhijsko ili republikansko državno uređenje. To je ceremonijalna pozicija, za koju se smatra da nije automatski nasledna, nego da se na nju postavlja osoba koju odaberu šefovi vlada zemalja članica Komonvelta.&lt;ref name=hoc&gt;{{citation |url=http://www.thecommonwealth.org/Internal/150757/head_of_the_commonwealth/|title=Head of the Commonwealth|accessdate=26. septembar 2008|publisher=Commonwealth Secretariat}}&lt;/ref&gt; Članice Komonvelta koje za šefa države priznaju britanskog vladara nazivaju se [[Komonveltska kraljevstva|komonveltskim kraljevstvima]].

=== Irska monarhija ===

U 12. veku [[Hadrijan IV.|Hadrijan IV]], jedini papa rođen u Engleskoj, ovlastio je engleskog kralja [[Henry II od Engleske|Henrija II]] da zauzme Irsku kao svoju feudalnu teritoriju, koja se formalno nalazila pod papskom vlašću. [[Keltsko hrišćanstvo]] nije u svemu sledilo rimokatoličke običaje te se suočavalo s optužbama za [[jeres]]. Papina želja bila je da engleski vladar, nakon aneksije Irske, u irsku crkvenu praksu uvede rimske običaje.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/173|title=Adrian IV|accessdate=20. april 2008|last=Sayer|first=Jane E.|date=septembar 2004|journal=Oxford Dictionary of National Biography}} (Neophodna pretplata).&lt;/ref&gt; Oko 1170. kralja [[Dermot MacMurrough|Dermota MacMurrougha]] iz [[Leinster]]a svrgnuo je njegov glavni neprijatelj, kralj [[Ruaidrí Ua Conchobair|Rory O'Connor]] iz [[Connacht]]a. Dermot je pobegao u Englesku i zatražio pomoć od Henrija, koji mu je dodelio grupu [[Anglo-Normani|anglonormanskih]] plemića i avanturista pod vodstvom [[Richard FitzGilbert de Clare|Richarda de Clarea, drugog erla od Pembrokea]], da mu pomognu da se vrati na presto. Dermot i njegovi anglonormanski saveznici u tome su i uspeli, te je on ponovo postao kralj Leinstera. De Clare se oženio Dermotovom ćerkom i, kad je Dermot umro 1171, De Clare ga je nasledio na prestolu.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/17697|title=Dermot MacMurrough|accessdate=20. april 2008|last=Flanagan|first=M. T.|date=septembar 2004|journal=Oxford Dictionary of National Biography}} (Neophodna pretplata).&lt;/ref&gt; Henry je strahovao da bi De Clare mogao od Irske napraviti neprijateljsku normansku zemlju ili utočište za anglosaksonske prebege, pa je iskoristio papsku [[Bula|bulu]], napao Irsku i primorao De Clarea i druge anglonormanske aristokrate u Irskoj, kao i neke gelsko-irske vođe, da ga priznaju za [[Feudalna Irska|feudalnog gospodara]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/17697|title=Clare, Richard fitz Gilbert de, second earl of Pembroke (oko.1130–1176)|accessdate=14. oktobar 2008|last=Flanagan|first=M. T.|year= 2004|journal=Oxford Dictionary of National Biography}} (Subscription required)&lt;/ref&gt;

Do 1541. engleski kralj Henry VIII razvrgnuo je veze s Rimokatoličkom crkvom i proglasio se za [[Vrhovni poglavar Crkve Engleske|vrhovnog poglavara Crkve Engleske]]. Papsko dopuštenje Engleskoj da vlada Irskom postalo je nevažeće, pa je Henry sazvao irski parlament da odobri promenu njegove titule iz &quot;gospodara Irske&quot; u &quot;kralja Irske&quot;.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/12955|title=Henry VIII|accessdate=20. april 2008|last=Ives|first=E. W.|date=septembar 2004|journal=Oxford Dictionary of National Biography}} (Neophodna pretplata)&lt;/ref&gt;

[[Zakoni o uniji iz 1800.|Zakonima o uniji 1800.]] spojene su [[Kraljevina Velika Britanija]] i [[Kraljevina Irska]] u jedno [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]. Celo ostrvo Irske ostalo je delom Ujedinjenog Kraljevstva sve do 1922, kad je današnja [[Republika Irska]] dobila nezavisnost kao [[Irska Slobodna Država]], zaseban dominion u okviru Komonvelta. Irska Slobodna Država promenila je ime u [[Éire]] (tj. &quot;Irska&quot;) 1937, a 1949. proglasila je [[Republika|republiku]], razvrgla sve veze s monarhijom i napustila Komonvelt. [[Severna Irska]] ostala je u uniji. Ujedinjeno Kraljevstvo je još 1927. promenilo ime u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske]], a titula monarha još narednih dvadeset godina glasila je &quot;Velike Britanije, Irske i britanskih prekomorskih dominiona Kralj, Branitelj vere, Car Indije&quot;.

=== Monarhija danas ===
Tokom 1990-ih došlo je do porasta [[Britanski republikanizam|republikanizma u Ujedinjenom Kraljevstvu]], zahvaljujući delimično i negativnom publicitetu koji se vezivao za kaljevsku porodicu, npr. neposredno nakon pogibije [[Diana, princeza od Walesa|Dajane, princeze od Walesa]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://britannia.com/diana/article5.html|title=Can the Windsors survive Diana's death?|accessdate=20. april 2008|last=Seely|first=Robert|date=5. septembar 1997|publisher=Britannia Internet Magazine}}&lt;/ref&gt; Međutim, kasnija istraživanja javnog mnenja pokazuju da oko 70–80% britanske javnosti podržava opstanak monarhije.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/poll-reveals-big-rise-in-support-for-monarchy-656892.html|title=Polls reveal big rise in support for monarchy|accessdate=20. april 2008|last=Grice|first=Andrew|date=9. april 2002|journal=[[The Independent]]|archivedate=2011-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110515203247/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/poll-reveals-big-rise-in-support-for-monarchy-656892.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.ipsos-mori.com/researchpublications/researcharchive/poll.aspx?oItemId=378|title= Monarchy poll|date=april 2006|publisher=[[Ipsos MORI]]|accessdate=jun 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://populuslimited.com/uploads/download_pdf-160108-The-Discovery-Channel-Monarchy-Survey.pdf|format=PDF|title=Monarchy Survey|publisher=[[Populus Ltd]]|page=9|date=14–16. decembar 2007|accessdate=30. novembar 2011|archivedate=2011-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511201056/http://populuslimited.com/uploads/download_pdf-160108-The-Discovery-Channel-Monarchy-Survey.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/7162649.stm|title=Poll respondents back UK monarchy|publisher=BBC|date=28. decembar 2007|accessdate=30. novembar 2011}}&lt;/ref&gt;

== Monarhija i religija ==
Britanski je monarh [[vrhovni poglavar Crkve Engleske|vrhovni poglavar]] ''(Supreme Governor)'' [[Državna religija|državne]] [[Crkva Engleske|Crkve Engleske]]. Nadbiskupe i biskupe formalno postavlja monarh, no on to čini na preporuku premijera, koji pak odabire jedno ime sa popisa potencijalnih kandidata koji priprema jedna crkvena komisija. Uloga monarha u poslovima Crkve Engleske danas je samo nominalna i ceremonijalna; najviši sveštenički položaj zauzima [[nadbiskup Canterburyja]], koji je duhovni vođa Crkve i svetske [[Anglikanska zajednica|Anglikanske zajednice]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandChurch/QueenandtheChurchofEngland.aspx|title=Queen and the Church of England|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.archbishopofcanterbury.org/105|title=Roles and Responsibilities: Overview|accessdate=9. oktobar 2008|publisher=The Archbishop of Canterbury}}&lt;/ref&gt; Monarh polaže zakletvu da će čuvati i podržavati [[Crkva Škotske|Crkvu Škotske]] te postavlja [[Lord High Commissioner|lorda visokog komesara]] koji predstavlja vladara na [[Generalnoj skupštini Crkve Škotske|Generalnoj skupštini]], ali inače ne igra nikakvu ulogu u upravljanju Crkvom Škotske niti ima moć nad njom.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandChurch/QueenandtheChurchofScotland.aspx|title=Queen and Church of Scotland|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url = http://www.churchofscotland.org.uk/organisation/orgqueen.htm|title = Queen, State and Kirk|publisher = Church of Scotland official website|accessdate = 10. maj 2009|archiveurl = https://web.archive.org/web/20090417112432/http://www.churchofscotland.org.uk/organisation/orgqueen.htm|archivedate = 2009-04-17|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; U [[Crkva u Walesu|Crkvi u Walesu]] i [[Crkva u Irskoj|Crkvi u Irskoj]], koje se raskinule zvanične veze s državom, britanski monarh nema nikakve formalne uloge.

== Nasleđivanje prestola ==
[[Datoteka:Carlos de Gales (2011).jpg|thumb|200px|left|Princ Charles, britanski prestolonaslednik]]
Odnos između komonveltskih kraljevstava je takav da bilo kakva promena u vezi s nasleđivanjem prestola mora biti odobrena u svim tim kraljevstvima. Pitanje nasleđa regulisano je parlamentarnim aktima, kao što su [[Povelja o pravima 1689.|Povelja o pravima 1689]], [[Zakon o nasleđu 1701.|Zakon o nasleđu 1701]] i [[Zakoni o uniji 1707.|Zakoni o uniji 1707]]. Pravila nasleđivanja mogu se promeniti samo [[Akt parlamenta|zakonom]] usvojenim u parlamentu; vladar se ne može sam odreći prava na presto. Zakonom o nasleđu 1701. pravo naleđivanja prestola ograničeno je na zakonite potomke [[Sofija Hanoverska|Sofije Hanoverske]], unuke [[James I od Engleske|Jamesa I]], i to samo one koji su protestantske veroispovesti.

Nakon smrti vladara prestolonaslednik odmah i automatski stupa na presto (odatle izraz &quot;[[Kralj je mrtav, živeo Kralj!]]&quot;), što javnosti objavljuje tzv. [[Accession Council|Prestono veće]], koje se sastaje u [[St. James's Palace|palati sv. Jamesa]].&lt;ref name=accessioncouncil&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/RoyalEventsandCeremonies/Accession/Accession.aspx|title=Accession|accessdate=14. maj 2009|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt; Ceremoniju [[Krunisanje britanskog monarha|krunisanja monarha]] obično obavlja nadbiskup Canterburyja u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. No samo krunisanje nije neophodno da bi monarh zakonito vladao; u stvari, ta se ceremonija najčešće održava nekoliko meseci nakon što je vladar već stupio na presto, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za pripremu, kao i za period žalosti za preminulim monarhom.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/RoyalEventsandCeremonies/Coronation/Coronation.aspx|title=Coronation|accessdate=14. maj 2009|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt;

Nakon stupanja na presto monarh vlada do svoje smrti. U jedinom slučaju kad je vladar svojevoljno odstupio s prestola ― naime, u slučaju [[Edward VIII|Edwarda VIII]] ― abdikacija je morala biti potvrđena zakonom koji je usvojen u parlamentu kao [[His Majesty's Declaration of Abdication Act 1936|Zakon o objavi abdikacije Njegovog veličanstva 1936]]. Poslednji monarh koji je protiv svoje volje uklonjen s prestola bio je [[James II od Engleske|James II]], koji je otišao u egzil 1688. tokom [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]].

=== Rodna i verska ograničenja ===
Kod nasleđivanja britanskog prestola trenutno se primenjuje princip [[Primogenitura|muške primogeniture]], po kojem sinovi imaju u nasleđivanju prednost u odnosu na ćerke, a starija deca prednost u odnosu na mlađu decu istoga pola. Međutim, 28. oktobra 2011. [[britanski premijer]], [[David Cameron]], objavio je na [[Sastanak šefova vlada Komonvelta|sastanku šefova vlada Komonvelta]] u [[Perth]]u da se svih šesnaest [[Komonveltska kraljevstva|komonveltskih kraljevstava]], uključujući [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], složilo da se ukine pravilo o prednosti muških potomaka nad ženskim.&lt;ref&gt;name=primogeniture{{citation|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-15492607|title=Girls Equal in British throne succession|accessdate=28. oktobar 2011|publisher=British Broadcasting Corporation|date=28. oktobar 2011}}&lt;/ref&gt; Takođe su se složili da se za buduće vladare ukine zabrana sklapanja braka sa [[Katolik|katolicima]] ― zabrana koja je uvedena [[Zakon o nasleđivanju 1701.|Zakonom o nasleđivanju 1701]], nakon [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] iz 1688. Međutim, kako je britanski monarh istovremeno [[vrhovni poglavar Crkve Engleske]], i dalje će na snazi ostati zakon koji zabranjuje da [[rimokatolik]] stupi na presto, a koji vuče poreklo iz nepoverenja koje su Englezi i Škoti u 17. veku gajili prema rimokatoličanstvu. U britanskom parlamentu već je usvojen [[Zakon o nasleđivanju krune 2013.|Zakon o nasleđivanju krune 2013]], koji je dobio [[kraljevski pristanak]] 25. aprila 2013, a stupiće na snagu kad ekvivalentni zakoni budu usvojeni u svim ostalim komonveltskim kraljevstvima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.itv.com/news/update/2013-07-22/baby-destined-to-become-a-monarch/ |title=Baby destined to become a monarch |date=22. jul 2013 |publisher=ITV News |accessdate=7. novembar 2013}}&lt;/ref&gt;
 
Samo osobe [[Protestantizam|protestantske veroispovesti]] mogu naslediti britansku krunu. Rimokatolici i oni koji su u braku s rimokatolicima isključeni su iz linije nasleđivanja.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?ActiveTextDocId=1565212|title=Act of Settlement 1700(c.2), Article II|accessdate=14. maj 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?ActiveTextDocId=2078408|title=Union with Scotland Act 1706 (c.11), Article II|accessdate=14. maj 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?ActiveTextDocId=1519715|title=Union with England Act 1707 (c.7), Article II|accessdate=14. maj 2010}}&lt;/ref&gt; Takva osoba smatra se &quot;prirodno mrtvom&quot; što se tiče nasleđivanja prestola, no ta se diskvalifikacija ne proteže na zakonite potomke te osobe.

=== Namesništvo ===
[[Zakoni o namesništvu (UK)|Zakoni o namesništvu]] omogućuju uspostavljanje namesništva u slučaju kad je monarh maloletan ili je fizički ili mentalno nesposoban da vlada. U takvim slučajevima prestolonaslednik automatski postaje namesnik ''(regent)'', osim ako je i on sam maloletan ili nesposoban. Za takve slučajeve [[Zakon o namesništvu 1953.]] uveo je mogućnost da kraljičin suprug, [[Princ Philip, vojvoda od Edinburgha|vojvoda od Edinburgha]] može obavljati namesničku dužnost.&lt;ref name=regact53&gt;{{citation|url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1121879|title=Regency Act 1953|accessdate=9. oktobar 2008|publisher=Ministry of Justice}}&lt;/ref&gt;

Tokom eventualne privremene fizičke sprečenosti ili odsustva iz zemlje vladar može neke od svojih ovlašćenja privremeno preneti na [[Counsellor of State|Savetnike Države]] ''(Counsellors of State)'', koje čine monarhov supružnik i prve četiri punoletne osobe u liniji nasleđivanja. Trenutni Savetnici Države jesu: vojvoda od Edinburgha, [[Charles, princ od Walesa|princ od Walesa]], [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|vojvoda od Cambridgea]], [[princ Harry]] i [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka|vojvoda od Yorka]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandGovernment/CounsellorsofState.aspx|title=Queen and Government: Counsellors of State|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt;

== Finansije ==
Do 1760. britanski je monarh sve troškove plaćao prihodima iz nasledstva, među kojima je bio i profit koji je donosilo [[Crown Estate|Krunsko imanje]] (nekretnine u kraljevskom vlasništvu). [[George III od Ujedinjenog Kraljevstva|Kralj George III]] predao je nasledne prihode Krune parlamentu u zamenu za apanažu (&quot;[[Civilna lista|Civilnu listu]]&quot;), i taj je aranžman ostao na snazi sve do 2012. godine. Osim toga, godišnja [[subvencija]] za nekretnine služila je za održavanje [[Britanske kraljevske rezidencije|kraljevskih rezidencija]], a iz godišnje subvencije za putovanja plaćali su se putni troškovi. Civilna lista pokrivala je većinu troškova, uključujući plate osoblja, državne posete, javne dužnosti i troškove reprezentacije. Visine apanaže utvrđivao je parlament svakih deset godina, a sva ušteda bila bi preneta u sledeći desetogodišnji period.&lt;ref name=cl&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalHousehold/Royalfinances/Sourcesoffunding/TheCivilList.aspx|title=Royal Finances: The Civil List|publisher=Official web site of the British Monarchy|accessdate=18. jun 2010}}&lt;/ref&gt; Od 2012. do 2020. Civilnu listu i subvencije zamenila je jedinstvena &quot;[[Sovereign Grant Act 2011|Suverenova apanaža]]&quot; u iznosu od 15% godišnjeg prihoda Krunskog imanja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-15345351|publisher=BBC|title=Royal funding changes become law|date=18. oktobar 2011}}&lt;/ref&gt;

Krunsko imanje ''(Crown Estate)'' jedan je od najvećih vlasnika nekretnina u Ujedinjenom Kraljevstvu i njegova je vrednost 2011. iznosila 7,3 miliona funti.&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://www.thecrownestate.co.uk/about_us.htm|title=About Us|publisher=Crown Estate|date=6. jul 2011|accessdate=1. septembar 2011|archivedate=2011-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110901234209/http://www.thecrownestate.co.uk/about_us.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Ono je povereno na čuvanje i monarh ga ne može prodati ili uživati kao privatna osoba.&lt;ref&gt;{{Citation|url= http://www.thecrownestate.co.uk/tce_faqs.htm|title= FAQs|publisher= Crown Estate|accessdate= 1. septembar 2011|archivedate= 2011-09-03|archiveurl= https://web.archive.org/web/20110903022316/http://www.thecrownestate.co.uk/tce_faqs.htm|deadurl= yes}}&lt;/ref&gt; U moderno vreme profit od Krunskog imanja prevazišao je ukupan iznos Civilne liste i subvencija uzetih zajedno.&lt;ref name=cl/&gt; Na primer, Krunsko imanje je tokom finansijske 2007‒2008. godine generisalo 200 miliona funti, dok je u istom periodu parlament za monarha izdvojio 40 miliona funti.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/LatestNewsandDiary/Pressreleases/2009/HeadofStateExpenditure29June2009.aspx|title=Royal Finances: Head of State Expenditure|publisher=Official web site of the British Monarchy|accessdate=18. jun 2010}}&lt;/ref&gt;

Kao Krunsko imanje, zemljište i imovina [[Vojvodstvo Lancaster|Vojvodstva Lancastera]], koje obuhvata nekretnine procenjene na 383 miliona funti 2011. godine,&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://www.duchyoflancaster.com/management-and-finance-2/accounts-annual-reports-and-investments/|title=Accounts, Annual Reports and Investments|publisher=Duchy of Lancaster|date=18. jul 2011|accessdate=18. avgust 2011|archivedate=2011-10-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111012094537/http://www.duchyoflancaster.com/management-and-finance-2/accounts-annual-reports-and-investments/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; predate su monarhu na čuvanje. Prihodi od ovog Vojvodstva čine deo tzv. [[Privy Purse|Privatne torbice]] ''(Privy Purse)'' i koriste se za plaćanje troškova koji nisu pokriveni apanažama i subvencijama koje je odobrio parlament.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalHousehold/Royalfinances/Sourcesoffunding/PrivyPurseandDuchyofLancaster.aspx|title=Royal Finances: Privy Purse and Duchy of Lancaster|publisher=Official web site of the British Monarchy|accessdate=18. jun 2010}}&lt;/ref&gt; [[Vojvodstvo Cornwall]] je slično imanje, povereno na čuvanje kraljevskoj porodici, i iz njegovih se prihoda pokrivaju troškovi najstarijeg monarhovog sina. [[Royal Collection|Kraljevska kolekcija]] ''(Royal Collection)'', u kojoj se nalaze umetnička dela i [[krunski dragulji]], nije u vlasništvu monarha kao privatne osobe, nego mu je poverena na čuvanje i staranje u ime države i nacije,&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://www.royalcollection.org.uk/about/frequently-asked-questions |title=FAQs|publisher=Royal Collection|accessdate=30. mart 2012}}&lt;br /&gt;{{Citation|url=http://www.royal.gov.uk/The%20Royal%20Collection%20and%20other%20collections/TheRoyalCollection/TheRoyalCollection.aspx |title=Royal Collection|publisher=Royal Household|accessdate=9. decembar 2009}}&lt;/ref&gt; a isti je slučaj i sa useljenim palatama u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao što su [[Buckinghamska palata]] i [[Windsorski zamak]].&lt;ref name=res&gt;{{Citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalResidences/Overview.aspx|title=The Royal Residences: Overview|publisher=Royal Household|accessdate=9. decembar 2009}}&lt;/ref&gt;

Monarh podleže posrednim porezima, kao što je [[porez na dodatu vrednost]], a od 1993. godine Kraljica na svoj lični prihod dobrovoljno plaća i [[porez na dohodak]] i [[porez na kapitalni prihod]]. Subvencije koje parlament odobrava monarhu ne smatraju se prihodima, jer služe isključivo za pokrivanje zvaničnih troškova monarha kao šefa države.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalHousehold/Royalfinances/Taxation.aspx|title=Royal Finances: Taxation|publisher=Official web site of the British Monarchy|accessdate=18. jun 2010}}&lt;/ref&gt;

Procene Kraljičinog bogatstva razlikuju se zavisno od toga da li se posmatra samo imovina u njenom ličnom vlasništvu ili i ona koju ona drži i čuva u ime nacije. Časopis ''[[Forbes]]'' procenio je 2010. njenu imovinu na 450 miliona američkih dolara,&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://www.forbes.com/2010/07/07/richest-royals-wealth-monarch-wedding-divorce-billionaire.html|title=The World's Richest Royals|work=Forbes|author=Serafin, Tatiana|date=7. jul 2010|accessdate=13. januar 2011|archiveurl=https://archive.is/20120628232845/http://www.forbes.com/2010/07/07/richest-royals-wealth-monarch-wedding-divorce-billionaire.html|archivedate=2012-06-28|dead-url=no}}&lt;/ref&gt; no o tome ne postoje nikakvi zvanični podaci. [[Lord Chamberlain|Lord komornik]] je 1993. izjavio da su procene o 100 miliona funti &quot;daleko preterane&quot;.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.nytimes.com/1993/02/12/world/tax-report-leaves-queen-s-wealth-in-dark.html?pagewanted=1|title=Tax Report Leaves Queen's Wealth in Dark|work=The New York Times|date=12. februar 1993|accessdate=18. jun 2010 | first=John | last=Darnton}}&lt;/ref&gt; [[Jock Colville]], bivši kraljičin privatni sekretar i direktor njene banke, [[Coutts]], procenio je 1971. njeno bogatstvo na 2 miliona funti&lt;ref&gt;{{Citation|title=£2m estimate of the Queen's wealth 'more likely to be accurate'|journal=The Times|date=11. jun 1971|page=1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ben Pimlott|Pimlott, Ben]] (2001). ''The Queen: Elizabeth II and the Monarchy''. London: HarperCollins. ISBN 0-00-255494-1, p. 401&lt;/ref&gt; (što bi 2014. iznosilo 24 miliona funti).

== Rezidencije ==
[[Datoteka:Buckingham Palace 2007 2.jpg|thumb|right|Buckinghamska palata, glavna rezidencija britanskog monarha]]
[[Datoteka:Wfm holyrood palace.jpg|thumb|right|Holyroodska palata, zvanična rezidencija britanskog monarha u Škotskoj]]
Zvanična rezidencija britanskog monarha u Londonu jeste [[Buckinghamska palata]] ''(Buckingham Palace)'', u kojoj se održava najveći broj formalnih koktela i prijema, investitura, kraljevskih krštenja i drugih ceremonija.&lt;ref name=&quot;BuckinghamPalace&quot;&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalResidences/BuckinghamPalace/BuckinghamPalace.aspx|title=Buckingham Palace|accessdate=14. jul 2009|work=Official website of the British Monarchy|publisher=The Royal Household}}&lt;/ref&gt; Druga zvanična rezidencija u Engleskoj jeste [[Windsorski zamak]] ''(Windsor Castle)'', najveći nastanjeni zamak u svetu,&lt;ref name=&quot;WindsorCastle&quot;&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalResidences/WindsorCastle/WindsorCastle.aspx|title=Windsor Castle|accessdate=14. jul 2009|work=Official website of the British Monarchy|publisher=The Royal Household}}&lt;/ref&gt; koji kraljevska porodica koristi uglavnom tokom vikenda, uskršnjih praznika i za vreme [[Ascot (hipodrom)|Kraljevske utrke u Askotu]] ''(Royal Ascot)'', koja se održava jednom godišnje i predstavlja jedan od glavnih događa [[Sezona (društvo)|sezone]].&lt;ref name=&quot;WindsorCastle&quot;/&gt; U Škotskoj zvanična rezidencija britanskog vladara jeste [[Holyroodska palata]] u [[Edinburgh]]u. Monarh svake godine odseda u Holyroodu najmanje tokom jedne sedmice, kao i kad posećuje Škotsku radi državnih poslova.&lt;ref name=&quot;Holyroodhouse&quot;&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalResidences/ThePalaceofHolyroodhouse/ThePalaceofHolyroodhouse.aspx|title=The Palace of Holyroodhouse|accessdate=14. jul 2009|work=Official website of the British Monarchy|publisher=The Royal Household}}&lt;/ref&gt;

Nekada su [[Westminsterska palata]] i [[Londonski Tower]] bile glavne rezidencije engleskih vladara, sve dok Henry VIII nije stekao [[Whitehallska palata|Whitehallsku palatu]]. Whitehall je 1698. izgoreo u požaru, pa se kralj preselio u [[St James's Palace|Palatu svetog Jamesa]]. Premda je 1837. Buckinghamska palata postala glavna monarhova rezidencija u Londonu, Palata sv. Jamesa i dalje formalno ima prvenstvo ''(the senior palace)'',&lt;ref name=&quot;StJamessPalace&quot;&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/TheRoyalResidences/StJamessPalace/StJamessPalace.aspx |title=Royal Residences: St. James's Palace|accessdate=14. jul 2009|work=Official website of the British Monarchy|publisher=The Royal Household}}&lt;/ref&gt; te se i dalje koristi za neke ceremonijalne prilike. Na primer, strani ambasadori su zvanično akreditovani pri [[Dvor svetog Jamesa|Dvoru svetog Jamesa]],&lt;ref name=&quot;BuckinghamPalace&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/RoyalEventsandCeremonies/Audiences/Ambassadorscredentials.aspx|title=Ambassadors credentials|accessdate=14. jul 2009|work=Official website of the British Monarchy|publisher=The Royal Household}}&lt;/ref&gt; a u toj palati sastaje se i [[Prestono veće]] kad treba proglasiti stupanje na presto novog vladara.&lt;ref name=accessioncouncil/&gt; Palatu sv. Jamesa kao rezidenciju koriste neki članovi kraljevske porodice.&lt;ref name=&quot;StJamessPalace&quot;/&gt; Među drugim rezidencijama nalaze se [[Clarence House|Clarenceov dvorac]] i [[Kensingtonska palata]]. Sve ove palate pripadaju Kruni, ali ih monarh čuva za buduće vladare i ne može ih otuđiti.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.hrp.org.uk/aboutus/whoweare/history.aspx|title=A brief history of Historic Royal Palaces|accessdate=20. april 2008 |publisher=Historic Royal Palaces}}&lt;/ref&gt; [[Sandringham House|Sandringhamski dvorac]] u [[Norfolk]]u i [[zamak Balmoral]] u [[Aberdeenshire]]u privatna su imovina britanskog monarha.&lt;ref name=res/&gt;

== Titule ==
Puna zvanična titula britanske kraljice danas glasi: &quot;Elizabeta Druga, milošću Božjom, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske i njenih drugih kraljevstava i teritorija kraljica, poglavarica Komonvelta, braniteljica vere&quot; ''(Elizabeth the Second, by the Grace of God, of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and of Her other Realms and Territories Queen, Head of the Commonwealth, Defender of the Faith)''.&lt;ref&gt;Kraljevska proklamacija 1952.&lt;/ref&gt; Titula &quot;[[Poglavar Komonvelta|poglavara Komonvelta]]&quot; pripada lično Kraljici, a ne prelazi automatski na sledećeg monarha.&lt;ref name=hoc/&gt; [[Lav X.|Papa Lav X]] dodelio je 1521. naslov &quot;[[Fidei defensor|branitelja vere]]&quot; kralju Henriju VIII za njegove zasluge u podršci papstvu tokom prvih godina protestantske [[Reformacija|Reformacije]], a naročito za njegovu knjigu ''[[Defence of the Seven Sacraments|Odbrana sedam svetih tajni]]''.&lt;ref&gt;Fraser, str. 180.&lt;/ref&gt; Kad se Henry odvojio od Rimske crkve, [[Pavao III.|papa Pavle III]] opozvao je tu počast, no engleski je parlament potom usvojio zakon koji je dozvolio dalju upotrebu tog naslova.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.archontology.org/nations/england/king_england/01_kingstyle_1521.php|title=Royal Styles: 1521–1553|accessdate=10. oktobar 2008|date=18. avgust 2007|publisher=Archontology}}&lt;/ref&gt;

Monarh je poznat kao &quot;Njegovo veličanstvo&quot; ''(His Majesty)'', odnosno kao &quot;Njeno veličanstvo&quot; ''(Her Majesty)''. Oblik &quot;Britansko veličanstvo&quot; ''(Britannic Majesty)'' upotrebljava se u međunarodnoj komunikaciji, npr. na pisanim sporazumima i pasošima, kad je potrebno britanskog monarha razlikovati od drugih, inostranih vladara. Monarh sam bira ime pod kojim će vladati, i to ne mora biti njegovo prvo ime; npr. [[George VI]], [[Edward VII]] i [[Viktorija]] nisu odabrali svoja prva imena, već jedno od drugih krštenih imena.

Ako je neko ime nosio samo jedan monarh, onda se uz njega ne koristi redni broj, npr. kraljica Viktorija ne naziva se &quot;Viktorijom Prvom&quot;; redni brojevi ne koriste se ni za engleske monarhe koji su vladali pre [[Normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja]]. Pitanje o tome zasniva li se brojanje britanskih vladara na prethodnim engleskim ili škotskim monarsima postavljeno je 1953, kad su škotski nacionalisti osporili Kraljičinu upotrebu imena &quot;Elizabeta II&quot;, jer u Škotskoj nikad nije bilo neke &quot;Elizabete I&quot;. U sudskom sporu ''[[MacCormick v. Lord Advocate]]'', škotski [[Court of Session|visoki sud]] presudio je protiv tužitelja, zaključivši da Kraljičino ime predstavlja stvar njenog izbora i prerogativa. Britanski ministar unutrašnjih poslova izjavio je u Domu komuna da su vladari nakon Zakona o uniji, između engleskog i škotskog rednog broja, uvek koristili onaj viši, i u sva ta četiri slučaja viši broj pripadao je engleskoj liniji.&lt;ref&gt;[http://hansard.millbanksystems.com/commons/1953/mar/03/royal-titles-bill Royal Titles Bill]. ''[[Hansard]]'', 3 March 1953, vol. 512, col. 251&lt;/ref&gt; Premijer je potvrdio tu praksu, ali je primetio i to da &quot;ni Kraljica ni njeni savetnici ne mogu to nametati njenim naslednicima&quot;.&lt;ref&gt;[http://hansard.millbanksystems.com/commons/1953/apr/15/royal-style-and-title Royal Style and Title]. ''Hansard'', 15 April 1953, vol. 514, col. 199&lt;/ref&gt; Budući će monarsi primenjivati tu praksu.&lt;ref&gt;''[[Debrett's]]'', 2008 edition, str. 43.&lt;/ref&gt;

Prema tradiciji, britanski vladar potpisuje se svojim imenom (bez rednog broja) i velikim slovom R, koje predstavlja skraćenicu za ''rex'' ili ''regina'' ([[latinski]] za &quot;kralj&quot; i &quot;kraljica&quot;). Današnja kraljica potpisuje se kao &quot;Elizabeth R&quot;. Od 1877. do 1948. britanski su vladari svom potpisu dodavali i veliko slovo I, tj. skraćenicu za ''imperator'' ili ''imperatrix'' (&quot;car&quot; ili &quot;carica&quot; na latinskom), jer su zauzimali položaj [[Car Indije|cara ili carice Indije]]. Na primer, kraljica Viktorija potpisivala se od 1877. kao &quot;Victoria RI&quot;.

== Kraljevski simboli ==
{{Vidi još|Grb Ujedinjenog Kraljevstva}}
[[Grb Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljevski grb Ujedinjenog Kraljevstva]] je &quot;podeljen na četiri polja, od kojih su I i IV crvene boje sa predstavom po tri lava bledozlatne boje koja su u hodu i gledaju ''en face'' [za Englesku]; II je zlatne boje s predstavom goropadnog lava oivičenog dvostrukim crvenim okvirom s cvetnim motivima [za Škotsku]; III je azurne boje s predstavom zlatne harfe sa srebrnim žicama&quot;. To znamenje sa strane pridržavaju [[lav i jednorog]]; krilatica je ''[[Dieu et mon droit]]'' (francuski za: &quot;Bog i moje pravo&quot;). Oko štita nalazi se predstava [[Podvezica|podvezice]], na kojoj je napisana krilatica [[Viteški red|viteškog]] [[Red podvezice|Reda podvezice]]: ''[[Honi soit qui mal y pense]]'' ([[Starofrancuski jezik|starofrancuski]] za: &quot;Neka se stidi ko o tome zlo misli&quot;). U Škotskoj monarh koristi drugačiju verziju grba, gde I i IV polje predstavljaju Škotsku, II Englesku, a III Irsku. Krilatice su &quot;In Defens&quot; (skraćeno od ''[[In My Defens God Me Defend]]'', što je [[Škotski jezik|škotski]] za: &quot;U moju odbranu, Bože, stani&quot;), te moto [[Order of the Thistle|Reda čkalja]]: ''[[Nemo me impune lacessit]]'' ([[latinski]] za &quot;Niko me ne vređa nekažnjeno&quot;); sa strane stoje jednorog i lav, koji pridržavaju i [[Štit (heraldika)|štit]] i [[Sulica|koplja]], sa kojih se vijore zastave [[Škotska zastava|Škotske]] i [[Engleska zastava|Engleske]].

[[Datoteka:Royal Coat of Arms of the United Kingdom (Both Realms).svg|thumb|center|600px|[[Grb Ujedinjenog Kraljevstva|Grb]] [[Elizabeta II|Elizabete II]] u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ova verzija, koja se koristi od stupanja na presto [[Viktorija|kraljice Viktorije]] 1837, prikazuje [[grb Engleske]] na prvom i četvrtom polju, [[grb Škotske]] na drugom, te [[grb Irske]] na trećem. U [[Škotska|Škotskoj]] se koristi izmenjena verzija (desno), na kojoj škotski grb ima istaknutije mesto.]]

Zvanična zastava britanskog monarha u Ujedinjenom Kraljevstvu jeste [[Kraljevska standarta Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljevski steg]], na kojem je predstavljen Kraljevski grb. Taj steg pokazuje prisustvo monarha na određenom mestu, pa se ističe samo na onoj zgradi, plovilu ili drugom prevoznom sredstvu u kojem se vladar u tom trenutku nalazi.&lt;ref name=jack&gt;{{cite web|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/Symbols/UnionJack.aspx |title=Union Jack |accessdate=9. maj 2011 |publisher=The Royal Household}}&lt;/ref&gt; Kraljevski se steg nikada ne spušta na pola koplja, jer uvek postoji vladar: kad monarh umre, prestolonaslednik istog trenutka stupa na presto.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/Symbols/RoyalStandard.aspx|title=Royal Standard|accessdate=18. jun 2010|publisher=Official website of the British Monarchy}}&lt;/ref&gt;
{{Clear}}

&lt;center&gt;
{{Gallery|width=250|height=130
|Datoteka:Royal Standard of the United Kingdom.svg|alt1=See adjacent text|Kraljevski steg Ujedinjenog Kraljestva: zvanična zastava britanskog monarha
|Datoteka:Royal Standard of the United Kingdom (in Scotland).svg|Kraljevski steg Ujedinjenog Kraljevstva koji se koristi u Škotskoj
}}
&lt;/center&gt;

Kad monarh nije u rezidenciji, [[britanska zastava]] istaknuta je na Buckinghamskoj palati, Windsorskom zamku i Sandringhamskom dvorcu, dok je u Škotskoj, na Holyroodskoj palati i zamku Balmoral, u tom slučaju istaknut [[kraljevski steg Škotske]].

&lt;center&gt;
{{Gallery|width=250|height=130
|Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|Zastava Ujedinjenog Kraljevstva
|Datoteka:Lionrampant.svg|Kraljevski steg Škotske
}}
&lt;/center&gt;

== Reference ==
&lt;div style=&quot;height: 500px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;&quot;&gt;
{{reflist|4}}
&lt;/div&gt;

== Izvori ==
* [[Mike Ashley (autor)|Ashley, Mike]] (1998). ''The Mammoth Book of British Kings and Queens''. London: Robinson. ISBN 1-84119-096-9.
* [[Walter Bagehot|Bagehot, Walter]]; edited by Paul Smith (2001). ''The English Constitution''. Cambridge University Press.
* Brazier, Rodney (1997). ''Ministers of the Crown''. Oxford University Press.
* Brock, Michael (September 2004; online edition, January 2008). [http://www.oxforddnb.com/view/article/29451 &quot;William IV (1765–1837)&quot;]. ''Oxford Dictionary of National Biography''. Oxford University Press. Retrieved 22 April 2008 (subscription required).
* Castor, Helen (2010). ''She-Wolves: the Women who Ruled England Before Elizabeth''. [[Faber and Faber]].
* Cannon, John; Griffiths, Ralph (1988). ''The Oxford Illustrated History of the British Monarchy.'' Oxford: Oxford University Press. ISBN 0-19-822786-8
* Crabbe, V.C.R.A.C. (1994). ''Understanding Statutes''. Cavendish Publishing.
* Flanagan, M. T. (2004). [http://www.oxforddnb.com/view/article/17697 &quot;Mac Murchada, Diarmait (c.1110–1171)&quot;] and [http://www.oxforddnb.com/view/article/17697 Clare, Richard fitz Gilbert de, second earl of Pembroke (c.1130–1176)&quot;]. ''Oxford Dictionary of National Biography''. Oxford University Press. Retrieved 14 October 2008 (subscription required).
* [[Antonia Fraser|Fraser, Antonia]] (Editor) (1975). ''The Lives of the Kings &amp; Queens of England.'' London: Weidenfeld &amp; Nicolson. ISBN 0-297-76911-1.
* Ives, E. W. (September 2004; online edition, January 2008). [http://www.oxforddnb.com/view/article/12955 &quot;Henry VIII (1491–1547)&quot;]. ''Oxford Dictionary of National Biography''. Oxford University Press. Retrieved 20 April 2008 (subscription required).
* [[Colin Matthew|Matthew, H. C. G.]] (2004). [http://www.oxforddnb.com/view/article/31061 &quot;Edward VIII (later Prince Edward, duke of Windsor) (1894–1972)&quot;] and [http://www.oxforddnb.com/view/article/33370 &quot;George VI (1895–1952)&quot;]. ''Oxford Dictionary of National Biography''. Oxford University Press. Retrieved 14 October 2008 (subscription required).
* Sayers, Jane E. (2004). [http://www.oxforddnb.com/view/article/173 &quot;Adrian IV (d. 1159)&quot;]. ''Oxford Dictionary of National Biography''. Oxford University Press. Retrieved 20 April 2008 (subscription required).
* Tomkins, Adam (2003). ''Public Law''. N.Y.: Oxford University Press (Clarendon Law ser.).
* Waldron, Jeremy (1990). ''The Law''. Routledge.
* [[Alison Weir (historičar)|Weir, Alison]] (1996). ''Britain's Royal Families: The Complete Genealogy''. (Revised edition). London: Pimlico. ISBN 0-7126-7448-9.

== Eksterni linkovi ==
* [http://www.royal.gov.uk Zvanična stranica Britanske monarhije]
* [http://youtube.com/theroyalchannel Zvanični kanal na YouTubeu]
{{Izabran}}
[[Kategorija:Britanska monarhija]]
[[Kategorija:Politika Ujedinjenog Kraljevstva]]</text>
      <sha1>nqjvdjn1z12ryimvxjcpwib4zca7ewe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Calum Worthy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1194626</id>
    <revision>
      <id>41263527</id>
      <parentid>20287668</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:13:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4371" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime = Calum Worthy
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1991|01|28|df=y}}&lt;ref name=medianet/&gt;
| mjesto_rođenja = [[Victoria (Britanska Kolumbija)|Victoria]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]]&lt;ref name=medianet/&gt;
| zanimanje = glumac
| period = 2001-
}}

'''Calum Worthy''' (28. januar 1991 -) je [[Kanada|kanadski]] televizijski glumac, najpoznatiji po ulozi Deza u omladinskoj TV-seriji ''[[Austin &amp; Ally]]'' koja se emituje preko [[Dizni]] kanala.

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina
! Naslov
! Uloga
! class=&quot;unsortable&quot;|Napomene
|-
|rowspan=4|2001
|''[[Night Visions (TV serija)|Night Visions]]''
|Prairie Boy
|epizoda: 
|-
|''[[I Was a Rat]]''
|Roger/Ratty
|glavna uloga
|-
|''[[Mysterious Ways (TV serija)|Mysterious Ways]]''
|Alien/Clown
|epizoda: &quot;Do You See What I See?&quot;
|-
|''[[Bunshiro and Fuku]]''
|Young Yonosuke
|mini-serija
|-
|rowspan=2|2002
|''[[Beyond Belief: Fact or Fiction]]''
|Randy
|The Mandarin's Bowl
|-
|''[[Out of Order (TV serija)|Out of Order]]''
|Young Mark
|mini-serija
|-
|2003
|''[[National Lampoon's Thanksgiving Family Reunion]]''
|Danny Snider
|TV-film
|-
|rowspan=3|2004
|''[[Scooby Doo 2: Monsters Unleashed]]''
|Kid on Bike
|
|-
|''[[The Days]]''
|Keenan
|epizode: &quot;Day 1,385&quot; &amp; &quot;Day 1,403&quot;
|-
|''[[Stargate Atlantis]]''
|Hunter Kid
|epizoda: &quot;Childhood's End&quot;
|-
|rowspan=2|2005
|''[[Reunion (TV serijha)|Reunion]]''
|Henry
|epizoda: &quot;1989&quot;
|-
|''[[When Jesse Was Born]]''
|Danny Ferrell
|Lead Role
|-
|rowspan=3|2006
|''[[Dr. Dolittle 3]]''
|Tyler
|video-izdanje
|-
|''[[Kyle XY]]''
|Toby Neuworth
|epizoda: &quot;This Is Not a Test&quot;
|-
|''[[Deck the Halls (2006 film)|Deck The Halls]]''
|Boy on Bike
| van špice
|-
|2006/07
|''[[Psych]]''
|''Malone/Shockley''
|epizode: &quot;If You're So Smart, Then Why Are You Dead?&quot; &amp; &quot;Shawn vs. The Red Phantom&quot;
|-
|rowspan=3|2007
|''[[Second Sight (2007 film)|Second Sight]]''
|Mladi Victor Kaufman
|
|-
|''[[The Last Mimzy]]''
|Teenage Cyborg
|
|-
|''[[Smile]]''
|Trevor
|
|-
|rowspan=5|2008
|''[[Mulligans (film)|Mulligans]]''
|Felix
|
|-
|''[[Left Coast]]''
|Pete
|TV-film
|-
|''[[Supernatural (TV serija, SAD)|Supernatural]]''
|Denny
|epizoda: &quot;Wishful Thinking&quot;
|-
|''[[Mulligans (film)|Mulligans]]''
|Felix
|
|-
|''[[Valentines]]''
|Kyle
|kratki film
|-
|rowspan=5|2009
|''[[Smallville]]''
|Garth Ranzz/Lightning Lad
|epizoda: &quot;Legion&quot;
|-
|''[[Flashpoint (TV serija)|Flashpoint]]''
|Billy Dresden
|epizoda: &quot;Perfect Storm&quot;
|-
|''[[Living Out Loud]]''
|Henry
|TV Movie
|-
|''[[What Goes Up]]''
|Blastoff! Chorus
|
|-
|''[[Stormworld]]''
|Lee
|Series Regular (26 episodes)
|-
|rowspan=4|2010
|''[[Daydream Nation]]''
|Craig
|Lead Role
|-
|''[[Tower Prep]]''
|Episodes: &quot;Monitored&quot; &amp; &quot;New Kid&quot;
|-
|''[[Caprica (TV serija)|Caprica]]''
|Cass
|epizode: &quot;The Dirteaters&quot; &amp; &quot;Blowback&quot;
|-
|''[[Bond of Silence]]''
|Shane Batesman
| TV-folm
|-
|rowspan=6|2011
|''[[Best Player]]''
|Zastrow
|sporedna uloga
|-
|''[[The Odds]]''
|Berry Lipke
|
|-
|''[[Zeke and Luther]]''
|Teddy
|epizoda: &quot;Zeke and Lu's New Crew&quot;
|-
|''[[R.L. Stine's The Haunting Hour]]''
|Kelly
|epizoda: Game Over
|-
|''[[Good Luck Charlie]]''
|Lewis
|epizoda: &quot;A L.A.R.P. in the Park&quot;
|-
|''[[The Big Year]]''
|Colin Debs
|
|-
|2011–
|''[[Austin &amp; Ally]]''
|[[Austin &amp; Ally#Dez|Dez]]
| glavna uloga; [[Disney Channel Original Series|originalna serija Disney Channela]]
|-
| rowspan=3|2012
| ''[[Disney 365]]''
| sam sebe
| 1 epizoda
|-
|''[[Longmire]]''
|
|
|-
|''[[Jessie (TV serija)|Jessie]]''
|[[Austin &amp; Ally#Uloge|Dez]]
|epizoda: &quot;Austin &amp; Jessie &amp; Ally All Star New Year&quot;
|-
|-
|2013
|''[[Rapture-Palooza]]''
|Clark Lewis
|sporedna uloga
|-
|-
|2013-present
|''[[The Coppertop Flop Show]]''
|sam sebe
|kratka serija
|}

== Izvori ==
{{reflist |refs=
&lt;ref name=medianet&gt;{{cite web |url=http://www.disneychannelmedianet.com/web/showpage/showpage.aspx?program_id=900089&amp;type=worthy |title=Calum Worthy &quot;Dez&quot; |year=2012 |publisher=Disney Channel Medianet |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131015232530/http://www.disneychannelmedianet.com/web/showpage/showpage.aspx?program_id=900089&amp;type=worthy |deadurl=yes |archivedate=2013-10-15 |access-date=2014-03-28 }}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb name|1101127}}

{{Lifetime|1991||Worthy, Calum}}

[[Kategorija:Kanadska djeca glumci]]
[[Kategorija:Kanadski filmski glumci]]
[[Kategorija:Kanadski televizijski glumci]]</text>
      <sha1>qfksgp9g716y02rfq81uo1wzzlb0pio</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boxing from St. Nicholas Arena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1227686</id>
    <revision>
      <id>41263412</id>
      <parentid>40973703</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:00:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1982" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
| naslov_emisije = Boxing From St. Nicholas Arena
| žanr = [[Prijenos sportskih događaja|sportska]] emisija
| voditelj = [[Chris Schenkel]]
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
| kamera = [[Postavke više kamera|više kamera]] 
| trajanje = 60&amp;ndash;90 min.
| kanal = [[NBC]] (1946-1948)&lt;br /&gt;[[DuMont Television Network|DuMont]] (1954-1956)
| slika_format = [[crno-bijela]] 
| audio_format         = [[Monaural|mono]] 
| početak = 1946
| kraj = {{end date|1956|08|6|df=y}}
}}

'''''Boxing from St. Nicholas Arena''''' ({{jez-sh|Boksanje iz Arene St. Nicholas}}) je [[SAD|američka]] [[sportski televizijski program|sportska]] TV-emisija koja se redovno emitirala od 1946. do 1948. godine na programu mreže [[NBC]], odnosno od 1954. do 1956. na programu mreže [[DuMont Network]]. Sastojala se od direktnih prijenosa [[boks]]ačkih mečeva u [[New York|njujorškoj]] dvorani [[St. Nicholas Rink|St. Nicholas Arena]], a emitirala se svakog ponedjeljka. Kasniju verziju, na programu DuMont Network, vodio je [[Chris Schenkel]]. Danas se smatra prvom redovno prikazivanom sportskom emisijom u historiji američke televizije.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* David Weinstein, ''The Forgotten Network: DuMont and the Birth of American Television'' (Philadelphia: [[Temple University Press]], 2004) ISBN 1-59213-245-6
* Alex McNeil, ''Total Television'', Fourth edition (New York: [[Penguin Books]], 1980) ISBN 0-14-024916-8
* Tim Brooks and Earle Marsh, ''The Complete Directory to Prime Time Network TV Shows'', Third edition (New York: [[Ballantine Books]], 1964) ISBN 0-345-31864-1

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|1371756}}
* [http://www.dumonthistory.tv/a1.html DuMont historical website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216055809/http://dumonthistory.tv/a1.html |date=2009-02-16 }}

{{TVSvijek|1946|1956|Boxing From St. Nicholas Arena}}

[[Kategorija:Sportske TV-emisije]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>byy3cjtmvi4pespqaga45cwotbxf05t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cash and Carry (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1227692</id>
    <revision>
      <id>41263579</id>
      <parentid>40973707</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:07:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1665" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
 | naziv_emisije = Cash and Carry
 | žanr = [[TV-igra]]
 | kreator = Art Stark
 | voditelj= [[Dennis James]]
 | slika_format  = [[crno-bijela]]
 | audio_format    = [[Monaural|mono]]
 | trajanje = 24-26 min.
 | kompanija = Carr-Stark Productions
 | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| kanal = [[DuMont Television Network|DuMont]]
 | početak = 20. jun 1946
 | kraj = 1. jul 1947
}}

'''''Cash and Carry''''' ({{jez-sh|Plati i nosi}}) je [[SAD|američka]] [[TV-igra]] koja se od 1946. do 1947. godine emitirala na programu mreže [[DuMont Network]]. Predstavljala je jednu od ranih emisija tog tipa, a sponzorirala ju je prehrambena kompanija [[Libby's]]. Radnja je bila smještena u jedan od njenih supermarketa gdje su natjecatelji dobijali konzerve sa njenim proizvodima na koji je bilo vezano nagradno pitanje.

== Literatura ==
* David Weinstein, ''The Forgotten Network: DuMont and the Birth of American Television'' (Philadelphia: [[Temple University Press]], 2004) ISBN 1-59213-245-6
* Alex McNeil, ''Total Television'', Fourth edition (New York: [[Penguin Books]], 1980) ISBN 0-14-024916-8
* Tim Brooks and Earle Marsh, ''The Complete Directory to Prime Time Network TV Shows'', Third edition (New York: [[Ballantine Books]], 1964) ISBN 0-345-31864-1

== Vanjske veze ==
* {{imdb title|0129670|Cash and Carry}}
* {{tv.com show|cash-and-carry|Cash and Carry}}
* [http://www.dumonthistory.tv/a1.html DuMont historical website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216055809/http://dumonthistory.tv/a1.html |date=2009-02-16 }}

{{TVSvijek|1946|1947|Cash and Carry}}

[[Kategorija:TV-emisije]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>dtvwsdvj3geh011b79bots063y2txmm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brucit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1228538</id>
    <revision>
      <id>41263430</id>
      <parentid>41035558</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:05:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3153" xml:space="preserve">{{Kutijica za minerale
| ime =Brucit
| slika =Marmur serpentynowo- brucytowy1 obrazkowy, Polska.JPG
| formula =[[Magnezijum|Mg]]([[hidroksid|OH]])&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| boja =bele ili zelene boje
| habitus =skalenoedar
| sistema =romboedarska
| mosova_skala =2,5-3
| sjaj =staklasta
| gustina =2,39 — 2,4 g/cm³
}}
[[Datoteka:Brucite - Killa Saifullah, Pakistan.jpg|mini|Brucit]]
'''Brucit''' je [[mineral]] [[magnezijum hidroksid]]a, sa molekulskom formulom [[Magnezijum|Mg]]([[hidroksid|OH]])&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što znači da pripada grupi [[hidrat]]a.

== Svojstva ==
Javlja se u [[oblik]]u masa, u vidu manje-više širokih tabličastih [[kristal]]a ili u vidu [[vlakno|vlakna]]. Uglavnom je bele ili zelene boje, ali može biti plav, roz ili čak bez boje. Ima staklast ili [[sedef]]ast [[sjaj]], a [[ogreb]] mu je beo. Rastvara se u [[hlorovodonična kiselina|hlorovodoničnoj kiselini]], ali ne ispušta mehuriće. NJegova [[tvrdoća po Mosovoj skali]] je 2,5.&lt;ref name=&quot;atlas&quot;&gt;Grupa autora, 2003. Atlas fosila i minerala. Kreativni centar: Beograd.&lt;/ref&gt; 

== Značaj ==
Upotrebljava se za dobijanje [[magnezijum]]a i njegovih [[so]]li, kao i za proivodnju vatrostalnih [[materijal]]a.&lt;ref name=&quot;atlas&quot;/&gt;

== Ležišta ==
[[Ležište|Ležišta]] sa najboljim primercima ovog [[mineral]]a se nalaze u [[SAD]]-u.&lt;ref name=&quot;atlas&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite conference
| last = Lee
| first = Hyomin
| coauthors = Robert D. Cody, Anita M. Cody, Paul G. Spry
| year = 2000
| title = Effects of various deicing chemicals on pavement concrete deterioration
| booktitle = Mid-Continent Transportation Symposium 2000 Proceedings
| accessdate = 2009-09-10
| url = http://eco-solutions.net/Effects_of_Various_Deicing_Chemicals.pdf
| archivedate = 2009-03-20
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090320061826/http://eco-solutions.net/Effects_of_Various_Deicing_Chemicals.pdf
}}
* {{Cite journal
| last = Lee
| first = Hyomin
| coauthors = Robert D. Cody, Anita M. Cody, Paul G. Spry
| year = 2002
| title = Observations on brucite formation and the role of brucite in Iowa highway concrete deterioration
| journal = Environmental and Engineering Geoscience
| volume = 8
| issue = 2
| pages = 137–145
| accessdate = 2009-09-10
| doi = 10.2113/gseegeosci.8.2.137
| url = http://eeg.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/8/2/137
}}
* {{Cite journal
| title = The protective layer and decalcification of C-S-H in the mechanism of chloride corrosion of cement paste
| last = Wies aw 
| coauthors = Kurdowski
| journal = Cement and Concrete Research
| volume = 34
| issue = 9
| pages = 1555–1559| date = September 2004
| doi = 10.1016/j.cemconres.2004.03.023
| first1 = W
}}
* {{Cite journal
| last = Biricik
| first = Hasan
| coauthors = Fevziye Aköz, Fikret Türker, Ilhan Berktay
| year = 2000
| title = Resistance to magnesium sulfate and sodium sulfate attack of mortars containing wheat straw ash
| journal = Cement and Concrete Research| volume = 30
| issue = 8
| pages = 1189–1197
| doi = 10.1016/S0008-8846(00)00314-8
}}
{{refend}}

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Brucite}}

[[Kategorija:Minerali]]</text>
      <sha1>8jztq4wqy1r18nccmwyu19q52lh5aaa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brekspiprazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234173</id>
    <revision>
      <id>41263421</id>
      <parentid>40946832</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:28:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3857" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name = 74-[4-(1-benzotiofen-4-il)piperazin-1-il]butokis}hinolin-2(1H)-on
| image = Brexpiprazole.svg
| width = 150
| image2 =
| width2 =

&lt;!--Pharmacokinetic data--&gt;
| metabolism = jetra
| excretion = fekalije i urin

&lt;!--Identifiers--&gt;
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 913611-97-9
| ATC_prefix = none
| ATC_suffix =
| PubChem = 11978813
| IUPHAR_ligand =
| ChEMBL_Ref =
| ChEMBL =
| DrugBank_Ref =
| DrugBank =
| ChemSpiderID = 10152155
| smiles = O=C5/C=C\c4ccc(OCCCCN3CCN(c1cccc2sccc12)CC3)cc4N5
| InChI = 1/C25H27N3O2S/c29-25-9-7-19-6-8-20(18-22(19)26-25)30-16-2-1-11-27-12-14-28(15-13-27)23-4-3-5-24-21(23)10-17-31-24/h3-10,17-18H,1-2,11-16H2,(H,26,29)
| InChIKey = ZKIAIYBUSXZPLP-UHFFFAOYAG
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C25H27N3O2S/c29-25-9-7-19-6-8-20(18-22(19)26-25)30-16-2-1-11-27-12-14-28(15-13-27)23-4-3-5-24-21(23)10-17-31-24/h3-10,17-18H,1-2,11-16H2,(H,26,29)
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = ZKIAIYBUSXZPLP-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}

&lt;!--Chemical data--&gt;
| C=25 | H=27 | N=3 | O=2 | S=1
| molecular_weight = 433,6
}}

'''Brekspiprazol''' (''OPC-34712'') je [[parcijalni agonist]] [[Dopaminski receptor D2|D2 dopaminskog]] receptora. On je u kliničkim ispitivanjima za lečenje [[klinička depresija|depresija]], [[šizofrenija|šizofrenije]], i [[Hiperkinetički poremećaj|hiperkinetičkog poremećaja]] (ADHD)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Phase II and Phase III Drugs in U.S. Development for Depression, Anxiety, Sleep Disorders, Psychosis, &amp; ADHD|url=http://www.neurotransmitter.net/newdrugs.html|accessdate = 9. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;. On je razvijen s ciljem poboljšanja efikasnosti i tolerabilnosti (npr. manje izražene [[akatizija|akatizije]], [[agitacija|agitacije]] i/ili [[insomnija|insomnije]]) u odnosu na uspostavljene dodatne tretmane za kliničku depresiju&lt;ref&gt;{{cite web|title=Otsuka Pharmaceutical Development &amp; Commercialization, Inc.|url=http://investing.businessweek.com/research/stocks/private/snapshot.asp?privcapId=6821030|publisher=Bloomberg Businessweek|accessdate = 10. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;.

Ovaj lek je razvila kompanija [[Otsuka farmaceutikal|Otsuka]]. On se smatra sledećom generacijom&lt;ref&gt;{{cite news|title=Otsuka HD places top priority on development of OPC-34712.|url=http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-247731102/otsuka-hd-places-top.html|accessdate=10. 2. 2012.|newspaper=Chemical Business Newsbase|date=3. 1. 2011.|archiveurl=https://archive.today/20120729191051/http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-247731102/otsuka-hd-places-top.html|archivedate=2012-07-29|dead-url=no}}&lt;/ref&gt; njihovog vidoko traženog antipsihotika [[aripiprazol]]a. Otsukin američki patent na aripiprazol ističe [[2014]];&lt;ref name=&quot;patent_5006528&quot;&gt;{{Cite patent | author = Oshiro Yasuo, Sato Seiji, Kurahashi Nobuyuki | publication-date = 1989-10-20 | date = 1991-04-09 | country-code = US | title = Carbostyril derivatives | patent-number = 5006528}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;orangeBook&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/ob/docs/patexclnew.cfm?Appl_No=021436&amp;Product_No=001&amp;table1=OB_Rx |title=Patent and Exclusivity Search Results |accessdate = 8. 12. 2008. |work=Electronic Orange Book |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Spoljašnje veze ==
{{Portal|Medicina|Hemija}}
{{-}}
{{Antipsihotici}}
{{Antidepresivi}}
{{Adrenergici}}
{{Dopaminergici}}
{{Serotonergici}}
{{Medicinsko upozorenje}}

[[Kategorija:Dopaminski agonisti]]
[[Kategorija:Neuropsihologija]]
[[Kategorija:Transdukcija signala]]
[[Kategorija:Atipični antipsihotici]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Hinoloni]]
[[Kategorija:Laktami]]</text>
      <sha1>ede1vrc4f0th4ch0w7ymtqj6n8u7tev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chicagoland Mystery Players</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1265736</id>
    <revision>
      <id>41263625</id>
      <parentid>40973732</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2001" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
|naziv_emisije = Chicagoland Mystery Players 
|žanr = [[kriminalistički žanr|kriminalistički]]
|režija = Ernest Lukas
|uloge = Robert Smith&lt;br /&gt;Gordon Urquart
|zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
|jezik = [[engleski jezik|engleski]]
|trajanje = 30 min.
|kanal = [[WGN-TV]] (1947-50)&lt;br /&gt;[[DuMont Television Network|DuMont]] (1949-50)
|slika_format      = [[crno-bijela]]
|audio_format        = [[Monaural]]
|first_aired         = [[1947 na televiziji|1947]] (WGN-TV)&lt;br /&gt;{{start date|1949|09|11|df=y}}
|last_aired          = {{end date|1950|07|23|df=y}}
}}

'''''Chicagoland Mystery Players''''' ({{jez-sh|Glumci misterija Chicagolanda}}) je bila [[SAD|američka]] kriminalistička TV-serija koja se emitirala [[televizija uživo|uživo]] od 1947. do 1949. na programu [[Chicago|čikaške]] TV-stanice [[WGN-TV]], a od 1949. do 1950. na programu mreže [[DuMont Television Network]]. Epizode su trajale oko 30 minuta, a radnja im je prikazivala neki zločin, odnosno istragu. U prvim sezonama su epizode završavale bez rješenja zločina; gledateljima je sugerirano da sljedeći dan pročitaju novine ''[[Chicago Tribune]]'' (čiji je vlasnik bila [[Tribune Company]], također vlasnik WGN-TV).

== Literatura ==
* David Weinstein, ''The Forgotten Network: DuMont and the Birth of American Television'' (Philadelphia: [[Temple University Press]], 2004) ISBN 1-59213-245-6
* Alex McNeil, ''Total Television'', Fourth edition (New York: [[Penguin Books]], 1980) ISBN 0-14-024916-8
* Tim Brooks and Earle Marsh, ''The Complete Directory to Prime Time Network TV Shows'', Third edition (New York: [[Ballantine Books]], 1964) ISBN 0-345-31864-1

== Vanjkse veze ==
* {{IMDb title|0319974}}
* [http://www.dumonthistory.tv/a1.html DuMont historical website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216055809/http://dumonthistory.tv/a1.html |date=2009-02-16 }}

{{TVSvijek|1947|1950|Chicagoland Mystery Players}}

[[Kategorija:TV serije]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>sbih5qn4a71s424qeiu8m944n3bwobk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blade Runner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352337</id>
    <revision>
      <id>41263381</id>
      <parentid>41194844</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67414" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma     = Blade Runner
| naslov = Blade Runner
| slika            = Blade Runner poster.jpg
| opis       = kino poster
| širina_slike   = 240px
| režija           = [[Ridley Scott]]
| producent      = [[Michael Deeley]]
| scenarij         = [[Hampton Fancher]]&lt;br /&gt;[[David Peoples]]&lt;br /&gt;'''Roman:'''&lt;br /&gt;''[[Do Androids Dream of Electric Sheep?]]''&lt;br /&gt;[[Philip K. Dick]]
| narator = 
| uloge     = [[Harrison Ford]]&lt;br /&gt;[[Rutger Hauer]]&lt;br /&gt;[[Sean Young]]&lt;br /&gt;[[Daryl Hannah]]&lt;br /&gt;[[Edward James Olmos]]&lt;br /&gt;[[M. Emmet Walsh]]
| glazba           = [[Vangelis]]
| fotografija        = Jordan Cronenweth
| montaža          = Terry Rawlings&lt;br /&gt;Marsha Nakashima
| distributer      = [[Warner Bros.]]
| premijera           = {{Filmdate|1982|6|25|df=y}}
| trajanje         = '''Kino verzija:'''&lt;br /&gt;116 min.&lt;br /&gt;'''Redateljeva verzija:'''&lt;br /&gt;117 min.
| država           = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $28.000.000
| žanr             = 
| prethodi        = 
| slijedi         = 
| web stranica     = 
| slijedi          = ''[[Blade Runner 2049]]'' (2017)
}}
'''''Blade Runner''''' je američki [[distopija|distopijski]] [[SF]] [[film noir]] iz 1982. koji je režirao [[Ridley Scott]] a u kojemu glavne uloge tumače [[Harrison Ford]], [[Rutger Hauer]], [[Sean Young]], [[Daryl Hannah]], [[Edward James Olmos]] i [[M. Emmet Walsh]]. Scenarij, koji su napisali [[Hampton Fancher]] i [[David Peoples]], se labavo temelji na SF romanu ''[[Do Androids Dream of Electric Sheep?|Sanjaju li androidi električne ovce?]]'' iz 1968. koji je napisao [[Philip K. Dick]].

Film prikazuje distopijski [[Los Angeles]] 2019. u kojemu su replikanti, organski roboti stvoreni genetskim inženjeringom, potpuno slični običnim ljudima. Njihova upotreba je zabranjena na Zemlji te se replikanti koriste za opasne i riskantne poslove u svemirskom istraživanju. Radnja se odvija oko skupine nekoliko tih replikanata koji su pobjegli te se skrivaju u Los Angelesu, te ih posebna policija zvana &quot;Blade Runner&quot; mora uloviti, a među njima je i iskusni Rick Deckard (Harrison Ford).

''Blade Runner'' je isprva izazvao podvojene reakcije kritike: neki su zamjerali ritmu priče dok su drugi uživali u složenosti tematike. Film je slabo prošao u američkim kinima, ali je s vremenom stekao kultni status.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. xvi–xviii&lt;/ref&gt; Hvaljen je zbog produkcijskog dizajna, budućnosti koja se stalno ispravlja,&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 21; Sammon (1996), str. 79&lt;/ref&gt; te ostaje vodeći primjer žanra [[neo-noir]]. Doveo je i do slave ostvarenja autora Philipa K. Dicka te je Hollywood kasnije snimio nekoliko filmova po njegovim pričama i romanima.&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 41&lt;/ref&gt; Ridley Scott smatra ''Blade Runnera'' svojim &quot;vjerojatno najpotpunijim i najosobnijim filmom&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation | last=Greenwald | first=Ted | url=http://www.wired.com/entertainment/hollywood/magazine/15-10/ff_bladerunner_full?currentPage=all | title=Read the Full Transcript of Wired's Interview with Ridley Scott | journal=Wired Issue 15.10 | accessdate=July 27, 2011 | date=September 26, 2007 | archiveurl=https://archive.today/20121209021045/http://www.wired.com/entertainment/hollywood/magazine/15-10/ff_bladerunner_full?currentPage=all | archivedate=2012-12-09 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scottobserver&quot;&gt;{{citation | title=Scott's Corner | newspaper=The Observer | date=January 6, 2002 | first=Lynn | last=Barber | url=http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,628186,00.html | accessdate=July 27, 2011 | location=London | publisher=Guardian News and Media}}&lt;/ref&gt; 1993., Državni filmski registar je izabrao film za očuvanje zbog &quot;kulturnog, povijesnog ili estetskog značaja&quot;.

Postoji sveukupno sedam verzija filma na raznim tržištima zbog kontroverznih promjena koje su filmski producenti napravili prije premijere filma. Požurena redateljeva verzija je objavljena 1992. nakon snažnog odjeka publike tijekom projekcije.&lt;ref name=&quot;hunt&quot;&gt;{{citation | last1=Hunt | first1=Bill | date=December 12, 2007 | url=http://www.thedigitalbits.com/site_archive/reviewshd/bladerunnerfinalallver01.html | title=Blade Runner: The Final Cut – All Versions | publisher=The Digital Bits, Inc. | accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt; 2007., [[Warner Bros.]] je objavio ''Konačnu verziju'' filma tijekom 25. obljetnice premijere, a koja je jedina pri kojoj je Scott imao potpunu umjetničku slobodu&lt;ref name=&quot;Sammon, pp. 353, 365&quot;/&gt; te je prikazana u izdvojenim kino dvoranama i objavljena na DVD-u, [[HD DVD]]-u i [[Blu-ray Disc|Blue-rayju]].&lt;ref name=&quot;thedigitalbits&quot;&gt;{{citation | url=http://www.thedigitalbits.com/site_archive/articles/br2007/announce.html | title=Blade Runner: The Final Cut | publisher=The Digital Bits, Inc. | date=July 26, 2007 | accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

{{Otkrivanje radnje}}
[[Los Angeles]], [[2019]]. Grad je prenapučen i prljav. Na drugim planetima se formiraju kolonije tzv. &quot;replikanata&quot;, androida koji su stvoreni od korporacije Tyrell na sliku i priliku ljudi i koji s vremenom razvijaju vlastite osjećaje, pa su stoga programirani da žive samo 4 godine. Replikanti su snažniji od ljudi te im je ugrađena lažna memorija na djetinjstvo kako bi ostali duševno uravnoteženi i u blaženom neznanju mislili da su pravi ljudi. Njima je zabranjeno stupiti nogom na [[Zemlja|Zemlju]] te stoga postoji posebna policijska organizacija, ''Blade Runner'', koja likvidira odmetničke replikante. U toj organizaciji radi i '''Rick Deckard''', koji dobije zadatak likvidirati par replikanata koji su sletjeli u grad i ubili par ljudi, a koje predvodi '''Roy Batty'''.

Tijekom svojeg istraživanja Deckard se zaljubi u replikanticu '''Rachael''' te počnje sumnjati u svoju misiju. U međuvremenu odbjegli replikanti upadaju u Tyrell korporaciju i zahtjevaju od svojeg stvoritelja znanstvenika da im produži život i objasni njihovu egzistenciju. No on to ne može, pa ga oni ubiju. Deckard ubija dva replikanta, Rachael trećeg. Na kraju Deckard i Roy upadnu u dramatičan dvoboj. Roy pobijedi, ali spasi Deckardov život prije nego što je njegovo vrijeme isteklo i ispusti goluba prije nego što umre. To iznenadi Deckarda koji stekne veliko poštovanje prema njemu te pobjegne sa Rachael živjeti u prirodu; (u &quot;redateljskoj verziji&quot; film završava otvoreno, kako Deckard i Rachael ulaze u dizalo, te kako Deckard pronalazi figuricu [[jednorog]]a od svojeg kolege zbog čega se zapita da li je i on replikant pošto je te noći sanjao o jednorogu).

== Glavne uloge ==
{{triple image|right|Harrison Ford Césars 2010.jpg|175|Sean Young on the red carpet at the 60th Annual Academy Awards.jpg|147|Daryl Hannah FarmGala 1.jpg|145|Glavni glumci: Harrison Ford (lijevo), Sean Young (sredina), Daryl Hannah (desno)}}
[[Harrison Ford]] kao Rick Deckard - pronalazak glavne uloge za ispostavilo se kao težak zadatak. Scenarist Hampton Fancher je zamislio da [[Robert Mitchum]] igra Deckarda te napisao dijaloge lika sa njim na umu.&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot;&gt;{{Citation|title=Dangerous Days: Making Blade Runner|format=''Blade Runner: The Final Cut'' DVD|publisher=[[Warner Bros.]]|year=2007}}&lt;/ref&gt; Redatelj Ridley Scott i filmski producenti su proveli mjesece u sastancima i rasprava o ulozi sa [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]], koji je naposljetku odustao zbog kreativnih razlika u priči.&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt; Harrison Ford je na kraju izabran zbog nekoliko razloga, između ostalog i zbog nastupa u serijalu ''[[Star Wars|Ratovi zvijezda]]'', osobnog sviđanja priče ''Blade Runnera'' te zbog preporuke [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] koji je upravo završavao snimanje filma ''[[Raiders of the Lost Ark|Otimači izgubljenog kovčega]]'' s njim.&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt; Prema produkcijskim dokumentima, postojao je dugi popis mogućih kandidata za ulogu, a među njima su bili i [[Gene Hackman]], [[Sean Connery]], [[Jack Nicholson]], [[Paul Newman]], [[Clint Eastwood]], [[Tommy Lee Jones]], [[Arnold Schwarzenegger]], [[Al Pacino]] i [[Burt Reynolds]].&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt;

Nakon uspjeha u filmskom serijalu ''Ratovi zvijezda'', Ford je tražio ulogu sa dramskom dubinom. Ipak, prema intervjuu iz 1992., Ford je izjavio: &quot;''Blade Runner'' nije jedan od mojih najdražih filmova. Često sam se svađao sa Ridleyjom.&quot;&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 211&lt;/ref&gt; Izuzev razmirica s njim, Ford je mrzio i naraciju filma: &quot;Kada smo počeli snimanje, svi smo se složili da je jedina ispravna verzija filma ona bez naracije. Bila je to prokleta noćna mora. Smatrao sam da je film funkcionirao bez naracije. Ali sada sam bio zaglavljen sa snimanjem iste. I bio sam pod ugovorom da moram snimiti naraciju za ljude koji nisu predstavljali redateljeve interese.&quot;&lt;ref&gt;{{citation
 | date=July 5, 2007
 | url=http://www.moono.com/news/news05091.html
 | title=Ford: &quot;'Blade Runner'&quot; Was a Nightmare&quot;
 | publisher=Moono.com
 | accessdate=July 27, 2011
}}&lt;/ref&gt; &quot;Išao sam u studio vrišteći kako bi to snimio.&quot;&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 296&lt;/ref&gt;

2006., na upit &quot;Tko je najveći bol u guzici s kojim ste ikada radili?&quot;, Scott je odgovorio: &quot;To mora biti Harrison&amp;nbsp;... oprostit će mi jer se sada slažem s njim. Sada je postao šarmantan. Ali on puno zna, i to je problem. Kada smo zajedno radili to je bio moj prvi veliki film i ja sam bio novi klinac u četvrti. Ali snimili smo dobar film.&quot;&lt;ref&gt;{{citation|first=Rob|last=Carnevale|title=Getting Direct With Directors&amp;nbsp;... Ridley Scott|date=September 2006|publisher=BBC | url=http://www.bbc.co.uk/films/callingtheshots/ridley_scott.shtml|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt; Ford je za Scotta 2000. rekao: &quot;Divim se njegovom radu. Svađali smo se tu i tamo, ali to je sada iza nas.&quot;&lt;ref&gt;{{citation|title=And beneath lies, the truth|journal=Empire|date=November 2000|first=Colin|last=Kennedy|issue=137|page=76}}&lt;/ref&gt; O snimanju filma, Ford je rekao: &quot;Ono čega se najviše sjećam kada gledam ''Blade Runnera'' nisu 50 noći snimanja po kiši, već naracija...Morao sam raditi za te klaune koji su stalno dopisivali jednu lošu naraciju nakon druge.&quot;&lt;ref&gt;{{citation|title=In Conversation with Harrison Ford|journal=Empire|date=April 2006|issue=202|page=140}}&lt;/ref&gt;

[[Daryl Hannah]] i [[Sean Young]] kao Pris i Rachael.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 92–93&lt;/ref&gt; Pronaći glumice za te dvije uloge se također ispostavilo kao teška zadaća. Dugačke audicije su se snimale u kojima je [[Morgan Paull]] igrao Deckarda, koji je kasnije dobio ulogu Deckardova kolege, lovca na glave, upravo zbog tih audicija.&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt; [[Nina Axelrod]] je došla na audiciju za Rachael zbog Paullove preporuke.&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt; [[Stacey Nelkin]] je iskušala audiciju za Pris ali je dobila drugu ulogu, koja je pak izbačena iz priče prije snimanja.&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt; Young je izabrana da glumi Rachael, Tyrellovu pomoćnicu, replikanticu sa sjećanjima koja pripadaju Tyrellovoj nećakinji. Hannah je igrala Pris, replikanticu zaduženu &quot;za temeljna zadovoljstva&quot;, a razvoj njenog odnosa sa Royjom Battyjom je prikazan kao simbol čovječnosti replikanata.

[[Rutger Hauer]] kao Roy Batty - nasilni, ali razumni vođa replikanata.&lt;ref name=&quot;Ebert&quot;&gt;{{citation | last=Ebert | first=Roger | date=September 11, 1992 | url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19920911/REVIEWS/209110301/1023 | title=Blade Runner: Director's Cut | publisher=rogerebert.com | accessdate=July 27, 2011 | archivedate=2013-03-04 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130304150411/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19920911%2FREVIEWS%2F209110301%2F1023 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Scott je dao ulogu Haueru nakon što se susreo s njim, zahvaljujući Hauerovoj ulozi u filmovima [[Paul Verhoeven|Paula Verhoevena]] ''[[Keetje Tippel|Katie Tippel]]'', ''[[Soldier of Orange]]'' i ''[[Turkish Delight (film)|Turkish Delight]]'').&lt;ref name=&quot;DangerousDays&quot; /&gt; Philip K. Dick je hvalio odabir tog glumca i izjavio da je Hauer &quot;savršeni Batty — hladan, [[Arijevska rasa|arijevski]], savršen&quot;.&lt;ref name=&quot;FutureNoir-p284&quot; /&gt; Hauer je izjavio da mu je to najdraži film koji je snimio: &quot;''Blade Runner'' ne treba objašenjenje. Jednostavno jest. Najbolji je. Nema ničega poput njega. Biti dio pravog remek-djela koje je promijenilo razmišljanje svijeta je jednostavno sjajno.&quot;&lt;ref&gt;{{citation|last1=Hauer|first1=Rutger|url=http://www.rutgerhauer.org/chatroom/transcript05.php|title=Live Chat&amp;nbsp;– February 7, 2001|publisher=Rutger Hauer|accessdate=July 27, 2011|archivedate=2012-01-24|archiveurl=https://www.webcitation.org/64vvDgTrd?url=http://www.rutgerhauer.org/chatroom/transcript05.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[Edward James Olmos]] kao Gaff je koristio različite etničke skupine kako bi stvorio fiktivni gradski žargon koji njegov lik koristi u filmu.&lt;ref name=&quot;FutureNoir-p115&quot;&gt;Sammon (1996), str. 115–116&lt;/ref&gt; Njegov razgovor sa Deckardom u restoranu rezanaca je dijelom mješavina [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] i znači: &quot;Sranje! Nema šanse. Ti si Blade... Blade Runner.&quot;&lt;ref name=&quot;FutureNoir-p115&quot; /&gt; [[M. Emmet Walsh]] kao Bryant, policijski veteran koji je tipičan za [[film noir]] žanr. [[Joe Turkel]] kao Dr. Eldon Tyrell, korporativni mogul koji je izgradio cijelo carstvo genetski manipuliranih ljudskih robova. [[William Sanderson]] kao J. F. Sebastian, tihi i usamljeni genij koji simpatizira sa replikantima koje vidi kao pratioce,&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 72&lt;/ref&gt; i dijeli njihov kratki životni vijek jer ima &quot;Metuzalemov sindrom&quot;, genetsku bolest od koje ubrzano stari.&lt;ref&gt;Sammon (1997), str. 170&lt;/ref&gt; [[Joe Pantoliano]] je razmatran za ulogu.&lt;ref&gt;{{citation | author=Brinkley, Aaron | title=A Chat With William Sanderson | url=http://media.bladezone.com/contents/film/interviews/bill-sanderson | work=BladeZone – The Online Blade Runner Fan Club | date=October 5, 2000 | accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Brion James]] kao Leon Kowalski, replikant koji glumi inžinjera za otpad; upuca Blade Runnera kako bi pobjegao, čime se otkriva prijetnja. [[Joanna Cassidy]] kao ubojita replikantica Zhora. [[Morgan Paull]] kao Holden, Blade Runner koji prvotno dobiva zadatak. [[James Hong]] kao Hannibal Chew, stariji azijski genetičar koji razvija umjetne oči. [[Hy Pyke]] kao vlasnik krčme Taffey Lewis, uloga koja je snimljena u jednom kadru, što je netipično za Scotta koji zbog perfekcionizma snima kadrove katkad i sa dvoznamenkastim brojevima.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str 150&lt;/ref&gt;

== Produkcija ==
[[Datoteka:Bradbury building Los Angeles c2005 01403u.jpg|thumb|right|upright|Zgrada Bradbury u Los Angelesu je iskorištena za filmsku lokaciju.]]
Nakon što je [[Philip K. Dick]] objavio roman ''[[Do Androids Dream of Electric Sheep?|Sanjaju li androidi električne ovce?]]'' 1968., počeo se razvijati interes za ekranizacijom istog. Redatelj [[Martin Scorsese]] je bio zainteresiran za roman, ali nikada nije pokušao otkupiti prava.&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 13; Sammon (1996), str. 23&lt;/ref&gt; Producent [[Herb Jaffe]] je otkupio roman u ranim 1970-ima, ali je Dick bio razočaran scenarijem koji je napisao Herbov sin Robert: &quot;Jaffeov scenarij je bio grozan... Robert je slatio u Santa Anu kako bi raspravljali o projektu. Prva stvar koju sam ga upitao kada je sišao sa aviona bila je, 'Da te istučem ovdje na aerodromu ili da te istučem u mojem stanu?'&quot;&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 23&lt;/ref&gt;

Scenarij kojeg je napisao [[Hampton Fancher]] je dovršen 1977.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 23–30&lt;/ref&gt; Producent [[Michael Deeley]] je iskazao interes za scenarij te je uvjerio Ridleyja Scotta da ga snimi. Scott je isprva odbio projekt, ali nakon što je odustao od produkcije filma ''[[Dune (film)|Dina]]'', odlučio se za brži projekt kako bi skrenuo um od smrti starijeg brata koji je nedavno preminuo.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 43–49&lt;/ref&gt; Priključio se projektu 21.2. 1980., te uspio podići proračun sa 13&amp;nbsp;milijuna $ na $15&amp;nbsp;milijuna $ od produkcijske kuće Filmways. Fancherov scenarij se odvijao više na ekološke probleme a manje na teme čovječnosti i duhovnosti, koja su bile prisutne u romanu, te je Scott htio promjene. Fancher je dobio ideju za naslov od filmskog scenarija za neuspjelu adaptaciju romana [[Alan E. Nourse|Alana E. Noursea]], ''[[The Bladerunner]]'' iz 1974. Scottu se svidio naslov, te je Deeley otkupio prava za isti. Na kraju je [[David Peoples]] unajmljen da prepravi scenarij dok je Fancher napustio projekt zbog razmirica 21.12. 1980., iako se kasnije vratio da doprinese zaokruživanju priče.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 49–63&lt;/ref&gt;

Iako su investirali 2,5&amp;nbsp;milijuna $ u pretprodukciju,&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 49&lt;/ref&gt; kada se približio početak snimanja, producenti Filmwaysa su uskratili financijsku potporu. Za samo deset dana, Deeley je osigurao 21,5&amp;nbsp;milijuna $ zahvaljujući trostrukom dogovoru sa poduzećem [[The Ladd Company]] (putem Warner Bros.), hongkonškog producenta [[Run Run Shaw|Sir Run Run Shawa]] i poduzećem [[Tandem Productions]].&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 18–19; Sammon, str. 64–67&lt;/ref&gt;

Philip K. Dick se požalio što ga nitko nije obavijestio o filmskoj produkciji ''Blade Runnera'', što je izazvalo sumnjičavost Hollywooda.&lt;ref&gt;Sammon (1997), str. 63–64&lt;/ref&gt; Iako je Dick umro par tjedana prije puštanja filma u kino distribuciju, bio je zadovoljan novim scenarijem, te sa 20-minutnom pokusnom projekcijom u kojoj su prikazani specijalni efekti kada je pozvan u studio. Dick je Scottu rekao da je svijet stvoren u filmu izgledao točno onako kako ga je zamislio.&lt;ref name=&quot;FutureNoir-p284&quot;&gt;Sammon (1996), str. 284&lt;/ref&gt; Smatrao je da se novi scnearij i njegov vlastiti roman savršeno upotpunjuju.&lt;ref name=&quot;Dick's final interview&quot;&gt;{{citation|last=Boonstra|first=John|title=A final interview with science fiction's boldest visionary, who talks candidly about ''Blade Runner'', inner voices and the temptations of Hollywood|journal=Rod Serling's the Twilight Zone Magazine|volume=2|issue=3|date=lipanj 1982|pages=47–52|url=http://www.philipkdick.com/media_twilightzone.html|10=|access-date=2014-05-05|archivedate=2013-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130528112644/http://www.philipkdick.com/media_twilightzone.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

''Blade Runner'' ima nekoliko sličnosti sa ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolisom]]'' [[Fritz Lang|Fritza Langa]], kao što su urbano izgrađeni okoliš, u kojemu bogati žive doslovno iznad radnika, u kojem dominira ogromna zgrada – toranj Stadtkrone u ''Metropolisu'' i zgrada Tyrell u ''Blade Runneru''. David Dryer, koji je nadgledao [[Specijalni efekti|specijalne efekte]], je koristio fotografije iz ''Metropolisa'' kada je stvarao kadrove minijatura zgrada u ''Blade Runneru''&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 61–63; Sammon (1997), str. 111&lt;/ref&gt;

Ridley Scott navodi da su ga slika ''[[Nighthawks]]'' [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]] i francuski SF časopis za stripove ''[[Métal Hurlant]]'' [''Heavy Metal''], za koji je doprinosio i [[Jean Giraud|Moebius]], nadahnuli za stilski ugođaj filma.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 74&lt;/ref&gt; Tvrdio je da mu je nadahnuće bio i pejzaž &quot;[[Hong Kong]] tijekom vrlo lošeg dana&quot;&lt;ref&gt;Wheale (1995), str. 107&lt;/ref&gt; te industrijski krajolik njegovog doma na sjeveru Engleske.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2003/09/20/bfscott20.xml&amp;sSheet=/arts/2003/09/20/ixartright.html|title=Director Maximus|work=The Telegraph|date=20.9. 2003|location=London|first=Mark|last=Monahan|access-date=2021-08-17|archivedate=2008-06-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080621145411/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2003%2F09%2F20%2Fbfscott20.xml&amp;sSheet=%2Farts%2F2003%2F09%2F20%2Fixartright.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Scott je unajmio [[Syd Mead|Syda Meada]] kako bi bio konceptualni umjetnik, a koji je također nalazio nadahnuće u ''Métal Hurlantu''.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 53&lt;/ref&gt; Moebius je dobio ponudu pomagati u pretprodukciji ''Blade Runnera'', ali je odbio kako bi radio na animiranom filmu ''[[Les Maîtres du temps]]'' [[René Laloux|Renea Lalouxa]] - odluka koju je kasnije požalio.&lt;ref&gt;{{Citation | last1 = Giraud | first1 = Jean | year = 1988 | title = The Long Tomorrow &amp; Other SF Stories | isbn=0-87135-281-8 | publisher=Marvel}}&lt;/ref&gt; [[Lawrence G. Paull]] (produkcijski dizajner) i [[David Snyder]] (umjetnički redatelj) su nacrtali Scottove skice. [[Douglas Trumbull]] i Richard Yuricich su nadgledali specijalne efekte za film. Snimanje je počelo 9. 3. 1981., i završilo četiri mjeseca kasnije.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 98&lt;/ref&gt;

== Interpretacije ==

[[Datoteka:Hong Kong Night Skyline.jpg|thumb|right|250px|Izgled Hong Konga je utjecao na dizajn filma.]]
Film se uveliko oslanja na tradiciju [[film noir]]a: tu je ''[[femme fatale]]''; naracija protagonista (iako je izbačena u kasnijim verzijama); mračna fotografija koja se igra sa sjenama te upitni moralni pogled junaka – u ovom slučaju, produžen kako bi uključio razmišljanje o prirodi njegove vlastite čovječnosti.&lt;ref name=&quot;Barlow&quot;&gt;Brooker (2005), str. 43-58, str. 159–172&lt;/ref&gt; Tematski uključuje filozofiju religije i moralne implikacije vladavine čovjeka te [[Genetski inženjering|genetskog inženjeringa]] u konterkstu klasične grčke drame i samoponosa.&lt;ref&gt;{{citation |url=http://trumpeter.athabascau.ca/index.php/trumpet/article/view/172/210 |title=The Dystopian World of ''Blade Runner'': An Ecofeminist Perspective |accessdate=July 27, 2011|journal=Trumpeter| last1=Jenkins |first1 = Mary|year=1997|volume=14|issue=4}}&lt;/ref&gt; Zatim uključuje neke biblijske slike, kao što je [[Noa|Noin]] potop,&lt;ref&gt;Brooker (2005), str. 31–39&lt;/ref&gt; i književne izvore, kao što je ''[[Frankenstein]]''.&lt;ref name=&quot;Alessio&quot;&gt;Brooker (2005), str. 59–76&lt;/ref&gt; Tema o smrtnosti se suptilno preispituje u igri šaha između Roya i Tyrella.&lt;ref name=chapman&gt;{{citation |last1= Chapman |first1 = Murray|year=1992–1995 |url= http://www.faqs.org/faqs/movies/bladerunner-faq/ |title=Blade Runner: Frequently Asked Questions (FAQ)|publisher=Murray Chapman, University of Queensland|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;

''Blade Runner'' razmišlja o implikacijama utjecaja tehnologije na okoliš i društvo tako što poseže sa prošlosti, upotrebljavajući književnost, religiozne simbole, klasične dramske teme i film noir. Ova tenzija između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti se zrcali u naknadno ispravljenoj budućnosti ''Blade Runnera'', koji ima visoku tehnologiju na nekim mjestima, ali pokazuje znakove propadanja drugdje. Scott je 2002. izjavio da je film &quot;iznimno mračan, i doslovno i metaforički, sa neobično mazohističkim ugođajima&quot;. Scottu se svidjela ideja o &quot;istraživanju boli&quot; pošto je nedavno njegov brat preminuo od raka kože. Rekao je: &quot;Kada je bio bolestan, posjetio bi ga u Londonu, a to je bilo iznimno traumatično za mene.&quot;&lt;ref name=&quot;scottobserver&quot; /&gt;

U filmu se osjeti i paranoja: moć korporacija je iza svakog ugla, policija se čini sveprisutna a istražuje se i posljedica velike biomedicinske moći nad individualcima - osobito posljedica za replikante i njihovo umjetno, ugrađeno sjećanje. Prirodni život je također odsutan te su prisutne jedino umjetne životinje. Ova pozadina objašnjava često spominjanje migracije ljudi prema vanzemaljskim svijetovima.&lt;ref&gt;{{citation |last1= Leaver |first1 = Tama |year= 1997 |title= Post-Humanism and Ecocide in William Gibson's ''Neuromancer'' and Ridley Scott's ''Blade Runner'' | url=http://project.cyberpunk.ru/idb/post-humanism_and_ecocide.html | publisher=Tama Leaver, University of Western Australia | accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
Distopijske teme predstavljaju rani primjer tzv. [[cyberpunk]] žanra na filmu. Oči su česti motiv, kao i manipulirane slike, zbog čega se postavlja pitanje stvarnosti i sposobnosti točnog percipiranja svijeta oko ljudi.&lt;ref&gt;{{citation |last1= Saini | first1 = Tinku |year= 1996 |url=http://kszu.standord.edu/uwi/br/tinku/ |title=Eye disbelieve |publisher=Tinku Saini, University of Washington |accessdate=January 31, 2008 |archiveurl=http://wolftrappe.blogspot.com/2006/09/eye-disbelieve-by-tinku-saini.html|archivedate = September 15, 2006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|last1=McCoy|first1=John|url=http://www.cwrl.utexas.edu/~syverson/309-fall95/classpage/bladerunner/mccoy/|title=The Eyes Tell All|publisher=University of Texas at Austin|accessdate=July 27, 2011|year=1995|archivedate=2013-09-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130916221220/http://www.cwrl.utexas.edu/~syverson/309-fall95/classpage/bladerunner/mccoy/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 9–11&lt;/ref&gt;

Ti tematski elementi daju atmosferu nesigurnosti za središnju temu priče, istraživanja čovječanstva. Kako bi otkrili replikante, lovci na glave provode testove empatije, sa nekoliko pitanja o postupanju sa životinjama - naizgled temeljni indikator nečije &quot;ljudskosti&quot;. Replikanti iskazuju brigu za drugoga što je u suprotnosti sa ljudskim likovima kojima amnjka empatija, a mase na ulici su hladne i neosobne. Film na kraju postavlja pitanje i je li i sam Deckard čovjek, te tjera publiku da još jednom procijeni što to znači biti ljudsko biće.&lt;ref&gt;Kerman (1991), str. 57&lt;/ref&gt;

Od premijere filma, odvija se žestoka rasprava o tome da li je Deckard i sam replikant ili nije.&lt;ref&gt;Bukatman (2005), str. 80–83&lt;/ref&gt; I Michael Deeley i Harrison Ford su htjeli da Deckard bude čovjek dok je Hampton Fancher više volio dvosmislenost.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 362&lt;/ref&gt; Ridley Scott je potvrdio da je u njegovoj viziji Deckard doista replikant.&lt;ref name=&quot;nytkaplan&quot;&gt;{{Citation
| accessdate=July 27, 2011
| url = http://www.nytimes.com/2007/09/30/movies/30kapl.html?_r=1&amp;pagewanted=print&amp;oref=slogin
| title = A Cult Classic Restored, Again
| last = Kaplan |first= Fred
| date = September 30, 2007
|work=The New York Times
| quote =The film's theme of dehumanization has also been sharpened. What has been a matter of speculation and debate is now a certainty: Deckard, the replicant-hunting cop, is himself a replicant. Mr. Scott confirmed this: 'Yes, he's a replicant. He was always a replicant.'
}}&lt;/ref&gt; Izjavio je: &quot;U cjelokupnom kontekstu priče, bez obzira da li je tako u knjizi ili ne, imati Deckarda kao replikanta je jedino razumno rješenje.&quot;&lt;ref&gt;Kerman (1991), str. 60&lt;/ref&gt;

Deckardova sekvenca sna o jednorogu, koja je ubačena u redateljovoj verziji, se poklapa sa Gaffovim zadnjim poklonom, origami jednorogom, što neki tumače indicijom da je Deckard replikant i da je Gaff imao znanje o Deckardovom umjetnom sjećanju.&lt;ref name=&quot;Alessio&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/825641.stm|title=''Blade Runner'' riddle solved|date=July 9, 2000|publisher=BBC }}&lt;/ref&gt; Drugi to pak osporavaju i navode da te slike zapravo pokazuju da svi likovi, bili replikanti ili ljudi, dijele iste snove i srodnost,&lt;ref&gt;Brooker (2005), str. 9, 222&lt;/ref&gt; ili da je odsutnost definitvnog odgovora ključno za glavnu temu priče.&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 83&lt;/ref&gt; Dvosmislenost i nesigurnost u filmu su dozvolili publici da razvije vlastite perspektive.&lt;ref&gt;Brooker (2005), str. 124–141&lt;/ref&gt;

== Odjek ==
''Blade Runner'' je pušten u distribuciju 25.6. 1982. u 1.290 kino dvorana. Producent [[Alan Ladd, Jr.]] je izabrao taj datum jer je njegovi prethodni najkomercijalniji filmovi (''[[Star Wars Episode IV: A New Hope|Ratovi zvijezda]]'' i ''[[Alien (film)|Alien]]'') imali slične datume premijere (25.5.) 1977. i 1979., te je smatrao da je taj datum njegov &quot;sretni dan&quot;.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 309&lt;/ref&gt;
Usprkos tome, zarada u prvom tjednu bila je razočaravajuća - samo 6,15&amp;nbsp;milijuna $.&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 34; Sammon (1996), str. 316&lt;/ref&gt; Sveukupno je zaradio 27,58 milijuna $ tijekom 1982. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=bladerunner.htm|title=Blade Runner (1982)|publisher=Box office mojo}}&lt;/ref&gt; Značajan čimbenik u komercijalnom neuspjehu filma - u odnosu na njegov veliki proračun - bilo je to što se pojavio u isto vrijeme kada i drugi SF filmovi u američkim kinima, kao što su ''[[The Thing (1982 film)|Stvor]]'', ''[[Star Trek II: The Wrath of Khan|Zvjezdane staze II: Osveta Khana]]'' i ''[[E.T. the Extra-Terrestrial|E.T.]]'', koji je tada dominirao na blagajnama.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 316–317&lt;/ref&gt;

Prilikom premijere, kritičari su bili podvojenih mišljenja: neki su smatrali da je priča bila sporedna u odnosu na produkcijski dizajn i specijalne efekte dok su drugi hvalili složenost priče i predviđali da će proći test vremena.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 313–315&lt;/ref&gt;

Američki kritičari su uglavnom prigovarali sporom ritmu priče;&lt;ref&gt;{{citation|last1=Hicks|first1=Chris|date=September 11, 1992|url= http://www.deseretnews.com/article/700000200/Blade-Runner.html|title=Movie review: Blade Runner |publisher=Deseret News Publishing Co|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt; Sheila Benson je za ''[[Los Angeles Times]]'' prozvala film &quot;Blade Crawler [''Puzajući Blade'']&quot;, dok je Pat Berman za ''The State'' i ''Columbia Record'' rekao da se radi o &quot;SF pornografiji&quot;.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 313-314&lt;/ref&gt; [[Pauline Kael]] je zapisala da &quot;zbog iznimnih dizajna grada ''Blade Runner'' ima svoj vlastiti izgled, te je vizionarski SF film kojeg se ne može ignorirati - ima svoje mjesto u filmskoj povijesti&quot;, ali da &quot;nije dovoljno obrađen u ljudskim pojmovima&quot;.&lt;ref name=Kael&gt;Kael (1984), str. 360–365&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] je hvalio izgled i izvornog ''Blade Runnera'' i redateljeve verzije, te ga pohvalio zbog tog razloga; ipak, smatrao je da je ljudska priča klišeizirana i pomalo tanka.&lt;ref name=&quot;Ebert&quot; /&gt; 2007., prilikom objave ''Konačnog reza'', Ebert je donekle revidirao svoje mišljenje te ga stavio na svoj popis &quot;Velikih filmova&quot;, pri čemu je zabilježio: &quot;Uvjeren sam da moji problemi u prošlosti sa ''Blade Runnerom'' predstavljaju pogrešku u mojem vlastitom okusu i mašti, ali ako je film bio savršen, zašto je Sir Ridley nastavljao dotjerivati ga?&quot;&lt;ref&gt;{{citation|url= http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071103%2FREVIEWS08%2F71103001%2F1023|date= November 3, 2007|title= Blade Runner: The Final Cut (1982)|authorlink= Roger Ebert | last1 = Ebert | first1 = Roger |accessdate=July 27, 2011 |publisher=Chicago Sun-Times}}&lt;/ref&gt; [[Arsen Oremović]] je filmu dao tri od četiri 'kritičarska prsta': &quot;Raskošnog vizualnog identiteta, koji je oduvijek bio zaštitni znak filmova Ridleyja Scotta, ''Istrebljivač'' je film upečatljivih kontrasta: hladan i otuđen svijet budućnosti postaje poprištem Deckardove intenzivne emocionalne veze, bezosjećajni replikanti ubijaju jer žele steći ono što je ljudima najsvojstvenije - [[Osjećaji|osjećaje]] - i prizore kaotičnoga grada prekrivaju sjetni zvuci saksofona iz izvrsne [[Vangelis]]ove glazbene podloge&quot;.&lt;ref&gt;Večernji list, ''Tko gleda, zlo ne misli''; 17. XII 1999., str. 36&lt;/ref&gt; ''Blade Runner'' ima 91% pozitivnih recenzija na websiteu [[Rotten Tomatoes]].&lt;ref name=&quot;RottenTomatoes&quot;/&gt; Sažetak websitea navodi: &quot;Krivo shvaćen kada se prvi puta pojavio, utjecaj tajnovitog, neo-noir filma ''Blade Runner'' se pojačao s vremenom. Vizualno izvanredno, bolno ljudsko SF remek-djelo.&quot;&lt;ref name=&quot;RottenTomatoes&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/blade_runner/ |title=Blade Runner (1982) |work=[[Rotten Tomatoes]] |accessdate=June 2, 2013}}&lt;/ref&gt;

[[Filmski leksikon]] navodi sljedeće o filmu:
{{cquote|Ključni fabularni i tematski interes filma – samosvijest određena odnosom pojedinca spram svojeg unutarnjeg života, u distopijskom svijetu u kojemu se sve odvija noću, u mraku ili polumraku, uz neprestanu kiselu kišu predočena je oprekom interijera koji sugeriraju odsutnost i nepregledne prisutnosti raznorodnog mnoštva, koja tvori izvanjski svijet. Presudna dramaturška uloga prostora i scenografije, kao nositelja značenja, naglašena je redukcijom i nefunkcionalnošću fabularnog razvoja. Već Deckardovo ime upućuje na kartezijanske implikacije pitanja koje postavlja u vezi s Rachel, replikantice koja misli da je čovjek: »Kako može ne znati što je?« Deckardova neučinkovitost na fabularnoj razini odražava upitnu uspješnost njegove introspektivne potrage, a činjenica da mu je život na kraju darovan upućuje da je tako moglo biti i na početku. Opisi, sjećanja i kodovi komunikacije nužno ovise o zajedničkim obrascima značenja, koji mogu biti naučeni, ali i mehanički usađeni, kao što pokazuje Roy Batty, nesvjestan da opisuje svoje doživljaje, stihovima iz [[William Blake|Blakeove]] poeme &quot;Amerika&quot;, odnosno Gaffov papirnati jednorog kao uznemirujući citat Deckardova sna o mitskom biću. Sjećanja su bez izuzetka vezana uz doživljaje koji se na ekranu ne vide, od životinja i prirode do [[Svemirski letovi|svemirskih letova]], dovodeći u prvi plan [[svijest]] o nemogućnosti prikaza doživljaja te o konstitutivnoj nužnosti iluzije predodžbe, odnosno upotrebe predstavljačkih mehanizama i konvencija za održavanje komunikacije i identiteta.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Filmski leksikon|title=Istrebljivač|url=http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=706|author=Tomislav Brlek|year=2003}}&lt;/ref&gt;}}

=== Nagrade ===
''Blade Runner'' je nominiran za sljedeće nagrade:&lt;ref name=&quot;NY Times&quot;&gt;{{citation|url=http://movies.nytimes.com/movie/5994/Blade-Runner/awards |title=NY Times: Blade Runner |accessdate=July 27, 2011|work=NY Times}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Godina !! Nagrada !! Kategorija !! Nominirani !! Rezultat
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|1983
|rowspan=&quot;8&quot;|[[BAFTA]]
|Najbolja fotografija
|Jordan Cronenweth
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|Osvojeno
|-
|Najbolji dizajn kostima
|Charles Knode, [[Michael Kaplan]]
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|Osvojeno
|-
|Najbolji produkcijski dizajn
|[[Lawrence G. Paull]]
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|Osvojeno
|-
|Najbolja montaža
|[[Terry Rawlings]]
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolja šminka
|[[Marvin Westmore]]
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolja glazba
|[[Vangelis]]
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolji zvuk
|Peter Pennell, Bud Alper, Graham V. Hartstone, Gerry Humphreys
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolji vizualni efekti
|[[Douglas Trumbull]], [[Richard Yuricich]], David Dryer
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|1983
|[[Nagrada Hugo]]
|Najbolja dramska prezentacija
|''Blade Runner''
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|Osvojeno
|-
|1983
|[[Zlatni globus]]
|Najbolja glazba
|Vangelis
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|1983
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Oscar]]
|Najbolja scenografija
|[[Lawrence G. Paull]], [[David L. Snyder]], [[Linda DeScenna]]
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolji vizualni efekti
|Douglas Trumbull, Richard Yuricich, David Dryer
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|1983
|rowspan=&quot;4&quot;|[[Nagrada Saturn]]
|[[Nagrada Saturn za najbolji SF film|Najbolji SF film]]
|''Blade Runner''
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|[[Nagrada Saturn za najbolju režiju|Najbolja režija]]
|Ridley Scott
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolji specijalni efekti
|Douglas Trumbull, Richard Yuricich
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|Najbolji sporedni glumac
|[[Rutger Hauer]]
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|1983
|[[Fantasporto]]
|Međunarodni festival filma fantastike
|Najbolji film
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|1993
|[[Fantasporto]]
|Međunarodni festival filma fantastike
|Najbolji film (redateljeva verzija)
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|1994
|[[Nagrada Saturn]]
|Najbolje video izdanje
|''Blade Runner'' (''Redateljeva verzija'')
| style=&quot;background:#fdd;&quot;|Nominiran
|-
|2008
|[[Nagrada Saturn]]
|[[Nagrada Saturn za najbolje specijalno DVD izdanje|Najbolje specijalno DVD izdanje]]
|''Blade Runner'' (izdanje sa pet diskova)
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|Osvojeno
|}

=== Popisi najboljih filmova ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina
! Predstavljač
! Naslov
! Rang
! Bilješke
|-
| 2001
| align=center | ''[[The Village Voice]]''
| align=center | 100 najbolji filmova 20. stoljeća
| align=center | 94
|&lt;ref name=&quot;village20th&quot;&gt;{{citation|url=http://www.filmsite.org/villvoice.html|title=100 Best Films of the 20th Century|last=Hoberman|first=J.|year=2001|publisher=Village Voice Critics' Poll|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=3 | 2002
| align=center | [[Društvo online filmskih kritičara]]
| align=center | 100 najboljih SF filmova u zadnjih 100 godina
| align=center | 2
|&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.ofcs.org/2010/09/ofcs-top-100-top-100-sci-fi-films.html |title=Online Film Critics Society: OFCS Top 100: Top 100 Sci-Fi Films |publisher=Awesome Inc |date=June 12, 2002 |accessdate=July 27, 2011 |archivedate=2012-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313182814/http://www.ofcs.org/2010/09/ofcs-top-100-top-100-sci-fi-films.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | ''[[Sight &amp; Sound]]''
| align=center | Anketa o najboljim filmovima 2002.
| align=center | 45
|&lt;ref&gt;{{citation | url=http://www.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/critics-long.html | year=2002 | title=Sight &amp; Sound Top Ten Poll 2002 | publisher=Sight &amp; Sound | accessdate=July 27, 2011 | archiveurl=https://archive.today/20120525210133/http://www.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/critics-long.html | archivedate=2012-05-25 | dead-url=no }}&lt;/ref&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| ''50 Klassiker, Film''
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| Nijedno
|&lt;ref&gt;{{Citation | last1 = Schröder | first1 = Nicolaus | year = 2002 | title = 50 Klassiker, Film | publisher=Gerstenberg | language = German | isbn = 3-8067-2509-8 }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 | 2003
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| ''1001 film koje morate vidjeti prije nego umrete''
|&lt;ref&gt;{{citation |url=http://1001beforeyoudie.com |title=1001 Series |publisher=1001beforeyoudie.com |date=July 22, 2002 |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | ''[[Entertainment Weekly]]''
| align=center | 50 kultnih filmova
| align=center | 9
|&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.filmsite.org/cultfilmsew.html|title=Top 50 Cult Movies|date=May 23, 2003|work=Entertainment Weekly|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004
| align=center | ''[[The Guardian]]'', znanstvenici
| align=center | 10 najboljih SF filmova svih vremena
| align=center | 1
|&lt;ref&gt;{{citation | url=http://www.guardian.co.uk/life/news/page/0,12983,1290764,00.html |title=Top 10 sci-fi films, Science |work=The Guardian |location=UK |accessdate=July 27, 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.guardian.co.uk/science/2004/aug/26/sciencenews.sciencefictionspecial |title=Scientists vote Blade Runner best sci-fi film of all time, Film |work=The Guardian |location=UK |date= August 26, 2004|accessdate=July 27, 2011 | first=Alok | last=Jha}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|author= |url=http://www.guardian.co.uk/science/2004/aug/26/sciencefictionspecial2 |title=How we did it, Science |work=The Guardian |location=UK |date= August 26, 2004|accessdate=July 27, 2011 }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 | 2005
| align=center | ''Total Film'', urednici
| align=center | 100 najboljih filmova svih vremena
| align=center | 47
|&lt;ref&gt;{{citation |author=Total Film |url= http://www.totalfilm.com/news/who-is-the-greatest |title= Film news Who is the greatest? |publisher=Future Publishing | work=Total Film |date= October 24, 2005 |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | [[Time (časopis)|''Timeovi'']] kritičari
| align=center | 100 najboljih filmova
| align=center | Nijedno
|&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.time.com/time/specials/packages/completelist/0,29569,1953094,00.html |title=The Complete List – ALL-TIME 100 Movies |work=TIME |date=May 23, 2005 |accessdate=July 27, 2011 |archivedate=2011-06-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628234513/http://www.time.com/time/specials/packages/completelist/0,29569,1953094,00.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.time.com/time/specials/packages/0,28757,1953094,00.html |title=ALL-TIME 100 Movies |work=TIME |accessdate=July 27, 2011 |date=February 12, 2005 |archivedate=2011-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110831093529/http://www.time.com/time/specials/packages/0,28757,1953094,00.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |url= http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1953094_1953142_1953314,00.html |title= All-Time 100 movies: Blade Runner (1982) |work= TIME |accessdate= July 27, 2011 |date= February 12, 2005 |author= Corliss, Richard |archiveurl= https://www.webcitation.org/5x1T2SDfd?url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1953094_1953142_1953314,00.html |archivedate= 2011-03-08 |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| 2007
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Američki filmski institut]] (AFI)
| align=center | [[100 godina AFI-ja... 100 filmova]]
| align=center | 97
|&lt;ref&gt;{{citation
| date = July 20, 2007
| author=Hayashi, Chiaki
| title = AFI's 100 Years ... 100 Movies – 10th Anniversary Edition
| url = http://connect.afi.com/site/DocServer/100Movies.pdf?docID=301
| format = PDF
| publisher=[[Američki filmski institut]]
| accessdate=July 27, 2011
}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=3 | 2008
| align=center | 10 najboljih - najbolji SF filmovi
| align=center | 6
|&lt;ref&gt;{{citation |author=[[Američki filmski institut]] |title= AFI's 10 Top 10 |date= June 17, 2008 |url= http://www.afi.com/10top10/scifi.html |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | ''[[New Scientist]]''
| align=center | Najdraži SF filmovi (osoblje)
| align=center | 1
|&lt;ref&gt;{{citation |title= Sci-fi special: Your all-time favourite science fiction |first= Alison |last= George |url= http://www.newscientist.com/article/mg20026826.300-scifi-special-your-alltime-favourite-science-fiction.html | work=[[New Scientist]] | publisher=Reed Business Information Ltd | date=November 12, 2008 | accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title= New Scientist's favourite sci-fi film |first= Alison |last= George |url= http://www.newscientist.com/article/dn14805-new-scientists-favourite-scifi-film-.html | work=New Scientist | publisher=Reed Business Information Ltd | date=October 1, 2008 | accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | ''[[Empire (časopis)|Empire]]''
| align=center | 500 najboljih filmova svih vremena
| align=center | 20
|&lt;ref&gt;{{citation |url= http://www.empireonline.com/500/92.asp |title=Empire Features |work=Empire |accessdate=July 26, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 | 2010
| align=center | ''[[IGN]]''
| align=center | 25 najboljih SF filmova
| align=center | 1
|&lt;ref&gt;{{citation | url=http://uk.ign.com/articles/2010/09/14/top-25-sci-fi-movies-of-all-time?page=5 | title=Top 25 Sci-Fi Movies of All Time | author=Pirrello, Phil; Collura, Scott; Schedeen, Jesse | publisher=IGN Entertainment Inc|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | ''[[Total Film]]''
| align=center | 100 najboljih filmova svih vremena
| align=center | Nijedno
|&lt;ref&gt;{{citation |author=Total Film |url= http://www.totalfilm.com/features/100-greatest-movies-of-all-time |title=Film features: 100 Greatest Movies Of All Time |publisher=[[Future Publishing]] | work=Total Film |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 | 2012
| align=center | ''[[Sight &amp; Sound]]''
| align=center | 250 najboljih filmova prema anketi 2012.
| align=center | 69
|&lt;ref&gt;{{citation | url=http://explore.bfi.org.uk/sightandsoundpolls/2012/critics/ | year=2012 | title=Sight &amp; Sound 2012 critics top 250 films | publisher=Sight &amp; Sound | accessdate=September 20, 2012 | archivedate=2013-10-26 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20131026034922/http://explore.bfi.org.uk/sightandsoundpolls/2012/critics | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center | ''[[Sight &amp; Sound]]''
| align=center | Sight &amp; Sound 2012., 100 najboljih filmova redatelja
| align=center | 67
|&lt;ref&gt;{{citation | url=http://explore.bfi.org.uk/sightandsoundpolls/2012/directors/ | year=2012 | title=Sight &amp; Sound 2012 directors top 100 films | publisher=Sight &amp; Sound | accessdate=September 20, 2012 | archivedate=2014-04-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20140418144845/http://explore.bfi.org.uk/sightandsoundpolls/2012/directors | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|}

== Kulturni utjecaj ==
Iako prvotno nije zabilježio uspjeh u Americi, film je stekao međunarodnu popularnost i stekao kultni status.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 318–329&lt;/ref&gt; Mračan stil i futuristički dizajni u filmu su poslužili kao mjerilo kasnijim SF filmovima, [[anime]]ima, video igricama i TV serijama.&lt;ref name=&quot;Barlow&quot; /&gt; Primjerice, [[Ronald D. Moore]] i [[David Eick]], producenti nove verzije serije ''[[Battlestar Galactica (2004 TV series)|Battlestar Galactica]]'', su oboje izjavili da je ''Blade Runner'' izvršio veliki utjecaj na tu seriju.&lt;ref&gt;{{cite interview |last=Moore |first=Ronald D. |subjectlink=Ronald D. Moore |last2=Eick |first2=David |subjectlink2=David Eick |interviewer=Daniel Solove |cointerviewers=Deven Desai and David Hoffman |title=Battlestar Galactica Interview |url=http://www.concurringopinions.com/archives/2008/03/battlestar_gala_5.html |program=Concurring Opinions |date=February 21, 2008 |accessdate=October 3, 2011 |archiveurl=https://www.webcitation.org/62AHFphB9?url=http://www.concurringopinions.com/archives/2008/03/battlestar_gala_5.html |archivedate=2011-10-03 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; ''Blade Runner'' nastavlja zrcaliti moderne smjernice svijeta te ga sve veći broj kritičara smatra jednim od najboljih SF filmova svih vremena.&lt;ref&gt;{{citation |last1=Jha |first1=Alok |last2=Rogers |first2=Simon |last3=Rutherford |first3=Adam |date=August 26, 2004 |accessdate=July 27, 2011| url=http://www.guardian.co.uk/life/feature/story/0,13026,1290561,00.html | title='I've seen things...': Our expert panel votes for the top 10 sci-fi films|work=The Guardian |location=UK}}&lt;/ref&gt; Proglašen je najboljim SF filmom u anketi koja je provedena nad 60 značajnih znanstvenika 2004.&lt;ref&gt;{{cite news | url= http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/3600802.stm | title= Blade Runner tops scientist poll | work=BBC News | date=26 August 2004 | accessdate=22 September 2012}}&lt;/ref&gt; ''Blade Runner'' se često spominje kao važan uzor u oblikovanju stila i ugođaja u anime filmovima ''[[Ghost in the Shell|Duh u oklopu]]'', koji su i sami izvršili utjecaj na buduže izdanke cyberpunk žanra.&lt;ref&gt;{{citation |title=Ghost in the Shell 2: Innocence |first=Jim |last=Omura |date=September 16, 2004 |journal=FPS Magazine |url=http://www.fpsmagazine.com/review/040916innocence.php|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Hollywood is haunted by Ghost in the Shell |first=Steve |last=Rose |journal=The Guardian |date=October 19, 2009 |url=http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/19/hollywood-ghost-in-the-shell|accessdate=July 27, 2011 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Državni filmski registar SAD-a je 1993. odlučio sačuvati film zbog kulturnog značaja, a film se povremeno analizirao i u raznim sveučilištima.&lt;ref&gt;{{citation|last1= Rapold |first1 = Nicolas |url= http://www.nysun.com/article/63805 |title= Aren't We All Just Replicants on the Inside? |date= October 2, 2007|newspaper=The New York Sun |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt; 2007. proglašen je 2. vizualno najujtecajnijim filmom svih vremena od Udruge vizualnih efekata.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.visualeffectssociety.com/system/files/15/files/ves50revelfin.pdf|accessdate=July 27, 2011|format=PDF|publisher=Visual Effects Society|title=The Visual Effects Society Unveils &quot;50 Most Influential Visual Effects Films of All Time&quot;|archivedate=2012-06-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604101515/http://www.visualeffectssociety.com/system/files/15/files/ves50revelfin.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

''Blade Runner'' je jedan od filmova čija je glazba najčešče uzimana kao primjerak.&lt;ref&gt;{{citation
| date = September 1, 2004
| last1 =Cigéhn | first1 = Peter
| title=The Top 1319 Sample Sources (version 60)
| url=http://semimajor.net/samples/sourcelist_20041019.txt| accessdate=July 27, 2011| publisher=sloth.org
}}&lt;/ref&gt; Album iz 2009., ''[[I, Human]]'', singapurskog benda [[Deus Ex Machina (Death Metal)|Deus Ex Machina]] ima razne reference na genetski inženjering i kloniranje iz filma, te čak ima jedan zapisa zvan &quot;Replicant&quot;.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.metalcrypt.com/pages/review.php?revid=5620 |title=Deus Ex Machina – I, Human Review |publisher=The Metal Crypt |date=February 22, 2010 |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;

''Blade Runner'' je utjecao na [[Avantura (tip videoigre)|pustolovne igre]] kao što su ''[[Cypher (video igra)|Cypher]]'',&lt;ref&gt;{{cite web | last = Webster | first = Andrew | authorlink =  | title = Cyberpunk meets interactive fiction: the art of 'Cypher' | work = | publisher = The Verge | date =  October 17, 2012 | url = http://www.theverge.com/2012/10/17/3513666/cypher-cyberpunk-text-adventure-art | doi = | accessdate = 27 February 2013}}&lt;/ref&gt; ''[[Rise of the Dragon]]'',&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.oldgames.sk/en/game/rise-of-the-dragon/|title= Rise of the Dragon|accessdate=November 10, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BR Influence&quot;&gt;{{Citation|url=http://www.1up.com/do/feature?pager.offset=1&amp;cId=3165122|title=Tracing Replicants: We examine Blade Runner's influence on games|accessdate=November 11, 2010|publisher=1Up.com|archivedate=2012-07-18|archiveurl=https://archive.is/20120718134327/http://www.1up.com/do/feature?pager.offset=1&amp;cId=3165122|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; ''[[Snatcher]]'',&lt;ref name=&quot;BR Influence&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://snatcher.awardspace.co.uk/|title=Blade Runner and Snatcher|accessdate=November 10, 2010}}&lt;/ref&gt; ''[[Beneath a Steel Sky]]'',&lt;ref&gt;{{citation|url=http://beneath-a-steel-sky.en.softonic.com/|title=Beneath a Steel Sky|accessdate=November 10, 2010}}&lt;/ref&gt; ''[[Flashback: The Quest for Identity]]'',&lt;ref name=&quot;BR Influence&quot; /&gt; ''[[Bubblegum Crisis]]'' (i izvorni anime filmovi),&lt;ref&gt;{{citation|last=Lambie|first=Ryan|publisher=Den of Geek|url=http://www.denofgeek.com/movies/673488/bubblegum_crisis_3d_liveaction_movie_on_the_way.html|title=Bubblegum Crisis 3D live-action movie on the way|accessdate=November 10, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.bleedingcool.com/2010/11/04/3d-live-action-bubblegum-crisis-movie-gets-a-direcor-and-a-start-date/|title=3D Live Action Bubblegum Crisis Movie Gets A Director And A Start Date|accessdate=November 10, 2010|archivedate=2014-04-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407010840/http://www.bleedingcool.com/2010/11/04/3d-live-action-bubblegum-crisis-movie-gets-a-direcor-and-a-start-date/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; video igre ''[[Shadowrun]]'',&lt;ref name=&quot;BR Influence&quot; /&gt; ''[[Perfect Dark]]'',&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.next-gen.biz/features/retrospective-perfect-dark|title=Retrospective: Perfect Dark|accessdate=November 10, 2010|archivedate=2011-02-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110221031328/http://www.next-gen.biz/features/retrospective-perfect-dark|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; i ''[[Syndicate (serija)|Syndicate]]'' seriju video igara.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://syndicate.lubie.org/swars/html/swars_review_schrank.php|title=Syndicate Wars: Review by Chuck Schrank for Gamezilla PC Games|accessdate=November 10, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.hardcoregaming101.net/syndicate/syndicate.htm|title=Syndicate|accessdate=November 10, 2010|archivedate=2014-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140101235954/http://www.hardcoregaming101.net/syndicate/syndicate.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Film se uzima kao veliki utjecaj na [[Warren Spector|Warrena Spectora]],&lt;ref&gt;{{citation |url= http://www.wired.com/wired/archive/14.04/gurus.html |title= Gaming Gurus, Issue 14.04 |work=Wired Magazine |date=April 1, 2006 |accessdate=August 28, 2009}}&lt;/ref&gt; dizajnera video igre ''[[Deus Ex]]'', jer se utjecaj vidi po priči i dizajnu.&lt;ref name=&quot;Atkins&quot;&gt;Brooker (2005), str. 92–107&lt;/ref&gt;

''Blade Runner'' je bio i meta parodije, poput stripa ''Blade Bummer'' u izdanju časopisa ''[[Crazy (časopis)|Crazy]]'',&lt;ref&gt;{{citation|last1=Kissell|first1=Gerry|url=http://media.bladezone.com/contents/publications/magazines/crazy |title=Crazy: ''Blade Runner'' Parody|publisher=Blade Zone: The Online Blade Runner Fan Club|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt; ''Bad Rubberu'' Steva Gallaccija,&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.comics.org/issue/37533/#218913|title=The Grand Comics Database Project|accessdate=July 27, 2011|work=Bad Rubber |last1=Gallacci | first1=Steven A|publisher=Grand Comics Database}}&lt;/ref&gt; i ''[[Red Dwarf|Crvenom patuljku]]'' u miniseriji ''Back to Earth''&quot;.&lt;ref&gt;{{citation|author=Howard, Rob
|url=http://www.nme.com/blog/index.php?blog=121&amp;title=red_dwarf_back_to_earth_this_weekend_s_e_1&amp;more=1&amp;c=1&amp;tb=1&amp;pb=1 |title='Red Dwarf: Back To Earth'&amp;nbsp;– This Weekend's Essential Viewing&amp;nbsp;– NME Video Blog |work=NME |accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation
|url=http://www.amazon.co.uk/Red-Dwarf-Back-Earth-DVD/dp/B001UHO102
|title=Red Dwarf&amp;nbsp;– Back To Earth&amp;nbsp;– Director's Cut DVD 2009: Amazon.co.uk: Craig Charles, Danny John-Jules, Chris Barrie, Robert Llewellyn, Doug Naylor: DVD |publisher=amazon.co.uk
|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Prokletstvo ''Blade Runnera'' ===
U nekim urbanim legendama razvila se prepostavka da je film bio prokletstvo za poduzeća čiji su logotipovi mogu vidjeti u nekim scenama.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 104&lt;/ref&gt; Iako su dominirali tržištem, [[Atari]], [[Bell System|Bell]], [[Cuisinart]] i [[Pan American World Airways|Pan Am]] su doživjeli veliki pad u profitu nakon premijere filma. Poduzeće [[Coca-Cola]] je doživjela gubitke tijekom predstavljanja proizvoda ''Nova Cola'' 1985., ali je ubrzo vratila svoj udio na tržištu.&lt;ref name=chapman/&gt;

=== ''Budući noir'' ===
Prije početka snimanje filma, časopis ''[[Cinefantastique]]'' je unajmio Paula M. Sammona kako bi napisao članak o produkciji ''Blade Runnera'', na temelju čega je nastala knjiga ''Future Noir: The Making of Blade Runner [Budući noir: Kako je nastao Blade Runner]'' (koji neki uzimaju kao &quot;Bibliju ''Blade Runnera''&quot;).&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.brmovie.com/Encyclopedia/PQRST.HTML |title=Encyclopedia Blade Runner |accessdate=January 22, 2008 |publisher=BRmovie.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080316193547/http://www.brmovie.com/Encyclopedia/PQRST.HTML |archivedate=2008-03-16 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
Knjiga daje detaljan izvještaj o razvoju ''Blade Runnera'', od prvoga iskustva britanskog redatelja sa američkom filmskom ekipom, koju je [[Alan Ladd, Jr.]] opisao sljedećim riječima: &quot;Harrison je htio da ga se usmjeri, dok se Ridley htio igrati sa rasvjetom. Harrison je samo htio da ga se potvrdi. Ridley je u to vrijeme bio sramežljiv, i nije htio raditi s glumcima. Isto je bilo i sa ''[[Alien (film)|Alienom]]''. Znao je što je htio, ali nije znao kako glumcima objasniti kako da dođu to toga. [...] Na kraju, Harrison nije htio razgovarati sa Ridleyjom a Ridley nije htio razgovarati sa Harrisonom. Do kraja snimanja, Ford je bio spreman ubiti Ridleyja, rekao je jedan kolega. I učinio bi to, da ga nisu odgovorili.&quot;&lt;ref&gt;Shone (2004), str. 116–117&lt;/ref&gt;
''Budući noir'' ima i kratke biografije filmske ekipe, fotografije sa snimanja i skice iz knjige snimanja. Druge izdanje knjige objavljeno je 2007.&lt;ref&gt;{{citation | url= http://scribble.com/uwi/br/fn/ | archiveurl= https://web.archive.org/web/20010624131853/http://scribble.com/uwi/br/fn/ | archivedate= 2001-06-24 | title= Future Noir: Lost Chapters | publisher= 2019:Lost Worlds | accessdate= February 5, 2008 | deadurl= no }}&lt;/ref&gt;

== Verzije ==
Sedam različitih verzija ''Blade Runnera'' je objavljeno. Izvorna radna verzija (1982., 113 minuta) je prikazana na probnim projekcijama kako bi se testirala reakcija publike u Denveru i Dallasu u ožujku 1982. Negativni komentari su doveli do promjena radi završne verzije filma za kino.&lt;ref&gt;{{citation|last1=Kaplan|first1=Fred|title=A Cult Classic Restored, Again |url= http://www.nytimes.com/2007/09/30/movies/30kapl.html|newspaper=New York Times|date=September 30, 2007|accessdate=July 27, 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 289&lt;/ref&gt; Izvorna verzija je prikazana i kao redateljeva verzija bez Scottova odobrenja u Fairfax dvorani u Los Angelesu u svibnju 1990., tijekom AMPAS projekcije u travnju 1991. i u rujnu i listopadu 1991. u NuArt dvorani i dvorani Castro u San Franciscu.&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 36–37; Sammon (1996), str. 334–340&lt;/ref&gt; Pozitivne reakcije su natjerale studio da odobri rad na službenoj redateljevoj verziji.&lt;ref&gt;Bukatman (1997), str. 37&lt;/ref&gt; Objavljen je kao &quot;Završeno izdanje&quot; filma na pet diskova 2007.

Projekcija iznenađenja u San Diegu je prikazana samo jednom, u svibnju 1982., te je bila identična sa američkom kino verzijom, ali je sadržavala tri dodatne scene koje nisu postojale niti u jednoj drugoj verziji, pa niti u završnoj iz 2007.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 306 i 309–311&lt;/ref&gt;

Najpoznatije verzije su sljedeće: američka kino verzija (1982., 116 minuta); ''međunarodna verzija'' (1982., 117 minuta), koja je sadržavala više nasilne akcije nego američka verzija.&lt;ref&gt;Sammon (1996), str. 326–329&lt;/ref&gt;

Ridley Scott je odobrio ''redateljevu verziju'' (1991., 116 minuta) nakon što nije odobravao javno prikazivanje radne verzije iz 1990./1991. Značajne promjene u ovom izdanju su: uklanjanje Deckardove naracije; ubacivanje scene s [[jednorog]]om; uklanjanje sretnog završetka kojeg je umetnuo studio. Scott je dao opsežne bilješke poduzeću Warner Bros. putem filmskog restauratora Michaela Aricka, koji je bio zadužen za stvaranje ''redateljeve verzije''.&lt;ref name=&quot;Sammon, pp. 353, 365&quot;&gt;Sammon (1996), str. 353, 365&lt;/ref&gt;

''Završna verzija'' (2007., 117 minuta) znana i kao &quot;verzija povodom 25. obljetnice&quot;, je objavio Warner Bros. u kinima 5.10. 2007., te je objavljen na [[DVD]]-u, [[HD DVD]]-u i [[Blu-ray Disc|Blu rayju]] u 12. mjesecu 2007.&lt;ref name=&quot;thedigitalbits&quot; /&gt; Ovo je jedina verzija pri kojoj je Scott iamo potpunu umjetničku kontrolu, pošto nije imao poptuni nadzor nad ''redateljevom verzijom''.&lt;ref name=&quot;Sammon, pp. 353, 365&quot; /&gt; Ovo izdanje su pratili dokumentarci i drugi materijali radi DVD izadnja, te je objavljeno &quot;Konačno izdanje za kolekcionare&quot; koju je objavio Charles de Lauzirika.&lt;ref name=&quot;hunt&quot; /&gt;

== Nastavci ==
=== Knjige ===
[[K. W. Jeter]], prijatelj Philipa K. Dicka, je napisao tri nastavaka ''Blade Runnera'' u obliku romana koje su odobrili Dickovi nasljednici. Ti nastavci nastavljaju Deckardovu priču te pokušavaju razriješiti razne razlike između filma i Dickova izvornog romana ''Sanjaju li androidi električne ovce?''&lt;ref&gt;Brooker (2005), str. 142–156&lt;/ref&gt;
* ''[[Blade Runner 2: The Edge of Human]]'' (1995)
* ''[[Blade Runner 3: Replicant Night]]'' (1996)
* ''[[Blade Runner 4: Eye and Talon]]'' (2000)

=== Film ===
{{main|Blade Runner 2049}}

Iako se dugo vremena špekuliralo o nastavku popularnog filma, prvo ostvarenje koje bi se moglo takvim nazvati je bio ''[[Soldier (film, 1998, SAD)|Soldier]]'', SF akcijski film iz [[1998. na filmu|1998.]] godine s [[Kurt Russell|Kurtom Russellom]] u glavnoj ulozi; scenarij za njega je napisao [[David Peoples]], ko-scenarist ''Blade Runnera'', koji ga je kasnije opisivao kao [[spin-off]] (&quot;sidequel&quot;) ''Blade Runnera'', smješten u isti fiktivni univerzum.&lt;ref&gt;''Cinescape'', September/October 1998 issue&lt;/ref&gt;

DVD-izdanje SF-filma ''[[Prometheus (film, 2012)|Prometheus]]'' iz [[2012. na filmu|2012.]] je sadržavalo kratki bonus film u kome se navodilo da je tajkun Peter Weyland (lik koga u tom filmu tumači [[Guy Pearce]]) bio učenik Eldona Tyrella; prema tom navodu ''Prometheus'' se našao u istom fiktivnom univerzumu kao ''Blade Runner'', odnosno predstavljao njegov (posredni) nastavak.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://deadline.com/2017/08/blade-runner-2049-prequel-short-2036-nexus-dawn-jared-leto-video-1202158769/|title=‘Blade Runner 2049’ Prequel Short Connects Events To Original 1982 Film – Watch|last=D'Alessandro|first=Anthony|date=August 31, 2017|work=Deadline|accessdate=3. X 2017}}&lt;/ref&gt;

3. ožujka 2011. je objavljeno kako je [[Alcon Entertainment]], poduzeće koje financira [[Warner Bros.]], &quot;u posljednjem stadiju pregovora o snimanju prednastavaka ili nastavaka ''Blade Runnera''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite|url=https://io9.gizmodo.com/5774950/a-warner-bros-financed-production-company-buying-the-rights-to-do-a-blade-runner-sequel-or-prequel |work=[[io9]]  |accessdate=27. VII 2011 |date=March 4, 2011 |first=Charlie Jane |last=Anders |title=''Blade Runner'' Sequel (or Prequel) in Development Now }}&lt;/ref&gt; Iako je bilo navođeno da producenti žele da režiju preuzme [[Christopher Nolan]], u kolovozu iste godine je objavljeno kako će novi film režirati Ridley Scott, te je producent [[Andrew Kosove]] izjavio da &quot;Harrison Ford najvjerojatnije neće sudjelovati u projektu&quot;&lt;ref&gt;{{citation|last=Fleming |first=Mike|url=http://www.deadline.com/2011/08/ridley-scott-ready-to-direct-new-version-of-seminal-sci-fi-film-blade-runner/|title=Ridley Scott To Direct New 'Blade Runner' Installment For Alcon Entertainment |publisher=deadline.com |date=August 18, 2011 |accessdate=19. VIII 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140418103232/http://www.deadline.com/2011/08/ridley-scott-ready-to-direct-new-version-of-seminal-sci-fi-film-blade-runner/|archivedate=April 18, 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Scott je također izjavio kako u novom filmu neće biti nijednog člana gluamčke postave ''Blade Runnera''{{citation|url=https://blogs.wsj.com/speakeasy/2011/11/04/ridley-scott-says-he%E2%80%99ll-direct-%E2%80%98blade-runner%E2%80%99-sequel/ |author=Chai, Barbara |title=Ridley Scott Says He'll Direct 'Blade Runner' Sequel |publisher=Speakeasy |date=November 4, 2011 |accessdate=November 6, 2011 |deadurl=no |archiveurl=https://archive.is/20120710165704/http://blogs.wsj.com/speakeasy/2011/11/04/ridley-scott-says-he%E2%80%99ll-direct-%E2%80%98blade-runner%E2%80%99-sequel/ |archivedate=July 10, 2012 |df= }}. U veljači 2015. je Scott objavio kako film neće režirati, nego će biti tek izvršni producent,&lt;ref&gt;{{citation|author1=Jacob Kastrenakes |title=Ridley Scott won't direct 'Blade Runner' sequel |url=https://www.theverge.com/2014/11/25/7286991/blade-runner-2-wont-be-directed-by-ridley-scott |website=The Verge |publisher=Vox Media, Inc |accessdate=November 26, 2014 |date=November 25, 2014 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141126100454/http://www.theverge.com/2014/11/25/7286991/blade-runner-2-wont-be-directed-by-ridley-scott |archivedate=November 26, 2014 |df= }}&lt;/ref&gt; dok je režija povjerena [[Denis Villeneuve|Dennisu Villeneuveu]].&lt;ref name=&quot;NYT-20170908&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/09/08/arts/blade-runner-2049-ryan-gosling-harrison-ford-ridley-scott-denis-villeneuve.html|title='Blade Runner 2049': Harrison Ford, Ryan Gosling and the Creators Discuss the Sci-Fi Sequel and Rehash Old Arguments|last=Egner|first=Jeremy|date=September 8, 2017|work=[[The New York Times]]|accessdate=9. IX 2017}}&lt;/ref&gt; Također je objavljeno kako će Ford ipak igrati jednu od glavnih uloga, kao i da će na scenariju sudjelovati i [[Hampton Fancher]], scenarist originalnog filma &lt;ref&gt;{{citation|url=http://wegotthiscovered.com/movies/blade-runner-sequel-confirmed-harrison-ford-return/ |title=Blade Runner Sequel Confirmed, Harrison Ford To Return |author=Joseph, Matt |date=February 26, 2015 |accessdate=27. II 2015 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150227052434/http://wegotthiscovered.com/movies/blade-runner-sequel-confirmed-harrison-ford-return/ |archivedate=February 27, 2015 |df= }}&lt;/ref&gt;. Nekoliko mjeseci kasnije je za angažirani ugledni direktor fotografije [[Roger Deakins]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Blade Runner 2 News: Harrison Ford, Ryan Gosling all set for filming in summer 2016; Director to work with Roger Deakins |url=http://www.vcpost.com/articles/82988/20150806/blade-runner-2-news-harrison-ford-ryan-gosling-set-filming.htm |website=Venture Capital Post |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150811080006/http://www.vcpost.com/articles/82988/20150806/blade-runner-2-news-harrison-ford-ryan-gosling-set-filming.htm |archivedate=August 11, 2015 |df=y}}&lt;/ref&gt; Također je potvrđeno da će u filmu nastupiti i [[Ryan Gosling]].&lt;ref&gt;{{cite | author=Goldberg, Matt | title=Ryan Gosling Confirms He's in 'Blade Runner 2'; Talks Shane Black's 'The Nice Guys' | work=Collider | date=November 16, 2015 | url=http://collider.com/ryan-gosling-blade-runner-2-nice-guys/ | accessdate=16. XI 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Nudd |first1=Tim |title=Ryan Gosling Set to Join Harrison Ford in ''Blade Runner'' Sequel |url=http://www.people.com/article/ryan-gosling-harrison-ford-blade-runner-sequel |website=People |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150823111753/http://www.people.com/article/ryan-gosling-harrison-ford-blade-runner-sequel |archivedate=August 23, 2015 |df= }}&lt;/ref&gt;

Snimanje je otpočelo u ljeto 2016. godine. Iako je originalno bio planiran za premijeru u siječnju 2017. godine, film pod naslovom ''[[Blade Runner 2049]]'', čija se radnja odvija trideset godina iza prethodnika je premijerno prikazan 6. listopada [[2017. na filmu|2017.]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}
;Knjige
{{refbegin}}
* {{aut|Brooker, Will}} {{Citation | year=2005 | title=The ''Blade Runner'' Experience: the legacy of a science fiction classic | publisher=Wallflower | place=London | isbn=1-904764-30-4, 1904764304, 9781904764304|oclc=718589513}}
* {{aut|Bukatman, Scott}} {{Citation | year=1997 | title=BFI Modern Classics: Blade Runner | place=London | publisher=BFI ([[Britanski filmski institut]]) | isbn = 0-85170-623-1|oclc=37743369}}
* {{aut|Kael, Pauline}} {{cite book|last=|first=|title=Taking It All In|year=1984|publisher=Holt, Rinehart and Winston|isbn=0-03-069361-6|oclc=12908662}}
* {{aut|Kerman, Judith}} {{citation|title=Retrofitting Blade Runner: Issues in Ridley Scott's Blade Runner and Philip K. Dick's Do Androids Dream of Electric Sheep?|publisher=Popular Press|year= 1991|isbn=0879725109, 9780879725105|oclc=246540165|location=[[Bowling Green, Ohio]]}}
* {{aut|Sammon, Paul M.}} {{Citation |  year=1996 | title=Future Noir: the Making of Blade Runner | location=London | publisher=Orion Media | isbn=0-06-105314-7, 9780061053146|oclc=247700842}}
* {{aut|Shone, Tom}} {{Citation | last= | first= | year= 2004 | title= Blockbuster: how Hollywood learned to stop worrying and love the summer| isbn = 0-7432-3990-3, 9780743239905|location=London| publisher=[[Simon &amp; Schuster]]|oclc=635735829}}
* {{aut|Wheale, Nigel}}{{Citation |year= 1995 |title= The Postmodern Arts: An Introductory Reader |publisher=[[Routledge]] |isbn= 9780415077767, 0415126118, 9780415126113|oclc=31514740}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons category}}
* {{Official website|http://www.bladerunnerthemovie.com/}}
* {{IMDb title|0083658}}
* {{AllRovi movie|5994}}
* {{Tcmdb title|68982}}
* {{Rotten Tomatoes|Blade_Runner}}
* {{Metacritic film|blade-runner}}
* {{Mojo title|bladerunner}}
* {{Dmoz|Arts/Movies/Titles/B/Blade_Runner}}

{{Ridley Scott}}
{{David Peoples}}
{{Hugo Award for Best Dramatic Presentation}}
{{normativna kontrola}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Film noir]]
[[Kategorija:Triler filmovi]]</text>
      <sha1>ohwp2yszq5icgeuo3wsc8kqocnbxu8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grünwald</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1362066</id>
    <revision>
      <id>41263565</id>
      <parentid>31932806</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:16:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>D’Azur</username>
        <id>26974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3086" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Grinvald
 | izvorni_naziv       = ''Grünwald''
 | slika               = Rathaus Gruenwald-1.jpg
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = Wappen Grünwald.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 10.939&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 1.422
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 7,7
 | gšir                = 48.04028
 | gduž                = 11.52167
 | nadmorska_visina    = 538–623
 | registarska_oznaka  = M
 | pozivni_broj        = 089
 | poštanski_kod       = 82031
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.gemeinde-gruenwald.de/ www.gemeinde-gruenwald.de]
 | gradonačelnik       = ''Jan Neusiedl''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Grinvald''' ({{jez-nem|Grünwald}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 29 opštinskih središta okruga [[Okrug Minhen|Minhen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 10.939 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9184122.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Gruenwaldlkrm.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Minhen]]
Grinvald se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Minhen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 538–623 metra. Površina opštine iznosi 7,7&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 10.939 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.422 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Njemačka]]
* [[Njemačke pokrajine]]
* [[Popis gradova u Njemačkoj]]
* [[Nemački jezik]]
* [[Nemci]]
* [[Institucije Savezne Republike Nemačke]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Grünwald}}

* [http://www.gemeinde-gruenwald.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Minhen}}</text>
      <sha1>1hqksb9hq65354h1zutjtl5r165d5px</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michelau in Oberfranken</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1362400</id>
    <revision>
      <id>41263673</id>
      <parentid>31933913</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T07:36:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen von Michelau.png]] → [[File:DEU Michelau in Oberfranken COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3246" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Mihelau in Oberfranken
 | izvorni_naziv       = ''Michelau in Oberfranken''
 | slika               = Kirche Michelau.JPG
 | opis_slike          = Evangelistička crkva u Mihelauu
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Michelau in Oberfranken COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 6.636&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 343
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 19,4
 | gšir                = 50.16667
 | gduž                = 11.11667
 | nadmorska_visina    = 266
 | registarska_oznaka  = LIF
 | pozivni_broj        = 09571,09574
 | poštanski_kod       = 96247
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.gemeinde-michelau.de/ www.gemeinde-michelau.de]
 | gradonačelnik       = ''Helmut Fischer''
 | stranka             = CSU
 | ije                 = da
 }}

'''Mihelau in Oberfranken''' ({{jez-nem|Michelau in Oberfranken}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 11 opštinskih središta okruga [[Okrug Lihtenfels|Lihtenfels]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 6.636 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9478145.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Michelau in Oberfranken in LIF.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Lihtenfels]]
Mihelau in Oberfranken se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Lihtenfels. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 266 metara. Površina opštine iznosi 19,4&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 6.636 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 343 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Njemačka]]
* [[Njemačke pokrajine]]
* [[Popis gradova u Njemačkoj]]
* [[Nemački jezik]]
* [[Nemci]]
* [[Institucije Savezne Republike Nemačke]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Michelau in Oberfranken}}

* [http://www.gemeinde-michelau.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Lihtenfels}}</text>
      <sha1>27zl0nwtaqk2x7pqokfxp9y0j2p5e4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leimen (Pfalz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1382029</id>
    <revision>
      <id>41263672</id>
      <parentid>40786382</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T07:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen leimen pfalz.jpg]] → [[File:DEU Leimen COA.svg]] JPG → SVG</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3845" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Lajmen}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Lajmen
 | izvorni_naziv       = ''Leimen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Lajmen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Leimen COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 964&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 33
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 29,2
 | gšir                = 49.27611
 | gduž                = 7.77
 | nadmorska_visina    = 459
 | registarska_oznaka  = PS
 | pozivni_broj        = 06397
 | poštanski_kod       = 66978
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.leimen-pfalz.de/ www.leimen-pfalz.de]
 | gradonačelnik       = ''Klaus Gütermann''
 | stranka             = CDU
 | ije                 = da
 }}
[[File:Leimen-Pfarrstrasse 11-Quereinhaus-16-gje.jpg|thumb|upright=1.4|left]]
'''Lajmen''' ({{jez-nem|Leimen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 84 opštinska središta okruga [[Okrug Jugozapadni Palatinat|Jugozapadni Palatinat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 964 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7340027.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Leimen in PS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat]]
Lajmen se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Jugozapadni Palatinat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 459 metara. Površina opštine iznosi 29,2&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 964 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 33 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Žije]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1990]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bral]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1993]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Leimen&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Njemačka]]
* [[Njemačke pokrajine]]
* [[Popis gradova u Njemačkoj]]
* [[Nemački jezik]]
* [[Nemci]]
* [[Institucije Savezne Republike Nemačke]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Leimen (Pfalz)}}

* [http://www.leimen-pfalz.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat}}</text>
      <sha1>noxwf0nzhwzzqpohji8g6xbnuhmt4mp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Radaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1406231</id>
    <revision>
      <id>41263416</id>
      <parentid>41197593</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:15:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6882" xml:space="preserve">{{Umetnik (SR)
| ime                 = Branko Radaković
| slika               = 
| širina_slike        = 
| opis_slike          = 
| puno_ime            = 
| datum_rođenja        = [[26. januar]] [[1982]].
| mesto_rođenja        = [[Paraćin]]
| država_rođenja       = [[SFRJ]]
| datum_smrti         = 
| mesto_smrti         = 
| država_smrti        = 
| polje             = [[film]], [[slikarstvo]], [[muzika]], [[poezija]]
| boja             = #CCCC99
}}
'''Branko Radaković''' je srpski multimedijalni umetnik. Rođen je [[26. januar]]a [[1982]]. u [[Paraćin]]u, gde je završio gimnaziju [[2001]].&lt;ref name=&quot;art&quot;&gt;Artinfo vesti: [http://www.artinfo.co.rs/ceo_profil.php?korisnik_id=277#info_1 Profil Branko Radaković], pristup 15.5.2013&lt;/ref&gt;
Sa jedanaest godina počinje da se bavi umetnošću. Godine [[2002]]. seli se za Kikindu. Diplomirao je [[2005]]. na Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u [[Beograd]]u. Iste te godine nastanio se u [[Bač]]u, gde i danas živi i predaje likovnu kulturu u osnovnoj školi.&lt;ref name=&quot;art&quot; /&gt;
Bavi se različitim vrstama umetničkog izraza: [[slikarstvo]]m, [[muzika|muzikom]], [[poezija|poezijom]].&lt;ref name=&quot;art&quot; /&gt; Napisao je zbirku pesama [[Trag koji ostaje]].

Godine [[2006]]. počinje da se bavi filmom&lt;ref&gt;[http://www.izlazak.com/component/content/article/60-ostale-vesti/6741-branko-radakovi-/ ''Intervju sa Brankom Radakovićem'']&lt;/ref&gt; sa kojima je učestvovao na mnogobrojnim festivalima u [[Srbija|Srbiji]] i svetu,&lt;ref&gt;[http://www.fcs.rs/eng/generic.php?page=vest&amp;id=233 ''Films by Branko Radaković at Various Festivals'']&lt;/ref&gt; a njegov [[kinematografija|kinematografski rad]] izuzetno cene i domaći i svetski filmski kritičari.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''2 or 3 things i know about film/Roadway for Life That Doesn't Exist'' |url=http://2or3thingsiknowaboutfilm.blogspot.com/2013/04/roadway-for-life-that-doesnt.html |access-date=2014-05-22 |archivedate=2013-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131022171213/http://2or3thingsiknowaboutfilm.blogspot.com/2013/04/roadway-for-life-that-doesnt.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
* Vreme (2007)
* [[Nedostupna sloboda]] (2007)
* [[Putokaz za život koji ne postoji]] (2007)
* [[Vreme koje prolazi]] (2007)
* [[Sećanje]] (2007)
* Talasi (2007)
* [[Put u Evropu]] (2007)
* Jesen (2007)
* [[Lice istine]] (2007)
* [[Sloboda i performans]] (2008)
* [[Reportaža o dva umetnika]] (2009)
* [[Most ljubavi]] (2009)
* Iluzija (2009)
* [[Skrivena projekcija]] (2009)
* [[Podeljena Srbija]] (2009)
* [[Ovo nije film]] (2010)
* [[Najkraći film na svetu]] (2010)
* [[Za sada bez dobrog naslova, a i bez političara]] (2010)
* [[Glas Božiji u narodu]] (2010)
* [[Pozdrav video kasetama!]] (2010)
* Pušenje (2011)
* Priroda (2011)
* [[Postojim]] (2011)
* San (2011)
* [[Bilo jednom u Paraćinu]] (2011)
* Turist (2012)
* [[To moram]] (2012)
* Zima (2012)
* Pogledi (2013)
* [[Kultura cveta]] (2013)
* Čist srpski film u 2013. godini (2013)
* Nada za vuka (2013)
* Lokacija (2014)
* To moram (2014)
* Da li je to sve što možeš? (2015) 
* Limunovo drvo (2015) 
* Putovanja (2017)
*Marketing (2018)

== Nagrade ==
* [[2001]]. XXX đački [[Vukov sabor]], Savezna likovna smotra, [[Tršić (Loznica)|Tršić]] - Nagrada za crtež&lt;ref&gt;Art info vesti: [http://www.artinfo.co.rs/ceo_profil.php?korisnik_id=277#info_65 „Branko Radaković - Profil - Nagrade“], pristup 15.5.2013&lt;/ref&gt;
* [[2012]]. 2. revija nezavisnih off-filmova Srbije u „Srpskom Holivudu-u“, selo [[Mutanj]], na planini [[Rudnik]] - Druga nagrada za srednjemetražni film „To moram“&lt;ref&gt;Akter: [http://akter.co.rs/30-kultura/11173-zavrena-revija-nezavisnih-filmova-na-rudniku.html ''Završena revija nezavisnih filmova na Rudniku''], Tanjug, 31.07.2012, pristup 15.5.2013&lt;/ref&gt;
* [[2013]]. 8. festival dokumentarnog filma „Zlatna buklija“, Velika Plana - Specijalna nagrada za film „Glas Božiji u narodu“&lt;ref&gt;Filmske radosti: [http://www.filmske-radosti.com/novo/Vesti/Specijalna-nagrada-za-dokumentarac-Glas-Boziji-u-narodu-i-premijera-najnovijeg-filma-Branka-Radakovica ''Specijalna nagrada za dokumentarac Glas Božiji u narodu i premijera najnovijeg filma Branka Radakovića''], 20.4. 2013, pristup 15.5.2013&lt;/ref&gt;
* [[2013]]. ProFiRe Short Film Festival, Edinburg, Škotska - Nagrada za najbolju režiju za film „Turist“&lt;ref&gt;Filmski centar Srbije: [http://www.fcs.rs/generic.php?page=vest&amp;id=1951/''Nagrada za kratki film Turist u Škotskoj''], pristup 24.12.2013&lt;/ref&gt;
* [[2014]]. 9. festival dokumentarnog filma „Zlatna buklija“, Velika Plana - U kategoriji „Prva nagrada 'Zlatna buklija' za obrađene teme“, dugometražni dokumentarac „Lokacija“ osvojio je nagradu „Zlatna buklija“ za portret&lt;ref&gt;Art info vesti: [http://www.artinfo.co.rs/ceo_profil.php?korisnik_id=277#info_65 „Branko Radaković - Profil - Nagrade“], pristup 20.4.2014&lt;/ref&gt;
* [[2016]]. 11. festival dokumentarnog filma „Zlatna buklija“, Velika Plana - Specijalna nagrada za dugometražni dokumentarac „Limunovo drvo“&lt;ref&gt;Tačno: [http://www.tacno.net/beograd/branko-radakovic-dobio-specijalnu-nagradu-za-film-limunovo-drvo/ ''Branko Radaković dobio specijalnu nagradu za film LIMUNOVO DRVO''], pristup 9.5.2016&lt;/ref&gt;
* [[2016]]. 5. revija nezavisnih off-filmova Srbije u „Srpskom Holivudu-u“, selo [[Mutanj]], na planini [[Rudnik]] - Druga nagrada za dugometražni dokumentarac „Limunovo drvo“&lt;ref&gt;Tačno: [http://www.tacno.net/beograd/jos-jedna-nagrada-za-film-limunovo-drvo-branka-radakovica/ ''Još jedna nagrada za film LIMUNOVO DRVO Branka Radakovića''], Tačno, 1.8.2016, pristup 8.8.2016&lt;/ref&gt;
* [[2016]]. 25. FESTEF, [[Kučevo]] - Srebrni pastir za najbolji scenario za dugometražni dokumentarac „Limunovo drvo“&lt;ref&gt;Rockomotiva [http://www.rockomotiva.com/fresh/vesti/film-limunovo-drvo-osvojio-jos-dve-nagrade/ ''Film „Limunovo drvo“ osvojio još dve nagrade''], Rockomotiva, 7.8.2016, Pristup 8.8.2016&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
* {{imdb name-lat|id=5374866|name=Branko Radaković}}
* [http://www.lookerweekly.com/interview/cesto-se-osecam-kao-vanzemaljac/ Intervju sa Brankom Radakovićem Looker Weekly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140523012654/http://www.lookerweekly.com/interview/cesto-se-osecam-kao-vanzemaljac/ |date=2014-05-23 }}
* [http://dobrevibracije.org/Section/portret/2013/20130305_branko%20radakovic.html Intervju sa Brankom Radakovićem Dobre vibracije]
* [http://www.izlazak.com/component/content/article/60-ostale-vesti/6741-branko-radakovi-/ Intervju sa Brankom Radakovićem Izlazak]
* [http://beldocs.rs/opomena-za-nasu-kulturu/ Intervju sa Brankom Radakovićem BELDOCS]{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Lifetime|1982||Radaković, Branko}}

[[Kategorija:Srpski umjetnici]]
[[Kategorija:Biografije, Paraćin]]</text>
      <sha1>1dgp45dzd17swcmxuxpm9ayi6qkde4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jastraba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459900</id>
    <revision>
      <id>41263646</id>
      <parentid>5778653</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T04:02:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>slika, populacija, pozivni broj, normativna kontrola</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1536" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Jastraba
|originalni_naziv   = Jastrabá
|slika              = Jastrabá - Obecný úrad -1.jpg
|opis_slike         = Mjesna kancelarija
|kraj               = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]]
|okrug              = [[Okrug Žjar na Hronu|Žjar na Hronu]]
|populacija         = 562&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 425
|poštanski_kod      = 967 01
|pozivni_broj       = (+421) 45
|registarska_oznaka = ZH
|gšir               = 48.6331
|gduž               = 18.9333
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Jastraba''' ({{jez-svk|Jastrabá}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Žjar na Hronu|okrugu Žjar na Hronu]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 562 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK032D/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Jastrabá}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Žjar na Hronu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Žjar na Hronu]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]</text>
      <sha1>77h9x19z2x6d5f8p0a8hs0kje620h27</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štinjan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467936</id>
    <revision>
      <id>41263620</id>
      <parentid>41254414</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:39:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ Posljednjih/zadnjih X godina nije preporučljivo koristiti u člancima jer taj sadržaj eventualno ostari, pa je bolje specifirati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9561" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime         = Štinjan
|karta2        = Istarska županija 
|naziv karte2  = Istarske županije
|regija      = 
|županija    = [[Istarska županija]]
|općina      = [[Pula]]
|mikroregija = 
|najgrad     = 
|površina    = 
|nadvisina   = 
|z. širina   = 44.8905394
|z. dužina   = 13.8162732
|brojstan    =  
|gustoća     =  
|domaćinstva = 
|pošta       = 
|pozbroj     = &lt;small&gt;+385&lt;/small&gt; 052 
|autooznaka  = PU 
|slika       =
|slika_opis  =
}}
'''Štinjan''' ([[talijanski|tal.]] ''Stignano'') je prigradsko naselje u sastavu grada [[Pula|Pule]]. Mjesni odbor Štinjan obuhvaća uz prigradsko naselje Štinjan i prigradske turističke predjele [[Puntakristo]], [[Puntižela|Puntiželu]], [[Valdežunac]] i [[Mulimenti]], te otoke [[Sv. Jerolim (otok)|Sv. Jerolim]], [[Kozada|Kozadu]], [[Sveta Katarina (Pulski zaljev)|Sv. Katarinu]]. Čitavo područje obuhvaća površinu od 6.055.036 m² na kojem živi 1.366 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 225,6 st./km².

==Geografija==
Štinjan je smješten na brežuljcima i valama iznad sjeverne obale [[pulski zaljev|pulskog zaljeva]] u smjeru [[Fažana|Fažane]], nasuprot [[Brijuni|brijunskom otočju]]. Udaljen je od centra [[Pula|Pule]] oko 7 km. Centar mjesta, glavni trg &quot;Štinjanska placa&quot; smješten je na brežuljku nadmorske visine oko 50 m. U centru su osim obnovljenog trga, idealnog za odmor, druženje mještana, dječju igru i održavanje lokalnih manifestacija (fešti, susreta, eko akcija ...) smještena i štinjanska župa s [[crkva|crkvom]] i tornjem, trgovina, pekara, društvena dvorana i drugi sadržaji Mjesnog odbora, područna [[osnovna škola]] itd. Tu je i spomenik žrtvama [[fašizam|fašizma]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

U centar se dolazi, nakon skretanja s Fažanske ceste, Štinjanskom ulicom. Iz centra se zvjezdasto šire prometnice prema svim štinjanskim naseljima i znamenitostima. Gledano iz smjera Pule, lijevo od centra skreće se ulicom Selo put [[groblje|groblja]] koja se nastavlja u uvalu [[Valdežunac|Zonki]] i pulsko priobalje, s ulice Selo se ulijevo, odmah nakon trga, skreće prema ulicama Pelini i Pužar a potom i za naselje [[Valelunga|Valelungu]] na kojem je odvojak prema vojnim objektima [[Mulimenti]] i [[Sveta Katarina (Pulski zaljev)|otok Katarinu]]. Ravno od trga se može doći do [[Puntižela|Puntižele]] i brijunskog dijela štinjanskog priobalja kroz ulicu Varoš, pokraj Puta za kanalić koji je pješačkom stazom spojen sa Štinjanskom uvalom.

U samom Štinjanu i oko njega nalaze se sljedeće uzvisine: Karboner (''Carbonieri'') 32 m, Munida (''Monetta'', ''Picco'') 48 m, Debeljuh, Brdina (''Grosso'') 64 m, Špeh (''Spicco'') 44 m, Proština (''Cristo'') 47 m, Turulu (''Farulla'') 28 m, Kašćuni (''Castion'') 42 m, te Kaštelir (''Castellier'') 45 m.

Štinjansko priobalje je dosta razvedeno. Krenuvši od granice Štinjana s ostatkom Pule nailazimo na sljedeće [[uvala|uvale]], [[poluotok]]e i [[otok]]e: uvala Mulimenti (''Valle Spini''), poluotok [[Monumenti]], [[Sveta Katarina (Pulski zaljev)|otok Katarina]] (''Scoglio Santa Caterina'') (spojen mostom s Monumentima), uvala Ježinci (''Valle Canolinenti''), rt Žunac (''Punta Zonchi''), [[Valdežunac|uvala Žunac]] (''Valle Zonchi''), rt Debeljuh (''Punta Grosso''), Štinjanska draga (''Valle Maggiore''), poluotok Proština (''Monte Cristo''), rt Proština (''Punta Cristo''), uvala Cuf, rt [[Puntižela]] (''Punta Puntisela''), uvala Salbuni (''Valle Salbuni'') i posljednja uvala Runci (''Valle Ronzi'') na granici s [[Valbandon]]om. S ove strane nalaze se i dva otoka smještena u [[Fažanski kanal|Fažanskom kanalu]], [[Kozada]] (''Scoglio Cosada'') i [[Sv. Jerolim (otok)|sveti Jerolim]] (''Scoglio San Gerolamo'').

[[Image:Stinjan.jpg|minijatura|ništa|800px|Luka u Štinjanu.]]

==Povijest==
Štinjan se prvi puta spominje u [[antički Rim|rimsko doba]] kada je kao ''Astinianum'' bio poljoprivredno dobro pulskih [[Rimljani|Rimljana]]. Kasnije se selo nazivalo još ''Astinian'' i ''Stiniano'', a u vremenima pod [[Italija|Italijom]] ''Stignano''.

Najranije naseljena mjesta bila su, još i prije Rimljana, na današnjim brežuljcima Kašćuni, Kaštelir i Špeh (''Castiun'', ''Castelier'' i ''Grosso''). Ostaci tih naselja sačuvani su sve do vremena [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] kada su na tim brežuljcima sagrađene vojne utvrde i položaji.

U vrijeme [[Bizant]]a, nakon pada rimskog carstva Štinjan je pripadao [[feudalizam|feud]]u &quot;S. Apollinare&quot;, a potom [[pulska biskupija|pulskoj biskupiji]]. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] Štinjan zajedno s [[Pula|Pulom]] i ostalim naseljima u okolini potpada pod [[venecija|Veneciju]]. Od [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pa do tada Štinjan naseljava isključivo autohtono &quot;latinsko&quot; stanovništvo koje se slabo miješa s doseljenicima. Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] doseljavalju prve slavenske obitelji koje nastavljaju poljoprivrednu tradiciju. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] stanovništvo je desetkovano [[kuga|kugom]], mjesto je pusto i devastirano, a pred kraj stoljeća na poziv [[Mletačka Republika||Venecije]] ([[1590]].) organizirano doseljavaju nove slavenske obitelji koje postaju i ostaju većinske sve do današnjih dana. U drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]] ([[1667]].) zabilježeni su upadi [[Turska|turskih]] vojnika koji su za sobom ostavili pustoš u ionako siromašnom naselju. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] je izgrađena i crkva posvećena [[Sv. Margerita|Sv. Margeriti]] koja je i danas zaštitnica Štinjana. Štinjanska župa postala je samostalna početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]].

Nakon Venecije i kratke [[Prvo Francusko Carstvo|francuske]] vlasti početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] cijelo područje pada pod [[beč]]ku vlast. Kada je sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tadašnja austougarska vlast odlučila Pulu postaviti za glavnu carsku luku s [[brodogradilište Uljanik|brodogradilište]]m, Štinjan postaje veliko vojno gradilište. Tada su izgrađene sve i danas vidljive, a poneke i dobro očuvane [[pulske utvrde|utvrde]]. Nažalost graditelji su koristili i građu svojih prethodnika tako da su tada nestali ostaci gotovo svih [[prapovijest|pretpovijesnih]], rimskih i kasnijih utvrda, svetišta, zidina i puteva koji su vodili sjevernom stranom pulske luke i povezivali štinjanska naselja na brežuljcima. Najviše tada uništenih ostataka građevina (zidine, rimska tvornica tkanine, [[terme]], [[kupalište|kupališta]], [[svetište|svetišta]]) bilo je na morskom potezu [[Valelunga]] – [[Monumenti]] – [[Valdežunac|Zonki]] i brežuljcima iznad njih.

[[File:Fort Monte Grosso in Štinjan, Croatia.jpg|thumb|Utvrda Monte Grosso u Štinjanu, 19. stoljeće]]

Osim vojnih objekata u to vrijeme izgrađeni su i [[Brijuni]] kao turistički centar (objekti – dijelovi cijelog kompleksa postoje i na štinjanskom otočiću [[Sv. Jerolim (otok)|Jerolim]] čiji je [[kamenolom]] korišten za izgradnju utvrda i [[pulski lukobran|lukobran]]a). Padom [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] pomalo propadaju i utvrde. [[1930-ih]] [[Italija|Talijani]] grade hidrobazu s pratećim sadržajima (hangari, vojarne...) koja je koncem [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] srušena a potom i desetljećima devastirana. Ostaci su vidljivi kao ruševine obale, objekata, tračnica, sustava za izvlačenje [[hidroavion]]a, popločani podovi [[hangar]]a i rezervni objekti na otoku [[Kozada]].

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Italiju na ovim područjima zamjenjuje [[SFRJ|Jugoslavija]] koja razvija strateški važnu pulsku vojnu luku i stavlja zaštitu [[Brijuni|Brijuna]] pod nadzor [[JNA]]. U sjevernom dijelu pulske luke kojima se nije smjelo pristupiti izgrađeni su mnogi vojno-pomorski objekti, a na brežuljcima Štinjana vojni osmatrački i topnički položaji. U tom periodu razvoj Štinjana je stao. Većina teritorija i obale je pod vojskom, stanovništvo stagnira, bavi se [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[ribarstvo|ribarstvom]] ili radi u pulskim poduzećima.

Tek nakon 1990-ih započinje širenje naselja, postupna orijentiranost [[turizam|turizmu]], a kroz 2000-e, doslovce nakon stotinjak godina, prva ulaganja u infrastrukturu što je osnovni preduvjet za daljnji razvoj.

==Štinjan danas==
Štinjan danas karakterizira naglo širenje uslijed stambene i turističke izgradnje. Mjesto se od povijesne jezgre koncentrirane oko središnjeg trga i župe širi u svim smjerovima a najviše prema sjeverozapadu gdje rastu nove stambene i turističke zone u ulicama Kašćuni, [[Puntižela]], [[Kozada]], Kalčeva, Baližerka, prilaz Plazine.

Doseljavanjem novih, mladih obitelji poboljšava se i starosna struktura te je sve više djece a time i potreba za institucijama koje se njima bave ([[jaslice]], [[vrtić]], [[škola]], sportske i kulturne udruge i sadržaji). 

Lokalno stanovništvo orijentirano je na [[ribolov]], [[turizam]], [[građevinarstvo]], ali radno aktivni uglavnom i dalje odlaze u [[Pula|Pulu]] gdje su zaposleni u tamošnjim poduzećima i ustanovama. Povećanom brigom grada Pule za infrastrukturu, nakon dugogodišnjeg zaostajanja, stvaraju se uvjeti i za rast male privrede, turizma, ulaganja u nova radna mjesta a prvenstveni skok u zapošljavanju očekuje se nakon realizacije projekata [[Brijuni Rivijera]] (hoteli, lučice...) i rasta turističkih aktivnosti.

{{Coord|44.8915503237407|13.8154792785645|region:HR-18_scale:25000_type:city|display=title|format=dms}}

[[Kategorija:Geografija Pule]]</text>
      <sha1>hb3pft9tmlo2okqeox2v7tixvcpi2os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1725427</id>
    <revision>
      <id>41263419</id>
      <parentid>41197705</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:21:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15982" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna utakmica
|                   slika = [[File:World championships in athletics 2003 Paris Saint-Denis stadium.jpg|320px]]
|                  naslov = Finale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|FIFA Svjetskog prvenstva 1998.]]
|                  ekipa1 = [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|       ekipa1asocijacija = {{flagicon|BRA|size=30px}} 
|          ekipa1rezultat = 0
|                  ekipa2 = [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|       ekipa2asocijacija = {{flagicon|FRA|size=30px}} 
|          ekipa2rezultat = 3
|                 detalji = 
|                   datum = [[12. srpnja]] [[1998.]]
|                 stadion = [[Stade de France]]
|                    grad = [[Saint-Denis]], [[Francuska]]
|        igrač_utakmice1a = [[Zinedine Zidane]] ([[Francuska|FRA]])
|  igrač_utakmice1anaslov = FIFA
|        igrač_utakmice1b = 
|  igrač_utakmice1bnaslov = 
|                  sudija = {{flagicon|MAR}} [[Said Belqola]]
|               gledalaca = 80,000
|                 vrijeme = vedro, 23 °C
|               prethodna = [[Brazil – Italija (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1994.)|1994.]]
|                sljedeća = [[Njemačka – Brazil (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2002.)|2002.]]
}}
Finale '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|Svjetskog prvenstva 1998.]]''' odigrano je [[12. srpnja]] [[1998.]] godine na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]u, između reprezentacija [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]]. Brazil je u utakmicu ušao kao branitelj naslova iz [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994|1994.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Cup: History: USA 1994|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632224.stm |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=17 April 2002 |accessdate=12 June 2011}}&lt;/ref&gt; dok je Francuskoj ovo bio prvi nastup u finalu.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.bbc.co.uk/hi/english/world_cup_98/results_and_reports/newsid_107000/107581.stm|title= France Triumph|date= 13 July 1998|work= BBC Sport|accessdate= 19 June 2013|archive-date= 1999-11-10|archive-url= https://web.archive.org/web/19991110184909/http://www.bbc.co.uk/hi/english/world_cup_98/results_and_reports/newsid_107000/107581.stm|dead-url= }}&lt;/ref&gt; Francuska je uvjerljivo slavila s 3:0 protiv Brazila i tako osvojila svoj prvi naslov svjetskog prvaka.&lt;ref name = &quot;France 98 BBC&quot;&gt;{{cite web |title=World Cup: History: France 1998|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1630000/1630664.stm |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=17 April 2002 |accessdate=12 June 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Rewind&quot;&gt;{{cite web |title=Rewind to 1998: Ronaldo's darkest day |url=http://soccernet.espn.go.com/columns/story/_/id/877539/rewind-to-1998:-ronaldo%27s-darkest-day?cc=5739 |work=ESPN Soccernet |publisher=ESPN |date=9 February 2011 |accessdate=12 June 2011 |archivedate=2012-03-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120314194150/http://soccernet.espn.go.com/columns/story/_/id/877539/rewind-to-1998:-ronaldo's-darkest-day?cc=5739 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Zinedine Zidane]], koji je proglašen igračem utakmice, postigao je dva gola u prvom poluvremenu, a konačni rezultat postavio je [[Emmanuel Petit]] golom u sudačkoj nadoknadi drugog poluvremena. 

Obje momčadi su imale težak put do finala. Brazil je osvojio skupinu sa 6 bodova, izgubivši od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]] u zadnjem kolu. Nakon što su u osmini finala i četvrtfinalu izbacili [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]], u polufinalu su protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] prošli tek nakon jedanaesteraca. S druge strane, Francuska je sa stopostotnim učinkom prošla skupinu samo da bi u osmini finala izbacili [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] zlatnim golom. U četvrtfinalu su porazili [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] nakon jedanaesteraca, a u polufinalu iznenađenje turnira - [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatsku]]. 

Prije utakmice, u medijima su se pojavile špekulacije oko spreme brazilskog napadača [[Ronaldo|Ronalda]], koji se ozlijedio na dan finala.&lt;ref name = &quot;Mystery&quot;&gt;{{cite web |title=The great World Cup Final mystery |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1749000/1749324.stm |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=2 April 2002 |accessdate=12 June 2011}}&lt;/ref&gt; Iako je, zbog ozljede, izvorno uklonjen s popisa igrača, samo 72 minute prije početka utakmice objavljeno je kako će ipak igrati.&lt;ref name = &quot;France 98 BBC&quot; /&gt; Tokom utakmice, Ronaldo se ponovo ozlijedio nakon sudara s [[Fabien Barthez|Fabienom Barthezom]]. Iako se odluka brazilskog izbornika da igra s Ronaldom pokazala pogrešnom, bila nje razumljiva s obzirom da je napadač bio ključna karika brazilske ekipe tokom cijelog turnira.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/events/1998/worldcup/news/1998/07/13/ronaldo_illness/|title= Ronaldo had convulsions before game|date=13 July 1998|work=Sports Illustrated|accessdate=19 June 2013 }}&lt;/ref&gt; 

Francuska je nastavila svoj uspješan niz kvalificiranjem za i osvajanjem [[UEFA Euro 2000|Eura 2000]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Belgija|Belgiji]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=France win Euro 2000 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/816194.stm |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=2 July 2000 |accessdate=12 June 2011}}&lt;/ref&gt; Brazil je, s druge strane, osvojio [[Copa América|Copa Américu]] [[1999.]] godine te je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]] godine po peti puta postao prvak svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Brian |last=Homewood |title=Football: Rivaldo's rousing finale |url=http://www.independent.co.uk/sport/football-rivaldos-rousing-finale-1107387.html |work=Independent Online |publisher=Independent |date=19 July 1999 |accessdate=12 June 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Brazil crowned world champions |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/germany_v_brazil/newsid_2067000/2067939.stm |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=30 June 2002 |accessdate=12 June 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511131526/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/germany_v_brazil/newsid_2067000/2067939.stm |archivedate=2011-05-11 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Ronaldo će tokom sljedećih prvenstava postići ukupno 15 golova te će sve do [[2014.]] godine biti najbolji strijelac svjetskih prvenstava, kada ga je upravo u Brazilu prestigao [[Miroslav Klose]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Brazil legend Ronaldo retires from football |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/9396646.stm |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=14 February 2011 |accessdate=12 June 2011}}&lt;/ref&gt;

==Put do finala==
:''Za više detalja, pogledati članak [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998]]''
{| width=&quot;100%&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- valign=top bgcolor=#99ccff
!colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:1*&quot;|{{flagicon|BRA}} Brazil
!Faza
!colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:1*&quot;|{{flagicon|FRA}} Francuska
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=center|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| Uta. | Odigranih utakmica}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| R | Remiji}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| I | Porazi}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| G+ | Postignutih golova}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| G- | Primljenih golova}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| GR | Gol razlika}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| Bod. | Bodovi}}
|- style=&quot;background:#cfc;&quot;
|align=&quot;left&quot;|'''{{NogRep|BRA}}'''
|3||2||0||1||6||3||+3||'''6'''
|- style=&quot;background:#cfc;&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|NOR}}
|3||1||2||0||5||4||+1||'''5'''
|-
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|MAR}}
|3||1||1||1||5||5||0||'''4'''
|-
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠKO}}
|3||0||1||2||2||6||−4||'''1'''
|}
|bgcolor=#c1e0ff|Grupna faza
|colspan=&quot;2&quot; align=center|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| Uta. | Odigranih utakmica}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| R | Remiji}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| I | Porazi}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| G+ | Postignutih golova}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| G- | Primljenih golova}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| GR | Gol razlika}}
!width=&quot;20&quot;|{{Tooltip| Bod. | Bodovi}}
|- style=&quot;background:#cfc;&quot;
|align=&quot;left&quot;|'''{{NogRep|FRA}}'''
|3||3||0||0||9||1||+8||'''9'''
|- style=&quot;background:#cfc;&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|DAN}}
|3||1||1||1||3||3||0||'''4'''
|-
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|RSA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južna Afrika]]
|3||0||2||1||3||6||−3||'''2'''
|-
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|SAU}}
|3||0||1||2||2||7||−5||'''1'''
|}
|- valign=top bgcolor=#c1e0ff
|Protivnik
|Rezultat
|bgcolor=#c1e0ff|Eliminacija
|Protivnik
|Rezultat
|-
|align=&quot;center&quot;|{{NogRep|ČIL}}
|4:1
|bgcolor=#c1e0ff|Osmina finala
|align=&quot;center&quot;|{{flagicon|PAR|1990}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]
|1:0 (pr.)
|-
|align=&quot;center&quot;|{{NogRep|DAN}}
|3:2
|bgcolor=#c1e0ff|Četvrtfinale
|align=&quot;center&quot;|{{NogRep|ITA}}
|0:0 (4:3, pen.)
|-
|align=&quot;center&quot;|{{NogRep|NIZ}}
|1:1 (4:2, pen.)
|bgcolor=#c1e0ff|Polufinale
|align=&quot;center&quot;|{{NogRep|HRV}}
|2:1
|}

==Pregled utakmice==

Trenuci koji su prethodili samo početku utakmice bili su obilježeni pričama o spremnosti glavnog [[brazil]]skog strijelca, [[Ronaldo|Ronalda]], a sve usred vijesti da se ozlijedio tokom priprema za finale.&lt;ref name = &quot;Mystery&quot; /&gt; 

Utakmica je vrlo rano išla na ruku domaćinima prvenstva. Netkom prije prve trećine utakmice, [[Zinedine Zidane]] gađa gol glavom nakon kornera i Francuska ima prednost od 1:0. Samo nekoliko minuta kasnije, [[Ronaldo]] je bio u izvanrednoj prilici nakon [[Dunga|Dungine]] duge lopte, ali [[Fabien Barthez]] je u trku uspješno reagirao, sudarivši se pri tom s brazilskim napadačem. Obojici je bila potrebna medicinska pomoć, ali su se brzo oporavili. Glavni brazilski kreatori, [[Leonardo Araújo|Leonardo]] i [[Rivaldo]], nisu imali pretjeranog manevarskog prostora pored [[Didier Deschamps|Didiera Deschampsa]] i [[Christian Karambeu|Christiana Karambeua]]. Do kraja poluvremena, Zidane je udvostručio francusko vodstvo gotovo identičnim pogotkom u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena. Na početku drugog poluvremena, Ronaldo je imao novu izglednu priliku, no njegov udarac unutar šesnaesterca završio je u Barthezovim rukama. U 68. minuti, Francuska je ostala s igračem manje nakon što je [[Marcel Desailly]] dobio svoj drugi žuti karton, no uspješno su izdržali brazilski pritisak. Dapače, [[Emmanuel Petit]] je, u trećoj minuti sudačke nadoknade, nakon izvanredne lopte klupskog kolege iz [[Arsenal FC|Arsenala]], [[Patrick Vieira|Patricka Vieire]], postavio konačni rezultat od 3:0 i tako Francuskoj donio prvi naslov svjetskog prvaka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.soccertimes.com/worldcup/1998/games/jul12.htm|title=France plays perfect host; hoists World Cup in Paris.|date=12 July 1998|work=Soccer Times|accessdate=24 October 2013|archivedate=2011-11-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111128230026/http://www.soccertimes.com/worldcup/1998/games/jul12.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme, to je bio drugi najteži poraz Brazila u povijesti svjetskih prvenstava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.soccertimes.com/worldcup/1998/games/jul12.htm |work=[[Gannett News Service]] |publisher=SoccerTimes |date=12 July 1998 |accessdate=27 January 2012 |first=Oberjuerge |location=Paris |last=Paul |title=France plays perfect host; hoists World Cup in Paris. |archivedate=2011-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111128230026/http://www.soccertimes.com/worldcup/1998/games/jul12.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

==Detalji==

{{football box
|date = [[12. srpnja]] [[1998.]]
|time = 21:00
|team1 = [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|score = 0:3
|report = [http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/france1998/matches/round=1027/match=8788/index.html Izvještaj]
|team2 = {{flagcountry|FRA}}
|goals1 =
|goals2 = [[Zinedine Zidane|Zidane]] {{goal|27}}, {{gol|45+1}}&lt;br /&gt;[[Emmanuel Petit|Petit]] {{goal|90+3}}
|stadium = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]]
|attendance = 80,000
|referee = {{flagicon|MAR}} [[Said Belqola]] }}

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 | pattern_la = _brasil1998
 | pattern_b  = _brasil1998
 | pattern_ra = _bra98
 | pattern_sh = _white_stripes
 | pattern_so = _brasil1998
 | leftarm    = FFCC00
 | body       = FFCC00
 | rightarm   = FFCC00
 | shorts     = 003399
 | socks      = FFFFFF
 | title      = Brazil
}}
|{{Football kit
 | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes
 | pattern_b  = _france 1998 home
 | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes
 | pattern_sh = _france home adidas
 | pattern_so = _3_stripes_white
 | leftarm    = 0000C0
 | body       = 0000C0
 | rightarm   = 0000C0
 | shorts     = FFFFFF
 | socks      = FF0000
 | title      = Francuska
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Claudio Taffarel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Cafu]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Aldair]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Junior Baiano]] || {{yel|33}}
|-
|LB ||'''6''' ||[[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[César Sampaio]] || || {{suboff|73}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Dunga]] ([[Captain (association football)|c]])
|-
|AM ||'''10'''||[[Rivaldo]]
|-
|AM ||'''18'''||[[Leonardo Araújo|Leonardo]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Bebeto]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Ronaldo]]
|-
|colspan=4|'''Zamjene:'''
|-
|MF ||'''19'''||[[Denílson de Oliveira Araújo|Denílson]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''21'''||[[Edmundo Alves de Souza Neto|Edmundo]] || || {{subon|73}}
|-
|colspan=4|'''Izbornik:'''
|-
|colspan=&quot;4&quot;| {{flagicon|BRA}} [[Mário Zagallo]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Image:BRA-FRA 1998-07-12.svg|300px]]
| style=&quot;vertical-align:top; width:50%;&quot;|
{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;font-size:90%; margin:auto;&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''16'''||[[Fabien Barthez]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Lilian Thuram]]
|-
|CB ||'''8''' ||[[Marcel Desailly]] || {{sent off|2|48|68}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Frank Leboeuf]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Bixente Lizarazu]]
|-
|DM ||'''7''' ||[[Didier Deschamps]] (c)   ||   {{yel|39}}
|-
|CM ||'''19'''||[[Christian Karembeu]] || {{yel|56}} || {{suboff|57}}
|-
|CM ||'''17'''||[[Emmanuel Petit]]
|-
|AM ||'''10'''||[[Zinedine Zidane]]
|-
|AM ||'''6''' ||[[Youri Djorkaeff]] || || {{suboff|74}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Stéphane Guivarc'h]] || || {{suboff|66}}
|-
|colspan=4|'''Zamjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Alain Boghossian]] || || {{subon|57}}
|-
|FW ||'''21'''||[[Christophe Dugarry]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''4''' ||[[Patrick Vieira]] || || {{subon|74}}
|-
|colspan=4|'''Izbornik:'''
|-
|colspan=&quot;4&quot;| {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]
|}
|}
{| width=100% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;{{flagicon|FRA}} [[Zinedine Zidane]] 

'''Pomoćni suci:'''
&lt;br /&gt;{{flagicon|ENG}} [[Mark Warren (fudbalski ili nogometni sudac)|Mark Warren]] 
&lt;br /&gt;{{flagicon|JAR}} Achmat Salie 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudac:'''
&lt;br /&gt;{{flagicon|SAU}} [[Abdul Rahman Al-Zaid|Rahman Al Zaid]] 

|style=&quot;width:60%; vertical-align:top;&quot;|
'''Pravila'''
*90 minuta
*30 minuta produžetaka ako u regularnom dijelu nema pobjednika
*Izvođenje jedanaesteraca ako i nakon produžetaka nema pobjednika
*Maksimalno tri zamjene igrača
|}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.fifa.com FIFA.com]

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu}}

[[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Francuskoj]]
[[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Brazilu]]
[[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo]]</text>
      <sha1>1btqnu4t6j9ws4j4jfznwgpjbgam1kn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerklje ob Krki (aerodrom)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1876628</id>
    <revision>
      <id>41263612</id>
      <parentid>41208012</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:32:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5350" xml:space="preserve">{{Infookvir aerodrom
| ime             = Aerodrom Cerklje ob Krki
| izvorno ime     = Letališče Cerklje ob Krki
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Vojašnica Cerklje ob Krki.jpg
| slika-širina    = 220
| opis            = Pogled iz zraka na aerodrom i bazu Cerklje
| IATA            = 
| ICAO            = LJCE
| lokacijska karta=Slovenija
| lokacijska karta opis=Pozicija Aerodroma Cerklje na karti Slovenije
| latd=45|latm=53|lats=59|latNS=N
| longd=15|longm=30|longs=55|longEW=E
|coordinates_region=SL-17
| vrsta           = vojni aerodrom
| vlasnik         = [[Slovenska vojska]]
| operater        = [[Jugoslovenska vojska]] (1930. - 1941.)&lt;br&gt;[[Wehrmacht]] (1941. - 1945.)&lt;br&gt;[[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] (1945. - 1991.)&lt;br&gt;[[Slovenska vojska]] - [[NATO]] (1991. - do danas)
| grad            = [[Cerklje ob Krki]]
| lokacija        = 
| visina-f        = 157
| visina-m        = 24
| koordinate      = 
| website         = 
| metar-visina    = 
| metar-staza     = 
| staza1-broj     = 09/27
| staza1-dužina-f =7939
| staza1-dužina-m = 2420
| staza1-površina = asfalt
| staza2-broj     =
| staza2-dužina-f =2000
| staza2-dužina-m = 6561
| staza1-površina = trava
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 
| fusnota         = 
}}
'''Aerodrom Cerklje ob Krki''' ([[slovenski]]: ''Letališče Cerklje ob Krki'') ([[ICAO]]: '''LJCE''') je jedini vojni [[aerodrom]] u [[Slovenija|Sloveniji]], koji leži u selu [[Cerklje ob Krki|Cerklju ob Krki]], 5 km od [[Brežice|Brežica]] i 6 km od [[Krško|Krškog]]. Aerodrom je i sjedište istoimene baze [[Slovenska vojska|Slovenske vojske]] koja na njemu danas drži [[helikopter]]e.

 
Aerodrom Cerklje bio je jedan od najvećih vojnih aerodroma u nekadašnjoj [[SFRJ]]. Na njemu je bila stacionirana 82. zrakoplovna [[brigada]], koju su formirale tri lovačko-bombarderske eskadrile; 237. lovačko-bombarderska sa avionima [[Soko J-21 JastrebJ-21]], 238. lovačko-bombarderska eskadrila sa avionima [[J-22 Orao]] i 351. izvidnička eskadrila s istim tipovima aviona. Ukupno je na aerodromu bilo 67 aviona, 1200 [[oficir]]a, podoficira, [[vojnik]]a i civila te dio vojnih specijalaca iz [[Niš]]a.&lt;ref name=nac&gt;{{cite web
   |url      = http://www.nacional.hr/clanak/47442/cerklje-slovenski-udar-na-pleso
   |title      = ''Cerklje slovenski udar na Pleso''
   |publisher      = Nacional
   |language      = hrvatski
   |accessdate      = 28. 08. 2014
   |archivedate      = 2012-07-22
   |archiveurl      = https://www.webcitation.org/69Ls33MCy?url=http://www.nacional.hr/clanak/47442/cerklje-slovenski-udar-na-pleso
   |deadurl      = yes
   }}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Aerodrom Cerklje ob Krki počeo se graditi za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1930e|1930-ih]].kao skromni mali aerodrom sa travnatom pistom i drvnim hangarima.

Za kratkotrajnog [[aprilski rat|aprilskog rata]] [[1941]]. [[Luftvafe]] je uništila već prvog dana 9 od 12 aviona. Ubrzo po okupaciji aerodrom su preuzele jedinice [[Wehrmacht]]a i proširile ga, produživši mu sletnu pistu i izgradivši tri tri zgrade od cigle. Gradnja je završena u proljeće [[1942]]. Aerodrom je uglavnom služio za izviđanje i potporu kopnenih snaga s više različitih jedinica, odigrao je i važnu ulogu  u [[Desant na Drvar|Desantu na Drvar]] u [[maj]]u [[1944]].

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] aerodrom je preuzela [[JNA]] ([[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]) i moderniziralo ga za [[Tršćanska kriza|Tršćanske krize]] - [[1953]]. Nakon tog nije bitnije uređivan, iako je bio ključ obrane sjeverozapadnog zračnog prostora države. Tokom događanja [[1991]]. svo ljudstvo i avioni povučeni su u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Srbija|Srbiju]].
== Aerodrom danas ==
Slovenski [[ministar]] obrane [[Karl Erjavec]] je [[7. decembar|7. decembar]] [[2006]]. potpisao protokol o obnovi i razvoju aerodroma, koji uključuje i izgradnju objekata koji će ga osposobiti za prihvat [[NATO]]vih aviona. Taj potez izazvao je negodovanje u susjednoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], zbog mogućih [[Ekologija|ekoloških]], ali i zbog ekonomskih posljedica, jer taj projekt pod imenom Phoenix, uključuje i izgradnju civilnog terminala koji će vjerojatno ugroziti promet [[Zračna luka Zagreb|Zračne luke Zagreb]].&lt;ref name=nac/&gt;
Projekt sa 40 milijuna [[dolar]]a financira [[NATO]], dok 30 milijuna [[Euro|eura]] osigurava slovenska država. 

Aerodrom je bio zatvoren za civilni promet od [[28. januar]] [[2012]]. do [[18. februar]]a [[2012]]. zbog loše vidljivosti sa kontrolnog tornja zbog refleksija, to je rješeno postavljanjem sjenila.&lt;ref name=pdf&gt; {{cite web
   |url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&amp;id=1727539
   |title      = ''Cerklje Airstrip Reopens for Civilian Traffic''
   |publisher     = Slovenska tiskovna agencija
   |language      = engleski
   |accessdate = 28. 08. 2014}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cerklje ob Krki Airport}}
* [http://www.nacional.hr/clanak/47442/cerklje-slovenski-udar-na-pleso Cerklje slovenski udar na Pleso]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100406154157/http://www.nacional.hr/clanak/47442/cerklje-slovenski-udar-na-pleso |date=2010-04-06 }} {{hr icon}}
[[Kategorija:Aerodromi u Sloveniji‎]]</text>
      <sha1>23ec2ie8vl2qug7od4h8fnjt5sr4z32</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busso, Campobasso</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2287921</id>
    <revision>
      <id>41263477</id>
      <parentid>40922982</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2540" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Busso
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Molise]]
| okrug               = [[Campobasso (provincija)|Campobasso]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 1066
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = http://www.comune.busso.cb.it/hh/index.php
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 41.55413
| gduž                = 14.56103
| nadmorska_visina    = 728
| geonameid           = 3181360
}}

'''Busso''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Campobasso (provincija)|Campobasso]], u regiji [[Molise]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 1066 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 728 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Busso}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Campobasso}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Campobasso]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>d40l1orqqf60dp561dez3ye3w2gyvdq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busto Arsizio, Varese</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2313638</id>
    <revision>
      <id>41263498</id>
      <parentid>33047428</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:55:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2507" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Busto Arsizio
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Varese (provincija)|Varese]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 79519
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.61128
| gduž                = 8.84914
| nadmorska_visina    = 229
| geonameid           = 3181355
}}

'''Busto Arsizio''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Varese (provincija)|Varese]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 79519 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 229 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Busto Arsizio}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Varese}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Varese]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>bbill3bemz6jradsrrcy6dh5tpxonv4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bustighera, Milano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2315376</id>
    <revision>
      <id>41263497</id>
      <parentid>33051201</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2492" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bustighera
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Milano (provincija)|Milano]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 656
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.40008
| gduž                = 9.34269
| nadmorska_visina    = 93
| geonameid           = 8949954
}}

'''Bustighera''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Milano (provincija)|Milano]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 656 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 93 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bustighera}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Milano}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Milano]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>7r5ogefokftnar2sjjqoc6eb4adb4n5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busto Garolfo, Milano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2315380</id>
    <revision>
      <id>41263500</id>
      <parentid>33051209</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:55:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2507" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Busto Garolfo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Milano (provincija)|Milano]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 13364
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.54809
| gduž                = 8.88298
| nadmorska_visina    = 187
| geonameid           = 3181354
}}

'''Busto Garolfo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Milano (provincija)|Milano]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 13364 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 187 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Busto Garolfo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Milano}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Milano]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>i5dumi6jm66qlae6o5sbnuyf1s2tw3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussoleno, Torino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2316909</id>
    <revision>
      <id>41263479</id>
      <parentid>33054555</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2488" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussoleno
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Piemonte]]
| okrug               = [[Torino (provincija)|Torino]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 5396
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.1397
| gduž                = 7.14432
| nadmorska_visina    = 444
| geonameid           = 3181358
}}

'''Bussoleno''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Torino (provincija)|Torino]], u regiji [[Piemonte]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 5396 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 444 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussoleno}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Torino}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Torino]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>4cvbab3k1zikfovur3vqsg2k2kxpxvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussolino, Torino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2316911</id>
    <revision>
      <id>41263484</id>
      <parentid>33054560</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2485" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussolino
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Piemonte]]
| okrug               = [[Torino (provincija)|Torino]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 32
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.13132
| gduž                = 7.85522
| nadmorska_visina    = 304
| geonameid           = 8379110
}}

'''Bussolino''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Torino (provincija)|Torino]], u regiji [[Piemonte]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 32 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 304 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussolino}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Torino}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Torino]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>lw2r7plqo9nmd64hnpqc3isbwcus759</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussonrondo, Torino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2316913</id>
    <revision>
      <id>41263486</id>
      <parentid>33054564</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2491" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussonrondo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Piemonte]]
| okrug               = [[Torino (provincija)|Torino]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 21
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 44.84111
| gduž                = 7.34591
| nadmorska_visina    = 332
| geonameid           = 8974950
}}

'''Bussonrondo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Torino (provincija)|Torino]], u regiji [[Piemonte]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 21 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 332 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussonrondo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Torino}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Torino]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>nlycy7k5ofy98p33nmb5xlr4806eov2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussonrotondo, Torino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2316915</id>
    <revision>
      <id>41263487</id>
      <parentid>33054569</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2496" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussonrotondo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Piemonte]]
| okrug               = [[Torino (provincija)|Torino]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 16
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 44.9033
| gduž                = 7.45026
| nadmorska_visina    = 274
| geonameid           = 8978703
}}

'''Bussonrotondo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Torino (provincija)|Torino]], u regiji [[Piemonte]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 16 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 274 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussonrotondo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Torino}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Torino]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>hpvnzkf8gpddm8580mvug2hgj42so16</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busto di Ferro, Pavia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2317954</id>
    <revision>
      <id>41263501</id>
      <parentid>33056914</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:55:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2496" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Busto di Ferro
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Pavia (provincija)|Pavia]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 13
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.15686
| gduž                = 9.22068
| nadmorska_visina    = 62
| geonameid           = 8980968
}}

'''Busto di Ferro''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Pavia (provincija)|Pavia]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 13 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 62 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Busto di Ferro}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Pavia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Pavia]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>6ra8kf56vfjeo09prqsv4jlomiq8rgv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alviano Scalo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2320133</id>
    <revision>
      <id>41263445</id>
      <parentid>41175499</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arbalete</username>
        <id>84680</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Arbalete je premjestio stranicu [[Stazione di Alviano, Terni]] na [[Alviano Scalo]]: Correct name</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2505" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Stazione di Alviano
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 287
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.58949
| gduž                = 12.2606
| nadmorska_visina    = 90
| geonameid           = 9035575
}}

'''Stazione di Alviano''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 287 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 90 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Stazione di Alviano}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>28177mym9k6uyld49wzziwyc2uj40yg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263449</id>
      <parentid>41263445</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:48:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arbalete</username>
        <id>84680</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2487" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Alviano Scalo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 287
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.58949
| gduž                = 12.2606
| nadmorska_visina    = 90
| geonameid           = 9035575
}}

'''Alviano Scalo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 287 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 90 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Alviano Scalo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>h2wylds4ymh1q69apgawk9m4iwbxqso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busta, Treviso</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2331671</id>
    <revision>
      <id>41263493</id>
      <parentid>33105757</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2516" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Busta
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Veneto|Венето]]
| okrug               = [[Treviso (provincija)|Тревизо]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 554
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.74614
| gduž                = 12.00134
| nadmorska_visina    = 84
| geonameid           = 3181357
}}

'''Busta''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Treviso (provincija)|Тревизо]], u regiji [[Veneto|Венето]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 554 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 84 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Busta}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Treviso}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Treviso]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>2mq8r28sxwmarcu7nl34tg7z9srns0z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussolini, Venezia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2335967</id>
    <revision>
      <id>41263483</id>
      <parentid>33119814</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2466" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussolini
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Veneto]]
| okrug               = [[Venezia (provincija)|Venezia]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 45
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.71586
| gduž                = 12.94312
| nadmorska_visina    = -2
| geonameid           = 8963935
}}

'''Bussolini''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Venecija]], u regiji [[Veneto]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 45 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od -2 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussolini}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Venezia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Venezia]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>tky21hrnvu3wmryou4oeym0ltx68lid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussè, Verona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2338474</id>
    <revision>
      <id>41263492</id>
      <parentid>33128207</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2478" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussè
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Veneto]]
| okrug               = [[Verona (provincija)|Verona]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 22
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| веб-страна         = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.25732
| gduž                = 11.2467
| nadmorska_visina    = 16
| geonameid           = 8974471
}}

'''Bussè''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Verona (provincija)|Verona]], u regiji [[Veneto]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 22 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 16 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussè}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Verona}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Verona]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>n5cmdjbcsof75q1f4ms081882vnlw3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussolengo, Verona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2338478</id>
    <revision>
      <id>41263478</id>
      <parentid>33128222</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2499" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussolengo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Veneto]]
| okrug               = [[Verona (provincija)|Verona]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 15170
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| веб-страна         = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.46903
| gduž                = 10.85371
| nadmorska_visina    = 120
| geonameid           = 3181359
}}

'''Bussolengo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Verona (provincija)|Verona]], u regiji [[Veneto]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 15170 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 120 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussolengo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Verona}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Verona]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>j5v9a2miib7y4wd79d93ytnlfk97ing</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busteggia, Sondrio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2357022</id>
    <revision>
      <id>41263494</id>
      <parentid>33162833</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:55:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2494" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Busteggia
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Sondrio (provincija)|Sondrio]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 271
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 46.162
| gduž                = 9.9155
| nadmorska_visina    = 300
| geonameid           = 8335066
}}

'''Busteggia''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Sondrio (provincija)|Sondrio]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 271 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 300 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Busteggia}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Sondrio}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Sondrio]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>4x24053upf8csc3x0acftnfad9wjcms</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussoli, Pistoia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2361745</id>
    <revision>
      <id>41263481</id>
      <parentid>33168264</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2482" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussoli
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Pistoia (provincija)|Pistoia]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 58
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.81612
| gduž                = 10.86721
| nadmorska_visina    = 31
| geonameid           = 8960987
}}

'''Bussoli''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Pistoia (provincija)|Pistoia]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 58 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 31 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussoli}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Pistoia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Pistoia]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>j6linxwo6epaa4za3k03t3zvsia4hba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bussotto-La Torre, Pistoia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2361749</id>
    <revision>
      <id>41263489</id>
      <parentid>33168271</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:54:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2514" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Bussotto-La Torre
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Pistoia (provincija)|Pistoia]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 88
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.97695
| gduž                = 10.94495
| nadmorska_visina    = 206
| geonameid           = 8957198
}}

'''Bussotto-La Torre''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Pistoia (provincija)|Pistoia]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 88 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 206 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bussotto-La Torre}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Pistoia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Pistoia]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>fm8iqlq8ykoyy0gvz1n6wcnqbfimbvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Alviano Scalo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>2380633</id>
    <revision>
      <id>41263447</id>
      <parentid>6727634</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arbalete</username>
        <id>84680</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Arbalete je premjestio stranicu [[Razgovor:Stazione di Alviano, Terni]] na [[Razgovor:Alviano Scalo]]: Correct name</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, TR</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3057409</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263451</id>
      <parentid>8507622</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (Terni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3099104</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263453</id>
      <parentid>8550369</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (TR)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3205575</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263454</id>
      <parentid>8665362</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, Terni, Umbria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3377105</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263455</id>
      <parentid>8854322</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, Terni, Umbrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3377106</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263456</id>
      <parentid>8854323</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, Terni, Умбрија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3377108</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263458</id>
      <parentid>8854325</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (Terni, Umbria)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3525454</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263459</id>
      <parentid>9007220</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (Terni, Umbrija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3525456</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263460</id>
      <parentid>9007222</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:50:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (Terni, Умбрија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3525457</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263462</id>
      <parentid>9007223</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cheiracanthus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3549736</id>
    <revision>
      <id>41263622</id>
      <parentid>9033564</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2101" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| naziv = Cheiracanthus
| boja = pink
| raspon_fosila = srednji [[devon]]
| slika = Cheiracanthus.jpg
| slika_opis = fosilni ostaci ''Cheiracanthusa murchisoni''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| infraphylum = [[Čeljustouste|Gnathostomata]]
| superclassis =
| classis = '''Acanthodii'''
|ordo = [[Acanthodiformes]]
|family = [[Cheiracanthidae]]
|genus = '''''Cheiracanthus'''''
|genus_autorstvo = Agassiz, 1845.
| razdioba_stupanj = 
| razdioba = 
}}

'''''Cheiracanthus''''' je [[rod (biologija) | rod]] izumrlih [[riba]] koji pripada [[razred (taksonomija)|razredu]] ''[[Acanthodii]]'' (tzv. bodljikavih morskih pasa).

Ribe iz ovoga roda imale su tupo zaobljenu glavu, [[rep]] uzdignut na gore i [[peraje]] unutar kojih su se nalazile [[dentin]]ske bodlje koje su je držale uspravno i davale čvrstoću. Imale su jednu, dorzalnu peraju. ''Cheiracanthus'' su živjele u srednje dubokim vodama, u [[jezero|jezerima]] i [[rijeka]]ma. Imale su čeljusti i hranile su se sitnijim plijenom. Fosili ovoga roda pronađeni su samo u stijenama iz sredine [[devon (geološko razdoblje|devona]]. Cijeli fosili ili pločice koje su im služile kao krljušti nalaze se diljem svijeta, pa čak i na [[Antarktika|Antarktici]].

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.fettes.com/orkney/Fossils/Cheiracanthus%20murchisoni.htm  Cheiracanthus murchisoni na internetskoj stranici fettes.com, sa slikama], pristupljeno 15. lipnja 2014.
*[http://www.fettes.com/orkney/Fossils/Cheiracanthus%20latus.htm Cheiracanthus latus na internetskoj stranici fettes.com, sa slikama], pristupljeno 15. lipnja 2014.
*[http://www.fossilmall.com/Science/FishFossils/Cheiracanthus/Cheiracanthus.htm Cheiracanthus} na internetskoj stranici fossilmall.com], pristupljeno 15. lipnja 2014.
*[http://www.huntsearch.gla.ac.uk/cgi-bin/foxweb/huntsearch/DetailedResults.fwx?collection=all&amp;searchTerm=V3425&amp;mdaCode=GLAHM  Cheiracanthus latus na huntsearch.gla.ac.uk]{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristupljeno 15. lipnja 2014.

[[Kategorija:Acanthodii]]</text>
      <sha1>tncwq4tk6gd7we9zg7plvmrgjwqwfye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carolyn Porco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552146</id>
    <revision>
      <id>41263559</id>
      <parentid>41109309</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:44:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26563" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Carolyn C. Porco
| slika             = Carolyn porco.jpg
| slika_širina      = 180px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[6. ožujka]] [[1953.]]
| mjesto_rođenja    = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[planetologija]] &lt;br /&gt;obrada slikovnih podataka
| radna_institucija = [[Space Science Institute]] &lt;br /&gt;[[Koloradsko sveučilište u Boulderu]] 
| alma_mater        = [[California Institute of Technology]] &lt;br /&gt;[[Sveučilište Stony Brook]]
| doktorski_mentor  = [[Peter Goldreich]]
| poznat_po         = voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije [[Cassini-Huygens|Cassini]]; otkrića u [[Saturn]]ovom sustavu; članica tima za obradu slikovnih podataka [[program Voyager|programa Voyager]]; stručnjakinja za [[planetarni prsten|planetarne prstene]] i [[Enkelad (mjesec)|mjesec Enkelad]]; [[Dan kada se Zemlja nasmijala]]
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = [[7231 Porco|asteroid Porco]]; [[nagrada Lennarta Nilssona]] (2009.); [[medalja Carla Sagana]] (2010.); nagrada &quot;Caltech Distinguished Alumni&quot; (2011.); među ''25 najutjecajnijih ljudi u svemiru'' po izboru časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' (2012.)
| fusnote           = 
}}

'''Carolyn C. Porco''' ([[New York City, New York|New York]], [[SAD]], [[6. ožujka]] [[1953.]]), američka je [[planetologija|planetologinja]] poznata po istraživanju vanjskih dijelova [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] još od [[1980-ih]] kada je radila u [[program Voyager|programu Voyager]] i istraživanju [[Jupiter]]a, [[Saturn]]a, [[Uran]]a i [[Neptun]]a. Voditeljica je tima za obradu slikovnih podataka misije [[Cassini-Huygens|Cassini]], koja je trenutno u orbiti oko Saturna.&lt;ref name=&quot;jpl&quot;&gt;[http://saturn.jpl.nasa.gov/mission/team/ Cassini Team Members], nasa.gov, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Članica je misije [[New Horizons]],&lt;ref&gt;[http://pluto.jhuapl.edu/overview/team.php &quot;New Horizons&quot; Team Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113224550/http://pluto.jhuapl.edu/overview/team.php |date=2014-11-13 }}, jhuapl.edu, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; lansirane prema [[Pluton]]u 19. siječnja 2006. Stručnjakinja je za [[planetarni prsten|planetarne prstenove]] i Saturnov mjesec [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]].

Suautorica je više od 110 znanstvenih radova koji se bave različitim temama, kao npr. [[spektroskopija|spektroskopijom]] Urana i Neptuna, međuzvjezdanom tvari, [[fotometrija|fotometrijom]] planetarnih prstenova, interakcijom satelita i prstenova, termalnom ravnotežom [[Triton (mjesec)|Tritonovih]] polarnih kapa, protokom topline u unutrašnjosti Jupitera itd. Objavila je i brojne radove o rezultatima misije Cassini.&lt;ref name=&quot;cic&quot;&gt;[http://www.ciclops.org/sci/index.php Cassini Imaging Team Science Results], ciclops.org, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Podaci s te misije&lt;ref name=&quot;hed&quot;&gt;''Kronoseismology: Using density waves in Saturn's C ring to probe the planet's interior'', Hedman, M. M.; Nicholson, P. D.; The Astronomical Journal 146(1), 2013. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; potvrdili su predviđanja&lt;ref name=&quot;ica&quot;&gt;''Planetary Acoustic Mode Seismology: Saturn's Rings'', Marley, M. S.; Porco, C. C.; Icarus 106(2), 1993., str. 508-524. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar [[Saturnovi prstenovi|Saturnovih prstenova]]. 

Porco je utemeljiteljica projekta &quot;[[Dan kada se Zemlja nasmijala]]&quot;, a na njezin prijedlog dio posmrtnih ostataka [[Eugene Shoemaker|Eugenea Shoemakera]] poslan je na [[Mjesec]] letjelicom [[Lunar Prospector]] 1998. godine.&lt;ref&gt;[http://www.astronomy.com/~/media/Files/PDF/Magazine%20articles/Destination%20Moon.pdf ''Destination Moon''], Porco, C. C.; Astronomy, 2000., str. 52-55.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Carolyn C. Porco, [http://ciclops.org/public/tribute.html Eugene M. Shoemaker: A Tribute], ciclops.org, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Dva puta je gostovala na [[TED (konferencija)|TED-ovim]] konferencijama&lt;ref&gt;[http://www.ted.com/speakers/carolyn_porco TED Speaker: Carolyn Porco], ted.com, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; te je dobitnica brojnih nagrada.&lt;ref name=&quot;nst&quot;&gt;[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2009/09/world-energy-power-list-mackay The 50 people who matter today: 31-40], newstatesman.com, 24. listopada 2009., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sag&quot;&gt;[http://www.ciclops.org/news/special_news_052810_1.php?js=1 Cassini Imaging Leader Honored With American Astronomical Society Carl Sagan Award], ciclops.org, 28. svibnja 2010., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;time&quot;&gt;[http://www.amesteam.arc.nasa.gov/NewsArticles/TIME_Space_Allamandola_25MostInfluentialPeopleinSpace.pdf The 25 Most Influential People in Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515121347/http://www.amesteam.arc.nasa.gov/NewsArticles/TIME_Space_Allamandola_25MostInfluentialPeopleinSpace.pdf |date=2013-05-15 }}, David Bjerklie, 2012., nasa.gov, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Školovanje ==
Carolyn Porco rođena je u New Yorku. Diplomirala je na Sveučilištu Stony Brook 1974. godine, a doktorirala 1983. na [[California Institute of Technology]] (''Caltech''), na Odjelu geologije i planetologije.&lt;ref&gt;[http://caltechcampuspubs.library.caltech.edu/2491/1/June_10%2C_1983.pdf Eighty-Ninth Annual Commencement], Caltech Campus Publications, 10. lipnja 1983., caltech.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Pod mentorstvom [[Peter Goldreich|Petera Goldreicha]] napisala je disertaciju o Voyagerovim otkrićima u Saturnovim mjesecima.

== Karijera ==
=== Voyager ===
Carolyn Porco je 1983. postala članicom Odsjeka planetologije na Sveučilištu Arizona, a te iste godine postaje i članicom tima za obradu slikovnih podataka programa Voyager.&lt;ref&gt;[http://www.caltech.edu/content/caltech-names-five-distinguished-alumni-0 Caltech Names Five Distinguished Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403051659/http://www.caltech.edu/content/caltech-names-five-distinguished-alumni-0 |date=2018-04-03 }}, caltech.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Od tada aktivno sudjeluje u praćenju Voyagera tijekom susreta s Uranom 1986. i Neptunom 1989.&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;[http://www.space.com/788-carolyn-porco-keeping-eye-saturn.html Carolyn Porco: Keeping an Eye in Saturn], space.com, Bjorn Carey, 14. veljače 2005., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Kao mlada znanstvenica u programu Voyager, bila je prva osoba koja je opisala ponašanje nepravilnih prstenčića i &quot;žbica&quot; koje je Voyager otkrio unutar Saturnovih prstenova;&lt;ref name=&quot;spc&quot;/&gt; razjasnila je mehanizam vanjskih [[Uranovi prstenovi|Uranovih prstenova]] i njihovih [[pastirski satelit|pastirskih satelita]] [[Kordelija|Kordelije]] i [[Ofelija|Ofelije]]&lt;ref&gt;''Shepherding of the Uranian rings. I. Kinematics'', Porco, Carolyn C., Goldreich, Peter, Astronomical Journal 93(3), 1987., str. 724-729. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; kao i onaj [[Neptunovi prstenovi|Neptunovih prstenova]] i lukova i pastirskog satelita [[Galateja (mjesec)|Galateje]].&lt;ref&gt;''An explanation for Neptune's ring arcs'', Porco, Carolyn C., Science 253 (5023), 1991., str. 995-1001. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Jedna je od začetnica ideje snimanja &quot;[[Obiteljski portret (Voyager)|obiteljskog portreta]]&quot; [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] letjelicom Voyager te je sudjelovala u planiranju, oblikovanju i obradi tih fotografija 1990. godine, uključujući i poznatu fotografiju planeta [[Zemlja|Zemlje]] - [[Pale Blue Dot]].&lt;ref&gt;Sagan, Carl, ''Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space'', Ballantine Books, New York, 1997., ISBN 978-0-345-37659-6 {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Cassini–Huygens ===
U studenom 1990. Porco je imenovana voditeljicom tima za obradu slikovnih podataka međunarodne misije [[Cassini-Huygens]] koja je uspješno lansirala letjelicu u orbitu oko Saturna i poslala atmosfersku sondu Huygens na Saturnov najveći satelit, [[Titan (mjesec)|Titan]].&lt;ref name=&quot;jpl&quot;/&gt; Također je i ravnateljica CICLOPS-a ('''C'''assini '''I'''maging '''C'''entral '''L'''aboratory for '''OP'''eration'''S'''), laboratorija koji je središte za obradu svih slikovnih podataka i mjesto gdje se sve fotografije obrađuju za objavu.&lt;ref name=&quot;cic&quot;/&gt; CICLOPS je dio ustanove [[Space Science Institute]] u [[Boulder, Colorado|Boulderu]] u [[Colorado|Coloradu]].&lt;ref&gt;[http://www.spacescience.org/missionops/index.html Mission Operations], spacescience.org, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Tijekom ove još uvijek aktivne misije, Porco i njezin tim otkrili su sedam Saturnovih satelita: [[Metona (mjesec)|Metona]] i [[Palena (mjesec)|Palena]],&lt;ref&gt;''S/2004 S 1 AND S/2004 S 2'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8389, 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Polideuk (mjesec)|Polideuk]],&lt;ref&gt;''Satellites and Rings of Saturn'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8432, 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Dafnis (mjesec)|Dafnis]],&lt;ref&gt;''S/2005 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8524, 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Anta (mjesec)|Anta]],&lt;ref&gt;''S/2007 S 4'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8857, 2007. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Egeon (mjesec)|Egeon]]&lt;ref&gt;''S/2008 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 9023, 2009. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; i mali mjesec na vanjskom [[B-prsten|B-prstenu]].&lt;ref&gt;''S/2009 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 9091, 2009. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Također su otkrili nekoliko novih prstenova, npr. prstenove podudarne s orbitama [[Atlas (mjesec)|Atlasa]], [[Janus (mjesec)|Janusa]] i [[Epimetej (mjesec)|Epimeteja]] (sateliti s [[progradna putanja|progradnim putanjama]]) i Palene; zatim difuzni prsten između Atlasa i [[F-prsten|F-prstena]], kao i nove prstenove unutar nekoliko pukotina već poznatih prstenova.&lt;ref&gt;''Cassini Imaging Science: Initial Results on Saturn's Rings and Small Satellites'', Porco, Carolyn C., Science 307 (5713), 2005., str. 1226-1236. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Tijekom 2013. podaci prikupljeni u misiji Cassini potvrdili su predviđanja Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar Saturnovih prstenova.&lt;ref name=&quot;hed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ica&quot;/&gt; To je prva potvrda koja je pokazala da planetarni prstenovi mogu djelovati kao seizmografi u bilježenju oscilacijskih pokreta unutar planeta domaćina. 

Njezin je tim prvi uočio skupinu jezera [[ugljikovodici|ugljikovodika]] u južnoj polarnoj regiji Titana u lipnju 2005.&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=1161 Land of Lakes?], ciclops.org, 28. lipnja 2005., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; (skupina sličnih i većih pojava uočena je u sjevernoj polarnoj regiji u veljači 2007.).&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=2631 Exploring the Wetlands of Titan], ciclops.org, 15. ožujka 2007., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Mogućnost da su ova jezera potpuno ili djelomično ispunjena tekućim ugljikovodicima dodatno je potvrđena kasnijim opažanjima.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120525141713/http://www.wired.com/science/space/news/2007/03/nasa_qa#selection-705.0-705.61 Meet Carolyn Porco, the Scientist Who Made Saturn a Rock Star], wired.com, Patrick Di Justo, 28. ožujka 2007., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Također su prvi uočili gejzire na [[Enkelad (mjesec)|Enkeladu]], Saturnovom šestom najvećem mjesecu, za koje smatraju da eruptiraju iz akumulacija tekuće slane vode (pune spojeva kao što su [[propan]], [[benzen]], [[sumporovodik]] i [[formaldehid]]) ispod južnog pola ovog mjeseca.&lt;ref&gt;''Cassini Observes the Active South Pole of Enceladus'', Porco, C. C. et al., Science 311 (5766), 2006., str. 1393-1401. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.wired.com/2011/06/carolyn-porco-qa/ Lady of the Rings: Chat With Saturn Surveyor Carolyn Porco], wired.com, Lisa Grossman, 28. lipnja 2011., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== New Horizons ===
Porco je i članica tima za obradu slikovnih podataka misije New Horizons čiji je cilj istraživanje patuljastog planeta [[Pluton]]a i [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]]. Svemirska sonda bi trebala doći do Plutona 2015.&lt;ref&gt;[http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php &quot;New Horizons&quot; Mission Timeline], jhuapl.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Dan kada se Zemlja nasmijala ===
{{glavni|Dan kada se Zemlja nasmijala}}

Kao voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije Cassini, Carolyn Porco je pokrenula i planirala snimanje fotografije Saturna, sa Zemljom u pozadini, 19. srpnja 2013. godine,&lt;ref&gt;[http://www.ciclops.org/view/7699/The-Day-the-Earth-Smiled?js=1 The Day the Earth Smiled], ciclops.org, pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; po uzoru na slavnu fotografiju [[Pale Blue Dot]].&lt;ref&gt;[http://www.theatlantic.com/technology/archive/2013/11/the-carl-sagan-of-our-time-reprises-the-pale-blue-dot-photo-of-earth/281414/ The Carl Sagan of Our Time Reprises the 'Pale Blue Dot' Photo of Earth], theatlantic.com, Alexis C. Madrigal, 12. studenog 2013., pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Snimanje fotografije bilo je dio većeg projekta pod nazivom &quot;Dan kada se Zemlja nasmijala&quot; (engl. ''The Day the Earth Smiled''), u kojem su ljudi diljem svijeta pozvani da se nasmiju u trenutku snimanja fotografije i na taj način proslave svoje mjesto u svemiru i život na Zemlji.&lt;ref&gt;[http://thedaytheearthsmiled.com/info.php The Day The Earth Smiled], pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Sveučilište ===
Na [[Sveučilište Arizona|Sveučilištu Arizona]] Porco je radila od 1983. do 2001., a redoviti je profesor postala 1991. Danas je viši istraživač u Institutu svemirskih znanosti u Boulderu (engl. ''Space Science Institute'') i gostujući predavač na [[Koloradsko sveučilište u Boulderu|Koloradskom sveučilištu u Boulderu]].&lt;ref&gt;[http://carolynporco.com/in-the-news/releases/carolyn-porco-awarded-stony-brook-university-honorary-degree-2009-05-21.html News releases], carolynporco.com, 21. svibnja 2009., pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== NASA ===
Porco je aktivno sudjelovala u američkom planetarnom istraživačkom programu sudjelujući u radu mnogih [[NASA|NASA-inih]] odbora (npr. ''Solar System Exploration Subcommittee'', ''Mars Observer Recovery Study Team'', ''Solar System Road Map Development Team''). Sredinom 1990-ih vodila je savjetodavnu radnu skupinu za proučavanje i razvoj budućih misija u vanjskom dijelu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], a sudjelovala je i u radu skupine za osmišljavanje desetogodišnjeg plana istraživanja Sunčevog sustava (engl. ''Solar System Decadal Survey, 2001–2002'') pod vodstvom NASA-e i [[Nacionalna akademija znanosti (SAD)|Nacionalne akademije znanosti]].&lt;ref&gt;[http://www.the-eg.com/presenters/carolyn-porco Carolyn Porco], the-eg.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pac&quot;&gt;[http://carolynporco.com/about/professional-activities/ Professional activities], carolynporco.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Javni nastupi ===
Carolyn Porco često drži predavanja o misiji Cassini i o planetarnim istraživanjima općenito, te se pojavljuje na poznatim konferencijama (PopTech, 2005.&lt;ref&gt;[http://poptech.org/people/carolyn_porco Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527220530/http://poptech.org/people/carolyn_porco |date=2014-05-27 }}, poptech.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; i TED 2007., 2009.).&lt;ref&gt;[http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_flies_us_to_saturn Caroly Porco: This is Saturn], ted.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_could_a_saturn_moon_harbor_life Caroly Porco: Could a Saturn moon harbor life?], ted.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Predavanje na TED-ovoj konferenciji 2007. bilo je usredotočeno na dva glavna područja otkrića misije Cassini: istraživanje Saturnovih mjeseca Titana i Enkelada. Opisujući okruženje na Titanu, s atmosferom sastavljenom uglavnom od molekularnog dušika i prožetom organskim spojevima, Porco je pozvala publiku da ovako zamisli scenu na površini mjeseca: 
{{citat|Zaustavite se i razmislite minutu. Pokušajte zamisliti kako bi površina Titana mogla izgledati. Mračno je - podne na Titanu jednako je mračno kao ponoć na Zemlji. Hladno je, jezivo, maglovito, možda pada kiša, a vi stojite na obalama [[jezero Michigan|jezera Michigan]] punog razrjeđivača za boju. Ovako smo zamišljali površinu Titana prije no što smo tamo došli s Cassinijem i mogu vam reći da je ono što smo pronašli na Titanu, makar se detalji razlikuju, jednako fascinirajuće kao i ova priča. A nama je to bilo kao - za Cassinijeve ljude bilo je kao da se avantura [[Jules Verne|Julesa Vernea]] ostvaruje.}}

Nakon opisivanja različitih obilježja otkrivenih na Titanu i prikaza povijesne prve fotografije Titanove površine snimljene sondom Huygens, Porco dalje opisuje Enkelad i mlazove &quot;sitnih ledenih čestica&quot; koje izviru sa mjesečevog južnog pola:
{{citat|...došli smo do zaključka da je moguće da ovi mlazovi eruptiraju iz džepova tekuće vode ispod površine Enkelada. Dakle, moguće je da imamo tekuću vodu, organske materijale i višak topline. Drugim riječima, moguće je da smo zapravo naišli na Sveti gral modernog planetarnog istraživanja. Ili drugim riječima, okoliš koji je možda pogodan za žive organizme. I mislim da vam ne moram niti govoriti da bi otkriće života drugdje u Sunčevu sustavu, bilo na Enkeladu ili drugdje, imalo goleme kulturološke i znanstvene implikacije. Zato što kada bismo mogli pokazati da se [[abiogeneza|nastanak života]] dogodio ne jednom, nego dvaput, neovisno, u Sunčevu sustavu, tada bi to značilo, slijedom logičkoga zaključivanja, da se to dogodio nebrojno puno puta u svemiru kroz njegovih 13,7 milijardi godina povijesti.}}

=== Televizija i film ===
Porco je bila redovita analitičarka i konzultantica za astronomiju [[CNN|CNN-a]] te ima mnogo radijskih i televizijskih nastupa.&lt;ref&gt;[http://www.spacescience.org/about_ssi/staff/porco.html About SSI - Carolyn Porco], spacescience.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Bila je savjetnica na snimanju filma [[Kontakt (1997.)|Kontakt]], temeljenog na romanu poznatog astronoma [[Carl Sagan|Carla Sagana]].&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2009/09/22/science/space/22prof.html?_r=0 An Odyssey From the Bronx to Saturn’s Rings], nytimes.com, Dennis Overbye, 21. rujna 2009., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Također je bila savjetnica na snimanju filma [[Zvjezdane staze (2009.)|Zvjezdane staze]]. Scena u kojoj Enterprise izlazi iz warp pogona u atmosferu Titana i diže se iz izmaglice, sa Saturnom i njegovim prstenovima u pozadini, bila je njena ideja.&lt;ref&gt;[http://trekmovie.com/2009/09/15/star-trek-movie-rising-from-titan-images-available-online/ Star Trek Movie ‘Rising From Titan’ Images Available Online], trekmovie.com, 15. rujna 2009., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Ostalo ===
Godine 1994. Porco je bila članica povjerenstva (kojim je predsjedavao Carl Sagan) pod nazivom &quot;Javna komunikacija NASA-ine znanosti&quot; (engl. ''Public Communication of NASA's Science''),&lt;ref name=&quot;pac&quot;/&gt; a 1999. je recenzirala biografiju Carla Sagana za list [[The Guardian]].&lt;ref&gt;[http://www.theguardian.com/books/1999/nov/20/biography First reach for the stars], theguardian.com, Carolyn Porco, 20. studenog 1999., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Napisala je brojne popularnoznanstvene članke te je aktivna u približavanju znanosti široj javnosti, a na web stranicama CICLOPS-a ima svoj [[blog]], ''Captain's Log''.&lt;ref&gt;[http://www.centerforcommunicatingscience.org/carolyn-porco/ Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213051620/http://www.centerforcommunicatingscience.org/carolyn-porco/ |date=2013-12-13 }}, centerforcommunicatingscience.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Također vodi ''Diamond Sky Productions'', malu tvrtku posvećenu znanstvenoj, ali i umjetničkoj upotrebi planetarnih fotografija i računalne grafike za približavanje znanosti široj javnosti.&lt;ref&gt;[http://diamondskyproductions.com/about.php About Diamond Sky Productions], diamondskyproductions.com, pristupljeno 24. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Godine 1999. Porco je izabrana za jednog od 18 vodećih znanstvenika 21. stoljeća, po izboru lista [[The Sunday Times]],&lt;ref&gt;The brains behind the 21st century, The Sunday Times, Steve Farrer, 10. siječnja 1999. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; 2004. je izabrana kao jedna od 50 zvijezda koje treba pratiti, po izboru lista Industry Week,&lt;ref&gt;[http://www.industryweek.com/emerging-technologies/50-rd-stars-watch 50 R&amp;D Stars To Watch], industryweek.com, Vivian Pospisil, 21. prosinca 2004., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; a 2008. je uvrštena na popis časopisa [[Wired]] - &quot;Pametni popis: 15 ljudi koje bi sljedeći predsjednik trebao slušati&quot;.&lt;ref&gt;[http://archive.wired.com/politics/law/magazine/16-10/sl_intro The 2008 Smart List: 15 People the Next President Should Listen To], wired.com, 22. rujna 2008., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

[[Asteroid]] [[7231 Porco]] ime je dobio &quot;u čast Carolyn C. Porco, pionirke u proučavanju sustava planetarnih prstenova...i voditeljice u istraživanju vanjskog Sunčevog sustava svemirskim letjelicama.&quot;&lt;ref&gt;[http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=7231;orb=1 JPL Small-Body Database Browser - 7231 Porco (1985 TQ1)], nasa.gov, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. Porco je dobila &quot;Nagradu za znanost Isaac Asimov&quot; koju dodjeljuje Američko humanističko društvo.&lt;ref&gt;[http://americanhumanist.org/news/details/2008-01-humanists-to-honor-lead-imaging-scientist-on-the-cassini-saturn-project Humanists to Honor Lead Imaging Scientist on the Cassini Saturn Project], americanhumanist.org, 17. siječnja 2008., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U rujnu 2009. osvojila je stipendiju Biblioteke Huntington,&lt;ref&gt;[http://artsandsciences.colorado.edu/magazine/2009/12/star-trek-adviser-scientist-wins-writing-fellowship/ ‘Star Trek’ adviser, scientist wins writing fellowship], colorado.edu, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; a iste ju je godine časopis [[New Statesman]] uvrstio na popis &quot;50 najbitnijih ljudi današnjice&quot;.&lt;ref name=&quot;nst&quot;/&gt;

U listopadu 2009. ona i [[Babak Amin Tafreshi]] dobili su nagradu &quot;Lennart Nilsson&quot; kao priznanje za njihov fotografski rad.&lt;ref&gt;[http://www.lennartnilssonaward.se/2009/01/02/carolyn-porco/ 2009 Carolyn Porco], lennartnilssonaward.se, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2010. Porco je nagrađena medaljom Carla Sagana za izvrsnost u približavanju znanosti široj javnosti, koju dodjeljuje Odjel za planetologiju [[Američko astronomsko društvo|Američkog astronomskog društva]].&lt;ref name=&quot;sag&quot;/&gt;

U svibnju 2009. primila je počasni doktorat Sveučilišta Stony Brook gdje je i diplomirala,&lt;ref&gt;[http://carolynporco.com/in-the-news/releases/carolyn-porco-awarded-stony-brook-university-honorary-degree-2009-05-21.html Cassini imaging leader awarded honorary degree from Stony Brook University], carolynporco.com, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; a 2011. je osvojila nagradu &quot;Distinguished Alumni&quot;, najveću nagradu koju dodjeljuje [[California Institute of Technology|Caltech]].&lt;ref&gt;[http://www.caltech.edu/article/13405 Caltech Names Five Distinguished Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219081802/http://www.caltech.edu/article/13405 |date=2014-02-19 }}, caltech.edu, 23. ožujka 2011., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Godine 2012. Porco je imenovana jednom od 25 najutjecajnijih ljudi u svemiru po izboru časopisa [[Time (časopis)|Time]].&lt;ref name=&quot;time&quot;/&gt;

== Glazbeni interesi ==
[[Datoteka:Cassini team Abbey road.jpg|thumb|300px|Tim za obradu slikovnih podataka misije Cassini snimljen u [[London]]u, u ulici [[Abbey Road (ulica)|Abbey Road]], po uzoru na slavnu fotografiju [[Beatles|Beatlesa]].]]
Porco je fascinirana 1960-ima i [[Beatles]]ima te s vremena na vrijeme uključuje refence na njihovu glazbu u svoje prezentacije, tekstove i nastupe. Prva fotografija u boji misije Cassini bila je ona planeta Jupitera, koja je objavljena 9. listopada 2000., u čast 60. rođendana [[John Lennon|Johna Lennona]].&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=110&amp;js=1 Jupiter &amp; Europa in True Color], ciclops.org, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. producirala je i režirala kratki 8-minutni film s 64 najspektakularnije fotografije snimljene s letjelice Cassini, koje su predstavljene uz glazbu Beatlesa, u čast 64. rođendana [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]].&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=24 Sixty-Four Scenes From Saturn], ciclops.org, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Neki njeni citati korišteni su u glazbenom projektu [[Symphony of Science]].&lt;ref&gt;[http://www.universetoday.com/90860/new-symphony-of-science-video-onward-to-the-edge/ New Symphony of Science Video: Onward to the Edge], universetoday.com, Nancy Atkinson, 10. studenog 2011., pristupljeno 24. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Carolyn Porco}}
* [http://carolynporco.com službena web stranica] {{eng oznaka}}
* [http://ciclops.org/?js=1 CICLOPS] {{eng oznaka}}
* [http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_flies_us_to_saturn This is Saturn] (''Ovo je Saturn''), prezentacija održana na TED konferenciji 2007. {{eng oznaka}}
* [http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_could_a_saturn_moon_harbor_life Could a Saturn moon harbor life?] (''Može li na Saturnovom mjesecu biti života?''), prezentacija održana na TED konferenciji 2009. {{eng oznaka}}
* [https://twitter.com/carolynporco službena stranica na Twitteru] {{eng oznaka}}
{{DEFAULTSORT:Porco, Carolyn C.}}
{{Životni vijek|1953}}

[[Kategorija:Američki astronomi]]
[[Kategorija:Authority control]]</text>
      <sha1>oxedsiiq3opes78dix10cea7duc7vnd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cobra (manga)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3554395</id>
    <revision>
      <id>41263653</id>
      <parentid>41111433</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:13:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 16 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67326" xml:space="preserve">{{Infobox animanga/Header
| name            = Cobra
| image           = [[File:Cobra tankou vol 1.jpg|230px]]
| caption         = korice prve mange ''Cobre'' 1979.
| ja_kanji        = コブラ
| ja_romaji       = Kobura
| genre           = [[SF]], [[Akcija (film)|Akcija]]
}}
{{Infobox animanga/Print
| type            = manga
| author          = [[Buichi Terasawa]]
| publisher       = [[Shueisha]]
| publisher_en    = {{flag|Sjedinjene Države}} [[Viz Media]] 
| demographic     = ''[[Shōnen manga|Shōnen]]''
| magazine        = [[Weekly Shōnen Jump]]
| first           = 6.11. 1978.
| last            = 12.11. 1984.
| volumes         = 18
| volume_list     = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = Space Adventure Cobra
| director        = [[Osamu Dezaki]]
| producer        = Tatsuo Ikeuchi
| writer          = Buichi Terasawa&lt;br /&gt; Haruya Yamazaki
| music           = Osamu Shōji
| studio          = [[TMS Entertainment]]
| licensee        = {{flag|Sjedinjene Države}} Tara &lt;small&gt;(cinema)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Urban Vision]] &lt;small&gt;(VHS; expired)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Discotek Media]] &lt;small&gt;(DVD)&lt;/small&gt;{{UK}} Manga Entertainment &lt;br&gt;{{AUS}} [[Madman Entertainment]]
| released        = 23.7. 1982.
| runtime         = 99 min.
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = tv series
| title           = Space Cobra
| director        = [[Osamu Dezaki]]
| producer        = 
| writer          = 
| music           = [[Kentarō Haneda]]
| studio          = [[TMS Entertainment]]
| licensee        = {{English anime licensee  | NA = [[The Right Stuf International|Nozomi Entertainment]] }}
| network         = [[Fuji TV]]
| first           = 7.10. 1982.
| last            =19.10. 1983.
| episodes        = 31
| episode_list    = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = ova
| title           = Cobra the Animation: The Psychogun
| director        = Buichi Terasawa
| producer        = 
| writer          = Buichi Terasawa
| music           = Yoshihiro Ike
| studio          = [[Magic Bus (studio)|Magic Bus]]
| first           = 29.8. 2008.
| last            = 27.2. 2009.
| runtime         = 
| episodes        = 4
| episode_list    = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = ova
| title           = Cobra the Animation: Time Drive
| director        = Kenichi Maejima
| producer        = 
| writer          = 
| music           = Yoshihiro Ike
| studio          = [[Magic Bus (studio)|Magic Bus]]
| first           = April 24, 2009
| last            = 26.6. 2009.
| episodes        = 2
| episode_list    = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = tv series
| title           = Cobra the Animation: Rokunin no Yuushi
| director        = Keizo Shimizu
| producer        = 
| writer          = 
| music           = Yoshihiro Ike
| studio          = Magic Bus
| network         = Nippon BS Broadcasting
| first           = 2.1. 2010.
| last            = 27.3. 2010.
| episodes        = 13
| episode_list    = 
}}
{{Infobox animanga/Footer}}
{{nihongo|'''''Cobra'''''|コブラ|Kobura|lead=yes}} [[japan]]ska je [[SF]] [[manga]] serija koju je napisao i ilustrirao [[Buichi Terasawa]]. Smještena u daleku budućnost, priča se odvija oko Cobre, koji živi pustolovni život sve dok njegovi neprijatelji ne krenu u lov na njega. Cobra kirurški mijenja svoje lice i briše svoju memoriju kako bi se sakrio od neprijatelja te imao normalan život. Naposljetku, dobiva ponovno svoje memorije te se ujedinjuje sa bivšom partnericom, Lady Armaroid. Teresawa je priču zamislio kao spoj [[špageti vestern]]a i pričama o [[samuraj]]u, te varijacije filmova, koje sežu od [[James Bond|Jamesa Bonda]] do [[Walt Disney|Disneyja]].

Manga je prvi put objavljena u [[Shueisha|Shueishinom]] ''Weekly Shōnen Jump'' časopisu od novembra 1978. do novembra 1984. Kasnije, Shueisha je sakupila poglavlja te ih objavila u 18 svezaka. Manga ''Cobra'' je obuhvatila razne manga serije, stripove, dugometražni anime film i dvije anime serije - jedna iz 1982. sa 31 epizodom, te druga iz 2010. sa 13 epizoda - dvije [[OVA]] serije, audio albume, [[Video igra|video igrice]] i drugu franšizu. 2010., [[Alexandre Aja]] je objavio da je igrani film u produkciji, ali od njega još uvijek nije bilo ništa.

U SAD-u, dijeliće mange objavio je [[Viz Media]] 1990. Igrani film je licencirao Tara radi distribucije u američkim kino dvoranama te [[Manga Entertainment]] za britanske kino dvorane 1995. Urban Vision i Discotek Media su ga objavile za kućno tržište, dok je Madman Entertainment nabavio prava za objavu u australskoj regiji. Anime je u Sjevernoj Americi licencirao Nozomi Entertainment.

U Japanu, manga ''Cobra'' je prodana u više od 40 miliona kopija, čime je bila jedna od najvećeih manga bestselera svih vremena za ''Weekly Shōnen Jump''. Adaptacija za anime seriju i druge medije su uspoređivane sa ''[[Star Wars|Ratovima zvijezda]]'' i ''[[Barbarella (film)|Barbarellom]]'', a glavni lik sa Jamesom Bondom. Filmska adaptacija je dobila podvojene recenzije, dok su izvorna anime serija i ''Cobra the Animation'' bili dobro primljeni i kod kritike i kod publike. U časopisu ''Animage'', anime serija se dva puta našla na listi 20 najboljih animea godine: prvi out 1983. kada je osvojila 11. mjesto sa 343 glasa, i drugi put 1984. kada je osvojila 20. mjesto sa 74 glasa. 1984. Cobra je proglašen i 15. najboljim muškim anime likom sa 226 glasova, a 1983. 8. sa ukupno 728 glasova. 1983., prva epizoda je proglašena i osmom najboljom epizodom nekog animea sa ukupno 308 glasova.

==Radnja==
U dalekoj budućnosti, oficir Johnson vodi dosadan i prosječan život. Jednog nedeljnog jutra, njegov sluga robot Ben predloži da ode u ''Trip Movie Corporation'' - poduzeće koje omogućava klijentima da dožive san koji izgleda poput stvarnosti. Johnson zatraži da bude kralj u [[harem]]u, te da zapovijeda svemirskom krstaricom.

U svojem snu, Johnson pak postane &quot;Cobra&quot;, pustolov koji istražuje svemir sa androidom Lady Armaroid. Cobra koristi Psihopištolj, kibernetički laserski top na ruci, kako bi se borio protiv Udruge gusara, organiziranog kriminalnog sindikata pirata. Nakon bitke sa Udrugom, Cobra dozvoli vođi, kapetanu Vaikenu, da pobjegne. Vaiken distribuira slike Cobre drugim gusarima, te tako pokrene lov na njegovu glavu. Kada san završi, Johnson opiše svoj san jednom kolegi, koji je iznenađen jer Johsonov san nije trebao imati nikakve veze sa gusarima ili sa Cobrom.

Pri povratku kući, Johnson se sudari sa brzim autom čiji vođač izgleda poput Vaikena. Kada Johnson spomene sličnost, vozač se doista ispostavi kao Vaiken. Pita Johnsona o Cobri, te mu prijeti smrću ako ne odgovori. Johnson nesvjesno podigne ruku i zraka se ispuca iz nje, ubivši Vaikena. Time eksplodira i Johnsonova ruka, koja otkriva Psihopištolj u njoj.

Johnson bježi kući, gdje Ben primjeti top na njegoovj ruci. Johnson potom shvati da se ne sjeća ničega o svom životu duže od tri godine. Kada pogleda u zrcalo, nalazi dugme koje stisne te otkriva tajnu sobu. Tamo pronalazi revolver koji je koristio u snu. Tada naoružani uljezi upadaju u kuću te ga oslove kao Cobra. Nastaje bitka, a Benova ljuštura se razbije i otkrije Lady Armaroid, androida uz pomoć kojeg Johnson ubije uljeze.

Johnson  s epočinje sjećati prošlosti iz života kada je bio Cobra. Proganjala ga je Udruga gusara zbog toga što se umiješao u njihov kriminal, te je umoran od stalnog bijega kirurški promjenio svoje lice i izbrisao memoriju. Lady Armaroid ispriča Cobri da je ''Trip Movie'' pokrenuo njegovu podsvijest kako bi se prisjetio memorije iz svog života. Cobra i Lady Armadroid nastave potom svoj pustolovni život.

==Glasovne uloge==
*[[Nachi Nozawa]] - Cobra
*[[Yoshiko Sakakibara]] - Armoroid Lady
*[[Gara Takashima]] - Dominique Royal
*[[Hidekatsu Shibata]] - Salamander
*[[Kiyoshi Kobayashi]] - Crystal Bowie
*[[Reiko Tajima]] - Sandra
*Seizo Katou - Doug Savalas
*Toshiko Fujita - Jane Royal
*Yuko Sasaki - Katherine Royal
*Banjou Ginga - Pukovnik Velga

==Razvoj==
''Cobra'' je prva manga Buichija Terasawe. Prethodno je pisao i ilustrirao između dvadeset i trideset SF ''[[Shōjo manga|shōjo]]'' (namijenjene djevojkama) kratkih priča za manga natječaje koje su održali manga časopisi, a svaka od njih je zaradila posebno priznanje. Terasawa je stvorio ''Cobru'' spajanjem [[špageti vestern|špageti vetserna]] i japanskih priča koje sadrže &quot;putujućeg mačevaoca&quot;.&lt;ref name=animerica/&gt; Psihopištolj je zamislio prije stvaranja glavnog junaka, a Terasawa je htio junaka koji bi mogao nositi skriveno oružje.&lt;ref name=allocine/&gt; Prema Terasawi, na ovaj koncept junaka uveliko je utjecao &quot;špageti vestern sa malim dodatkom [[James Bond|Jamesa Bonda]].&quot;&lt;ref name=animerica/&gt; Također je našao nadahnuće u francuskom glumcu [[Jean-Paul Belmondo|Jeanu-Paulu Belmondu]].&lt;ref name=allocine&gt;{{cite web | url=http://www.allocine.fr/article/fichearticle_gen_carticle=18599125.html | title=&quot;Cobra&quot; par Buichi Terasawa, son créateur original | date=8.11. 2010 | publisher=AlloCiné | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RajP5TWM?url=http://www.allocine.fr/article/fichearticle_gen_carticle=18599125.html | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt; Sveukupno, na Terasawu su utjecali filmovi Jamesa Bonda,   [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]] i Walta Disneyja prije ''[[The Little Mermaid (1989 film)|Male sirene]]'' iz 1989. Primjerice, [[Jane Fonda]] nastupa u kultnom SF-u  ''[[Barbarella (film)|Barbarella]]'' iz 1968., a to je poslužilo za njegov lik Jane, čija je frizura isto tako nadahnuta i princezom Aurorom u Disneyjevom animiranom filmu ''[[Sleeping Beauty (1959 film)|Trnoružica]]'' iz 1959. Za priču i ritam, našao je utjecaj odmanga umjetnika [[Osamu Tezuka|Osame Tezuke]], koji je bio njegov mentor.&lt;ref name=animerica&gt;{{cite book|chapter=Buichi Terasawa|author=Karahashi, Takayuki|editor=Trish Ledoux|title=Anime Interviews: The First Five Years of Animerica, Anime &amp; Manga Monthly (1992–97)|year=1997|location=San Francisco, California|publisher=Cadence Books|pages=126–33|isbn=1-56931-220-6|oclc=}}&lt;/ref&gt;

==Mediji==

===Manga===

Napisana i ilustrovana od Buichija Terasawe, ''Cobra'' je prvi puta objavljena 1977. u [[Shueisha|Shueishinom]] ''shōnen'' manga časopisu ''[[Weekly Shōnen Jump]]'' u obliku stripovskog &quot;pilota&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://translate.google.com/translate?hl=hr&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.mandarake.co.jp%2Finformation%2F2009%2F03%2F21%2F21cmp15%2Findex.html | title=1F complex first anniversary! Akihabara Comp festival! Buichi Terasawa all pre-booklet &quot;familiar ground by Aoku&quot; &quot;sigma 45&quot; | date=21.3. 2009 | publisher=Mandarake | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rak1OOgj?url=http://www.mandarake.co.jp/information/2009/03/21/21cmp15/index.html | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt; Kasnije je od toga nastala manga serija, koja je išla od 6.11. 1978. do 12.11. 1984. u ''Weekly Shōnen Jumpu'',&lt;ref&gt;{{cite web |last=Terasawa |first=Buichi |date=6.11. 1978|title=Cobra |publisher=Weekly Shōnen Jump |issue=45 |publisher=Shueisha |language=Japanski }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Terasawa |first=Buichi |date=12.11. 1984|title=Cobra |journal=Weekly Shōnen Jump |issue=48 |publisher=Shueisha |language=Japanski }}&lt;/ref&gt; te je objavljena u sklopu ''Jump Comics'' tog časopisa u 18 svezaka između 15.8. 1979. i 15.8. 1985.&lt;ref name=history&gt;{{cite web |last=Terasawa |first=Buichi |authorlink=Buichi Terasawa |url=https://translate.google.com/translate?hl=hr&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.buichi.com%2Fworks%2Fcobra%2Fcobra_03.html |title=HISTORY |publisher=Buichi.com |language=Japanski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080121045329/http://www.buichi.com/works/cobra/cobra_03.html |archivedate=2008-01-21 |access-date=2015-02-14 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://translate.google.com/translate?hl=hr&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.tohgoku.or.jp%2F~kameyama%2Fcobura.htm | title=「コブラ」ジャンプコミック版全18巻データ | publisher=Tohgoku | accessdate=22.8. 2013 | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20050326114414/http://www.tohgoku.or.jp/~kameyama/cobura.htm | archivedate=2005-03-26 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; ''Cobra'' je ponovno objavljena od februara 1988. do novembra 1998. kao izdanje od 10 svezaka u ''Jump Comics Deluxe'' verziji nazvanoj ''Space Adventure Cobra''.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Cobra (Deluxe Edition) (1) | publisher=BookOffOnline | url=https://translate.google.com/translate?hl=hr&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.bookoffonline.co.jp%2Fold%2F0011421004 | accessdate=5.12. 2013 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RalHYViA?url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0011421004 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Cobra (Deluxe Edition) (10) | publisher=BookOffOnline | url=https://translate.google.com/translate?hl=hr&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.bookoffonline.co.jp%2Fold%2F0011421013 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RalHt2j3?url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0011421013 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt;

Manga je tek djelomično objavljena u [[SAD]]-u od Viz Media 1990. kao serija od 12 knjiga.&lt;ref name=superhero&gt;{{cite book | title=The Superhero Book: The Ultimate Encyclopedia of Comic-Book Icons and Hollywood Heroes | url=http://books.google.com.br/books?id=IDlEHGKj8JgC&amp;printsec=frontcover&amp;v=onepage&amp;q&amp;f=false#v=onepage&amp;q&amp;f=false | author=Misiroglu, Gina Renée; Roach, David A. | pages=[http://books.google.com.br/books?id=IDlEHGKj8JgC&amp;pg=PA147#v=onepage&amp;q&amp;f=false 147–150] | publisher=Visible Ink Press | isbn=978-1-57859-154-1}}&lt;/ref&gt; Prva engleska verzija je pokrivala porijeklo priče i tzv. sagu Kraljevskih sestara, a dijaloge je adaptirao američki strip autor [[Marv Wolfman]]. Objavljeno je u nizu ''Viz Select Comics''.&lt;ref name=viz&gt;{{cite journal |last=Terasawa |first=Buichi |authorlink=Buichi Terasawa |author2=[[Marv Wolfman]]  |year=1990 |title=Cobra |journal=Cobra |volume=1 |issue=1 |series=Viz Select Comics |pages=2 |publisher=[[Viz Media|Viz Communications]], LLC. }}&lt;/ref&gt; Cjelokupna manga je objavljena u nekoliko država. U Francuskoj, mangu je prvi put objavio Dynamic Visions,&lt;ref name=buichi&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/E/news/index_book.html | title=Books | publisher=Buichi.com | accessdate=7.8. 2013 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RalIrd59?url=http://www.buichi.com/E/news/index_book.html | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; i kasnije ponovno objavio Taifu Comics.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.taifu-comics.com/index.php/manga/Cobra-the-space-pirate/vol-1|title=Cobra, the space pirate Vol.1|publisher=Taifu Comics|accessdate=7.8. 2013|language=Francuski|archiveurl=https://www.webcitation.org/6RalJP2jv?url=http://www.taifu-comics.com/index.php/manga/Cobra-the-space-pirate/vol-1|archivedate=2014-08-05|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Njen prvi svezak objavljen je u 1990-ima u Brazilu od Dealera, čime je bila jedna od prvi manga ikada objavljenih u toj državi.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.universohq.com/quadrinhos/2011/n03052011_07.cfm | archiveurl=https://web.archive.org/web/20111107083959/http://www.universohq.com/quadrinhos/2011/n03052011_07.cfm | title=Veja o primeiro cartaz de Cobra - The Space Pirate | author=Codespoti, Sérgio | publisher=universohq.com | language=Portugalski | archivedate=2011-11-07 | access-date=2015-02-14 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Play Press je mangu objavio u Italiji,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.fumetto-online.it/it/ricerca_editore.php?EDITORE=PLAY%20PRESS%20PUBLISHING&amp;COLLANA=COBRA%20M5&amp;nrd=1 | title=Fumetti Play Press Publishing, Collan Cobra M5 | publisher=Fummeto Online | language=Italijanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141215045052/http://www.fumetto-online.it/it/ricerca_editore.php?EDITORE=PLAY%20PRESS%20PUBLISHING&amp;COLLANA=COBRA%20M5&amp;nrd=1 | archivedate=2014-12-15 | deadurl=yes | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt; Tong Li u Tajvanu, Culturecom u Hong Kongu, a Vibulkij u Tajlandu.&lt;ref name=buichi/&gt;

Shueisha je objavio ''Cobru'' u obliku ''kanzenbana'' pod naslovom ''Space Adventure Cobra: Handy Edition'' - koje je uključivalo sveske jedan do deset - od 19.10. 2001. do 4.2. 2002.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0011421099 | title=Space Adventure Cobra (1) Space Adventure Handy Edition | publisher=BookOffOnline | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RaluXFdT?url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0011421099 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0011421108 | title=Space Adventure Cobra (10) Space Adventure Handy Edition | publisher=BookOffOnline | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ralvm9dS?url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0011421108 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt; Shueisha je kasnio objavio tri ''kanzenban'' serije na temelju ''Cobre'' pod nazivom ''Shueisha Jump Remix'' line. (''Irezumi no Onna Hen,'' 刺青の女編), koja je obuhvatila tri sveska, a objavljena je 7.10. 2002. i 21.10. 2002; (''Rugball Hen'', ラグ・ボール編), koja je obuhvatila dva sveska i objavljena od 1.11. 2002. do 18.11. 2002; i (''Shido no Megami Hen'', シドの女神編), koja je obuhvatila tri sveska i objavljena od 9.6. 2003. do 7.7. 2003.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://remix.shueisha.co.jp/j_remix/detail/cobra/index.html | title=集英社 リミックス: コブラ | publisher=Shueisha | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Hr63RM7Q?url=http://remix.shueisha.co.jp/index.html | archivedate=2013-07-04 | access-date=2015-02-14 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Media Factory je objavio ''Cobru'' u ''kanzenban'' izdanju; jednostavno se zvala ''Cobra Kanzenban'' (COBRA完全版), i obuhvatila 12 svezaka između 23.8. 2005. i 23.6. 2006.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113205 | title=COBRA 【完全版】　1 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ram4qwKw?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113205 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113946 | title=COBRA 【完全版】　12 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ram5jhsf?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113946 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-14 }}&lt;/ref&gt; ''Cobra'' je isto tako prodana i kao [[e-knjiga]], ''Space Adventure Cobra: Galaxy Knights'' u limitiranom izdanju.&lt;ref name=history/&gt;

====Nastavci====
''Seinen'' manga časopis ''Super Jump'' objavio je nekoliko manga nastavaka ''Cobre''. Prvi se zvao ''Cobra: Seinaru Kishi Densetsu'' (コブラ〜聖なる騎士伝説, Kobura Seinaru Kishi Densetsu), a objavljen je 1986. u posebnom izdanju ''Weekly Shōnen Jumpa''. Potom je objavljen u jedinstveni svezak od Shueishe 1988. u nizu ''Jump Comics Deluxe''.&lt;ref name=history /&gt; ''Space Adventure Cobra: The Psychogun'' (SPACE ADVENTURE COBRA〜ザ・サイコガン, Supēsu Adobenchā Kobura Za Saikogan), potpuna manga sa kompjuterskim grafikama u boji, je serijalizirana u ''Super Jumpu'' 1995.&lt;ref name=history /&gt; Nastavak sa &quot;računalnim grafikama&quot; nazvan ''Space Adventure Cobra: Magic Doll'' (SPACE ADVENTURE COBRA〜マジックドール, Supēsu Adobenchā Kobura Majikku Dōru) objavljen je u ''Super Jumpu'' od 2000. do 2002.&lt;ref name=history /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.s-manga.net/comics/cm_20020404_sj_jcd_4088592883_cobra-11k.html |title=Space Adventure Cobra: Magic Doll |publisher=Shueisha |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100808133629/http://www.s-manga.net/comics/cm_20020404_sj_jcd_4088592883_cobra-11k.html |archivedate=2010-08-08 |access-date=2015-02-16 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Zajedno sa nekoliko drugih serija objavljenim u ''Super Jumpu'', objavljeni su od 1995. do 2002. u ''Jump Comics Deluxe'' pod naslovom ''Space Adventure Cobra''.&lt;ref name=history /&gt;

''Space Adventure Cobra: Magic Doll'' je ponovno objavljen u časopisu ''Monthly Comic Flapper'' od Media Factory, te je objavljen u nizu ''MF Comics'' kao ''Cobra the Space Pirate: Magic Doll Zenpen'' (COBRA THE SPACE PIRATE マジックドール 前編, Kobura Za Supēsu Pairētsu Majikku Dōru Zenpen) i ''Cobra the Space Pirate: Magic Doll Kōhen'' (COBRA THE SPACE PIRATE マジックドール 後編, Kobura Za Supēsu Pairētsu Majikku Dōru Kōhen) 23.2. i 22.9. 2006.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113595 | title=Cobra Magicdoll　前編 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ram9M5i6?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113595 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840116190 | title=Cobra Magicdoll　後編 | publisher=Media Factory | accessdate=December 5, 2013 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ram9yKYt?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840116190 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Uz to, Media Factory je objavila šest samostalnih ''Cobra''; prva, ''Cobra the Space Pirate: Kokuryū Ō'' (COBRA THE SPACE PIRATE 黒龍王, Kobura Za Supēsu Pairētsu Kokuryū Ō), 23.3. 2006., a zadnja, ''Cobra the Space Pirate: Time Drive'' (COBRA THE SPACE PIRATE タイム・ドライブ, Kobura Za Supēsu Pairētsu Taimou Doraibu) 23.4. 2009., od kojih su svi bili pod ''MF Comics''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113717 | title=Cobra　黒龍王 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RamNtq6L?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840113717 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | title=COBRA ラグボール | publisher=Media Factory | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840119672 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RamOSk9J?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840119672 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | title=COBRA ザ・サイコガン 前編 | publisher=Media Factory | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122245 | language=Japanski | accessdate=December 5, 2013 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RambkhkW?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122245 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no }}&lt;p&gt;{{cite web | title=COBRA ザ・サイコガン 後編 | publisher=Media Factory | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122252 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RamaqvAN?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122252 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | title=COBRA 神の瞳 | publisher=Media Factory | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122559 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ran2enZf?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122559 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | title=COBRA タイム・ドライブ | publisher=Media Factory | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840125574 | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RamyMywS?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840125574 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; Kako bi proslavili 30. obljetnicu serije, 16 mangi je ponovno izdano od Media Factory; 23.5. 2008., ''Cobra Fukkatsu'' (コブラ復活, Kobura Fukkatsu) i ''Irezumi no Sanshimai'' (レズミの三姉妹) su objavljeni, a ''Magic Doll'' je završio niz, objavom 7.7. 2009.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122221 | title=COBRA コブラ復活 | publisher=Media Factory | accessdate=February 3, 2013 | language=Japanese | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042551/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122221 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122238 | title=COBRA　イレズミの三姉妹 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211041941/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122238 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122306 | title=COBRA　ラグ・ボール | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042428/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122306 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122313 | title=COBRA　二人の軍曹 | publisher=Media Factory | accessdate=February 3, 2013 | language=Japanese | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211043051/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122313 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122412 | title=COBRA　シドの女神 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042642/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122412 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122429 | title=COBRA　異次元レース | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042554/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122429 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122511 | title=COBRA　黄金の扉 | publisher=Media Factory | language=Japanese | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211043004/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122511 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122528 | title=COBRA　神の瞳 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042425/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122528 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122603 | title=COBRA　六人の勇士 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211041350/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122603 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122610 | title=COBRA 地獄の十字軍 前編 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042926/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122610 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122757 | title=COBRA 地獄の十字軍 後編 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042241/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122757 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122764 | title=COBRA　聖なる騎士伝説 | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RcAXlyEh?url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?pid=9784840122764 | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122863 | title=COBRA タイム・ドライブ | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211042431/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122863 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122870 | title=COBRA ギャラクシー・ナイツ | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211041937/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840122870 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840125642 | title=COBRA ザ・サイコガン | publisher=Media Factory | accessdate=February 3, 2014 | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211041236/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840125642 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes }}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840125833 | title=COBRA マジックドール | publisher=Media Factory | language=Japanski | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211041243/http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784840125833 | archivedate=2014-12-11 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; Od 25.10. 2014., Media Factory ponovno objavljuje ''Cobra the Space Pirate'' putem svoje ''MFR serije''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784040672144 | title=COBRA 1 | publisher=Media Factory | language=Japanski}}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784040672151 | title=COBRA 1 | publisher=Media Factory |language=Japanski}}&lt;p&gt;{{cite web | url=http://mediafactory.jp/Form/Product/ProductDetail.aspx?shop=0&amp;pid=9784040672168 | title=COBRA 3 | publisher=Media Factory |  language=Japanski}}&lt;/ref&gt;

=== Anime film ===
[[TMS Entertainment]] je adaptirao mangu u [[anime]] film ''Space Adventure Cobra'', koji je objavljen 23.7. 1982. u Japanu.&lt;ref name=film&gt;{{cite web|title=Space Adventure Cobra - The Movie| publisher=Anime News Network| url=http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=2272}}&lt;/ref&gt; Režirao ga je [[Osamu Dezaki]], a scenario su napisali Terasawa i Haruya Yamazaki: film je ponovio zgodu o sudjelovanju Cobre sa Kraljevskim sestrama, njegovom borbom sa Crystal Boyom, koji je tvorio prvi dio mange.&lt;ref name=superhero/&gt; U Japanu, film je objavljen na DVD-u- 25.6. 2001. od Digital Site, te ga ponovno objavio Happinet 29.8. 2008.&lt;ref name=goods/&gt; Manga Entertainment je objavio film u britanskim kinima 1995. Verzija Manga Entertainment imao je alternativni soundtrack koji je izvodila pop skupina [[Yello]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.japanator.com/discotek-licenses-space-adventure-cobra-movie-for-the-us-22098.phtml | title=Discotek licenses Space Adventure Cobra movie for the US | author=Muir, Bob | date=16.2. 2012 | publisher=Japanator }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title=MTV's Primestar Boost; Japanimation Rocks | url=http://books.google.com.br/books?id=xgsEAAAAMBAJ&amp;pg=PA47&amp;f=false | page=47 | journal=Billboard (magazine) | issue=107 | date= 1995-08-19 | publisher=Nielsen Business Media | issn=0006-2510}}&lt;/ref&gt; Američku sinkronizaciju je napravio [[Streamline Pictures]] [[Carl Macek|Carla Maceka]], te je objavljena u američkim kinima 20.8. 1995.&lt;ref&gt;{{cite book | title=The Animated Movie Guide | author=Jerry Beck | page=18 | publisher=Chicago Review Press | date=1.10. 2005 | url=http://books.google.com.br/books?id=fTI1yeZd-tkC&amp;pg=PR18&amp;dq=%22Space+Adventure+Cobra%22#v=onepage | isbn=978-1-56976-222-6}}&lt;/ref&gt; te ga je kasnije distribuirao Urban Vision na [[VHS]] formatu 16.6. 1998.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.amazon.com/dp/6304936893 | title=Space Adventure Cobra (VHS) (1995) | publisher=[[Amazon.com]]}}&lt;/ref&gt; Film je objavljen u  [[Australazija|Australazijskoj]] podružnici [[Madman Entertainment]]a 5.12. 2007.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.madman.com.au/catalogue/view/8955/space-adventure-cobra-the-movie | title=Space Adventure Cobra the Movie | publisher=[[Madman Entertainment]] | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RanIcATr?url=http://www.madman.com.au/catalogue/view/8955/space-adventure-cobra-the-movie | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; 8.4. 2008., Manga Entertainment ga je objavio na DVD-u.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://manga.co.uk/titles/space-adventure-cobra-the-movie | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080608023317/http://manga.co.uk/titles/space-adventure-cobra-the-movie | title=Space Adventure Cobra the Movie | archivedate=2008-06-08 | publisher=Manga Entertainment | access-date=2015-02-16 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 3.2. 2012., [[Hulu]] je započeo emitirati englesku verziju filma nakon dogovora sa TMS-om.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-01-03/hulu-streams-lupin-iii/the-secret-of-mamo-cobra-films | title=Hulu Streams Lupin III: The Secret of Mamo, Cobra Films | date=3.1. 2012 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt; Discotek Media je objavio film u SAD-u na DVD-u 21.8. 2012.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.discotekmedia.com/space_adventure_cobra.htm | title=Space Adventure Cobra | publisher=Discotek Media | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RanStuTG?url=http://www.discotekmedia.com/space_adventure_cobra.htm | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; Glazbeni video &quot;[[Girlfriend (Matthew Sweet)|Girlfriend]]&quot; [[Matthew Sweet|Matthewa Sweeta]] je koristila isječke iz filma, te postala najgledaniji video na [[MTV]]-u.&lt;ref name=superhero/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2009-06-26/michael-jackson-1958-2009-and-the-zillion-anime-connections | title=Michael Jackson (1958–2009) &amp; the Zillion Anime Connections | date=26.6. 2009 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt;

=== ''Space Cobra'' ===
''Cobra'' je adaptirana u anime seriju zvanu ''Space Cobra'' koju je isto režirao Dezaki a koja je emitovana na [[Fuji Television]] između 7.10. 1982. i 19.5. 1983. Epizode su objavljene na osam DVD-a i na DVD kutiju 25.10. 2000 od Digital Sitea u Japanu.&lt;ref name=goods/&gt; Nozomi Entertainment je seriju objavio u Sjevernoj Americi u dva dijela;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.rightstuf.com/rsstatic/nozomiEntertainment/pressReleases/nozomi2013/Right-Stuf-Acquires-Space-Adventure-Cobra-Original-TV_2013-01-15.pdf | title=Right Stuf, Inc. Acquires Space Adventure Cobra: The Original TV Series | date=15.1. 2013 | publisher=Right Stuf | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RanQJHm4?url=http://www.rightstuf.com/rsstatic/nozomiEntertainment/pressReleases/nozomi2013/Right-Stuf-Acquires-Space-Adventure-Cobra-Original-TV_2013-01-15.pdf | archivedate=2014-08-05 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; prvi je objavljen 4.3. 2014.,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.rightstuf.com/1-800-338-6827/catalogmgr/-QqwoTGc0i8M1zoa4D/browse/item/100521/4/0/0 | title=Space Adventure Cobra: The Original TV Series DVD Part 1 (S) | publisher=Right Stuf | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RanaoHwp?url=http://www.rightstuf.com/1-800-338-6827/catalogmgr/2KUKDgg3zyCLiU3x3l/browse/item/100521/4/0/0 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; a drugi 6.5. 2014.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.rightstuf.com/1-800-338-6827/catalogmgr/-QqwoTGc0i8M1zoa4D/browse/item/101118/4/0/0 | title=Space Adventure Cobra: The Original TV Series DVD Part 2 (S) | publisher=Right Stuf | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Ranc5dkq?url=http://www.rightstuf.com/1-800-338-6827/catalogmgr/Z1QII3sxhTHAoCQFUD/browse/item/101118/4/0/0 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=yes | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt;

=== ''Cobra the Animation'' ===

''Cobra'' je adaptirana u dvije [[OVA]] serije i TV seriju koju je stvorio Guild Project a animirao Magic Bus za niz ''Cobra the Animation'' u sklopu 30. obljetnice serije.&lt;ref name=hollywood/&gt; Prva serija bila je ''The Psychogun'', koja je objavljena izravno na DVD tržište između 29.8. 2008. i 27.2. 2009. Napisao ju je i režirao  Terasawa.&lt;ref name=psychogun&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/top/anime/anime_ova1.html | title=Cobra the Animation 「コブラ　ザ・サイコガン」 | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RaniMjew?url=http://www.buichi.com/top/anime/anime_ova1.html | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; Njen nastavak, ''Time Drive'', objavljen je između 24.4.  2009. i 26.6. 2009. Režirali su je Terasawa i Kenichi Maejima.&lt;ref name=timedrive&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/top/anime/anime_ova2.html | title=COBRA THE ANIMATION 「コブラ　タイムドライブ」 | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RankMZhX?url=http://www.buichi.com/top/anime/anime_ova2.html | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; Obje OVA serije su kasnije objavljene na [[Blu-ray]]u 19.2. 2010.&lt;ref name=goods&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/goods/av01.html | title=GOODS &gt;&gt; DVD・ミュージックCD &gt;&gt; DVD | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RanGnLyB?url=http://www.buichi.com/goods/av01.html | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-16 }}&lt;/ref&gt; Anime TV serija ''Rokunin no Yūshi'', koju je režirao Keizo Shimizu, emitovana je na BS 11 između 2.1. 2010. i 27.3. 2010. [[Crunchyroll]] je emitovao OVA serije između 18.12. 2009. do 8.1. 2010.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/press-release/2009-12-18/crunchyroll-and-happinet-announce-release-of-extreme-sci-fi-action-space-opera-epic-series-cobra-the-animation | title=Crunchyroll and Happinet Announce Release of Extreme Sci-Fi Action Space Opera Epic Series Cobra The Animation | date=12.12. 2008 | publisher=[[Anime News Network]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.crunchyroll.com/cobra-the-animation/episode-4-cobra-the-animation-the-psychogun-ova-538392?skip_wall=1 | title=Cobra the Animation: The Psychogun OVA Episode 4 – Cobra the Animation: The Psychogun OVA | publisher=Crunchyroll }}&lt;/ref&gt; Dvije epizode ''Time Drivea'' su objavljene 1.1. 2008.,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.crunchyroll.com/cobra-the-animation/episode-1-538356?skip_wall=1 | title=Cobra the Animation: Time Drive Episode 1 | publisher=Crunchyroll | }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.crunchyroll.com/cobra-the-animation/episode-2-538358?skip_wall=1 | title=Cobra the Animation: Time Drive Episode 2 | publisher=Crunchyroll }}&lt;/ref&gt; te su zajedno emitovane sa ''Rokunin no Yūshi'' u Japanu.&lt;ref name=ann/&gt;

===Igrani film===
2008., Buichi Terasawa je rekao da je dobio ponudu iz Hollywooda da proda prava serije radi snimanja igranog filma. U slučaju da se ovo ostvari, rekao je da bi bio odvojen od njegove izvorne mange.&lt;ref name=hollywood&gt;{{Cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2008-06-25/cobra-manga-said-to-have-received-hollywood-film-offer | title=Cobra Manga Said to Have Received Hollywood Film Offer | date= 25.6. 2008 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt; Ipak, 2010. je [[Alexandre Aja]] objavio da je otkupio prava i da planira režirati igrani film ''Cobra''.&lt;ref name=ann&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-08-18/piranha-3d-aja-gets-space-adventure-cobra-film-rights | title=Piranha 3D's Aja Gets Space Adventure Cobra Film Rights | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=28702|title=Alexandre Aja Nabs Cobra|date=19.8. 2010|author=White, James|work=[[Empire (magazin)|Empire]]}}&lt;/ref&gt; Aja je nadahnut da stvori vlastiti film jer mu je manga bila jedna od najdražih štiva u djetinjstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://asiapacificarts.usc.edu/article@apa?space_pirate_cobra_live_action_film_in_the_works_16708.aspx | title=Space Pirate Cobra live action film in the works | publisher=University of California, Los Angeles | author=Warren, Emily | date=5.6. 2011 | access-date=2015-02-16 | archivedate=2013-07-04 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Hr6ECkWk?url=http://asiapacificarts.usc.edu/w_apa/showarticle.aspx?articleID=16708 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Aja i Gregory Levasseur su napisali scenario, dok su se kao producenti pominjali Levasseur, Marc Sessego i Alexandra Milchan.&lt;ref name=about&gt;{{cite web | url=http://anime.about.com/b/2010/08/20/cobra-the-animation-is-now-cobra-the-live-action.htm | title='Cobra The Animation' is Now 'Cobra The Live-Action' | author=Yegulalp, Serdar | date=5.8. 2010 | work=About.com | publisher=IAC | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130512204023/http://anime.about.com/b/2010/08/20/cobra-the-animation-is-now-cobra-the-live-action.htm | archivedate=2013-05-12 | access-date=2015-02-16 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Aja je izjavio da želi stvoriti pravz frašizu igranog filma.&lt;ref name=about/&gt; 30.4. 2011. pojavio se ''teaser'' poster u kojem je promotivni koncept dizajna za ''Cobra: The Space Pirate'', zajedno sa terminom premijere negdje u 2013.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.comingsoon.net/movies/news/77026-teaser-art-for-alex-ajas-cobra-the-space-pirate | title=Teaser Art for Alex Aja's Cobra: The Space Pirate! | author=Turek, Ryan | publisher=Comingsoon.net | date=30.4. 2011 }}&lt;/ref&gt; U septembru 2013., Aja je ipak priznao da će snimanje biti biti &quot;vrlo težak&quot; posao i da će biti &quot;vrlo skupo&quot;, iako je dodao: &quot;probati ćemo sve, uspjeti ćemo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.comicbookmovie.com/fansites/movienewsandreviews/news/?a=86806 | title=Horns Director Alexandre Aja Still Keen On Space Adventure Cobra Movie | author=Julian, Mark | date=10.9. 2013 | publisher=ComicBookMovie.com | archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221231122/http://www.comicbookmovie.com/fansites/movienewsandreviews/news/?a=86806 | archivedate=2014-02-21 | access-date=2015-02-16 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; U julu 2014., Aja je objavio da će trebati izdvojiti 150 miliona $ za proračun filma, te da traži glumca A kategorije uz pomoć kojeg kani privući investitore.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.cinemablend.com/new/Alexandre-Aja-Still-Trying-Bring-Japanese-Manga-Series-Cobra-Big-Screen-66503.html | title=Alexandre Aja Still Trying To Bring Japanese Manga Series Cobra To The Big Screen | author=West, Kelly | date= 29.7. 2014 | publisher=Cinema Blend}}&lt;/ref&gt;

===CD-i===
Soundtrack za film skladao je Osamu Shōji. Koristio je uvodnu i završnu temu, a riječi je napisao Tetsuya Chiaki a skaldao Saburo Suzuki. &quot;Daydream Romance&quot; (デイドリーム・ロマンス, Deidorīmu Romansu) Shigere Matsuzakija je korištena kao uvodna glazba i &quot;Stay&quot; (ステイ, Sutei) Eve je korištena u završnici.&lt;ref name=film/&gt; Anime glazbu je skladao [[Kentarō Haneda]]. Riječi za &quot;Cobru&quot; i &quot;Secret Desire&quot; (シークレット・デザイアー, Shīkuretto Dezaiā), uvodnu i završnu temu, je napisao Kayoko Fuyomori a skladao [[Yuji Ohno]]; oboje je pjevala Yoko Maeno. Glazba animea je kompilirana na dva albuma; ''Space Cobra: Original Soundtrack'' i ''Space Cobra: Complete Soundtrack'' je objavio Nippon Columbia 25.9. 2003. i 21.4. 2004.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/518038/1/ | title=スペースコブラ　オリジナル・サウンドトラック/TVサントラ | publisher=[[Oricon]] | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc6uZX88?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/518038/1/ | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/534901/1/ | title=スペースコブラ　コンプリート・サウンドトラック/TVサントラ | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc6xHKRU?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/534901/1/ | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt;

Glazbene note za ''Cobra the Animation'' je skladao Yoshihiro Ike.&lt;ref name=psychogun/&gt;&lt;ref name=timedrive/&gt; Uvodna tema za ''The Psychogun'' je &quot;''Kizudarake no Yume''&quot; (傷だらけの夢) Yoka Takahashija a završna &quot;Wanderer&quot; Shigere Matsuzakija. Oboje je Nippon Columbia objavio kao [[singlica|singlice]] 27.8. 2008.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/774246/1/ | title=傷だらけの夢/高橋洋子 | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7AegCn?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/774246/1/ | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/219896/products/music/774250/1/ | title=「Wanderer」松崎しげる | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7JOVft?url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/219896/products/music/774250/1/ | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; Druga je OVA koristila &quot;Time Drive&quot; Sasje Antheunis kao uvodnu temu i &quot;''Kimi ga bi Waraunara''&quot; (君が微笑うなら) Shigere Matsuzakija kao završnu temu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.cdjournal.com/i/news/matsuzaki-shigeru/29601 | title=「スペースコブラ」から「COBRA THE ANIMATION」まで、「コブラ」のベスト・ソング集が登場! | date=5.3. 2010 | publisher=Ongaku Shuppansha | work=CDJournal | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6RanrDdnV?url=http://www.cdjournal.com/i/news/matsuzaki-shigeru/29601 | archivedate=2014-08-05 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; &quot;Cobra the Space Pirate&quot; Sasje Antheunis i &quot;''Kimi no Uta''&quot; (君の歌) su korištene kao uvodna i završna tema za ''Rokunin no Yūshi''. 24.3. 2010., Nippon Columbia je obja objavio kao singlice.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/857950/1/ | title=COBRA THE SPACE PIRATE/Sasja Antheunis | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7eMs0Y?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/857950/1/ | archivedate=2014-08-06 | access-date=2015-02-17 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://contents.oricon.co.jp/music/release/d/855174/1/ | title=君の歌/松崎しげる | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7fDAPG?url=http://contents.oricon.co.jp/music/release/d/855174/1/ | archivedate=2014-08-06 | access-date=2015-02-17 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Soundtrack koji sadrži glazbu obje OVE i kompilaciju glazbu iz anime serije je izdan 20.1. 2010. i 14.4. 2010.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/851354/1/ | title=Cobra the Animation &quot;The Psychogun&quot;&amp;&quot;Time Drive&quot;&quot;Complete Soundtrack/ビデオ・サントラ | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7flcIf?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/851354/1/ | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/857949/1/ | title=COBRA THE ANIMETION ORIGINAL SOUNDTRACK for TV/TVサントラ | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7gcXtr?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/857949/1/ | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; ''Cobra Song Collection'', koja je obuhvatila glazbu iz filma, dvije OVE i dvije anime serije, je Nippon Columbia objavio 31.3. 2010.&lt;ref name=ost&gt;{{cite web | url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/857946/1/ | title=コブラ　ソング・コレクション/アニメ主題歌 | publisher=Oricon | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc7h9GuU?url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/857946/1/ | archivedate=2014-08-06 | access-date=2015-02-17 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

===Video igre===
1982., Popy Electronics je objavio [[video igre]] ''Space Cobra Professional'' i ''Space Cobra the Psychogun''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.handheldmuseum.com/Popy/Professional.htm| title= Popy Space Cobra Professional (1982, LCD, Watch Batteries, Model# 72619) | publisher= Hand Held Museum }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.handheldmuseum.com/Popy/ThePsychogun.htm | title=Popy The Psychogun | publisher=Hand Held Museum }}&lt;/ref&gt; Uslijedila je i ''Cobra: Kokuryū Ō no Densetsu'', objavljena 1989. za PC Engine ([[TurboGrafx-16]] u Americi), i ''Cobra 2: Densetsu no Otoko'', objavljen za PC Engine 1990.,&lt;ref name=history /&gt; a koji je u SAD-u i Europi objavljen za [[Mega-CD]] (Sega CD u Americi) kao ''The Space Adventure: The Legendary Bandit''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ign.com/games/the-space-adventure/tgcd-14214326 |title=The Space Adventure&amp;nbsp;— Cobra II: The Legendary Bandit |publisher=Ziff Davis | work=[[IGN]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.allgame.com/game.php?id=8096&amp;tab=review | title=The Space Adventure - Review | author=Baker, Christopher Michael | work=Allgame | publisher=Rovi Corporation | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141117081811/http://www.allgame.com/game.php?id=8096&amp;tab=review | archivedate=2014-11-17 | access-date=2015-02-17 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

=== Ostalo ===
Manga ''Cobra'' postala je temelj za dvije [[umetničke knjige]]. Jedna se vrtila oko ženske junakinje serije i objavljana je kao ''Cobra Girls'' (COBRA GIRLS, Kobura Gāruzu) 1.2. 1988.&lt;ref&gt;{{cite web |title=COBRA GIRLS |publisher=BookOffOnline | url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0016375890 | language=Japanski }}&lt;/ref&gt; Koncepti dizajna za mangu su dodadni u drugoj umetničkoj knjizi ''Cobra Wonder: Concept Design Arts of Cobra World'', objavljenoj 17.7. 1997., a uključivala je dvije zasebne podpriče - ''Bara'' (バラ) i ''Mahō no Fune'' (魔法の船, &quot;Ship of Magic&quot;) - objavljene u ''Super Jumpu'' 1988.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Cobra wonder―Concept design arts of Cobra world イラスト集|publisher=BookOffOnline | url=http://www.bookoffonline.co.jp/old/0015033688 | language=Japanski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/top/cobra30th/sidestory_index.html | title=サイドストーリー | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc5dXUVx?url=http://www.buichi.com/top/cobra30th/sidestory_index.html | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; Popy i [[Bandai]] su uključili Corbino vozilo, Psychoroid, u japansku liniju igračaka ''Machine Robo'', gdje je stekao mogućnost transformisanja u robota. Japan je kasnije izveo tu ideju u Sjedinjene Države kao dio linije ''[[Gobots|Gobota]]'' pod imenom &quot;Psycho&quot;, koje je dizajnirao Murakami Katsushi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.zincpanic.com/character/3533.html |title=Phychoroid |publisher=Zinc Panic |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051125185204/http://www.zincpanic.com/character/3533.html |archivedate=2005-11-25 |access-date=2015-02-17 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; U Japanu, akcijske figure,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.amazon.co.jp/dp/B004XU1W0K | title=COBRA (COBRA THE SPACE PIRATE) (ノンスケール PVC塗装済み完成品) | publisher=Amazon |  language=Japanski}}&lt;/ref&gt; kratke majice,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/top/cobra30th/takeokikuchi.html | title=COBRA×THE SHOP TK TAKEO KIKUCHIコラボTシャツ | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc5rz8tA?url=http://www.buichi.com/top/cobra30th/takeokikuchi.html | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; kewpie lutke,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/goods/01figure/qj/index.html | title=キュージョンコブラ根付ストラップ | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc60FZ4f?url=http://www.buichi.com/goods/01figure/qj/index.html | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; replike Cobrine Psihopuške i pandže Crystal Boyja,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.amazon.co.jp/dp/B0017GUSWG | title=COBRA サイコガン ブルーメタルVer. | publisher=Amazon |  language=Japanski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ag-rights.com/buichishop/products/detail.php?product_id=21 | title=ゴールデンクロー+ピンバッチセット | publisher=Buichi Shop | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc64IpF9?url=http://www.ag-rights.com/buichishop/products/detail.php?product_id=21 | archivedate=2014-08-06 | deadurl=yes | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; [[Poštanska marka|poštanske marke]],&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.buichi.com/top/cobra30th/framestamp.html | title=コブラフレーム切手 | publisher=Buichi.com | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc6AhLob?url=http://www.buichi.com/top/cobra30th/framestamp.html | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-17 }}&lt;/ref&gt; i limitirana izdanja boca [[whisky]]ja su prodavani kao roba za seriju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2008-08-19/cutie-honey-space-adventure-cobra-to-pitch-whiskey |title=Cutie Honey, Space Adventure Cobra to Pitch Whiskey (Updated) |publisher=[[Anime News Network]] |date=19.8. 2008 |accessdate= 6.8. 2009 }}&lt;/ref&gt;

==Odjek==
Otprilike 40 miliona kopija ''Cobre'' je prodano do juna 2008., čime je jedna od najvećih manga &quot;bestselera&quot; svih vremena za ''Weekly Shōnen Jump''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://translate.google.com/translate?hl=hr&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fanimeanime.jp%2Farticle%2F2008%2F06%2F25%2F3325.html | title=「COBRA」30周年プロジェクト　寺沢武一さん語る | date=25.6. 2008 | publisher=animeanime.jp | language=Japanski | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Rc6lz4rt?url=http://animeanime.jp/article/2008/06/25/3325.html | archivedate=2014-08-06 | deadurl=no | access-date=2015-02-13 }}&lt;/ref&gt; ''Cobra'' je do tada nepoznatog 22-godišnjeg Terasawu preko noći učinila slavnim.&lt;ref&gt;{{cite book | url=http://books.google.com.br/books?id=VWE79MHm1JoC&amp;pg=PA242#v=onepage&amp;q&amp;f=false | title=Watching Anime, Reading Manga: 25 Years of Essays and Reviews | author=Fred Patten| publisher=Stone Bridge Press | page=242 | year=2004 | isbn=978-1-880656-92-1}}&lt;/ref&gt; Engleska verzija ''Cobre'' je prozvana jednom od &quot;25 najprevedenijih manga na engleskom svih vremena&quot; od časopisa ''Wizard''.&lt;ref&gt;{{cite press release |title=Thirteen Viz titles named in &quot;The Top 25 Translated-To-English Manga of All Time&quot; |publisher=[[Viz Media]] |date=2001-11-28 |format=PHP |url=http://www.viz.com/news/newsroom/2001/11_top25.php |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060114121003/http://www.viz.com/news/newsroom/2001/11_top25.php |archivedate=2006-01-14 |access-date=2015-02-13 |dead-url=no }}&lt;/ref&gt; Ivevei Upatkoon je za online časopis ''EX'' hvalio seriju zbog &quot;bogate mašte&quot; koja je tada bila nenadmašna. Rekla je da je glavni lik &quot;preuzet od Jamesa Bonda, doduše malo smiješnije, a kostimi i bizarni svetovi su samo na korak od plagijata ''Barbarelle''&quot;. Zadivilo ju je i to šta je serija &quot;začudo potpuno lišena seksualnog inuenda i eksploatacije na koju su već naviknuti ljubitelji animea kod ukrasnih ženskih likova&quot;; te što izbjegava klišeizirane, lepe žene, te umjesto toga stvara svoj vlastiti &quot;ekstremni&quot; svet. Upatkoon je isto tako napisala da bi moderni čitatelji mogli smatrati da je manga zastarjela te bi stoga odustali od čitanja iste, usprkos napretku u umjetničkoj kvaliteti kako serija napreduje.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Upatkoon |first=Ivevei |url=http://www.ex.org/5.5/35-manga_cobra.html |title=Space Adventure Cobra |work=EX |volume=5 |issue=5 |date=2000-06-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061012182354/http://www.ex.org/5.5/35-manga_cobra.html |archivedate=2006-10-12 |access-date=2015-02-13 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Jason Thompson je za  [[Anime News Network]] (ANN) opisao ''Cobru'' kao &quot;značajan komad manga historije&quot;. Thompson smatra da su žene u seriji &quot;realistične fiziologije te da nemaju neku vrstu ''[[moe (slang)|moe]]'' mamca ili groteskne eksplozivnosti ''bakunyūa'' [anime i manga žanr koji prikazuje žene sa velikim grudima]&quot;. On smatra da je ''Cobra'' parodije i [[vestern]] akcijskih junaka i ''Ratova zvijezda'' i ''shōjo'' SF-a iz 1970-ih i njegovog koncepta ljepote&quot;.&lt;ref name=thompson&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/house-of-1000-manga/2010-11-11 | title=Cobra - Jason Thompson's House of 1000 Manga | date=11.11. 2010 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt;

Anime film je dobio podvojene recenzije kritika. Daryl Surat za ''Otaku USA'' piše da je ''Cobra'' vrsta klasičnog &quot;pulp&quot; žanra. Glavnog je protagonista opisao kao &quot;spoj [[Han Solo|Hana Sola]] i Jamesa Bonda iz razdoblja [[Sean Connery|Seana Connerya]]&quot; koji se ne uklapa u savremeni standard anime junaka. Surat je dodao i da &quot;kada ljudi govore o 1980-ima kao 'zlatnom razdoblju anime SF-a, to je zbog stvari poput ''Space Adventure Cobra''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.otakuusamagazine.com/Anime/News1/Space_Adventure_Cobra_The_Movie_2539.aspx | title=Space Adventure Cobra: The Movie | date=4.9. 2010 | work=Otaku USA }}&lt;/ref&gt; Sandra Scholes je za Active Anime napisala da ju priča podsjeća na &quot;''Barbarellu'', ''[[Zardoz]]'' i ''Ratove zvijezda'' spojene zajedno.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://activeanime.com/html/2008/07/20/space-adventure-cobra-advance-review/ | title=Space Adventure Cobra (Advance Review) | date=20.7. 2008 | author=Scholes, Sandra | publisher=Active Anime }}&lt;/ref&gt; Darius Washington piše za Fandom Post da je ''Cobra'' &quot;sličnija filmovima [[Derek Flint|Dereka Flinta]]&quot; nego Jamesu Bondu te da se te avanture mogu usporediti sa &quot;svetovima opisanim u ''[[Outlaw Star]]u'' i ''[[Bodacious Space Pirates|Bodacius Space Piratima]]''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.fandompost.com/2012/08/10/space-adventure-cobra-the-movie-anime-dvd-review/ | title=Space Adventure Cobra The Movie Anime DVD Review | author=Washington, Darius | date=10.8. 2012 | publisher=The Fandom Post}}&lt;/ref&gt; Tim Henderson je za ANN hvalio film zbog toga što je ostao veran mangi kao i &quot;zadržavanju savremen publike&quot;.  Henderson smatra da serija nosi temu &quot;ljubavi kao moći bez usporedbe&quot;, koja se sudara sa mentalitetom glavnog lika. Henderson smatra da je film remek-djelo i klasik kojeg se mora pogledati ako se želi znati o temeljima medija.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Henderson |first=Tim |url=http://www.animenewsnetwork.com/review/space-adventure-cobra-the-movie/dvd |title=Space Adventure Cobra the Movie |publisher=Anime News Network |date=16.6. 2008}}&lt;/ref&gt; S druge strane, Charles Packer je za Sci-Fi Online napisao da je radnja &quot;besmislica&quot; te da su dijalozi &quot;apsurdni&quot;. Smatra da animacija izgleda poput subotnjeg jutarnjeg crtića i da miješa animirane stilove starog i novog animea, zajedno sa interesantnim &quot;psihodeličnim momentima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Packer |first=Charles |url=http://www.sci-fi-online.com/2008_reviews/dvd/08-08-04_space-adv-cobra.htm |title=Space Adventure Cobra |publisher=Sci-Fi Online |date=4.8. 2008 }}&lt;/ref&gt;

Anime TV serija je dobila većinom same pohvale. Pedro Cortes je za Japanator analizovao da je &quot;''Space Adventure Cobra'' zanimljiva stoga jer uzima dijelić ideje klasika te ju onda zavrti u svoj sopstveni ep.&quot; Cortes je hvalio &quot;šarmantne dizajne&quot;, ali je kritikovao glavnog lika zbog manja razvoja kao &quot;jedinu lošu stvar&quot;. Dodao je da &quot;tu nema puno dubine, ali serija se ne pretvara da je išta više od zabavne SF priče po galaksiji.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.japanator.com/review-space-adventure-cobra-part-one-32129.phtml | title=Review: Space Adventure Cobra Part One | date=3.4. 2014 | author=Cortes, Pedro | publisher=Japanator}}&lt;/ref&gt; ANN-ov Theron Martin je hvali oseriju zbog &quot;iznenađujuće solidnog&quot; dizajna za &quot;seriju svojeg doba&quot; te potvrdio da se &quot;dobro drži kao nadahnuta, zabavna akcijska priča sa povremeno mračnijim dijelovima.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/review/space-adventure-cobra/sub.dvd-part-1/.74857 | title=Space Adventure Cobra Sub.DVD - Part 1 Review | author=Martin, Theron | date=28.5. 2014 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt; Chris Beveridge za The Fandom Post piše da je &quot;jednostavna ali puna avanture, zanimljivih likova i lokacija te sa smislom zabave zbog čega definitivno uspijeva na dobar način.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.fandompost.com/2014/04/17/space-adventure-cobra-tv-series-part-1-anime-dvd-review/ | title=Space Adventure Cobra TV Series Part 1 Anime DVD Review | author=Beveridge, Chris | date=17.4. 2014 | publisher=The Fandom Post }}&lt;/ref&gt; Washington, u recenziji za ''Otaku USA'', hvali seriju jer je &quot;sveukupno zabavna&quot; te ima &quot;ispeglani dizajn&quot;; ipak, kritikovao je to što zove &quot;ozbiljne mizogine tendencije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.otakuusamagazine.com/Anime/News1/Space-Adventure-Cobra-Anime-Parts-12-5666.aspx | title=Space Adventure Cobra Anime: Parts 1-2 | author=Washington, Darius | date=13.5. 2014 | work=Otaku USA }}&lt;/ref&gt; Franklin Harris navodi da je Cobra &quot;prototip za junake i antijunake koji će se kasnije pojaviti u animeima ''[[Cowboy Bebop]]'', ''[[Trigun]]'' i ''[[Outlaw Star]]''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.timesdaily.com/life/columnists/culture-shock/influential-japanese-anime-space-adventure-cobra-comes-to-us/article_c877aa92-ec42-11e3-8ce2-0017a43b2370.html| author=Franklin Harris| date=5.6. 2014| title=Influential Japanese anime 'Space Adventure Cobra' comes to US| publisher=timesdaily.com}}&lt;/ref&gt; U časopisu ''Animage'', anime serija se dva puta našla na listi 20 najboljih animea godine: prvi out 1983. kada je osvojila 11. mjesto sa 343 glasa,&lt;ref name=&quot;animage1983&quot;&gt;{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1983.html| title=The 5th Anime Grand Prix| publisher=Animage| date=jun 1983| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130510092948/http://animage.jp/old/gp/gp_1983.html| archivedate=2013-05-10| access-date=2015-09-11| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; i drugi put 1984. kada je osvojila 20. mjesto sa 74 glasa.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1984.html| title=The 6th Anime Grand Prix| publisher=Animage| date=jun 1984| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130928020247/http://animage.jp/old/gp/gp_1984.html| archivedate=2013-09-28| access-date=2015-09-11| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; 1984. Cobra je proglašen i 15. najboljim muškim anime likom sa 226 glasova, a 1983. 8. sa ukupno 728 glasova. 1983., prva epizoda je proglašena i osmom najboljom epizodom nekog animea sa ukupno 308 glasova.&lt;ref name=&quot;animage1983&quot;/&gt;

''Cobra the Animation: The Psychogun'' i ''Rokunin no Yūshi'' su svi bili dobro primljeni; OVA je bila jedna od bestselera dva tjedna, a šesti svezak anime serije je bila jedna od DVD bestselera tjedan dana.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2008-09-04/japanese-animation-dvd-ranking-august-27-september-2 | title=Japanese Animation DVD Ranking, August 27–September 2 | date=4.9. 2008 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2008-09-12/japanese-animation-dvd-ranking-september-3-9a | title=Japanese Animation DVD Ranking, September 3–9 | date=12.9. 2008 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-09-21/japan-animation-dvd-ranking-september-13-19-part-2 | title=Japan's Animation DVD Ranking, September 13-19 (Part 2) | date=12.9. 2008 | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt; Chris Beveridge je za Mania.com hvalio anime seriju i vizualni dizajn, ali je izjavio da to nije za one koji nisu upoznati da izvornom serijom. Izjavio je da &quot;anime ima zdravu dozu akcije, onu vrstu seksualnosti koja je obilježje serije... A isto je tako i zdravo blesavo zabavna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.mania.com/cobra-animation-episode-01_article_119716.html | title=Cobra: The Animation Episode 01 | author=Beveridge, Chris | date=2.1. 2010 | publisher=Mania.com }}&lt;/ref&gt; U recenziji druge epizode, Beveridge je rekao da se čini kao da &quot;slijedi istu vrstu ritma i strukture&quot; kao i OVA serije.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.mania.com/cobra-animation-episode-02_article_119850.html | title=Cobra: The Animation Episode 02 | author=Beveridge, Chris | date=9.1. 2010 | publisher=Mania.com | access-date=2015-02-13 | archivedate=2014-10-15 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141015012659/http://www.mania.com/cobra-animation-episode-02_article_119850.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Animaciju je uspoređivana sa animeom ''[[Darkside Blues]]''; ANN-ina Erin Finnegan je rekla da ima &quot;istrajanu&quot; animaciju, ali da od pete epizode ona izgleda modernije i manje istrajana.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.animenewsnetwork.com/shelf-life/2010-05-03#cobra | title=Love to Love Ru - Shelf Life | date=3.5. 2010 | author=Finnegan, Erin | publisher=Anime News Network }}&lt;/ref&gt; Beveridge je rekla da je ideja animea jednostavna, ali dodala da isto tako &quot;nije serija koju često vidite jer se ne odvija oko tinejdžera, škola ili žanra [[harem]]&quot;. Dodala da to nije &quot;odlična serija&quot;, ali da nam &quot;daje nešto drugačije od standarda - razlog zbog čega je prijatna.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.mania.com/cobra-animation-episode-05_article_120265.html | title=Cobra: The Animation Episode 05 | author=Beveridge, Chris | date=30.1. 2010 | publisher=Mania.com | access-date=2015-02-13 | archivedate=2014-01-12 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20140112162513/http://www.mania.com/cobra-animation-episode-05_article_120265.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Eksterni linkovi==
*[https://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=612 ''Space Adventure Cobra''] na Anime News Network
*[http://www.imdb.com/title/tt0163494/ ''Space Adventure Cobra''] na [[IMDb]]-u
* [http://myanimelist.net/anime/2452/Space_Adventure_Cobra ''Space Adventure Cobra''] na MyAnimeList

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Pustolovni stripovi]]
[[Kategorija:SF-stripovi]]
[[Kategorija:Stripovi 1978.]]
[[Kategorija:SF-serije]]</text>
      <sha1>6vvi64z4rq1yykmqt5do9qst3koi8ez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, TR, Umbria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3921395</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263463</id>
      <parentid>9490006</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, TR, Umbrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3921397</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263464</id>
      <parentid>9490008</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, TR, Умбрија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3921399</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263465</id>
      <parentid>9490010</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (TR, Umbria)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3982572</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263466</id>
      <parentid>9578678</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (TR, Umbrija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3982574</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263467</id>
      <parentid>9578680</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano (TR, Умбрија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3982576</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263468</id>
      <parentid>9578683</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alviano Scalo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:Sadko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4478097</id>
    <revision>
      <id>41263540</id>
      <parentid>41236557</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:43:56Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17409" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263541</id>
      <parentid>41263540</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sadko</username>
        <id>69660</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 41263540 [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|korisnika МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17115" xml:space="preserve">== Članak ==

Pozdrav! Kolega {{u|Mrdakson}} obavijestio me o uređivačkom ratu koji je u tijeku po pitanju stranice [[Crnogorci]]. Iskreno, nisam pročitao ni sav njegov tekst ni sve tvoje izmjene, ali s obzirom na činjenicu da kolega doista još uvijek radi na članku i da smo mi ovdje, kao njegova matična Wikipedija, prihvatili činjenicu da on ima nešto sporiji tempo od ostalih kolega i to je okej. Zato bih te zamolio da, dok šablon za radove na članku stoji, odnosno dok kolega ne dovrši članak, ne vršiš intervencije u sam tekst. Ukoliko imaš potrebu nešto istaknuti, za to postoji stranica za razgovor tako da se kolega i ti možete dogovoriti i raditi izmjene dok je šablon tu, a ne da se događaju ovi revert ratovi. Hvala na razumijevanju! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:30, 12 juni 2021 (CEST)
:Zdravo {{ping|Edgar Allan Poe}}. Takva oznaka se tolerira 72 ure, ne godinu dana, što je koliko znam opći standard. Nevjerovatno mi je da se nečiji rad nipodaštava i poništava (18K unos, sa većim brojem referenci kojih do tada uopće nije bilo), na oznovu lične molbe ili intervencije. Kolega ima drugačije mišljenje, što je svakako u redu, ali nije u redu da se biraju strane i poništava nečiji rad jer se određenom pojednincu, koji je taj članak ispamovao i kvalitet mu srozao na razinu nesretnosti, gleda kroz prste i daje prednost. Bio bih sretan da se isto razumijevanje ukaže meni, koji nijesam revertovao nikoga a samoj temi sam doprinio više nego bilo jedan suradnik od prve verzije

::Nemojmo voditi ovaj razgovor na tri lokacije. Dovoljna je jedna. Što se tiče širine moga uma, moj je um doista toliko širok da me ovo brojanje krvnih znraca s jedne ili druge strane previše zamara i smatram ga... nečim što nije pristojno napomenuti. Nemoj to shvaćati osobno, mislim to i za svakoga tko isto radi i na drugoj strani. Meni je općenito tema dokazivanja veličine nečijeg... domoljublja, u nedostatku boljeg izraza, prilično djetinjasta, ali tko voli nek izvoli. Možda bi {{u|Igor Windsor}} ili {{u|OC Ripper}} bili bolji za procijeniti valjanost sporne literature i spornih činjenica, jer ovo doista ne spada u nešto čime se bavim uopće, a kamoli intenzivno, tako da nisam intervenirao zbog toga. Intervenirao sam jer sam zamoljen da spriječim uređivački rat i to sam uradio, vrativši verziju na posljednju prije izmjena. To koliko šablon stoji i koliko se tolerira, to određuje svaka Wikipedija pojedinačno, a eto, ovdje, smo dosta široki što se toga tiče. :) Tako da, molim lijepo, bez uređivačkih ratova i sve se izmjene - rečenicu po rečenicu, ako treba - mogu raspraviti na stranici za razgovor. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:16, 13 juni 2021 (CEST)
:::{{ping|Edgar Allan Poe}}Pogrešno shvaćaš kolega, ideja nije brojanje bilo koga ili čega, uopće ne, već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou. Kolega osim žalbe nije ponudio bilo kakve argumente. Da li ti, kao neko ko ne podnosi brojanje, kako sam kažeš, tuđih krvnih zrnca, dopuštaš i toleriraš etiketiranje i rasizam prema drugim suradnicima, čega sam bio žrtva i na šta sam već ukazao? U redu, članak je, na osnovu ranije verzije, jedna kolosalna papazjanija, radio sam na tome da se zera dovede u red, što je gotovo nemoguća misija nakon jednogodišnjieg spamovanja odnosno ''radova u toku''. Možemo nadalje nastaviti razgovor na drugom mjestu. Svakako mislim da bi prvo trebalo sadašnji tekst, verzija koju si vratio, proći rečenicu po rečenicu, ima tu bisera, poput onog da ptice govore ljudske riječi itd. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:23, 13 juni 2021 (CEST)
::::Koliko sam ja vidio, kolega je rekao da su izvori rasistički i nacionalistički... ako mi je promaklo, ja se ispričavam, ali upozorio sam obojicu da takve riječi nisu potrebne. Osim ako ti nisi autor spornih knjiga, onda mislim da se te etikete, ipak, ne odnose na tebe. Što se tiče samoga članka, opet, nemam apsolutno nikakvu namjeru zauzimati stranu i naravno da ako u tekstu ima rečenica poput te da ptice pričaju (mada, treba vidjeti kontekst), to apsolutno treba korigirati, ali mislim da se ni kolega neće buniti oko toga. Ono što sam ja vidio je da su dijelovi teksta koji nisu bili tako prvoloptaški nonsensni kidani i mijenjani s dijelovima teksta u kojima stoji da su se Crnogorci izjašnjavali Srbima i ne znam ni ja čime. To je brojanje krvnih zrnaca, makar bila i činjenica, a &quot;već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou&quot; je samo eufemizam za to. Dakle, sam si rekao i tu imaš moju podršku, pročitaj tekst, izdvoji sve sporne rečenice i izlistaj ih na stranici za razgovor pa ćete se kolega i ti lijepo dogovoriti oko toga da to bude savršen članak. Zvuči kao puno posla, ali jednako je tako puno posla i pisanje teksta nanovo pa ti dođe na isto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:33, 13 juni 2021 (CEST)
:::::Napravljena je nedvomislena etiketa i upućen govor mržnje prema meni lično.
:::::Nije eufemizam pošto nastanak nacija jeste fenomen 19. i 20. vijeka.
:::::Ne kanim se baviti time, pokušao sam. Balkanski sistem protekcije, ogrnut u brigu za potencijalno kršenje pravila, mi je poznat sa hr.wiki. 
:::::Neka članak bude smeće, nije moj gubitak a nije da će ga sa toliko ispamovanog teksta i prvoklasnih gluposti itko čitati u cijelosti ili uzeti za ozbiljno. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:40, 13 juni 2021 (CEST)

::::::Eto, može i tako! ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:43, 13 juni 2021 (CEST)

{{ping|Mrdakson}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Taj bi članak trebalo privoditi kraju i pritom ga svesti u neke razumne mere - ne može tu stati sve što se može reći na temu &quot;Crnogorci&quot;, nego treba sažeti ono najbitnije, a ostalo ide u posebne članke. Nije ni u redu da oznaka za &quot;radove u toku&quot; stoji godinu dana. Što se sadržine tiče, ima mesta za poboljašanje i trenutne verzije, ali ni ona Sadkova ne bi baš bila na ponos sh.wiki (&quot;Prvo pominjanje zasebne crnogorske nacije pronalazimo tokom četvrtog kongresa Komunističke partije Jugoslavije u Drezdenu&quot; i mnogi drugi delovi, gde se negira crnogorski narod i sl.). Tako da, sadržinski, ova mi se trenutna verzija čini boljom, ali bi članak trebalo wikipedizirati i, kako rekoh, privoditi kraju. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:34, 15 juni 2021 (CEST)
:Ne razumiju se elementarne stvari. ''Moja verzija'' ne negira ničiju naciju, već upravo suprotno - predstavlja njenu istoriju i genezu. Kao što znamo, nacije nastaju poglavice u 19. i 20. stoljeću. U slučaju crnogorske u pitanju je 20. stoljeće. 
:Citirano o prvom pomenu koji pominje Windsor se doslovce odnosi na sintagmu &quot;crnogorska nacija&quot;, nije kontekst da je eto tada neko u mračnom kutu skovao plan. U mom unosu ste obrisali i podatke o Đilasu, akademske radove nekoliko autora itd.
:Crnogorski narod nema isto značenje koje je i nacija. Ako su Italijani i Njemci mogli da imaju u 19. stoljeću 10+ državica, mogu i imali su i Srbi dvije. To je [https://www.youtube.com/watch?v=gLX_2_CgiFc aksiom]. [https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/11/Papovic-Crnogorci-Srbi-Juris-na-vjetrenajce-193..jpg Ovako] kaže Dragutin Papović, istoričar i član DPS.
:Trenutnu verziju osporavam zbog: 1) Neizbalansiranog pristupa 2) Brkanja tema - istorija Crne Gore i Crnogoraca. Pogledaj na en.wiki kako izgleda paragraf ''istorija'' na članku Srbi: relativno kratko, jasno, suština, bez detaljisanja, sa poouzdanim izvorima, bez izvora iz XIX stoljeća, stil prikladan za Slobodnu enciklopediju. 3) Čeripiking izvora - predstavljen je romantičarski a la Novak Adžić narativ a ne zbilja istorija. Uvrijedljivo je za zdrav razum i istorijsku nauku ne navesti da su se vijekovima pravoslavni hrišćani sa područja današnje CG osjećali i izjašnjavali kao Srbima. Tupavo je faktografiju povezivati sa ideologijom ili nacionalizmom. Nemojte mi reći da sam ja jedini koji je pročitao sve od Njegoša. Pojedinici koji su ovdje predstavljeni kao dio crnogorske nacije, poput nesretnog kralja Nikole I, su toliko bili uporni i istrajnu u svom srbovanju da bi danas takvo ponašanje vjerovatno bilo društveno neprihvatljivo. 3.1) Istorijske neistine ili falsifikati su dio članka. Recimo onaj u popularan u javnosti da su Duklja i Crna Gora jedna prava linija državnosti. Potpuno netačno i odavno odbačeno u nauci - o čemu je jasno pisao niko drugi do Sima Ćirković. 4) članak uređuje čovjek koji ne razumije oblast koju uređuje niti osnove projekta (ili lijepog ponašanja) na kojem je godinu i preko. 5) Kao znamenite ličnosti/prijedstavnici Crnogoraca su (još nabacni u galeriji) navedeni ljudi koji su iz Crne Gore ali se ne izjašnjavaju ili se nijesu izjašnjavali kao Crnogorci - primjerice Petar Lubarda i niz drugih ljudi. 6) E sada, moje brisanje i prepravke su vraćene na... ovo. 6) navode bez ikakvih referenci koje sam obrisao, što redovno rade svi iskusniji suradnici, je kolega Po vratio sa tankim objašnjenjem da se time spriječava &quot;rat između suradnika&quot;, kojeg - očito ni nema. Treba sve uzeti u obiz a ne svoditi stvari na binarne funkcije i izbore. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 21:39, 15 juni 2021 (CEST)

==Osporena neutralnost i drugi problemi==
:Zamolio sam Igora da baci oko. Ono što je meni na prvu bilo sporno sam označio, ostalo prepuštam kolegi koji o ovoj temi zna zasigurno puno više nego ja, a dotad, da, bolje je da stoji ''status quo''. Ja Igoru vjerujem tako da ću podržati njegovu procjenu, kakvagod ona bila :) Ali nećemo dotad sakatiti tekst s jednako tako paušalnim tvrdnjama ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:35, 20 august 2021 (CEST)

::1) Još nijesam vidio da se stranica zaključava &quot;iz predostrožnosti&quot; (za šta argumenata nema) i dok drugi admin &quot;ne baci oko&quot;. Zbilja bizarno. 2) Ne relativizuj. Koje sam paušalne tvrdnje nadodao? 3) Ovaj članak ima barem 5-6 problema: nedostak referenci, nacionalistički narativ, rabljenje POV izvora, originalno istraživanje, stil, predstavljanje netačnih podataka (recimo Srbenda Lubarda je predstavljen kao etnički Crnogorac) itd. 4) Ovo je timski projekat, i koristii poluge administratora da se održi status kvo na članku koji vrvi od POV pisanija i crnogorskog nacionalizma predstavlja ozbiljan problem. 5) Zašto je uklonjena oznaka da je osporena neutralnost? Da li ti misliš da je ovaj članak neutralno napisan? Ova nacionalistička mućkalica od članka je nedvojbeno u rangu &quot;radni logor Jasenovac&quot; sa hr.wiki, samo perfidnije i drugačije upakovano. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:42, 20 august 2021 (CEST)

:::Kao što rekoh, Igor će pregledati, nadam se. Igoru vjerujem i ako Igor kaže da je ovo što ti stojiš u redu, ja se tu neću petljati. Ja ne prejudiciram ništa, ovo je bila čisto admimnistrativna odluka; u slučaju ovakvog spora, naša je praksa da vratimo na stanje prije spornih izmjena i onda raspravimo/pregledamo sve to. Ne vidim u čemu je problem? Igor će to pregledati relativno skoro, vjerujem, a ako si ti toliko uvjeren da je to tvoje točno i ispravno, onda se nemaš čega plašiti, samo sačekati još malo. Nema potrebe da maltretiraš mene sad ovdje. Ja bih na tvom mjestu bio izrazito miran :) S druge strane, gore si sam rekao da tebe boli džon za ovo jer to ionako nitko neće čitati pa evo te opet, nakon dugo vremena... u nekoj opsesivno-kompulzivnoj formi skribomana pa sad mene u tri ujutro maltretiraš s tim kafanskim temama. Ili te nije briga uopće pa se nemaš razloga nervirati, ili te ovo ipak žulja (mada nisam siguran zašto, jer nit' pišeš na ovom projektu nit' te briga za more drugih problema što ih imamo na ovoj Wiki, evo- hoćeš pomoći u popravljanju istarskih članaka? :D Ima tu posla za jedan cijeli tim!, tako da mi ovo sve djeluje ipak malo ličnacionalisti, al' možda se varam, možda si stvarno ovdje iz volterovskih pobuda, a ne iz potrebe negiranja crnogorske nacije... :D I nemoj sada da ne volim Srbe, već su me iznapadali da ne volim Hrvate, Makedonce i Talijane, ne mogu sad baš sve vas ne voljeti :D)... ali u oba slučaja - strpnjenje, dragi Satko, strpljenje i sve će doći na svoje mjesto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:55, 20 august 2021 (CEST)

::::Ako ti je rad na Wiki maltretiranje ili razgovor sa suradnicima - vrati funkciju i mirna Bosna. Zamoliću da se suzdržiš od diskriminatornog jezika, kakav si rabio na Igorovoj stranici za razgovor.
::::Ne postoji &quot;sve to&quot;. Tek sam počeo sređivati članak, koji može na prezentacije - kako se ne radi na Wiki. Takav status kvo ne koristi nikome.
::::Odakle ti znaš koja je moja vremenska zona ili smjena?
::::Ostale slabodometne forice, intelektualno nemaštovite doskočice i suptilne prijetnje (&quot;miran, mali&quot;) nijesu dobrodošle. ^^
::::Najljepše molim, izražavaj se pristojno, bez prostakluka ili ubacivanja formulacija koje nijesam plasirao. Ovce nijesmo čuvali a ni članke skupa pisali.
::::Ja vjerujem izvorima a ne bilo kojem pojedincu. Na članku ne postoje kvalitetni izvori ili uopšte ne postoje. Dakle - za brisanje su. Nema tu mnogo mudrolije niti prostora za intimiziranje rasprava, što činiš, kao, paradoksalno, neko ko pozira da je iznad situacije ili teme. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:07, 20 august 2021 (CEST)
:::::Ma vodili smo već ovaj razgovor i nije bio baš produktivan. Imam osjećaj da neće biti i sada, ''hence'' - maltretiranje. Kad ti netko kvoca oko istoga, iako nije uspio ranije, onda to spada u to. Što se ostaloga tiče, ionako su to slabodometne forice pa se ne trebaš uzrujavati, a prijetnji nije bilo nikakvih, a pogotovo ne implicitnih :D Da sam te želio blokirati ili primijeniti neku mjeru, to bih ti rekao otvoreno, kao i svima ranije :) Samo sam uočio kontradikciju... s jedne strane te nije briga, napisao si sam, a s druge strane te ovo žulja toliko da dolaziš otkud dolaziš (kojagod to vremenska zona bila, možda je onih +13 sa Samoe? :D) samo da bi se bavio ovime i ničim drugim na ovom projektu? Možda mi logika šteka samo :D Svakako, ovo je moj zadnji komentar tu dok ne vidim što će Igor reći, da se ne natežemo kao mali dječaci :D Čujemo se ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 03:18, 20 august 2021 (CEST)

::::::Ako nijesam uspio da obrišem tekst bez ikakvih referenci ili da iskažem svoje mišljenje sa argumentima, to je samo zato što se ignoriraju postulati projekta. A riba smrdi odakle ono? Ima naš slatki narod prigodnu izreku.
:::::: Razgovor na temu u koju se niti malo ne razmiješ? Da, takvo što se ne može nazvati razgovorom, barem tamo odakle ja dolazim. Više je u pitanju epizoda &quot;kako održati status kvo&quot; jer eto, cijenim, radi se u interesu projekta. Kontradikcija prvog reda, možda i šteka logika. Ne uzrujavam se, ne brigaj brige stari. Vjerujem da će se o tome prozboriti koja i na nekom zatvorenom kanalu komunikacije. Lp. dećko. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:28, 20 august 2021 (CEST)
----
Žao mi je, dragi Sadko, što su i tvoji komentari završili među skrivenim replikama, ali s ovim Fijumanima čovjek nikakako da dobije mira, iako su se dva admina i jedan kolega (mada, ako je pitati njih, taj sam kolega isto ja - daj im dovoljno vremena, i ti i ja ćemo isto biti jedan te isti korisnik :D) složili da ljudi devastiraju enciklopediju u svakom smislu ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:44, 31 august 2021 (CEST)</text>
      <sha1>q2y41ssflr3k5u1clzrlmgnm8hfalw3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263542</id>
      <parentid>41263541</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:46:16Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17409" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263544</id>
      <parentid>41263542</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sadko</username>
        <id>69660</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 41263542 [[Special:Contributions/МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|korisnika МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ]] ([[User talk:МИНИСТАРСТВО УСТАШКЕ ПОЛИЦИЈЕ|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17115" xml:space="preserve">== Članak ==

Pozdrav! Kolega {{u|Mrdakson}} obavijestio me o uređivačkom ratu koji je u tijeku po pitanju stranice [[Crnogorci]]. Iskreno, nisam pročitao ni sav njegov tekst ni sve tvoje izmjene, ali s obzirom na činjenicu da kolega doista još uvijek radi na članku i da smo mi ovdje, kao njegova matična Wikipedija, prihvatili činjenicu da on ima nešto sporiji tempo od ostalih kolega i to je okej. Zato bih te zamolio da, dok šablon za radove na članku stoji, odnosno dok kolega ne dovrši članak, ne vršiš intervencije u sam tekst. Ukoliko imaš potrebu nešto istaknuti, za to postoji stranica za razgovor tako da se kolega i ti možete dogovoriti i raditi izmjene dok je šablon tu, a ne da se događaju ovi revert ratovi. Hvala na razumijevanju! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:30, 12 juni 2021 (CEST)
:Zdravo {{ping|Edgar Allan Poe}}. Takva oznaka se tolerira 72 ure, ne godinu dana, što je koliko znam opći standard. Nevjerovatno mi je da se nečiji rad nipodaštava i poništava (18K unos, sa većim brojem referenci kojih do tada uopće nije bilo), na oznovu lične molbe ili intervencije. Kolega ima drugačije mišljenje, što je svakako u redu, ali nije u redu da se biraju strane i poništava nečiji rad jer se određenom pojednincu, koji je taj članak ispamovao i kvalitet mu srozao na razinu nesretnosti, gleda kroz prste i daje prednost. Bio bih sretan da se isto razumijevanje ukaže meni, koji nijesam revertovao nikoga a samoj temi sam doprinio više nego bilo jedan suradnik od prve verzije

::Nemojmo voditi ovaj razgovor na tri lokacije. Dovoljna je jedna. Što se tiče širine moga uma, moj je um doista toliko širok da me ovo brojanje krvnih znraca s jedne ili druge strane previše zamara i smatram ga... nečim što nije pristojno napomenuti. Nemoj to shvaćati osobno, mislim to i za svakoga tko isto radi i na drugoj strani. Meni je općenito tema dokazivanja veličine nečijeg... domoljublja, u nedostatku boljeg izraza, prilično djetinjasta, ali tko voli nek izvoli. Možda bi {{u|Igor Windsor}} ili {{u|OC Ripper}} bili bolji za procijeniti valjanost sporne literature i spornih činjenica, jer ovo doista ne spada u nešto čime se bavim uopće, a kamoli intenzivno, tako da nisam intervenirao zbog toga. Intervenirao sam jer sam zamoljen da spriječim uređivački rat i to sam uradio, vrativši verziju na posljednju prije izmjena. To koliko šablon stoji i koliko se tolerira, to određuje svaka Wikipedija pojedinačno, a eto, ovdje, smo dosta široki što se toga tiče. :) Tako da, molim lijepo, bez uređivačkih ratova i sve se izmjene - rečenicu po rečenicu, ako treba - mogu raspraviti na stranici za razgovor. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:16, 13 juni 2021 (CEST)
:::{{ping|Edgar Allan Poe}}Pogrešno shvaćaš kolega, ideja nije brojanje bilo koga ili čega, uopće ne, već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou. Kolega osim žalbe nije ponudio bilo kakve argumente. Da li ti, kao neko ko ne podnosi brojanje, kako sam kažeš, tuđih krvnih zrnca, dopuštaš i toleriraš etiketiranje i rasizam prema drugim suradnicima, čega sam bio žrtva i na šta sam već ukazao? U redu, članak je, na osnovu ranije verzije, jedna kolosalna papazjanija, radio sam na tome da se zera dovede u red, što je gotovo nemoguća misija nakon jednogodišnjieg spamovanja odnosno ''radova u toku''. Možemo nadalje nastaviti razgovor na drugom mjestu. Svakako mislim da bi prvo trebalo sadašnji tekst, verzija koju si vratio, proći rečenicu po rečenicu, ima tu bisera, poput onog da ptice govore ljudske riječi itd. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:23, 13 juni 2021 (CEST)
::::Koliko sam ja vidio, kolega je rekao da su izvori rasistički i nacionalistički... ako mi je promaklo, ja se ispričavam, ali upozorio sam obojicu da takve riječi nisu potrebne. Osim ako ti nisi autor spornih knjiga, onda mislim da se te etikete, ipak, ne odnose na tebe. Što se tiče samoga članka, opet, nemam apsolutno nikakvu namjeru zauzimati stranu i naravno da ako u tekstu ima rečenica poput te da ptice pričaju (mada, treba vidjeti kontekst), to apsolutno treba korigirati, ali mislim da se ni kolega neće buniti oko toga. Ono što sam ja vidio je da su dijelovi teksta koji nisu bili tako prvoloptaški nonsensni kidani i mijenjani s dijelovima teksta u kojima stoji da su se Crnogorci izjašnjavali Srbima i ne znam ni ja čime. To je brojanje krvnih zrnaca, makar bila i činjenica, a &quot;već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou&quot; je samo eufemizam za to. Dakle, sam si rekao i tu imaš moju podršku, pročitaj tekst, izdvoji sve sporne rečenice i izlistaj ih na stranici za razgovor pa ćete se kolega i ti lijepo dogovoriti oko toga da to bude savršen članak. Zvuči kao puno posla, ali jednako je tako puno posla i pisanje teksta nanovo pa ti dođe na isto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:33, 13 juni 2021 (CEST)
:::::Napravljena je nedvomislena etiketa i upućen govor mržnje prema meni lično.
:::::Nije eufemizam pošto nastanak nacija jeste fenomen 19. i 20. vijeka.
:::::Ne kanim se baviti time, pokušao sam. Balkanski sistem protekcije, ogrnut u brigu za potencijalno kršenje pravila, mi je poznat sa hr.wiki. 
:::::Neka članak bude smeće, nije moj gubitak a nije da će ga sa toliko ispamovanog teksta i prvoklasnih gluposti itko čitati u cijelosti ili uzeti za ozbiljno. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:40, 13 juni 2021 (CEST)

::::::Eto, može i tako! ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:43, 13 juni 2021 (CEST)

{{ping|Mrdakson}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Taj bi članak trebalo privoditi kraju i pritom ga svesti u neke razumne mere - ne može tu stati sve što se može reći na temu &quot;Crnogorci&quot;, nego treba sažeti ono najbitnije, a ostalo ide u posebne članke. Nije ni u redu da oznaka za &quot;radove u toku&quot; stoji godinu dana. Što se sadržine tiče, ima mesta za poboljašanje i trenutne verzije, ali ni ona Sadkova ne bi baš bila na ponos sh.wiki (&quot;Prvo pominjanje zasebne crnogorske nacije pronalazimo tokom četvrtog kongresa Komunističke partije Jugoslavije u Drezdenu&quot; i mnogi drugi delovi, gde se negira crnogorski narod i sl.). Tako da, sadržinski, ova mi se trenutna verzija čini boljom, ali bi članak trebalo wikipedizirati i, kako rekoh, privoditi kraju. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:34, 15 juni 2021 (CEST)
:Ne razumiju se elementarne stvari. ''Moja verzija'' ne negira ničiju naciju, već upravo suprotno - predstavlja njenu istoriju i genezu. Kao što znamo, nacije nastaju poglavice u 19. i 20. stoljeću. U slučaju crnogorske u pitanju je 20. stoljeće. 
:Citirano o prvom pomenu koji pominje Windsor se doslovce odnosi na sintagmu &quot;crnogorska nacija&quot;, nije kontekst da je eto tada neko u mračnom kutu skovao plan. U mom unosu ste obrisali i podatke o Đilasu, akademske radove nekoliko autora itd.
:Crnogorski narod nema isto značenje koje je i nacija. Ako su Italijani i Njemci mogli da imaju u 19. stoljeću 10+ državica, mogu i imali su i Srbi dvije. To je [https://www.youtube.com/watch?v=gLX_2_CgiFc aksiom]. [https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/11/Papovic-Crnogorci-Srbi-Juris-na-vjetrenajce-193..jpg Ovako] kaže Dragutin Papović, istoričar i član DPS.
:Trenutnu verziju osporavam zbog: 1) Neizbalansiranog pristupa 2) Brkanja tema - istorija Crne Gore i Crnogoraca. Pogledaj na en.wiki kako izgleda paragraf ''istorija'' na članku Srbi: relativno kratko, jasno, suština, bez detaljisanja, sa poouzdanim izvorima, bez izvora iz XIX stoljeća, stil prikladan za Slobodnu enciklopediju. 3) Čeripiking izvora - predstavljen je romantičarski a la Novak Adžić narativ a ne zbilja istorija. Uvrijedljivo je za zdrav razum i istorijsku nauku ne navesti da su se vijekovima pravoslavni hrišćani sa područja današnje CG osjećali i izjašnjavali kao Srbima. Tupavo je faktografiju povezivati sa ideologijom ili nacionalizmom. Nemojte mi reći da sam ja jedini koji je pročitao sve od Njegoša. Pojedinici koji su ovdje predstavljeni kao dio crnogorske nacije, poput nesretnog kralja Nikole I, su toliko bili uporni i istrajnu u svom srbovanju da bi danas takvo ponašanje vjerovatno bilo društveno neprihvatljivo. 3.1) Istorijske neistine ili falsifikati su dio članka. Recimo onaj u popularan u javnosti da su Duklja i Crna Gora jedna prava linija državnosti. Potpuno netačno i odavno odbačeno u nauci - o čemu je jasno pisao niko drugi do Sima Ćirković. 4) članak uređuje čovjek koji ne razumije oblast koju uređuje niti osnove projekta (ili lijepog ponašanja) na kojem je godinu i preko. 5) Kao znamenite ličnosti/prijedstavnici Crnogoraca su (još nabacni u galeriji) navedeni ljudi koji su iz Crne Gore ali se ne izjašnjavaju ili se nijesu izjašnjavali kao Crnogorci - primjerice Petar Lubarda i niz drugih ljudi. 6) E sada, moje brisanje i prepravke su vraćene na... ovo. 6) navode bez ikakvih referenci koje sam obrisao, što redovno rade svi iskusniji suradnici, je kolega Po vratio sa tankim objašnjenjem da se time spriječava &quot;rat između suradnika&quot;, kojeg - očito ni nema. Treba sve uzeti u obiz a ne svoditi stvari na binarne funkcije i izbore. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 21:39, 15 juni 2021 (CEST)

==Osporena neutralnost i drugi problemi==
:Zamolio sam Igora da baci oko. Ono što je meni na prvu bilo sporno sam označio, ostalo prepuštam kolegi koji o ovoj temi zna zasigurno puno više nego ja, a dotad, da, bolje je da stoji ''status quo''. Ja Igoru vjerujem tako da ću podržati njegovu procjenu, kakvagod ona bila :) Ali nećemo dotad sakatiti tekst s jednako tako paušalnim tvrdnjama ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:35, 20 august 2021 (CEST)

::1) Još nijesam vidio da se stranica zaključava &quot;iz predostrožnosti&quot; (za šta argumenata nema) i dok drugi admin &quot;ne baci oko&quot;. Zbilja bizarno. 2) Ne relativizuj. Koje sam paušalne tvrdnje nadodao? 3) Ovaj članak ima barem 5-6 problema: nedostak referenci, nacionalistički narativ, rabljenje POV izvora, originalno istraživanje, stil, predstavljanje netačnih podataka (recimo Srbenda Lubarda je predstavljen kao etnički Crnogorac) itd. 4) Ovo je timski projekat, i koristii poluge administratora da se održi status kvo na članku koji vrvi od POV pisanija i crnogorskog nacionalizma predstavlja ozbiljan problem. 5) Zašto je uklonjena oznaka da je osporena neutralnost? Da li ti misliš da je ovaj članak neutralno napisan? Ova nacionalistička mućkalica od članka je nedvojbeno u rangu &quot;radni logor Jasenovac&quot; sa hr.wiki, samo perfidnije i drugačije upakovano. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:42, 20 august 2021 (CEST)

:::Kao što rekoh, Igor će pregledati, nadam se. Igoru vjerujem i ako Igor kaže da je ovo što ti stojiš u redu, ja se tu neću petljati. Ja ne prejudiciram ništa, ovo je bila čisto admimnistrativna odluka; u slučaju ovakvog spora, naša je praksa da vratimo na stanje prije spornih izmjena i onda raspravimo/pregledamo sve to. Ne vidim u čemu je problem? Igor će to pregledati relativno skoro, vjerujem, a ako si ti toliko uvjeren da je to tvoje točno i ispravno, onda se nemaš čega plašiti, samo sačekati još malo. Nema potrebe da maltretiraš mene sad ovdje. Ja bih na tvom mjestu bio izrazito miran :) S druge strane, gore si sam rekao da tebe boli džon za ovo jer to ionako nitko neće čitati pa evo te opet, nakon dugo vremena... u nekoj opsesivno-kompulzivnoj formi skribomana pa sad mene u tri ujutro maltretiraš s tim kafanskim temama. Ili te nije briga uopće pa se nemaš razloga nervirati, ili te ovo ipak žulja (mada nisam siguran zašto, jer nit' pišeš na ovom projektu nit' te briga za more drugih problema što ih imamo na ovoj Wiki, evo- hoćeš pomoći u popravljanju istarskih članaka? :D Ima tu posla za jedan cijeli tim!, tako da mi ovo sve djeluje ipak malo ličnacionalisti, al' možda se varam, možda si stvarno ovdje iz volterovskih pobuda, a ne iz potrebe negiranja crnogorske nacije... :D I nemoj sada da ne volim Srbe, već su me iznapadali da ne volim Hrvate, Makedonce i Talijane, ne mogu sad baš sve vas ne voljeti :D)... ali u oba slučaja - strpnjenje, dragi Satko, strpljenje i sve će doći na svoje mjesto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:55, 20 august 2021 (CEST)

::::Ako ti je rad na Wiki maltretiranje ili razgovor sa suradnicima - vrati funkciju i mirna Bosna. Zamoliću da se suzdržiš od diskriminatornog jezika, kakav si rabio na Igorovoj stranici za razgovor.
::::Ne postoji &quot;sve to&quot;. Tek sam počeo sređivati članak, koji može na prezentacije - kako se ne radi na Wiki. Takav status kvo ne koristi nikome.
::::Odakle ti znaš koja je moja vremenska zona ili smjena?
::::Ostale slabodometne forice, intelektualno nemaštovite doskočice i suptilne prijetnje (&quot;miran, mali&quot;) nijesu dobrodošle. ^^
::::Najljepše molim, izražavaj se pristojno, bez prostakluka ili ubacivanja formulacija koje nijesam plasirao. Ovce nijesmo čuvali a ni članke skupa pisali.
::::Ja vjerujem izvorima a ne bilo kojem pojedincu. Na članku ne postoje kvalitetni izvori ili uopšte ne postoje. Dakle - za brisanje su. Nema tu mnogo mudrolije niti prostora za intimiziranje rasprava, što činiš, kao, paradoksalno, neko ko pozira da je iznad situacije ili teme. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:07, 20 august 2021 (CEST)
:::::Ma vodili smo već ovaj razgovor i nije bio baš produktivan. Imam osjećaj da neće biti i sada, ''hence'' - maltretiranje. Kad ti netko kvoca oko istoga, iako nije uspio ranije, onda to spada u to. Što se ostaloga tiče, ionako su to slabodometne forice pa se ne trebaš uzrujavati, a prijetnji nije bilo nikakvih, a pogotovo ne implicitnih :D Da sam te želio blokirati ili primijeniti neku mjeru, to bih ti rekao otvoreno, kao i svima ranije :) Samo sam uočio kontradikciju... s jedne strane te nije briga, napisao si sam, a s druge strane te ovo žulja toliko da dolaziš otkud dolaziš (kojagod to vremenska zona bila, možda je onih +13 sa Samoe? :D) samo da bi se bavio ovime i ničim drugim na ovom projektu? Možda mi logika šteka samo :D Svakako, ovo je moj zadnji komentar tu dok ne vidim što će Igor reći, da se ne natežemo kao mali dječaci :D Čujemo se ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 03:18, 20 august 2021 (CEST)

::::::Ako nijesam uspio da obrišem tekst bez ikakvih referenci ili da iskažem svoje mišljenje sa argumentima, to je samo zato što se ignoriraju postulati projekta. A riba smrdi odakle ono? Ima naš slatki narod prigodnu izreku.
:::::: Razgovor na temu u koju se niti malo ne razmiješ? Da, takvo što se ne može nazvati razgovorom, barem tamo odakle ja dolazim. Više je u pitanju epizoda &quot;kako održati status kvo&quot; jer eto, cijenim, radi se u interesu projekta. Kontradikcija prvog reda, možda i šteka logika. Ne uzrujavam se, ne brigaj brige stari. Vjerujem da će se o tome prozboriti koja i na nekom zatvorenom kanalu komunikacije. Lp. dećko. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:28, 20 august 2021 (CEST)
----
Žao mi je, dragi Sadko, što su i tvoji komentari završili među skrivenim replikama, ali s ovim Fijumanima čovjek nikakako da dobije mira, iako su se dva admina i jedan kolega (mada, ako je pitati njih, taj sam kolega isto ja - daj im dovoljno vremena, i ti i ja ćemo isto biti jedan te isti korisnik :D) složili da ljudi devastiraju enciklopediju u svakom smislu ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:44, 31 august 2021 (CEST)</text>
      <sha1>q2y41ssflr3k5u1clzrlmgnm8hfalw3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263545</id>
      <parentid>41263544</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:49:03Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17409" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41263546</id>
      <parentid>41263545</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:54:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sadko</username>
        <id>69660</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17115" xml:space="preserve">== Članak ==

Pozdrav! Kolega {{u|Mrdakson}} obavijestio me o uređivačkom ratu koji je u tijeku po pitanju stranice [[Crnogorci]]. Iskreno, nisam pročitao ni sav njegov tekst ni sve tvoje izmjene, ali s obzirom na činjenicu da kolega doista još uvijek radi na članku i da smo mi ovdje, kao njegova matična Wikipedija, prihvatili činjenicu da on ima nešto sporiji tempo od ostalih kolega i to je okej. Zato bih te zamolio da, dok šablon za radove na članku stoji, odnosno dok kolega ne dovrši članak, ne vršiš intervencije u sam tekst. Ukoliko imaš potrebu nešto istaknuti, za to postoji stranica za razgovor tako da se kolega i ti možete dogovoriti i raditi izmjene dok je šablon tu, a ne da se događaju ovi revert ratovi. Hvala na razumijevanju! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:30, 12 juni 2021 (CEST)
:Zdravo {{ping|Edgar Allan Poe}}. Takva oznaka se tolerira 72 ure, ne godinu dana, što je koliko znam opći standard. Nevjerovatno mi je da se nečiji rad nipodaštava i poništava (18K unos, sa većim brojem referenci kojih do tada uopće nije bilo), na oznovu lične molbe ili intervencije. Kolega ima drugačije mišljenje, što je svakako u redu, ali nije u redu da se biraju strane i poništava nečiji rad jer se određenom pojednincu, koji je taj članak ispamovao i kvalitet mu srozao na razinu nesretnosti, gleda kroz prste i daje prednost. Bio bih sretan da se isto razumijevanje ukaže meni, koji nijesam revertovao nikoga a samoj temi sam doprinio više nego bilo jedan suradnik od prve verzije

::Nemojmo voditi ovaj razgovor na tri lokacije. Dovoljna je jedna. Što se tiče širine moga uma, moj je um doista toliko širok da me ovo brojanje krvnih znraca s jedne ili druge strane previše zamara i smatram ga... nečim što nije pristojno napomenuti. Nemoj to shvaćati osobno, mislim to i za svakoga tko isto radi i na drugoj strani. Meni je općenito tema dokazivanja veličine nečijeg... domoljublja, u nedostatku boljeg izraza, prilično djetinjasta, ali tko voli nek izvoli. Možda bi {{u|Igor Windsor}} ili {{u|OC Ripper}} bili bolji za procijeniti valjanost sporne literature i spornih činjenica, jer ovo doista ne spada u nešto čime se bavim uopće, a kamoli intenzivno, tako da nisam intervenirao zbog toga. Intervenirao sam jer sam zamoljen da spriječim uređivački rat i to sam uradio, vrativši verziju na posljednju prije izmjena. To koliko šablon stoji i koliko se tolerira, to određuje svaka Wikipedija pojedinačno, a eto, ovdje, smo dosta široki što se toga tiče. :) Tako da, molim lijepo, bez uređivačkih ratova i sve se izmjene - rečenicu po rečenicu, ako treba - mogu raspraviti na stranici za razgovor. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:16, 13 juni 2021 (CEST)
:::{{ping|Edgar Allan Poe}}Pogrešno shvaćaš kolega, ideja nije brojanje bilo koga ili čega, uopće ne, već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou. Kolega osim žalbe nije ponudio bilo kakve argumente. Da li ti, kao neko ko ne podnosi brojanje, kako sam kažeš, tuđih krvnih zrnca, dopuštaš i toleriraš etiketiranje i rasizam prema drugim suradnicima, čega sam bio žrtva i na šta sam već ukazao? U redu, članak je, na osnovu ranije verzije, jedna kolosalna papazjanija, radio sam na tome da se zera dovede u red, što je gotovo nemoguća misija nakon jednogodišnjieg spamovanja odnosno ''radova u toku''. Možemo nadalje nastaviti razgovor na drugom mjestu. Svakako mislim da bi prvo trebalo sadašnji tekst, verzija koju si vratio, proći rečenicu po rečenicu, ima tu bisera, poput onog da ptice govore ljudske riječi itd. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:23, 13 juni 2021 (CEST)
::::Koliko sam ja vidio, kolega je rekao da su izvori rasistički i nacionalistički... ako mi je promaklo, ja se ispričavam, ali upozorio sam obojicu da takve riječi nisu potrebne. Osim ako ti nisi autor spornih knjiga, onda mislim da se te etikete, ipak, ne odnose na tebe. Što se tiče samoga članka, opet, nemam apsolutno nikakvu namjeru zauzimati stranu i naravno da ako u tekstu ima rečenica poput te da ptice pričaju (mada, treba vidjeti kontekst), to apsolutno treba korigirati, ali mislim da se ni kolega neće buniti oko toga. Ono što sam ja vidio je da su dijelovi teksta koji nisu bili tako prvoloptaški nonsensni kidani i mijenjani s dijelovima teksta u kojima stoji da su se Crnogorci izjašnjavali Srbima i ne znam ni ja čime. To je brojanje krvnih zrnaca, makar bila i činjenica, a &quot;već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou&quot; je samo eufemizam za to. Dakle, sam si rekao i tu imaš moju podršku, pročitaj tekst, izdvoji sve sporne rečenice i izlistaj ih na stranici za razgovor pa ćete se kolega i ti lijepo dogovoriti oko toga da to bude savršen članak. Zvuči kao puno posla, ali jednako je tako puno posla i pisanje teksta nanovo pa ti dođe na isto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:33, 13 juni 2021 (CEST)
:::::Napravljena je nedvomislena etiketa i upućen govor mržnje prema meni lično.
:::::Nije eufemizam pošto nastanak nacija jeste fenomen 19. i 20. vijeka.
:::::Ne kanim se baviti time, pokušao sam. Balkanski sistem protekcije, ogrnut u brigu za potencijalno kršenje pravila, mi je poznat sa hr.wiki. 
:::::Neka članak bude smeće, nije moj gubitak a nije da će ga sa toliko ispamovanog teksta i prvoklasnih gluposti itko čitati u cijelosti ili uzeti za ozbiljno. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:40, 13 juni 2021 (CEST)

::::::Eto, može i tako! ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:43, 13 juni 2021 (CEST)

{{ping|Mrdakson}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Taj bi članak trebalo privoditi kraju i pritom ga svesti u neke razumne mere - ne može tu stati sve što se može reći na temu &quot;Crnogorci&quot;, nego treba sažeti ono najbitnije, a ostalo ide u posebne članke. Nije ni u redu da oznaka za &quot;radove u toku&quot; stoji godinu dana. Što se sadržine tiče, ima mesta za poboljašanje i trenutne verzije, ali ni ona Sadkova ne bi baš bila na ponos sh.wiki (&quot;Prvo pominjanje zasebne crnogorske nacije pronalazimo tokom četvrtog kongresa Komunističke partije Jugoslavije u Drezdenu&quot; i mnogi drugi delovi, gde se negira crnogorski narod i sl.). Tako da, sadržinski, ova mi se trenutna verzija čini boljom, ali bi članak trebalo wikipedizirati i, kako rekoh, privoditi kraju. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:34, 15 juni 2021 (CEST)
:Ne razumiju se elementarne stvari. ''Moja verzija'' ne negira ničiju naciju, već upravo suprotno - predstavlja njenu istoriju i genezu. Kao što znamo, nacije nastaju poglavice u 19. i 20. stoljeću. U slučaju crnogorske u pitanju je 20. stoljeće. 
:Citirano o prvom pomenu koji pominje Windsor se doslovce odnosi na sintagmu &quot;crnogorska nacija&quot;, nije kontekst da je eto tada neko u mračnom kutu skovao plan. U mom unosu ste obrisali i podatke o Đilasu, akademske radove nekoliko autora itd.
:Crnogorski narod nema isto značenje koje je i nacija. Ako su Italijani i Njemci mogli da imaju u 19. stoljeću 10+ državica, mogu i imali su i Srbi dvije. To je [https://www.youtube.com/watch?v=gLX_2_CgiFc aksiom]. [https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/11/Papovic-Crnogorci-Srbi-Juris-na-vjetrenajce-193..jpg Ovako] kaže Dragutin Papović, istoričar i član DPS.
:Trenutnu verziju osporavam zbog: 1) Neizbalansiranog pristupa 2) Brkanja tema - istorija Crne Gore i Crnogoraca. Pogledaj na en.wiki kako izgleda paragraf ''istorija'' na članku Srbi: relativno kratko, jasno, suština, bez detaljisanja, sa poouzdanim izvorima, bez izvora iz XIX stoljeća, stil prikladan za Slobodnu enciklopediju. 3) Čeripiking izvora - predstavljen je romantičarski a la Novak Adžić narativ a ne zbilja istorija. Uvrijedljivo je za zdrav razum i istorijsku nauku ne navesti da su se vijekovima pravoslavni hrišćani sa područja današnje CG osjećali i izjašnjavali kao Srbima. Tupavo je faktografiju povezivati sa ideologijom ili nacionalizmom. Nemojte mi reći da sam ja jedini koji je pročitao sve od Njegoša. Pojedinici koji su ovdje predstavljeni kao dio crnogorske nacije, poput nesretnog kralja Nikole I, su toliko bili uporni i istrajnu u svom srbovanju da bi danas takvo ponašanje vjerovatno bilo društveno neprihvatljivo. 3.1) Istorijske neistine ili falsifikati su dio članka. Recimo onaj u popularan u javnosti da su Duklja i Crna Gora jedna prava linija državnosti. Potpuno netačno i odavno odbačeno u nauci - o čemu je jasno pisao niko drugi do Sima Ćirković. 4) članak uređuje čovjek koji ne razumije oblast koju uređuje niti osnove projekta (ili lijepog ponašanja) na kojem je godinu i preko. 5) Kao znamenite ličnosti/prijedstavnici Crnogoraca su (još nabacni u galeriji) navedeni ljudi koji su iz Crne Gore ali se ne izjašnjavaju ili se nijesu izjašnjavali kao Crnogorci - primjerice Petar Lubarda i niz drugih ljudi. 6) E sada, moje brisanje i prepravke su vraćene na... ovo. 6) navode bez ikakvih referenci koje sam obrisao, što redovno rade svi iskusniji suradnici, je kolega Po vratio sa tankim objašnjenjem da se time spriječava &quot;rat između suradnika&quot;, kojeg - očito ni nema. Treba sve uzeti u obiz a ne svoditi stvari na binarne funkcije i izbore. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 21:39, 15 juni 2021 (CEST)

==Osporena neutralnost i drugi problemi==
:Zamolio sam Igora da baci oko. Ono što je meni na prvu bilo sporno sam označio, ostalo prepuštam kolegi koji o ovoj temi zna zasigurno puno više nego ja, a dotad, da, bolje je da stoji ''status quo''. Ja Igoru vjerujem tako da ću podržati njegovu procjenu, kakvagod ona bila :) Ali nećemo dotad sakatiti tekst s jednako tako paušalnim tvrdnjama ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:35, 20 august 2021 (CEST)

::1) Još nijesam vidio da se stranica zaključava &quot;iz predostrožnosti&quot; (za šta argumenata nema) i dok drugi admin &quot;ne baci oko&quot;. Zbilja bizarno. 2) Ne relativizuj. Koje sam paušalne tvrdnje nadodao? 3) Ovaj članak ima barem 5-6 problema: nedostak referenci, nacionalistički narativ, rabljenje POV izvora, originalno istraživanje, stil, predstavljanje netačnih podataka (recimo Srbenda Lubarda je predstavljen kao etnički Crnogorac) itd. 4) Ovo je timski projekat, i koristii poluge administratora da se održi status kvo na članku koji vrvi od POV pisanija i crnogorskog nacionalizma predstavlja ozbiljan problem. 5) Zašto je uklonjena oznaka da je osporena neutralnost? Da li ti misliš da je ovaj članak neutralno napisan? Ova nacionalistička mućkalica od članka je nedvojbeno u rangu &quot;radni logor Jasenovac&quot; sa hr.wiki, samo perfidnije i drugačije upakovano. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:42, 20 august 2021 (CEST)

:::Kao što rekoh, Igor će pregledati, nadam se. Igoru vjerujem i ako Igor kaže da je ovo što ti stojiš u redu, ja se tu neću petljati. Ja ne prejudiciram ništa, ovo je bila čisto admimnistrativna odluka; u slučaju ovakvog spora, naša je praksa da vratimo na stanje prije spornih izmjena i onda raspravimo/pregledamo sve to. Ne vidim u čemu je problem? Igor će to pregledati relativno skoro, vjerujem, a ako si ti toliko uvjeren da je to tvoje točno i ispravno, onda se nemaš čega plašiti, samo sačekati još malo. Nema potrebe da maltretiraš mene sad ovdje. Ja bih na tvom mjestu bio izrazito miran :) S druge strane, gore si sam rekao da tebe boli džon za ovo jer to ionako nitko neće čitati pa evo te opet, nakon dugo vremena... u nekoj opsesivno-kompulzivnoj formi skribomana pa sad mene u tri ujutro maltretiraš s tim kafanskim temama. Ili te nije briga uopće pa se nemaš razloga nervirati, ili te ovo ipak žulja (mada nisam siguran zašto, jer nit' pišeš na ovom projektu nit' te briga za more drugih problema što ih imamo na ovoj Wiki, evo- hoćeš pomoći u popravljanju istarskih članaka? :D Ima tu posla za jedan cijeli tim!, tako da mi ovo sve djeluje ipak malo ličnacionalisti, al' možda se varam, možda si stvarno ovdje iz volterovskih pobuda, a ne iz potrebe negiranja crnogorske nacije... :D I nemoj sada da ne volim Srbe, već su me iznapadali da ne volim Hrvate, Makedonce i Talijane, ne mogu sad baš sve vas ne voljeti :D)... ali u oba slučaja - strpnjenje, dragi Satko, strpljenje i sve će doći na svoje mjesto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:55, 20 august 2021 (CEST)

::::Ako ti je rad na Wiki maltretiranje ili razgovor sa suradnicima - vrati funkciju i mirna Bosna. Zamoliću da se suzdržiš od diskriminatornog jezika, kakav si rabio na Igorovoj stranici za razgovor.
::::Ne postoji &quot;sve to&quot;. Tek sam počeo sređivati članak, koji može na prezentacije - kako se ne radi na Wiki. Takav status kvo ne koristi nikome.
::::Odakle ti znaš koja je moja vremenska zona ili smjena?
::::Ostale slabodometne forice, intelektualno nemaštovite doskočice i suptilne prijetnje (&quot;miran, mali&quot;) nijesu dobrodošle. ^^
::::Najljepše molim, izražavaj se pristojno, bez prostakluka ili ubacivanja formulacija koje nijesam plasirao. Ovce nijesmo čuvali a ni članke skupa pisali.
::::Ja vjerujem izvorima a ne bilo kojem pojedincu. Na članku ne postoje kvalitetni izvori ili uopšte ne postoje. Dakle - za brisanje su. Nema tu mnogo mudrolije niti prostora za intimiziranje rasprava, što činiš, kao, paradoksalno, neko ko pozira da je iznad situacije ili teme. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:07, 20 august 2021 (CEST)
:::::Ma vodili smo već ovaj razgovor i nije bio baš produktivan. Imam osjećaj da neće biti i sada, ''hence'' - maltretiranje. Kad ti netko kvoca oko istoga, iako nije uspio ranije, onda to spada u to. Što se ostaloga tiče, ionako su to slabodometne forice pa se ne trebaš uzrujavati, a prijetnji nije bilo nikakvih, a pogotovo ne implicitnih :D Da sam te želio blokirati ili primijeniti neku mjeru, to bih ti rekao otvoreno, kao i svima ranije :) Samo sam uočio kontradikciju... s jedne strane te nije briga, napisao si sam, a s druge strane te ovo žulja toliko da dolaziš otkud dolaziš (kojagod to vremenska zona bila, možda je onih +13 sa Samoe? :D) samo da bi se bavio ovime i ničim drugim na ovom projektu? Možda mi logika šteka samo :D Svakako, ovo je moj zadnji komentar tu dok ne vidim što će Igor reći, da se ne natežemo kao mali dječaci :D Čujemo se ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 03:18, 20 august 2021 (CEST)

::::::Ako nijesam uspio da obrišem tekst bez ikakvih referenci ili da iskažem svoje mišljenje sa argumentima, to je samo zato što se ignoriraju postulati projekta. A riba smrdi odakle ono? Ima naš slatki narod prigodnu izreku.
:::::: Razgovor na temu u koju se niti malo ne razmiješ? Da, takvo što se ne može nazvati razgovorom, barem tamo odakle ja dolazim. Više je u pitanju epizoda &quot;kako održati status kvo&quot; jer eto, cijenim, radi se u interesu projekta. Kontradikcija prvog reda, možda i šteka logika. Ne uzrujavam se, ne brigaj brige stari. Vjerujem da će se o tome prozboriti koja i na nekom zatvorenom kanalu komunikacije. Lp. dećko. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:28, 20 august 2021 (CEST)
----
Žao mi je, dragi Sadko, što su i tvoji komentari završili među skrivenim replikama, ali s ovim Fijumanima čovjek nikakako da dobije mira, iako su se dva admina i jedan kolega (mada, ako je pitati njih, taj sam kolega isto ja - daj im dovoljno vremena, i ti i ja ćemo isto biti jedan te isti korisnik :D) složili da ljudi devastiraju enciklopediju u svakom smislu ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:44, 31 august 2021 (CEST)</text>
      <sha1>q2y41ssflr3k5u1clzrlmgnm8hfalw3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263677</id>
      <parentid>41263546</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T09:49:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica &quot;[[Razgovor sa korisnikom:Sadko]]&quot; ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (ističe 09:49, 27 august 2023 (UTC)) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (ističe 09:49, 27 august 2023 (UTC)))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17115" xml:space="preserve">== Članak ==

Pozdrav! Kolega {{u|Mrdakson}} obavijestio me o uređivačkom ratu koji je u tijeku po pitanju stranice [[Crnogorci]]. Iskreno, nisam pročitao ni sav njegov tekst ni sve tvoje izmjene, ali s obzirom na činjenicu da kolega doista još uvijek radi na članku i da smo mi ovdje, kao njegova matična Wikipedija, prihvatili činjenicu da on ima nešto sporiji tempo od ostalih kolega i to je okej. Zato bih te zamolio da, dok šablon za radove na članku stoji, odnosno dok kolega ne dovrši članak, ne vršiš intervencije u sam tekst. Ukoliko imaš potrebu nešto istaknuti, za to postoji stranica za razgovor tako da se kolega i ti možete dogovoriti i raditi izmjene dok je šablon tu, a ne da se događaju ovi revert ratovi. Hvala na razumijevanju! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:30, 12 juni 2021 (CEST)
:Zdravo {{ping|Edgar Allan Poe}}. Takva oznaka se tolerira 72 ure, ne godinu dana, što je koliko znam opći standard. Nevjerovatno mi je da se nečiji rad nipodaštava i poništava (18K unos, sa većim brojem referenci kojih do tada uopće nije bilo), na oznovu lične molbe ili intervencije. Kolega ima drugačije mišljenje, što je svakako u redu, ali nije u redu da se biraju strane i poništava nečiji rad jer se određenom pojednincu, koji je taj članak ispamovao i kvalitet mu srozao na razinu nesretnosti, gleda kroz prste i daje prednost. Bio bih sretan da se isto razumijevanje ukaže meni, koji nijesam revertovao nikoga a samoj temi sam doprinio više nego bilo jedan suradnik od prve verzije

::Nemojmo voditi ovaj razgovor na tri lokacije. Dovoljna je jedna. Što se tiče širine moga uma, moj je um doista toliko širok da me ovo brojanje krvnih znraca s jedne ili druge strane previše zamara i smatram ga... nečim što nije pristojno napomenuti. Nemoj to shvaćati osobno, mislim to i za svakoga tko isto radi i na drugoj strani. Meni je općenito tema dokazivanja veličine nečijeg... domoljublja, u nedostatku boljeg izraza, prilično djetinjasta, ali tko voli nek izvoli. Možda bi {{u|Igor Windsor}} ili {{u|OC Ripper}} bili bolji za procijeniti valjanost sporne literature i spornih činjenica, jer ovo doista ne spada u nešto čime se bavim uopće, a kamoli intenzivno, tako da nisam intervenirao zbog toga. Intervenirao sam jer sam zamoljen da spriječim uređivački rat i to sam uradio, vrativši verziju na posljednju prije izmjena. To koliko šablon stoji i koliko se tolerira, to određuje svaka Wikipedija pojedinačno, a eto, ovdje, smo dosta široki što se toga tiče. :) Tako da, molim lijepo, bez uređivačkih ratova i sve se izmjene - rečenicu po rečenicu, ako treba - mogu raspraviti na stranici za razgovor. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:16, 13 juni 2021 (CEST)
:::{{ping|Edgar Allan Poe}}Pogrešno shvaćaš kolega, ideja nije brojanje bilo koga ili čega, uopće ne, već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou. Kolega osim žalbe nije ponudio bilo kakve argumente. Da li ti, kao neko ko ne podnosi brojanje, kako sam kažeš, tuđih krvnih zrnca, dopuštaš i toleriraš etiketiranje i rasizam prema drugim suradnicima, čega sam bio žrtva i na šta sam već ukazao? U redu, članak je, na osnovu ranije verzije, jedna kolosalna papazjanija, radio sam na tome da se zera dovede u red, što je gotovo nemoguća misija nakon jednogodišnjieg spamovanja odnosno ''radova u toku''. Možemo nadalje nastaviti razgovor na drugom mjestu. Svakako mislim da bi prvo trebalo sadašnji tekst, verzija koju si vratio, proći rečenicu po rečenicu, ima tu bisera, poput onog da ptice govore ljudske riječi itd. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:23, 13 juni 2021 (CEST)
::::Koliko sam ja vidio, kolega je rekao da su izvori rasistički i nacionalistički... ako mi je promaklo, ja se ispričavam, ali upozorio sam obojicu da takve riječi nisu potrebne. Osim ako ti nisi autor spornih knjiga, onda mislim da se te etikete, ipak, ne odnose na tebe. Što se tiče samoga članka, opet, nemam apsolutno nikakvu namjeru zauzimati stranu i naravno da ako u tekstu ima rečenica poput te da ptice pričaju (mada, treba vidjeti kontekst), to apsolutno treba korigirati, ali mislim da se ni kolega neće buniti oko toga. Ono što sam ja vidio je da su dijelovi teksta koji nisu bili tako prvoloptaški nonsensni kidani i mijenjani s dijelovima teksta u kojima stoji da su se Crnogorci izjašnjavali Srbima i ne znam ni ja čime. To je brojanje krvnih zrnaca, makar bila i činjenica, a &quot;već shvaćanje povjesnih uvjeta i eksplikacija na fenomenološkom nivou&quot; je samo eufemizam za to. Dakle, sam si rekao i tu imaš moju podršku, pročitaj tekst, izdvoji sve sporne rečenice i izlistaj ih na stranici za razgovor pa ćete se kolega i ti lijepo dogovoriti oko toga da to bude savršen članak. Zvuči kao puno posla, ali jednako je tako puno posla i pisanje teksta nanovo pa ti dođe na isto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:33, 13 juni 2021 (CEST)
:::::Napravljena je nedvomislena etiketa i upućen govor mržnje prema meni lično.
:::::Nije eufemizam pošto nastanak nacija jeste fenomen 19. i 20. vijeka.
:::::Ne kanim se baviti time, pokušao sam. Balkanski sistem protekcije, ogrnut u brigu za potencijalno kršenje pravila, mi je poznat sa hr.wiki. 
:::::Neka članak bude smeće, nije moj gubitak a nije da će ga sa toliko ispamovanog teksta i prvoklasnih gluposti itko čitati u cijelosti ili uzeti za ozbiljno. Lp. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:40, 13 juni 2021 (CEST)

::::::Eto, može i tako! ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:43, 13 juni 2021 (CEST)

{{ping|Mrdakson}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Taj bi članak trebalo privoditi kraju i pritom ga svesti u neke razumne mere - ne može tu stati sve što se može reći na temu &quot;Crnogorci&quot;, nego treba sažeti ono najbitnije, a ostalo ide u posebne članke. Nije ni u redu da oznaka za &quot;radove u toku&quot; stoji godinu dana. Što se sadržine tiče, ima mesta za poboljašanje i trenutne verzije, ali ni ona Sadkova ne bi baš bila na ponos sh.wiki (&quot;Prvo pominjanje zasebne crnogorske nacije pronalazimo tokom četvrtog kongresa Komunističke partije Jugoslavije u Drezdenu&quot; i mnogi drugi delovi, gde se negira crnogorski narod i sl.). Tako da, sadržinski, ova mi se trenutna verzija čini boljom, ali bi članak trebalo wikipedizirati i, kako rekoh, privoditi kraju. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:34, 15 juni 2021 (CEST)
:Ne razumiju se elementarne stvari. ''Moja verzija'' ne negira ničiju naciju, već upravo suprotno - predstavlja njenu istoriju i genezu. Kao što znamo, nacije nastaju poglavice u 19. i 20. stoljeću. U slučaju crnogorske u pitanju je 20. stoljeće. 
:Citirano o prvom pomenu koji pominje Windsor se doslovce odnosi na sintagmu &quot;crnogorska nacija&quot;, nije kontekst da je eto tada neko u mračnom kutu skovao plan. U mom unosu ste obrisali i podatke o Đilasu, akademske radove nekoliko autora itd.
:Crnogorski narod nema isto značenje koje je i nacija. Ako su Italijani i Njemci mogli da imaju u 19. stoljeću 10+ državica, mogu i imali su i Srbi dvije. To je [https://www.youtube.com/watch?v=gLX_2_CgiFc aksiom]. [https://www.in4s.net/wp-content/uploads/2019/11/Papovic-Crnogorci-Srbi-Juris-na-vjetrenajce-193..jpg Ovako] kaže Dragutin Papović, istoričar i član DPS.
:Trenutnu verziju osporavam zbog: 1) Neizbalansiranog pristupa 2) Brkanja tema - istorija Crne Gore i Crnogoraca. Pogledaj na en.wiki kako izgleda paragraf ''istorija'' na članku Srbi: relativno kratko, jasno, suština, bez detaljisanja, sa poouzdanim izvorima, bez izvora iz XIX stoljeća, stil prikladan za Slobodnu enciklopediju. 3) Čeripiking izvora - predstavljen je romantičarski a la Novak Adžić narativ a ne zbilja istorija. Uvrijedljivo je za zdrav razum i istorijsku nauku ne navesti da su se vijekovima pravoslavni hrišćani sa područja današnje CG osjećali i izjašnjavali kao Srbima. Tupavo je faktografiju povezivati sa ideologijom ili nacionalizmom. Nemojte mi reći da sam ja jedini koji je pročitao sve od Njegoša. Pojedinici koji su ovdje predstavljeni kao dio crnogorske nacije, poput nesretnog kralja Nikole I, su toliko bili uporni i istrajnu u svom srbovanju da bi danas takvo ponašanje vjerovatno bilo društveno neprihvatljivo. 3.1) Istorijske neistine ili falsifikati su dio članka. Recimo onaj u popularan u javnosti da su Duklja i Crna Gora jedna prava linija državnosti. Potpuno netačno i odavno odbačeno u nauci - o čemu je jasno pisao niko drugi do Sima Ćirković. 4) članak uređuje čovjek koji ne razumije oblast koju uređuje niti osnove projekta (ili lijepog ponašanja) na kojem je godinu i preko. 5) Kao znamenite ličnosti/prijedstavnici Crnogoraca su (još nabacni u galeriji) navedeni ljudi koji su iz Crne Gore ali se ne izjašnjavaju ili se nijesu izjašnjavali kao Crnogorci - primjerice Petar Lubarda i niz drugih ljudi. 6) E sada, moje brisanje i prepravke su vraćene na... ovo. 6) navode bez ikakvih referenci koje sam obrisao, što redovno rade svi iskusniji suradnici, je kolega Po vratio sa tankim objašnjenjem da se time spriječava &quot;rat između suradnika&quot;, kojeg - očito ni nema. Treba sve uzeti u obiz a ne svoditi stvari na binarne funkcije i izbore. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 21:39, 15 juni 2021 (CEST)

==Osporena neutralnost i drugi problemi==
:Zamolio sam Igora da baci oko. Ono što je meni na prvu bilo sporno sam označio, ostalo prepuštam kolegi koji o ovoj temi zna zasigurno puno više nego ja, a dotad, da, bolje je da stoji ''status quo''. Ja Igoru vjerujem tako da ću podržati njegovu procjenu, kakvagod ona bila :) Ali nećemo dotad sakatiti tekst s jednako tako paušalnim tvrdnjama ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:35, 20 august 2021 (CEST)

::1) Još nijesam vidio da se stranica zaključava &quot;iz predostrožnosti&quot; (za šta argumenata nema) i dok drugi admin &quot;ne baci oko&quot;. Zbilja bizarno. 2) Ne relativizuj. Koje sam paušalne tvrdnje nadodao? 3) Ovaj članak ima barem 5-6 problema: nedostak referenci, nacionalistički narativ, rabljenje POV izvora, originalno istraživanje, stil, predstavljanje netačnih podataka (recimo Srbenda Lubarda je predstavljen kao etnički Crnogorac) itd. 4) Ovo je timski projekat, i koristii poluge administratora da se održi status kvo na članku koji vrvi od POV pisanija i crnogorskog nacionalizma predstavlja ozbiljan problem. 5) Zašto je uklonjena oznaka da je osporena neutralnost? Da li ti misliš da je ovaj članak neutralno napisan? Ova nacionalistička mućkalica od članka je nedvojbeno u rangu &quot;radni logor Jasenovac&quot; sa hr.wiki, samo perfidnije i drugačije upakovano. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:42, 20 august 2021 (CEST)

:::Kao što rekoh, Igor će pregledati, nadam se. Igoru vjerujem i ako Igor kaže da je ovo što ti stojiš u redu, ja se tu neću petljati. Ja ne prejudiciram ništa, ovo je bila čisto admimnistrativna odluka; u slučaju ovakvog spora, naša je praksa da vratimo na stanje prije spornih izmjena i onda raspravimo/pregledamo sve to. Ne vidim u čemu je problem? Igor će to pregledati relativno skoro, vjerujem, a ako si ti toliko uvjeren da je to tvoje točno i ispravno, onda se nemaš čega plašiti, samo sačekati još malo. Nema potrebe da maltretiraš mene sad ovdje. Ja bih na tvom mjestu bio izrazito miran :) S druge strane, gore si sam rekao da tebe boli džon za ovo jer to ionako nitko neće čitati pa evo te opet, nakon dugo vremena... u nekoj opsesivno-kompulzivnoj formi skribomana pa sad mene u tri ujutro maltretiraš s tim kafanskim temama. Ili te nije briga uopće pa se nemaš razloga nervirati, ili te ovo ipak žulja (mada nisam siguran zašto, jer nit' pišeš na ovom projektu nit' te briga za more drugih problema što ih imamo na ovoj Wiki, evo- hoćeš pomoći u popravljanju istarskih članaka? :D Ima tu posla za jedan cijeli tim!, tako da mi ovo sve djeluje ipak malo ličnacionalisti, al' možda se varam, možda si stvarno ovdje iz volterovskih pobuda, a ne iz potrebe negiranja crnogorske nacije... :D I nemoj sada da ne volim Srbe, već su me iznapadali da ne volim Hrvate, Makedonce i Talijane, ne mogu sad baš sve vas ne voljeti :D)... ali u oba slučaja - strpnjenje, dragi Satko, strpljenje i sve će doći na svoje mjesto :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:55, 20 august 2021 (CEST)

::::Ako ti je rad na Wiki maltretiranje ili razgovor sa suradnicima - vrati funkciju i mirna Bosna. Zamoliću da se suzdržiš od diskriminatornog jezika, kakav si rabio na Igorovoj stranici za razgovor.
::::Ne postoji &quot;sve to&quot;. Tek sam počeo sređivati članak, koji može na prezentacije - kako se ne radi na Wiki. Takav status kvo ne koristi nikome.
::::Odakle ti znaš koja je moja vremenska zona ili smjena?
::::Ostale slabodometne forice, intelektualno nemaštovite doskočice i suptilne prijetnje (&quot;miran, mali&quot;) nijesu dobrodošle. ^^
::::Najljepše molim, izražavaj se pristojno, bez prostakluka ili ubacivanja formulacija koje nijesam plasirao. Ovce nijesmo čuvali a ni članke skupa pisali.
::::Ja vjerujem izvorima a ne bilo kojem pojedincu. Na članku ne postoje kvalitetni izvori ili uopšte ne postoje. Dakle - za brisanje su. Nema tu mnogo mudrolije niti prostora za intimiziranje rasprava, što činiš, kao, paradoksalno, neko ko pozira da je iznad situacije ili teme. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:07, 20 august 2021 (CEST)
:::::Ma vodili smo već ovaj razgovor i nije bio baš produktivan. Imam osjećaj da neće biti i sada, ''hence'' - maltretiranje. Kad ti netko kvoca oko istoga, iako nije uspio ranije, onda to spada u to. Što se ostaloga tiče, ionako su to slabodometne forice pa se ne trebaš uzrujavati, a prijetnji nije bilo nikakvih, a pogotovo ne implicitnih :D Da sam te želio blokirati ili primijeniti neku mjeru, to bih ti rekao otvoreno, kao i svima ranije :) Samo sam uočio kontradikciju... s jedne strane te nije briga, napisao si sam, a s druge strane te ovo žulja toliko da dolaziš otkud dolaziš (kojagod to vremenska zona bila, možda je onih +13 sa Samoe? :D) samo da bi se bavio ovime i ničim drugim na ovom projektu? Možda mi logika šteka samo :D Svakako, ovo je moj zadnji komentar tu dok ne vidim što će Igor reći, da se ne natežemo kao mali dječaci :D Čujemo se ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 03:18, 20 august 2021 (CEST)

::::::Ako nijesam uspio da obrišem tekst bez ikakvih referenci ili da iskažem svoje mišljenje sa argumentima, to je samo zato što se ignoriraju postulati projekta. A riba smrdi odakle ono? Ima naš slatki narod prigodnu izreku.
:::::: Razgovor na temu u koju se niti malo ne razmiješ? Da, takvo što se ne može nazvati razgovorom, barem tamo odakle ja dolazim. Više je u pitanju epizoda &quot;kako održati status kvo&quot; jer eto, cijenim, radi se u interesu projekta. Kontradikcija prvog reda, možda i šteka logika. Ne uzrujavam se, ne brigaj brige stari. Vjerujem da će se o tome prozboriti koja i na nekom zatvorenom kanalu komunikacije. Lp. dećko. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 03:28, 20 august 2021 (CEST)
----
Žao mi je, dragi Sadko, što su i tvoji komentari završili među skrivenim replikama, ali s ovim Fijumanima čovjek nikakako da dobije mira, iako su se dva admina i jedan kolega (mada, ako je pitati njih, taj sam kolega isto ja - daj im dovoljno vremena, i ti i ja ćemo isto biti jedan te isti korisnik :D) složili da ljudi devastiraju enciklopediju u svakom smislu ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:44, 31 august 2021 (CEST)</text>
      <sha1>q2y41ssflr3k5u1clzrlmgnm8hfalw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceratosauridi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4539721</id>
    <revision>
      <id>41263611</id>
      <parentid>41110114</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:26:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5460" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ceratosauridi
| slika = Genyodectes saurus jaws.jpg
| slika_opis = Holotip roda ''[[Genyodectes]]''
| raspon_fosila = [[Kasna jura]]-[[Rana kreda]]
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| ordo = [[Saurischia]]
| subordo = [[teropodi|Theropoda]]
| familia = †'''Ceratosauridae'''
| familia_autorstvo = [[Othniel Charles Marsh|Marsh]], 1884
| tip_species = ''[[Ceratosaurus nasicornis]]''
| tip_species_autorstvo = Marsh, 1884
| razdioba_stupanj = Rodovi
}}

'''Ceratosauridi''' ([[Latinski jezik|lat]]. '''Ceratosauridae''') su bili porodica [[dinosaur]]a [[teropod]]a iz infrareda [[Ceratosauria]]. Njezin tipski rod, ''[[Ceratosaurus]]'', pronađen je u [[jura (period)|jurskim]] stijenama iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Ceratosauridae se sastoji od ''Ceratosaurusa'', pronađenog u Sjevernoj Americi, [[tanzanija|Tanzaniji]] i [[Portugal]]u, i ''[[Genyodectes]]a'', iz kasnokredske [[Argentina|Argentine]]. Neimenovani vjerojatni ceratosauridi poznati su iz ograničenog materijala iz srednjejurskog [[Madagaskar]]a, kasnojurske [[švicarska|Švicarske]] i kasnojurskog (moguće i ranokredskog) [[Urugvaj]]a.&lt;ref name=SP08&gt;{{cite journal |last=Soto |first=Matías |author2=Perea, Daniel |year=2008 |title=A ceratosaurid (Dinosauria, Theropoda) from the Late Jurassic-Early Cretaceous of Uruguay |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=28 |issue=2 |pages=439–444 |doi=10.1671/0272-4634(2008)28[439:ACDTFT]2.0.CO;2}}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
[[Othniel Charles Marsh]] je nazvao porodicu Ceratosauridae [[1884]]. kako bi ona sadržavala nomenklaturni tip, ''Ceratosaurus nasicornis''. Od tada toj porodici priključene brojne druge vrste, uglavnom iz roda ''Ceratosaurus''. U trenutno priznate vrste ceratosaurida spadaju ''C. dentisulcatus'', ''C. magnicornis'' i ''Genyodectes serus''. ''C. stechowi'' je nedijagnostičan ceratosaur.&lt;ref&gt;{{Doi|10.1111/j.1475-4983.2011.01084.x.68.4.61.168}}&lt;/ref&gt; Kladistička definicija za Ceratosauridae još uvijek nije predložena.

== Osobine ==
[[Datoteka:CeratosaurusSkeleton.jpg|thumb|left|Zastarjela rekonstrukcija skeleta ''[[Ceratosaurus]]a''.]]
Zbog malobrojnosti ostataka ''Genyodectesa'' teško je raspoznati moguće sinapomorfije te grupe od autapomorfija ''Ceratosaurusa''; npr. ''Ceratosaurus'' se razlikuje od ostalih ceratosaura po veoma izraženom rogu na njušci; ta ''Genyodectesa'', međutim, nije pronađena potpuna lubanja; nije poznato da li je on imao rog, tako da se ne može ustvrditi da je rog bio zajednička osobina pripadnika ove grupe.

Postoje dva poznata tipa zuba kod ''Ceratosaurusa'': jedan da uzdužnim grebenima i jedan sa glatkom gleđi. Oba tipa zuba imaju krunice sa presjekom u obliku suze i strukturu u obliku kobilice duž sredine. Presjek osnove zuba ovisi o poziciji zuba u ustima, pri čemu prednji zubi imaju mnogo manje simetrične presjeke.

== Okoliš ==
Život u [[Formacija Morrison|Morrisonu]] i [[Tendaguru]]u smjestio je ceratosauride u prisustvo drugih velikih grabežljivaca. U Sjevernoj Americi vjerojatno je da su se pripadnici te porodice, poput ''C. nasicornis'', takmičili sa [[Allosaurus|alosaurima]] (''A. fragilis'') za hranu, poput [[sauropod]]a koji su tada bili brojni u toj regiji. U Africi i Evropi, pripadnici su se također takmičili sa drugim velikim grabežljivcima za slične izvore hrane. Prisustvo ''C. nasicornisa'' u Kamenolomu dinosaura Cleveland Lloyd zajedno sa ostacima nekoliko alosaurida dobar je pokazatelj toga u kolikoj su blizini pripadnici ove porodice koegzistirali sa ostalim predatorima.

== Nalazišta sa fosilima ceratosaurida ==
* Kamenolom Dry Mesa, [[Colorado]]/[[SAD]] (''Ceratosaurus'')
* Kamenolom dinosaura Cleveland Lloyd, [[Utah]]/[[SAD]] (''Ceratosaurus'')
* Tendaguru, [[Regija Mtwara Region]]/[[Tanzanija]] (''Ceratosaurus'')
* Formacija Nova Amoreira, [[Porto]]/[[Portugal]] (''Ceratosaurus'')
* Cañadón Grande, [[Provincija Chabut]]/[[Argentina]] (''Genyodectes'')
Bilješka: Kamenolom Dry Mesa i Kamenolom dinosaura Cleveland Lloyd dio su [[Formacija Morrison|Formacije Morrison]]

== Povezano ==
* [[Hronologija istraživanja ceratosaura]]

== Izvori ==
{{reflist}}
* [https://web.archive.org/web/20070430221039/http://www.geocities.com/jaffacity/Dinosaur_Palestine.html Khalaf-von Jaffa, Norman Ali Bassam Ali Taher (2006). &quot;Ornithomimid Dinosaur Tracks from Beit Zeit, West of Jerusalem, Palestine.&quot;] ''Gazelle: The Palestinian Biological Bulletin'', Broj '''56''', august 2006. str.&amp;nbsp;1–7.
* [http://www.thescelosaurus.com/ceratosauria.htm]
* Encyclopedia of Dinosaurs, Brooks, Britt Ph.D., Kenneth Carpenter Ph.D., Catherine A. Forster Ph.D., David D. Gillette Ph.D., Mark A. Norell, George Olshevsky, J. Michael Parrish Ph.D., David Weishampel Ph.D.,Publications International 2002, str.&amp;nbsp;34,87
* Megatheropod Tooth from the Late Tithonian Middle Berriasian (Jurassic- Cretaceous transition) Galve (Aragon, NE Spain) JosÃ Ignacio Canudo, JosÃ Ignacio Ruiz-OmeÃ±aca Marc Aurell, JosÃ Luis Barco i Gloria Cuenca-Bescos, Zaragoza
* Discovering Dinosaurs in the American Museum of Natural History, Norell, Mark A., Eugene S. Gaffney, Lowell Dingus: Alfred A. Knopf 1995. str.&amp;nbsp;110
* Rauhut, O.W.M. (2004). Provenance and anatomy of Genyodectes serus, a large-toothed ceratosaur (Dinosauria: Theropoda) from Patagonia. Journal of Vertebrate Paleontology 24(4):894-902.

[[Kategorija:Teropodi]]</text>
      <sha1>hqvy37hf2oa8ffe0rfiftq6qhwerplj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Butomaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4544438</id>
    <revision>
      <id>41263506</id>
      <parentid>20256781</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:57:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2058" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Butomaceae
| slika = Butomus_umbellatus_%282005_08_08%29.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = [[cvast]] [[vodoljub]]a
| regnum  = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Skrivenosjemenice|Magnoliophyta]]
| classis = [[Monokotiledoni|Liliopsida]]
| ordo    = [[Alismatales]]
| familia = '''Butomaceae'''
| familia_autorstvo = Mirb
| razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]
| razdioba =
''[[Butomus]]''
}}
'''Butomaceae''' je monotipska [[Familija (biologija)|familija]] [[monokotiledoni]]h [[skrivenosemenica]], koja obuhvata samo jednu [[Vrsta (biologija)|vrstu]]. Status familije zadržava u većini klasifikacionih shema&lt;ref name=&quot;APG II&quot;&gt;Angiosperm Phylogeny Group (2003). An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II. ''Botanical Journal of the Linnean Society'' 141: 399-436. [http://www.blackwell-synergy.com/links/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/full/ Available online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222063800/http://www.blackwell-synergy.com/links/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/full/ |date=2007-12-22 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Takhtajan&quot;&gt;Takhtajan, A. 1997. Diversity and Classification of Flowering Plants. Columbia University Press, New York.&lt;/ref&gt;, ali sa različitom pripadnošću [[Red (taksonomija)|redovima]]. 

Jedina vrsta ove familije, [[vodoljub]] (''Butomus umbellatus''), vodena je biljka [[Evroazija|evroazijskog]] [[areal|rasprostranjenja]]. Ljudskim je delovanjem [[introdukcija|introdukovana]] u [[Severna Amerika|Severnu Ameriku]] i tamo naturalizovana. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.bionet-skola.com/w/Butomaceae Bionet škola]
* L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards) ''The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, information retrieval'': [http://delta-intkey.com/angio/www/butomace.htm Butomaceae].
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Butomaceae
|wikivrste  = Butomaceae
}}

[[Kategorija:Alismatales]]</text>
      <sha1>hzkhgor1wwse73q1qipk3fzl8pve042</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boj na Večićkom polju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4546670</id>
    <revision>
      <id>41263395</id>
      <parentid>40815415</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:44:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4536" xml:space="preserve">'''Boj na Večićkom polju''' je samo jedan od zanemarenih događaja u historiji [[Bosna|Bosne]]. Prateći kontekstualne izvore, može se pouzdano datirati u period između pada države [[Bosna|Bosne]] ([[1463.]]) i definitivnog pada administrativnog centra Vrbanjske doline (grad Kotor, [[1519.]]) pod  [[Osmanlije|osmanlijsku]] upravu. Sa visokom vjerovatnoćom se može pretpostaviti da je to bila posljednja bitka za odbranu Kotora. S tim u vezi postavlja se i pitanje da li je &quot;Bosna šaptom pala&quot; ubistvom svog posljednjeg kralja ili nakon konačne kapitulacije njene vojske.

== Historija ==
[[Večićko polje]] je oduvijek imalo egzistencijalni značaj za lokalno stanovništvo. Najprije je bilo izvor osnovnih prihoda od poljoprivrede i ostalih djelatnosti lokalnog stanovništva koje se mogu razvijati na plodnim riječnim nanosima. U davnoj prošlosti bilo je značajno i za opstanak države [[Bosna|Bosne]].

Večićko  polje je bilo poprište velike  bitke za odbranu Bosne od najezde [[Osmanlije|Osmanlija]].  Tada su se oko Mlâvâ, plićaka i gaza na Vrbanji (između Večića i Vrbanjaca)  sukobila osmanlijska vojska sa  braniteljima Bosne – probosanskm snagama iz gotovo cijele tadašnje države, nakon povlačenja pred nadmoćnim neprijateljem. Prema historijskom kontekstu, to je bilo oko [[1463.]], tj.  pada [[Bosna|Bosne]] pod osmanlijsku okupaciju, u borbabama za odbranu srednjevjekovne utvrde [[Kotor (Bosna)|Kotor]]. Zahvaljujući tome, ovaj grad (današnji Kotor-Varoš) je pao tek 56 godina nakon toga.&lt;ref&gt;Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0814755615.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, ISBN 953-6112-05-1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šehić Z., Tepić I. (2002): Povijesni atlas Bosne i Hercegovine - Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama. Izdavačko društvo &quot;Sejtarija&quot;, Sarajevo, ISBN 9958-39-010-8.&lt;/ref&gt;

Bitka na Večićkom polju je, poslije prodora  osmanlijske vojske  preko [[Drina|Drine]] na [[Cvilin|Cvilinsko polje]] (na gazovima Jošanica, [[Cvilin]] i Šiber/Šibar) bio jedan od najsnažnijih bosanskih otpora nadolazećoj  Osmanlijskoj imperiji. Legenda o tri poginula brata ([[šehida]]) u toj bici, na svojevrstan način, do danas ilustrira poštovanje  stanovništva vrbanjske doline herojstva branitelja. Prema ustaljenoj verziji, oni su mrtvi nosili sopstvene glave sve do [[Večići|Večića]]. Na navodnom mjestu njihove smrti, njima u spomen, na Večićkom polju su podignta tri [[turbe|turbeta]]. U lokalnimi širim pučkim predanjima se, i bez toga, već stoljećima veliča junaštvo bosanske vojske, unatoč velikom broju izginulih boraca na obje sukobljene strane.
Svojevrsna regionalna atrakcija nekada su bili redovni [[Aliđun|Aliđunski]] ([[Ilindan|Ilindanski]], [[Sveti Ilija]]) vašeri na Većićkom polju, svakog [[2.]] augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i memorijalno dovište za odavanje poštovanja davne bitke i njenih [[šehid]]a. Od strane [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] 2003. godine podnesen je zahtjev da se [[Nekropola stećaka Trzan i turbeta u Večićima|Nekropoli stećaka Trzan i turbeta u Večićima]] dodijeli status nacionalnog spomenika kulture u BiH &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=vijesti&amp;extra=sjednice&amp;action=view&amp;id_vijesti=124&amp;lang=1 |access-date=2012-07-18 |archive-date=2012-07-18 |archive-url=https://archive.today/20120718032248/http://kons.gov.ba/main.php?mod=vijesti&amp;extra=sjednice&amp;action=view&amp;id_vijesti=124&amp;lang=1 |dead-url=no }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[Historija Bosne i Hercegovine]]
*[[Srednjovjekovna Bosna]]
*[[Večići]]
*[[Vrbanjci]]
[[Kategorija: Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bitke]]</text>
      <sha1>7rfbatbos3m1o0y0zx6kyloc9nmq11r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bon Jovi (album)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549399</id>
    <revision>
      <id>41263396</id>
      <parentid>41195616</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11819" xml:space="preserve">{{Infokutija album 
| naslov         = Bon Jovi
| tip            = studio
| izvođač        = [[Bon Jovi]]
| omot           = Bon Jovi (album).jpg
| izdan          = 21. siječnja 1984. ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])&lt;br /&gt;u ožujku 1984. ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]])
| sniman         = rujna 1982. – lipnja 1983.&lt;br&gt;Power Station, [[New York City]]
| žanr           = [[hard rock]], [[glam metal]]&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;/&gt;
| trajanje       = 38:33
| izdavač        = [[Mercury Records|Mercury]] &lt;small&gt;([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Vertigo Records|Vertigo]] &lt;small&gt;([[Europa]])&lt;/small&gt;
| producent      = [[Tony Bongiovi]], Lance Quinn
| raniji album   = —
| ovaj album     = '''''Bon Jovi'''''&lt;br /&gt;(1984.)
| kasniji album  = ''[[7800° Fahrenheit]]''&lt;br /&gt;(1985.)
}}
'''''Bon Jovi''''' je prvi studijski [[album]] [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[rock]] sastava [[Bon Jovi]], objavljen 21. siječnja 1984. Producirali su ga [[Tony Bongiovi]] i [[Lance Quinn]] i jedini je Bon Jovijev album na kojem se nalazi pjesma koju nisu napisali članovi sastava, tj. &quot;[[She Don't Know Me]]&quot;. Plasirao se na 43. mjesto na američkoj glazbenoj ljestvici ''[[Billboard 200]].''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/p3734/charts-awards/billboard-albums|title=Bon Jovi|author=Stephen Thomas Erlewine|work=AllMusic|accessdate=8. siječnja 2016}}&lt;/ref&gt;

Osim uspješnog singla &quot;[[Runaway]]&quot;, ostale pjesme s albuma su vrlo rijetko izvođene uživo nakon što je sastav objavio album ''[[Slippery When Wet]] ''1986''. ''Međutim, tijekom turneje 2010., pjesme &quot;[[Roulette]]&quot;, &quot;[[Shot Through The Heart]]&quot; i &quot;[[Get Ready]]&quot; izvođene su uživo. Pjesma &quot;[[Shot Through the Heart]]&quot; ne treba se miješati s poznatijom pjesmom &quot;[[You Give Love a Bad Name]]&quot; s albuma ''[[Slippery When Wet]].''

Časopis ''Kerrang!'' plasirao je ovaj album na 11. mjesto popisa najboljih [[rock]] albuma 1984.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/kerrang.html|title=Rocklist.net...Kerrang! Lists Page 1...|work=rocklistmusic.co.uk|accessdate=8. siječnja 2016}}&lt;/ref&gt;

== Snimanje i produkcija ==
Godine 1980., [[Jon Bon Jovi]] počinje s radom za Power Station,&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot; /&gt; studio za snimanje u [[Manhattan|Manhattanu]], čiji je suvlasnik bio njegov rođak Tony Bongiovi. Snima nekoliko demo pjesama i šalje ih nekolicini diskografskih kuća, ali se ne uspijeva istaći.

Godine 1982., posjećuje lokalnu radijsku stanicu WAPP 103.5FM, poznatiju pod imenom &quot;The Apple&quot;. Nakon što tadašnji DJ, Chip Hobart, sasluša Jovijeve demo pjesme, svidi mu se &quot;[[Runaway]]&quot;, te ju odluči uvrstiti u komplikacijski radijski album lokalnih talenata. Studijski glazbenici koji su pomogli snimiti &quot;[[Runaway]]&quot; poznati su kao ''The All Star Review''. Bili su to: [[Gitara|gitarist]] [[Tim Pierce]], [[Klavijature|klavijaturist]] [[Roy Bittan]], [[Bubnjevi|bubnjar]] [[Frankie LaRocka]], [[Bas|basist]] [[Hugh McDonald]] i dodatni pjevači [[David Grahmme]] i [[Mick Seeley]]&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.rollingstone.com/music/artists/bon-jovi/biography|title = Bon Jovi Biography - Rolling Stone|author = Rolling Stone|date = 2001|accessdate = 21. veljače 2015|archivedate = 2015-03-11|archiveurl = https://web.archive.org/web/20150311204706/http://www.rollingstone.com/music/artists/bon-jovi/biography|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; (navodno je Seeley također skladao klavijaturski uvod pjesme). McDonald će kasnije neslužbeno zamijeniti Aleca Johna Sucha kao Bon Jovijevog [[Bas|basistu]].

Pjesma se počela puštati u [[New York (država)|New Yorku]]. Jon je potpisao ugovor s diskografskom kućom [[Mercury Records]], koja je bila dio PolyGram tvrtke. Želio je ime za sastav, te mu je osoblje A&amp;R-a u PolyGramu predložilo &quot;Bon Jovi&quot;.

U ožujku [[1983]]., Jovi je sastav pozvao [[David Bryan|Davida Bryana]] (tad Rashbauma) koji je zatim pozvao basistu Aleca Johna Sucha i iskusnog bubnjara Tica Torresa. Gitarist sastava u to vrijeme bio je Dave Sabo (još poznat kao &quot;The Snake&quot;, tj. doslovno &quot;Zmija&quot;), koji je kasnije osnovao sastav Skid Row. [[Richie Sambora]] kasnije je zamijenio Davea Sabou.&lt;ref name=&quot;rollingstone&quot; /&gt;

Album je snimljen u studiju Power Station u [[Manhattan|Manhattanu]]. Prvobitni naziv mu je bio &quot;Tough Talk&quot; ([[Srpskohrvatski jezik|sh]]. &quot;Teška priča&quot;), ali je promijenjen nakon što je diskografska kuća odlučila da je pametnije objaviti album s imenom samog sastava. Producirali su ga Tony Bongiovi i Lance Quinn. Većinu pjesama napisali su Jovi, Bryan i Sambora. &quot;[[Burning for Love]]&quot; i &quot;[[Come Back]]&quot; bile su prve pjesme napisane za album. Tri pjesme s albuma objavljene su kao singli: &quot;[[Runaway]]&quot;, &quot;[[She Don't Know Me]]&quot; (samo u [[Japan|Japanu]]) i &quot;[[Burning for Love]]&quot;.

== Objava i odaziv ==
{{Album ratings
| rev1      = AllMusic
| rev1score = {{Rating|3.5|5}} &lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;&gt;{{Allmusic|class=album|id=r2250}}&lt;/ref&gt;
| rev2      = ''The Rolling Stone Album Guide''
| rev2score = {{Rating|2|5}} &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/artists/bon-jovi/albumguide|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140102030230/http://www.rollingstone.com/music/artists/bon-jovi/albumguide|title=Bon Jovi|archivedate=2014-01-02|work=Rolling Stone|accessdate=12. siječnja 2016|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
}}
[[AllMusic]] stranica ocijenila je album ''Bon Jovi ''s 3,5 od 5 zvjezdica. U recenziji ovog albuma, kritičar Leslie Mathew napisao je da &quot;pjesme jesu jednostavne i napisane sa svim mogućim klišejima, ali album posjeduje značajno dosljedan [[hard rock]] zvuk, strasno odsvirane pjesme i postoji istančan osjećaj za melodiju&quot;.&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;&gt;{{Allmusic|class = album|id = r2250}}. ''Allmusic''. pristupljeno 8. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Popis pjesama ==
{{Track listing
| headline        = Prva strana
| writing_credits = yes
| title1          = [[Runaway (pjesma Bon Jovija)|Runaway]]
| writer1         = [[Jon Bon Jovi]], George Karak
| length1         = 3:50
| title2          = Roulette
| writer2         = Bon Jovi, [[Richie Sambora]]
| length2         = 4:41
| title3          = [[She Don't Know Me]]
| writer3         = [[Mark Avsec]]
| length3         = 4:02
| title4          = Shot Through the Heart
| writer4         = Bon Jovi, [[Jack Ponti]]
| length4         = 4:25
| title5          = Love Lies
| writer5         = Bon Jovi, [[David Bryan|David Rashbaum]]
| length5         = 4:09
}}
{{Track listing
| headline        = Druga strana
| writing_credits = yes
| title1          = Breakout
| writer1         = Bon Jovi, Rashbaum
| length1         = 5:23
| title2          = [[Burning for Love]]
| writer2         = Bon Jovi, Sambora
| length2         = 3:53
| title3          = Come Back
| writer3         = Bon Jovi, Sambora
| length3         = 3:58
| title4          = Get Ready
| writer4         = Bon Jovi, Sambora
| length4         = 4:08
}}
{{Track listing
| headline        = Dodatni CD PHCR-90011/2 s posebnog izdanja iz 1998.
| writing_credits = no
| collapsed       = yes
| title1          = Runaway (Live Le Zenith, November 20, 1988)
| length1         = 5:18
| title2          = Roulette (Live BBC Friday Rock Show)
| length2         = 5:39
| title3          = Shot Through The Heart (Live Japan Tour 1985)
| title4          = Burning For Love (Live Japan Tour 1985)
| title5          = Get Ready (Live Japan Tour 1985)
| length5         = 7:04
| title6          = Breakout (Live Super Rock '84)
| length6         = 6:26
| title7          = Runaway (Live Super Rock '84)
}}
{{Track listing
| headline        = Dodatne pjesme s posebnog izdanja iz 2010.
| writing_credits = no
| collapsed       = yes
| title1          = Runaway (Live Le Zenith, November 20, 1988)
| length1         = 5:18
| title2          = Roulette (Live BBC Friday Rock Show)
| length2         = 5:39
| title3          = Breakout (Live Super Rock '84)
| length3         = 6:26
| title4          = Get Ready (Live Japan Tour 1985)
| length4         = 7:04
}}

== Osoblje ==
{{div col|2}}
;Bon Jovi
* [[Jon Bon Jovi]] – [[Pjevanje|vokali]], [[gitara]]
* [[Richie Sambora]] – [[gitara]], prateći vokali
* [[Alec John Such]] – [[Bas gitara|bas]], prateći vokali
* [[Tico Torres]] – [[udaraljke]]
* [[David Bryan]] – [[klavijature]], prateći vokali

;Dodatno osoblje
* Roy Bittan – klavijature
* Chuck Burgi – dodatni bubnjevi
* David Grahmme – prateći vokali
* Doug Katsaros – dodatne klavijature
* Frankie La Rocka – [[bubnjevi]]
* Hugh McDonald – bas
* Aldo Nova – dodatna gitara i klavijature
* Tim Pierce – gitara
* Mick Seeley – prateći vokali

;Aranžeri
* Larry Alexander
* Jeff Hendrickson
* John Bengelshmy
{{div col end}}

== Singlovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;

! Godina
! Naslov singla
! Ljestvica
! Plasman na ljestvici
|-
| [[1983]].
| &quot;[[Runaway]]&quot;
| [[Billboard Hot 100]]
| align=&quot;center&quot; | 39.
|-
| [[1984]].
| &quot;[[She Don't Know Me]]&quot;
| [[Billboard Hot 100]]
| align=&quot;center&quot; | 48.
|}

== Ljestvice ==
{{col-start}}
{{col-2}}

===Tjedne ljestvice===
{|class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Ljestvica (1984. – 1987.)
! Plasman na ljestvici
|-
!scope=&quot;row&quot;| Australian Albums Chart&lt;ref&gt;{{cite web |editor=Australian Recording Industry Association |format=PDF |accessdate=20. srpnja 2012 |url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20080220-0000/issue935.pdf |title=The ARIA Report - Week Commencing ~ 28th January 2008 ~ Issue #935 |page=5}}&lt;/ref&gt;
| 39.
|-
!scope=&quot;row&quot;| Japanese Oricon LPs Chart&lt;ref name=&quot;Jachart&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970-2005|publisher=Oricon Entertainment|location=Roppongi, Tokio|year=2006|isbn=4-87131-077-9}}&lt;/ref&gt;
| 38.
|-
!scope=&quot;row&quot;|New Zealand Albums Chart&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Bon+Jovi&amp;titel=Bon+Jovi&amp;cat=a |publisher=Charts.org.nz |accessdate=20. srpnja 2012 |title=New Zealand Charts - Bon Jovi - Bon Jovi (album) |archivedate=2012-11-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121108060751/http://www.charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Bon+Jovi&amp;titel=Bon+Jovi&amp;cat=a |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| 18.
|-
!scope=&quot;row&quot;|Spanish Albums Chart&lt;ref&gt;{{cite book |last=Salaverri|first=Fernando|title=Sólo éxitos: año a año, 1959–2002|edition=1st |date=rujan 2005|publisher=Fundación Autor-SGAE|location=Spain|isbn=84-8048-639-2}}&lt;/ref&gt; 
|24.
|-
!scope=&quot;row&quot;|UK Albums Chart&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Bon+Jovi#album|title=The Official Charts Company - Bon Jovi by Bon Jovi Search |date=6. svibnja 2013|publisher=The Official Charts Company}}&lt;/ref&gt;
| 71.
|-
!scope=&quot;row&quot;| US ''Billboard'' 200&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/296092/bon+jovi/chart?f=305|title=Bon Jovi|work=billboard.com|accessdate=8. siječnja 2016}}&lt;/ref&gt;
| 43.
|-
|}
{{col-2}}

===Godišnje ljestvice===
{|class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! Ljestvica (1984.)
! Plasman na ljestvici
|-
!scope=&quot;row&quot;|US Billboard Pop Albums&lt;ref name=&quot;USYearend&quot;&gt;{{Cite web|url=
http://books.google.com/books?id=ZSQEAAAAMBAJ&amp;pg=RA1-PA3&amp;dq=Bon+Jovi|title= 1984 Billboard Year-End|work=Billboard|author1=Nielsen Business Media |first1=Inc |accessdate=1. svibnja 2014}}&lt;/ref&gt;
|58.
|-
!Ljestvica (1987.)
!Plasman na ljestvici
|-
!scope=&quot;row&quot;|US Billboard Pop Albums&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855248|archiveurl=https://archive.today/20120802034725/http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855248|title=Top Pop Albums of 1987|publisher=billboard.biz|accessdate=1. svibnja 2014|archivedate=2012-08-02|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;
|76.
|}
{{col-end}}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Albumi 1984.]]
[[Kategorija:Albumi Bon Jovija]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>122n1eb4bql7moiictb4rgn0xk8o7bm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carnforth</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576714</id>
    <revision>
      <id>41263558</id>
      <parentid>40676559</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3087" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Carnforth
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =The Royal Station Hotel, Carnforth - geograph.org.uk - 846219.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =[[Hotel]] u centru

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =54
| širina-minute =7
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =2
| dužina-minute =45
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Sjeverozapadna Engleska]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Lancashire|Grofovija Lancashire]]
| lokacija3_ime =[[kotar|Distrikt]]
| lokacija3_info =[[City of Lancaster]]

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =1.755 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_uža  = 
| površina_šira  =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =6,283&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća =3,580.1 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =LA5
| pozivni_broj = 01524
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =

| slika_lokacijska_karta_država =Engleska
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Carnforth na karti Engleske
| bilješke =
}}
'''Carnforth''' je [[grad]] na [[sjeverozapad]]u [[Engleska|Engleske]] od 6,283 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-northwestengland.php
 | title =United Kingdom: North West England
 | accessdate = 12. 01. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

[[državna uprava|Administrativno]] podpada pod [[kotar|Distrikt]] [[City of Lancaster]].

== Geografske karakteristike ==

Carnforth leži u [[Lancashire|Grofoviji Lancashire]], pored [[Morecambe (zaljev)|Zaljeva Morecambe]], udaljen desetak [[kilometar]]a [[sjever]]no od [[Lancaster (Lancashire)|Lancastera]].

== Historija==

Sve do [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] Carnforth je bio [[selo]] od 200 stanovnika. Nakon Izgradnje [[željeznička pruga|željezničke pruge]] za [[Škotska|Škotsku]] sa odvojkom za [[Barrow-in-Furness]] počeo je rasti.&lt;ref name=brit/&gt; 

Rast je ubrzan kad je otvorena [[željezara]], koja je zatvorena [[1929]]. Od tad grad funkcionira kao servisni centar za [[željeznica|željeznicu]]. &lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.carnforthtowncouncil.org.uk/
 | title =''Carnforth''
 | accessdate =12. 01. 2017.
 | language =engleski
 | publisher =Carnforth Town Council
 | archive-date =2011-08-16
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20110816063318/http://www.carnforthtowncouncil.org.uk/
 | dead-url =
 }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Carnforth}}
* [http://www.visitlancashire.com/explore/carnforth Visit Carnforth] {{en}}

[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Lancashire]]</text>
      <sha1>qp5b3nmxs9rnup46af7hrgr823hwihb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cara Delevingne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4577393</id>
    <revision>
      <id>41263556</id>
      <parentid>41109157</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:24:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9429" xml:space="preserve">{{Infokutija model
|ime       = Cara Delevingne
|zanimanje    = {{hlist |manekenka |glumica}}
|period  = 2009&amp;ndash;present
|slika        = Cara Delevingne by Gage Skidmore.jpg
|opis       = Delevingne na konvenciji [[San Diego Comic-Con International]] 2016. godine
|ime_po_rođenju    = Cara Jocelyn Delevingne
|datum_rođenja    = {{birth date and age |1992|8|12|df=yes}}
|mjesto_rođenja = [[Hammersmith, London]], Ujedinjeno Kraljevstvo{{r|FamilySearch}}
|rodbina = {{ubl
                 |[[Poppy Delevingne]] (sestra)
                 |[[Joan Collins]] ([[kum]]a){{r|Brennan &amp; Sheridan (2014)}}
                 }}
|visina     = {{height|ft=5|in=8}}{{r|Delevingne (2016)|Into the Gloss (2013)}}
|kosa    = plava{{r|Fashion Model Directory}}
|oči     = plava{{r|Fashion Model Directory}}
}}

'''Kara Džoselin Delevin''' ({{jez-eng|Cara Jocelyn Delevingne}}, izgovor: {{IPA|['kɑːrə ˈdɛləviːn]}};&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://twitter.com/Caradelevingne/status/234442537044160513 |title=Cara Delevingne on Twitter: &quot;@SmileItsNiall de-le-veen&quot; |publisher=Twitter.com |date= |accessdate=19. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=eOCO51-ApLE |title=Cara Delevingne Interview for British Vogue Cover Part 1 |publisher=YouTube |date=26. 2. 2013 |accessdate=19. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; [[London]], [[12. avgust]] [[1992]])&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haynes|first=Gavin|title=A Moron's Guide to Cara Delevingne|url=http://www.vice.com/en_uk/read/a-morons-guide-to-cara-delevingne|date=10. 4. 2013|work=Vice|accessdate=3. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Burke&gt;{{cite book|editor-last=Mosley|editor-first=Charles|title=Burke's peerage, baronetage &amp; knightage, clan chiefs, Scottish feudal barons|year=2003|publisher=Burke's Peerage &amp; Gentry|location=Wilmington|isbn=9780971196629|url=http://www.burkespeerage.com|edition=107. izd.}} Pretražite stranicu kucajući -{''Delevingne''}- za pregled isečaka.&lt;/ref&gt; engleska je manekenka, [[glumac|glumica]] i [[pevač]]ica.&lt;ref name=&quot;Hermann2&quot;&gt;{{cite news|last = Herrmann|first = Joshi|title = The divine Delevingnes: Cara Delevingne's society family|url = http://www.standard.co.uk/lifestyle/fashion/the-divine-delevingnes-cara-delevingnes-society-family-8367966.html|accessdate = 16. 3. 2014|newspaper = London Evening Standard|date = 29. 11. 2012|archiveurl = https://web.archive.org/web/20131029090412/http://www.standard.co.uk/lifestyle/fashion/the-divine-delevingnes-cara-delevingnes-society-family-8367966.html|archivedate = 2013-10-29|deadurl = no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fox&quot;&gt;{{cite news|last = Fox|first = Imogen|title = Six degrees of Cara Delevingne|url = http://www.theguardian.com/fashion/2013/sep/07/six-degrees-of-cara-delevingne|accessdate = 1. 3. 2014|newspaper = The Guardian|date = 7. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jones2&quot;&gt;{{cite news|last = Jones|first = Ellen E|title = Why Britain's most successful model Cara Delevingne is the face of the decade|url = http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/why-britains-most-successful-model-cara-delevingne-is-the-face-of-the-decade-9145421.html|accessdate = 5. 4. 2014|newspaper = The Independent|date = 21. 2. 2014|archivedate = 2015-09-25|archiveurl = https://web.archive.org/web/20150925151352/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/why-britains-most-successful-model-cara-delevingne-is-the-face-of-the-decade-9145421.html|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[London]]u 1992. godine kao ćerka Čarlsa i Pandore Delevin,&lt;ref name=&quot;Hermann&quot;&gt;{{cite news|last=Herrmann|first=Joshi|title=The divine Delevingnes: Cara Delevingne's society family|url=http://www.standard.co.uk/lifestyle/fashion/the-divine-delevingnes-cara-delevingnes-society-family-8367966.html|accessdate=16. 3. 2014|newspaper=London Evening Standard|date=29. 11. 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029090412/http://www.standard.co.uk/lifestyle/fashion/the-divine-delevingnes-cara-delevingnes-society-family-8367966.html|archivedate=2013-10-29|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; a prvi ugovor potpisala je sa [[Čelsi (London)|čelsi]]jskom agencijom -{''Storm Model Management''}-, posle napuštanja škole 2009. godine.&lt;ref name=&quot;Abi-2014&quot;&gt;{{cite book|last=Smith|first=Abi |year=2014|title=Cara Delevingne: The Most Beautiful Girl in the World |publisher=John Blake Publishing Ltd |isbn=978-1782198994}}&lt;/ref&gt; -{''British Fashion Awards''}- joj je dodelio nagradu za najboljeg modela godine 2012. i 2014. godine, a pojavljivala se i na mnogim svetski poznatim revijama kao što su -{''Burberry''}-, -{''Mulberry''}-, -{''[[Dolče &amp; Gabana|Dolce &amp; Gabbana]]''}- i -{''Jason Wu''}-.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|title=Cara Delevingne|url=http://models.com/models/cara-delevingne/3/client/magazine%20cover|work=Models.com|accessdate=19. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Svoju glumačku karijeru počela je naizgled beznačajnom ulogom u adaptaciji filma ''[[Ana Karenjina (film iz 2012)|Ana Karenjina]]'' iz 2012. godine, a uskoro će se pojaviti i u romantično-mističnom filmu ''[[Gradovi na papiru (film)|Gradovi na papiru]]'' (24. jula 2015),&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite web|author=Hannah Ellis-Petersen |url=http://www.theguardian.com/fashion/2014/sep/17/cara-delevingne-lead-paper-towns |title=Cara Delevingne lands lead role in Paper Towns as  m&amp;#124; Fashion |publisher=The Guardian |date= |accessdate=3. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; te superherojskom filmu ''[[Ekipa za samoubistvo (film)|Ekipa za samoubistvo]]'' (5. avgusta 2016).&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Sneider|first1=Jeff|title=Will Smith, Tom Hardy, Jared Leto, Margot Robbie Set for 'Suicide Squad'|url=http://www.thewrap.com/will-smith-tom-hardy-jared-leto-margot-robbie-set-for-suicide-squad/|accessdate=19. 2. 2015|publisher=thewrap.com|date=2. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Pored manekenstva i glume, Delevin se takođe bavi i [[bitboks]]anjem, pevanjem te sviranjem ([[bubanj|bubnjevi]] i [[gitara]]).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Cara Delevingne Spits a Sick Freestyle Beatbox|url=https://www.youtube.com/watch?v=cVO7-L9-pkQ|publisher=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon|accessdate=20. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jones&quot;&gt;{{cite news|last=Jones|first=Ellen E|title=Why Britain's most successful model Cara Delevingne is the face of the decade|url=http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/why-britains-most-successful-model-cara-delevingne-is-the-face-of-the-decade-9145421.html|accessdate=5. 4. 2014|newspaper=The Independent|date=21. 2. 2014|archivedate=2015-09-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150925151352/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/why-britains-most-successful-model-cara-delevingne-is-the-face-of-the-decade-9145421.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite news|last=Sowray|first=Bibby|title=WATCH: Cara Delevingne debuts drumming skills|url=http://fashion.telegraph.co.uk/beauty/news-features/TMG10140370/WATCH-Cara-Delevingne-debuts-drumming-skills.html|accessdate=5. 4. 2014|newspaper=The Telegraph|date=25. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=

&lt;ref name=&quot;Brennan &amp; Sheridan (2014)&quot;&gt;{{cite web |last1=Brennan |first1=Bella |last2=Sheridan |first2=Emily |title=Cara Delevingne Catches Up with Godmother Joan Collins at the Leonardo DiCaprio Foundation Gala |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2704020/Cara-Delevingne-catches-godmother-Joan-Collins-Leonardo-DiCaprio-Foundation-gala.html |date=24 July 2014 |newspaper=[[Daily Mail]] |accessdate=4. I 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305083750/http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2704020/Cara-Delevingne-catches-godmother-Joan-Collins-Leonardo-DiCaprio-Foundation-gala.html |archive-date=5 March 2016 |dead-url=no}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Delevingne (2016)&quot;&gt;{{cite web |last=Delevingne |first=Cara |title=Getting Others' Approval Isn't the Most Important Thing |date=9 March 2016 |work=Time |url=http://motto.time.com/4249926/cara-delevingne-approval/ |access-date=11. III 2016 |archive-url=https://archive.today/20160724052501/http://motto.time.com/4249926/cara-delevingne-approval/ |archive-date=2016-07-24 |dead-url=yes |archivedate=2016-07-24 |archiveurl=https://archive.today/20160724052501/http://motto.time.com/4249926/cara-delevingne-approval/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=FamilySearch&gt;{{cite web |title=Cara Jocelyn Delevingne |work=[[FamilySearch]] |department=England and Wales Birth Registration Index, 1837–2008 |url=https://familysearch.org/ark:/61903/1:1:QV4Y-B3GG |access-date=24. VII 2014 |archive-url=https://archive.today/20160724053232/https://familysearch.org/ark:/61903/1:1:QV4Y-B3GG |archive-date=2016-07-24 |dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Fashion Model Directory&quot;&gt;{{cite web |title=Cara Delevingne |website=[[Fashion Model Directory]] |url=http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Cara_Delevingne/ |accessdate=8. VI 2015 |archive-url=https://archive.today/20160724052634/http://www.fashionmodeldirectory.com/models/Cara_Delevingne/ |archive-date=2016-07-24 |dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Into the Gloss (2013)&quot;&gt;{{cite web |author=&lt;!-- No by-line. --&gt; |title=Cara Delevingne |work=Into the Gloss |date=March 2013 |url=http://intothegloss.com/2013/03/cara-delevingne-model/ |accessdate=24. VII 2016}}&lt;/ref&gt;

}}

== Spoljašnje veze ==
{{commons category|Cara Delevingne}}
* {{Twitter}}
* {{Instagram|Caradelevingne}}
* {{IMDb name|5353321}}
* {{Fashionmodel}}


{{Lifetime|1992||Delevingne, Cara}}
[[Kategorija:Engleske manekenke]]
[[Kategorija:Engleske filmske glumice]]
[[Kategorija:Biseksualne glumice]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]]</text>
      <sha1>5xjh4qomm2ucndekmry3ot2tfj01iit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bushy Park</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578228</id>
    <revision>
      <id>41263469</id>
      <parentid>41199195</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:52:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4556" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Bushy Park
| izvorno_ime =
| slika_panorama =The Heron Lake in Bushy Park near Hampton Court Palace - panoramio.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Jezero]] Heron
| lokacija_ime =[[Lista država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Engleska}}
}}
'''Bushy Park''' je drugi po veličini od osam [[Kraljevski parkovi Londona|londonskih kraljevskih parkova]], koji se nalazi u boroughu [[Richmond upon Thames]].&lt;ref name=roy/&gt; Park ima površinu od 450 [[hektar]]a&lt;ref name=pov&gt;{{cite web
   |url= http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200102/cmhansrd/vo020207/text/20207w18.htm
   |title= ''Royal Parks''
   |publisher= Wayback Machine
   |language= engleski
   |accessdate= 9. 2. 2017
   |archive-date= 2011-06-29
   |archive-url= https://web.archive.org/web/20110629140811/http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200102/cmhansrd/vo020207/text/20207w18.htm
   |dead-url= 
   }}&lt;/ref&gt; i nalazi se pored dvorca [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. Mješavina je [[šuma]], [[umjetno jezero|jezera]], [[vrt]]ova i [[trava|travnjaka]] po kojima slobodno šeću [[jelen]]i.&lt;ref name=roy&gt;{{cite web
   |url=https://www.royalparks.org.uk/parks/bushy-park
   |title= ''Bushy Park''
   |publisher= The Royal Parks
   |language = engleski
   |accessdate = 8. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Bushy je postao [[Kraljevski parkovi Londona|kraljevski park]] [[1529]]., kad ga je [[kardinal]] [[Thomas Wolsey|Wolsey]] poklonio [[kralj]]u [[Henry VIII od Engleske|Henryu VIII]] zajedno sa [[Hampton Court Palace|Dvorcem Hampton Court]], do tada je to bilo [[oranica|poljoprivredno zemljište]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[Henry VIII od Engleske|Henry VIII]] je taj teren odmah pretvorio u [[lov]]iše za [[jelen]]e i ogradio ga [[zid]]om od [[opeka|opeke]], dio tog zida i danas je vidljiv na [[sjever]]noj strani [[put]]a za [[Hampton Court Palace|Hampton Court]].&lt;ref name=brit/&gt; [[Jelen]]i su se i dalje [[lov]]ili tokom [[17. vijek]]a, ali se karakter parka se promijenio. [[Kralj]] [[Charles I Stuart|Charles Stuart]] je [[1610]]. dao prokopati [[kanal]] Longford dug19 [[km]], kojim je donio vodu iz [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Colne, Hertfordshire|Colne]] u [[Hertfordshire|Hertfordshiru]]. Taj [[Ruka|rukom]] iskopani kanal, koji danas izgleda potpuno [[priroda|prirodno]],  uvelike je izmjenio [[Flora (biljke)|floru]] i [[Fauna|faunu]] parka.&lt;ref name=brit/&gt;

Tokom [[17. vijek|17]]. i [[18. vijek]]a podignuto je nekoliko [[građevina|objekata]], oni su korišteni kao [[lov]]ačke [[kuća|kuće]] i [[stan]]ovi za čuvare. Jedna od njih, kuća Bushy, danas pripada Nacionalnom laboratoriju za fiziku.&lt;ref name=brit/&gt; Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u parku su bili stacionirani [[Kanada|kanadski]] [[vojnik|vojnici]], pa je [[lov]]ačka [[kuća]] Upper Lodge pretvorena u njihovu [[bolnica|bolnicu]]. U uspomenu na njih je [[1992]]. podignut memorijalni stup u ''Woodland Gardensu''.&lt;ref name=brit/&gt;

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], dio parka postao je ''Camp Griffiss'', [[Vojna baza|baza]] [[Oružane snage Sjedinjenih Država|američke]] 8. [[armija|armije]] [[Američka ratna avijacija|ratne aviacije]], a kasnije Vrhovni [[štab]] [[Savezničke sile|savezničkih snaga]]. To je bilo mjesto gdje je [[general]] [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] planirao [[Operacija Overlord|Operaciju Overlord]]. Većina baraka je uklonjena iz kampa [[1963]]., ali se još uvijek mogu vidjeti njihovi tragovi.&lt;ref name=brit/&gt; Park se i danas intezivno [[Pošumljavanje|pošumljuje]] najveća površina je ''Woodland Gardens'' u jugoistočnom kutu parka, čije je formiranje počelo u [[20. vijek]]u, a uključuje i šume Waterhouse i Pheasantry Plantations. To područje se danas obnovlja u sklopu projekta vrijednog 7,2 [[milion]]a [[britanska funta|funti]], dio sredstava daje državna [[lutrija]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url= https://www.royalparks.org.uk/parks/bushy-park/about-bushy-park/landscape-history
   |title= ''Landscape History''
   |publisher= The Royal Parks
   |language= engleski
   |accessdate= 9. 2. 2017
   |archivedate= 2016-11-07
   |archiveurl= https://web.archive.org/web/20161107024303/https://www.royalparks.org.uk/parks/bushy-park/about-bushy-park/landscape-history
   |deadurl= yes
   }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bushy Park}}
* [https://www.royalparks.org.uk/parks/bushy-park ''Bushy Park'' na portalu The Royal Parks] {{en icon}}

{{Kraljevski parkovi Londona}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Parkovi u Londonu]]</text>
      <sha1>2t4npqp5kdyt8x4o59t819egl5ejb5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clacton-on-Sea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580663</id>
    <revision>
      <id>41263644</id>
      <parentid>40934310</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:56:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4401" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Clacton-on-Sea
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Clacton-on-Sea 700.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =51
| širina-minute =47
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =1
| dužina-minute =8
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Istočna Engleska]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Essex]]
| lokacija3_ime =[[kotar|Distrikt]]
| lokacija3_info =[[Tendring]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe = 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =12.17 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =52,306&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća =4,297.9 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =CO15 &amp; CO16
| pozivni_broj =01255
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_lokacijska_karta_država =Engleska
| veličina_karte  =280px
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Pozicija Clacton-on-Sea na karti [[Engleska|Engleske]]
| bilješke =
}}
'''Clacton-on-Sea''' je [[grad]] od 52.306 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-eastofengland.php
 | title =United Kingdom: East of England
 | accessdate = 28. 3. 2017
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]].

On je [[glavni grad|administrativni centar]] distrikta [[Tendring]].

== Geografske karakteristike ==
Clacton-on-Sea se nalazi na [[sjeveroistok]]u [[Essex|Grofovije Essex]], duž [[obala|obale]] [[Sjeverno more|Sjevernog mora]].

== Historija ==
Najstarije [[selo|naselje]] ''Veliki Clacton'' osnovali su Kelti oko [[100. pne.]] Postoje neke nejasni tragove da su i [[Rimljani]] koristili Clacton kao ljetovalište. Prvi put je dokumentiran oko.[[500]]. kao [[Sasi|saksonsko]] naselje  pod imenom ''Claccingaton'', što je značilo ''Naselje Clacca''.&lt;ref name=brit/&gt; 
U vrijeme [[Domesday Book]]a [[1086]]., dokumentiran je pod imenom ''Clachintuna''.&lt;ref name=brit/&gt; Za ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] životom [[selo|sela]] je dominirala crkva sv. Ivana, koja je danas najstarija građevina u Clactonu.&lt;ref name=brit/&gt; 

Današnji Clacton-on-Sea je podigao [[Građevinarstvo|građevinar]] i [[Preduzetnik|poduzetnik]] Peter Bruff [[1871]]. kao [[More|morsko]] ljetovalište. Ispočetka se do njega moglo doći jedino [[brod]]om. Nakon izgradnje Londonskog puta [[1920e|1920-ih]], povećao se priliv [[turizam|turista]]. Kasnije nakon [[1970e|70-ih]], kad je izgrađena [[cesta]] A120 put do Clactona je olakšan jer se nije trebalo prolaziti kroz [[Colchester]].&lt;ref name=brit/&gt; 

U [[arheologija|arheologiji]] Clacton je poznat kao lokalitet iz [[Donji paleolit|Starijeg kamenog doba]] mjesto istoimene [[Klektonska kultura|klektonske kulture]] na kom su pronađeni brojni [[artefakt]]i iz tog vremena.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 |url        = http://clacton-on-sea-essex.co.uk/history-of-clacton/
 |title      = ''History of Clacton''
 |publisher  = Clacton-on-Sea
 |language   = engleski
 |accessdate = 28. 03. 2017
}}{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Clacton-on-Sea}}
* [http://clacton-on-sea-essex.co.uk/ Clacton-on-Sea the Sunshine Coast of Essex] {{en icon}}
* [http://www.clactonhistory.co.uk/ Clacton and District Local History Society] {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Essex]]</text>
      <sha1>c39kol9ff5jgw24siews0n6gbhvv3pt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cheshirska ravnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4581805</id>
    <revision>
      <id>41263623</id>
      <parentid>40701719</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:59:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2895" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Cheshirska ravnica
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Cheshire Plain&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Cheshire Plain - geograph.org.uk - 1094839.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Panorama]] ravnice
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Engleska}}&lt;br&gt;[[Cheshire|Grofovija Cheshire]]
}}
'''Cheshirska ravnica''' ([[engleski]]: ''Cheshire Plain'') je velika [[ravnica]] na [[sjeverozapad]]u [[Engleska|Engleske]] u [[Cheshire|Grofoviji Cheshire]].&lt;ref name=brit/&gt;

==Karakteristika==

Cheshirska ravnica se prostire od široke [[dolina|doline]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Mersey]] na [[sjever]]u, do [[brdo|brda]] [[Staffordshire|Grofovije Staffordshire]] na [[jug]]u. Sa [[zapad]]a je okružena [[brdo|brdima]] [[Wales|Walesa]], a sa [[sjeveroistok]]a  [[Pennines|Masivom Pennines]].&lt;ref name=lat&gt;{{cite web
 |url          = http://www.naturalengland.org.uk/ourwork/conservation/geodiversity/englands/counties/area_ID5.aspx
 |title        = ''Cheshire''
 |publisher    = Natural England
 |language     = engleski
 |accessdate   = 27.04. 2017
 |archive-date = 2013-09-21
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130921053841/http://www.naturalengland.org.uk/ourwork/conservation/geodiversity/englands/counties/area_ID5.aspx
 |dead-url     = 
}}&lt;/ref&gt; 

[[Sjeverozapad]]no od ravnice leži [[Wirral (poluotok)|Poluotok Wirral]], a dalje od njega [[ravnica]] [[jug|južnog]] [[Lancashire|Lancashira]] sa kojom se Cheshirska ravnica pretapa. Na [[sjever]]u leži grad [[Manchester]].&lt;ref name=brit/&gt; 

Cheshirska ravnica se fizički da podjeliti na dva različita dijela, - manji koji se prostire [[zapad]]no od [[Srednječeširski greben|Srednječeširskog grebena]], i veći [[istok|istočno]] od grebena.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Geologija|Geološki]] gledano ravnica je duboki [[Sedimentacija|sedimentni]] bazen koji se proteže na [[sjever]] do [[Lancashire|Grofovije Lancashire]] a na [[jug]] do [[Shropshire|Grofovije Shropshire]]. Današnji izgled je rezultat klizanja golemih [[glečer]]a za [[Ledeno_doba#Poslednje_ledeno_doba|posljednjeg ledenog doba]]. Kad su se oni rastopili prije nekih 20.000 - 15.000 godina, ostavili su iza sebe debeli sloj [[Glacijalni proces|glacijalnog]] [[tlo|tla]] sa velikim naslagama [[pijesak|pijeska]] i [[šljunak|šljunka]].&lt;ref name=brit/&gt; 

Danas je Cheshirska ravnica uglavnom [[selo|ruralni]] kraj, poznat po proizvodnji velike količine [[mlijeko|mlijeka]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.information-britain.co.uk/naturaldetail.php?id=181
   |title= ''Cheshire Plain, Cheshire''
   |publisher = Information Britain
   |language = engleski
   |accessdate = 27. 04. 2017}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==

* [http://www.information-britain.co.uk/naturaldetail.php?id=181 ''Cheshire Plain, Cheshire'']{{en icon}}

[[Kategorija:Geografija Engleske]]
[[Kategorija:Cheshire]]</text>
      <sha1>5cyit9dazdxoq6pj5d6ti7tj2kd3z00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brigg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4596973</id>
    <revision>
      <id>41263424</id>
      <parentid>40913831</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4163" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Brigg
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Market_Place,_Brigg.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Centar grada
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =53
| širina-minute =33
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =0
| dužina-minute =29
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Yorkshire i Humber]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Lincolnshire]]
| lokacija3_ime =[[Engleske unitarne jedinice|Unitarna jedinica]]
| lokacija3_info =[[North Lincolnshire]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe = 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =2.678 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =6756&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća =2,523.2  stan/[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =DN20
| pozivni_broj =01652
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_lokacijska_karta_država =Engleska
| veličina_karte  =280px
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Pozicija Brigga na karti [[Engleska|Engleske]]
| bilješke =
}}
'''Brigg''' je [[grad]] i [[trgovište]] od 6756 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-yorkshireandthehumber.php
 | title =United Kingdom: Yorkshire and the Humber
 | accessdate = 07. 05. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u grofoviji [[Lincolnshire]] na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]].

== Geografija ==
Brigg leži nedaleko od [[ušće|ušća]] rijeke [[Ancholme]] u estuarij [[Humber]]. [[Državna uprava|Administrativno]] podpada pod [[Engleske unitarne jedinice|unitarnu jedinicu]] [[North Lincolnshire]].

== Historija ==
U [[11. vijek]]u na mjestu današnjeg grada postojalo je malo [[selo|naselje]] od par [[kuća]] kod [[Gaz (prelaz)|gaza]] preko [[Ancholme|Ancholma]].&lt;ref name=brit/&gt; Pravi razvoj mjesta počeo je [[1205]]. kad je Hugh Nevil dobio [[kralj]]evsku [[povelja|povelju]] da može osnovati [[sajam]]. Prvi [[kamen]]i [[most]] preko rijeke podignut je u [[14. vijek]]u.&lt;ref name=brit/&gt; Sve do [[17. vijek]]a zvao se vrlo različitim imenima, tek tad je usvojeno ime Brigg.&lt;ref name=brit/&gt;

Veliki napredak za mjesto bilo je osnivanje [[škola|škole]] [[1669]]., odtad su se počeli doseljavati brojni [[zanat]]lije, ali je još uvijek bio mali. Od kad su se počeli doseljavati [[Irci]], bježavši od [[Velika glad u Irskoj|Velike gladi]], Brigg je brzo rastao tako da je [[1851]]. imao 3097 stanovnika. U to vrijeme od njega je bio veći jedino [[Barton-upon-Humber|Barton]].&lt;ref name=brit/&gt;

Brigg je danas poznat po [[bicikl]]ima koje proizvodi [[tvornica]] Falcon.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 |url          = http://briggmarkettown.co.uk/history.html
 |title        = ''Brigg Town History''
 |publisher    = Brigg Markettown
 |language     = engleski
 |accessdate   = 7. 5. 2017
 |archive-date = 2007-04-04
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20070404084814/http://briggmarkettown.co.uk/history.html
 |dead-url     = 
}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Brigg}}
* [http://www.briggheritage.org/ Brigg Heritage Centre] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Lincolnshire]]</text>
      <sha1>py0njd9slbd79wjy65z9mhjbtb2e9cg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Captain America: Civil War</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4601150</id>
    <revision>
      <id>41263554</id>
      <parentid>41263009</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:20:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6414" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Captain America: Civil War
| slika          =
| director       = {{plainlist|
* [[Braća Russo|Anthony Russo&lt;br /&gt;Joe Russo]]
}}
| producer       = [[Kevin Feige]]
| screenplay     = {{plainlist|
* [[Christopher Markus i Stephen McFeely|Christopher Markus]]
* [[Christopher Markus ai Stephen McFeely|Stephen McFeely]]
}}
| based on       = {{Based on|''[[Captain America]]''|[[Joe Simon]]|[[Jack Kirby]]}}
| starring       = {{plainlist|&lt;!--Billing is based on the order from the poster--&gt;
* [[Chris Evans (glumac)|Chris Evans]]
* [[Robert Downey Jr.]]
* [[Scarlett Johansson]]
* [[Sebastian Stan]]
* [[Anthony Mackie]]
* [[Don Cheadle]]
* [[Jeremy Renner]]
* [[Chadwick Boseman]]
* [[Paul Bettany]]
* [[Elizabeth Olsen]]
* [[Paul Rudd]]
* [[Emily VanCamp]]
* [[Tom Holland (glumac)|Tom Holland]]
* [[Frank Grillo]]
* [[William Hurt]]
* [[Daniel Brühl]]
}}
| music          = [[Henry Jackman]]
| cinematography = [[Trent Opaloch]]
| editing        = {{Plainlist|
* [[Jeffrey Ford (montažer)|Jeffrey Ford]]
* Matthew Schmidt&lt;!-- Per Billing Block --&gt;
}}
| studio         = [[Marvel Studios]]
| distributor    = [[Walt Disney Studios Motion Pictures|Walt Disney Studios&lt;br /&gt;Motion Pictures]]
| released       = {{Film date|2016|04|12|[[Dolby Theatre]]|df=y}}
| runtime        = 147 min.&lt;!--Theatrical runtime: 147:29--&gt;&lt;ref name=&quot;BBFC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Runtime&quot; /&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 250 mil. $&lt;ref name=&quot;BOM&quot; /&gt;
| gross          = 1,153 mrld. $&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=marvel2016.htm |title=Captain America: Civil War (2016) |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=4. IX 2016}}&lt;/ref&gt;
| prethodi         = ''[[Captain America: The Winter Soldier]]'' (2014)
| slijedi          = ''[[Captain America: New World Order]]'' (2024)
}}

'''''Kapetan Amerika: Građanski rat''''' ({{jez-en|Captain America: Civil War}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Naučnofantastični film|naučnofantastični]] [[film]] iz [[2016 ]]. godine [[reditelj]]a [[Entoni Ruso|Entonija]] i [[Džo Ruso|Džoa Rusoa]] i nastavak filma ''[[Kapetan Amerika: Zimski vojnik]]'' iz [[2014]].  [[Scenarista|Scenaristi]] su [[Kristofer Markus]] i [[Stiven Makfili]] po stripu ''[[Kapetan Amerika]]'' [[Džo Sajmon|Džoa Sajmona]] i [[Džek Kirbi|Džeka Kirbija]]. [[Filmski producent|Producent]] filma je [[Kevin Fajgi]]. Muziku je komponovao [[Henri Džekman]]. Ovo je trinaesti nastavak u seriji filmova iz [[Marvelov filmski univerzum|Marvelovog filmskog univerzuma]].

Glumačku ekipu čine [[Kris Evans]], [[Robert Dauni Mlađi]], [[Skarlet Džohanson]], [[Sebastijan Sten]], [[Entoni Maki]], [[Don Čidl]], [[Džeremi Rener]], [[Čedvik Bouzman]], [[Pol Betani]], [[Elizabet Olsen]], [[Pol Rad]], [[Emili Vankamp]], [[Tom Holand]], [[Frenk Grilo]], [[Vilijam Hert]] i [[Danijel Bril]].

Svetska premijera je bila [[6. maj]]a [[2016]]. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Budžet filma je iznosio 250 000 000 dolara a zarada od filma je 1 151 000 000 [[Američki dolar|dolara]].

== Radnja ==
{{upozorenje}}

''Kapetan Amerika - Građanski rat'' nastavlja tamo gde se film ''[[Osvetnici: Era Altrona]]'' završio. ''Stiv Rodžers'' predvodi novi tim ''Osvetnika'' u nastojanju da sačuvaju čovečanstvo. Posle još jednog međunarodnog incidenta u koji su ''Osvetnici'' bili umešani i u kome je došlo kolateralne štete, raste politički pritisak da se uspostavi sistem odgovornosti i upravljačko telo koje će odlučivati kada tim treba da bude angažovan. Novi status deli ''Osvetnike'' dok pokušavaju da zaštite svet od novog opakog zlikovca.

== Uloge ==
{{Spisak glumaca}}
|-
| [[Kris Evans]] || Stiv Rodžers/[[Kapetan Amerika]]
|-
| [[Robert Dauni Mlađi]] || Toni Stark/[[Ajron Men]]
|-
| [[Skarlet Džohanson]] || Nataša Romanova/Crna Udovica
|-
| [[Sebastijan Sten]] || Baki Barns/Zimski Vojnik
|-
| [[Entoni Maki]] || Sem Vilson/Falkon
|-
| [[Don Čidl]] || Džejms &quot;Rodi&quot; Rouds/Ratna Mašina
|-
| [[Džeremi Rener]] || Klint Barton/Hokaj
|-
| [[Čedvik Bouzman]] || T'čala/Crni Panter
|-
| [[Tom Holand]] || Piter Parker/[[Spajdermen]]
|-
| [[Elizabet Olsen]] || Vanda Maksimov/Grimizna Veštica
|-
| [[Pol Rad]] || Skot Lang/Antmen
|-
| [[Pol Betani]] || Vizija
|-
| [[Emili Vankamp]] || Šaron Karter/Agent 13
|-
| [[Frenk Grilo]] || Brok Rumolv/Krosbons
|-
| [[Vilijam Hert]] || Tadeus „Tanderbolt” Ros
|-
| [[Danijel Bril]] || Baron Zemo/Helmut Zimo
|-
|}

==Izvori==
{{izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;BBFC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbfc.co.uk/releases/captain-america-civil-war-film-0 |title=''Captain America: Civil War'' (12A) |publisher=[[British Board of Film Classification]] |date=April 18, 2016 |accessdate=18. IV 2016 |archivedate=2016-05-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6hWife8Ar?url=http://www.bbfc.co.uk/releases/captain-america-civil-war-film-0 |deadurl=no |df=mdy }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Runtime&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/captain-america-civil-war-run-873534 |title='Captain America: Civil War' Will Be the Longest Marvel Studios Film to Date |last=McMillian |first=Graeme |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=March 9, 2016 |accessdate=9. III 2016 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ftL3F9vN?url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/captain-america-civil-war-run-873534 |archivedate=2016-03-10 |deadurl=no |df=mdy }}&lt;/ref&gt;

}}

== Spoljašnje veze ==
{{Commons category|Captain America: Civil War}}
* {{Official website|http://www.marvel.com/captainamerica}}
* {{IMDb title|3498820}}
* [http://www.wdsmediafile.com/media/CivilWar/writen-material/CivilWar5723ae08a2da5.pdf Official press kit]with cast / crew credits and additional information. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181102095031/http://www.wdsmediafile.com/media/CivilWar/writen-material/CivilWar5723ae08a2da5.pdf |date=2018-11-02 }} from the original on October 30, 2016.

{{Captain America}}
{{Marvel Comics filmovi}}
{{Anthony i Joe Russo}}
{{Christopher Markus &amp; Stephen McFeely}}
{{Tinejdžerski izbor za naučnofantastični film}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:3D filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Trileri]]
[[Kategorija:Filmovi o Captainu Americi]]</text>
      <sha1>pma5bvz4dwckv5zum9k480xxwpxsjjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C. J. Sansom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4603997</id>
    <revision>
      <id>41263513</id>
      <parentid>41108505</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5347" xml:space="preserve">
{{Infokutija pisac
| ime         = Christopher Sansom
| datum_rođenja   = 1952
| mjesto_rođenja = [[Edinburgh]], [[Škotska]], [[UK]]
| zanimanje   = književnik
| žanr        = [[historijska fikcija]], [[kriminalistički žanr]]
| znamenita_djela = [[Shardlake (serija)|serija o Shardlakeu]]
| jezik       = [[engleski]]
| nagrade       = [[Sidewise Award]]
| website      = {{url|http://cjsansom.com/}}
}}

'''Christopher John &quot;C.J.&quot; Sansom''' je britanski književnik najpoznatiji po [[historijski roman|historijsko]]-[[kriminalistički roman|kriminalističkim romanima]], odnosno [[Shardlake (serija)|seriji romana]] o Matthewu Shardlakeu, grbavom advokatu u doba vladavine [[Henry VIII|Henryja VIII]]. Osim njih je napisao''[[Winter in Madrid]]'', triler smješten u Španiju neposredno nakon [[Španski građanski rat|španskog građanskog]] i ''[[Dominion (roman, Sansom)|Dominion]]'', [[alternativna historija|alternativno-historijski roman]] u Britaniji nakon osovinske pobjede u Drugom svjetskom ratu. 

Sansom, koji je rodom iz [[Škotska|Škotske]] je žestoki protivnik [[škotska nezavisnost|škotske nezavisnosti]], podržavao je [[Better Together (kampanja)|kampanju ostanka Škotske u Ujedinjenog Kraljevstvu]] pred [[Referendum o škotskom nezavisnosti 2014.|referendum o nezavisnosti]] i proglašavao separatističku [[Škotska nacionalna partija|Škotsku nacionalnu partiju]] &quot;opasnom&quot;, te ju je, između ostalog, u ''Dominionu'' opisao kao fiktivne suradnike nacističkih okupatora.

==Bibliografija==

===[[Shardlake (serija)|Serija o Matthewu Shardlakeu]]===
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Dissolution (roman, C. J. Sansom)|Dissolution]] | publisher = Macmillan | year = 2003 | location = London | isbn = 1-4050-0542-4}}
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Dark Fire (roman, C. J. Sansom)|Dark Fire]] | publisher = Macmillan | year = 2004 | location = London | isbn = 1-4050-0544-0}}
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Sovereign (roman, C. J. Sansom)|Sovereign]] | publisher = Macmillan | year = 2006 | location = London | isbn = 0-3304-3608-2}}
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Revelation (roman, C. J. Sansom)|Revelation]] | publisher = Macmillan | year = 2008 | location = London | isbn = 0-3304-47106}}
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Heartstone (roman, C. J. Sansom)|Heartstone]] | publisher = Mantle | year = 2010 | location = London | isbn = 978-1405092739}}
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Lamentation (roman, C. J. Sansom)|Lamentation]] | publisher = Mantle | year = 2014 | location = London | isbn = 978-1447260257}} &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.panmacmillan.com/book/cjsansom/lamentation?format=978144726025701 |access-date=2017-09-25 |archivedate=2014-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140914113941/http://www.panmacmillan.com/book/cjsansom/lamentation?format=978144726025701 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

===Ostali romani===
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Winter in Madrid]] | publisher = Macmillan | year = 2006 | location = London | isbn = 1-4050-0546-7}}
*{{cite book | last = Sansom | first = C.J. | authorlink = |title = [[Dominion (roman, Sansom)|Dominion]] | publisher = Mantle | year = 2012 | location = London | isbn = 978-0230744165}}

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.telegraph.co.uk/culture/books/3650518/Schoolboy-rivalries-in-the-Spanish-civil-war.html  Schoolboy rivalries in the Spanish civil war] A review of ''Winter in Madrid,'' in ''Telegraph'', 26 February 2006
*[http://books.guardian.co.uk/departments/crime/story/0,6000,1344525,00.html A wherry across the Thames] A review of ''Dark Fire'', by Stella Duffy, in ''The Guardian'', 6 November 2004
*[http://www.philly.com/inquirer/entertainment/books/20080120_Spanish_Civil_War__stripped_of_Hemingways_romance.html Spanish Civil War, stripped of Hemingway's romance] A review of ''Winter in Madrid'', by Katherine Bailey, in ''The Philadelphia Inquirer'', 20 January 2008
*[http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/culture/books/fiction/article87906.ece Revelation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140602195058/http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/culture/books/fiction/article87906.ece |date=2014-06-02 }} A review of &quot;Revelation&quot;, by Peter Kemp, in ''The Sunday Times'', 27 April 2008
*[http://www.opettaja.fi/pls/portal/docs/PAGE/OPETTAJALEHTI_EPAPER_PG/2010_20/147857.htm Romanttinen vakoojatarina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716233521/http://www.opettaja.fi/pls/portal/docs/PAGE/OPETTAJALEHTI_EPAPER_PG/2010_20/147857.htm |date=2011-07-16 }} A review of Finnish translated ''Winter in Madrid'', by Jari Olavi Hiltunen, in ''Opettaja'' 21 May 2010
*[http://upcoming4.me/news/book-news/review-cj-sansom-dominion Dominion] A review of ''Dominion'', in ''Upcoming4.me'' 12 July 2013
*[http://www.bookbrowse.com/books_by_author/index.cfm/author_number/1517/cj-sansom#books Reviews &amp; excerpts] of ''Winter in Madrid'', ''Revelation'' and ''Dominion'' at ''BookBrowse'' 2008–2014

{{CJ Sansom - romani}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1952||Sansom, C. J.}}
[[Category:Britanski pisci]]</text>
      <sha1>ic1dk3d9watxmu3zskncrd00ncf8uqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciudad Ojeda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605442</id>
    <revision>
      <id>41263638</id>
      <parentid>41209994</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T01:07:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4895" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Ciudad Ojeda
| ime_genitiv =Ciudad Ojede
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Ciudad_Ojeda.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     = [[Panorama]] grada

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Venezuela
| slika_lokacijska_karta_opis   =Pozicija Ojeda u Venecueli

| nadimak =

| širina-stupnjevi =10
| širina-minute    =12
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =71
| dužina-minute    =18
| dužina-oznaka    =W

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Venecuela}}
| lokacija1_ime  = [[Savezne države Venezuele|Savezna država]]
| lokacija1_info = [[Zulia]]
| lokacija2_ime  = Općina 
| lokacija2_info =Lagunillas
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1937]]. 

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe  =Mervin Mendez

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =975 [[km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 
| površina_šira     = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =5 [[metar]]a&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2017]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =152,000&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže  =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire  =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =VST 
| utc_pomak          =-4:30
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj   =4019
| pozivni_broj       = (+58) 265
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Ciudad Ojeda''' je [[grad]] [[Nafta|nafte]] i velika [[luka]] od 152,000 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/Venezuela-Cities.html
 | title =''Venezuela''
 | accessdate = 20. 10. 2017
 | language=engleski
 | publisher=Citypopulationde}}&lt;/ref&gt;u [[Savezne države Venezuele|saveznoj državi]] [[Zulia]] na [[sjeverozapad]]u [[Venecuela|Venecuele]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Geografske karakteristike ==

Ciudad Ojedo leži na [[sjeveroistok|sjeveroistočnoj]] [[obala|obali]] [[Maracaibo (jezero)|Jezera Maracaibo]], nešto [[jug|južnije]] od [[Cabimas]]a, od kog je udaljen oko 35 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Historija ==

Grad je osnovan [[dekret]]om [[predsjednik]]a Venezuele ''Eleazara Lópeza Contrerasa'' - [[19. januar]]a [[1937]]., kao mjesto za smještaj sve brojnijih radnika koji su radili na [[Nafta|naftnom]] polju Lagunillas. Ime je dobio po [[Pomorac|pomorcu]] [[Alonso de Ojeda|Alonsu de Ojedu]] koji je prvi doplovio do [[Maracaibo (jezero)|Jezera Maracaibo]].&lt;ref name=naf/&gt;

[[Nafta|naftno]] polje Lagunillas, najveće u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] leži nešto [[jug|južnije]] od Ojeda. Od bušotina na [[kopno|kopnu] i [[Maracaibo (jezero)|jezeru]], [[nafta]] se [[naftovod]]ima [[transport]]ira do [[rafinerija nafte]] u [[Cabimas]]u i onima na [[Paraguaná (poluotok)|Poluotoku Paraguaná]].&lt;ref name=brit/&gt; 
[[datoteka:Ciudad_Ojeda_&quot;Plaza_Alonso_de_Oejda&quot;.jpg|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Trg]]  Alonso de Ojeda]] 
Ojedo je povezan [[autoput]]om sa drugim naftnim centrima koji leže duž [[obala|obale]] [[Maracaibo (jezero)|Jezera Maracaibo]] i sa [[Maracaibo]]m, [[glavni grad|administrativnim centrom]] i drugim najvećim [[grad]]om u zemlji, koji leži udaljen 65 [[km na [[sjeverozapad]]noj obali jezera.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 |url =https://www.britannica.com/place/Ciudad-Ojeda
 | title =''Ciudad Ojeda''
 | accessdate = 22. 10. 2017
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==

Pored [[Nafta|nafte]] Ojedo ima i [[tvornica|tvornice]] koje se bave [[Mašinska industrija|mašinogradnjom]] i one koje se bave preradom [[mlijeko|mlijeka]].&lt;ref name=naf&gt;{{cite web
 |url        = http://www.efemeridesvenezolanas.com/sec/his/id/139/?show=9
 |title      = ''La Fundación de Ciudad Ojeda''
 |accessdate = 22. 10. 2017
 |language   = španjolski
 |publisher  = Efemérides Venezolanas
}}{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{reflist}} 

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Ciudad Ojeda}}
* [http://www.ciudades.co/venezuela/ciudad_Ciudad Ojeda_4013.html ''La localidad de Ciudad Ojeda'']{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{es icon}} 

[[Kategorija:Gradovi u Venezueli]]</text>
      <sha1>isypofp9ldlxwnzqq1k255l0apfn0gb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Captain America (film, 1990)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4618358</id>
    <revision>
      <id>41263555</id>
      <parentid>41202461</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:20:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6208" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Captain America
| slika          = Captain America 1991 film poster.jpg
| caption        = originalni promotivni poster
| director       = [[Albert Pyun]]
| producer       = {{Plainlist|
* Joseph Calamari
* [[Menahem Golan]]
* Tom Karnowski
* [[Stan Lee]]
}}
| screenplay     = Stephen Tolkin
| story          = {{Plainlist|
* Stephen Tolkin
* Lawrence Block
}}
| based on       = {{based on|''[[Captain America]]''|[[Joe Simon]] &lt;br /&gt;[[Jack Kirby]]}}
| starring       = {{Plainlist|
* [[Matt Salinger]]
* [[Ronny Cox]]
* [[Scott Paulin]]
* [[Ned Beatty]]
* [[Darren McGavin]]
* [[Francesca Neri]]
* [[Michael Nouri]]
}}
| music          = [[Barry Goldberg]]
| cinematography = Philip Alan Waters
| editing        = [[Jon Poll]]
| production companies = {{Plainlist|
* [[Marvel Entertainment Group]]
* [[Jadran Film]]
}}
| distributor    = [[21st Century Film Corporation]]
| released       = {{Film date|df=yes|1990|12|14|UK}}
| runtime        = 97 min.&lt;!--Theatrical runtime: 97:10--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''CAPTAIN AMERICA'' (PG)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/captain-america-1970-0|work=Castle Premier Releasing, Ltd.|publisher=[[British Board of Film Classification]]|date=21 November 1990|accessdate=8 April 2014}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br&gt;{{flag|SFR Jugoslavija}}
| language       = engleski
| budget         = 10&amp;nbsp;mil. $&lt;ref name=&quot;sun-sentinel1992&quot;&gt;Hartl, John. [http://articles.sun-sentinel.com/1992-07-08/features/9202180524_1_captain-america-direct-to-video-matt-salinger &quot;'Captain America' Flies Straight To Video&quot;], ''[[The Seattle Times]]'' via the ''[[South Florida Sun Sentinel]]'', 8 July 1992. pristup 21. XII 2010..&lt;/ref&gt;
| gross          = 10.173 $&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0103923/business?ref_=ttrel_sa_3 Captain America (1990)] at the [[Internet Movie Database]].&lt;/ref&gt;
}}

'''''Captain America''''' ({{jez-sh|Kapetan Amerika}}) je [[SAD|američki]] [[science fiction film]] snimljen [[1990. na filmu|1990.]] godine u režiji [[Albert Pyun|Alberta Pyuna]]. Predstavlja prvu [[cjelovečernji film|cjelovečernju]] kino-ekranizaciju [[Captain America|istoimenog]] stripa u izdanju [[Marvel Comics]]a. Naslovni protagonist, koga tumači [[Matt Salinger]], je Steven Rogers, nekadašnji američki vojnik koji je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u eksperimentalnom programu stekao nadljudske moći. Radnja prikazuje kako se, nakon što je pedeset godina bio zamrznut, budi i 1993. godine otkriva da je njegov ratni neprijatelj [[Red Skull|Crvena lubanja]] (čiji lik tumači [[Scott Paulin]]) nastoji oteti [[predsjednik SAD|američkog predsjednika]] (čiji lik tumači [[Ronny Cox]]).

Originalni strip je prije toga bio ekraniziran u [[klasični Hollywood|klasičnom Hollywoodu]] kao crno-bijeli [[Captain America (film u nastavcima)|film u nastavcima]] te krajem 1970-ih na američkoj televiziji u obliku dva [[TV film]]a. Rad na trećoj verziji je otpočeo 1984. godine pod okriljem studija [[Cannon Group]], ali je konačni poticaj za početak projekta dao komercijalni trijumf filma ''[[Batman (film, 1989)|Batman]]'' 1989. godine, koji je učinio izglednim uspjehe filmova temeljenih na stripovima o superherojima. [[Menahem Golan]], koji je bio napustio Cannon i osnovao kompaniju 21st Century Film Corporation, je također nastojao film izdati na 50. obljetnicu prvog izdanja originalnog stripa. Snimanje filma su, međutim, obilježili veliki problemi, uglavnom vezani uz nedostatak financijskih sredstava, a što se na kraju odrazilo i na distribuciju. Tako je svoju premijeru imao tek krajem godine u [[UK|Velikoj Britaniji]], a u SAD, najvažnijem tržištu uopće nije prikazan u kino-dvoranama, nego tek dvije godine kasnije kao [[direct-to-video]] izdanje. Većina kritičara koja je pogledala film ga je izuzetno loše ocijenila, te se danas smatra jednom od najopskurnijih Marvelovih ekranizacija.

Sljedeća ekranizacija stripa je napravljena 2011. godine u obliku filma ''[[Captain America: The First Avenger]]'', koji je predstavljao dio [[Marvelov filmski univerzum|Marvelovog filmskog univerzuma]].

==Uloge==
* [[Matt Salinger]] ... [[Captain America|Steve Rogers / Captain America]]&lt;ref&gt;{{cite news|title= Make Mine Marvel: Matt Salinger Interview |work= [[Marvel.com]]|date=|url=http://marvel.com/news/story/1197/make_mine_marvel_matt_salinger_interview|accessdate=2011-04-04}}&lt;/ref&gt;
* [[Ronny Cox]] ... Predsjednik Thomas &quot;Tom&quot; Kimball
** Garrette Ratliffe ... mladi Tom
* [[Scott Paulin]] ... [[Red Skull|Tadzio de Santis/Red Skull]]
** Massimilio Massimi ... mladi Tadzio
* [[Ned Beatty]] ... Sam Kolawetz
** Thomas Beatty ... mladi Sam
* [[Darren McGavin]] ... General Fleming
** [[Bill Mumy]] ... mladi Fleming
* [[Francesca Neri]] ... [[Sin (Marvel Comics)|Valentina de Santis]]
* [[Michael Nouri]] ... Potpuk. Louis
* Kim Gillingham ... [[Bernie Rosenthal|Bernice Stewart]] / [[Sharon Carter|Sharon]]
* [[Melinda Dillon]] ... Mrs. Rogers
* [[Carla Cassola]] ... Dr. Maria Vaselli
* [[Wayde Preston]] ... Jack

==Izvori==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0103923|Captain America}}
* {{rotten-tomatoes|captain-america1990|Captain America}}
* [http://www.superheroeslives.com/marvel/captain_america_(1991).htm ''Captain America''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151102190022/http://www.superheroeslives.com/marvel/captain_america_(1991).htm |date=2015-11-02 }} at Superheroes Lives
* Bell, Josh. [http://www.lasvegasweekly.com/news/2011/jun/29/chatting-original-captain-america-director-albert-/ &quot;Chatting with Original ''Captain America'' Director Albert Pyun&quot;], ''[[Las Vegas Weekly]]'', 29 June 2011. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110703115724/http://www.lasvegasweekly.com/news/2011/jun/29/chatting-original-captain-america-director-albert-/ |date=2011-07-03 }}.

{{Captain America}}
{{Marvel comics - filmovi}}
{{Albert Pyun}}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Captain America (1990 Film)}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Filmovi o Captainu Americi]]</text>
      <sha1>83db50uxi18hxsfzqrkc32gx7in3mb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Campeche (zaljev)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619205</id>
    <revision>
      <id>41263529</id>
      <parentid>41108920</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:29:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3217" xml:space="preserve">{{Infokutija more
| ime            = Zaliv Campeche
| slika          = Bay of Campeche.jpg
| slika_opis     = Mapa zaliva
| slika izobata  = 
| naslov izobata =  
| lokacija       = [[Meksički zaliv]] 
| koordinate     =  
| reka           = 
| okean          = 
| obalne_države  = [[Meksiko]] 
| dužina         = 
| širina         = 
| površina       = 16.000 
| dubina         = 
| najveća_dubina = 3286
| brzina         = 
| obala          = 
| prisustvo led  = 
| ostrva         = 
| naselja        = 
| reference      = 
}}
[[Datoteka:IXTOC I oil well blowout.jpg|mini|desno|275px|Slika havarije iz [[1979]].]]
'''Zaliv Campeche''' ({{jez-šp|Golfo de Campeche}}) je najjužnija [[zaliv]]ska površina akvatorije [[meksički zaliv|Meksičkog zaliva]] u [[atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. Sa tri strane zaliv je okružen teritorijama [[meksiko|meksičkih]] saveznih država [[Campeche]], [[Tabasco]] i [[Veracruz (država)|Verakruz]]. U administrativnom pogledu akvatorija zaliva je deo teritorijalnih voda Meksika.

Površina zaliva je oko 16.000 km², a maksimalna dubina je do 3286 metara. Širina u severnom delu je oko 750 km, dužina do 300 km. 

Prvi [[evropa|Evropljanin]] koji je otkrio zaliv bio je [[španija|španski]] [[konkistadori|konkistador]] [[Francisco Hernández de Córdoba]] [[1517]]. (otkrio poluostrvo [[Yucatán]]).&lt;ref&gt;[http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/febrero/conme8.htmDiscovery Exploring of Yucatán]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, on the Mexican web site [http://redescolar.ilce.edu.mx/ redescolar]&lt;/ref&gt;

U zalivu se nalazi veliko [[nafta|naftno polje]] Cantarell, koje je otkriveno 1976. godine. Usled havarije na naftnoj platformi Ixtoc I [[3. jun]]a [[1979]]. u zaliv su se izlile velike količine sirove nafte, i bila je to u to vreme treća najveća ekološka katastrofa izazvana izlivom nafte u svetu.

Tokom juna i jula meseca u zalivu se formiraju brojni tropski uragani.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hprcc.unl.edu/nebraska/stuproj/amets00/hauptmann/location.html|title=&quot;Where do hurricanes form and where do they strike?&quot;|last=Hauptmann|first=David|authorlink=|coauthors=|date=|format=|work=|publisher=|pages=|language=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070911235313/http://www.hprcc.unl.edu/nebraska/stuproj/amets00/hauptmann/location.html|archivedate=2007-09-11|quote=|accessdate=25. 10. 2012.|dead-url=}}&lt;/ref&gt; Zaliv je poznat i kao važna ruta tokom migracije ptica selica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.npwrc.usgs.gov/resource/othrdata/migratio/routes.htm |title=&quot;Routes of Migration&quot; |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher=Northern Prairie Wildlife Research Center. |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060417083022/http://www.npwrc.usgs.gov/resource/othrdata/migratio/routes.htm |archivedate = 17. 4. 2006. |quote= |accessdate = 25. 10. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Meksički zaliv]]
* [[Atlantski okean]]
* [[Geografija Meksika]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Commonscat|James Bay}}
{{Mora}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zaljevi u Meksiku]]
[[Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Meksički zaljev]]</text>
      <sha1>naxhr9ro1s1msgaba8dxt2xrkykujga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cinca (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4620487</id>
    <revision>
      <id>41263637</id>
      <parentid>40829457</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2169" xml:space="preserve">{{Rijeka
| ime=Cinca
| slika=Cinca_Aínsa.jpg
| opis = [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[planina]]ma [[Pirineji|Pirineja]]
| države = {{flag|Španjolska}}
| pokrajine =[[Aragon]], [[Katalonija]]
| gradovi =
| izvor  =Bielsa ([[Pirineji]])
| izvor_visina =2500&lt;ref name=arhi/&gt;
| izvor_koord  =
| ušće=[[Fraga]]
| ušće_visina  =58
| ušće_koord   =41° 25′ 44″ N, 0° 20′ 58″ E
| ušće_vrsta   =
| dužina=170&lt;ref name=arhi/&gt;
| pritoke  =Ésera, Ara, Vero, Alcanadre
| sliv = [[Sredozemno more|sredozemni]]
| površina =9000
| Prosječni istjek=
| ulijeva se u=[[Segre (rijeka)|Segre]]
| plovnost =
| karta =Cuenca_del_Cinca.png
| karta_širina =
| karta_opis   =[[Sliv]] rijeke [[Ebro]] sa pozicijom Cince
}} 

'''Cinca''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Španjolska|Španjolske]] duga 170 [[km]]&lt;ref name=arhi/&gt; [[pritoka]] rijeke [[Segre (rijeka)|Segre]] a zajedno sa njom [[Ebro|Ebra]].

== Karakteristike ==

Rijeka Cinca [[izvor|izvire]] iz [[glečer]]a Marboré sa [[planina|planine]] [[Mont Perdu]]&lt;ref name=brit/&gt;, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 2500 [[metar|metara]].&lt;ref name=arhi&gt;{{cite web
 | url =http://usuarios.lycos.es/comarcasdearagon/riocinca.htm
 | title =''Los Rios''
 | accessdate =24. 6. 2018
 | language =španjolski
 | publisher =Comarcas de Aragon
 | archive-date =2009-04-23
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20090423204226/http://usuarios.lycos.es/comarcasdearagon/riocinca.htm
 | dead-url =
 }}&lt;/ref&gt;Od tamo kao planinski brzak teče prema [[jug]]u do [[ušće|ušća]] u [[Segre (rijeka)|Segre]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://listas.20minutos.es/lista/rios-de-espana-365652/
 | title =''¡¡¡Ríos de España!!! ''
 | accessdate = 24. 6. 2018
| language=španjolski 
 | publisher=Listas de 20minutos}}&lt;/ref&gt;

[[Sliv]] rijeke ima površinu od 9000 [[km²]] i proteže se preko[[Aragon]]a, [[Katalonija|Katalonije]].
== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cinca River}}

* [https://listas.20minutos.es/lista/rios-de-espana-365652/ ''¡¡¡Ríos de España!!! ''] {{es icon}}
{{geog-stub}}

[[Kategorija:Rijeke u Španiji]]
[[Kategorija:Sredozemni sliv]]</text>
      <sha1>1g3p5ad92ubkpt5vsoqe5mz8z7jmenv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>China Eastern Airlines let 583</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626840</id>
    <revision>
      <id>41263626</id>
      <parentid>41110733</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:19:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4361" xml:space="preserve">{{Infokutija avionski udes
|ime           = Let China Eastern Airlines 583
|slika         = McDonnell Douglas MD-11, China Eastern Airlines AN0220927.jpg
|opis          = B-2171, avion koji je sudjelovao u nesreći, na [[Međunarodni aerodrom Prijestolnice Peking|Aerodromu Prijestolnice Peking]] 1995. godine
|datum         = 6. april 1993
|uzrok         = [[greška pilota]], slučajno postavljanje [[zakrilce|zakrilaca]], gubitak kontrole nad avionom
|tip_događaja  = nesreća
|lokacija      = kraj [[Aleuti|Aleutskih Otoka]]
|poginulih     = 2
|ranjenih      = 156
|tip_aviona    = [[McDonnell-Douglas MD-11]]
|polazište     = [[Međunarodni aerodrom Hongqiao]], [[Šangaj]], [[NR Kina]]
|odredište     = [[Međunarodni aerodrom Los Angeles]], [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
|operater      = [[China Eastern Airlines]]
|broj_repa     = B-2171
|putnika       = 255
|posada        = 20
|preživjelih   = 253
}}

'''Let China Eastern Airlines 583''' je bio putnički let [[NR Kina|kineskog]] avioprijevoznika [[China Eastern Airlines]] od [[Aerodrom Hongqiao|Aerodroma Hongqiao]] u [[Šangaj]]u do [[Los Angeles International Airport|Međunarodnog aerordoma]] u [[Los Angeles]]u.

6. aprila 1993. godine, kada je [[McDonnell-Douglas MD-11]] letio iznad [[Pacifik]]a pri brzini od 0,84 [[Machov broj|Macha]], član posade je slučajno aktivirao [[zakrilca]] kraj [[Aleuti|Aleuta]]. Avion je tada počeo snažno oisciliratio&lt;ref&gt;&quot;[http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19930406-2 ASN Aircraft accident McDonnell Douglas MD-11 B-2171 Shemya, AK].&quot; Aviation Safety Network. Retrieved on June 15, 2009.&lt;/ref&gt; te je prisilno letio u američku zrakoplovnu bazu [[Shemya Air Force Base|Shmeya]] na aleutskom otoku [[Shemya]].&lt;ref&gt;Phillips, Don. &quot;[http://www.highbeam.com/doc/1P2-941702.html Article: Engineering Problem Or Crew Error Caused Jet to Pitch Violently] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021103045/http://www.highbeam.com/doc/1P2-941702.html |date=2012-10-21 }}.&quot; ''[[The Washington Post]]''. April 14, 1993. Retrieved on June 15, 2009.&lt;/ref&gt;

Od 255 putnika i članova posasde, njih 60 je završilo u bolnici. Dva putnika su umrla od ozljeda.&lt;ref name=&quot;Enge&quot;&gt;Enge, Marilee. &quot;[http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AS&amp;p_theme=as&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0F78E9953201E172&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM HOSPITALS SEE CHINA PAYING BILLS].&quot; ''[[Anchorage Daily News]]''. April 24, 1993. B1. Retrieved on June 15, 2009.&lt;/ref&gt; Od članova posade, petero je prošlo bez ozljeda, dok je troje pretrpilo teže ozljede. Među preživjelim putnicima, 84 njih je prošlo bez ozljeda, 96 s manjim ozljedama, a 53 s težim ozljedama.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.airdisaster.com/reports/ntsb/AAR93-07.pdf Final Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121004140359/http://www.airdisaster.com/reports/ntsb/AAR93-07.pdf |date=2012-10-04 }}.&quot; [[National Transportation Safety Board]]. 5. Retrieved on May 25, 2011.&lt;/ref&gt; Svi su ozlijeđeni putnici otpušteni iz bolnice do 24. aprila 1993.&lt;ref name=&quot;Enge&quot;/&gt;

Roman [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]]  [[Airframe (roman)|''Airframe'']] započinje sa incidentom koji je sličan Letu  583.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.airlinesafety.com/faq/faq9.htm|title=The McDonnell Douglas MD-11 Accident History|website=www.airlinesafety.com|access-date=2016-05-31|archivedate=2018-09-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180914225349/http://www.airlinesafety.com/faq/faq9.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Avion, sada sa oznakom N951AR, služi kao teretni zrakoplov američke kompanije [[Sky Lease Cargo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.planespotters.net/Production_List/McDonnell-Douglas/MD-11/48495,N951AR-Sky-Lease-Cargo.php|title=N951AR Sky Lease Cargo McDonnell Douglas MD-11F - cn 48495 / 461|website=www.planespotters.net|access-date=2016-05-31}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ntsb.gov/investigations/AccidentReports/Reports/AAR9307.pdf Final Accident Report] - [[National Transportation Safety Board]] ([https://web.archive.org/web/20121004140359/http://www.airdisaster.com/reports/ntsb/AAR93-07.pdf Archive])

[[Kategorija:1993]]
[[Kategorija:Avionske nesreće|China Eastern Airlines 583]]
[[Kategorija:Historija Kine]]
[[Kategorija:Tihi ocean]]</text>
      <sha1>4pbi0pnpuiqqqtkek82w6s1w6v4mfo6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska kuća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628251</id>
    <revision>
      <id>41263402</id>
      <parentid>41196528</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:27:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18159" xml:space="preserve">'''Bosanska kuća''' je naziv za osnovnu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u gradovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu od XVI. do XIX. stoljeća, rađena u stilu [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture]].&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;/&gt;
Izvorna osnova u svim kućama [[Osmansko carstvo|osmanskog perioda]] potječe iz [[Anadolija|Anadolije]]&lt;ref name=&quot;NRedžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Stambeni kompleks i kultura stanovanja ==
Stambeni objekat nije samo kuća, već je to arhitektonski ansambl kojeg čine: kuća, avlija i bašta. Ovaj princip bio je pravilo u stambenoj arhitekturi osmanskog doba. Ovisno o regionu, interpretacija ovog principa mogla je biti različita, ali je ona uvijek prepoznatljiva.&lt;ref name=&quot;Kurto&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila  |title=  Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila  |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo  |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;  
=== Kuća ===
Stanovanje u bosanskoj kući karakterizira stroga izdvojenost prostorija za domaćinske poslove od prostorija za život. Tokom dana soba je služila kao prostor za objedovanje, druženje i prostor za spavanje.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;
Namještaj i unutrašnja oprema kuće su uslovljeni načinom stanovanja i korištenja prostora. Ugradbeni namještaj, omogućavao je elastičnu upotrebu svih stambenih prostorija i činili su ga: 
* sećija, smještena ispod prozora duž cijelog zida.
* sofra, koja se unosila, ispod koje se, u vrijeme obroka, na ćilim prostirala velika plata
* drveni sanduci na koje se stavlja slamnjača, dušek i prekrivač
* rafe -police, 
* ormari, 
* dušekluk - prostor za posteljinu, 
* banjica
* glinena peć sa lončićima

Imućniji ljudi imali su i bogatije rješenje kuće, sa dva zasebna dijela&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca|title=Svrzina kuća {{!}} Muzej Sarajeva|website=muzejsarajeva.ba|language=en|accessdate=2017-05-24|archivedate=2018-08-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180815040826/http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Oba dijela imaju i zasebno dvorište i sav potrebni prostor u unutrašnjosti. Jedan dio kuće, pod imenom selamluk, je za muške članove. Drugi dio je samo za ženske članove i djecu, i do tog dijela zabranjen je pristup strancima i daljnim rođacima pa se po tome taj dio naziva haremluk.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;/&gt;
[[File:Kitchen in Bosniak house2.JPG|mini|desno|Kuhinja (mutvak) u kućama iz osmanskog perioda]]
[[File:Bosniak house7.JPG|mini|desno|Drvorezbarstvo u kućama iz osmanskog perioda]] 
=== Dvorište ===
Dvorište, okućnica ili avlija je dio kompleksa u kojem se obavljaju domaćinski poslovi. U njoj su smješteni: kuhinja, drvarnica, nužnik, staja, ostava-magaza, česma, vratnica (kapija) i cvijetnjak. Ograđena je visokim zidom po kojem se ponekad postavljao paravan od dasaka. Avlije su pokaldrmljene kamenim oblutkom, i zasađene [[loza|lozom]], cvijećem i zelenilom.

=== Bašta ===
Bašte – vrtovi su sastavni dio kulture stanovanja. Gdje god je moguće u vrt se uvodila živa voda, bilo da joj se samo prilazi, uvlači u kućni vrt ili čak u objekat. Posebna kapija u bašti vodila je do komšijine kuće.
== Građenje ==
Tradicionalna kuća je  plod rada narodnog graditelja. Konstrukcija je dosta jednostavna, s obzirom da se prizemlje ponavlja na spratu. Temelji i prizemlje građeni su od kamena, a kao vezivo je korišten krečni malter. Klesani kamen upotrebljavao se za izradu detalja, uglova objekta, okvira prozora, lukova vrata. 

Nasuprot kamenu, drvo svugdje zadržava prirodan izgled i strukturu, kao konstruktivni elemenat i kao arhitektonski dekor. 

Za ukrućivanje zidova su se koristile drvene gredice – hatule.

Plafoni iznad prizemlja su u pravilu od drvenih gredica, među kojima je često utisnuta konstrukcija «šašavca», koji preuzimaju jedan dio naprezanja greda na pritisak. Pod gornje prostorije je od dasaka koje se postavljaju okomito na grede. 

Za pregradne zidove se koristio tanji zid od drvenog skeleta – čatma.
 
Prozori prizemlja su rjeđi, manjih dimenzija, u kamenom zidu, sa ravnim nadvojem prema vani i rasteretnom nišom prema unutra. Prozori na spratu brojniji, većih dimenzija i često sa lučnim nadvojem, a kao zaštitu od pogleda i sunca, često imaju mušepke (drvene kapke), koji, prema položaju, mogu biti vanjski - dvokrilni i unutrašnji - horizontalno klizni. 
 
Krovna konstrukcija je sastavljena od hatula (vjenčanica), rogova, rožnjača i podrožnjača, direka i kosnika, ako je pokrov prepušten. Kao pokrivač koristila se [[šindra]] ili kamena ploča od [[krečnjak]]a dužine 30-80 cm, a debljine 2-5 cm.
==== Dekorisanje ====
Važna osobina bosanske kuće jeste njeno dekorisanje, u drvetu i [[kamen]]u, kao i metalu i tkanini. Javlja se na drvenim arhitektonskim elementima, na stropovima i namještaju. Ponekad je drvorezba bila ukrašena natpisima sa plastično izvedenim slovima. Tekstovi su imali talismanski (apotropejski) karakter, ali često i historijski. 
 
U drvorezbarstvu se upotrebljavaju razne vrste drveta, razni motivi i razne tehnike. Karakterističan orijentalni tretman «bez početka i kraja» prisutan je u i drvorezbarskom dekorativnom tretmanu [[Arhitektura u Bosni i Hercegovini|arhitekture u Bosni i Hercegovini]], gdje su elementi obično  poredani jedan do drugog.
[[File:Old town of Jajce.jpg|mini|desno|[[Bosanska kuća Jajce]], jedina sa dva sprata, zbog prilagođavanja terenu]]
[[File:Mostar-Muslibegovica kuca - muzeum.jpg|mini|desno|Muslibegovića kuća]]
[[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|desno|Bosanska (Svrzina kuća) u administrativnom centru Sarajevo. U početku su se bosanske kuće gradile udaljene od ulice. Vremenom, uz pomoć doksata, došle su iznad ulice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2515|title=Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika|date=2017-05-24|accessdate=2017-05-24|archive-date=2017-05-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20170524170349/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2515|dead-url=}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Kresevo - hornicke mestecko se zachovalymi domky z 19. stol.jpg|mini|desno|Bosanska kuća u rudarskom gradu Kreševu]]
== Podvarijante ==
S obzirom na dužinu perioda kao i na različite regionalne utjecaje kojima je bila izložena u različitim područjima, tokom vremena je dolazilo do izvjesnih promjena kuće, ali osnovni principi su zadržani i primijenjeni u svakom pojedinom slučaju. Jedan broj kuća proglašen je za nacionalni spomenik BiH. Moguće je izdvojiti nekoliko podtipova.
=== Bosanska kuća Jajce === 
{{Glavni|Bosanska kuća Jajce}}
Nastala je kao posljedica prilagođavanja gradnje na skučenom i kosom terenu. Na tipu [[Bosanska kuća Jajce|bosanske kuće Jajce]] osobito je izražena horizontalna raščlanjenost na puno, kamenom rađeno prizemlje, za zimske uslove stanovanja, i veoma laganu, jako perforiranu bondručnu konstrukciju sprata, za boravak ljeti. I tip krova – [[Dinaridi|dinarski]], u duhu je ambijenta. Njena kompaktna masa je koncipirana tako da može poslužiti i u odbrambene svrhe.

=== Kuća iz Hercegovine ===
 
Na području Hercegovine [[arhitektura]] je stvarana pod uticajem: mediteranske klime, kamena kao osnovnog građevinskog materijala i srednjovjekovne tradicije. Dalmatinsko-mediteranski utjecaj je vidljiv na mnogim objektima u primjeni romaničko-gotičkih elemenata. Kuće u Hercegovini karakterizira krovni pokrivač od kamenih ploča od krečnjaka dužine 30-80 cm, a debljine 2-5 cm. Polažu se na gusto postavljene letve ili na gusto postavljene rogove. Sastav ploča se zamazuje krečnim malterom. Ploče se postavljaju dijagonalno, zbog lakšeg oticanja vode. Kameni pokrivač je težak i pasivno leži na krovnoj konstrukciji. Nagib krova je blag, tako da se potkrovlje rijetko koristilo.

'''Stambeni kompleks porodice Velagić''' je smješten oko 200 m nizvodno od izvora rijeke [[Buna|Bune]]. Građen je 1776. godine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, kuća je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar_Velagicevina_kompl%20BH.pdf |title=Kuća Velagećivina |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. stambeni kompleks Velagićevine, iako sačuvan u svom izvornom obliku, u relativno lošem stanju, koje je proizašlo usljed neodržavanja stambenog kompleksa i nezakonite gradnje novog stambenog objekta i ugostiteljskog objekta sa ribogojilištem u njegovoj neposrednoj blizini.

'''Kolakovića kuća''' je smještena uz rijeku Bunu u [[Blagaj]]u. Izgrađena je 1693. godine. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 6. Do 10. jula 2004. godine, kuća proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=9 |title=Kolakovića kuća |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. Objekat Kolakovića kuće, iako sačuvan u svom izvornom obliku, je u relativno lošem stanju, koje je proizašlo iz neodržavanja i nebrige.

'''Stambeni kompleks porodice Biščević - Lakšić''' je na obali [[Neretva|Neretve]], a jedan dio kuće je na dva veoma visoka i smjelo postavljena kamena stuba, što ovu kuću čini kao najsmjelije komponovano djelo stambene arhitekture iz osmanskog perioda u Mostaru. Datira s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, kuća je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=9 |title=Kuća Biščević-Lakšić |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

'''Stambeni kompleks porodice Muslibegović''' (Velagićevina) nalazi se u [[Mostar]]u. Potiče iz druge polovine 18. vijeka. Pripada objektima sa centralnim holom koji je i najvrednije rješenje dispozicije, jer je hol najmanje izložen spoljnim uticajima. Ovaj tip kuća koristio se još u anatolsko-turskoj arhitekturi u kojoj je bio korišćen za medrese, [[Džamija|džamije]] i velike građevine. Od XVIII vijeka počeo se primjenjivati prvo u kućama vladara, a zatim i među građanstvom. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, kuća je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=9 |title=Kuća Muslibegović |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon rekonstrukcije, stambeni kompleks je u dobrom stanju. Fondacija AKTC koristi je za smještaj i kancelarije svojih saradnika.
=== Kuće u administrativnim centrima ===

'''Svrzina kuća''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] predstavlja četiri povezane stambene jedinice, dvije avlije sa baštama i dvorišnim zidovim. Građena je oko 1640. godine. &lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Svrzina%20kuca%20BH.pdf|title= Svrzina kuća |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; 

'''Kuća Alije Đerzeleza''' u Sarajevu je nastala u XVII vijeku. Podijeljena je na dva međusobno povezana dijala – muški i ženski.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=11 |title= Kuća Alije Đerzeleza |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Tokom 1998. godine je urađen prvo program konzervacije, rekonstrukcije, restauracije i revitalizacije, nakon čega je u izuzetno dobrom stanju.

'''Hadžišabanovića kuća''' u Sarajevu je kompleks u kojem je i muška i ženska avlija, bivša momačka kuća, pomoćni objekat, bašta i avlijski zidovi. Zna se da je postojala 1751. godine. &lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Hadzisabanovica%20kuca%20kompl%20BOS.pdf |title= Hadžišabanovića kuća |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Porodična kuća Đumišića'''  nalazi se u naselju Pobrđe, u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Nastala je u drugoj polovini XIX vijeka. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=1|title= Đumišića kuća|work= Komisija za nacionalne spomenike|accessdate= 13. 9. 2016}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Dok je u ostalim krajevima Bosne položaj kuhinje najčešće u prizemlju objekta, pa „visinom“ prolazi kroz dvije etaže, u Bosanskoj krajini i Banjaluci, prostorija sa ognjištem, „kuća“ ili kuhinja, redovno je na spratnoj etaži , što je slučaj i sa Đumišića kućom. Kuhinja nije imala tavanice, a dim je izlazio na krovište i dalje kroz krovne badže.
[[Datoteka:Шеранића кућа.jpg|desno|mini|250px|Šeranića kuća u Banjoj Luci]]
'''Šeranića kuća u Banjoj Luci''', nalazi se u mahali Ilidža u Gornjem Šeheru, [[Banja Luka]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine donijela je odluku da se Šeranića kuća proglasi za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1825 |title=Šeranića kuća |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 9. 2016 }}&lt;/ref&gt; Kuća ima prizemlje i sprat, koji je doksatno izvučen. Dimenzije prizemlja su 8,95 X 11,59 m, a dimenzije sprata su 9,25 X 12,65 m. U muškom dijelu kuće su dvije sobe – jedna za poslugu i druga, “muška soba” (halvat) sa prozorima na “mihrab”. Ova soba je na jednom zidu (prema ostavi) imala musandru (okolicu), kroz koju je bilo omogućeno primanje hrane iz drugog dijela kuće. U toj sobi je bio i “kahveodžak” (ognjište za spremanje kafe), a konstrukcija autentičnog dimnjaka još postoji.

'''Kuća Mulalić''' nalazi se u [[Doboj]]u i potiče iz 19. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Historijska građevina – kuća Mulalić u ulici kralja Aleksandra broj 5 |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Doboj_Mulalica%20kuca%20kompl%20BOS.pdf |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=13. 7. 2018 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Izvedena je kao spratna kuća s prepustom, čiji su i prizemlje i sprat građeni u ćerpiču i drvetu, oslonjenih na kamene podzide, sa četverovodnim krovom. Kuća je veoma dobro očuvan primjer vernakularnog tipa kuće sačuvanih u gradovima. 

=== Kuće za proizvodnju i trgovinu ===
Kuće za proizvodnju i trgovinu građene su u zanatskim i trgovačkim naseljima ([[Kreševo]], [[Fojnica]], [[Foča]]...). Pored stambenog sadržavale su i poslovni prostor, najčešće pravougaone osnove, s tim što je kraća strana bila okrenuta prema ulici, da bi se uz ulicu mogao smjestiti veći broj objekata. &lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=7 |title= Kreševo, istorijsko gradsko jezgro |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2018 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Dušan Grabrijan]] i [[Juraj Najdhart]] -  Arhitektura Bosne i Hercegovine i put u savremeno, Ljudska pravica, Ljubljana, 1957.
* Džemal Čelić -  Drvorezba u Bosni i Hercegovini, Most, br. 11, str 115-119, 1976.
* Amir Pašić -  Prilog proučavanju islamskog stambenog graditeljstva u Jugoslaviji na primjeru Mostara, koliko je stara stambena arhitektura Mostara autohtona pojava – doktorska disertacija, Zagreb, 1989.
* Hivzija Hasandedić - Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 1990.
* [[Braća Kadić|Muhamed Kadić]] - Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini - doktorska disertacija. Beograd: Arhitektonski fakultet u Beogradu, 1963.
* [[Desanka Kovačević Kojić]] - Gradska naselja srednjevjekovne Bosanske države. [[Sarajevo]]: Veselin Masleša, 1978.   
* Branko B. Belić - Stari Doboj, u slici i riječi. Doboj: Prosvjeta, Udruženje distrofičara Doboj, 2003.
 
== Reference ==
{{reference|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Bosniak house}}
[[Kategorija:Osmanske kuće u Bosni i Hercegovini‎]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Doboju]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>kvc94kruk601esdgkhi0efggrtqdpzs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buio Omega</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4634783</id>
    <revision>
      <id>41263440</id>
      <parentid>40970007</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:34:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2945" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Buio Omega
| slika          = Buio-omega-poster.jpg 
| opis        = filmski poster; autor: [[Renato Casaro]]
&lt;ref&gt;{{cite web|language=IT|url=http://www.casaro-movie-sketches.com/HorrorEngDetail/HorrorEng19.html|title=Renato Casaro Movie Poster Sketches - Buio Omega|website=casaro-movie-sketches.com|date=March 8, 2019|accessdate=8. III 2019|archive-date=2019-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20190308112216/http://www.casaro-movie-sketches.com/HorrorEngDetail/HorrorEng19.html|dead-url=}}&lt;/ref&gt;
| director       = [[Joe D'Amato]]
| producer       = {{plainlist|*Dario Rossetti
*[[Ermanno Donati]]{{sfn|Curti|2017|p=201}}}}
| screenplay     = Ottavio Fabbri{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| story          = Giacomo Guerrini {{sfn|Curti|2017|p=201}}
| based on       = &lt;!-- {{Based on|title of the original work|creator of the original work|additional creator(s), if necessary}} --&gt;
| starring       = {{plainlist|*Kieran Canter
*[[Cinzia Monreale]]
*Franca Stoppi
*Sam Modesto}}
| music          = [[Goblin (bend)|Goblin]]{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| cinematography = Joe D'Amato{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| editing        = Ornella Micheli{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| production companies = D.R. Per le Comunicazioni di Massa{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| distributor    = Eurocopfilms
| released       = {{Film date|df=yes|1979|11|15}}
| runtime        = 94 min.{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| country        = {{flag|Italija}}{{sfn|Curti|2017|p=201}}
| language       = italijanski
| budget         = 
| gross          = 153,7 mil. [[Italijanska lira|₤]] 
}}

'''''Buio Omega''''' ({{jez-sh|Mrak Omega}}) je [[italija]]nski [[horor film]] snimljen [[1979. na filmu|1979.]] godine u režiji [[Joe D'Amato|Joea D'Amata]]. Predstavlja [[remake]] crno-bijelog filma ''[[Treće oko (film, 1966)|Treće oko]]'' iz 1966. godine. Protagonist, čiji lik tumači Kieran Canter je mladić koji je naslijedio usamljenu kuću, čija mu kućepaziteljica [[vudu]] kletvom ubije zaručnicu (čiji lik tumači [[Cinzia Monreale]]). Radnja prikazuje kako on, mučen žudnjom, otkopava njen leš, a to ga potiče da počne ubijati djevojke koje ga podsjećaju na nju. ''Buio Omega'', koji se isticao eksplicitnim i po publiku neugodnim prikazom [[kanibalizam|kanibalizma]] i [[nekrofilija|nekrofilije]], je poznat po soundtracku koji je za njega napravio bend [[Goblin (bend)|Goblin]].

==Izvori==
{{izvori}}

===Fusnote===
{{reflist}}

===Sources===
{{Refbegin}}
* {{cite book
 |last=Curti
 |first=Roberto
 |title=Italian Gothic Horror Films, 1957-1969
 |publisher=McFarland
 |isbn=1476619891
 |year=2015
 |ref=harv
}}
* {{cite book
 |last=Curti
 |first=Roberto
 |title=Italian Gothic Horror Films, 1970-1979
 |publisher=[[McFarland &amp; Company|McFarland]]
 |isbn=1476629609
 |year=2017
 |ref=harv
}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb}}
* {{AllRovi movie|7580}}

{{Joe D'Amato}}

[[Kategorija:Italijanski filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]</text>
      <sha1>ft9sipl8hx838iewboyq98eulwf7spv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coldplay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4641600</id>
    <revision>
      <id>41263654</id>
      <parentid>41111530</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:25:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15696" xml:space="preserve">{{Šablon:Infokutija02 muzičar
| Ime                  = Coldplay
| Img                  = Coldplay lineup-cropped.jpg
| Img_capt             = Coldplay, s lijeva na desno: Jonny Buckland, Guy Berryman, Chris Martin i Will Champion
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| mjesto osnivanja     = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[alternativni rock]] &lt;br&gt; [[post-britpop]]
| Djelatno_razdoblje   = 1997. - danas
| Producentska_kuća    = [[Parlophone]]&lt;/br&gt;[[Capitol Records]]&lt;/br&gt;[[EMI]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.coldplay.com/ coldplay.com]
| Sadašnji članovi     = [[Chris Martin]]&lt;/br&gt;[[Jonny Buckland]]&lt;/br&gt;[[Guy Berryman]]&lt;/br&gt;[[Will Champion]]
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Coldplay''' je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] alternativni [[rock]] sastav, osnovan [[1996]]. godine u [[London]]u. Grupu sačinjavaju [[pjevanje|pjevač]], [[Sintisajzer|klavijaturist]] i [[Električna gitara|gitarist]] [[Chris Martin]], gitarist [[Jonny Buckland]], [[Bas gitara|basist]] [[Guy Berryman]] i [[Bubanj|bubnjar]] [[Will Champion]]. Jedna su od najpopularnijih i najkomercijalnijih svjetskih glazbenih atrakcija. Njihovi su najuspješniji [[Glazbeni singl|singlovi]] &quot;Yellow&quot;, &quot;In My Place&quot;, &quot;Clocks&quot;, &quot;Speed of Sound&quot;, &quot;Fix You&quot;, &quot;Viva la Vida&quot;, &quot;Paradise&quot;, &quot;Every Teardrop Is A Waterfall&quot; i &quot;The Scientist&quot;

Grupa je postala svjetski poznata [[2000]]. singlom &quot;Yellow&quot; s debitantskog albuma ''[[Parachutes]]'', da bi još veći uspjeh doživjela sljedećim albumima, ''[[A Rush of Blood to the Head]]'' ([[2002]].) i ''[[X&amp;Y]]'' ([[2005]].) Četvrti studijski album, ''[[Viva la Vida or Death and All His Friends]]'', izašao je [[17. lipnja]] [[2008]]. i odmah zasjeo na prva mjesta ljestvica albuma diljem svijeta. 24. listopada 2011., izdali su svoj peti studijski album, [[Mylo Xyloto]], koji je kasnije postao najprodavaniji rock album u Velikoj Britaniji 2011. 

Brojni su glazbenici utjecali na zvuk grupe, između ostalih [[Jeff Buckley]], [[U2]], Travis, Kate Bush, [[George Harrison]], [[Johnny Cash]] i [[Kraftwerk]]. Članovi Coldplaya su također [[Politika|politički]] i socijalni aktivisti.

==Povijest==
===Početak sastava===
[[Chris Martin]] i [[Jonny Buckland]] upoznali su se za vrijeme studiranja na [[London|Londonskom]] sveučilištu u [[Rujan|rujnu]] [[1996.]] godine. Obojica su slušali istu vrstu [[glazba|glazbe]] pa su došli na ideju da osnuju sastav. Nakon dugog planiranja, osnovali su sastav &quot;Pectoralz&quot; a kasnije im se pridružio kolega i prijatelj sa fakulteta [[Guy Berryman]]. [[1997.]] godine, promijenili su naziv u &quot;Starfish&quot; te su nastupali u manjim lokalnim klubovima. U to vrijeme, pronašli su si menadžera za sastav, te im se nešto kasnije pridružio [[Will Champion]] kao [[bubnjar]]. Iako je Champion u mladosti svirao [[klavir]], [[gitara|gitaru]] i [[bas-gitara|bas-gitaru]], brzo je naučio svirati bubnjeve iako ih nikad prije nije svirao&lt;ref name=&quot;all&quot;&gt;{{cite web|accessdate=2008-05-01|url=http://www.dawn.com/weekly/yworld/archive/051126/yworld6.htm|title=All That Is Cold play |publisher=''[[Dawn (newspaper)|Dawn]]''|date=2005-11-26|author=Ali, Mehreen F. }}&lt;/ref&gt;. Naposlijetku, odlučili su nazvati sastav &quot;Coldplay&quot; na prijedlog jednog kolege studenta koji je koristio isto ime za svoj sastav koji više nije svirao.

[[1998.]] objavili su 500 primjeraka [[EP|EP-a]] [[Safety EP]]. Većina primjeraka je podjeljena [[Diskografska kuća|diskografskim kućama]] i prijateljima, a samo 50-ak primjeraka je ostalo za prodaju. EP je bio sasvim dovoljan da ih primjete brojne diskografske kuće, te iste godine potpisuju za jednu diskografsku kuću. Prvi uradak im je bio [[EP]] [[Brothers and Sisters]] sa tri pjesme koje su snimili u četiri dana [[1999.]]&lt;ref name=&quot;balance&quot;&gt;{{cite web|accessdate=2008-05-04|url=http://www.usatoday.com/life/music/awards/grammys/2003-02-02-coldplay_x.htm|title=Coldplay searching for a balance |work=[[USA Today]]|date=2003-02-13|author=Gundersen, Edna }}&lt;/ref&gt;.

Nakon završnih provjera, u [[proljeće]] [[1999.]] potpisuju ugovor za pet albuma za diskografsku kuću Parlophone&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=2008-05-05|url=http://www.dailystar.co.uk/posts/view/25893/Coldplay-to-quit/|title=Coldplay to Quit |work=[[Daily Star (United Kingdom)|Daily Star]]|date=2008-01-07 }}&lt;/ref&gt;. Odmah nakon prvih nastupa, snimaju treći EP nazvan [[The Blue Room]]&lt;!-- &lt;ref&gt;{{harv|Roach|2003|p=26}}&lt;/ref&gt; --&gt;. Kao i svi sastavi, i Coldplay je imao nesuglasica, [[Chris Martin|Martin]] je izbacio [[Will Champion|Championa]] iz sastava, da bi ga na kraju pozvao nazad. Nakon toga je pao dogovor i svi su izgladili nesporazume i postavili neka osnovna pravila sastava. Odlučili su svaku dobit dijeliti na jednake dijelove i iz sastava izbaciti svakoga tko počne konzumirati teške [[droga|droge]].
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;The Edge&quot;&gt;{{cite news
| url =http://www.edge.ca
| title = ''[[The Ongoing History of New Music]] – Coldplay''
| website = [[CFNY-FM|102.1 The Edge]]
| publisher = [[Corus Entertainment]]
| host = [[Alan Cross]]
| date = 2003
| accessdate = 08-23
| accessyear = 2009
}}
&lt;/ref&gt; --&gt;

===&quot;Parachutes&quot; - 2000.===
U [[Ožujak|ožujku]] [[1999.]] godine, Coldplay je započeo radove za svoj prvi album u Rockfield studiu. Nakon objave tri [[EP]]a bez hit pjesme, singl &quot;[[Shiver]]&quot; zasjeo je na 35. mjesto u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. [[Lipanj]] [[2000.]] godine bio je ključan za sastav: krenuli su na svoju prvu turneju i objavili singl koji ih je uzdigao: &quot;[[Yellow]]&quot;. Pjesma se popela na 4. mjesto u Velikoj Britaniji te dala javnosti do znanja da je Coldplay jedan ozbiljan i ambiciozan sastav.
Mjesec dana kasnije, album je završen i pušten u prodaju. Debitirao je na 23. mjestu u Ujedinjenom Kraljevstvu&lt;!-- &lt;ref name=&quot;roach 45&quot;&gt;{{harv|Roach|2003|p=45}}&lt;/ref&gt; --&gt;. A pjesme &quot;Yellow&quot; i &quot;Trouble&quot; očekivano su privukle najviše pažnje.
Nakon uspjeha u [[Europa|Europi]] okrenuli su se [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i objavili američku verziju albuma. Iako u sjevernoj Americi nisu brzo doživjeli uspjeh kao u Europi, album je nagrađen sa dva platinasta izdanja.

===&quot;A Rush Of Blood To The Head&quot; - 2002.===
Objevljen je u [[kolovoz]]u [[2002.]] godine, te prikazao nekoliko hit pjesama kao što su &quot;[[In My Place]]&quot;, baladu &quot;[[The Scientist]]&quot;, te najpoznatiju pjesmu &quot;[[Clocks]]&quot;.
Nakon objave albuma, sastav kreće na veliku turneju na kojoj su obišli čak pet kontinenata te su nastupili na raznim festivalima diljem svijeta. Koncerti su bili obilježeni ne samo nastupima sastava, nego i jakim vizualnim efektima. Album je osvojio nagradu [[Grammy]] za najbolji album alternativne glazbe u [[2003.]] godini&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=2008-05-01|url=http://www.usatoday.com/life/music/awards/grammys/2003-01-07-grammy-complete-list_x.htm|title=Complete list of Grammy Award winners |work=[[USA Today]]|date=2003-02-24 }}&lt;/ref&gt;. Godinu dana poslije, na istoj dodjeli, dobili su nagradu za najbolju pjesmu - &quot;Clocks&quot;.
Na kraju [[2003.]] godine čitatelji popularnog magazina [[Rolling Stone]] odabrali su Coldplay za najboljeg izvođača i najbolji glazbeni sastav te godine. 

===&quot;X&amp;Y&quot; - 2005.===
Coldplay je proveo većinu 2005. godine u maloj pauzi, odmarajući se od turneja. Tada su počeli snimati svoj treći album&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=2008-04-24|url=http://www.ukula.com/TorontoArticle.aspx?SectionID=2&amp;ObjectID=1455&amp;CityID=3|title=Changing the World at UKULA|work=[[Ukula]]|author=Maclean, Graeme }}&lt;/ref&gt;. X&amp;Y je objavljen u [[lipanj|lipnju]] [[2005.]] godine&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/music/release/fcdp/|title=BBC – Rock/Indie Review- Coldplay, X&amp;Y|accessdate=2008-04-25|date=2005-11-20|publisher=[[BBC]]|archiveurl=https://archive.is/20120525085042/http://www.bbc.co.uk/music/reviews/fcdp|archivedate=2012-05-25|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;. Postao je najprodavaniji album 2005. godine sa 8,3 milijuna prodanih primjeraka u cijelom svijetu. Glavni singl sa albuma &quot;[[Speed of Sound]]&quot; obarao je rekorde na radijima&lt;ref&gt;{{cite web|first=Mark|last=Morford|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/gate/archive/2005/06/17/notes061705.DTL|title=
Is Coldplay The New Jesus? Martin &amp; Co. make moms smile and girls swoon and offend no one in their quest to love all puppies|accessdate=2008-04-25|date=2005-06-17|work=[[San Francisco Chronicle]]}}&lt;/ref&gt;. Album je debitirao kao broj 1 u 20 država u svijetu&lt;ref&gt;{{cite news|first=Michael|last=Dwyer|url=http://www.theage.com.au/news/music/cold-comfort/2006/06/29/1151174300940.html|title=Cold comfort|accessdate=2010-01-11|date=2006-06-30|work=[[The Age]]|page=1}}&lt;/ref&gt;, te postao treći najbrži album u povijesti statistika Ujedinjenog Kraljevstva&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mirror.co.uk/celebs/news/2008/12/08/leona-lewis-tops-singles-charts-as-take-that-go-in-at-number-one-in-the-album-charts-both-breaking-records-in-the-process-115875-20954644/|title=Leona Lewis tops singles charts as Take That go in at Number One in the album charts - both breaking records in the process|accessdate=2010-01-11|date=2008-12-08|work=[[Daily Mirror]]}}&lt;/ref&gt;. Projektom X&amp;Y Coldplay se lansirao među zvijezde te postao jedan od najpoznatijih sastava na svijetu.

===&quot;Viva la Vida or Death and All His Friends&quot; - 2008.===
U jesen [[2006.]] godine, Coldplay je počeo raditi na svom četvrtom studijskom albumu &quot;Viva la Vida or Death and All His Friends&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=2008-04-24|url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/09/10/coldplay-reveal-new-album-details-timbaland-producing-ashlee-simpson-courtney-love-blamed-for-jack-osbournes-drug-problem/|title=Coldplay Reveal New Album Details, Timbaland Producing Ashlee Simpson, Courtney Love Blamed for Jack Osbourne’s Drug Problem|work=[[Rolling Stone]]|date=2007-09-10|archivedate=2008-04-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080419082316/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/09/10/coldplay-reveal-new-album-details-timbaland-producing-ashlee-simpson-courtney-love-blamed-for-jack-osbournes-drug-problem/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. U pauzama snimanja, obišli su [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i tamo nastupili u [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, i [[Meksiko|Meksiku]]. 
[[Chris Martin]] je opisao album kao novi pravac Coldplaya: promjenu u odnosu na prethodna tri albuma, koje oni zovu &quot;trilogijom&quot;&lt;ref name=&quot;different&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rollingstone.com/news/story/18915732/coldplay_at_work_on_something_different_for_upcoming_album|title=Coldplay at Work on &quot;Something Different&quot; for Upcoming Album – Chris Martin talks about trilogy and change.|accessdate=2008-04-24|work=[[Rolling Stone]]|date=2008-02-27|author=Serpick, Evan|archivedate=2008-04-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080418130110/http://www.rollingstone.com/news/story/18915732/coldplay_at_work_on_something_different_for_upcoming_album|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Album je donio i promjene u pjevanju i sviranju, npr. pjesma &quot;[[Violet Hill]]&quot; sadrži [[blues]] gitarističke dionice. &quot;Violet Hill&quot; se nakon objave na [[radio|radiu]] moglo preuzeti sa službene stranice sastava&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=2008-04-24|url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/04/21/news-ticker-guns-n-roses-britney-spears-coldplay/|title=News Ticker: Guns N’ Roses, Britney Spears, Coldplay|work=[[Rolling Stone]]|date=2008-04-21|archivedate=2008-04-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422233147/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/04/21/news-ticker-guns-n-roses-britney-spears-coldplay/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Pjesma je postala njihova prva pjesma na broju 1 liste [[Billboard Hot 100]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?g=Singles&amp;f=The+Billboard+Hot+100|title=The Billboard Hot 100|accessdate=2008-09-03|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}&lt;/ref&gt;.
Album je samo tri dana nakon izlaska prodan u  302.000 primjeraka, čime je postao jedan od najbrže prodavanih albuma  u povijesti Ujedinjenog Kraljevstva. Početkom ljeta, album je postavio rekord kao album sa najviše preuzimanja s [[internet]]a u povijesti. Album je osvojio mnoge nagrade i priznanja diljem svijeta.

[[Gitarist]] [[Joe Satriani]] optužio je Coldplay za kršenje autorskih prava na sudu u [[Los Angeles]]u [[2008.]] godine. Satriani tvrdi da je pjesma &quot;[[Viva la Vida (pjesma)|Viva la Vida]]&quot; plagijat njegovog solo djela &quot;If I Could Fly&quot; iz [[2004.]] godine&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.mtv.com/news/articles/1600770/20081205/coldplay.jhtml|title=Coldplay Sued By Joe Satriani For Allegedly Plagiarizing 'Viva La Vida' Melody|last=Kaufman|first=Gil|date=2008-12-05|work=[[MTV News]]|accessdate=2008-12-05}}&lt;/ref&gt;. Sastav je odbacio bilo kakve optužbe&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.coldplay.com/newsdetail.php?id=242|title=Joe Satriani|accessdate=2008-12-10|date=2008-12-09|publisher=Coldplay.com}}&lt;/ref&gt;, te je tužba odbačena nakon postignutog dogovora van suda.

[[2009.]] godine Coldplay je bio nominiran za četiri [[Brit Awards]] nagrade: &quot;Britanski sastav&quot;, &quot;Britanski nastup uživo&quot;, &quot;Britanski singl (&quot;Viva la Vida&quot;)&quot; i &quot;Britanski album (Viva la Vida or Death and All His Friends)&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.spin.com/articles/video-duffy-kings-leon-win-coldplay-snubbed-brit-awards|title=Video: Duffy, Kings of Leon Win, Coldplay Snubbed at Brit Awards|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=2009-02-19|work=[[Spin (magazine)|Spin]]|accessdate=2009-04-29}}&lt;/ref&gt;
Iste godine, Sastav je osvojio tri [[Grammy]] nagrade za pjesmu godine (Viva la Vida), najbolji [[rock]] album (Viva la Vida or Death and All His Friends) i najbolju vokal izvedbu&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/02/08/coldplay-lil-wayne-plant-krauss-win-big-at-2009-grammy-awards/|title=Plant &amp; Krauss, Lil Wayne, Coldplay Win Big at 2009 Grammy Awards|last=Kreps|first=Daniel|date=2009-02-08|work=[[Rolling Stone]]|accessdate=2009-02-09|archivedate=2009-02-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090211232619/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/02/08/coldplay-lil-wayne-plant-krauss-win-big-at-2009-grammy-awards/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;.

===&quot;Mylo Xyloto&quot; - 2011.===
U razgovoru koji je sastav dao 13. siječnja 2011., spomenili su dvije nove pjesme koje bi se trebale pojaviti na njihovom nadolazećem albumu, &quot;[[Princess of China]]&quot; i &quot;[[Every Teardrop is a Waterfall]]&quot;. 31. svibnja 2011. sastav je najavio da će &quot;Every Teardrop is a Waterfall&quot; biti njihov prvi singl sa novog, petog studijskog albuma sastava. Taj singl je izdat 3. lipnja 2011. 12. kolovoza 2011. sastav je na svom sajtu objavio naziv njihovog novog albuma - Mylo Xyloto, te datum izlaska - 24. listopada 2011. 12. rujna izdaju drugi singl sa novog albuma - &quot;[[Paradise]]&quot;.

==Diskografija==
;Studijski albumi
*''[[Parachutes]]'' (2000.)
*''[[A Rush of Blood to the Head]]'' (2002.)
*''[[X&amp;Y]]'' (2005.)
*''[[Viva la Vida or Death and All His Friends]]'' (2008.)
*''[[Mylo Xyloto]]'' (2011.)
*''[[Ghost Stories]]'' (2014.)
*''[[A Head Full of Dreams]]'' (2015.)

==Izvori==
{{izvori}}


==Vanjske poveznice==
*[http://www.coldplay.com Službena stranica]
*[http://www.nme.com/artists/coldplay Coldplay na NME.com]

{{GLAVNIRASPORED:Coldplay}}
[[Kategorija:Britanske muzičke grupe]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]]
[[Kategorija:Politički aktivisti]]</text>
      <sha1>bp3incdr6b07ixo6qm6i0i3m8pe6vew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4650795</id>
    <revision>
      <id>41263378</id>
      <parentid>40953082</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:09:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3076" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes
| izvorni_naziv        = ''Sigatoka Sand Dunes National Park''
| iucn_kategorija      = II
| slika                = A177, Sigatoka Sand Dunes National Park, Viti Levu, Fiji, 2007.JPG
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Fidži}}
| najbliži_grad        = [[Sigatoka]]
| koordinate           = {{coord|18|9|59.76|S|177|29|20.04|E|display = inline &lt;!-- for documentation page only - not general practice --&gt;}}
| površina             = 177
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = [[1988.]]
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = [[Fidžijski nacionalni trust]]
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes''' ([[srpskohratski]]: Pješčane dine Sigatoke) je [[nacionalni park]] na [[Fidži]]ju, koji se nalazi na [[ušća|ušću]] rijeke [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoke]], na otoku [[Viti Levu]]. Nacionalni park i [[dina|dine]] nalaze se otprilike tri kilometra od grada [[Sigatoka|Sigatoke]]. 

Dine su nastale kao posljedica [[erozija|erozije]] u zaobalju i obalnih procesa formiranja [[dina]]. Ekstenzivni sustav dina obuhvaća površinu od 650 hektara i obuhvaća seriju paraboličnih pješčanih dina. Visina dina kreće se od 20 do 60 metara, a nastajale su u periodu od 1,000 godina. 

Područje je [[1988.]] godine postalo prvi i zasad jedini [[nacionalni park]] na [[Fidži]]ju, a u narednom je periodu došao pod upravu [[Fidžijski nacionalni trust|Fidžijskog nacionalnog trusta]], koji se skrbi i za druga zaštićena područja na arhipelagu. Od [[1999.]] godine nalazi se na popisu kandidata za [[UNESCO]]-vu [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]] u kategoriji kulturnog dobra.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.fiji.travel/us/activity/sigatoka-sand-dunes-national-park | title=Sigatoka Sand Dunes National Park | publisher=Tourism Fiji | accessdate=14 July 2018 }}&lt;/ref&gt;

Osim za kulturu i turizam, pješčane dine Sigatoke značajne su i za [[arheologija|arheologe]]. Na području parka pronađeni su lončarski predmeti stari oko 2,600 godina, kao i jedno od najvećih pokapališta na [[Pacifik]]u. Uz to, postoje i brojni drugi arheološki ostaci i spomenici koji govore o povijesnim prilikama na ovom području.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sigatoka Sand Dunes - UNESCO World Heritage Centre|url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/1375/|website=whc.unesco.org|publisher=UNESCO World Heritage Centre|accessdate=27 May 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference == 
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
*[https://whc.unesco.org/en/tentativelists/1375/ UNESCO World Heritage Centre – tentative list]

{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Sigatoka Sand Dunes, nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi na Fidžiju]]</text>
      <sha1>b6al8keczhj5zqev48v16l99r68sjg7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4651284</id>
    <revision>
      <id>41263387</id>
      <parentid>41262225</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:25:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34524" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#0072CE; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Estonija'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|&quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]}} || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Predsjednik Estonije]] || [[w:en:President of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Premijer Estonije]] || [[w:en:Prime Minister of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Riigikogu]] || [[w:en:Riigikogu]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Ustav Estonije]] || [[w:en:Constitution of Estonia]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Manifest narodā Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Estonian Declaration of Independence]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Jüri Ratas]] || [[w:en:Jüri Ratas]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Aesti]] || [[w:en:Aesti]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)]] || [[w:en:Duchy of Estonia (1219–1346)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || {{nowrap|[[Vojvodstvo Estonija (1561–1721)]]}} || [[w:en:Duchy of Estonia (1561–1721)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Terra Mariana]] || [[w:en:Terra Mariana]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Vojvodstvo Livonija]] || [[w:en:Duchy of Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Švedska Livonija]] || [[w:en:Swedish Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Ärkamisaeg]] || [[w:en:Estonian national awakening]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War I]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Estonski rat za nezavisnost]] || [[w:en:Estonian War of Independence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] || [[w:en:Treaty of Tartu (Russian–Estonian)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Estonska gubernija]] || [[w:en:Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Autonomna estonska gubernija]] || [[w:en:Autonomous Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Carl Robert Jakobson]] || [[w:en:Carl Robert Jakobson]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Estonska marka]] || [[w:en:Estonian mark]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Marie Under]] || [[w:en:Marie Under]] || spisateljica || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || ''[[Kalevipoeg]]'' || [[w:en:Kalevipoeg]] || književnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Konstantin Päts]] || [[w:en:Konstantin Päts]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Edgar Savisaar]] || [[w:en:Edgar Savisaar]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Estonska vlada u egzilu]] || [[w:en:Estonian government-in-exile]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Jüri Uluots]] || [[w:en:Jüri Uluots]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War II]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] || [[w:en:Estonian Sovereignty Declaration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Raspjevana revolucija]] || [[w:en:Singing Revolution]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Johannes Käbin]] || [[w:en:Johannes Käbin]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Komunistička partija Estonije]] || [[w:en:Communist Party of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Anton Hansen Tammsaare]] || [[w:en:Anton Hansen Tammsaare]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Paul Keres]] || [[w:en:Paul Keres]] || šahist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Kristjan Raud]] || [[w:en:Kristjan Raud]] || slikar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Arvo Pärt]] || [[w:en:Arvo Pärt]] || kompozitor || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Baltička antanta]] || [[w:en:Baltic Entente]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rukometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national handball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Košarkaška reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Andres Oper]] || [[w:en:Andres Oper]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Martin Reim]] || [[w:en:Martin Reim]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Dvorac Toompea]] || [[w:en:Toompea Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Zamak Kuressaare]] || [[w:en:Kuressaare Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Vanalinn]] || [[w:en:Vanalinn]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Hiiumaa]] || [[w:en:Hiiumaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Muhu]] || [[w:en:Muhu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Suur Munamägi]] || [[w:en:Suur Munamägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Čudsko-pskovsko jezero]] || [[w:en:Lake Peipus]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Kohtla-Järve]] || [[w:en:Kohtla-Järve]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Estonija]]'''
:Glavni članak, kojeg bi valjalo stilski dotjerati i upotpuniti neke podatke&lt;/s&gt;
&lt;s&gt;
* '''[[Estonski jezik]]'''
:Nadopuniti, srediti šablon

* '''[[Tallinn]]'''
:Nadopuniti, ubaciti šablon, ažurirati
&lt;/s&gt;
&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Estoniji. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || [[Riigihoidja]] || [[w:en:President-Regent]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Eurosong 2002.]] || {{nowrap|[[w:en:Eurovision Song Contest 2002]]}} || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Tanel Padar]] || [[w:en:Tanel Padar]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Dave Benton]] || [[w:en:Dave Benton]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Soul Militia]] || [[w:en:Soul Militia]] || muzičari || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || {{nowrap|[[Valaste (vodopad)]]}} || [[w:en:Valaste Waterfall]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Okruzi Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Counties of Estonia]]}} || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Pärnu (okrug)]] || [[w:en:Pärnu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Harju]] || [[w:en:Harju County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Tartu (okrug)]] || [[w:en:Tartu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Ida-Viru]] || [[w:en:Ida-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Jõhvi‎]] || [[w:en:Jõhvi‎]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Jõgeva (okrug)]] ||  [[w:en:Jõgeva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Jõgeva]] || [[w:en:Jõgeva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Pedja]] || [[w:en:Pedja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Emajõgi‎]] || [[w:en:Emajõgi‎]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Lääne-Viru]] || [[w:en:Lääne-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Võrtsjärv]] || [[w:en:Võrtsjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Viljandi (okrug)]] || [[w:en:Viljandi County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Viljandi]] || [[w:en:Viljandi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Viljandsko jezero]] || [[w:en:Lake Viljandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Saare]] || [[w:en:Saare County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Hiiu]] || [[w:en:Hiiu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Kärdla]] || [[w:en:Kärdla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Vormsi]] || [[w:en:Vormsi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Lääne]] || [[w:en:Lääne County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Haapsalu]] || [[w:en:Haapsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Rapla (okrug)‎]] || [[w:en:Rapla County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Rapla]] || [[w:en:Rapla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || {{nowrap|[[Zapadnoestonski arhipelag]]}} || {{nowrap|[[w:en:West Estonian archipelago]]}} || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Vigala]] || [[w:en:Vigala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Võru (okrug)]] || [[w:en:Võru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Võru]] || [[w:en:Võru]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Järva]] || [[w:en:Järva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Tamula]] || [[w:en:Tamula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Viirelaid]] || [[w:en:Viirelaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Kasari (rijeka)]] || [[w:en:Kasari (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Kesselaid]] || [[w:en:Kesselaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Paide]] || [[w:en:Paide]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Valga (okrug)]] || [[w:en:Valga County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Valga, Estonija]] || [[w:en:Valga, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Võilaid]] || [[w:en:Võilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Muhu (parohija)]] || [[w:en:Muhu Parish]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Pedeli]] || [[w:en:Pedeli]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Suurlaid]]  || [[w:en:Suurlaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Põlva (okrug)]] || [[w:en:Põlva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Rakvere]] || [[w:en:Rakvere]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Soolikaoja]] || [[w:et:Soolikaoja]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Põlva]] || [[w:en:Põlva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Orajõgi]] || [[w:en:Orajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''51.''' || [[Väike Emajõgi]] || [[w:en:Väike Emajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''52.''' || [[Pühajärv]] || [[w:en:Pühajärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''53.''' || [[Abruka]] || [[w:en:Abruka]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''54.''' || [[Püssi]] || [[w:en:Püssi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''55.''' || [[Kassari]] || [[w:en:Kassari]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''56.''' || [[Purtse]] || [[w:en:Purtse (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''57.''' || [[Kohtla]] || [[w:et:Kohtla jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''58.''' || [[Kiviõli]]|| [[w:en:Kiviõli]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''59.''' || [[Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''60.''' || [[Kõinastu]] || [[w:en:Kõinastu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''61.''' || [[Väinameri]] || [[w:en:Väinameri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''62.''' || [[Sillamäe]] || [[w:en:Sillamäe]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''63.''' || [[Vohilaid]] || [[w:en:Vohilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''64.''' || [[Zaljev Matsalu]] || [[w:en:Matsalu Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''65.''' || [[Sõtke]] || [[w:en:Sõtke (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''66.''' || [[Rannamõisa (rijeka)]] || [[w:et:Rannamõisa jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''67.''' || [[Maardu]] || [[w:en:Maardu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''68.''' || [[Tamsalu]] || [[w:en:Tamsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''69.''' || [[Põltsamaa]] || [[w:en:Põltsamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''70.''' || [[Põltsamaa (rijeka)]] || [[w:en:Põltsamaa (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''71.''' || [[Pühajõgi]] || [[w:en:Pühajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''72.''' || [[Orissaare]] || [[w:en:Orissaare]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''73.''' || [[Elva, Estonija]] || [[w:en:Elva, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''74.''' || [[Elva (rijeka)]] || [[w:en:Elva (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''75.''' || [[Selja]] || [[w:en:Selja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''76.''' || [[Toila]] || [[w:en:Toila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''77.''' || [[Otepää]] || [[w:en:Otepää]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''78.''' || [[Hulja (grad)]] || [[w:en:Hulja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''79.''' || [[Karepa]] || [[w:en:Karepa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''80.''' || [[Otepää Valgjärv]] || [[w:en:Otepää Valgjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''81.''' || [[Paldiski]] || [[w:en:Paldiski]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''82.''' || [[Pakri (poluotok)]] || [[w:en:Pakri Peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''83.''' || [[Paldiski zaljev]] || [[w:et:Paldiski laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''84.''' || [[Pakri]] || [[w:en:Pakri Islands]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''85.''' || [[Ugaunija]] || [[w:en:Ugandi County]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''86.''' || [[Keila, Estonija]] || [[w:en:Keila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''87.''' || [[Keila (rijeka)]] || [[w:en:Keila (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''88.''' || [[Vasalemma]] || [[w:en:Vasalemma River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''89.''' || [[Saue]] || [[w:en:Saue]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''90.''' || [[Kohila]] || [[w:en:Kohila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''91.''' || [[Kiisa]] || [[w:en:Kiisa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''92.''' || [[Lohusalu (poluotok)]] || [[w:et:Lohusalu poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''93.''' || [[Kloogaranna]] || [[w:en:Kloogaranna]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''94.''' || [[Lahepere (zaljev)]] || [[w:en:Lahepere laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''95.''' || [[Prirodni rezervat Pakri]] || [[w:et:Pakri hoiuala]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''96.''' || [[Tapa, Estonija]] || [[w:en:Tapa, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''97.''' || [[Valgejõgi‎]] || [[w:en:Valgejõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''98.''' || [[Loksa]] || [[w:en:Loksa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''99.''' || [[Hara (zaljev)]] || [[w:en:Hara Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''100.''' || [[Porkuni]] || [[w:en:Lake Porkuni]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''101.''' || [[Pärispea (poluotok)]] || [[w:en:Pärispea peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''102.''' || [[Nacionalni park Lahemaa]] || [[w:en:Lahemaa National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''103.''' || [[Väike-Maarja]] || [[w:en:Väike-Maarja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''104.''' || [[Lohusalu (zaljev)]] || [[w:et:Lohusalu laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''105.''' || [[Vääna (rijeka)]] || [[w:en:Vääna (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''106.''' || [[Laulasmaa]] || [[w:en:Laulasmaa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''107.''' || [[Tjesnac Irbe]] || [[w:en:Irbe Strait]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''108.''' || [[Türi]] || [[w:en:Türi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''109.''' || [[Laagri]] || [[w:en:Laagri]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''110.''' || [[Pääsküla]] || [[w:en:Pääsküla River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''111.''' || [[Kunda (rijeka)]] || [[w:en:Kunda (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''112.''' || [[Kunda]] || [[w:en:Kunda, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''113.''' || [[Livonsko bratstvo mača]] || {{nowrap|[[w:en:Livonian Brothers of the Sword]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''114.''' || [[Märjamaa]] || [[w:en:Märjamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''115.''' || [[Rummu]] || [[w:en:Rummu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''116.''' || [[Tõrva]] || [[w:en:Tõrva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''117.''' || [[Õhne]] || [[w:en:Õhne]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''118.''' || [[Veisjärv]] || [[w:en:Veisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''119.''' || [[Kehra]] || [[w:en:Kehra]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''120.''' || [[Jägala]] || [[w:en:Jägala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''121.''' || [[Karijärv (jezero)]] || [[w:en:Karijärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''122.''' || [[Keeri (jezero)]] || [[w:en:Lake Keeri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''123.''' || [[Pirita (rijeka)]] || [[w:en:Pirita (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''124.''' || [[Pandivere (visoravan)]] || [[w:en:Pandivere Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''125.''' || [[Ülemiste]] || [[w:en:Lake Ülemiste]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''126.''' || [[Ruhnu]] || [[w:en:Ruhnu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''127.''' || [[Vaskjala]] || [[w:en:Vaskjala Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''128.''' || [[Paunküla]] || [[w:en:Paunküla Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''129.''' || [[Võhma]] || [[w:en:Võhma]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''130.''' || [[Räpina (jezero)]] || [[w:en:Räpina paisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''131.''' || [[Kallaste]] || [[w:en:Kallaste]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''132.''' || [[Räpina]] || [[w:en:Räpina]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''133.''' || [[Võhandu]] || [[w:en:Võhandu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''134.''' || [[Antsla]] || [[w:en:Antsla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''135.''' || [[Sindi, Estonija]] || [[w:en:Sindi, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''136.''' || [[Jõksi]] || [[w:en:Jõksi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''137.''' || [[Otepää (visoravan)]] || [[w:en:Otepää Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''138.''' || [[Lihula]] || [[w:en:Lihula]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''139.''' || [[Vagula]] || [[w:en:Lake Vagula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''140.''' || [[Kariste (jezero)]] || [[w:et:Kariste järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''141.''' || [[Abja-Paluoja]] || [[w:en:Abja-Paluoja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''142.''' || [[Halliste]] || [[w:en:Halliste (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''143.''' || [[Navesti (rijeka)]] || [[w:en:Navesti (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''144.''' || [[Karksi-Nuia]] || [[w:en:Karksi-Nuia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''145.''' || [[Tarbja (jezero)]] || [[w:et:Tarbja järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''146.''' || [[Biskupija Ösel-Wiek]] || [[w:en:Bishopric of Ösel–Wiek]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''147.''' || [[Humalaste]] || [[w:et:Humalaste jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''148.''' || [[Kilingi-Nõmme]] || [[w:en:Kilingi-Nõmme]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''149.''' || [[Sakala (visoravan)]] || [[w:en:Sakala Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''150.''' || [[Reiu]] || [[w:en:Reiu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''151.''' || [[Mõisaküla]] || [[w:en:Mõisaküla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''152.''' || [[Suure-Jaani]] || [[w:en:Suure-Jaani]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''153.''' || [[Sonda, Estonija]] || [[w:en:Sonda, Estonia]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''154.''' || [[Kõrvemaa]] || [[w:en:Kõrvemaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''155.''' || [[Narva-Jõesuu]] || [[w:en:Narva-Jõesuu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''156.''' || [[Paikuse]] || [[w:en:Paikuse]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''157.''' || [[Mustvee (rijeka)]] || [[w:en:Mustvee River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''158.''' || [[Mustvee]] || [[w:en:Mustvee]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''159.''' || [[Haanja (visoravan)]] || [[w:en:Haanja Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''160.''' || [[Baltička željeznica]] || [[w:et:Balti raudtee]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''161.''' || [[Emumägi]] || [[w:en:Emumägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''162.''' || [[Kanepi]] || [[w:en:Kanepi]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''163.''' || [[Erastvere]] || [[w:en:Lake Erastvere]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''164.''' || [[Ahja]] || [[w:en:Ahja (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''165.''' || {{nowrap|[[Sovjetska Republika Naissaar]]}} || {{nowrap|[[w:et:Naissaare Nõukogude Vabariik]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''166.''' || [[Naissaar]] || [[w:en:Naissaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''167.''' || [[Nootamaa]] || [[w:en:Nootamaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''168.''' || [[Tagamõisa (poluotok)]] || [[w:et:Tagamõisa poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''169.''' || [[Nacionalni park Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''170.''' || [[Kärla]] || [[w:en:Kärla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''171.''' || [[Karujärv]] || [[w:en:Karujärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''172.''' || [[Nasva (Saare)]] || {{nowrap|[[w:en:Nasva, Saare County]]}} || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''173.''' || [[Nasva (rijeka)]] || [[w:en:Nasva (stream)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''174.''' || [[Mullutu-Suurlaht]] || [[Mullutu-Suurlaht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''175.''' || ''[[Postimees]]'' || [[w:en:Postimees]] || mediji || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''176.''' || [[Johann Voldemar Jannsen]] || [[w:en:Johann Voldemar Jannsen]] || publicist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''177.''' || [[Friedrich Robert Faehlmann]] || [[w:en:Friedrich Robert Faehlmann]] || naučnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''178.''' || [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] || {{nowrap|[[w:en:Friedrich Reinhold Kreutzwald]]}} || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''179.''' || [[Estonska radnička komuna]] || {{nowrap|[[w:en:Commune of the Working People of Estonia]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''180.''' || [[Jaan Anvelt]] || [[w:en:Jaan Anvelt]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''181.''' || [[Vaps (pokret)]] || [[w:en:Vaps Movement]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''182.''' || {{nowrap|[[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]]}} || {{nowrap|[[w:en:1924 Estonian coup d'état attempt]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''183.''' || [[Karl Kark]] || [[w:et:Karl Kark]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''184.''' || [[Suđenje 149-orki]] || [[w:en:Trial of the 149]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''185.''' || [[Doba šutnje]] || [[w:en:Era of Silence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''186.''' || [[Jaan Tõnisson]] || [[w:en:Jaan Tõnisson]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''187.''' || [[Kaarel Eenpalu]] || [[w:en:Kaarel Eenpalu]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''188.''' || [[Johan Laidoner]] || [[w:en:Johan Laidoner]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''189.''' || ''[[Generalbezirk Estland]]'' || [[w:en:Generalbezirk Estland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''190.''' || [[Estonska samouprava]] || [[w:en:Estonian Self-Administration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''191.''' || [[Hjalmar Mäe]] || [[w:en:Hjalmar Mäe]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''192.''' || [[Karl-Siegmund Litzmann]] || [[w:en:Karl-Siegmund Litzmann]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''193.''' || [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] || [[w:en:Reichskommissariat Ostland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''194.''' || [[Ain-Ervin Mere]] || [[w:en:Ain-Ervin Mere]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''195.''' || [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] || [[w:en:Orzeł incident]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''196.''' || [[Ljetni rat]] || [[w:en:Summer War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''197.''' || {{nowrap|[[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]}} || {{nowrap|[[w:en:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''198.''' || {{nowrap|&quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Anthem of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''199.''' || [[Johannes Vares]] || [[w:en:Johannes Vares]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''200.''' || [[Alar Karis]] || [[w:en:Alar Karis]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''201.''' || [[Kaja Kallas]] || [[w:en:Kaja Kallas]] || političarka || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''202.''' || [[Reli Estonija]] || [[w:en:Rally Estonia]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''203.''' || [[Fosforitni rat]] || [[w:en:Phosphorite War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''204.''' || ''[[Laulupidu]]'' || [[w:en:Estonian Song Festival]] || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''205.''' || [[Pismo četrdesetorice]] || [[w:en:Letter of 40 intellectuals]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''206.''' || [[Nacionalni park Karula]] || [[w:en:Karula National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''207.''' || [[Nacionalni park Matsalu]] || [[w:en:Matsalu National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''208.''' || [[Nacionalni park Soomaa]] || [[w:en:Soomaa National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''209.''' || [[Lydia Koidula]] || [[w:en:Lydia Koidula]] || spisateljica|| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|- 
| '''210.''' ||  || || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Estonija]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. 

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su za Estoniju.

&lt;/div&gt;
|}
|}

__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|Estonija]]</text>
      <sha1>ob3dn2xkl4mjzgznine6x0wnt3cretf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263433</id>
      <parentid>41263387</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:20:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.245.36.254</ip>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 41263387 [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|korisnika Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33966" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#0072CE; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Estonija'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|&quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]}} || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Predsjednik Estonije]] || [[w:en:President of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Premijer Estonije]] || [[w:en:Prime Minister of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Riigikogu]] || [[w:en:Riigikogu]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Ustav Estonije]] || [[w:en:Constitution of Estonia]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Manifest narodā Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Estonian Declaration of Independence]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Jüri Ratas]] || [[w:en:Jüri Ratas]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Aesti]] || [[w:en:Aesti]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)]] || [[w:en:Duchy of Estonia (1219–1346)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || {{nowrap|[[Vojvodstvo Estonija (1561–1721)]]}} || [[w:en:Duchy of Estonia (1561–1721)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Terra Mariana]] || [[w:en:Terra Mariana]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Vojvodstvo Livonija]] || [[w:en:Duchy of Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Švedska Livonija]] || [[w:en:Swedish Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Ärkamisaeg]] || [[w:en:Estonian national awakening]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War I]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Estonski rat za nezavisnost]] || [[w:en:Estonian War of Independence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] || [[w:en:Treaty of Tartu (Russian–Estonian)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Estonska gubernija]] || [[w:en:Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Autonomna estonska gubernija]] || [[w:en:Autonomous Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Carl Robert Jakobson]] || [[w:en:Carl Robert Jakobson]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Estonska marka]] || [[w:en:Estonian mark]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Marie Under]] || [[w:en:Marie Under]] || spisateljica || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || ''[[Kalevipoeg]]'' || [[w:en:Kalevipoeg]] || književnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Konstantin Päts]] || [[w:en:Konstantin Päts]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Edgar Savisaar]] || [[w:en:Edgar Savisaar]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Estonska vlada u egzilu]] || [[w:en:Estonian government-in-exile]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Jüri Uluots]] || [[w:en:Jüri Uluots]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War II]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] || [[w:en:Estonian Sovereignty Declaration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Raspjevana revolucija]] || [[w:en:Singing Revolution]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Johannes Käbin]] || [[w:en:Johannes Käbin]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Komunistička partija Estonije]] || [[w:en:Communist Party of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Anton Hansen Tammsaare]] || [[w:en:Anton Hansen Tammsaare]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Paul Keres]] || [[w:en:Paul Keres]] || šahist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Kristjan Raud]] || [[w:en:Kristjan Raud]] || slikar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Arvo Pärt]] || [[w:en:Arvo Pärt]] || kompozitor || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Baltička antanta]] || [[w:en:Baltic Entente]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rukometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national handball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Košarkaška reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Andres Oper]] || [[w:en:Andres Oper]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Martin Reim]] || [[w:en:Martin Reim]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Dvorac Toompea]] || [[w:en:Toompea Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Zamak Kuressaare]] || [[w:en:Kuressaare Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Vanalinn]] || [[w:en:Vanalinn]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Hiiumaa]] || [[w:en:Hiiumaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Muhu]] || [[w:en:Muhu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Suur Munamägi]] || [[w:en:Suur Munamägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Čudsko-pskovsko jezero]] || [[w:en:Lake Peipus]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Kohtla-Järve]] || [[w:en:Kohtla-Järve]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Estonija]]'''
:Glavni članak, kojeg bi valjalo stilski dotjerati i upotpuniti neke podatke&lt;/s&gt;
&lt;s&gt;
* '''[[Estonski jezik]]'''
:Nadopuniti, srediti šablon

* '''[[Tallinn]]'''
:Nadopuniti, ubaciti šablon, ažurirati
&lt;/s&gt;
&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Estoniji. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || [[Riigihoidja]] || [[w:en:President-Regent]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Eurosong 2002.]] || {{nowrap|[[w:en:Eurovision Song Contest 2002]]}} || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Tanel Padar]] || [[w:en:Tanel Padar]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Dave Benton]] || [[w:en:Dave Benton]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Soul Militia]] || [[w:en:Soul Militia]] || muzičari || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || {{nowrap|[[Valaste (vodopad)]]}} || [[w:en:Valaste Waterfall]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Okruzi Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Counties of Estonia]]}} || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Pärnu (okrug)]] || [[w:en:Pärnu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Harju]] || [[w:en:Harju County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Tartu (okrug)]] || [[w:en:Tartu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Ida-Viru]] || [[w:en:Ida-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Jõhvi‎]] || [[w:en:Jõhvi‎]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Jõgeva (okrug)]] ||  [[w:en:Jõgeva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Jõgeva]] || [[w:en:Jõgeva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Pedja]] || [[w:en:Pedja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Emajõgi‎]] || [[w:en:Emajõgi‎]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Lääne-Viru]] || [[w:en:Lääne-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Võrtsjärv]] || [[w:en:Võrtsjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Viljandi (okrug)]] || [[w:en:Viljandi County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Viljandi]] || [[w:en:Viljandi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Viljandsko jezero]] || [[w:en:Lake Viljandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Saare]] || [[w:en:Saare County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Hiiu]] || [[w:en:Hiiu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Kärdla]] || [[w:en:Kärdla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Vormsi]] || [[w:en:Vormsi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Lääne]] || [[w:en:Lääne County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Haapsalu]] || [[w:en:Haapsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Rapla (okrug)‎]] || [[w:en:Rapla County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Rapla]] || [[w:en:Rapla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || {{nowrap|[[Zapadnoestonski arhipelag]]}} || {{nowrap|[[w:en:West Estonian archipelago]]}} || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Vigala]] || [[w:en:Vigala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Võru (okrug)]] || [[w:en:Võru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Võru]] || [[w:en:Võru]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Järva]] || [[w:en:Järva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Tamula]] || [[w:en:Tamula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Viirelaid]] || [[w:en:Viirelaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Kasari (rijeka)]] || [[w:en:Kasari (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Kesselaid]] || [[w:en:Kesselaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Paide]] || [[w:en:Paide]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Valga (okrug)]] || [[w:en:Valga County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Valga, Estonija]] || [[w:en:Valga, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Võilaid]] || [[w:en:Võilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Muhu (parohija)]] || [[w:en:Muhu Parish]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Pedeli]] || [[w:en:Pedeli]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Suurlaid]]  || [[w:en:Suurlaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Põlva (okrug)]] || [[w:en:Põlva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Rakvere]] || [[w:en:Rakvere]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Soolikaoja]] || [[w:et:Soolikaoja]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Põlva]] || [[w:en:Põlva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Orajõgi]] || [[w:en:Orajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''51.''' || [[Väike Emajõgi]] || [[w:en:Väike Emajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''52.''' || [[Pühajärv]] || [[w:en:Pühajärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''53.''' || [[Abruka]] || [[w:en:Abruka]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''54.''' || [[Püssi]] || [[w:en:Püssi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''55.''' || [[Kassari]] || [[w:en:Kassari]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''56.''' || [[Purtse]] || [[w:en:Purtse (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''57.''' || [[Kohtla]] || [[w:et:Kohtla jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''58.''' || [[Kiviõli]]|| [[w:en:Kiviõli]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''59.''' || [[Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''60.''' || [[Kõinastu]] || [[w:en:Kõinastu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''61.''' || [[Väinameri]] || [[w:en:Väinameri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''62.''' || [[Sillamäe]] || [[w:en:Sillamäe]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''63.''' || [[Vohilaid]] || [[w:en:Vohilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''64.''' || [[Zaljev Matsalu]] || [[w:en:Matsalu Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''65.''' || [[Sõtke]] || [[w:en:Sõtke (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''66.''' || [[Rannamõisa (rijeka)]] || [[w:et:Rannamõisa jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''67.''' || [[Maardu]] || [[w:en:Maardu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''68.''' || [[Tamsalu]] || [[w:en:Tamsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''69.''' || [[Põltsamaa]] || [[w:en:Põltsamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''70.''' || [[Põltsamaa (rijeka)]] || [[w:en:Põltsamaa (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''71.''' || [[Pühajõgi]] || [[w:en:Pühajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''72.''' || [[Orissaare]] || [[w:en:Orissaare]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''73.''' || [[Elva, Estonija]] || [[w:en:Elva, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''74.''' || [[Elva (rijeka)]] || [[w:en:Elva (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''75.''' || [[Selja]] || [[w:en:Selja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''76.''' || [[Toila]] || [[w:en:Toila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''77.''' || [[Otepää]] || [[w:en:Otepää]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''78.''' || [[Hulja (grad)]] || [[w:en:Hulja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''79.''' || [[Karepa]] || [[w:en:Karepa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''80.''' || [[Otepää Valgjärv]] || [[w:en:Otepää Valgjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''81.''' || [[Paldiski]] || [[w:en:Paldiski]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''82.''' || [[Pakri (poluotok)]] || [[w:en:Pakri Peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''83.''' || [[Paldiski zaljev]] || [[w:et:Paldiski laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''84.''' || [[Pakri]] || [[w:en:Pakri Islands]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''85.''' || [[Ugaunija]] || [[w:en:Ugandi County]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''86.''' || [[Keila, Estonija]] || [[w:en:Keila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''87.''' || [[Keila (rijeka)]] || [[w:en:Keila (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''88.''' || [[Vasalemma]] || [[w:en:Vasalemma River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''89.''' || [[Saue]] || [[w:en:Saue]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''90.''' || [[Kohila]] || [[w:en:Kohila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''91.''' || [[Kiisa]] || [[w:en:Kiisa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''92.''' || [[Lohusalu (poluotok)]] || [[w:et:Lohusalu poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''93.''' || [[Kloogaranna]] || [[w:en:Kloogaranna]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''94.''' || [[Lahepere (zaljev)]] || [[w:en:Lahepere laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''95.''' || [[Prirodni rezervat Pakri]] || [[w:et:Pakri hoiuala]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''96.''' || [[Tapa, Estonija]] || [[w:en:Tapa, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''97.''' || [[Valgejõgi‎]] || [[w:en:Valgejõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''98.''' || [[Loksa]] || [[w:en:Loksa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''99.''' || [[Hara (zaljev)]] || [[w:en:Hara Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''100.''' || [[Porkuni]] || [[w:en:Lake Porkuni]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''101.''' || [[Pärispea (poluotok)]] || [[w:en:Pärispea peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''102.''' || [[Nacionalni park Lahemaa]] || [[w:en:Lahemaa National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''103.''' || [[Väike-Maarja]] || [[w:en:Väike-Maarja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''104.''' || [[Lohusalu (zaljev)]] || [[w:et:Lohusalu laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''105.''' || [[Vääna (rijeka)]] || [[w:en:Vääna (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''106.''' || [[Laulasmaa]] || [[w:en:Laulasmaa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''107.''' || [[Tjesnac Irbe]] || [[w:en:Irbe Strait]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''108.''' || [[Türi]] || [[w:en:Türi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''109.''' || [[Laagri]] || [[w:en:Laagri]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''110.''' || [[Pääsküla]] || [[w:en:Pääsküla River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''111.''' || [[Kunda (rijeka)]] || [[w:en:Kunda (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''112.''' || [[Kunda]] || [[w:en:Kunda, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''113.''' || [[Livonsko bratstvo mača]] || {{nowrap|[[w:en:Livonian Brothers of the Sword]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''114.''' || [[Märjamaa]] || [[w:en:Märjamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''115.''' || [[Rummu]] || [[w:en:Rummu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''116.''' || [[Tõrva]] || [[w:en:Tõrva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''117.''' || [[Õhne]] || [[w:en:Õhne]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''118.''' || [[Veisjärv]] || [[w:en:Veisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''119.''' || [[Kehra]] || [[w:en:Kehra]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''120.''' || [[Jägala]] || [[w:en:Jägala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''121.''' || [[Karijärv (jezero)]] || [[w:en:Karijärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''122.''' || [[Keeri (jezero)]] || [[w:en:Lake Keeri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''123.''' || [[Pirita (rijeka)]] || [[w:en:Pirita (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''124.''' || [[Pandivere (visoravan)]] || [[w:en:Pandivere Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''125.''' || [[Ülemiste]] || [[w:en:Lake Ülemiste]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''126.''' || [[Ruhnu]] || [[w:en:Ruhnu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''127.''' || [[Vaskjala]] || [[w:en:Vaskjala Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''128.''' || [[Paunküla]] || [[w:en:Paunküla Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''129.''' || [[Võhma]] || [[w:en:Võhma]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''130.''' || [[Räpina (jezero)]] || [[w:en:Räpina paisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''131.''' || [[Kallaste]] || [[w:en:Kallaste]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''132.''' || [[Räpina]] || [[w:en:Räpina]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''133.''' || [[Võhandu]] || [[w:en:Võhandu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''134.''' || [[Antsla]] || [[w:en:Antsla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''135.''' || [[Sindi, Estonija]] || [[w:en:Sindi, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''136.''' || [[Jõksi]] || [[w:en:Jõksi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''137.''' || [[Otepää (visoravan)]] || [[w:en:Otepää Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''138.''' || [[Lihula]] || [[w:en:Lihula]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''139.''' || [[Vagula]] || [[w:en:Lake Vagula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''140.''' || [[Kariste (jezero)]] || [[w:et:Kariste järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''141.''' || [[Abja-Paluoja]] || [[w:en:Abja-Paluoja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''142.''' || [[Halliste]] || [[w:en:Halliste (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''143.''' || [[Navesti (rijeka)]] || [[w:en:Navesti (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''144.''' || [[Karksi-Nuia]] || [[w:en:Karksi-Nuia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''145.''' || [[Tarbja (jezero)]] || [[w:et:Tarbja järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''146.''' || [[Biskupija Ösel-Wiek]] || [[w:en:Bishopric of Ösel–Wiek]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''147.''' || [[Humalaste]] || [[w:et:Humalaste jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''148.''' || [[Kilingi-Nõmme]] || [[w:en:Kilingi-Nõmme]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''149.''' || [[Sakala (visoravan)]] || [[w:en:Sakala Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''150.''' || [[Reiu]] || [[w:en:Reiu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''151.''' || [[Mõisaküla]] || [[w:en:Mõisaküla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''152.''' || [[Suure-Jaani]] || [[w:en:Suure-Jaani]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''153.''' || [[Sonda, Estonija]] || [[w:en:Sonda, Estonia]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''154.''' || [[Kõrvemaa]] || [[w:en:Kõrvemaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''155.''' || [[Narva-Jõesuu]] || [[w:en:Narva-Jõesuu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''156.''' || [[Paikuse]] || [[w:en:Paikuse]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''157.''' || [[Mustvee (rijeka)]] || [[w:en:Mustvee River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''158.''' || [[Mustvee]] || [[w:en:Mustvee]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''159.''' || [[Haanja (visoravan)]] || [[w:en:Haanja Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''160.''' || [[Baltička željeznica]] || [[w:et:Balti raudtee]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''161.''' || [[Emumägi]] || [[w:en:Emumägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''162.''' || [[Kanepi]] || [[w:en:Kanepi]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''163.''' || [[Erastvere]] || [[w:en:Lake Erastvere]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''164.''' || [[Ahja]] || [[w:en:Ahja (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''165.''' || {{nowrap|[[Sovjetska Republika Naissaar]]}} || {{nowrap|[[w:et:Naissaare Nõukogude Vabariik]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''166.''' || [[Naissaar]] || [[w:en:Naissaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''167.''' || [[Nootamaa]] || [[w:en:Nootamaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''168.''' || [[Tagamõisa (poluotok)]] || [[w:et:Tagamõisa poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''169.''' || [[Nacionalni park Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''170.''' || [[Kärla]] || [[w:en:Kärla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''171.''' || [[Karujärv]] || [[w:en:Karujärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''172.''' || [[Nasva (Saare)]] || {{nowrap|[[w:en:Nasva, Saare County]]}} || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''173.''' || [[Nasva (rijeka)]] || [[w:en:Nasva (stream)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''174.''' || [[Mullutu-Suurlaht]] || [[Mullutu-Suurlaht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''175.''' || ''[[Postimees]]'' || [[w:en:Postimees]] || mediji || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''176.''' || [[Johann Voldemar Jannsen]] || [[w:en:Johann Voldemar Jannsen]] || publicist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''177.''' || [[Friedrich Robert Faehlmann]] || [[w:en:Friedrich Robert Faehlmann]] || naučnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''178.''' || [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] || {{nowrap|[[w:en:Friedrich Reinhold Kreutzwald]]}} || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''179.''' || [[Estonska radnička komuna]] || {{nowrap|[[w:en:Commune of the Working People of Estonia]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''180.''' || [[Jaan Anvelt]] || [[w:en:Jaan Anvelt]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''181.''' || [[Vaps (pokret)]] || [[w:en:Vaps Movement]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''182.''' || {{nowrap|[[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]]}} || {{nowrap|[[w:en:1924 Estonian coup d'état attempt]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''183.''' || [[Karl Kark]] || [[w:et:Karl Kark]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''184.''' || [[Suđenje 149-orki]] || [[w:en:Trial of the 149]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''185.''' || [[Doba šutnje]] || [[w:en:Era of Silence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''186.''' || [[Jaan Tõnisson]] || [[w:en:Jaan Tõnisson]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''187.''' || [[Kaarel Eenpalu]] || [[w:en:Kaarel Eenpalu]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''188.''' || [[Johan Laidoner]] || [[w:en:Johan Laidoner]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''189.''' || ''[[Generalbezirk Estland]]'' || [[w:en:Generalbezirk Estland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''190.''' || [[Estonska samouprava]] || [[w:en:Estonian Self-Administration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''191.''' || [[Hjalmar Mäe]] || [[w:en:Hjalmar Mäe]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''192.''' || [[Karl-Siegmund Litzmann]] || [[w:en:Karl-Siegmund Litzmann]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''193.''' || [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] || [[w:en:Reichskommissariat Ostland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''194.''' || [[Ain-Ervin Mere]] || [[w:en:Ain-Ervin Mere]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''195.''' || [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] || [[w:en:Orzeł incident]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''196.''' || [[Ljetni rat]] || [[w:en:Summer War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''197.''' || {{nowrap|[[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]}} || {{nowrap|[[w:en:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''198.''' || {{nowrap|&quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Anthem of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''199.''' || [[Johannes Vares]] || [[w:en:Johannes Vares]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''200.''' || [[Alar Karis]] || [[w:en:Alar Karis]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''201.''' || [[Kaja Kallas]] || [[w:en:Kaja Kallas]] || političarka || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''202.''' || [[Reli Estonija]] || [[w:en:Rally Estonia]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''203.''' || [[Fosforitni rat]] || [[w:en:Phosphorite War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''204.''' || ''[[Laulupidu]]'' || [[w:en:Estonian Song Festival]] || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''205.''' || [[Pismo četrdesetorice]] || [[w:en:Letter of 40 intellectuals]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Estonija]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. 

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su za Estoniju.

&lt;/div&gt;
|}
|}

__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|Estonija]]</text>
      <sha1>fhvk3rb3vepsmjn7grrac8kzpn6m16t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263627</id>
      <parentid>41263433</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:26:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.245.36.254|109.245.36.254]] ([[User talk:109.245.36.254|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34524" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#0072CE; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Estonija'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|&quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]}} || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Predsjednik Estonije]] || [[w:en:President of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Premijer Estonije]] || [[w:en:Prime Minister of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Riigikogu]] || [[w:en:Riigikogu]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Ustav Estonije]] || [[w:en:Constitution of Estonia]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Manifest narodā Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Estonian Declaration of Independence]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Jüri Ratas]] || [[w:en:Jüri Ratas]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Aesti]] || [[w:en:Aesti]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)]] || [[w:en:Duchy of Estonia (1219–1346)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || {{nowrap|[[Vojvodstvo Estonija (1561–1721)]]}} || [[w:en:Duchy of Estonia (1561–1721)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Terra Mariana]] || [[w:en:Terra Mariana]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Vojvodstvo Livonija]] || [[w:en:Duchy of Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Švedska Livonija]] || [[w:en:Swedish Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Ärkamisaeg]] || [[w:en:Estonian national awakening]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War I]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Estonski rat za nezavisnost]] || [[w:en:Estonian War of Independence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] || [[w:en:Treaty of Tartu (Russian–Estonian)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Estonska gubernija]] || [[w:en:Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Autonomna estonska gubernija]] || [[w:en:Autonomous Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Carl Robert Jakobson]] || [[w:en:Carl Robert Jakobson]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Estonska marka]] || [[w:en:Estonian mark]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Marie Under]] || [[w:en:Marie Under]] || spisateljica || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || ''[[Kalevipoeg]]'' || [[w:en:Kalevipoeg]] || književnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Konstantin Päts]] || [[w:en:Konstantin Päts]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Edgar Savisaar]] || [[w:en:Edgar Savisaar]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Estonska vlada u egzilu]] || [[w:en:Estonian government-in-exile]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Jüri Uluots]] || [[w:en:Jüri Uluots]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War II]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] || [[w:en:Estonian Sovereignty Declaration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Raspjevana revolucija]] || [[w:en:Singing Revolution]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Johannes Käbin]] || [[w:en:Johannes Käbin]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Komunistička partija Estonije]] || [[w:en:Communist Party of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Anton Hansen Tammsaare]] || [[w:en:Anton Hansen Tammsaare]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Paul Keres]] || [[w:en:Paul Keres]] || šahist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Kristjan Raud]] || [[w:en:Kristjan Raud]] || slikar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Arvo Pärt]] || [[w:en:Arvo Pärt]] || kompozitor || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Baltička antanta]] || [[w:en:Baltic Entente]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rukometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national handball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Košarkaška reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Andres Oper]] || [[w:en:Andres Oper]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Martin Reim]] || [[w:en:Martin Reim]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Dvorac Toompea]] || [[w:en:Toompea Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Zamak Kuressaare]] || [[w:en:Kuressaare Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Vanalinn]] || [[w:en:Vanalinn]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Hiiumaa]] || [[w:en:Hiiumaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Muhu]] || [[w:en:Muhu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Suur Munamägi]] || [[w:en:Suur Munamägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Čudsko-pskovsko jezero]] || [[w:en:Lake Peipus]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Kohtla-Järve]] || [[w:en:Kohtla-Järve]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Estonija]]'''
:Glavni članak, kojeg bi valjalo stilski dotjerati i upotpuniti neke podatke&lt;/s&gt;
&lt;s&gt;
* '''[[Estonski jezik]]'''
:Nadopuniti, srediti šablon

* '''[[Tallinn]]'''
:Nadopuniti, ubaciti šablon, ažurirati
&lt;/s&gt;
&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Estoniji. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || [[Riigihoidja]] || [[w:en:President-Regent]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Eurosong 2002.]] || {{nowrap|[[w:en:Eurovision Song Contest 2002]]}} || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Tanel Padar]] || [[w:en:Tanel Padar]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Dave Benton]] || [[w:en:Dave Benton]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Soul Militia]] || [[w:en:Soul Militia]] || muzičari || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || {{nowrap|[[Valaste (vodopad)]]}} || [[w:en:Valaste Waterfall]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Okruzi Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Counties of Estonia]]}} || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Pärnu (okrug)]] || [[w:en:Pärnu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Harju]] || [[w:en:Harju County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Tartu (okrug)]] || [[w:en:Tartu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Ida-Viru]] || [[w:en:Ida-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Jõhvi‎]] || [[w:en:Jõhvi‎]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Jõgeva (okrug)]] ||  [[w:en:Jõgeva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Jõgeva]] || [[w:en:Jõgeva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Pedja]] || [[w:en:Pedja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Emajõgi‎]] || [[w:en:Emajõgi‎]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Lääne-Viru]] || [[w:en:Lääne-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Võrtsjärv]] || [[w:en:Võrtsjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Viljandi (okrug)]] || [[w:en:Viljandi County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Viljandi]] || [[w:en:Viljandi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Viljandsko jezero]] || [[w:en:Lake Viljandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Saare]] || [[w:en:Saare County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Hiiu]] || [[w:en:Hiiu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Kärdla]] || [[w:en:Kärdla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Vormsi]] || [[w:en:Vormsi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Lääne]] || [[w:en:Lääne County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Haapsalu]] || [[w:en:Haapsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Rapla (okrug)‎]] || [[w:en:Rapla County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Rapla]] || [[w:en:Rapla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || {{nowrap|[[Zapadnoestonski arhipelag]]}} || {{nowrap|[[w:en:West Estonian archipelago]]}} || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Vigala]] || [[w:en:Vigala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Võru (okrug)]] || [[w:en:Võru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Võru]] || [[w:en:Võru]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Järva]] || [[w:en:Järva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Tamula]] || [[w:en:Tamula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Viirelaid]] || [[w:en:Viirelaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Kasari (rijeka)]] || [[w:en:Kasari (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Kesselaid]] || [[w:en:Kesselaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Paide]] || [[w:en:Paide]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Valga (okrug)]] || [[w:en:Valga County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Valga, Estonija]] || [[w:en:Valga, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Võilaid]] || [[w:en:Võilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Muhu (parohija)]] || [[w:en:Muhu Parish]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Pedeli]] || [[w:en:Pedeli]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Suurlaid]]  || [[w:en:Suurlaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Põlva (okrug)]] || [[w:en:Põlva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Rakvere]] || [[w:en:Rakvere]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Soolikaoja]] || [[w:et:Soolikaoja]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Põlva]] || [[w:en:Põlva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Orajõgi]] || [[w:en:Orajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''51.''' || [[Väike Emajõgi]] || [[w:en:Väike Emajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''52.''' || [[Pühajärv]] || [[w:en:Pühajärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''53.''' || [[Abruka]] || [[w:en:Abruka]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''54.''' || [[Püssi]] || [[w:en:Püssi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''55.''' || [[Kassari]] || [[w:en:Kassari]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''56.''' || [[Purtse]] || [[w:en:Purtse (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''57.''' || [[Kohtla]] || [[w:et:Kohtla jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''58.''' || [[Kiviõli]]|| [[w:en:Kiviõli]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''59.''' || [[Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''60.''' || [[Kõinastu]] || [[w:en:Kõinastu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''61.''' || [[Väinameri]] || [[w:en:Väinameri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''62.''' || [[Sillamäe]] || [[w:en:Sillamäe]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''63.''' || [[Vohilaid]] || [[w:en:Vohilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''64.''' || [[Zaljev Matsalu]] || [[w:en:Matsalu Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''65.''' || [[Sõtke]] || [[w:en:Sõtke (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''66.''' || [[Rannamõisa (rijeka)]] || [[w:et:Rannamõisa jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''67.''' || [[Maardu]] || [[w:en:Maardu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''68.''' || [[Tamsalu]] || [[w:en:Tamsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''69.''' || [[Põltsamaa]] || [[w:en:Põltsamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''70.''' || [[Põltsamaa (rijeka)]] || [[w:en:Põltsamaa (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''71.''' || [[Pühajõgi]] || [[w:en:Pühajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''72.''' || [[Orissaare]] || [[w:en:Orissaare]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''73.''' || [[Elva, Estonija]] || [[w:en:Elva, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''74.''' || [[Elva (rijeka)]] || [[w:en:Elva (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''75.''' || [[Selja]] || [[w:en:Selja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''76.''' || [[Toila]] || [[w:en:Toila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''77.''' || [[Otepää]] || [[w:en:Otepää]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''78.''' || [[Hulja (grad)]] || [[w:en:Hulja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''79.''' || [[Karepa]] || [[w:en:Karepa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''80.''' || [[Otepää Valgjärv]] || [[w:en:Otepää Valgjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''81.''' || [[Paldiski]] || [[w:en:Paldiski]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''82.''' || [[Pakri (poluotok)]] || [[w:en:Pakri Peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''83.''' || [[Paldiski zaljev]] || [[w:et:Paldiski laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''84.''' || [[Pakri]] || [[w:en:Pakri Islands]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''85.''' || [[Ugaunija]] || [[w:en:Ugandi County]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''86.''' || [[Keila, Estonija]] || [[w:en:Keila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''87.''' || [[Keila (rijeka)]] || [[w:en:Keila (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''88.''' || [[Vasalemma]] || [[w:en:Vasalemma River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''89.''' || [[Saue]] || [[w:en:Saue]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''90.''' || [[Kohila]] || [[w:en:Kohila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''91.''' || [[Kiisa]] || [[w:en:Kiisa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''92.''' || [[Lohusalu (poluotok)]] || [[w:et:Lohusalu poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''93.''' || [[Kloogaranna]] || [[w:en:Kloogaranna]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''94.''' || [[Lahepere (zaljev)]] || [[w:en:Lahepere laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''95.''' || [[Prirodni rezervat Pakri]] || [[w:et:Pakri hoiuala]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''96.''' || [[Tapa, Estonija]] || [[w:en:Tapa, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''97.''' || [[Valgejõgi‎]] || [[w:en:Valgejõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''98.''' || [[Loksa]] || [[w:en:Loksa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''99.''' || [[Hara (zaljev)]] || [[w:en:Hara Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''100.''' || [[Porkuni]] || [[w:en:Lake Porkuni]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''101.''' || [[Pärispea (poluotok)]] || [[w:en:Pärispea peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''102.''' || [[Nacionalni park Lahemaa]] || [[w:en:Lahemaa National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''103.''' || [[Väike-Maarja]] || [[w:en:Väike-Maarja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''104.''' || [[Lohusalu (zaljev)]] || [[w:et:Lohusalu laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''105.''' || [[Vääna (rijeka)]] || [[w:en:Vääna (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''106.''' || [[Laulasmaa]] || [[w:en:Laulasmaa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''107.''' || [[Tjesnac Irbe]] || [[w:en:Irbe Strait]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''108.''' || [[Türi]] || [[w:en:Türi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''109.''' || [[Laagri]] || [[w:en:Laagri]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''110.''' || [[Pääsküla]] || [[w:en:Pääsküla River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''111.''' || [[Kunda (rijeka)]] || [[w:en:Kunda (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''112.''' || [[Kunda]] || [[w:en:Kunda, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''113.''' || [[Livonsko bratstvo mača]] || {{nowrap|[[w:en:Livonian Brothers of the Sword]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''114.''' || [[Märjamaa]] || [[w:en:Märjamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''115.''' || [[Rummu]] || [[w:en:Rummu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''116.''' || [[Tõrva]] || [[w:en:Tõrva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''117.''' || [[Õhne]] || [[w:en:Õhne]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''118.''' || [[Veisjärv]] || [[w:en:Veisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''119.''' || [[Kehra]] || [[w:en:Kehra]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''120.''' || [[Jägala]] || [[w:en:Jägala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''121.''' || [[Karijärv (jezero)]] || [[w:en:Karijärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''122.''' || [[Keeri (jezero)]] || [[w:en:Lake Keeri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''123.''' || [[Pirita (rijeka)]] || [[w:en:Pirita (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''124.''' || [[Pandivere (visoravan)]] || [[w:en:Pandivere Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''125.''' || [[Ülemiste]] || [[w:en:Lake Ülemiste]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''126.''' || [[Ruhnu]] || [[w:en:Ruhnu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''127.''' || [[Vaskjala]] || [[w:en:Vaskjala Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''128.''' || [[Paunküla]] || [[w:en:Paunküla Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''129.''' || [[Võhma]] || [[w:en:Võhma]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''130.''' || [[Räpina (jezero)]] || [[w:en:Räpina paisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''131.''' || [[Kallaste]] || [[w:en:Kallaste]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''132.''' || [[Räpina]] || [[w:en:Räpina]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''133.''' || [[Võhandu]] || [[w:en:Võhandu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''134.''' || [[Antsla]] || [[w:en:Antsla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''135.''' || [[Sindi, Estonija]] || [[w:en:Sindi, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''136.''' || [[Jõksi]] || [[w:en:Jõksi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''137.''' || [[Otepää (visoravan)]] || [[w:en:Otepää Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''138.''' || [[Lihula]] || [[w:en:Lihula]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''139.''' || [[Vagula]] || [[w:en:Lake Vagula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''140.''' || [[Kariste (jezero)]] || [[w:et:Kariste järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''141.''' || [[Abja-Paluoja]] || [[w:en:Abja-Paluoja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''142.''' || [[Halliste]] || [[w:en:Halliste (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''143.''' || [[Navesti (rijeka)]] || [[w:en:Navesti (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''144.''' || [[Karksi-Nuia]] || [[w:en:Karksi-Nuia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''145.''' || [[Tarbja (jezero)]] || [[w:et:Tarbja järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''146.''' || [[Biskupija Ösel-Wiek]] || [[w:en:Bishopric of Ösel–Wiek]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''147.''' || [[Humalaste]] || [[w:et:Humalaste jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''148.''' || [[Kilingi-Nõmme]] || [[w:en:Kilingi-Nõmme]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''149.''' || [[Sakala (visoravan)]] || [[w:en:Sakala Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''150.''' || [[Reiu]] || [[w:en:Reiu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''151.''' || [[Mõisaküla]] || [[w:en:Mõisaküla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''152.''' || [[Suure-Jaani]] || [[w:en:Suure-Jaani]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''153.''' || [[Sonda, Estonija]] || [[w:en:Sonda, Estonia]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''154.''' || [[Kõrvemaa]] || [[w:en:Kõrvemaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''155.''' || [[Narva-Jõesuu]] || [[w:en:Narva-Jõesuu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''156.''' || [[Paikuse]] || [[w:en:Paikuse]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''157.''' || [[Mustvee (rijeka)]] || [[w:en:Mustvee River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''158.''' || [[Mustvee]] || [[w:en:Mustvee]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''159.''' || [[Haanja (visoravan)]] || [[w:en:Haanja Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''160.''' || [[Baltička željeznica]] || [[w:et:Balti raudtee]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''161.''' || [[Emumägi]] || [[w:en:Emumägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''162.''' || [[Kanepi]] || [[w:en:Kanepi]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''163.''' || [[Erastvere]] || [[w:en:Lake Erastvere]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''164.''' || [[Ahja]] || [[w:en:Ahja (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''165.''' || {{nowrap|[[Sovjetska Republika Naissaar]]}} || {{nowrap|[[w:et:Naissaare Nõukogude Vabariik]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''166.''' || [[Naissaar]] || [[w:en:Naissaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''167.''' || [[Nootamaa]] || [[w:en:Nootamaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''168.''' || [[Tagamõisa (poluotok)]] || [[w:et:Tagamõisa poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''169.''' || [[Nacionalni park Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''170.''' || [[Kärla]] || [[w:en:Kärla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''171.''' || [[Karujärv]] || [[w:en:Karujärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''172.''' || [[Nasva (Saare)]] || {{nowrap|[[w:en:Nasva, Saare County]]}} || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''173.''' || [[Nasva (rijeka)]] || [[w:en:Nasva (stream)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''174.''' || [[Mullutu-Suurlaht]] || [[Mullutu-Suurlaht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''175.''' || ''[[Postimees]]'' || [[w:en:Postimees]] || mediji || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''176.''' || [[Johann Voldemar Jannsen]] || [[w:en:Johann Voldemar Jannsen]] || publicist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''177.''' || [[Friedrich Robert Faehlmann]] || [[w:en:Friedrich Robert Faehlmann]] || naučnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''178.''' || [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] || {{nowrap|[[w:en:Friedrich Reinhold Kreutzwald]]}} || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''179.''' || [[Estonska radnička komuna]] || {{nowrap|[[w:en:Commune of the Working People of Estonia]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''180.''' || [[Jaan Anvelt]] || [[w:en:Jaan Anvelt]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''181.''' || [[Vaps (pokret)]] || [[w:en:Vaps Movement]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''182.''' || {{nowrap|[[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]]}} || {{nowrap|[[w:en:1924 Estonian coup d'état attempt]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''183.''' || [[Karl Kark]] || [[w:et:Karl Kark]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''184.''' || [[Suđenje 149-orki]] || [[w:en:Trial of the 149]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''185.''' || [[Doba šutnje]] || [[w:en:Era of Silence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''186.''' || [[Jaan Tõnisson]] || [[w:en:Jaan Tõnisson]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''187.''' || [[Kaarel Eenpalu]] || [[w:en:Kaarel Eenpalu]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''188.''' || [[Johan Laidoner]] || [[w:en:Johan Laidoner]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''189.''' || ''[[Generalbezirk Estland]]'' || [[w:en:Generalbezirk Estland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''190.''' || [[Estonska samouprava]] || [[w:en:Estonian Self-Administration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''191.''' || [[Hjalmar Mäe]] || [[w:en:Hjalmar Mäe]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''192.''' || [[Karl-Siegmund Litzmann]] || [[w:en:Karl-Siegmund Litzmann]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''193.''' || [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] || [[w:en:Reichskommissariat Ostland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''194.''' || [[Ain-Ervin Mere]] || [[w:en:Ain-Ervin Mere]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''195.''' || [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] || [[w:en:Orzeł incident]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''196.''' || [[Ljetni rat]] || [[w:en:Summer War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''197.''' || {{nowrap|[[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]}} || {{nowrap|[[w:en:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''198.''' || {{nowrap|&quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Anthem of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''199.''' || [[Johannes Vares]] || [[w:en:Johannes Vares]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''200.''' || [[Alar Karis]] || [[w:en:Alar Karis]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''201.''' || [[Kaja Kallas]] || [[w:en:Kaja Kallas]] || političarka || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''202.''' || [[Reli Estonija]] || [[w:en:Rally Estonia]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''203.''' || [[Fosforitni rat]] || [[w:en:Phosphorite War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''204.''' || ''[[Laulupidu]]'' || [[w:en:Estonian Song Festival]] || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''205.''' || [[Pismo četrdesetorice]] || [[w:en:Letter of 40 intellectuals]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''206.''' || [[Nacionalni park Karula]] || [[w:en:Karula National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''207.''' || [[Nacionalni park Matsalu]] || [[w:en:Matsalu National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''208.''' || [[Nacionalni park Soomaa]] || [[w:en:Soomaa National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''209.''' || [[Lydia Koidula]] || [[w:en:Lydia Koidula]] || spisateljica|| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|- 
| '''210.''' ||  || || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Estonija]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. 

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su za Estoniju.

&lt;/div&gt;
|}
|}

__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|Estonija]]</text>
      <sha1>ob3dn2xkl4mjzgznine6x0wnt3cretf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263628</id>
      <parentid>41263627</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica &quot;[[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija]]&quot; ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34524" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#0072CE; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Estonija'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|&quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]}} || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Predsjednik Estonije]] || [[w:en:President of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Premijer Estonije]] || [[w:en:Prime Minister of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Riigikogu]] || [[w:en:Riigikogu]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Ustav Estonije]] || [[w:en:Constitution of Estonia]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Manifest narodā Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Estonian Declaration of Independence]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Jüri Ratas]] || [[w:en:Jüri Ratas]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Aesti]] || [[w:en:Aesti]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)]] || [[w:en:Duchy of Estonia (1219–1346)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || {{nowrap|[[Vojvodstvo Estonija (1561–1721)]]}} || [[w:en:Duchy of Estonia (1561–1721)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Terra Mariana]] || [[w:en:Terra Mariana]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Vojvodstvo Livonija]] || [[w:en:Duchy of Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Švedska Livonija]] || [[w:en:Swedish Livonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Ärkamisaeg]] || [[w:en:Estonian national awakening]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War I]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Estonski rat za nezavisnost]] || [[w:en:Estonian War of Independence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] || [[w:en:Treaty of Tartu (Russian–Estonian)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Estonska gubernija]] || [[w:en:Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Autonomna estonska gubernija]] || [[w:en:Autonomous Governorate of Estonia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Carl Robert Jakobson]] || [[w:en:Carl Robert Jakobson]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Estonska marka]] || [[w:en:Estonian mark]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Marie Under]] || [[w:en:Marie Under]] || spisateljica || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || ''[[Kalevipoeg]]'' || [[w:en:Kalevipoeg]] || književnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Konstantin Päts]] || [[w:en:Konstantin Päts]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Edgar Savisaar]] || [[w:en:Edgar Savisaar]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Estonska vlada u egzilu]] || [[w:en:Estonian government-in-exile]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Jüri Uluots]] || [[w:en:Jüri Uluots]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || {{nowrap|[[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]]}} || {{nowrap|[[w:en:German occupation of Estonia during World War II]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] || [[w:en:Estonian Sovereignty Declaration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Raspjevana revolucija]] || [[w:en:Singing Revolution]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Johannes Käbin]] || [[w:en:Johannes Käbin]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Komunistička partija Estonije]] || [[w:en:Communist Party of Estonia]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Anton Hansen Tammsaare]] || [[w:en:Anton Hansen Tammsaare]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Paul Keres]] || [[w:en:Paul Keres]] || šahist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Kristjan Raud]] || [[w:en:Kristjan Raud]] || slikar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Arvo Pärt]] || [[w:en:Arvo Pärt]] || kompozitor || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Baltička antanta]] || [[w:en:Baltic Entente]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rukometna reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national handball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Košarkaška reprezentacija Estonije]] || [[w:en:Estonia national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Andres Oper]] || [[w:en:Andres Oper]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Martin Reim]] || [[w:en:Martin Reim]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Dvorac Toompea]] || [[w:en:Toompea Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Zamak Kuressaare]] || [[w:en:Kuressaare Castle]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Vanalinn]] || [[w:en:Vanalinn]] || arhitektura || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Hiiumaa]] || [[w:en:Hiiumaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Muhu]] || [[w:en:Muhu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Suur Munamägi]] || [[w:en:Suur Munamägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Čudsko-pskovsko jezero]] || [[w:en:Lake Peipus]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Kohtla-Järve]] || [[w:en:Kohtla-Järve]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Estonija]]'''
:Glavni članak, kojeg bi valjalo stilski dotjerati i upotpuniti neke podatke&lt;/s&gt;
&lt;s&gt;
* '''[[Estonski jezik]]'''
:Nadopuniti, srediti šablon

* '''[[Tallinn]]'''
:Nadopuniti, ubaciti šablon, ažurirati
&lt;/s&gt;
&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Estoniji. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || [[Riigihoidja]] || [[w:en:President-Regent]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Eurosong 2002.]] || {{nowrap|[[w:en:Eurovision Song Contest 2002]]}} || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Tanel Padar]] || [[w:en:Tanel Padar]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Dave Benton]] || [[w:en:Dave Benton]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Soul Militia]] || [[w:en:Soul Militia]] || muzičari || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || {{nowrap|[[Valaste (vodopad)]]}} || [[w:en:Valaste Waterfall]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Okruzi Estonije]] || {{nowrap|[[w:en:Counties of Estonia]]}} || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Pärnu (okrug)]] || [[w:en:Pärnu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Harju]] || [[w:en:Harju County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Tartu (okrug)]] || [[w:en:Tartu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Ida-Viru]] || [[w:en:Ida-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Jõhvi‎]] || [[w:en:Jõhvi‎]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Jõgeva (okrug)]] ||  [[w:en:Jõgeva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Jõgeva]] || [[w:en:Jõgeva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Pedja]] || [[w:en:Pedja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Emajõgi‎]] || [[w:en:Emajõgi‎]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Lääne-Viru]] || [[w:en:Lääne-Viru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Võrtsjärv]] || [[w:en:Võrtsjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Viljandi (okrug)]] || [[w:en:Viljandi County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Viljandi]] || [[w:en:Viljandi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Viljandsko jezero]] || [[w:en:Lake Viljandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Saare]] || [[w:en:Saare County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Hiiu]] || [[w:en:Hiiu County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Kärdla]] || [[w:en:Kärdla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Vormsi]] || [[w:en:Vormsi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Lääne]] || [[w:en:Lääne County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Haapsalu]] || [[w:en:Haapsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Rapla (okrug)‎]] || [[w:en:Rapla County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Rapla]] || [[w:en:Rapla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || {{nowrap|[[Zapadnoestonski arhipelag]]}} || {{nowrap|[[w:en:West Estonian archipelago]]}} || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Vigala]] || [[w:en:Vigala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Võru (okrug)]] || [[w:en:Võru County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Võru]] || [[w:en:Võru]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Järva]] || [[w:en:Järva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Tamula]] || [[w:en:Tamula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Viirelaid]] || [[w:en:Viirelaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Kasari (rijeka)]] || [[w:en:Kasari (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Kesselaid]] || [[w:en:Kesselaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Paide]] || [[w:en:Paide]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Valga (okrug)]] || [[w:en:Valga County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Valga, Estonija]] || [[w:en:Valga, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Võilaid]] || [[w:en:Võilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Muhu (parohija)]] || [[w:en:Muhu Parish]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Pedeli]] || [[w:en:Pedeli]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Suurlaid]]  || [[w:en:Suurlaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Põlva (okrug)]] || [[w:en:Põlva County]] || administracija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Rakvere]] || [[w:en:Rakvere]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Soolikaoja]] || [[w:et:Soolikaoja]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Põlva]] || [[w:en:Põlva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || [[Orajõgi]] || [[w:en:Orajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''51.''' || [[Väike Emajõgi]] || [[w:en:Väike Emajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''52.''' || [[Pühajärv]] || [[w:en:Pühajärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''53.''' || [[Abruka]] || [[w:en:Abruka]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''54.''' || [[Püssi]] || [[w:en:Püssi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''55.''' || [[Kassari]] || [[w:en:Kassari]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''56.''' || [[Purtse]] || [[w:en:Purtse (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''57.''' || [[Kohtla]] || [[w:et:Kohtla jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''58.''' || [[Kiviõli]]|| [[w:en:Kiviõli]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''59.''' || [[Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''60.''' || [[Kõinastu]] || [[w:en:Kõinastu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''61.''' || [[Väinameri]] || [[w:en:Väinameri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''62.''' || [[Sillamäe]] || [[w:en:Sillamäe]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''63.''' || [[Vohilaid]] || [[w:en:Vohilaid]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''64.''' || [[Zaljev Matsalu]] || [[w:en:Matsalu Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''65.''' || [[Sõtke]] || [[w:en:Sõtke (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''66.''' || [[Rannamõisa (rijeka)]] || [[w:et:Rannamõisa jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''67.''' || [[Maardu]] || [[w:en:Maardu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''68.''' || [[Tamsalu]] || [[w:en:Tamsalu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''69.''' || [[Põltsamaa]] || [[w:en:Põltsamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''70.''' || [[Põltsamaa (rijeka)]] || [[w:en:Põltsamaa (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''71.''' || [[Pühajõgi]] || [[w:en:Pühajõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''72.''' || [[Orissaare]] || [[w:en:Orissaare]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''73.''' || [[Elva, Estonija]] || [[w:en:Elva, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''74.''' || [[Elva (rijeka)]] || [[w:en:Elva (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''75.''' || [[Selja]] || [[w:en:Selja River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''76.''' || [[Toila]] || [[w:en:Toila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''77.''' || [[Otepää]] || [[w:en:Otepää]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''78.''' || [[Hulja (grad)]] || [[w:en:Hulja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''79.''' || [[Karepa]] || [[w:en:Karepa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''80.''' || [[Otepää Valgjärv]] || [[w:en:Otepää Valgjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''81.''' || [[Paldiski]] || [[w:en:Paldiski]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''82.''' || [[Pakri (poluotok)]] || [[w:en:Pakri Peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''83.''' || [[Paldiski zaljev]] || [[w:et:Paldiski laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''84.''' || [[Pakri]] || [[w:en:Pakri Islands]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''85.''' || [[Ugaunija]] || [[w:en:Ugandi County]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''86.''' || [[Keila, Estonija]] || [[w:en:Keila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''87.''' || [[Keila (rijeka)]] || [[w:en:Keila (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''88.''' || [[Vasalemma]] || [[w:en:Vasalemma River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''89.''' || [[Saue]] || [[w:en:Saue]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''90.''' || [[Kohila]] || [[w:en:Kohila]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''91.''' || [[Kiisa]] || [[w:en:Kiisa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''92.''' || [[Lohusalu (poluotok)]] || [[w:et:Lohusalu poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''93.''' || [[Kloogaranna]] || [[w:en:Kloogaranna]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''94.''' || [[Lahepere (zaljev)]] || [[w:en:Lahepere laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''95.''' || [[Prirodni rezervat Pakri]] || [[w:et:Pakri hoiuala]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''96.''' || [[Tapa, Estonija]] || [[w:en:Tapa, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''97.''' || [[Valgejõgi‎]] || [[w:en:Valgejõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''98.''' || [[Loksa]] || [[w:en:Loksa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''99.''' || [[Hara (zaljev)]] || [[w:en:Hara Bay]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''100.''' || [[Porkuni]] || [[w:en:Lake Porkuni]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''101.''' || [[Pärispea (poluotok)]] || [[w:en:Pärispea peninsula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''102.''' || [[Nacionalni park Lahemaa]] || [[w:en:Lahemaa National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''103.''' || [[Väike-Maarja]] || [[w:en:Väike-Maarja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''104.''' || [[Lohusalu (zaljev)]] || [[w:et:Lohusalu laht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''105.''' || [[Vääna (rijeka)]] || [[w:en:Vääna (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''106.''' || [[Laulasmaa]] || [[w:en:Laulasmaa]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''107.''' || [[Tjesnac Irbe]] || [[w:en:Irbe Strait]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''108.''' || [[Türi]] || [[w:en:Türi]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''109.''' || [[Laagri]] || [[w:en:Laagri]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''110.''' || [[Pääsküla]] || [[w:en:Pääsküla River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''111.''' || [[Kunda (rijeka)]] || [[w:en:Kunda (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''112.''' || [[Kunda]] || [[w:en:Kunda, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''113.''' || [[Livonsko bratstvo mača]] || {{nowrap|[[w:en:Livonian Brothers of the Sword]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''114.''' || [[Märjamaa]] || [[w:en:Märjamaa]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''115.''' || [[Rummu]] || [[w:en:Rummu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''116.''' || [[Tõrva]] || [[w:en:Tõrva]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''117.''' || [[Õhne]] || [[w:en:Õhne]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''118.''' || [[Veisjärv]] || [[w:en:Veisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''119.''' || [[Kehra]] || [[w:en:Kehra]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''120.''' || [[Jägala]] || [[w:en:Jägala (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''121.''' || [[Karijärv (jezero)]] || [[w:en:Karijärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''122.''' || [[Keeri (jezero)]] || [[w:en:Lake Keeri]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''123.''' || [[Pirita (rijeka)]] || [[w:en:Pirita (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''124.''' || [[Pandivere (visoravan)]] || [[w:en:Pandivere Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''125.''' || [[Ülemiste]] || [[w:en:Lake Ülemiste]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''126.''' || [[Ruhnu]] || [[w:en:Ruhnu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''127.''' || [[Vaskjala]] || [[w:en:Vaskjala Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''128.''' || [[Paunküla]] || [[w:en:Paunküla Reservoir]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''129.''' || [[Võhma]] || [[w:en:Võhma]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''130.''' || [[Räpina (jezero)]] || [[w:en:Räpina paisjärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''131.''' || [[Kallaste]] || [[w:en:Kallaste]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''132.''' || [[Räpina]] || [[w:en:Räpina]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''133.''' || [[Võhandu]] || [[w:en:Võhandu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''134.''' || [[Antsla]] || [[w:en:Antsla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''135.''' || [[Sindi, Estonija]] || [[w:en:Sindi, Estonia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''136.''' || [[Jõksi]] || [[w:en:Jõksi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''137.''' || [[Otepää (visoravan)]] || [[w:en:Otepää Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''138.''' || [[Lihula]] || [[w:en:Lihula]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''139.''' || [[Vagula]] || [[w:en:Lake Vagula]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''140.''' || [[Kariste (jezero)]] || [[w:et:Kariste järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''141.''' || [[Abja-Paluoja]] || [[w:en:Abja-Paluoja]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''142.''' || [[Halliste]] || [[w:en:Halliste (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''143.''' || [[Navesti (rijeka)]] || [[w:en:Navesti (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''144.''' || [[Karksi-Nuia]] || [[w:en:Karksi-Nuia]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''145.''' || [[Tarbja (jezero)]] || [[w:et:Tarbja järv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''146.''' || [[Biskupija Ösel-Wiek]] || [[w:en:Bishopric of Ösel–Wiek]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''147.''' || [[Humalaste]] || [[w:et:Humalaste jõgi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''148.''' || [[Kilingi-Nõmme]] || [[w:en:Kilingi-Nõmme]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''149.''' || [[Sakala (visoravan)]] || [[w:en:Sakala Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''150.''' || [[Reiu]] || [[w:en:Reiu]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''151.''' || [[Mõisaküla]] || [[w:en:Mõisaküla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''152.''' || [[Suure-Jaani]] || [[w:en:Suure-Jaani]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''153.''' || [[Sonda, Estonija]] || [[w:en:Sonda, Estonia]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''154.''' || [[Kõrvemaa]] || [[w:en:Kõrvemaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''155.''' || [[Narva-Jõesuu]] || [[w:en:Narva-Jõesuu]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''156.''' || [[Paikuse]] || [[w:en:Paikuse]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''157.''' || [[Mustvee (rijeka)]] || [[w:en:Mustvee River]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''158.''' || [[Mustvee]] || [[w:en:Mustvee]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''159.''' || [[Haanja (visoravan)]] || [[w:en:Haanja Upland]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''160.''' || [[Baltička željeznica]] || [[w:et:Balti raudtee]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''161.''' || [[Emumägi]] || [[w:en:Emumägi]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''162.''' || [[Kanepi]] || [[w:en:Kanepi]] || naselje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''163.''' || [[Erastvere]] || [[w:en:Lake Erastvere]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''164.''' || [[Ahja]] || [[w:en:Ahja (river)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''165.''' || {{nowrap|[[Sovjetska Republika Naissaar]]}} || {{nowrap|[[w:et:Naissaare Nõukogude Vabariik]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''166.''' || [[Naissaar]] || [[w:en:Naissaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''167.''' || [[Nootamaa]] || [[w:en:Nootamaa]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''168.''' || [[Tagamõisa (poluotok)]] || [[w:et:Tagamõisa poolsaar]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''169.''' || [[Nacionalni park Vilsandi]] || [[w:en:Vilsandi National Park]] || ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''170.''' || [[Kärla]] || [[w:en:Kärla]] || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''171.''' || [[Karujärv]] || [[w:en:Karujärv]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''172.''' || [[Nasva (Saare)]] || {{nowrap|[[w:en:Nasva, Saare County]]}} || grad || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''173.''' || [[Nasva (rijeka)]] || [[w:en:Nasva (stream)]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''174.''' || [[Mullutu-Suurlaht]] || [[Mullutu-Suurlaht]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''175.''' || ''[[Postimees]]'' || [[w:en:Postimees]] || mediji || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''176.''' || [[Johann Voldemar Jannsen]] || [[w:en:Johann Voldemar Jannsen]] || publicist || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''177.''' || [[Friedrich Robert Faehlmann]] || [[w:en:Friedrich Robert Faehlmann]] || naučnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''178.''' || [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] || {{nowrap|[[w:en:Friedrich Reinhold Kreutzwald]]}} || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''179.''' || [[Estonska radnička komuna]] || {{nowrap|[[w:en:Commune of the Working People of Estonia]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''180.''' || [[Jaan Anvelt]] || [[w:en:Jaan Anvelt]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''181.''' || [[Vaps (pokret)]] || [[w:en:Vaps Movement]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''182.''' || {{nowrap|[[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]]}} || {{nowrap|[[w:en:1924 Estonian coup d'état attempt]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''183.''' || [[Karl Kark]] || [[w:et:Karl Kark]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''184.''' || [[Suđenje 149-orki]] || [[w:en:Trial of the 149]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''185.''' || [[Doba šutnje]] || [[w:en:Era of Silence]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''186.''' || [[Jaan Tõnisson]] || [[w:en:Jaan Tõnisson]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''187.''' || [[Kaarel Eenpalu]] || [[w:en:Kaarel Eenpalu]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''188.''' || [[Johan Laidoner]] || [[w:en:Johan Laidoner]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''189.''' || ''[[Generalbezirk Estland]]'' || [[w:en:Generalbezirk Estland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''190.''' || [[Estonska samouprava]] || [[w:en:Estonian Self-Administration]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''191.''' || [[Hjalmar Mäe]] || [[w:en:Hjalmar Mäe]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''192.''' || [[Karl-Siegmund Litzmann]] || [[w:en:Karl-Siegmund Litzmann]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''193.''' || [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] || [[w:en:Reichskommissariat Ostland]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''194.''' || [[Ain-Ervin Mere]] || [[w:en:Ain-Ervin Mere]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''195.''' || [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] || [[w:en:Orzeł incident]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''196.''' || [[Ljetni rat]] || [[w:en:Summer War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''197.''' || {{nowrap|[[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]}} || {{nowrap|[[w:en:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|-
| '''198.''' || {{nowrap|&quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot;}} || {{nowrap|[[w:en:Anthem of the Estonian Soviet Socialist Republic]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''199.''' || [[Johannes Vares]] || [[w:en:Johannes Vares]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''200.''' || [[Alar Karis]] || [[w:en:Alar Karis]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''201.''' || [[Kaja Kallas]] || [[w:en:Kaja Kallas]] || političarka || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''202.''' || [[Reli Estonija]] || [[w:en:Rally Estonia]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''203.''' || [[Fosforitni rat]] || [[w:en:Phosphorite War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''204.''' || ''[[Laulupidu]]'' || [[w:en:Estonian Song Festival]] || muzika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''205.''' || [[Pismo četrdesetorice]] || [[w:en:Letter of 40 intellectuals]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''206.''' || [[Nacionalni park Karula]] || [[w:en:Karula National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''207.''' || [[Nacionalni park Matsalu]] || [[w:en:Matsalu National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''208.''' || [[Nacionalni park Soomaa]] || [[w:en:Soomaa National Park]] ||  ekologija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{za}}&lt;/div&gt;
|- 
| '''209.''' || [[Lydia Koidula]] || [[w:en:Lydia Koidula]] || spisateljica|| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|- 
| '''210.''' ||  || || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Estonija]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. 

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid black; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#0072CE; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid black; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su za Estoniju.

&lt;/div&gt;
|}
|}

__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|Estonija]]</text>
      <sha1>ob3dn2xkl4mjzgznine6x0wnt3cretf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bane Krstić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4661106</id>
    <revision>
      <id>41263621</id>
      <parentid>41263283</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:39:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Smiroje</username>
        <id>153576</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4548" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime                  = Branislav „Bane” Кrstić
| tip                  =
| slika                = Branislav Bane Krstić.png
| veličina             = 236px
| opis                 =
| alias                = 
| ime_po_rođenju       = Branislav Кrstić
| datum_rođenja        = {{birth date|1962|02|15|df=y}}
| mjesto_rođenja       = [[Novi Sad]], [[FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| prebivalište         = [[Klisa]] ([[Novi Sad]])
| zanimanje           = [[pevač]], [[tekstopisac]] [[kantautor]]
| ostale_aktivnosti    = [[Srpska napredna stranka]]
| žanr                 = [[šansona]], [[Rok muzika|rok]], [[Pop rock|pop rok]], [[Pop muzika|pop]], [[Folk rock|folk rok]]
| instrument           = [[pevač|vokal]], [[gitara]]
| godine_aktivnosti    = [[1980]]—danas
| label                = [[Jugoton]], [[PGP RTB|PGP-RTS]], [[Vojvodina muzik]] 
| website              = [http://www.garavisokak.com www.garavisokak.com]
}}
'''Branislav „Bane” Кrstić''' ([[Novi Sad]], [[15. februar]] [[1962]]) [[Jugoslavija|jugoslovenski]] je i [[Srbija|srpski]] kantautor i pesnik. Bio je član grupe [[Pa šta (muzička grupa)|Pa šta]] koju je osnovao [[1980]]. godine. [[Garavi sokak]] osniva [[1989]]. godine kada stiče širu popularnost u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Publici je poznat po konbinovanju [[Vojvođani|vojvođanskog]] melosa sa više vrsta [[zabavna muzika|zabavne muzike]].&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{Cite web |title=Biografija Branislav Кrstić. Izvor: www.garavisokak.com |url=http://garavisokak.com/htm/bane5.jpg |access-date=2018-10-21 |archive-date=2018-10-21 |archive-url=https://archive.today/20181021194439/http://garavisokak.com/htm/bane5.jpg |dead-url=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.is/wip/M9T5q Branislav Bane Кrstić, kantautor i muzičar: Život je težak, bilo gde da živiš, ali i lep. Izvor: www.mojnovisad.com]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Branislav Кrstić je rođen [[15. februar]]a [[1962]]. godine, u [[Novi Sad|Novom Sadu]], u porodici oca Slobodana Кrstića po profesiji automehaničara i majke Milice Кrstić po profesiji krojačica iz [[Gospođinci|Gospođinaca]]. Njagov [[Srpski srodnički odnosi|stric]] je bio [[Eparhija budimska|vladika budimski]] [[Danilo Krstić]]. Završio je [[Srednja mašinska škola Novi Sad|Srednju mašinsku školu u Novom Sadu]] i [[apsolvent|apsolvirao]] na [[Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu]].&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.vn/wip/hzkGg Кroz ravnicu se putuje dugo, dugo... Izvor: www.politika.co.rs]&lt;/ref&gt;

== Muzička karijera ==
Od [[1989]]. godine kao kompletan autor muzike, pevač i gitarista „[[Garavi sokak|Garavog sokaka]]“, objavio je preko devet albuma. Računajući i one kompilacijske, izašlo je preko petnajst albuma.

Na svojim koncertima nekoliko puta su napunili [[Beograd|beogradski]] [[Sava Centar|Centar Sava]], [[Dom Sindikata (Beograd)|Dom sindikata]], [[Novi Sad|novosadsko]] [[Srpsko narodno pozorište]]. Svirali su i na turnejama u [[Kanada|Кanadi]] i [[Australija|Australiji]].&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Politički angažman ==
[[2019]]. godine na jedanajstoj proslavi godišnjice [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Bane Кrstić i Garavi sokak pevaju pesmu ''Biće bolje ako budeš tu''; takođe, čestitali su slavu i stranački rođendan SNS-u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Кako je izgledala proslava 11. godišnjice SNS u Novom Sadu? Izvor: www.danas.rs |url=https://www.danas.rs/politika/kako-je-izgledala-proslava-11-godisnjice-sns-u-novom-sadu/ |access-date=2020-10-10 |archive-date=2020-10-10 |archive-url=https://archive.today/20201010013552/https://www.danas.rs/politika/kako-je-izgledala-proslava-11-godisnjice-sns-u-novom-sadu/ |dead-url=no }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.garavisokak.com www.garavisokak.com]

{{normativna kontrola}}

{{lifetime|1962||Krstić, Branislav}}
[[Kategorija:Biografije, Novi Sad]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]
[[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kantautori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Srpski pevači]]
[[Kategorija:Srpski tekstopisci]]
[[Kategorija:Srpski kantautori]]
[[Kategorija:Srpski scenaristi]]
[[Kategorija:Srpski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Srpski kompozitori]]</text>
      <sha1>sa8fu9221sul551csplxvv50e9w513e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cachapoal (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4661196</id>
    <revision>
      <id>41263521</id>
      <parentid>41022690</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:51:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2754" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Cachapoal
| drugo_ime =
| slika =Río_Cachapoal_desde_el_Orocoipo._-_panoramio_(1).jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis   =
| kontinenti= [[Južna Amerika]]
| regije = [[O'Higgins (regija)|O'Higgins]] 
| države  = {{flag|Čile}}
| pokrajine =
| gradovi =[[Rancagua]]
| izvor =[[Ande]]&lt;ref name=brit/&gt;
| izvor_visina =
| izvor_koord  =
| ušće = 6 [[km]] zapadno od grada Las Cabras u [[Jezero Rapel]]
| ušće_visina  =0
| ušće_koord   =34° 16′ 29″ S, 71° 26′ 5″ W
| ušće_vrsta   =
| dužina =170&lt;ref name=dug/&gt;
| pritoke=Leñas, Cortaderal, Cipreses, Pangal, Claro, Zamorano
| prot_jezera  =
| vodopadi     =
| ade          = 
| protok_sred  =
| protok_min   = 
| protok_maks  =
| sliv = [[Tihi ocean|pacifički]] 
| površina =6.370&lt;ref name=brit/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Rapel]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe = 
| karta=Cuenca-060-B.svg
| karta_širina =
| karta_opis   =[[Sliv]] rijeke Rapel
}}
'''Cachapoal''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u sredini [[Čile]]a, duga 170 [[km]] [[pritoka]] rijeke [[Rapel]].&lt;ref name=dug&gt; {{cite web
   |url=http://www.riosdeohiggins.cl/mapas.html
   |title =Mapas
   |publisher =Rios de O'Higgins
   |language =španjolski
   |accessdate =11.10. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Hidrologija==

Cachapoal [[izvor|izvire]] u podnožju [[snijeg|snježnih]] vrhova [[Ande|Anda]] ''Pico del Barroco'' i ''Nevado de Los Piuquenes''. Od izvora  teče prema [[zapad]]u, u [[planina]]ma prima svoje najvažnije [[pritoka|pritoke]]; Leñas, Cortaderal, Cipreses i Pangal. Nakon planinskog dijela, protiče centralnom [[dolina|dolinom]], nešto prije grada [[Rancagua]] pregrađena je [[brana|branom]] za potrebe 
jedne od najstarijih [[hidroelektrana]] u Čileu.&lt;ref name=brit/&gt;

Posljednje veće pritoke Claro i Zamorano prima tridesetak [[km]] prije nego što se kod lokaliteta La Junta, spoji sa rijekom Tinguirirca i formira [[Rapel]] (danas [[akumulacijsko jezero]]).&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url =http://www.sinia.cl/1292/articles-31018_Rapel.pdf
   |title =Cuenca del Rio Rapel
   |publisher =Sinia
   |language =španjolski
   |accessdate =11.10. 2020
   |archive-date =2011-09-30
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20110930224014/http://www.sinia.cl/1292/articles-31018_Rapel.pdf
   |dead-url =
   }}&lt;/ref&gt;

[[Sliv]] rijeke velik je 6.370 [[km²]] i proteže se najvećim dijelom po [[Cachapoal (provincija)|Provinciji Cachapoal]], koja je i ime dobila po rijeci.&lt;ref name=brit/&gt;
== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cachapoal River}}
* [http://www.riosdeohiggins.cl/galeria/mapa_cachapoal.jpg ''Karta sliva''] {{es icon}}
[[Kategorija:Rijeke u Čileu]]</text>
      <sha1>hn31zzb7jumcwmvggdqcg0651tebut6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapo (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4661694</id>
    <revision>
      <id>41263616</id>
      <parentid>41025214</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2073" xml:space="preserve">{{Jezero
| ime=Chapo
| slika=Chapo_Lake.jpg
| slika_opis = Pogled na jezero
| lokacija = [[Los Lagos (regija)|Regija Los Lagos]]
|širina-stupnjevi =41
|širina-minute    =27
|širina-oznaka    = S
|dužina-stupnjevi =72
|dužina-minute    =30
|dužina-oznaka    =W
| površina =50&lt;ref name=brit/&gt;
| zapremina   = 
| dubina=330
| visina =240
| širina = 5&lt;ref name=brit/&gt;
| dužina=17&lt;ref name=brit/&gt;
| vrsta= [[Glacijalno jezero]]
| pritok= 
| ulijeva = [[Pacifik]]
| države  = {{flag|Čile}}
}}
'''Chapo''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Lago Chapo'') je [[jezero]] na [[jug]]u [[Čile]]a u [[Los Lagos (regija)|Regiji Los Lagos]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Karakteristike ==
Jezero se nalazi 43 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[grad]]a [[Puerto Montt]]a, u podnožju vulkana [[Calbuco (vulkan)|Calbuco]].&lt;ref name=brit/&gt;
Chapo ima [[površina|površinu]] od 50 [[km²]], [[dužina|dugo]] je 17 [[km]] i [[širina|široko]] 5 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[datoteka:Canutillar.svg|left|thumb|260px|&lt;center&gt;[[Karta]] jezera]]
Kako ima vrlo neravnu i krivudavu [[obala|obalu]], ima vrlo malo [[plaža]] i [[zaljev|uvala]] pogodnih za [[kupanje]], a ni [[voda]] mu nije baš previše topla od 9 -18 [[°C]].
Za razliku od tog odlično je za [[Sportski ribolov]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url =http://www.sernatur.cl/scripts/sitio/destino_atractivo2.php?destino=158&amp;atractivo=1106
   |title =Lago Chapo
   |publisher =Sernatur
   |language =španjolski
   |accessdate =25.10. 2020
   |archive-date =2007-09-29
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20070929084249/http://www.sernatur.cl/scripts/sitio/destino_atractivo2.php?destino=158&amp;atractivo=1106
   |dead-url =
   }}&lt;/ref&gt; 

[[Voda|Vodom]] ga pune puno malih [[pritoka]], a vode mu otiču [[Estuarij Reloncaví|Estuarijem Reloncaví]].

== Izvori ==
{{reflist}} 

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chapo Lake}}
* [https://web.archive.org/web/20070929084249/http://www.sernatur.cl/scripts/sitio/destino_atractivo2.php?destino=158&amp;atractivo=1106 ''Lago Chapo''] {{en icon}}

[[Kategorija:Jezera u Čileu]]</text>
      <sha1>n7d15red8uuxdtvtp9gu4cbxiko5erl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cauquenes (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4662747</id>
    <revision>
      <id>41263586</id>
      <parentid>41207172</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:49:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2822" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Cauquenes
| drugo_ime =Río Cauquenes
| slika =Cuenca-072-073-074-080-B.svg
| slika_širina = 260px
| slika_opis  =[[Sliv]] [[Maule (rijeka)|Rijeke Maule]] (Cauquenes je u donjem lijevom uglu)
| kontinenti= [[Južna Amerika]]
| regije =[[Maule (regija)|Maule]]
| države  = {{flag|Čile}}
| pokrajine =
| gradovi =[[Cauquenes]]
| izvor =[[Obalni Kordiljeri]]
| izvor_visina =736&lt;ref name=ecu/&gt;
| izvor_koord  =
| ušće =[[Cauquenes (provincija)|Provincija Cauquenes]]
| ušće_visina  =108&lt;ref name=ecu/&gt;
| ušće_koord=35°53′01″S 72°02′11″W
| ušće_vrsta   =
| dužina =42
| pritoke=Tutuvén
| prot_jezera  =
| vodopadi     =
| ade          = 
| protok_sred  =
| protok_min   = 
| protok_maks  =
| sliv = [[Maule (rijeka)|Rijeke Maule]] 
| površina =1.638&lt;ref name=ecu/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Perquilauquén]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis   =
}}
'''Cauquenes''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Río Cauquenes'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Cauquenes (provincija)|Provinciji Cauquenes]] duga 42 [[km]] [[pritok]]a rijeke [[Perquilauquén]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==

Rijeka Cauquenes [[izvor|izvire]] na [[istok|istočnim]] obroncima [[Obalni Kordiljeri|Obalnih Kordiljera]] nedaleko od [[grad]]a [[Cauquenes]]a. Nakon što [[jug|južnim]] rubovima obiđe taj grad, prima [[pritok]]u Tutuvén i nešto [[sjever]]nije u [[Centralna čileanska dolina|Centralnoj čileanskoj dolini]] ima [[ušće]] u [[Perquilauquén]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url =http://documentos.dga.cl/SUB5288.pdf
   |title =Evaluación de los recursos hídricos subterráneos de la cuenca del Río Cauquenes
   |publisher =Ministerio de Obras Públicas
   |language =španjolski
   |accessdate =6.12. 2020
   |archive-date =2020-01-23
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20200123095213/http://documentos.dga.cl/SUB5288.pdf
   |dead-url =
   }}&lt;/ref&gt;

[[Sliv]] rijeke zajedno sa [[pritoka]]ma velik je 1.638 [[km²]] i proteže se na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 108-736 [[metar]]a, oko 41,5% terena pokrivaju [[šuma|šume]].&lt;ref name=ecu&gt;{{cite web
   |url =https://hzambran.github.io/nsfc190018/Cauquenes.html
   |title =Río Cauquenes en Desembocadura
   |publisher =Agencia Nacional de Investigacion y Desarrollo
   |language =španjolski
   |accessdate =6.12. 2020
   |archivedate =2020-10-17
   |archiveurl =https://web.archive.org/web/20201017132127/https://hzambran.github.io/nsfc190018/Cauquenes.html
   |deadurl =yes
   }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cauquenes River}}
* [https://maulesur.cl/item/rio-cauquenes/ ''Río Cauquenes''] {{es icon}}
[[Kategorija:Rijeke u Čileu]]</text>
      <sha1>pzan787emnz8lfwlbqab59fqj7mgif3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carpenter Street (Star Trek: Enterprise)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667505</id>
    <revision>
      <id>41263561</id>
      <parentid>41057009</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T18:46:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1753" xml:space="preserve">{{Infokutija TV epizoda
| serija = [[Star Trek: Enterprise]]
| naslov = Carpenter Street
| sezona = 3
| epizoda = 11
| produkcija = 311
| datum_premijere = {{Start date|2003|11|26|df=y}}
| scenario = [[Rick Berman]] &lt;br /&gt;[[Brannon Braga]]
| režija = [[Mike Vejar]]
| gosti =
* [[Leland Orser]] – Loomis
* [[Matt Winston]] – Temporalni agent [[Daniels (Star Trek)|Daniels]]
* [[Jeffrey Dean Morgan]] – Xindi-Reptil
* Michael Childers – Strode&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Star Trek: Enterprise Series 3 – 11. Carpenter Street |magazine=[[Radio Times]] |url=http://www.radiotimes.com/episode/2nsd/star-trek-enterprise--series-3---11-carpenter-street |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131128120950/http://www.radiotimes.com/episode/2nsd/star-trek-enterprise--series-3---11-carpenter-street |archive-date=2013-11-28 |access-date=2021-05-12 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
| pret = [[Similitude (Star Trek: Enterprise)|Similitude]]
| sled = [[Chosen Realm]]
| epizoda_lista = Lista epizoda Star Trek: Enterprise
}}

'''''Carpenter Street''''' je epizoda [[SAD|američke]] [[science fiction]] TV-serije ''[[Star Trek: Enterprise]]'', premijerno prikazana 26. novembra 2003. godine. Radnja prikazuje kako je posada ''[[USS Enterprise (NX-01)|Enterprisea]]'' poslana na vremensko putovanje u [[Detroit]] početkom 21. vijeka kako bi zaustavila [[Xindi (Star Trek)|Xindije]] koji pokušavaju uništiti čovječanstvo biološkim oružjem.

==Izvori==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb episode|0572187}}
{{Memory Alpha|Carpenter Street (episode)|&quot;Carpenter Street&quot;}}
{{StarTrek.com link|ENT|3256|&quot;Carpenter Street&quot;}}

{{Star Trek: Enterprise - epizode}}

[[Category:TV-epizode 2003.]]
[[Category:Epizode serije Star Trek: Enterprise]]</text>
      <sha1>druf35os3oax20wthsz2iuwxqiveesb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Livaja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669541</id>
    <revision>
      <id>41263474</id>
      <parentid>41261925</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:53:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.37.223</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20429" xml:space="preserve">
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik|ime=Marko Livaja|slika=[[Datoteka:Loc-Rub (4).jpg|280px]]|opis slike=Livaja 2015. u dresu [[FK Rubin Kazan|Rubina]]|država={{NogRep|HRV}}|datum rođenja=[[Split]], [[26. kolovoza]] [[1993.]]|trenutačni klub=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]|broj u klubu=10|juniorski klubovi=[[NK Omladinac Vranjic]]&lt;br&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]&lt;br&gt;[[Football Club Internazionale Milano|Inter Milano]]|mlade godine=2005. – 2008.&lt;br&gt;2008. – 2010.&lt;br&gt;2010. – 2011.|profesionalni klubovi=[[Football Club Internazionale Milano|Inter Milano]]&lt;br&gt;→ [[FC Lugano|Lugano]]&lt;br&gt;→ [[AC Cesena|Cesena]]&lt;br&gt;[[Atalanta BC|Atalanta]]&lt;br&gt;[[FK Rubin Kazan|Rubin]]&lt;br&gt;→ [[Empoli F.C.|Empoli]]&lt;br&gt;[[UD Las Palmas|Las Palmas]]&lt;br&gt;→ [[AEK Atena F.C.|AEK]]&lt;br&gt;[[AEK Atena F.C.|AEK]]&lt;br&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]|godina=2011. – 2013.&lt;br&gt;2011.&lt;br&gt;2011. – 2012.&lt;br&gt;2013. – 2014.&lt;br&gt;2014. – 2016.&lt;br&gt;2015. – 2016.&lt;br&gt;2016. – 2018.&lt;br&gt;2017. – 2018.&lt;br&gt;2018. – 2021.&lt;br&gt;2021.|nastupi(golovi)={{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(4)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(9)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}74 {{0}}{{0}}(19)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)|godine u reprezentaciji=2008.&lt;br&gt;2009.&lt;br&gt;2008. – 2010.&lt;br&gt;2010.&lt;br&gt;2011. – 2012.&lt;br&gt;2012. – 2013.&lt;br&gt;2013. – 2014.&lt;br&gt;2018. –|reprezentacija={{NogRep|HRV15}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV16}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV17}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV18}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV19}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV20}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV21}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV}}|nastupi u reprezentaciji(golovi)={{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(4)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(3)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)|ažurirano=29. ožujka 2021.}}

'''Marko Livaja''' ([[Split]], [[26. kolovoza]] [[1993.]]) hrvatski je [[Nogomet|nogometni]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] brat Manuela Zamljačanca iz Koprivnice, [[Napadač (nogomet)|napadač]] [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]. Za reprezentaciju je nastupao u svim uzrastima, od [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|reprezentacije do 15 godina]] do [[Hrvatska nogometna reprezentacija|seniorske momčadi]].

== Klupska karijera ==

=== Mlađi uzrasti ===
Livaja je započeo u niželigašima [[NK GOŠK Kaštel Gomilica|GOŠK-u]] iz [[Kaštel Gomilica|Kaštel Gomilice]] i [[NK Omladinac Vranjic|Omladincu]] iz [[Vranjic|Vranjica]]. U ljeto 2008. dobio poziv za [[Nogometna škola GNK Dinamo|Nogometnu školu GNK Dinamo]]. I nakon što je već bio na probi u Dinamu, stigao je poziv i iz njegovog rodnog Splita, te je na kraju ipak potpisao za [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.24sata.hr/nogomet/zanio-se-ljubio-dinamov-dres-a-sad-igra-za-hajduk-166143|title=Zanio se: Ljubio Dinamov dres, a sad igra za Hajduk|date=28 March 2010|accessdate=9 August 2012|work=24 Satae|language=hr}}&lt;/ref&gt; Početkom 2010. priključen je u prvoj momčadi Hajduka, ali tada nije upisao niti jedan nastup seniore u službenim natjecanjima. Odigrao je samo šest prijateljskih utakmica u kojima je dao jedan pogodak.
[[Datoteka:Marko_Livaja.jpg|lijevo|mini|267x267piksel|Livaja u milanskom [[Football Club Internazionale Milano|Interu]]]]

=== Internazionale Milano ===
Kasnije 2010. Livaja je prodan [[Football Club Internazionale Milano|Interu]] u Milano, koji ga je posudio švicarskom [[FC Lugano|Luganu]] 2011. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.football.ch/sfl/fr/Newsticker_F%C3%A9vrier_2011.aspx|title=Succès du Servette FC et du SC Kriens, nul du FC Lugano|date=8 February 2011|accessdate=9 February 2012|work=Swiss Football League|language=fr|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110811093643/http://www.football.ch/sfl/fr/Newsticker_F%C3%A9vrier_2011.aspx|archivedate=11 August 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon toga ponovno je posuđen [[AC Cesena|Ceseni]] u ljeto 2011. godine. U [[Serie A]] je debitirao za Cesenu protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] u listopadu 2011. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://int.soccerway.com/matches/2011/10/16/italy/serie-a/ac-cesena/acf-fiorentina/1175683/|title=Cesena vs. Fiorentina 0 – 0|date=16 October 2011|publisher=Soccerway|accessdate=8 June 2018}}&lt;/ref&gt; Livaja je za Cesenu igrao u i u seniorskoj i u juniorskoj momčadi.

U siječnju 2012. vratio se u Inter kada ga je Cesena dijelom prodala za 2,25 milijuna eura.

U sezoni 2012./13., Livaja se prvi put pojavio u uvodnoj utakmici sezone protiv [[Delfino Pescara 1936|Pescare]], a prvu utakmicu u početnom sastavu momčadi igrao je protiv [[A.S. Roma|Rome]] u siječnju 2013. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.goal.com/en/news/723/serie-a/2012/08/26/3332773/pescara-0-3-inter-sneijder-milito-and-coutinho-secure|title=Pescara 0-3 Inter: Sneijder, Milito and Coutinho secure dominant win|author=Mark Doyle|date=26 August 2012|publisher=Goal.com|accessdate=8 June 2018}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sport.sky.it/calcio/2013/01/20/serie_a_21a_giornata_posticipo_roma_inter.html|title=Totti-Palacio, finisce 1-1 il primo round tra Roma e Inter|date=20 January 2013|publisher=Sky Sport|accessdate=8 June 2018}}&lt;/ref&gt; Tijekom prve polovice sezone igrao je u ukupno šest utakmica Serie A, ali bez postignutog gola. Livaja je dobio više šansi u europskim utakmicama i bio prvi napadač trenera Stramaccionija za utakmice skupine Uefine Europske lige 2012./13. protiv [[FK Rubin Kazan|Rubina iz Kazana]], [[FK Partizan Beograd|FK Partizana]] i [[Neftçi Baku|Neftchija iz Bakua]].

Zabio je svoj prvi pogodak za Inter protiv Rubina iz Kazana 20. rujna 2012. i postao najbolji strijelac Intera u grupnoj fazi natjecanja, s četiri pogotka u šest utakmica u skupini. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://int.soccerway.com/matches/2012/09/20/europe/uefa-cup/fc-internazionale-milano/rubin-kazan/1388923/|title=Internazionale vs. Rubin Kazan 2 – 2|date=20 September 2012|publisher=Soccerway|accessdate=8 June 2018}}&lt;/ref&gt; Inter je završio drugi u skupini H s 11 bodova, tri iza Rubina iz Kazana.

=== Atalanta ===
31. siječnja 2013. Livaja je posuđen [[Atalanta BC|Atalanti]], iako je Inter zadržao pola svojih prava na registraciju. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.hrsport.net/vijesti/455255/nogomet-italija/marko-livaja-sljedecih-godinu-i-pol-na-posudbi-u-atalanti/|title=Marko Livaja sljedećih godinu i pol na posudbi u Atalanti|date=31 January 2013|language=hr|publisher=Sportnet|accessdate=4 September 2016}}&lt;/ref&gt; Inter je platio 1,5 milijuna eura da bi otkupio dio ugovora od Cesene  ali je preprodao polovicu njegovih prava Atalanti za 2,5 milijuna eura kao dio dogovora oko Ezequiela Schelotta od 6 milijuna eura.  Livaja je za novi klub debitirao protiv [[Calcio Catania|Catanije]] 10. veljače 2013. godine, a prva dva pogotka postigao je u utakmici protiv Rome. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Livaja dvostruki strijelac u porazu Atalante|url=http://www.hrsport.net/vijesti/456840/nogomet-italija/video-livaja-dvostruki-strijelac-u-porazu-atalante-juventus-pobjegao-napoliju/|date=24 February 2013|accessdate=4 September 2016|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Iz disciplinskih razloga otpao je s popisa momčadi u travnju za utakmicu Atalante protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/strani-nogomet/livaja-izbacen-iz-momcadi-ne-konkurira-za-utakmicu-531998|title=Livaja izbačen iz momčadi, ne konkurira za utakmicu|date=30 March 2013|language=hr|publisher=Večernji list|accessdate=4 September 2016}}&lt;/ref&gt; U travnju su navijači kluba Livaji dodijelili Atalantinu nagradu &quot;Čovjek mjeseca&quot; za veljaču 2013. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.atalanta.it/site/paginalive/eventi/2013-04/10-04-La-premiazione-di-Marko-Livaja.html|title=MARKO LIVAJA DOMANI ALL'ATALANTA STORE DI ORIOCENTER|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130419140627/http://www.atalanta.it/site/paginalive/eventi/2013-04/10-04-La-premiazione-di-Marko-Livaja.html|archivedate=19 April 2013|date=10 April 2013|language=it|publisher=atalanta.it|accessdate=11 April 2013}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Najbolji igrač Atalante u veljači|url=http://sportske.jutarnji.hr/nogomet/nogomet-mix/najbolji-igrac-atalante-u-veljaci/4229355/|accessdate=4 September 2016|work=Sportske Novosti|date=11 April 2013|language=hr}}&lt;/ref&gt; 7. svibnja, prije utakmice s [[Juventus F.C.|Juventusom]], Livaja je još jednom izbačen iz sastava zbog kršenja discipline. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.atalanta.it/site/paginalive/comunicati-dal-club/2012-2013/2013-05/07-05-Comunicato-dal-Club.html|title=COMUNICATO DAL CLUB|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130613041249/http://www.atalanta.it/site/paginalive/comunicati-dal-club/2012-2013/2013-05/07-05-Comunicato-dal-Club.html|archivedate=13 June 2013|date=7 May 2013|language=it|accessdate=9 May 2013}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Radovanović: Livaja mi bio kao brat|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&amp;mm=05&amp;dd=09&amp;nav_id=712258|accessdate=9 May 2013|work=b92|language=sr|date=9 May 2013}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Loc-Rub_(3).jpg|lijevo|mini|364x364piksel|Livaja u [[FK Rubin Kazan|Rubinu iz Kazana]]]]

=== Rubin Kazan ===
Livaja je potpisao petogodišnji ugovor s Rubin iz Kazana 15. svibnja 2014. godine. Ruski klub za njega je platio do 6 milijuna eura. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Livaja potpisao za Rubin Kazan|url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/fp0x-marko-livaja-potpisao-za-rubin-kazan-rusi-platili-talijanima-6-milijuna-eura#/clanak/fp0x-marko-livaja-potpisao-za-rubin-kazan-rusi-platili-talijanima-6-milijuna-eura|date=15 May 2014|accessdate=15 May 2014|work=Dalmacija News|language=hr}}&lt;/ref&gt; 31. kolovoza 2015. Rubin Kazan vratio ga je na posudbu u [[Serie A]] u [[Empoli F.C.|Empoli]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.espnfc.com/story/2590566/empoli-land-loans-for-leandro-paredes-and-marko-livaja|title=Empoli land loans for Roma's Leandro Paredes, Rubin Kazan's Marko Livaja|publisher=ESPN FC|date=31 August 2015|accessdate=15 January 2017}}&lt;/ref&gt; Livaja je u Empoliju zabio samo jednom u 18 utakmica, i samo četiri puta je bio početnoj postavi. Taj jedini pogodak postigao je 22. studenog u remiju 2: 2 u gostima protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=https://int.soccerway.com/matches/2015/11/22/italy/serie-a/acf-fiorentina/empoli-fc/2120499/|title=Fiorentina vs. Empoli 2 – 2|publisher=Soccerway|date=22 November 2015|accessdate=15 January 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Las Palmas ===
14. srpnja 2016. Livaja se pridružio [[UD Las Palmas|Las Palmasu]] u [[La Liga|La Ligi]] potpisivanjem ugovora do lipnja 2020. &lt;ref name=&quot;toLasPalmas&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.udlaspalmas.es/noticias/noticia/la-ud-las-palmas-ficha-al-delantero-croata-marko-livaja|title=La UD Las Palmas ficha al delantero croata Marko Livaja|date=14 July 2016|language=es|publisher=UD Las Palmas|accessdate=4 September 2016}}&lt;/ref&gt; Debitirao je 22. kolovoza pobijedom i pogodcima protiv [[Valencia C.F.|Valencije]] (4:2) na [[Estadio Mestalla|stadionu Mestalla]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=https://int.soccerway.com/matches/2016/08/22/spain/primera-division/valencia-club-de-futbol/union-deportiva-las-palmas/2282767/|title=Valencia vs. Las Palmas 2 – 4|publisher=Soccerway|date=22 August 2016|accessdate=15 January 2017}}&lt;/ref&gt; Livaja je prvi put nastupio u [[Kup Kralja|Copa del Rey]] 10. siječnja sljedeće godine u uzvratnoj utakmici osmine finala protiv [[Atlético Madrid|Atlético Madrida]], zabivši pogodak u 2:3 pobjedi u gostima, ali je Las Palmas ispao zbog ukupnog rezultata 4:3. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.goal.com/en/match/atl%C3%A9tico-madrid-vs-las-palmas/2386868/report|title=Atletico Madrid 2-3 Las Palmas (agg: 4-3): Griezmann &amp; Correa goals ensure hosts progress|publisher=Goal.com|last=Stephen Creek|date=10 January 2017|accessdate=15 January 2017}}&lt;/ref&gt;

==== AEK Atena ====
1. srpnja 2017. godine Livaja je posuđen [[AEK Atena F.C.|AEK-u iz Atene]], za početnu naknadu od 200.000 eura uz mogućnost kupnje od 1,8 milijuna eura u ljeto 2018. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.udlaspalmas.es/noticias/noticia/marko-livaja-cedido-al-aek-atenas|title=Marko Livaja, cedido al AEK Atenas|date=1 July 2017|language=es|publisher=UD Las Palmas|accessdate=1 July 2017}}&lt;/ref&gt; Debitirao je 25. srpnja 2017. u domaćem porazu od [[PFK CSKA Moskva|CSKA iz Moskve]] (0:2) u prvoj utakmici [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|trećeg pretkola Lige prvaka]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.sport24.gr/football/ChampionsLeague/h-tsska-xalase-to-parti-htta-me-2-0-gia-thn-aek.4780203.html|title=Η ΤΣΣΚΑ χάλασε το &quot;πάρτι&quot;, ήττα με 2-0 για την ΑΕΚ {{Ell oznaka}}|date=25 July 2017|publisher=www.sport24.gr}}&lt;/ref&gt;

Uprava AEK-a odlučila je na ljeto 2018. godine otkupiti Livaju koji je do tada bio na posudbi iz [[UD Las Palmas|Las Palmasa]], jer se odlično uklopio u momčad iskusnog španjolskog trenera [[Manolo Jiménez|Manola Jiméneza]] i postigao je 10 pogodaka u 37 službenih nastupa AEK-a u svim natjecanjima. Potpisao je ugovor do ljeta 2021. godine, uz klauzula o otkupu od 10 milijuna eura. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.contra.gr/Soccer/Hellas/Superleague/aek/tha-einai-aytoktonia-an-den-meinei-sthn-aek-o-livagia-giati.5108042.html|title=Η εντολή Λιβάγια, η Λας Πάλμας και το... αυτογκόλ {{Ell oznaka}}|publisher=www.contra.gr|date=6 March 2018}}&lt;/ref&gt;

Nedugo zatim, neimenovana talijanska momčad, za koju se kasnije pokazalo da je [[U.C. Sampdoria|Sampdoria]], ponudila je 8 milijuna eura za hrvatskog napadača, ali administracija AEK-a je to odbila. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.sport24.gr/football/omades/Aek/oxi-stoys-italous-se-protash-8-ekat-eyrw-gia-ton-livagia-h-aek.5287362.html|title=&quot;Όχι&quot; στους Ιταλούς σε πρόταση 8 εκατ. ευρώ για τον Λιβάγια η ΑΕΚ {{Ell oznaka}}|date=16 August 2018|publisher=Sport24.gr}}&lt;/ref&gt;

19. kolovoza 2020. [[AEK Atena F.C.|AEK]] je odbio ponudu [[FC Al Wahda|Al Wahde]] u iznosu od 4 milijuna eura, postavivši cijenu od 8 milijuna. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.gazzetta.gr/football/superleague/article/1505311/i-aek-aperripse-protasi-4-ek-eyro-gia-livaia|title=«Η ΑΕΚ απέρριψε πρόταση 4 εκ. ευρώ για Λιβάια» {{Ell oznaka}}|accessdate=2020-08-19}}&lt;/ref&gt; [[Stade Rennais FC|Rennes]] i [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]], iz [[Ligue 1]], također su izrazili interes za dovođenje Livaje. &lt;ref&gt;{{Citiranje novina|url=http://www.gazzetta.gr/football/superleague/article/1505642/ren-kai-sent-etien-endiaferontai-gia-livaia|title=«Ρεν και Σεντ Ετιέν ενδιαφέρονται για Λιβάια» {{Ell oznaka}}|accessdate=2020-08-20}}&lt;/ref&gt; 17. veljače 2021. Livaja je odbio potpisati produženje ugovora jer je proglašen viškom u prvoj momčadi. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sport-fm.gr/article/podosfairo/libagia-kai-episima-telos-apo-tin-aek/4159553|title=Επίσημο: Τέλος από την ΑΕΚ ο Λιβάγια! {{Ell oznaka}}|author=newsroom|first=sport-fm|work=sport-fm.gr|accessdate=2021-02-17}}&lt;/ref&gt;
=== Hajduk Split ===
Istog dana kada mu je raskinut ugovor s AEK-om, Livaja se pridružio [[HNK Hajduk Split|Hajduku]] do kraja sezone. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/marko-livaja-se-vratio-u-hajduk/89420|title=Marko Livaja se vratio u Hajduk!|work=Dalmatinski portal|language=en|accessdate=2021-02-17}}&lt;/ref&gt; Nosio je broj 11. U ljeto 2021. produžio je ugovor s Hajdukom i dobio broj 10. Odmah po dolasku u Hajduk Livaja se prometnuo u najboljeg igrača kluba i jednog od najboljih igrača lige. Nekoliko je puta nosio kapetansku vrpcu i bio u momčadi kola.

== Međunarodna karijera ==
Od 2008. do 2014. godine Livaja je nastupio ukupno 54 puta i zabio 24 pogotka za sve mlađe uzrasne kategorije hrvatske reprezentacije od U-15 do U-21.

Dana 20. kolovoza 2018., kao rezultat njegovih odličnih nastupa s AEK-om iz Atene, [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski izbornik]] [[Zlatko Dalić]] priključio je Livaju prvi put A reprezentaciji za prijateljski nastup protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:1) i okršaj [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Lige nacija]] protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], koji je završio najvećim porazom Hrvatske u povijesti (0:6). &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://onefootball.com/en/news/modric-rakitic-lead-new-era-for-world-cup-finalists-croatia-en-21170278?variable=20180821|title=Modric, Rakitic lead new era for World Cup finalists Croatia|date=21 August 2018|publisher=onefootball.com}}&lt;/ref&gt; Odlične igre u Hajduku izborile su Livaji mjesto na popisu izbornika hrvatske reprezentacije za kvalifikacijske utakmice SP-a u Katru 2022. s Rusijom, Slovačkom i Slovenijom.

== Statistika karijere ==

=== Klub ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Prvenstvo
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Europski kupovi
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Liga
!Nastupi
!Pogodci
!Nastupi
!Pogodci
!Nastupi
!Pogodci
!Nastupi
!Pogodci
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]]
|2012./13.
|[[Serie A]]
|6
|0
|0
|0
|7
|4
|13
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!6
!0
!0
!0
!7
!4
!13
!4
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[AC Cesena|Cesena]] (posudba)
|2011./12.
|[[Serie A]]
|3
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;11&quot; |
|3
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!3
!0
!0
!0
!3
!0
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Atalanta BC|Atalanta]]
|2012./13.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Serie A]]
|11
|2
|0
|0
|11
|2
|-
|2013./14.
|20
|2
|3
|2
|23
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!31
!4
!3
!2
!34
!6
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]
|2014./15.
|[[Ruska Premijer liga|Russian Premier League]]
|11
|0
|2
|1
|13
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!11
!0
!2
!1
!13
!1
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Empoli F.C.|Empoli]] (posudba)
|2015./16.
|[[Serie A]]
|17
|1
|0
|0
|17
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!17
!1
!0
!0
!17
!1
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UD Las Palmas|Las Palmas]]
|2016./17.
|[[La Liga]]
|25
|5
|1
|2
|26
|7
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!25
!5
!1
!2
!26
!7
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[AEK Atena F.C.|AEK]] (posudba)
|2017./18.
|[[Grčka Super liga]]
|27
|8
|5
|0
|10
|2
|42
|10
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!27
!8
!5
!0
!10
!2
!42
!10
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[AEK Atena F.C.|AEK]]
|2018./19.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Grčka Super liga]]
|25
|7
|8
|4
|5
|1
|38
|12
|-
|2019./20.
|32
|9
|6
|3
|4
|3
|42
|15
|-
|2020./21.
|16
|3
|0
|0
|7
|2
|23
|5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!73
!19
!14
!7
!16
!6
!103
!32
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|2020./21.
|[[Prva HNL]]
|20
|9
|2
|1
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|22
|10
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!20
!9
!2
!1
!22
!10
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Sveukupno
!214
!46
!27
!13
!33
!12
!254
!70
|}

== Nagrade i priznanja ==

=== Klub ===
'''Inter Primavera'''

* [[NextGen Series]] : 2012.
* Juniorski prvak Italije: 2012.

'''AEK Atena'''

* [[Grčka Super liga|Grčki prvak]]: 2017./18.

=== Osobno ===

* Momčad sezone [[Grčka Super liga|grčke Super Lige]]: 2017./18., 2019./20.
* Igrač sezone [[Grčka Super liga|grčke Super Lige]]: 2019./20. &lt;ref name=&quot;GreekPOY&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.slgr.gr/el/article/nivea-men-player-of-the-regular-season-o-marko-libaia/|title=&quot;NIVEA Men Best player of the regular season is Marko Livaja!&quot; {{Ell oznaka}}|work=slgr.gr|accessdate=24 June 2020}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://hns-cff.hr/en/players/30382/marko-livaja/ Profil na službenim stranicama Hrvatskog nogometnog saveza]
* [https://hajduk.hr/prva-momcad/marko-livaja/11 Profil na Hajdukovim službenim stranicama]
* [https://int.soccerway.com/players/marko-livaja/116576/ Profil na Soccerwayu]
* [https://www.espn.com/soccer/player/_/id/165580/marko-livaja Profil na ESPN-u]

{{Najbolji strijelci 1. HNL}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1993||Livaja, Marko}}

[[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]</text>
      <sha1>46h9vbz2a3yg8bvrv8nleqzkvyjfohz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4670306</id>
    <revision>
      <id>41263432</id>
      <parentid>41263238</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>+ref</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13760" xml:space="preserve">'''[[Umjetnički aktivizam]]''' ili '''artivizam''' u '''[[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' razvija se od početka [[1980-e|1980-ih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]] do danas, kroz dva glavna pravca: [[feminizam|feministički]] i pravac društveno–političke stvarnosti.

=== Razvoj umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj ===
[[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|okvir|desno|250px|thumb|''Knjiga i društvo 22''%]]
&quot;Duh šezdesetosme&quot; i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas.  Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,&lt;ref name=&quot;svakodnevnice&quot;&gt;kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici&lt;/ref&gt; izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti&lt;ref name=&quot;netrajnosti&quot;&gt; Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,&lt;/ref&gt; nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma.

Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi.

Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. 

==== Kulturne udruge ====
Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[Mi2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[Mi2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama&lt;ref name=&quot;zajednicama&quot;&gt;Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9.    &lt;/ref&gt;, npr. Art radionica Lazareti,&lt;ref name=&quot;Lazareti&quot;&gt;Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007., str. 22.&lt;/ref&gt;.  Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,&lt;ref name=&quot;udruga&quot;&gt;Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Klubtura koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Klubtura pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.&lt;/ref&gt; koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Klubtura]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''&lt;ref name=&quot;2007.&quot;&gt;V. zbornik: Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.&lt;/ref&gt; Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.&lt;ref name=&quot;udruge&quot;&gt;Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.&lt;/ref&gt; 

Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.).        
Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. &lt;ref name=&quot;spektakla!&quot;&gt;Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.&lt;/ref&gt;    
Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.&lt;ref name=&quot;Agambena&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.&lt;/ref&gt;
Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]].  Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.&lt;ref name=&quot;kvartovima&quot;&gt;Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/&lt;/ref&gt; U okviru projekta &quot;Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih&quot; održana je 2017. godine u Studentskom centru u Zagrebu izložba &quot;Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. travnja 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=23. svibnja 2017 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. listopada 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. studeni 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt; Godine 2022. [[KIC]] u svojoj Galeriji na katu pokreće umjetničko-aktivistički ciklus izložbi&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tena|last=Šarčević|title=Izložba u Galeriji na katu, KIC: Zacementirao je knjige iz hrvatske te srpske povijesti|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622 |publisher=[[Jutarnji list]] |location=Zagreb |issn=1331-5692 |number=8557 |date=13. lipnja 2022 |pages=22–23 |archivedate=12. lipnja 2022 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220612131110/https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622 |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt; koje propituju pitanja koja polariziraju domaću i regionalnu političku i društvenu scenu.
Prva instalacija bavila se činjenicom da [[Hrvati]] i [[Srbi]] govore zajedničkim [[policentrični jezik|policentričnim jezikom]].&lt;ref&gt;{{YouTube|lf9kWTS6BY0|Video prezentacija izložbe &quot;Jezik je virus – Instalacija na temu policentričnosti jezika – Istraživanje i teza: Snježana Kordić – Kustos i umjetničko vodstvo: Emil Matešić&quot; 2022.}}&lt;/ref&gt;

==Bilješke==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Umjetnički aktivizam]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>og8g04tvs9ukl9uf55ojk6306cg01p3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263613</id>
      <parentid>41263432</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kulturne udruge */ prijelom retka da se čini čitljivije.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13761" xml:space="preserve">'''[[Umjetnički aktivizam]]''' ili '''artivizam''' u '''[[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' razvija se od početka [[1980-e|1980-ih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]] do danas, kroz dva glavna pravca: [[feminizam|feministički]] i pravac društveno–političke stvarnosti.

=== Razvoj umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj ===
[[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|okvir|desno|250px|thumb|''Knjiga i društvo 22''%]]
&quot;Duh šezdesetosme&quot; i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas.  Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,&lt;ref name=&quot;svakodnevnice&quot;&gt;kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici&lt;/ref&gt; izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti&lt;ref name=&quot;netrajnosti&quot;&gt; Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,&lt;/ref&gt; nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma.

Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi.

Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. 

==== Kulturne udruge ====
Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[Mi2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[Mi2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama&lt;ref name=&quot;zajednicama&quot;&gt;Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9.    &lt;/ref&gt;, npr. Art radionica Lazareti,&lt;ref name=&quot;Lazareti&quot;&gt;Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007., str. 22.&lt;/ref&gt;.  Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,&lt;ref name=&quot;udruga&quot;&gt;Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Klubtura koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Klubtura pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.&lt;/ref&gt; koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Klubtura]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''&lt;ref name=&quot;2007.&quot;&gt;V. zbornik: Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.&lt;/ref&gt; Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.&lt;ref name=&quot;udruge&quot;&gt;Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.&lt;/ref&gt; 

Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.).        
Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. &lt;ref name=&quot;spektakla!&quot;&gt;Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.&lt;/ref&gt;    
Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.&lt;ref name=&quot;Agambena&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.&lt;/ref&gt;
Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]].  Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.&lt;ref name=&quot;kvartovima&quot;&gt;Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/&lt;/ref&gt;

U okviru projekta &quot;Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih&quot; održana je 2017. godine u Studentskom centru u Zagrebu izložba &quot;Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. travnja 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=23. svibnja 2017 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. listopada 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. studeni 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt; Godine 2022. [[KIC]] u svojoj Galeriji na katu pokreće umjetničko-aktivistički ciklus izložbi&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tena|last=Šarčević|title=Izložba u Galeriji na katu, KIC: Zacementirao je knjige iz hrvatske te srpske povijesti|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622 |publisher=[[Jutarnji list]] |location=Zagreb |issn=1331-5692 |number=8557 |date=13. lipnja 2022 |pages=22–23 |archivedate=12. lipnja 2022 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220612131110/https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622 |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt; koje propituju pitanja koja polariziraju domaću i regionalnu političku i društvenu scenu. Prva instalacija bavila se činjenicom da [[Hrvati]] i [[Srbi]] govore zajedničkim [[policentrični jezik|policentričnim jezikom]].&lt;ref&gt;{{YouTube|lf9kWTS6BY0|Video prezentacija izložbe &quot;Jezik je virus – Instalacija na temu policentričnosti jezika – Istraživanje i teza: Snježana Kordić – Kustos i umjetničko vodstvo: Emil Matešić&quot; 2022.}}&lt;/ref&gt;

==Bilješke==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Umjetnički aktivizam]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>snzw7tv6g7biags386qi2nfz08d9lxl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263614</id>
      <parentid>41263613</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:06:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>povećao razinu podnaslova</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13755" xml:space="preserve">'''[[Umjetnički aktivizam]]''' ili '''artivizam''' u '''[[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' razvija se od početka [[1980-e|1980-ih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]] do danas, kroz dva glavna pravca: [[feminizam|feministički]] i pravac društveno–političke stvarnosti.

== Razvoj umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|okvir|desno|250px|thumb|''Knjiga i društvo 22''%]]
&quot;Duh šezdesetosme&quot; i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas.  Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,&lt;ref name=&quot;svakodnevnice&quot;&gt;kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici&lt;/ref&gt; izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti&lt;ref name=&quot;netrajnosti&quot;&gt; Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,&lt;/ref&gt; nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma.

Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi.

Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. 

== Kulturne udruge ==
Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[Mi2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[Mi2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama&lt;ref name=&quot;zajednicama&quot;&gt;Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9.    &lt;/ref&gt;, npr. Art radionica Lazareti,&lt;ref name=&quot;Lazareti&quot;&gt;Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007., str. 22.&lt;/ref&gt;.  Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,&lt;ref name=&quot;udruga&quot;&gt;Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Klubtura koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Klubtura pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.&lt;/ref&gt; koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Klubtura]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''&lt;ref name=&quot;2007.&quot;&gt;V. zbornik: Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.&lt;/ref&gt; Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.&lt;ref name=&quot;udruge&quot;&gt;Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.&lt;/ref&gt; 

Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.).        
Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. &lt;ref name=&quot;spektakla!&quot;&gt;Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.&lt;/ref&gt;    
Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.&lt;ref name=&quot;Agambena&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.&lt;/ref&gt;
Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]].  Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.&lt;ref name=&quot;kvartovima&quot;&gt;Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/&lt;/ref&gt;

U okviru projekta &quot;Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih&quot; održana je 2017. godine u Studentskom centru u Zagrebu izložba &quot;Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. travnja 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=23. svibnja 2017 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. listopada 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. studeni 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt; Godine 2022. [[KIC]] u svojoj Galeriji na katu pokreće umjetničko-aktivistički ciklus izložbi&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tena|last=Šarčević|title=Izložba u Galeriji na katu, KIC: Zacementirao je knjige iz hrvatske te srpske povijesti|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622 |publisher=[[Jutarnji list]] |location=Zagreb |issn=1331-5692 |number=8557 |date=13. lipnja 2022 |pages=22–23 |archivedate=12. lipnja 2022 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220612131110/https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622 |accessdate=26. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt; koje propituju pitanja koja polariziraju domaću i regionalnu političku i društvenu scenu. Prva instalacija bavila se činjenicom da [[Hrvati]] i [[Srbi]] govore zajedničkim [[policentrični jezik|policentričnim jezikom]].&lt;ref&gt;{{YouTube|lf9kWTS6BY0|Video prezentacija izložbe &quot;Jezik je virus – Instalacija na temu policentričnosti jezika – Istraživanje i teza: Snježana Kordić – Kustos i umjetničko vodstvo: Emil Matešić&quot; 2022.}}&lt;/ref&gt;

==Bilješke==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Umjetnički aktivizam]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>jrlox8ywlogsta1x58721z3wzncnlkf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Festival filma o ljudskim pravima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4671914</id>
    <revision>
      <id>41263570</id>
      <parentid>41263200</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Korisnik:Zblace/Human Rights Film Festival]] na [[Human Rights Film Festival]]: za glavni je</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7056" xml:space="preserve">[[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip Human Rights Film Festivala]]
'''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni [[filmski festival]] koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma.

== Povijest ==
''HRFF'' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz  savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka (grad)|Rijeci]].

Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}&lt;/ref&gt; HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine.

== Lokacije festivala ==
[[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]]
[[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]]
Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine.

Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}
* Kino Europa
* [[Kino Tuškanac]]
* Klub Mama
* Klub Močvara
* [[Književni klub Booksa]]
* [[Medijateka Francuskog instituta]]
* [[Galerija Nova]]
* [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]]
* [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]]

Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je:
* [[Art-kino Croatia]]

== Partneri festivala ==
[[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]]
[[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip Multimedijalnog instituta]]
[[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip udruge Filmaktiv]]
[[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]]
Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju podršku omogućuju rad festivala: &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}  

* [[Filmaktiv]]
* Art-kino Croatia  
* Kino Tuškanac
* Booksa
* What, How &amp; for Whom ([[WHW]])  
* [[Kulturtreger]]
* Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH
* Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH
* Ured Pučke pravobraniteljice
* [[Zaklada Solidarna]]
* [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]]
* [[Izvor (udruga)]]
* [[Platforma za reproduktivnu pravdu]]
* [[Roda (udruga)]]
* [[U dobroj vjeri]]
* [[GONG]]
* [[Prekinimo šutnju]]
* [[Kuća ljudskih prava]]
* [[Human Rights House Foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava)
* [[Centar za mirovne studije]]
* [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]]
* [[Isusovačka služba za izbjeglice]]
* [[Udruga za samozastupanje]]
* [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]]
* [[Dugine obitelji]]
* [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]
* [[RoUm]]
* [[ProPuh]]
* [[Domino (udruga)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival'']
* [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]</text>
      <sha1>to5hdhqrcik75ov8yzbedphjs6djk92</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263572</id>
      <parentid>41263570</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:55:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Human Rights Film Festival]] na [[HRFF]]: skraćeni naziv</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7056" xml:space="preserve">[[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip Human Rights Film Festivala]]
'''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni [[filmski festival]] koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma.

== Povijest ==
''HRFF'' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz  savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka (grad)|Rijeci]].

Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}&lt;/ref&gt; HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine.

== Lokacije festivala ==
[[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]]
[[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]]
Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine.

Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}
* Kino Europa
* [[Kino Tuškanac]]
* Klub Mama
* Klub Močvara
* [[Književni klub Booksa]]
* [[Medijateka Francuskog instituta]]
* [[Galerija Nova]]
* [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]]
* [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]]

Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je:
* [[Art-kino Croatia]]

== Partneri festivala ==
[[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]]
[[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip Multimedijalnog instituta]]
[[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip udruge Filmaktiv]]
[[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]]
Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju podršku omogućuju rad festivala: &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}  

* [[Filmaktiv]]
* Art-kino Croatia  
* Kino Tuškanac
* Booksa
* What, How &amp; for Whom ([[WHW]])  
* [[Kulturtreger]]
* Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH
* Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH
* Ured Pučke pravobraniteljice
* [[Zaklada Solidarna]]
* [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]]
* [[Izvor (udruga)]]
* [[Platforma za reproduktivnu pravdu]]
* [[Roda (udruga)]]
* [[U dobroj vjeri]]
* [[GONG]]
* [[Prekinimo šutnju]]
* [[Kuća ljudskih prava]]
* [[Human Rights House Foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava)
* [[Centar za mirovne studije]]
* [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]]
* [[Isusovačka služba za izbjeglice]]
* [[Udruga za samozastupanje]]
* [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]]
* [[Dugine obitelji]]
* [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]
* [[RoUm]]
* [[ProPuh]]
* [[Domino (udruga)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival'']
* [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]</text>
      <sha1>to5hdhqrcik75ov8yzbedphjs6djk92</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263574</id>
      <parentid>41263572</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[HRFF]] na [[Festival filma o ljudskim pravima]]: rijetko korišten ali je domaći naziv</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7056" xml:space="preserve">[[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip Human Rights Film Festivala]]
'''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni [[filmski festival]] koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma.

== Povijest ==
''HRFF'' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz  savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka (grad)|Rijeci]].

Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}&lt;/ref&gt; HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine.

== Lokacije festivala ==
[[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]]
[[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]]
Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine.

Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}
* Kino Europa
* [[Kino Tuškanac]]
* Klub Mama
* Klub Močvara
* [[Književni klub Booksa]]
* [[Medijateka Francuskog instituta]]
* [[Galerija Nova]]
* [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]]
* [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]]

Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je:
* [[Art-kino Croatia]]

== Partneri festivala ==
[[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]]
[[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip Multimedijalnog instituta]]
[[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip udruge Filmaktiv]]
[[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]]
Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju podršku omogućuju rad festivala: &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}  

* [[Filmaktiv]]
* Art-kino Croatia  
* Kino Tuškanac
* Booksa
* What, How &amp; for Whom ([[WHW]])  
* [[Kulturtreger]]
* Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH
* Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH
* Ured Pučke pravobraniteljice
* [[Zaklada Solidarna]]
* [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]]
* [[Izvor (udruga)]]
* [[Platforma za reproduktivnu pravdu]]
* [[Roda (udruga)]]
* [[U dobroj vjeri]]
* [[GONG]]
* [[Prekinimo šutnju]]
* [[Kuća ljudskih prava]]
* [[Human Rights House Foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava)
* [[Centar za mirovne studije]]
* [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]]
* [[Isusovačka služba za izbjeglice]]
* [[Udruga za samozastupanje]]
* [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]]
* [[Dugine obitelji]]
* [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]
* [[RoUm]]
* [[ProPuh]]
* [[Domino (udruga)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival'']
* [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]</text>
      <sha1>to5hdhqrcik75ov8yzbedphjs6djk92</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263578</id>
      <parentid>41263574</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:01:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>manje korekcije i dopune</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7055" xml:space="preserve">[[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip HRFF-a|120x120piksel]]
'''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni filmski festival koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma.

== Povijest ==
''HRFF'' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz  savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka (grad)|Rijeci]].

Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}&lt;/ref&gt; HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine.

== Lokacije festivala ==
[[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]]
[[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]]
Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine.

Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}
* Kino Europa
* [[Kino Tuškanac]]
* Klub Mama
* Klub Močvara
* [[Književni klub Booksa]]
* [[Medijateka Francuskog instituta]]
* [[Galerija Nova]]
* [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]]
* [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]]

Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je:
* [[Art-kino Croatia]]

== Partneri festivala ==
[[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]]
[[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip kluba MaMa]]
[[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip Filmaktiv]]
[[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]]
Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju redovitu podršku (programsku ili u resursima) omogućuju kontinuitet i razvoj festivala: &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

* [[Filmaktiv]]
* Art-kino Croatia  
* Kino Tuškanac
* Booksa
* What, How &amp; for Whom ([[WHW]])  
* [[Kulturtreger]]
* Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH
* Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH
* Ured Pučke pravobraniteljice
* [[Zaklada Solidarna]]
* [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]]
* [[Izvor (udruga)]]
* [[Platforma za reproduktivnu pravdu]]
* [[Roda (udruga)]]
* [[U dobroj vjeri]]
* [[GONG]]
* [[Prekinimo šutnju]]
* [[Kuća ljudskih prava]]
* [[Human Rights House Foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava)
* [[Centar za mirovne studije]]
* [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]]
* [[Isusovačka služba za izbjeglice]]
* [[Udruga za samozastupanje]]
* [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]]
* [[Dugine obitelji]]
* [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]
* [[RoUm]]
* [[ProPuh]]
* [[Domino (udruga)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival'']
* [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]</text>
      <sha1>rj80s3qh6w8tcxu4hb4rhlr6jfuphtq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zblace/HR-BS-SR-na-SH</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4671921</id>
    <redirect title="Korisnik:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki" />
    <revision>
      <id>41263380</id>
      <parentid>41248930</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Korisnik:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Korisnik:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]</text>
      <sha1>8faea2fuhquaahv63155jkgqesrpr2q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:Zblace/HR-BS-SR-na-SH</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4671922</id>
    <redirect title="Razgovor sa korisnikom:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki" />
    <revision>
      <id>41263379</id>
      <parentid>41248931</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]</text>
      <sha1>aic4cd0ttjh4ustt82fbqb6n8g7nsw9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bocholt-Herentals</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672299</id>
    <revision>
      <id>41263388</id>
      <parentid>41251854</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1858" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Kanal Bocholt-Herentals
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Kanaal Bocholt-Herentals / Canal Bocholt-Herentals&lt;/small&gt;
| slika_panorama =LocationBocholtHerentals.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =&lt;center&gt;Pozicija [[kanal]]a na [[Karta|karti]] [[Belgija|Belgije]]
| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|Belgija}}	  	
}}
'''Kanal Bocholt-Herentals''' ([[nizozemski jezik|nizozemski]]: ''Kanaal Bocholt-Herentals'', [[francuski jezik|francuski]]: ''Canal Bocholt-Herentals'') zvan i ''Kanal Kempisch'' je jedan od sedam [[kanal]]a koji povezuju [[rijeka|rijeke]] [[Meuse]] i [[Scheldt]].

== Historija i karakteristike==
[[datoteka:Kanaal_Bocholt-Herentals_2.jpg|thumb|left|260px|&lt;center&gt;[[Brod]]ovi na kanalu]]
[[Kanal]] se nalazi na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]], on povezuje kanal [[Zuid-Willemsvaart]] u [[Bocholt (Belgija)|Bocholtu]] sa [[Albertov kanal|Albertovim kanalom]] u [[Herentals]]u.&lt;ref name=brit/&gt; 

Kanal je dug je 57 [[km]], a iskapan je od [[1843]]. do [[1846]]., sa minimalnom [[širina|širinom]] od 7,3 [[metar|metra]] tako da su njime mogli ploviti [[brod]]ovi do 600 [[ton]]a sa maksimalnim [[Gaz (brodski)|gazom]] od 2,1 [[metar|metra]] (2,5 [[metar|m]] na vlastitu odgovornost).&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url =http://www.descheepvaart.be/Rubriek/Beroepsvaart/Kanalen/Bocholt-Herentals.aspx
   |title =Bocholt-Herentals
   |publisher =Descheepvaart
   |language =nizozemski
   |accessdate =10.05.2022
   |archive-date =2014-02-24
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20140224041334/http://www.descheepvaart.be/Rubriek/Beroepsvaart/Kanalen/Bocholt-Herentals.aspx
   |dead-url =
   }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kempisch Kanaal}}
* [https://www.visuris.be/Bocholt-Herentals ''Kanaal Bocholt-Herentals''] {{nl icon}}

[[Kategorija:Kanali u Belgiji]]</text>
      <sha1>il028rvqa7lvufp9bq6z8b08rvgnk62</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije</title>
    <ns>5</ns>
    <id>4672529</id>
    <revision>
      <id>41263671</id>
      <parentid>41262777</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T07:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>samo naprijed</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10870" xml:space="preserve">==Standardizacija infokutija==
Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti.

SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. 

Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno.

Kako provesti ovo standardiziranje?
# Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''.
# Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je).
# [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju.
# Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu &lt;nowiki&gt;[[Datoteka:image|imagesize|caption]]&lt;/nowiki&gt; u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama).
# Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji.

Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom.

===Diskusija===
{{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj &quot;plan radnje&quot; gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST)

:Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST)
::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST)
:::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove &quot;standardizacije&quot;. Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST)
::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 22:23, 22 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih &quot;entete&quot; kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST)
::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:17, 23 august 2022 (CEST)
:::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST)
::::::::::Što se mene tiče, ''go for it''! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:32, 23 august 2022 (CEST)

{{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST)

:Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST)

::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dodati. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST)

::: {{za}} Go for it, i hvala na svemu. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:20, 23 august 2022 (CEST)
::: {{za}} goGoGADGET, i toplo se nadam da će ručni rad oko njih uskoro biti suvišan a da Wikidata preuzima odgovornost za aktualnost i točnost sadržaja. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:19, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>qdcrpdxx6yyr6ia2ybasz0j0edekmwy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263674</id>
      <parentid>41263671</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T07:57:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diskusija */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11054" xml:space="preserve">==Standardizacija infokutija==
Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti.

SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. 

Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno.

Kako provesti ovo standardiziranje?
# Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''.
# Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je).
# [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju.
# Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu &lt;nowiki&gt;[[Datoteka:image|imagesize|caption]]&lt;/nowiki&gt; u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama).
# Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji.

Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom.

===Diskusija===
{{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj &quot;plan radnje&quot; gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST)

:Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST)
::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST)
:::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove &quot;standardizacije&quot;. Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST)
::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 22:23, 22 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih &quot;entete&quot; kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST)
::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:17, 23 august 2022 (CEST)
:::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST)
::::::::::Što se mene tiče, ''go for it''! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:32, 23 august 2022 (CEST)

{{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST)

:Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST)

::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dodati. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST)

::: {{za}} Go for it, i hvala na svemu. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:20, 23 august 2022 (CEST)
::: {{za}} goGoGADGET, i toplo se nadam da će ručni rad oko njih uskoro biti suvišan a da Wikidata preuzima odgovornost za aktualnost i točnost sadržaja. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:19, 27 august 2022 (CEST)
::::I ja se veselim automatiziranim infokutijama, no tko zna kad će se to provesti. :P -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 09:57, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>3ps4lpi8sns4bpauxq9sno3ey7to088</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263681</id>
      <parentid>41263674</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:39:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Orijentolog</username>
        <id>9392</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diskusija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11670" xml:space="preserve">==Standardizacija infokutija==
Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti.

SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. 

Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno.

Kako provesti ovo standardiziranje?
# Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''.
# Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je).
# [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju.
# Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu &lt;nowiki&gt;[[Datoteka:image|imagesize|caption]]&lt;/nowiki&gt; u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama).
# Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji.

Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom.

===Diskusija===
{{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj &quot;plan radnje&quot; gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST)

:Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST)
::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST)
:::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove &quot;standardizacije&quot;. Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST)
::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 22:23, 22 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih &quot;entete&quot; kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST)
::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:17, 23 august 2022 (CEST)
:::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST)
::::::::::Što se mene tiče, ''go for it''! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:32, 23 august 2022 (CEST)
::::::::::{{ping|Vipz}} ni ja nemam ništa protiv, samo bi smanjio taj vertikalni razmak, za sve ako je moguće. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:39, 27 august 2022 (CEST)

{{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST)

:Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST)

::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dodati. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST)

::: {{za}} Go for it, i hvala na svemu. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:20, 23 august 2022 (CEST)
::: {{za}} goGoGADGET, i toplo se nadam da će ručni rad oko njih uskoro biti suvišan a da Wikidata preuzima odgovornost za aktualnost i točnost sadržaja. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:19, 27 august 2022 (CEST)
::::I ja se veselim automatiziranim infokutijama, no tko zna kad će se to provesti. :P -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 09:57, 27 august 2022 (CEST)
:::::{{ping|Vipz}} tim sam se ja mislio pozabaviti uskoro, znam da npr. arapske infokutije izlistaju sve živo što u Wikidati stavim za građevine (kartu, dimenzije, specifikacije, čak i reference). Isto u manjem obimu imaju i neke romanske Wiki, no engleska nema. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:39, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>dq3h8ijk9qgofok16ekdhc7xp7h6ama</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Kontakt</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4672726</id>
    <revision>
      <id>41263648</id>
      <parentid>41259156</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T04:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[m:Wikimedia Chat|WM Chat]] SH projekata #sh-wikimedia dodan u tablicu. Dodao sam i link pozivnice koji je potreban za prijavu na WM Chat.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1662" xml:space="preserve">[[Slika:Contactus-wmcolors.png|desno|'''Kontaktirajte nas''']]
Za kontakt sa urednicima ili administratorima Wikimedija projekata na srpskohrvatskom jeziku, pogledajte tabelu ispod.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#ebf5ff&quot;
! style=&quot;width:220px&quot; | Tražim...
! style=&quot;width:300px&quot; | Nalazi se...
! style=&quot;width:250px&quot; | Napomena
|-
| IRC kanal SH Wikipedije || '''[irc://irc.freenode.net/wikipedia-sh #wikipedia-sh]''' || pogledajte [[Wikipedia:IRC|tehničke detalje]]
|-
| [[m:Wikimedia Chat|WM Chat]] SH projekata || '''[https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/sh-wikimedia #sh-wikimedia]''' || rowspan=&quot;3&quot;|ime bi trebalo isto kao na Wikimedijima, sadržaj se briše po GDPR uredbi (3 mjeseca) i pod pravilima je WMFa
|-
| [[m:Wikimedia Chat|WM Chat]] svih projekata u zajedničkom spektru jezika || [https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/dobardan '''#DobarDan''']
|-
| [[m:Wikimedia Chat|WM Chat]] HBS Wikivodiča || [https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage '''#wikivoyage''']
|-
| Discord server SH Wikipedije || [[Wikipedija:Discord|'''Wikipedija:Discord''']] || rowspan=&quot;1&quot;|ime bi trebalo isto kao na Wikimedijima, sadržaj se ne briše i nije pod WMF pravilima
|}

Wikimedia Chat (WM Chat) zahtjeva sljedeću pozivnicu: https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r. Na sistem se prijavljuje istim korisničkim podacima kao na Wikimedia projektima.

Ako želite direktno ustupiti u kontakt sa Wikimedija Fondacijom, pogledajte [https://wikimediafoundation.org/about/contact/ ovu stranicu].

== Zatražite pomoć ==
* [[Wikipedia:Portal zajednice|Portal zajednice]]

[[Kategorija:Wikipedia|Kontakt]]</text>
      <sha1>cyuhh81i8zos59laa5wrfcjh9vrai3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipedia:Wiki voli Europride</title>
    <ns>5</ns>
    <id>4673455</id>
    <revision>
      <id>41263569</id>
      <parentid>41263122</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* Da imamo Draft: namespace */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6477" xml:space="preserve">{{LGBT projekat}}

== Da imamo Draft: namespace ==

Mogli bi nešto pripremiti za novije, neiskusnije i neodlučnije Wikipedija entuzijaste. ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:25, 23 august 2022 (CEST)

:Mislim da kod nas za to nema potrebe. Mi smo relativno mala zajednica gdje svi aktivni suradnici znaju kako sastaviti članak. Ovi sporadični doprinosi koji dolaze po meni ne opravdavaju potrebu stvaranja cijelog namespacea samo za to, jer će se u jednom trenutku desiti gomilanje toga bez da će itko to sređivati. Ovako, ukoliko stoji u glavnom imenskom prostoru pod &quot;prijetnjom&quot; brisanja, onda će nekome biti veća motivacija da to sredi. Iz iskustva znam da se draftovima u jednom trenutku svi prestaju baviti, a znajući kako mi ovdje funkcioniramo, nitko od nas neće imati previše vremena kontrolirati sve nove draftove i dedraftirati ih, a ukoliko uvodimo draft s vremenskim rokom, onda nam tek nije potreban. ''My two cents'' -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:23, 23 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ne govorim da to nije istina, ali nije da baš mora ostati tako...vidio sam kako se radi sa deficitnim sadržajima na EN od strane organiziranih grupa kao što je AfroCROWD i kako oni takvim započetim člancima uvode nove ljude da steknu osjećaj produktivnosti odmah, a nenakon što nauče većinu pod-dokumentiranih i ne sistematiziranih Wikipedija pravila. O tim psihološkim aspektima stari Wikipedijci solisti ne razmišljaju ali psihološki i pedagoški aspekt je jako važan za pomicanje naprijed. #DajBože da se nagomila (LGBT+) sadržaja u Draft:ovima... 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14:53, 23 august 2022 (CEST)
:::Engleska je Wikipedija apsolutno nereferentna u usporedbi s nama. To je kao da uspoređuješ broj stanovnika u Monaku i Kini. Da, engleska si Wikipedija to može priuštiti i njima je to izrazito korisno sredstvo. Kod nas, što ćemo s time? Ako uvedemo draftove s vremenskim rokom sređivanja, onda je to nepotrebno jer će ionako biti brisani za x dana. Ukoliko ih uvedemo bez vremenskog roka sređivanja, onda ćemo mi nakon x dana imati hrpetinu draftova koje, kao, nećemo smjeti brisati jer su draftovi, ali koje realno nitko neće sređivati. Ja osobno nemam za to vremena, a znam po tempu naših kolega (Igor, Ripper, Orijentolog, Alekol) da ni oni to neće stizati; Vitek bi možda i mogao, on je čak i najaktivniji od svih nas, al' nisam siguran koliko će mu to sve biti tematski blisko. Dakle, ostaješ ti i eventualno Vipz, ako bude stizao. Ukoliko si ti sposoban skrbiti o svim tim člancima da se oni ne gomilaju i ako će uvođenje Drafta imati pozitivan psihološki učinak na nove korisnike, onda to ima moju podršku. U suprotnome, mislim da će na ovom projektu stvoriti više problema nego koristi -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:06, 23 august 2022 (CEST)
::::OK - fair. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] jesi spreman pratiti Draft:ove s menom? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:53, 24 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ako imam vremena za praćenje vandalizma, imam i za praćenje pravih doprinosa. Normalno da jesam. :D Ako nekome ne idu tehnikalije kao što je korištenje šablona ili referenciranje, može me pitati. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:13, 24 august 2022 (CEST)
::::::Super... onda @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] možemo li dobit Draft: nekad do kraja vikenda? 
::::::Ja bi ga za eksperimentalni (ali sigurniji) početak regulirao ovako: 
::::::# članke može kreirati u Draft:u samo @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i ja  (ako hoćeš napravi grupu [[:en:Wikipedia:Event_coordinator|Koordinatori događaja kao na EN]] i dodaj nas) te radimo to samo za potrebe posebnih projekata-aktivnosti
::::::# ne prenosimo, ne prevodimo i ne pišemo nova pravila i protokole dok se ne potvrdi korist oko ovoga i ne stvori potreba za više ljudi i svrha
::::::# za godinu dana napravimo zajedno evaluaciju i odlučimo za dalje.
::::::OK? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:48, 25 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] što će nam ta grupa &quot;koordinatori događaja&quot;, što možemo s njome a da normalno ne možemo? I zašto limitamo Draft-ove samo na sebe, da li je to povezano s tom grupom? S 2. i 3. se slažem. [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 08:54, 25 august 2022 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] pravilno dodavanje novih ovlasti na većim sustavima se dešava kroz grupe (u koje se dodaju i iz kojih se miču useri). Može se i ručno po accountima ali to je metodološki neispravno i dugoročno anti-elegantno. Grupa &quot;koordinatori događaja&quot; na EN već postoji kao opisana i odgovara onomu što radimo. Može se nazvati i drukčije (Započinjači_nacrta? ;-p) ali se onda mora opisati jer nema normativna opisa sa EN ili druge bolje dokumentiranog Wikija. Obični useri nebi mogli imati privilegiju stvaranja i moovanja u Draft: te bi se tako (u ovoj fazi) spriječilo nekontrolirano stvaranje stranica o kom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] govori. Ja nisam jako aktivan s vremena na vrijeme čak pravim wiki odmore, pa ne želim da neko u mom odsustvu (možda i tvom) napravi hrpe Draft: stranica koje su onda ispunjenje te zloslutnje od gore ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:14, 25 august 2022 (CEST)
:::::::::E sad kucate na kriva vrata, ja nemam blage veze kako išta od ovoga uraditi... :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:42, 25 august 2022 (CEST)
::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] a ko je tehnički najpotkovaniji oko MediaWiki configuriranja od admina? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:50, 26 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>rewnhgb2rb3c0hhfd27pc95m2jjoz51</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263629</id>
      <parentid>41263569</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:27:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Da imamo Draft: namespace */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6732" xml:space="preserve">{{LGBT projekat}}

== Da imamo Draft: namespace ==

Mogli bi nešto pripremiti za novije, neiskusnije i neodlučnije Wikipedija entuzijaste. ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:25, 23 august 2022 (CEST)

:Mislim da kod nas za to nema potrebe. Mi smo relativno mala zajednica gdje svi aktivni suradnici znaju kako sastaviti članak. Ovi sporadični doprinosi koji dolaze po meni ne opravdavaju potrebu stvaranja cijelog namespacea samo za to, jer će se u jednom trenutku desiti gomilanje toga bez da će itko to sređivati. Ovako, ukoliko stoji u glavnom imenskom prostoru pod &quot;prijetnjom&quot; brisanja, onda će nekome biti veća motivacija da to sredi. Iz iskustva znam da se draftovima u jednom trenutku svi prestaju baviti, a znajući kako mi ovdje funkcioniramo, nitko od nas neće imati previše vremena kontrolirati sve nove draftove i dedraftirati ih, a ukoliko uvodimo draft s vremenskim rokom, onda nam tek nije potreban. ''My two cents'' -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:23, 23 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ne govorim da to nije istina, ali nije da baš mora ostati tako...vidio sam kako se radi sa deficitnim sadržajima na EN od strane organiziranih grupa kao što je AfroCROWD i kako oni takvim započetim člancima uvode nove ljude da steknu osjećaj produktivnosti odmah, a nenakon što nauče većinu pod-dokumentiranih i ne sistematiziranih Wikipedija pravila. O tim psihološkim aspektima stari Wikipedijci solisti ne razmišljaju ali psihološki i pedagoški aspekt je jako važan za pomicanje naprijed. #DajBože da se nagomila (LGBT+) sadržaja u Draft:ovima... 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14:53, 23 august 2022 (CEST)
:::Engleska je Wikipedija apsolutno nereferentna u usporedbi s nama. To je kao da uspoređuješ broj stanovnika u Monaku i Kini. Da, engleska si Wikipedija to može priuštiti i njima je to izrazito korisno sredstvo. Kod nas, što ćemo s time? Ako uvedemo draftove s vremenskim rokom sređivanja, onda je to nepotrebno jer će ionako biti brisani za x dana. Ukoliko ih uvedemo bez vremenskog roka sređivanja, onda ćemo mi nakon x dana imati hrpetinu draftova koje, kao, nećemo smjeti brisati jer su draftovi, ali koje realno nitko neće sređivati. Ja osobno nemam za to vremena, a znam po tempu naših kolega (Igor, Ripper, Orijentolog, Alekol) da ni oni to neće stizati; Vitek bi možda i mogao, on je čak i najaktivniji od svih nas, al' nisam siguran koliko će mu to sve biti tematski blisko. Dakle, ostaješ ti i eventualno Vipz, ako bude stizao. Ukoliko si ti sposoban skrbiti o svim tim člancima da se oni ne gomilaju i ako će uvođenje Drafta imati pozitivan psihološki učinak na nove korisnike, onda to ima moju podršku. U suprotnome, mislim da će na ovom projektu stvoriti više problema nego koristi -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:06, 23 august 2022 (CEST)
::::OK - fair. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] jesi spreman pratiti Draft:ove s menom? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:53, 24 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ako imam vremena za praćenje vandalizma, imam i za praćenje pravih doprinosa. Normalno da jesam. :D Ako nekome ne idu tehnikalije kao što je korištenje šablona ili referenciranje, može me pitati. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:13, 24 august 2022 (CEST)
::::::Super... onda @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] možemo li dobit Draft: nekad do kraja vikenda? 
::::::Ja bi ga za eksperimentalni (ali sigurniji) početak regulirao ovako: 
::::::# članke može kreirati u Draft:u samo @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i ja  (ako hoćeš napravi grupu [[:en:Wikipedia:Event_coordinator|Koordinatori događaja kao na EN]] i dodaj nas) te radimo to samo za potrebe posebnih projekata-aktivnosti
::::::# ne prenosimo, ne prevodimo i ne pišemo nova pravila i protokole dok se ne potvrdi korist oko ovoga i ne stvori potreba za više ljudi i svrha
::::::# za godinu dana napravimo zajedno evaluaciju i odlučimo za dalje.
::::::OK? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:48, 25 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] što će nam ta grupa &quot;koordinatori događaja&quot;, što možemo s njome a da normalno ne možemo? I zašto limitamo Draft-ove samo na sebe, da li je to povezano s tom grupom? S 2. i 3. se slažem. [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 08:54, 25 august 2022 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] pravilno dodavanje novih ovlasti na većim sustavima se dešava kroz grupe (u koje se dodaju i iz kojih se miču useri). Može se i ručno po accountima ali to je metodološki neispravno i dugoročno anti-elegantno. Grupa &quot;koordinatori događaja&quot; na EN već postoji kao opisana i odgovara onomu što radimo. Može se nazvati i drukčije (Započinjači_nacrta? ;-p) ali se onda mora opisati jer nema normativna opisa sa EN ili druge bolje dokumentiranog Wikija. Obični useri nebi mogli imati privilegiju stvaranja i moovanja u Draft: te bi se tako (u ovoj fazi) spriječilo nekontrolirano stvaranje stranica o kom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] govori. Ja nisam jako aktivan s vremena na vrijeme čak pravim wiki odmore, pa ne želim da neko u mom odsustvu (možda i tvom) napravi hrpe Draft: stranica koje su onda ispunjenje te zloslutnje od gore ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:14, 25 august 2022 (CEST)
:::::::::E sad kucate na kriva vrata, ja nemam blage veze kako išta od ovoga uraditi... :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:42, 25 august 2022 (CEST)
::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] a ko je tehnički najpotkovaniji oko MediaWiki configuriranja od admina? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:50, 26 august 2022 (CEST)
:::::::::::Ripper? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:27, 27 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>kzfpeg3nhdv7na1gcx7qgtsf57tbtq7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Umjetnički aktivizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673528</id>
    <revision>
      <id>41263439</id>
      <parentid>41263237</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>ilustracija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5560" xml:space="preserve">[[Datoteka:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]]
[[Datoteka:Banksy.bomb.jpg|mini|[[Banksy]]: ''Grlitelj bombi'']]
[[Datoteka:ABOVE 2.jpg|mini|''Davanje siromašnima'' od američkog uličnog umjetnika Above koji se bavi pitanjem beskućništva. Lisabon, Portugal, 2008.]]
[[Datoteka:Chapter titles of the book Jezik i nacionalizam.jpeg|thumb|[[umjetnost|Umjetnički]] [[Pisanje|ispis]] [[2015]]. [[inspiracija|inspiriran]] [[knjiga|knjigom]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'']]
[[Datoteka:No Soy Tu Christe - Daniel Arzola.jpg|mini|Serija ilustracija ''No Soy Tu Christe'' (&quot;Ja nisam šala&quot;) venecuelanskog artiviste Daniela Arzole]]
'''Umjetnički aktivizam''' ili '''artivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' ovdje se navodi onako kako ga koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu &quot;''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008''&quot; objavljenom u ''Art and Activist Reader''.  

Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.&lt;ref name=&quot;akcije&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.&lt;/ref&gt;  Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve.

Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,&lt;ref name=&quot;kulture&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković, ''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008'', ''Art and Activist reader'', str. 8.&lt;/ref&gt; a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti.

Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom.

== Povijesni razvoj ==
Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.&lt;ref name=&quot;godine&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.&lt;/ref&gt; Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl.

Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija&lt;ref name=&quot;akcija&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.&lt;/ref&gt;  zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan.

==Vidi još==
* [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj]]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Umjetnički aktivizam]]</text>
      <sha1>ero0805khokmpr5ajbsfmgnsy8xi5nl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Karula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673537</id>
    <revision>
      <id>41263376</id>
      <timestamp>2022-08-26T12:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>ajde, kad su oni od nas, da i mi se okoristimo njima :D</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2057" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Karula
| izvorni_naziv        = Karula rahvuspark
| iucn_kategorija      = II
| slika                = Karula vaade.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Estonija}}
| najbliži_grad        = 
| koordinate           = {{coord|57|42|52|N|26|29|12|E|display=inline,title}}
| površina             = 123.64
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 
| utemeljenje          = [[1979.]] {{small|([[zaštićeno područje]])}}&lt;br&gt;[[1993.]] {{small|([[nacionalni park]])}}
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = [https://kaitsealad.ee/est/karula-rahvuspark Službene stranice]
}}

'''Nacionalni park Karula''' ([[estonski|est.]] ''Karula rahvuspark'') se nalazi u južnoj Estoniju odnosno u okruzima [[Okrug Valgamaa|Valgamaa]] I [[Okrug Võrumaa|Võrumaa]]. Osnovan je [[1979.]] kao [[zaštićeno područje]], a [[1993.]] godine postaje [[nacionalni park]]. Teritorij parka obuhvaća 123,64 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najviša točka je visoka 137 m, a to je Rebasejärve Tornimägi. Nacionalni park obuhvaća gotovo trećinu brda Karula.

Uz šume koje zauzimaju 70% površine, tu su i brojna manja [[tresetište|trsetišta]], 38 [[jezera]] i brojne [[bare]] i [[potoci]]. Najveće jezero je [[Ähijärv]].

Danas oko 200 ljudi trajno živi unutar granica nacionalnog parka. Oni govore uglavnom južnoestonskim [[Võro (jezik)|Võro dijalektom]]. 

Posjetiteljski centar nalazi se u blizini Ähijärve.

&lt;gallery&gt;
Ähijärv.jpg
Karula RP2.JPG
Karula maastik.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.karularahvuspark.ee/ Nacionalni park Karula - službene stranice]

{{DEFAULTSORT:Karula, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]</text>
      <sha1>2hqnb0b0sdbt5vno0z1wihcncv29qvi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263377</id>
      <parentid>41263376</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:07:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2114" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Karula
| izvorni_naziv        = Karula rahvuspark
| iucn_kategorija      = II
| slika                = Karula vaade.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Estonija}}
| najbliži_grad        = 
| koordinate           = {{coord|57|42|52|N|26|29|12|E|display=inline,title}}
| površina             = 123.64
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 
| utemeljenje          = [[1979.]] {{small|([[zaštićeno područje]])}}&lt;br&gt;[[1993.]] {{small|([[nacionalni park]])}}
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = [https://kaitsealad.ee/est/karula-rahvuspark Službene stranice]
}}

'''Nacionalni park Karula''' ([[estonski|est.]] ''Karula rahvuspark'') se nalazi u južnoj Estoniju odnosno u okruzima [[Okrug Valgamaa|Valgamaa]] I [[Okrug Võrumaa|Võrumaa]]. Osnovan je [[1979.]] kao [[zaštićeno područje]], a [[1993.]] godine postaje [[nacionalni park]]. Teritorij parka obuhvaća 123,64 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najviša točka je visoka 137 m, a to je Rebasejärve Tornimägi. Nacionalni park obuhvaća gotovo trećinu brda Karula.

Uz šume koje zauzimaju 70% površine, tu su i brojna manja [[tresetište|trsetišta]], 38 [[jezera]] i brojne [[bare]] i [[potoci]]. Najveće jezero je [[Ähijärv]].

Danas oko 200 ljudi trajno živi unutar granica nacionalnog parka. Oni govore uglavnom južnoestonskim [[Võro (jezik)|Võro dijalektom]]. 

Posjetiteljski centar nalazi se u blizini Ähijärve.

&lt;gallery&gt;
Ähijärv.jpg
Karula RP2.JPG
Karula maastik.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.karularahvuspark.ee/ Nacionalni park Karula - službene stranice]

{{Nacionalni parkovi u Estoniji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Karula, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]</text>
      <sha1>93sw059hyqrhw0606zdpot5wbyjfejn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263384</id>
      <parentid>41263377</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2092" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Karula
| izvorni_naziv        = Karula rahvuspark
| iucn_kategorija      = II
| slika                = Karula vaade.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Estonija}}
| najbliži_grad        = 
| koordinate           = {{coord|57|42|52|N|26|29|12|E|display=inline,title}}
| površina             = 123.64
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 
| utemeljenje          = [[1979.]] {{small|([[zaštićeno područje]])}}&lt;br&gt;[[1993.]] {{small|([[nacionalni park]])}}
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = [https://kaitsealad.ee/est/karula-rahvuspark Službene stranice]
}}

'''Nacionalni park Karula''' ([[estonski|est.]] ''Karula rahvuspark'') se nalazi u južnoj Estoniju odnosno u okruzima [[Valga]] i [[Võru (okrug)|Võru]]. Osnovan je [[1979.]] kao [[zaštićeno područje]], a [[1993.]] godine postaje [[nacionalni park]]. Teritorij parka obuhvaća 123,64 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najviša točka je visoka 137 m, a to je Rebasejärve Tornimägi. Nacionalni park obuhvaća gotovo trećinu brda Karula.

Uz šume koje zauzimaju 70% površine, tu su i brojna manja [[tresetište|trsetišta]], 38 [[jezera]] i brojne [[bare]] i [[potoci]]. Najveće jezero je [[Ähijärv]].

Danas oko 200 ljudi trajno živi unutar granica nacionalnog parka. Oni govore uglavnom južnoestonskim [[Võro (jezik)|Võro dijalektom]]. 

Posjetiteljski centar nalazi se u blizini Ähijärve.

&lt;gallery&gt;
Ähijärv.jpg
Karula RP2.JPG
Karula maastik.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.karularahvuspark.ee/ Nacionalni park Karula - službene stranice]

{{Nacionalni parkovi u Estoniji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Karula, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]</text>
      <sha1>cd3mqa5goqt9te1rmfm0xa9axkm69lp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Matsalu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673538</id>
    <revision>
      <id>41263382</id>
      <timestamp>2022-08-26T12:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija Zaštićeno područje | ime                  = Nacionalni park Matsalu | izvorni_naziv        = Matsalu rahvuspark | iucn_kategorija      = II | slika                = MatsaluSuitsuJõgi.jpg | širina_slike         =  | opis_slike           =  | karta                =  | lokacija             = {{flag|Estonija}} | najbliži_grad        = [[Lihula]] | koordinate           = {{coord|58|45|36|N|23|35|49|E|region:EE|format=dms|display=inline,title}} | površina…</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3278" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Matsalu
| izvorni_naziv        = Matsalu rahvuspark
| iucn_kategorija      = II
| slika                = MatsaluSuitsuJõgi.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Estonija}}
| najbliži_grad        = [[Lihula]]
| koordinate           = {{coord|58|45|36|N|23|35|49|E|region:EE|format=dms|display=inline,title}}
| površina             = 488.6
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 
| utemeljenje          = [[1957.]]
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = [https://kaitsealad.ee/et/kaitsealad/matsalu-rahvuspark Službene stranice]
}}
'''Nacionalni park Matsalu''', prethodno '''Prirodni rezervat Matsalu''' ([[estonski|est.]]: ''Matsalu rahvuspark'', često samo ''Matsalu''), [[prirodni rezervat]] (osnovan je [[1957.]]) i [[nacionalni park]] koji se nalazi u [[Lääne|okrugu Lääne]], zapadna [[Estonija]]. Matsalu obuhvaća površinu od 488,6 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, koja se sastoji zaljeva Matsalu, [[delta]] rijeke [[Kasari]] i okolnog područja.

Godine [[1976.]] Matsalu je uključen na popis [[močvara|močvarnih]] područja od međunarodne važnosti na temelju ''Međunarodne konvencije o zaštiti močvarnih područja'' ([[Ramsarska konvencija]]). 

Zaljev Matsalu (est. Matsalu laht) je jedno od najvažnijih [[vlažno područje|vlažnih područja]] za [[ptice]] u [[Europa|Europi]] zbog svog položaja. Velik broj [[ptice selice|ptica selica]] koristiti Matsalu kao odmorište i hranilište. Svakog proljeća više od dva milijuna [[Ptice močvarice|ptica močvarica]] prođe Matsalu, od čega oko 1,6 milijuna [[plovka ledenjarka|plovki ledenjarki]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Clangula hyemalis''). 

Matsalu je dom za brojne ugrožene vrste, od kojih su mnogi navedeni u estonskom [[Crveni popis IUCN|Crvenom popisu]], uključujući i [[orao štekavac|orla štekavca]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Haliaeetus albicilla'') koji ima najviši stupanj zaštite.

Međunarodni Film Festival Matsalu se održava u obližnjem gradu [[Lihula|Lihuli]]. Uglavnom se prikazuju [[dokumentarac|dokumentarci]] o prirodi. 2007. godine organizatori festivala su dobili nagradu za zaštitu okoliša od estonskog Ministarstva zaštite okoliša. Ministarstvo je istaknulo trajnu i uspješnu organizaciju filmskog festivala koji je popularizirao zaštitu prirode i značajno doprinio ekološkoj svijesti.

== Vanjske poveznice==

* [http://www.matsalu.ee/ Službene stranice Nacionalni park Matsalu]
* [http://www.matsalu.ee/?id=588 Karta nacionalnog parka Matsalu]
* [http://www.matsalufilm.ee/english/index.html Matsalu International Nature Film Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070818154753/http://www.matsalufilm.ee/english/index.html |date=18. kolovoza 2007. }}

{{Nacionalni parkovi u Estoniji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Matsalu, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]
[[Kategorija:Prirodni rezervati u Europi]]</text>
      <sha1>cpmzost6qljj2ot1ust83ouwlt1sews</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263383</id>
      <parentid>41263382</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:17:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Prirodni rezervati u Europi|Prirodni rezervati u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prirodni rezervati|Prirodni rezervati]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3269" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Matsalu
| izvorni_naziv        = Matsalu rahvuspark
| iucn_kategorija      = II
| slika                = MatsaluSuitsuJõgi.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Estonija}}
| najbliži_grad        = [[Lihula]]
| koordinate           = {{coord|58|45|36|N|23|35|49|E|region:EE|format=dms|display=inline,title}}
| površina             = 488.6
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 
| utemeljenje          = [[1957.]]
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = [https://kaitsealad.ee/et/kaitsealad/matsalu-rahvuspark Službene stranice]
}}
'''Nacionalni park Matsalu''', prethodno '''Prirodni rezervat Matsalu''' ([[estonski|est.]]: ''Matsalu rahvuspark'', često samo ''Matsalu''), [[prirodni rezervat]] (osnovan je [[1957.]]) i [[nacionalni park]] koji se nalazi u [[Lääne|okrugu Lääne]], zapadna [[Estonija]]. Matsalu obuhvaća površinu od 488,6 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, koja se sastoji zaljeva Matsalu, [[delta]] rijeke [[Kasari]] i okolnog područja.

Godine [[1976.]] Matsalu je uključen na popis [[močvara|močvarnih]] područja od međunarodne važnosti na temelju ''Međunarodne konvencije o zaštiti močvarnih područja'' ([[Ramsarska konvencija]]). 

Zaljev Matsalu (est. Matsalu laht) je jedno od najvažnijih [[vlažno područje|vlažnih područja]] za [[ptice]] u [[Europa|Europi]] zbog svog položaja. Velik broj [[ptice selice|ptica selica]] koristiti Matsalu kao odmorište i hranilište. Svakog proljeća više od dva milijuna [[Ptice močvarice|ptica močvarica]] prođe Matsalu, od čega oko 1,6 milijuna [[plovka ledenjarka|plovki ledenjarki]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Clangula hyemalis''). 

Matsalu je dom za brojne ugrožene vrste, od kojih su mnogi navedeni u estonskom [[Crveni popis IUCN|Crvenom popisu]], uključujući i [[orao štekavac|orla štekavca]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Haliaeetus albicilla'') koji ima najviši stupanj zaštite.

Međunarodni Film Festival Matsalu se održava u obližnjem gradu [[Lihula|Lihuli]]. Uglavnom se prikazuju [[dokumentarac|dokumentarci]] o prirodi. 2007. godine organizatori festivala su dobili nagradu za zaštitu okoliša od estonskog Ministarstva zaštite okoliša. Ministarstvo je istaknulo trajnu i uspješnu organizaciju filmskog festivala koji je popularizirao zaštitu prirode i značajno doprinio ekološkoj svijesti.

== Vanjske poveznice==

* [http://www.matsalu.ee/ Službene stranice Nacionalni park Matsalu]
* [http://www.matsalu.ee/?id=588 Karta nacionalnog parka Matsalu]
* [http://www.matsalufilm.ee/english/index.html Matsalu International Nature Film Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070818154753/http://www.matsalufilm.ee/english/index.html |date=18. kolovoza 2007. }}

{{Nacionalni parkovi u Estoniji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Matsalu, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]
[[Kategorija:Prirodni rezervati]]</text>
      <sha1>gjzc7pazh6niovic42q756ykh0dlo0w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Soomaa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673539</id>
    <revision>
      <id>41263386</id>
      <timestamp>2022-08-26T12:22:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija Zaštićeno područje | ime                  = Nacionalni park Soomaa | izvorni_naziv        = Soomaa rahvuspark | iucn_kategorija      = II | slika                = Riisa raba.JPG | širina_slike         =  | opis_slike           =  | karta                =  | lokacija             = {{flag|Estonija}} | najbliži_grad        =  | koordinate           = {{coord|58|26|27|N|25|6|20|E|display=inline,title}} | površina             = 359 | oznaka               =  | ov…</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2024" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Nacionalni park Soomaa
| izvorni_naziv        = Soomaa rahvuspark
| iucn_kategorija      = II
| slika                = Riisa raba.JPG
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = {{flag|Estonija}}
| najbliži_grad        = 
| koordinate           = {{coord|58|26|27|N|25|6|20|E|display=inline,title}}
| površina             = 359
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = [[8. prosinca]] [[1993.]]
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = [https://kaitsealad.ee/et/kaitsealad/soomaa-rahvuspark Službene stranice]
}}
'''Nacionalni park Soomaa''' ([[estonski|est.]]: ''Soomaa rahvuspark'') se nalazi u jugozapadnoj [[Estonija|Estoniji]] u [[Viljandi (okrug)|okrugu Viljandi]]. [[Nacionalni park]] je osnovan [[8. prosinca]] [[1993.]] zbog zaštite [[močvara]], [[livada]] i [[šuma]].

Park zauzima površinu od 359 km², te predstavlja drugi nacionalni park po površini nakon [[Nacionalni park Lahemaa|Lahemaa]].

U parku se nalaze 524 različite vrtse [[više biljke|viših biljaka]], 172 vrste [[ptica]] (uključujući [[Orlovi|orlove]]), te 46 vrsta [[sisavac]]a (kao što su: [[los]], [[dabar]], [[vuk]] i [[medvjed]]). 

Glavno obilježje nacionalnog parka je peta sezona - poplave koje se redovito javljaju između zime i proljeća.

[[1998.]] je sugerirano da se nacionalni park Soomaa uključi na popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a .

{{commonscat|Soomaa National Park}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.soomaa.ee/ Nacionalni park Soomaa]

{{Nacionalni parkovi u Estoniji}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Soomaa, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]</text>
      <sha1>2hsi8a4ns2o0s7gw3u6kh9ahht2q7tm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Губин</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673540</id>
    <redirect title="Gubin" />
    <revision>
      <id>41263413</id>
      <timestamp>2022-08-26T14:00:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Gubin]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" xml:space="preserve">#Redirect [[Gubin]]</text>
      <sha1>sr7lqlthvscoaq8e6vtojojk8h78yn7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stazione di Alviano, Terni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673541</id>
    <redirect title="Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263446</id>
      <timestamp>2022-08-26T15:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arbalete</username>
        <id>84680</id>
      </contributor>
      <comment>Arbalete je premjestio stranicu [[Stazione di Alviano, Terni]] na [[Alviano Scalo]]: Correct name</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>0mr7jx54cdpw74a2azdqfclqqlh28fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Stazione di Alviano, Terni</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4673542</id>
    <redirect title="Razgovor:Alviano Scalo" />
    <revision>
      <id>41263448</id>
      <timestamp>2022-08-26T15:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arbalete</username>
        <id>84680</id>
      </contributor>
      <comment>Arbalete je premjestio stranicu [[Razgovor:Stazione di Alviano, Terni]] na [[Razgovor:Alviano Scalo]]: Correct name</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Alviano Scalo]]</text>
      <sha1>q4ge51ynmunicee26wyb5h317xtxzm4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jelena Diković</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4673550</id>
    <revision>
      <id>41263516</id>
      <timestamp>2022-08-26T16:32:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.204.202</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Slatko se nasmejah... */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="272" xml:space="preserve">== Slatko se nasmejah... ==

... kada sam odmah spočetka pročitao, &quot;... jedno od najznačajnijih imena štampanog novinarstva u Srbiji&quot;!

Jelena, Vi ste ovo sami o sebi pisali članak? :)


[[Posebno:Doprinosi/109.93.204.202|109.93.204.202]] 18:32, 26 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>h7f8nm664kv9w1hl54fkmztw1u1wsq4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zblace/Human Rights Film Festival</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673560</id>
    <redirect title="Festival filma o ljudskim pravima" />
    <revision>
      <id>41263571</id>
      <timestamp>2022-08-26T19:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Korisnik:Zblace/Human Rights Film Festival]] na [[Human Rights Film Festival]]: za glavni je</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Human Rights Film Festival]]</text>
      <sha1>dtuijs45nj0gqmgubbbbfdlq3tcmjwd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263576</id>
      <parentid>41263571</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:58:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Festival filma o ljudskim pravima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Festival filma o ljudskim pravima]]</text>
      <sha1>bybsmvhhpr3o68h8n07dpq3rgxxim7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Human Rights Film Festival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673561</id>
    <redirect title="Festival filma o ljudskim pravima" />
    <revision>
      <id>41263573</id>
      <timestamp>2022-08-26T19:55:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Human Rights Film Festival]] na [[HRFF]]: skraćeni naziv</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[HRFF]]</text>
      <sha1>qj6h8imug7tm4o60217gn2i4a74vrnt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41263577</id>
      <parentid>41263573</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Festival filma o ljudskim pravima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Festival filma o ljudskim pravima]]</text>
      <sha1>bybsmvhhpr3o68h8n07dpq3rgxxim7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HRFF</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673562</id>
    <redirect title="Festival filma o ljudskim pravima" />
    <revision>
      <id>41263575</id>
      <timestamp>2022-08-26T19:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[HRFF]] na [[Festival filma o ljudskim pravima]]: rijetko korišten ali je domaći naziv</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Festival filma o ljudskim pravima]]</text>
      <sha1>bybsmvhhpr3o68h8n07dpq3rgxxim7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:GrimmDominik</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4673563</id>
    <revision>
      <id>41263580</id>
      <timestamp>2022-08-26T20:14:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>DOBRODOŠAO!</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="230" xml:space="preserve">{{Dobrodošli}}

Još jednom Dobrodošao i nadam se da ćeš i ovdje biti produktivan i konstruktivan bar kao i na Wikidata.org --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:14, 26 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>5hbzzivne5mx3tjdb1q79bfzeq5q6xb</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>